VANOST KOMPOSTA U ORGANSKO-BIOLOKOJ PROIZVODNJI POVRA

Pretpostavke XI
- korisni dio povra koji se koristi za jelo predstavlja samo dio ukupne produkcije biljne mase odreene povrtne kulture - zrno graka tek je 1/3 nadzemne mase graka - kod cikle korijen koji se koristi preteno je jednak masi lia koje se ne koristi - tijeko ljetnih mjeseci + oborine velika je produkcija korovske mase i moe se koristiti za kompostiranje (sjeme !??) - organski ostaci iz domainstva- trava koja se kosi, ukrasno drvee, gnoj uzgajanih ivotinja i mnogo drugog to se moe kompostirati

Pretpostavke XII

- kompostiranje je prirodni bioloki proces kojim se organski materijal u kontroliranim uvjetima pomou mikroorganizama stupnjevito razlae na jednostavnije dijelove koji se onda sloenim procesima transformiraju u humusne spojeve Kompost je smjesa razliitih organskih otpadaka gospodarstva, kuanstva, naselja i industrije koji se preraeni radom mikroorganizama i faune koriste kao organsko gnojivo - svrha kompostiranja je da sirovi organski materijal koji podlijee nekontroliranom raspadu prevede u stabilnije humusne spojeve, a da se pritom izbjegne neugodan miris, unite sjemenke korova i uzronici biljnih bolesti - za kompostiranje je najbolje odabrati polusjenovita mjesta, blizu izvora organskih materijala izbjegavati mjesta gdje stagnira voda !

Pretpostavka XIII

-Kompostiranje nije uobiajeni proces u prirodi, jer obino ne postoje nakupine organskih materijala koje bi bile podvrgnute razgradnji Kompostiranje obaviti u kompostnim hrpama - vani vodozrani odnosi ! Ne prevlaan kompost jer e se stvoriti anaerobni uvjeti i doi e do gnjiljenja - lo miris i neupotrebljiv kompost! - kompost usitniti prije kompostiranja - ako je presuh ne dolazi do razgradnje ve popljesnivi - najbolje je masu prije kopostiranja ostaviti da malo uvene, a onda je navlaiti

Pretpostavka XIV
- kompostna hrpa ve nakon nekoliko dana uslijed mikrobioloke aktivnosti poinje razgradnja organske tvari i hrpa se zagrijava kroz deset dana i vie od 60 C Na toj temperaturi uniti se veliki dio klijavosti sjemenki korova i uzronika biljnih bolesti koji se nalaze u kompostnoj hrpi - temperatura se zadrava tako dugo dok bakterije ne razgrade lako razgradive spojeve nakon ega njihova aktivnost postepeno slabi to se oituje i smanjenem temperature - nakon burne poetne razgradnje uzrokovane bakterijama, tee razgradive organske tvari (celuloza i lignin se nastavljaju razgraivati

Pretpostavka XV

U poetnoj fazi mnogi organski materijali mogu biti tetni ili nepopeljni ako se izravno unose u tlo To su materijali siromani duikom (piljevina, slama)-mogu uzrokovati nedostatak biljci pristupanog duika To su i drugi materijali (iglice etinjaa, lie)loe zbog fizikalnog stanja ili zbog smanjenja pH Rzliiti otpaci u domainstvu i otpaci prehrambene industrije mogu imati neugodan miris ili sadravati sjemenke korova, uzronike bolesti, viruse i jaja parazita

Pretpostvka XVI

Materijali za proizvodnju komposta: - Prva skupina teko raspadljive tvari (kosti, perje, dlake, ronate tvari i dr. - Druga skupina - tvari koje imaju sposbnost sorpcije vode i hraniva (zemlja, pepeo, mulj i dr. - Trea skupina tvari koje potiu raspadanja (fekalije, vapno, ekskrementi domaih ivotinja, mineralna gnojiva itd.)

