Reduktor 5grupa

Prijenosnik snage i gibanja (P2) List: 3
1. elnici s helikoidnim ozubljenjem,

Stupanj prijenosa u promatranom prijenosniku snage i gibanja ostvaren je pomou
jednog para elnika s vanjskim helikoidnim ozubljenjem (odnosno tzv. kosim zubima). Za
razliku od elnika s ravnim zubima, kod kojih je bilo zamiljeno da evolventa bokova zubi
nastaje valjanjem ravnine po temeljnom valjku ( slika 1.1 ), kod elnika s kosim zubima bok
zuba je helikoidna evolventna ploha s izvodnicom koja s izvodnicom temeljnog valjka zatvara
kut
b

( slika 1.2 ).
Slika 1.1 Nastajanje evolventnog boka
Slika 1.2 Nastajanje helikoidne evolvente
Ime i prezime: Igor Poljak,12054130 Listova: 54
Listova : 48
Helikoidnu evolventnu plohu opisuje pravac ravnine koja se valja po temeljnom valjku bez
klizanja, pri emu taj pravac s izvodnicom temeljnog valjka zatvara kut
b
. Presjek tako
dobivene uzdune linije boka zuba s bilo kojim valjkom ija je os u sukladnosti s osi temeljnog
valjka, daje zavojnicu. Kut uspona zavojnice uzdune linije boka zuba na valjku diobenog
promjera d, kut je nagiba boka zuba (slika 1.3). Kut uspona zavojnice boka zuba na
temeljnom valjku je
b
(slika 1.3).
Najzorniji prikaz nastajanja uzdune linije bokova elnika s kosim zubima dan je na slici
1.4. Ova slika prikazuje elnik s ravnim zubima koji je sastavljen od niza lamela koje su
takoer elnici s ravnim zubima, ali vrlo male irine zuba. Ako se svaka lamela odgovarajue
zakrene u odnosu na prethodnu oko zajednike osi vrtnje O, tada e njihove kinematike toke
C leati na zavojnici C-C valjka diobene krunice promjera d (slika 1.4). Granine linije boka
zuba K-K na promjeru d
a
i podnone krunice B-B na promjeru d
f
takoer su zavojnice. Otri
kut izmeu tangente na zavojnicu u toki C i linije plata diobenog valjka CC (koja je
paralelna s osi vrtnje O) je kut nagiba boka zuba .
Slika 1.3 Kut uspona zavojnice boka zuba na diobenom i temeljnom valjku
(dio zavojnice je kosi pravac pa odatle dolazi i naziv kosi zubi)
Slika 1.4 Najzorniji prikaz nastajanja uzdune linije bokova
elnika s kosim zubima,
Par elnika s helikoidnim ozubljenjem (zavojnicom ili kosim zubima) ije su osi vrtnje
paralelne, mogu se staviti u zahvat samo ako imaju jednak modul i jednak nagib zuba suprotno
usmjeren (slika 1.5). Zubi pogonskog elnika z
1
su dio lijeve zavojnice, a zubi gonjenog
elnika z
2
su dio desne zavojnice koje imaju jednak kut uspopna (kut nagiba boka zuba ).
Slika 1.5 Par elnika s helikoidnim ozubljenjem
Desni smjer zavojnice (helikoidnog elnika, vijanika, navoja valjka itd.) je onaj koji
promatrau koji gleda u zavojnicu pri odmicanju od sebe stvara privid vrtnje u smjeru kazaljke
na uri (slika 1.6). Lijevi smjer je onaj koji gleda u zavojnicu pri odmicanju od sebe stvara
privid vrtnje u suprotnom smjeru kazaljke na uri (slika 1.7). Prednosti helikoidnog ozubljenja
su : vea opteretivost, ravnomjeran i tih rad.

Slika 1.6 Definicija desnog Slika 1.7 Definicija lijevog
smjera zavojnice, smjera zavojnice,
1.1 Orijentacijski proraun modula s obzirom na opteretivost
korijena zuba,
Proraun naprezanja u korijenu zuba provodi se za najnepovoljniji sluaj optereenja
zuba tj. kada sila djeluje na tjemenu zuba. Ovaj proraun provodi se za oba elnika jer
su izraeni od elika koji je kaljen. Naprezanje u korijenu zuba svedeno na njihov
normalni presjek odreeno je sljedeim izrazom:
FP F F F0 F
K K
333,33MPa 1 1 53,09
F

gdje je nazivno naprezanje u korijenu zuba dano izrazom :
) Y (Y Y
m b
F
FS
n
t
F0

53,09MPa 1,1) (1,1 2,2

4 100
7977,5
F0

Karakteristine veliine u izrazima (1.1) i (1.2) izraunavaju se za pogonski elnik prema

izrazima danim u nastavku:
7977,5N
71,1
283600 2
d
K K T 2
d
2T
F
1
v A 1max
1
1max
t

71,10mm
cos17
4
17
cos
m
z m z d
n
1 n 1 1

gdje je :
T
1

max
-postupak izraunavanja najveeg momenta vrtnje,
KA -faktor vrste pogona ( tablica TR002 KA = 1),
K
V
-faktor unutarnjeg dinamikog optereenja,
Za stupanj prekrivanja bone linije

1 faktor unutarnjeg dinamikog optereenja K
v
rauna se prema izrazu (1.6).
Stupanj prekrivanja bone linije rauna se prema sljedeem izrazu:
2,327
4
17 sin 100
m
sin b
o
n

1,055
2,82 1
2,82
100
39,27 17
0,0087
0,1
79768
13,6
1 K
u 1
u
100
v z
K
b
F
K
K
1 K
2
2
v
2
2
1
2
t
A
1
v
,
_
+ +
+
,
_
+

gdje je :
K
1
, K
2
pomone veliine za izraunavanje faktora unutarnjeg dinamikog,
optereenja K
v
(tablica TR003 K
1

= 13,6 ; K
2
= 0,0087 ),
Obodna brzina elnika ( v
1
= v
2
= v ) :
m/s 39,27 175,84 71,1 d v
1 1

irina elnika :
mm 100 4 25 m b
n

Orjentacijski proraun modula s obzirom na opteretivost korijena rauna se pomou izraza:

3,19 1 1 1,1 1,1 2,2
333,33 25 17
17 cos 283600 2
m
K K Y Y Y
z
cos 2T
m
3
0
n
3
F F FS
FP 1
1max
n

gdje je za orijentacijski proraun:

m
n
-normalni modul (tablica TR004 m
n
= 4 mm ),
z
1
-broj zubi pogonskog elnika z
1
= 17 zubi,
- faktor irine zuba ili utjecaj naina uleitenja
(iz tablice TR005 = 25),
T
1max
- najvei mogui iznos momenta vrtnje
(uvojnog momenta) prema izrazu (1.23) Nmm,
FP
- doputeno naprezanje u korijenu zuba, Mpa,
MPa 333,33
1,5
500
S
F
Flim
FP

-kut nagiba boka zuba na diobenoj krunici,
0
Y
FS
-faktor oblika (orijentacijski Y
FS
2,2),
Y
-faktor stupnja prikrivanja (orijentacijski Y

=1
),
Y
-faktor utjecaja nagiba boka zuba (orijentacijski Y
= 1),
K
F
-faktor raspodjele optereenja (sile) (orijentacijski K
F
= 1),
Flim
-trajna vrstoa (izdrljivost) za istosmjerno promjenjivo
optereenje korijena zuba, Mpa( iz tablice TR006
Flim
= 500 Mpa ),
S
F
S
Fmin
-faktor sigurnosti u korijenu zuba (kao najnia vrijednost
uzima se S
F
S
Fmin
= 1,5),

1.2 Odreivanje najveeg momenta vrtnje,
Najvei moment vrtnje pogonskog elnika se rauna prema izrazu :

, M M M
'
1naz
1max
'
+
Nm 270,10 68,588 201,52 M1max
'
+
gdje je:
max 1
M najvei moment vrtnje pogonskog elnika z
1
,
koji ukljuuje sve gubitke od radnog stroja do pogonskog elnika
kao i moment ubrzanja masa radnog stroja, Nmm
1naz
M
nazivni moment vrtnje pogonskog elnika z
1,
prema izrazu (1.17), koji ukljuuje sve gubitke od radnog stroja
do pogonskog elnika, Nmm
Ukupni gubici snage od radnog stroja do pogonskog elnika proistjeu iz
sljedeih parcijalnih gubitaka :
gubici snage trenjem u ozubljenju 1,5 % od nazivne snage koju treba prenijeti od
pogonskog stroja do radnog stroja ( izabire se
z
= 0,985 ),
L
gubici snage trenjem u valjnim
leajima (za par leaja) 0,5 % od nazivne snage koju treba prenijeti od pogonskog stroja do
radnog stroja (izabire se
L
= 0,995),
b
gubici snage trenjem brtvi o vratilo, te bukanjem
kod podmazivanja uranjanjem gornjeg elnika 5% od nazivne snage koju treba prenijeti od
pogonskog stroja do radnog stroja (izabire se
b
= 0,950 ),
S
gubici snage u elastinim
spojkama 3% od nazivne snage koju treba prenijeti od pogonskog stroja doradnog stroja
(izabire se
S
= 0,97 ).
0,903 0,970 0,950 0,995 0,985
S b L z uk

moment ubrzanja mase radnog stroja, Nmm
,
t 4g
GD
M
u
1
2
1
'
Nm 68,588
0.75 9.81 4
175,84 11,48
M
'

gdje je GD
1
2
zagonski moment mase radnog stroja reduciran na vratilo V1, odnosno
pogonskog elnika z
1
:
,
u
1
GD
n
n
GD
GD GD
2
2
RS
2
1
2 2
RS
2
1
2 2
RS
2
1

,
_
,
_
,
_

2
2 2
2
RS
2
1
Nm 11,48
2,8
1
90
u
1
GD GD
,
_

,
_

Nmm 283,6 1,05 1 270,10 K K M M
v A
1max
'
1max

1.2.1 Zagonski momenti masa,
Za izraunavanje zagonskih momenata masa ( elnika i spojki ) potrebno je najprije odrediti
izmjere elnika :
diobeni promjer pogonskog elnika :
mm 71,11
cos17
4 17
cos
m z
d
0
n 1
1

diobeni promjer gonjenog elnika :

mm 200,77
cos17
4 48
cos
m z
d
o
n 2
2

gdje je :
z
2
izraunati broj zubi gonjenog elnika z
2
zaokruen na cijeli broj.
zuba 48 z
47,6 17 2,8 z u z
2
1 2

Izraunana vrijednost broja zubi zaokruuje se na cijeli broj
- novi prijenosni omjer je :
2,82
17
48
z
z
u
1
2

Zagonski moment masa :
elnika z
1
:
2 4 3 4
1
3 2
Z1
Nm 0,00767 0,07111 0,1 10 3 d b 10 3 GD
gdje je
2
z1
GD u Nm
2
, ako se d
1
i b uvrste u m i ako je elnik z
1
izraen od elika.

elnika z
2
:
2 4 3 4
2
3 2
Z2
Nm 0,48743 0,20077 0,1 10 3 d b 10 3 GD
gdje je
2
z2
GD u Nm
2
, ako se d
2
i b uvrste u m i ako je elnik z
1
izraen od elika.
spojki S
1
i S
2
:
Spojke kod ukljuivanja elektromotora prenose sljedei momenti vrtnje :
( )
( ) Nm 687,81 0,903 2,82 68,588 201,52 M
u M M M
S
uk
'
1naz S
+
+
Najvei moment vrtnje koji mogu prenijeti spojke S
1
i S
2
odreen je sljedeim izrazom:
Nm 725,63 1,055 1 687,81 K K M M
v A S Smax

Prema tablici TR001, izabire se odgovarajua vrijednost zagonskog momenta spojke s
2
,
odnosno
2
s2
GD = 3,6 Nm.
Zbroj zagonskih momenata reduciranih na vratilo V1 na kojem se nalazi elnik z
1
:
( )
( )
2
2
2
V1
2
2
RS
2
S2
2
z2
2
z1
2
v1
Nm 12,1407
2,82
1
90 6 0,48743 0,00767 GD
u
1
GD GD GD GD GD

,
_
+ + +
,
_
+ + +
Stvarni moment ubrzanja svih masa na vratilu V1 :
Nm 72,53
0,75 9,81 4
175,84 12,1407
t 4g
GD
M
U
1
2
V1
Nm 274,05 72,53 201,52 M M M

1naz
1max
' '
+ +
05) (0,95...1, 1,014
270,10
274,05
M
M
1max
'
1max
' '

1.3 Pomak profila uvjetovan standardnim razmakom osi vratila,
Razmak osi vratila izraunava se pomou sljedeeg izraza:
mm 135,94
2
48 17
cos17
4
2
z z
cos
m
a
o
2 1 n
+

+

Standardni razmak osi vratila
w
=140 mm prema tablici TR008.
Zbroj faktora osi pomaka x
1
i x
2
:
( )
( ) 1,1
tan20 2
0,01692887 0,029346
48 17 x x
tan 2
ev ev
z z x x
0
2 1
n
t wt
2 1 2 1
+ +
+ +
elni kut
t
, i pogonski kut
wt
se raunaju prema izrazima :
24,84
cos17
cos20,8
100 2
48) 4(17
cos
cos
cos
2
) z (z m
cos
20,84
cos17
tan20
cos
tan
tan
wt wt
t
w
2 1 n
wt
0
t
0
0
n
t