Pretpostavka XVII Najei koriteni otpaci za kompost: Lucerna, kukuruzni oklasci, otkosi trava, irokolisno lie, gnojiva, treset, piljevina, slama, korovi, drvena strugotina itd. Industrijski otpaci voni trop, ljuske graha, gradsko smee, otpaci prehrambene industrije ??! U treu skupinu idu tvari koje poveavaju biljnohranidbene vrijednosti komposta To su kotano brano, organska gnojiva, sirovi fosfati, prakasto stjenje i pepeo nastao izgaranjem drva U etvrtoj skupini su tvari za uklanjanje suvine kiselosti Thomasov fosfat, vapnenac, dolomit..

Pretpostavka XVIII

U kompostnoj hrpi ne smiju biti kodljive tvari, tvari koje se ne razgrauju, koje su tetne za rad mikroorganizama, nepovoljne za plodnost tla, toksine za ljude i domae ivotinje Tu svakako ne bi trebale biti leine uginulih ivotinja uginulih od virusnih bolesti, osjemenjeni korovi i sl.

Pretpostavka XIX

Na 1 m3 organske tvari dodaje se 10 do 15 kg vapna Od mineralnih gnojiva treba prednost dati duinim gnojivima i to onima to sadre kalcij Zrenje komposta ovisno o postupku traje od 6 do 20 mjeseci Kompostite je najbolje osnovati u proljee, tako da kompost zimi promrzne

Pretpostavka XX
Zreo kompost je amorfna tamnosmea masa bogata trajnim humusom i ugljikom, naglaene pufernosti i sorpcije vode i biljnih hraniva Kompost je siromaniji od stajskog gnoja, ali je bogatiji trajnim humusom U zrelom kompostu su procesi razgradnje zavreni, pa se moe bez opasnosti unositi u tlo zajedno sa sjemenom i sadnim materijalom Kompost se moe tretirati slino kao humus ili stajski gnoj

Kompost
Od 40 do 60 % hraniva se oslobaa u prvoj godini i nakon primjene Stvarno iskoritena koliina ovisi o obujmu razgradnje tijekom kompostiranja i o toplinskim i hidrikim uvjetima u tlu, stupnju mijeanja s tlom i primijenjenim mineralnim gnojivima, koja pospjeuju daljnju mineralizaciju

KOMPOST

Kompost

Kompost se moe koristiti kao povrinski mal, jer djeluje dvojako-kao supstrat iz kojeg se hraniva sporo oslobaaju i kao organska tvar koja popravlja strukturu i rahli tlo Moe se primijeniti na svim obradivim povrinama, a koliine se kreu od 20 do 60 t/ha Fertilizacijski uinak (jer je zavrena humifikacija) traje do dvije godine

Kompostiranje
Postoji i kompostiranje u digestorimazatvoreni sustavi kompostiranja-sve je kontrolirano- ali cijena !!?? Mogu biti i specifini oblici kompostiranja-od stajnjaka, od slame, od treseta, od gradskog smea i od industrijskih odpadaka Kompostiranji stajski gnoj- za razliku od zrelog stajnjaka humifikacija tee do kraja To se ubrzava mijeanjem s plodnom zemljom i obinim kompostom, radi unoenja mikroba i faune, pomou koje se moe cijepiti masa koja se kompostira

KOMPOSTIRANJE

Za kompostiranje se moe koristiti fosfatizirani stajski gnoj debljine 30 do 35 cm na koji se stavlja tanak sloj sa lucerita i tako se ponavlja do konane visine kompostne hrpe Hrpa se nakon toga pokrije slojem tla debljine 20 do 25 cm koja se prema potrebi polijeva vodom ili gnojovkom

Kompostiranje

Bri nain (industrijski) se provodi strojevima- mjealicama kroz koje se proputa stajski gnoj i plodno tlo Na jedan dio stajskog gnoja dolazi etiri do pet dijelova tla Temperature iznose 50-70 C Nakon tri do pet mjeseci kompost je spreman za uporabu Kod mijeanja se mogu unijeti i gujavice radi vee uinkovitosti Primjenjuje se u koliini od 10 20 t/ha

Bioloko gnojivo od gujavica

Probavni sustav gujavica predstavlja acidno-alkalinu reakciju i rasporeenu sredinu u koju usisavanjem ulazi hrana Snaan sustav probavnih lijezda podrava stanje koje omoguuje razvoj probavne mikroflore Nakon probave i resorpcije gujavice izluuju specifine kuglaste estice izmeta ija graa i struktura omoguuje funkcioniranje ivog svijeta u tlu