0,36367 20,84
180
180
0
t
0
t

7 0,01692888 0,36372 tan20,84 tan ev
t t t

0,0293469 0,433539 tan24,84 tan ev
rad 0,4334203 24,84
180
180
wt wt wt
0
wt
0
wt

gdje su
wt t
i

kutovi izraeni u lunoj mjeri (rad).
1.4 Dimenzije elnika u ovisnosti o faktorima pomaka profila,
1.4.1 Pogonski elnik z
1
,
kinematiki promjer :
mm 73,22
24,84 cos
20,84 cos
71,11
cos
cos
d d
o
o
wt
t
1 w1

temeljni promjer :
mm 66,44 24,84 cos 73,22 cos d d
o
wt w1 b1

tjemeni promjer bez skraenja tjemena zuba :
( ) ( ) mm 83,5 0,55 1 4 2 71,11 x 1 2m d d
1 n 1 a1
+ + + +
tjemeni promjer sa skraenjem tjemena zuba :
( ) ( )
mm 82,83 d
200,77 4 0,55 4 140 2 d m x m 2 d
*
a1
2 n 2 n w
*
a1
+ +
podnoni promjer :
( ) ( ) mm 65,5 0,55 1,25 4 2 71,11 x 1,25 m 2 d d
1 n 1 f1

1.4.2 Gonjeni elnik z
2
,
kinematiki promjer :
mm 206,76
24,84 cos
20,84 cos
200,77
cos
cos
d d
o
o
wt
t
2 w2

temeljni promjer :
mm 187,63 24,84 cos 206,76 cos d d
o
wt w2 b2

temeljni promjer bez skraenja tjemena zuba :
( ) ( ) mm 213,17 0,55 1 4 2 200,77 x 1 m 2 d d
2 n 2 a2
+ + + +
tjemeni promjer sa skraenjem tjemena zuba :
( ) ( )
mm 212,5 d
71,11 4 0,55 4 140 2 d m x m 2 d
*
a2
1 n 1 n w
*
a2
+ +
podnoni promjer :
( ) ( ) mm 195,17 0,55 1,25 4 2 200,77 x 1,25 m 2 d d
2 n 2 f2

tjemena zranost :
mm 1 4 0,25 m 0,25 c
n

1.4.3 Provjera tjemene zranosti,
Postojea tjemena zranost :
0,48 0,665
2
195,17 83,5
140 c
2
d d
c
min
f2 a1
w

+

+

gdje je :
0,48 4 0,12 m 0,12 c
n min

1.5 Potrebna zranost izmeu bokova elnika s helikoidnim ozubljenjem
Slika 1.8 Kruna, profilna i radijalna zranost
Slika 1.9 Poloaj odmjera gornjeg i donjeg graninog odstupanja pojedinih toleranciskih
polja oznaenih malim slovima internacionalnog latininog pisma
Veliinu potrebne krune zranosti, odnosno tollerancciju krune zranosti (j
min
i
j
max
) uvjetuje izbor veliine odstupanja mjera preko nekoliko zubi (A
wd
i A
wg
), kao i
odstupanje razmaka osi (A
ad
i A
ag
). odstupanje mjere preko nekolikozubi spregnutih
elnika s odstupanjem razmaka osi odre|uje krunu zranost NULTIH, V
NULTIH
i
V
PAROVA
:

m 210 j
210,06 23,8782 tan 32 2
17,3537 cos 20 cos
163
j
tan 2A
cos cos
A A
j
max
o
o o
max
wn ag
b n
w2d w1d
max

+
wn ad
b n
w2g w1g
min
tan 2A
cos cos
A A
j +
+
+
m 141 j
140,93 23,8782 tan 32 2
17,3537 cos 20 cos
101
j
min
o
o o
min

+
1.5.1 Izbor krune zranosti,

Prema dijagramu DR002 dobiju se vrijednosti krune zranosti :
- j
min
= 140 m,
- j
max
= 210 m.
1.5.2 Izbor graninih odstupanja razmaka osi vratila,
Prema tablici TR0010 izabiru se granina odstupanja razmaka osi vratila A
ad
= -32 m i
A
ag
= +32 m. Stvarni razmak osi vratila rauna se prema izrazu :

a
ws
=a
w
t A
ad,g
a
ws
=140 t 0,032 mm
Granina odstupanja mjere preko nekoliko zubi za oba elnika (A
w1d
, A
w1g
, A
w2g
,i A
w2d
), mogu
se odrediti ureivanjem izraza (1.53) i (1.54).
granina odstupanja mjere preko nekoliko zubi za oba elnika (Aw1d, Aw1g, Aw2g i Aw2d)
( ) ( )
( )
( ) m 163 163,02 A A
17,3537 cos 23,8782 sin 32 2 20 cos 210
cos sin 2A cos j A A
w2d w1d
o o o
b wn ag n max w2d w1d
+

+
( ) ( )
( )
( ) m 101 100,84 A A
17,3537 cos 23,8782 sin 32 2 20 cos 140
cos sin A 2 cos j A A
w2g w1g
o o o
b wn ad n min w2g w1g
+

+
gdje je :

wn - normalni kut zahvatne crte
tan
wn
= tan
wt
cos
= tan 24,84
o
cos 17
o

wn
=23,8782
o
b - kut nagiba bone crte na temeljnoj krunici
o
b
o
o
wt
t
b
17,3537
tan
23,8782 cos
20,83 cos
tan
cos
cos
tan

- na osnovu izraunatih vrijednosti mjere preko nekoliko
zubi za oba elnika, izabiru se u ovisnosti o tolerancijskim
poljima, kvaliteti ozubljenja, standardnom modulu i diobenim
promjerima najblie tabline vrijednosti - tablica (TR014)
- da bi se izbjeglo zaglavljivanje zubi u meuzublju elnika
u zahvatu, mora biti ispunjen sljedei uvjet :
( )
wn i2 i1 min
tan T T 2 j +
- gdje je T
i1,2
doputeno odstupanje pri radijalnoj kontroli
elnika u zahvatu. Doputeno odstupanje T
i1,2
i doputeni
skok ovog odstupanja T
i
dani su u tablici (TR015)
( )
m 135 134,96 j
23,8782 tan 92 83 2 j
min
o
min
>
+ >
m 176 175,5
2
210 141
2
j j
j
max min

+
- za ostvarenje ove zranosti alat se pri obradi zupanika

mora primaknuti za radijalnu veliinu krune zranosti
m 99
23,8782 tan 4
176
tan 4
j
j
o
wn
r

- preko razmaka osi vratila a
w
t A
ad,g
i graninih odstupanja
A
w1d,g
i A
w2d,g
bit e ostvarena srednja kruna zranost
( izraena kao radijalna )

m 198 99 2 j
j 2 j
r
r r

1.5.3 Provjera tjemene zranosti,
Postojea tjemena zranost :
0,48 0,665
2
195,17 83,5
140 c
2
d d
c
min
f2 a1
w

+

+

gdje je :
0,48 4 0,12 m 0,12 c
n min

1.5.4 Propisane standardne oznake glede naina kontrole elnika
- za predvienu radijalnu kontrolu, kvalitetu ozubljenja 8 i
kvalitetu razmaka osi vratila 4 oznake imaju sljedei oblik
- zupanik z
1
:
S
7 ef 4 HRN M.C2.031.
- zupanik z
2
:

S
7 fg 4 HRN M.C2.031.
Kontrola s obzirom na doputenu opteretivost korijena zuba,
Kontrola s obzirom na doputenu opteretivost korijena zuba ( koja je odreena doputenim
naprezanjem u korijenu zuba koji je savojno optereen ) provodi se pomou izraza (1.1) i
(1.2) za oba elnika u zahvatu.
( )
( )
Fp F
F
Fp F F FS
n
WT
F
MPa 53,57
1 1,311 0,67 1,38 2,27
4 100
7783,5
K K Y Y Y
m b
F
<


gdje je:
Fwt nazivna obodna sila na kinematinoj krunici, N
N 7783,5 F
N 7783,5
0,07322
1,055 1 270,1 2
d
K K T 2
F
F F F
wt
w1
V A 1max
wt
wt wt wt
2 1

T
1max
najvea vrijednost momenta vrtnje prema izrazu (1.16), Nmm
K
A
faktor vrste pogona - (tablica TR002),
K
v
faktor unutarnjeg dinamikog optereenja odreen prema izrazu (1.6),
d
w1
kinematini promjer pogonskog elnika odreen prema izrazu (1.40), mm
b irina elnika odreena prema izrazu (1.8), mm
m
n
standardna vrijednost normalnog modula, mm
Y
FS
faktor oblika - ( tablica DR003 ),
Y
faktor prekrivanja,
0,74 Y
0,74 17,48 cos
1,396
0,75
0,25 Y
cos

0,75
0,25 Y
o 2
b
2

stupanj prekrivanja profila, -
4,183 m
4,183
17 cos
4
cos
m
m
t
o
n
t

12,28 20,84 cos 4,183 cos m p
o
t t et

2,056
12,28
33,23 41,735
p
r r
2 2
et
2
b1
2
a1
1

4,13
12,28
93,815 106,645
p
r r
2 2
et
2
b2
2
a2
2

4,79
12,28
24,84 sin 140
p
sin a
o
et
wt w
a

1,38 4,79 4,13 2,056

a 2 1
+ +
Y
faktor utjecaja nagiba boka zuba, -

0,67
120
17
2,327 1
120
1 Y
O
O
O

stupanj prekrivanja bone linije odreen prema izrazu (1.5),
K
F
faktor raspodjele optereenja (sile),
q
L
pomoni faktor koji se moe odrediti iz dijagrama (DR004 ),
= 1,38 > 2
0,72
1
0,95 q
1
>
1,311 1,38 0,95 q K
L L F

K
F
faktor raspodjele optereenja po irini elnika se uzima kao i u orijentacijskom
proraunu (K
F
= 1),
FP
doputeno naprezanje u korijenu zuba, MPa
MPa 256,3 1,106 1 1
1,97
2,1
2,3
500
Y Y K
Y
Y
S
FP
R N FX
sa
m
Fmin
Flim
FP

Y
m
faktor zareznog djelovanja koji se uzima kao srednja vrijednost
koja odgovara etalonskom elniku Y
m
2,1
Y
sa
faktor utjecaja zreznog djelovanja u ovisnosti o broju zubi i
faktoru pomaka koji je dan u dijagramu DR005,
K
FX
faktor utjecaja veliine elnika koji je dan u dijagramu DR006
(za modul m
n
5 mm, K
FX
= 1),
Y
N
faktor vijeka trajanja ovisi o broju promjena optereenja i vrsti
materijala
( treba uzeti Y
n
= 1),
Y
R
faktor hrapavosti (dijagram DR008),
S
Fmin
najmanja vrijednost faktora sigurnosti u korijenu zuba ( uzima se S
fmin
= 2,5 ),
1.9Proraun i kontrola s obzirom na doputenu
temperaturu zagrijavanja,
Poznato je da se vei dio gubitaka snage (onaj koji se troi na trenje u ozubljenju, leajima i bukanje) u
reduktoru pretvara u toplinu. Ovako razvijenu toplinu treba odvesti iz reduktora prirodnim hlaenjem,
odnosno slobodnim prijelazom topline i isijavanjem, pri emu se kod trajnog pogona u vremenu od oko
6 sati rada uspostavlja sljedea toplinska ravnotea :
razvijena toplina Q
raz
( kJ/h ) = odvedena toplina Q
odv
( kJ/h )
Q =
s
A (
u
-
z
)
Odakle slijedi temperatura ulja
u
:
dop u
dop z
s
raz
u
55 20
0,738 92
2234,88
A
Q

+
gdje je :
s
koeficijent prijelaza topline, kJ/m
2
h
o
C
( kod isijavanja u sluaju reduktora na otvorenom
prostoru bez posebnog cirkuliranju zraka
s
= 92
kJ/m
2
h
o
C ),
z
temperatura zraka,
o
C
(prema HRN M.C1.031
z
=20
o
C ),
A plotina povrine reduktora koji zrai toplinu, m
2
dop
doputena temperatura ulja u reduktoru,
o
C
(za suvremena ulja proizvoai doputaju
dop
= 75
C),
Q
raz
razvijena toplina, kJ/h
Q
raz
=3,6 10
3
P
ukg
=3,6 10
3
0,64 =2304 kJ/h
P
ukg
ukupni gubici snage u reduktoru, kW
P
ukg
=2% P
RS
=0,02 32 =0,64 kW
1.9.1 Povrina reduktora,
Na slici 1.11 dana je skica reduktora s potrebnim izmjerama za izraunavanje plotine povrine
reduktora izloenih zraku, odnosno povrina preko kojih se zrai razvijena toplina u reduktoru
Q
raz
.
Slika 1.11 Skica s posebnim izmjerama za izraunavanje plotine povrine reduktora
izloenih zraku,
1.9.1.1Plotina povrina reduktora izloenih zraku bez umjetnog hlaenja i
poveanja dopunskim rebrima za hlaenje,
Prema slici 1.11 slijedi:
a) plotina povrine kuita :
A
k
= 2 ( D H + B H + D B )
A
k
= 2 ( 0,4 0,35 + 0,2 0,35 + 0,2 0,4 )
A
k
= 0,58 m
2
b) plotina povrine prirubnica:
A
p
= ( D+2B+4B
1
) B
1
A
p
= ( 0,4 + 2 0,2 + 4 0,05 )0,05 = 0,1 m
2
A
p
= 0,1 m
2
Plotina ukupne povrine preko koje se zrai razvijena toplina :

A
uk1
= A
k
+ A
p
= 0,58 + 0,1 = 0,68 m
2
gdje su D,H,B i B
1
izmjere prema slici 1.11 u m.
1.9.1.2 Plotina povrina reduktora izloenih zraku s poveanjem povrine
dopunskim rebrima za hlaenje,
Ako se na obje dulje stranice reduktora predvidi po k rebara za hlaenje, ije su
izmjere ( prema slici 1.11 ), tada je plotina zraenja iz toke 1.9.1.1 poveava
se iznos :
2
1 2 r
m 0,0528 0,11) 0,03 (2 4 2 ) H B (2 k 2 A
odnosno, plotina nove ukupne povrine zraenja :
A
uk
= A
uk1
+ A
r
= 0,68 + 0,0528 = 0,7328 m
2
gdje su B
2
i H
1
izmjere prema slici 1.11 u m.
1.9.2.2 Smjernice vezane za uporabu ulja,
Prvo punjenje : Po zavrenoj montai reduktora kuite treba oistiti specijalnim uljem za
ienje, a tek onda slijedi punjenje uljem za podmazivanje.