Gnoj od gujavica Taj se gnoj u praksi naziva: lumbrihumus, glisnjak, lumbrikal i sl. Najee se proizvodi iz kompostirane organske mase-stajskog gnoja Organsko-bioloko gnojivo se prerauje radom gujavica i dobije se bezmirisna i ista masa koja ne prianja na ruke a izgledom i esticama podsjea na mljevenu kavu Da bi se odrale te osobine treba ga odravati vlanim-vlaga ne manja od 40 %

Gnoj od gujavica

Hranjive tvari iz ovog gnojiva biljka moe izravno uzimati To gnojivo ne sadri nametnike, patogene mikroorganizme i spore (ako je pravilno kompostirano) ! Gnojivo od gujavica (ako je pravilno humificirano) ne izaziva nikakve tete ni kada se predozira, a pravilno uporabljeno daje bolje rezultate od mineralnog gnojiva

Glavne osebine gnoja od gujavica

Poboljava fizikalne osobine tla, odrava ga rahlim radi koloidne strukture, poveava kapacitet vezanja vode u tlu i polagano otputa vlagu Aktivne tvari iz gnojiva oslobaaju se postupno Ne poveava kiselost/alkalnost tla Povoljno djelovanje gnojiva proizlazi iz znaajnog mikrobiolokog sadraja, od anorganskih i organskih tvari u najboljem obliku za biljke i fermenata (proteaza, amilaza, lipaza, celulaza), koji produavaju proces razgradnje i sinteze od auksina, hormona rasta u bioloki znaajnim koliinama

Glavne osobine gnojiva od gujavica

Kod primjene tog gnojiva odnos hranjivih i mineralnih tvari je dobro izjednaen, a duik je 97 % neorganska tvar Sadri znaajne koliine mikroelemenata (koji su u funkciji izmjene tvari Sadri huminske kiseline, poveava imunitet biljke, popravlja pH Poboljava se bioloka kontrola patogenih mikroorganizama za biljke Primjenom se potie razvoj korjenovog sustava Jednokratna primjena ima produeno djelovanje kroz 3 godine

Suzbijanje korova

U ekolokoj proizvodnji povra suzbijanje korova je znaajan problem-puno rada i znanja !! Korovi su nepoeljni iz vie razloga: Oni su konkurencija biljci prema svjetlu, smanjuju vegetacijski prostor, iz tla crpe znaajne koliine vode i hraniva, esto su domaini biljnim bolestima i tetnicima, a neki imaju izraeno alelopatsko djelovanje-borei se za svoj prostor izluuju tvari koje koe rast kultiviranih biljaka

Borba protiv korova

Osim pljevljenja i okopavanja u ekolokoj poljoprivredi postoje razvijene i druge metode Preventivna borba na otvorenom i u zatienim prostorima je solarizacija Provodi se tako da se tlo duboko i fino obradi i umjereno navlai te se pokrije prozirnom PE folijom, pa uslijed visokih temperatura dolazi brzo do klijanja i nicanja korova, koje kontakt s folijom (vrua!) brzo uniti Visoke temperature takoer unite i veliki broj patogenih mikroorganizama-smanjuje se mogunost zaraze Tlo tako ostaje 4-6 tjedana a nakon toga se uzgajaju povrtne kulture Nakon solarizacije tlo ne bi trebalo obraivati kako ne bi sjemenke korova iz dubine dospjeli u plie slojeve i tako dobile mogunost nicanja

Berba protiv korova 1

Totalno kompostiranje (do kraja), da se izbjegne fertilnost sjemena korovskih biljaka Rubne parcele i okolna polja, pokositi i drati istim bez korova Ispiranje i ienje svih strojeva nakon obrade

Berba protiv korova 2

Izmjena kultura-sprijei da se korovi udomae Upotreba razliitih ratila kod obrade Sjetva i sadnja kultiviranih biljaka u drugim rokovima (po mogunosti) Uljuivati u sjetvu i plodored sitnozrnate ratarske kulture, da se izmijeni i zavara stanite za korove