1.9.3 Izbor ulja za podmazivanje,
Obodna brzina na promjeru kinematine krunice gonjenog elnika d
w2
iznosi :
v
2
= d
w2
n
2
= 0,2067
.

.
10 = 6,5 m/s
gdje je:
v
2
obodna brzina na kinematinom promjeru gonjenog elnika, m/s
d
w2
promjer kinematine krunice gonjenog elnika, m
n
2
brzina vrtnje gonjenog elnika, s
-1
Prema tablici ( TR0018 ) se izabire odgovarajua vrijednost viskoziteta
ulja za podmazivanje.
Odabirem :
Prema tablici TR019 odabire se ulje 5,7
E / 50

- cirkularno ulje ili

cirkol 80.
Priblina najvea koliina ulja za podmazivanje reduktora kod
podmazivanja uranjanjem elnika u ulju iznosi prema iskustvu :
Q
uu
=(3 8) P
gz
=8 0,53155 = 4,25 l
gdje su gubici u ozubljenju :
P
gz
= ( 1 -
z
) P
1
= ( 1 - 0,985 ) 35,437 = 0,53155 kW
Ovdje je:
P
1
snaga koju prenosi par elnika, kW
Quu koliina ulja potrebna za podmazivaanje uranjanjem elnika, l
2. Vratila
Proraun vratila obuhvaa sljedee :
- proraun sila koje optereuju vratilo,
- proraun prethodnih dimenzija vratila (idealno vratilo),
- izbor leaja,
- stupnjevanje vratila,
- provjeru konanih dimenzija vratila,
- proraun progiba vratila i nagib elastine linije u osloncima,
proraun kuta uvojne deformacije vratila.
2.1 Proraun sila koje optereuju vratilo,
Na slici 2.1 prikazan je par elnika s helikoidnim ozubljenjem i sile koje su rezultat prijenosa
sile sa zuba na zub.
Slika 2.1 Sile kod para elnika s helikoidnim ozubljenjem
mjerodavne za proraun vratila i izbor leaja,
obodne sile :
N 7485,65
0,03661
274,05
r
P
r
T
F F
w1 1
1
w1
max
wt2 wt1

aksijalne sile:
N 2288,5 17 tan 7485,5 tan F F F
0
wt1 wa2 wa1

radijalne sile:
N 3465,2 24,84 tan 7485,5 tan F F F
wt wt1 wr2 wr1

Vratilo pogonskog elnika V 1,
Preko ulazne spojke S
1
elektromotor predaje pogonskom vratilu V1
sljedei moment vrtnje :
283,94Nm
0,995 0,97
274,05

M"
M
L1 S1
1max
S1

gdje je M
1max
predstavlja najvei mogui moment vrtnje.
1,516N 0,0711 0,1 10 30 d b 10 3 G
2 3 2
1
3
z1

Reakcije u vodoravnoj ravnini x-y (slika 2,3) :
0 M
A
1267,14N
180
36,61 2288,5 90 3456,2
l
r F l F
F
0 l F r F l F
L
w1 wa1 A wr1
By
A wr1 w1 wa1 L By
0 M
B
N 1267,14
180
36,61 2288,5 90 3465,2
l
r F l F
F
0 l r F l F
L
w1 wa1 B wr1
Ay
B w1 wa1 L Ay

Reakcije u okomitoj ravnini x-z (slika 2,3) :
0 M
A
N 3646,2
180
90 1,516 115 150 90 7485,65
F
l
l G l G l F
F
0 l G l G l F l F
Bz
L
A z1 S1 S1 A wt1
Bz
A z1 S1 S1 A wt1 L Bz
+ +
0 M
B
( )
( )
N 3496,23
180
90 1,516 295 150 90 7485,65
F
l
l G l l G l F
F
0 l G l l G l F l F
Az
L
B z1 S1 L S1 B wz1
Az
B z1 S1 L S1 B wt1 L Az
+ +
Rezultanta u osloncima A i B pogonskog vratila V1 :
N 3712 3496,23 1267,14 F F F
2 2 2
Az
2
Ay A
+ +
N 3860,1 3646,2 1267,14 F F F
2 2 2
Bz
2
By B
+ +
2.2.1 Proraun predhodnih dimenzija vratila V 1,
Proraun se temelji na teorijskoj pretpostavci da u svim presjecima
vratila vladaju jednaka naprezanja na savijanje, te da su jednaka
doputenom naprezanju. Rezultat ovakvog prorauna je tzv. idealno
vratilo koje po obliku odgovara kubnom paraboloidu.
Prema energetskoj ili HMH teoriji vrstoce moment se izraunava prema formuli :
( )
2
0
2
S ekv
T 0,75 M M +
gdje je:
M
ekv
ekvivalentni moment, Nmm
M
s
moment savijanja, Nmm
0
faktor vrstoe materijala,
0,7225
160 1,73
200
1,73
uDI
sDN
0

sDN=200 MPa
uDN=140 MPa
M- moment vrtnje, Nmm
( )
( )
( )
sdop,
x
x s
x s
W
M

moe se na bilo kojem mjestu x izraunati promjer vratila prema sljedeem izrazu :
( )
( )
3
sdop
x ekv
x
,
10M
d

gdje je:
s dop
= 45 MPa -vrijednost doputenog naprezanja na savijanje za
vratila od materijala 0461.
Na dijelu optereenom samo na uvojno za bilo koji presjek x vrijedi uvjet
:
( )
( )
( )
udop
x u
x
x u
W
T

iz ovog uvjeta za bilo koji presjek x slijedi promjer vratia prema sljedeem izrazu :
( )
( )
3
udop
x
x
,
T 5
d

gdje je:
T
(x)
moment vrtnje na mjestu x, Nmm
u dop
=40MPa doputeno uvojno naprezanje za materijal vratila 0461.
Presjek 1 (prema slici 2,2 i slici 2,3) :

mm 35 d
32,86mm
60
283940 5
T 5
d
1
3
3
udop
S1
1
Presjek 2 (prema slici 2,2 i slici 2,3) :

Nmm 4500 30 150 l G M
1 s1 sy2

0 M
sz2

4500Nmm M M M
2
sz2
2
sy2 s2
+
( ) ( )
Nmm 177719,1 M
283940 0,7225 0,75 4500 T 0,75 M M
ekv2
2 2 2
s1 0
2
S2 ekv2
+ +
mm 40 d
34,05mm
45
177719,1 10
Mekv 10
d
2
3
3
sdop
2
presjek 3 (prema slici 2,2 i slici 2,3) :

( ) ( )
Nmm 181330,3 45 3496,23 160 150 M
l l l F l l G M
sy3
S1 2 1 Az 2 1 S1 sy3
+
+ + +

( )
Nmm 26760 36,61 2288,5 45 1267,14 M
r F l l l F M
sz3
w1 wa1 S1 2 1 Az sz3

+

Nmm 183294,33 26760) ( 181330,3 M
M M M
2 2
s3
2
sz3
2
sy3 s3
+
+

( )
( )
Nmm 250998,29 M
274050 0,7225 0,75 183294,33 M
T 0,75 M M
ekv3
2 2
ekv3
2
1max 0
2
s3 ekv3
+
+

mm 40 d
mm 38,2
45
250998,29 10
M 10
d
3
3
3
sdop
ekv3
3
presjek 4 (prema slici 2,2 i slici 2,3) :

328158Nmm 90 3646,2 l F M
B BZ sy4

Nmm 197824,5 M
36,61 2288,5 90 1267,14 r F l F M
sz4
w1 wa1 b by sz4
+ +

Nmm 383173,8 M
197824,5 328158 M M M
s4
2 2 2
sz4
2
sy4 s4
+ +

( )
m 419792,2Nm M
T 0,75 M M
ekv4
2
1max 0
2
s4 ekv4
+

mm 50 d
mm 45,35
45
419792,2 10
M 10
d
4
3
3
sdop
ekv4
4
presjek 5 (prema slici 2,2 i slici 2,3):

Nmm 164079 45 3646,2 l F M
4 BZ sy5

46389,9Nmm M
36,61 1267,14 r F l F M
sz5
w1 wa1 4 by sz5
+

Nmm 170510,8 M
46389,9 164079 M M M
s5
2 2 2
sz5
2
sy5 s5
+ +

241820Nmm M
ekv5

mm 45 d
41,73mm
45
241820,7 10
M 10
d
5
3
3
sdop
ekv5
5

2.2.2 Stupnjevanje vratila V1,
Budui da idealno vratilo u obliku kubnog paraboloida ima proizvodno i funkcionalno
nepogodan oblik, potrebno je izvriti tzv. stupnjevanje s ciljem dobivanja pogodnog oblika
sastavljenog od valjaka i krnjih stoaca.
Iz konstrukcijskih razloga i radi postizanja vee krutosti vratila, te da bi se zadovoljio
doputeni kut uvojne deformacije, izraunane vrijednosti vratila mogu biti uveane za 50 %.
Za proraun konanih dimenzija uzimaju se standardni promjeri dobiveni nakon stupnjevanja
vratila (d
1
, d
2
, d
3
, d
4
i d
5
). Prema slici 2.2 i slici 2.4 voditi rauna da je : d
2
=d
A
=d
3
i d
5
=d
B
.
Slika 2.4 Idealni oblik vratila i stupnjevani oblik vratila,
2.2.3 Izbor leaja u osloncima A i B vratila V1,
Prije prorauna konanih dimenzija vratila V1 potrebno je izvriti izbor valjnih leaja u osloncima A i
B.
dinamiko ekvivalentno optereenje leaja za pojedinano ugraivanje leaja.
1,14 0,592
3860,1
2288,5
F
F
1,14 0,6156
3712
2288,5
F
F
1,14
F
F
je kada F P
B
wa1
A
wa1
B A,
wa1
B A, B A,
<
<
,
_

P
A
= F
A
= 3712 N
P
B
= F
B
= 3860,1 N
statiko ekvivalentno optereenje leaja za pojedinano ugraene leaje.
N 2451,01 2288,5 026 3712 0,5 F 0,26 F 0,5 P
F 0,26 F 0,5 P
wa1 A 0A
wa 1 B A, B 0A,
+ +
+
Poto je P
0A
< F
A
uzima se :
P
0A
= F
0A
= 3712N

N 2525,06 2288,5 0,26 3860,1 0,5 F 0,26 F 0,5 P
wa1 B 0B
+ +
Poto je P
0B
< F
B
uzima se :
P
0B
= F
B
=3860,1 N

gdje su F
A,B
i F
wa1
sile koje djeluju na upareni komplet leaja u jednom osloncu.
dinamika mo noenja C
A,B
izraunava se pomou izraza :
( )
0,333
10h 1 B A, B A,
L n P 0,15326 C
gdje je:
L
10h
nazivni vijek leaja, h
(za leajeve kod zupanika prijenosnika ope namjene je
10
4
do 2,5 10
4
h ),
n
1
brzina vrtnje vratila V1, s
-1
P
A,B
dinamiko ekvivalentno optereenje leaja, N
( )
( ) N 44850 17500 28 3712 0,15326 C
L n P 0,15326 C
0,33333
A
0,33333
10h 1 A A

( )
( ) N 46640 17500 28 3860,1 0,15326 C
L n P 0,15326 C
0,33333
B
0,33333
10h 1 B B

Prema izraunatoj dinamikoj moi noenja C
A,B
i promjeru rukavca u osloncu A i B d
A,B
izabire se odgovarajui leaj ; za leajno mjesto A: SKF leaj oznake 7308N za leajno mjesto
B: SKF leaj oznake 7309N
2.2.4 Proraun konanih dimenzija vratila V1,
Konane dimenzije vratila utvruju se kontrolom dinamikih sigurnosti u svim opasnim
presjecima stupnjevanog vratila. Kod ove kontrole uzima se u obzir koncentracija naprezanja odabranih
rjeenja prijelaza s promjera na promjer klase hrapavosti povrine, veliine strojnog dijela, zarezno
djelovanje, i prethodne dimenzije.

2.2.4.1 Momenti u pojedinim presjecima vratila V1,
Za kombinirano savojno i uvojno naprezanje upotrebljava se izraz za
ekvivalentno naprezanje :
( ) ( )
2
ku 0
2
ks s ekv
T 0,75 M M +
gdje je:
ks
faktor koncentracije naprezanja kod savijanja,
0
ku
faktor koncentracije naprezanja kod uvijanja,
ks ku
0,8
Presjek 1 ( prema slici 2,2 islici 2,3 ) :

Nmm 243390 M
1,37 283940 0,7225 0,866 M 0,866 M
T 0, M
ekv
ku1 S1 0 ekv1
S1 s1
gdje je
ku1
= 1,37 prema tablici TR022.
Presjek 2 ( prema slici 2,2 i slici 2,3) :
Nmm 4500 M M M
0 M
4500Nmm l G M
2
sz2
2
sy2 s2
sz2
1 S1 sy2
+

( ) ( )
( )
Nmm 199081 M
1,12 283940 0,7225 0,75 1,4) (4500 M
T 0,75 M M
ekv
2 2
ekv2
2
ku2 S1 0
2
ks2 s2 ekv2
+
+

gdje su
ks2
= 1,4 i
ku2
= 1,12 izabrani iz tablice TR021.
mm 183294,33N M
) l l (l F ) l (l G M
sy3
s1 2 1 Az 2 1 s1 sy3
+ + + +
( )
Nmm 320520 M
1,12) 274050 (0,7225 0,75 1,4) (183294,33 M
T 0,75 ) (M M
ekv3
2 2
ekv3
2
ku3 1max 0
2
ks3 s3 ekv3
+
+
gdje su
ks3
=1,4 i
ku3
=1,12 uzeti iz tablice TR021.
Presjek 4 ( prema slici 2,2 i slici 2,3 ) :
Nmm 383173,8 M
s4