Berba protiv korova 3

Koritenje biljaka za maliranje, koje e stvoriti kompeticiju sa korovima Izabrati i koristiti vrste za brzi rast koje e izgladnjivati korove (svjetlo i hraniva)-ozime grahorice, ra, zob Treba sijati u velikim koliinama (gusti sklop) -ak i navodnjavati da se ubrza rast Konstantno zaoravanje zelene gnojidbepobolja se struktura tla i lake se obrauje tlo Prilikom obrade treba paziti da se po mogunosti mijenjaju ratila, da ne doe do zbijanja tla

Berba protiv korova 4

Hraniti usjev a ne korove ! Izbjegavati upotrebu tekuih hraniva prije sadnje, jer to moe ubrzati i stimulirati rast korova Primijeniti gnojiva blizu redova nasada, a ne na cijeloj povrini Kada se upotrebljavaju skupa organska gnojiva-smanjiti koliine ! Treba se osloniti na sredinu vegetacije, kada e biti najvanije otputanje hraniva iz gnojiva (kompost i sl.)

Borba protiv korova 5

Kultivacija vrha tla radi kontrole tek niklih korova, a nekad i nakon sadnje kultura, koristei kopaice i kultivatore Plitko okopavanje oko redova, malim otrim alatima da se odreu ili iupaju male korovoske vrste biljaka

Borba protiv korova 6

Kod obrade namjestiti brzinu-optimalno da se samnji troak i povea uinkovitost Jako je vano da se uvijek naprave toni i ravni redovi, radi kasnije obrade traktorom i strojevima Vano je takoer da i sklop bude ujednaen Na taj nain jednom namjeteni (postavljeni) strojevi se mogu koristiti kad god to treba

Borba protiv korova 7

Vrlo je vana pravovremenost obrade Vrlo plitka kultivacija gusto niklih korova ne e dati dobre rezultate Kod pojave pokorice treba djelovati i odravati obradu jaim strojevima

Ne kemijski naini suzbijanja korova

Korovi se jo mogu suzbijati i termiki pomou plamena Mlade biljke korova su osjetljive na plamen, tako da ve kratkotrajna prisutnost plamena (1/10 sekunde) s plamenom od 100 C potpuno uniti korovsku biljku Na takav se nain mogu uzgajati biljke koje sporo niu, a rano se siju: mrkva perin ili luk Optimalno vrijeme za primjenu tog naina je dva do tri dana prije nicanja uzgajanih kultura Za taj se posao najee koriste plinski plamenici

Borba protiv korova 8

Pripremiti tlo za sadnju i onda plamenikom unititi male korove bez disturbacije tla Jedno ili dva tretiranja plamnenicima treba se koristiti prije ili nakon sjetve (sadnje) ali prije nego usjev nikne Treba djelovati pojedinanim plamenicima oko usjeva ili upotrijebiti viestruke plamenike da pokriju cijeli nasad

Berba protiv korova 9

Treba uvijek zabiljeiti kako je koja mjera djelovala na unitavanje korova Najvanije je vidjeti kako su djelovali razliiti naini na pojedine vrste korova i uestalost pojave Treba i dalje traiti rjeenja (nove ili doraene strojeve) kojima se moe poveati efikasnost rada

Borba protiv korova

Mogu se koristiti i crne PE folije - oprez!! One se postavljaju na dobro pognojeno i umjereno navlaeno tlo Zbog nepropusnosti za svjetlo ispod njih sjeme korova ne nie, a kultivirane biljke se sade u rupe na folijama Najee kulture na crnoj PE foliji su krastavci, lubenice, dinje (sjetvom), odnosno rajica, paprika patlidan (sadnjom)

Suzbijanje korova Jasno je da se jedan dio korova i opet mora suzbijati i mehaniki Da bi bila zakorovljenost to manja treba voditi rauna o sklopu biljaka Potrebno je dalje voditi rauna da se primjene sve doputene mjere za suzbijanje biljnih nametnikaintegrirana zatita Jedna od dobrih preventivnih mjera je uklanjanje biljnih ostataka s mjesta uzgoja pogotovo onih koji su zaraeni biljnim bolestima Druga vana preventivna mjera je duboka predzimska brazda, kojom e se dio biljnih ostataka unesti to dublje u tlo, gdje e se mikrobiolokom aktivnou razgraditi, a uzronici bolesti e se najveim dijelom inaktivirati Najvanija mjera u borbi protiv korova i moguih patogena je ipak plodored