( )
Nmm 578615 M
T 0,75 ) (M M
ekv4
2
ku4 1max 0
2
ks4 s4 ekv4
+

gdje su
ks4
1,38 i
ku4
= 1,37 uzeti iz tablice TR021.

m 170510,8Nm M
s5

Nmm 238715 1,4 170510,8 M M
ks5 s5 ekv5

gdje se
ks5
=1,4 uzima iz tablice TR021.
2.2.4.2 Naprezanje u pojedinim presjecima vratila V1,
Presjek 1 ( prema slici 2.2 i slici 2.3) :
2
u1
ekv1
u1 ekv1
N/mm 43,7
5563,6
243390
W
M

gdje je :
W
u1
polarni moment otpora presjeka 1, mm
3
( )
3 3
u1
mm 5563,6 4,7 35 0,2 W
t
1
dubina utora za pero ( prema tablici TR023 ), mm

Presjek 2 ( prema slici 2.2 i slici 2.3 ) :
2
s2
ekv2
ekv2
31,1N/mm
6400
199081
W
M

gdje je :
W
s2
aksijalni moment otpora presjeka 2, mm
3
3 3
2
3
2
s2
mm 6400 d 0,1
32
d
W

2
s3
ekv3
ekv3
50N/mm
6400
320520
W
M

gdje je :
W
s3
3
3 3 3
3 s3
6400mm 40 0,1 d 0,1 W
2
s4
ekv4
ekv4
65,6N/mm
8812,1
578615
W
M

gdje je:
W
s4
3
( ) ( )
3 3 3
4 4 s4
8812,1mm 5,5 50 0,1 t d 0,1 W

2
s5
ekv5
ekv5
N/mm 26,1
9112,5
238715,1
W
M

gdje je:
W
s5
3
( )
3 3 3
5 s5
mm 9112 40 0,1 d 0,1 W
2.2.4.3 Postojei faktor sigurnosti u pojedinim presjecima vratila V1,
Openito je postojei faktor sigurnosti definiran izrazom :
potr
ks s
2 1 sDN
S

b b
S

ili
potr
ku u
2 1 uDN
S

b b
S


gdje je:
sDN
trajna savojna vrstoa (tablica TR020), MPa
uDN
trajna uvojna vrstoa (tablica TR020), MPa
b
1
faktor veliine strojnog dijela (TR024),
b
2
faktor kvalitete povrinske obrade (DR017),
faktor udara,
S
potr
potrebni faktor sigurnosti.

1,5 1,89
1 1,37 43,7
0,925 0,875 140

b b
S
ku1 ekv1
21 11 uDN
1
>


1,5 3,79
1 1,4 31,1
0,925 0,850 210

b b
S
ks2 ekv2
22 12 sDN
2
>


1,5 2,3
1 1,4 50
0,925 0,850 210

b b
S
ks3 ekv3
23 13 sDN
3
>

Presjek 4 ( prema slici 2.2 i slici 2.3) :

1,5 1,74
1 1,4 65,6
0,925 0,825 210

b b
S
ks4 ekv4
24 14 sDN
4
>


1,5 4,45
1 1,4 26,1
0,925 0,8375 210

b b
S
ks5 ekv5
25 15 sDN
5
>


2.2.5 Proraun progiba vratila V1 i nagiba elastine
linije vratila V1 u osloncima A i B,
Pored kontrole vrstoe vratila (provjere naprezanja u pojedinim
presjecima), kod vratila je potrebno provesti i kontrolu krutosti (provjeru
deformacija u pojedinim presjecima u kojima one mogu ugroziti
funkcionalnost ugraenih strojnih elemenata).
Potrebno je provjeriti progib uslijed savijanja na mjestu gdje se nalaze zupanici, kosi poloaj
rukavca u osloncima A i B, te kut uvijanja.
Slika 2.6 Progib glatkog vratila i kosi poloaj rukavca u leajima,
Gladak tap prikazan kao konzola na slici 2.7.a ima na mjestu x progib :
,
_
3
3
s
3
l
x
l
x
3 2
I E 6
l F
y
Kut nagiba na mjestu x je :
( )
2 2
s
x l
I E 2
F
tan

Progibi u osloncima vratila iznose :

0,027793 f
128000
70 72
75031,25
50 70
75031,25
50
10 2,1 3
3642,07
f
I
l l
I
l l
I
l
E 3
F
f
A
3 3 3 3 3
5
A
s5
3
2
3
A
s2
3
1
3
2
s1
3
1 A
A
,
_
,
_

0,038924 f
128000
22 72
205031,25
104 22
128000
104
10 2,1 3
3693,94
f
I
l l
I
l l
I
l
E 3
F
f
B
3 3 3 3 3
5
B
s5
3
4
3
B
s4
3
3
3
4
s3
3
3 B
B
,
_
,
_
gdje je:
E modul elastinosti materijala vratila, MPa
(za E = 2,1
.
10
5
MPa),
I
s
aksijalni moment tromosti povrine odgovarajueg presjeka
vratila,
4
s
d 0,05 I
I
s1
= I
s2
= 0,05 35
4
= 75031,25 mm
4
I
s3
= I
s5
= 0,05 40
4
= 128000 mm
4

I
s4
= 0,05
.
45
4
= 205031,25
Progib ispod sile F na slici 2.7.b jednak je :
( )
( )
0,033358 f
144
72
0,027793 0,038924 0,027793 f
L
l
f f f f
L
A
A B A
+
+
Slika 2.7 Progib ukljetenog glatkog tapa ( a ) i vratilo koje je u
mislima rastavljeno u dvije konzole ukljetene na mjestima djelovanja
sile ( b ),
Gladak tap prikazan kao konzola na slici 2.7.a ima na mjestu x progib :
,
_
3
3
s
3
l
x
l
x
3 2
I E 6
l F
y
Kut nagiba na mjestu x je :
( )
2 2
s
x l
I E 2
F
tan


Progibi u osloncima vratila iznose:
0,016966 f
205031,25
70 72
205031,25
50 70
128000
50
10 2,1 3
4886,58
f
I
l l
I
l l
I
l
E 3
F
f
C
3 3 3 3 3
5
C
s5
3
2
3
C
s2
3
1
3
2
s1
3
1 C
C
,
_
,
_
0,021396 f
205031,25
22 72
312500
104 22
205031,25
104
10 2,1 3
3653,61
f
I
l l
I
l l
I
l
E 3
F
f
D
3 3 3 3 3
5
D
s5
3
4
3
D
s4
3
3
3
4
s3
3
3 D
D
,
_
,
_
gdje je :