Plodored Razlozi za uvoenje plodoreda: Bioloki, biljno-uzgojni i organizacijskogospodarski Bioloki razlozi odnose se na tolerantnost usjeva prema ponovljenoj ili dugotrajnoj uzastopnoj sjetvi/sadnji, te prema korovima, tetnicima i bolestima

Tolerantnost ili snoljivost usjeva

Snoljive (samostabilne) kulture su kukuruz, krumpir, soja Nesnoljive (autolabilne) kulture su: graak, mrkva, rajica Vea nesnoljivost znai istodobno i rijee vraanje istog usjeva na istu povrinu i obrnuto Negativne pojave vezane za nesnoljivost usjeva nazivamo umornost tla Umornost tla se javlja kada dolazi do progresivnong pada prinosa nekih kultura

Umornost tla Uzroci umornosti tla su nakupljanje toksinih odnosno inhibitornih produkata mikrobioloke aktivnosti u tlu, poremeaj u normalnim odnosima pojedinih skupina mikroorganizama u tlu i pojava raznih tokiskoza u tlu Do inhibicije mogu dovesti i neki mikroorganizmi u tlu Nakupljanje nematoda i drugih tetnika, odnosno uzronoka biljnih bolesti takoer su uzroci umornosti tla Plodored utjee na irenje bolesti, korova i tetnika, na razne naine ali s poveanjem razlike izmeu usjeva u plodosmjeni poveava se uinkovitost plodoreda u njihovom suzbijanju

Agrotehniki razlozi uvoenja plodoreda

Jednim su dijelom usmjereni na fizikalne znaajke tla, drugim dijelom na kemijske, a u manjoj mjeri i na samu biljku to je gui biljni pokrov usjevi bolje uvaju tlo od jakog djelovanja erozije Usjevi se tako dijele na na one koje slabo tite tlo (okopavine), one koje tite osrednje (jednogodinje trave i itarice) i one koje ga potpuno tite (viegodinje trave)

Agrotehnika u plodoredu

Kemijske znaajke tla ako se stalno uzgajaju okopavine i stvorena organska tvar se potpuno uklanja s polja, rezerve se organske tvari brzo iscrpljuju, to se nepovoljno odraava i na fizikalna svojstva tla Biljna hraniva se u plodoredu koriste mnogo uinkovitije Iste biljke koriste hraniva s iste dubine Rotacijom usjeva s pliim i dubljim zakorjenjavanjem mogue je uinkovitije koristiti zalihe hraniva Pri izmjeni kultura s pliim i dubljim korijenom fizikalno stanje i dreniranost mekote i zdravice se poboljava, im se omogui dublje prodiranje korijena Plodored utjee i na ivot divljai u svom okoliu Mnoga divlja koja se oslanja na poljoprivredno podruje Bolje je ako nije monokultura !

Organizacijsko-tehniki i gospodarski razlozi uvoenja plodoreda esto puta brojni imbenici izvan poljoprivrede utjeu na nain gospodarenja odnosno koritenja tla Posebno se to odnosi na zdravlje, sigurnost i kvalitetu okolia, dravna politika prema poljoprivredi !?? Ukupno gledajui plodored se mora promatrati u naelu kao korisna kategorija u poljoprivredi To podrazumijeva kvalitetu vode i tla, veu proizvodnu fleksibilnost, smanjenje proizvodnih trokova, poveanu biljnu raznolikost, smanjenu ovisnost o duinim gnojivima i smanjenje trokova gnojiva i pesticida

Plodored (primjer)

Dobri i loi susjedi 1

Dobri i loi susjedi 2

Dobr i loi susjedi

Nedostaci eko-proizvodnje Poveana ovisnost o prirodnjim uvjetima Radi leguminoza poveana je ovisnost o stoarstvu Nii prinosi u odnosu na konencionalnu poljoprivredu Primjeeno je osiromaivanje tla fosforom i kalijem Pitanje kakvoe nije rijeeno do kraja (u vedskoj bez razlike, u Engleskoj gdje su uvjeti povoljniji dobivena je bolja kakvoa a manje rada i zagaenja) Evidentno je smanjenje prinosa uz eko gospodarenje !! Negdje od 10 30 %, negdje i do 50 %, krumpir daje prinose do 40 % ) Snienje se obino javlja u prve 4 godine, kasnije stabilizacija Negdje se postiu prinosi i podjednaki s konvencionalnom proizvodnjom Frontalni (nagli) prelaz na ekoloki sustav proizvodnje znaio bi drastino smanjenje proizvodnje hrane

Pokreti i tehnologije unutar ekoloke proizvodnje

To su dvije krajnosti: Potpuno odbacivanje mineralnih gnojiva i pesticida Primjena u ogranienom opsegu kontrolirano Odbacivanje u vodi topivih gnojiva, i upotreba samo netopivih (Thomasova drozga, sirovi fosfati itd) Upotreba kalijevih gnojiva bez klora Upotreba komposta, stajskog gnoja, itd. Uporaba uvjetno slabo otrovnih pesticida Uzgoj leguminoza kao vanog izvora duika za

Nerjeena pitanja u eko proizvodnji (nuna su dodatna istraivanja)

Plodored Zelena gnojidba Razmjena energije od konvencionalnog prema biolokom uzgoju ivi mal Meuusjevi Uporaba stajskog gnoja Kompostiranje

Nerjeena pitanja.. 2
Organska tvar u tlu i njeno odravanje Uporaba nekonvencionalnih izvora P i K Uporaba drugih nekonvencionalnih izvora P i K Bioloka fiksacija duika Mikrobioloke studije za bolesti i tetnike Alelopatija Bioloke metode kontrole tetoonja Nove metode u zatiti Posebni uvjeti za male farme Genetika i selekcija za niski pH i za plodnost tla Razvoj strojeva za bioloku proizvodnju Marketing za bioloku proizvodnju povra Organsko gospodarenje za ograniene resurse Usporedba Inputa i Outputa za ekoloku proizvodnju Ekonomska i socioloka procjena bioloke proizvodnje

Uvjeti odrivog gospodarenja (prijelaz prema biolokom)

To su ustvari uzgojni zahvati, politike i gospodarske mjere i aktivnosti usmjerene prema integraciji socioekonomskih naela s brigom za okoli, a da se istodobno ispune uvjeti:

Trebala bi se odrati ili poveati postignuta razina proizvodnje (PRUKTIVNOST) Smanjiti rizik podbaaja (SIGURNOST) Zatititi resurse i sprijeiti degradaciju tla i vode (ZATITA) Osigurati gospodarsku opravdanost (EKONOMINOST) Sustav bi trebao biti socijalno prihvatljiv (PRIHVATLJIVOST)

Integralna ishrana bilja

Ispuniti slijedee aspekte: racionalna uporaba hraniva smanjena potronja (mineralnih) gnojiva na dobro opskrbljenim tlima podizanje hraniva na siromanim tlima (analiza!!) u skladu sa kapacitetom adsorpcije i potrebama biljke (sprijeiti ispiranje i zagaivanje akvatinih ekosustava)

Inegralna zatita bilja

Temelji se na:
poveanoj upotrebi nepesticidnih metoda prognoznoj slubi (samo kada treba tretman) selektivna sredstva i male doze lokalna primjena sredstava, na maloj povrini, trake i sl. sistemini zemljini insekticidi (manje folijarno) iskljuiti perzistentne pesticide koristiti kurativna sredstva, napustiti preventivna (kemijska!) bioloki insekticidi

Odriva pljoprivreda u Hrvatskoj

Razlika od Europe (ima ak i nekih prednosti!)

ne dopustiti smanjenje proizvodnje primjena mineralnih gnojiva kod nas je ispod onog u Europi-manje negativnih uinaka na okoli ! razina opskrbljenosti tla sa P i K je ispod potrebnogpodizati razinu (postepeno -pametno!) trai se stalni monitoring - praenje stanja uzgoj leguminoza i kao ivi mal interpolirani usjevi (ispiranje N) - ne golo tlo! Integrirati povrarsku, ratarsku i stoarsku proizvodnju traenje alternative prakticiranim mjerama prema ekolokim uvjetima umjesto visokih ulaganja vea primjena znanja!!