E modul elastinosti materijala vratila, MPa
(za E 2,1 10
5
MPa)
I
s
aksijalni moment tromosti povrine odgovarajueg presjeka vratila,
I
s
= 0,05
.
d
4
I
s5
= 0,05
.
40
4
= 205031,25 mm
4
I
s4
= 0,05
.
50
4
= 312500 mm
4
Progib ispod sile F na slici 2.12.b jednak je :
( )
( )
0,019181 f
144
72
0,016966 0,021396 0,016966 f
L
l
f f f f
C
C D C
+
+
Kutovi nagiba elastine linije na lijevoj strain vratila
1
,
2
i
3
( slika
2.12 )
mogu se izraunati prema sljedeim izrazima :
0,013 0,000227
128000 10 2,1 2
50 4886,58
l
I E 2
F
tan
1
5
2
2
1
s1
C
1

( ) ( )
0,078 0,000136 tan

50 70
205031,25 10 2,1 2
4886,58
l l
I E 2
F
tan
2
2 2
5
2
1
2
2
s1
C
2

Mitar Vasiljevi, 12054030 Listova: 54

( ) ( )
0,000923 0,0000161 tan

70 72
205031,25 10 2,1 2
4886,58
l l
I E 2
F
tan
3 3
2 2
5
2
2
2
A
s1
C
3

a ako je prema slici 2.12.b :
0,00175 0,00003056
144
0,021396 0,016966
l
f f
tan
B A

tada kut nagiba elastine linije vratila u osloncu A iznosi :

( )
( )
0,023473 0,00041 tan

0,00175 0,000923 0,0078 0,013 tan tan
tan tan
A A
A
i A

+ + +

Kutovi nagiba elastine linije na lijevoj strani vratila
1
,
2
i
3
( slika
2.7 ) mogu se
izraunati prema sljedeim izrazima :
0,01655 0,000288
75031,25 10 2,1 2
50 3642,07
I E 2
l F
tan
1
5
2
s1
2
1 A
1

( ) ( )
0,01589 0,000277 tan

50 70
75031,25 10 2,1 2
3642,07
l l
I E 2
F
tan
2 2
2 2
5
2
1
2
2
s2
A
2

( ) ( )
0,0011 0,00001924 tan

70 72
128000 10 2,1 2
3642,07
l l
I E 2
F
tan
3 3
2 2
5
2
2
2
A
s3
A
3

a ako je prema slici 2.7.b :
0,00443 0,0000773
144
0,038924 0,027793
l
f f
tan
B A

tada kut nagiba elastine linije vratila u osloncu A iznosi :

( )
( )
0,03797 0,0006627 tan

0,00443 0,0011 0,01589 0,01655 tan tan
tan tan
A A
A
i A

+ + +

Mitar Vasiljevi, 12054030 Listova: 54
2.2.5.1 Proraun progiba vratila V1 na mjestu elnika,
Progib vratila na mjestu z
1
izraunat e se prema sljedeem izrazu :
0,032823 f
312500
3
104
128000
3
90
90
10 2,1 3
3712
f
I
3
l
I
3
l
l
E 3
F
f
A
3 3
3
5 A
s4
3
3
s3
3
3 3
A
A
A
,
_
,
_
,
_
,
_
,
_
,
_
0,0032525 f
312500
3
90
205031
45
10 2,1 3
3860,1
f
I
3
l
I
l
E 3
F
f
B
3
3
5 B
s4
2
3
s5
3
4 B
B
,
_
,
_
,
_
,
_
Slika 2.8 Skica za proraun progiba vratila V1 na mjestu elnika I nagiba vratila u osloncima
A i B,
Progib vratila V1 u presjeku 4 :
( ) 0,018037
180
90
0,032823) (0,0032525 0,032823
l
l
f f f f
L
A
A B A
+ +
2.2.5.2 Proraun nagiba vratila V1 u osloncima A i B,
Prema slici 2.8 i pretpostavci optereenja iz toke 2.2.4.1 nagiba u pojedinim stupnjevima
lijeve strane vratila V1 iznose :
0
3
5
2
2
s3
2
3 2
A A
3
0,0096
4 0,00041946
128000 10 2,1 2
2
90
90 3712
I E 2
2
l
l F
tan

1
1
]
1
,
_

1
1
]
1
,
_
0
4
5
2
s4
2
3
A
4
0,00328
0,00005727
312500 10 2,1 2
2
90
3712
I E 2
2
l
F
tan
,
_
,
_
odnosno :
0,009412
0,00016428
180
0,00325 0,032823
l
f f
tan
L
B A

Konano se nagib vratila V1 u osloncu A moe izraunati prema

sljedeem izrazu :
( )
( )
0,01789
8 0,00031236 10 9,41 10 3,28 10 2,403 tan tan
tan tan
A
3 3 2
A
4 3 A
+
+

Kut zakretanja se ograniava prema iskustvu na veliinu :
m 0,25
l
0
uk
gdje je l
uk
ukupna duljina dijela vratila koji je uvojno optereen, iznosi
prema slici 2.8 :
m 0,205 0,090 0,115 l l l
A s1 uk
+ +
2.3 Vratilo gonjenog elnika V2,
Oblikovanje vratila provedeno je u zavisnosti od izmjera i oblika elnika,
te
razmaka leajnih mjesta konstrukcijski predvienih na kuitu
prijenosnika.

Slika 2.9 Skica gonjenog vratila V2 s izmjerama duljine
njegovih stupnjeva i optereenja,
Preko gonjenog elnika z
2
vratilo V2 izloeno je najveem moguem momentu
vrtnje
max 2
" M :
M
S2
= M
2max

Z

L2

S2
M
s2
= 274050 0,985 0,995 0,970=
M
S2
= 260531 Nmm
Teina gonjenog elnika G
z2
moe se priblino izraunati prema sljedeem izrazu :
G
z2
= 310
3

.
b
.

2
2
d = 310
3

.
0,10,20077= 60,231 N
reakcije u vodoravnoj ravnini x-y :
0 M
C
N 418,23
180
90 3465,2 103,38 2288,5
l
r F l F
F
0 r F l F l F
L
w2 wa2 C wr2
Dy
w2 wa2 C wr2 L Dy
0 M
D
N 3046,9
180
103,38 2288,5 90 3465,2
l
r F l F
F
0 r F l F l F
L
w2 wa2 D wr2
Cy
w2 wa2 D wr2 L Cy

reakcije u okomitoj ravnini x-z :

0 M
C
N 3677,1 F
180
115 150 90 60,231 90 7485,65
l
l G l G l F
F
0 l G l G l F l F
Dz
L
S1 S2 C Z2 C wt2
Dz
S1 S2 C Z2 C wt2 L Dz
+
=

0 M
D
( )
( )
N 3527,1
180
295 150 90 60,231 90 7485,65
F
l
l l G l G l F
F
0 l G l l G l F l F
Cz
L
S1 L S2 D z2 D wt2
Cz
D z2 S1 L S2 D wt2 L Cz
+ +
+ +
rezultanta u osloncima C i D pogonskog vratila V2 :
N 4660,9 3527,1 3046,9 F F F
2 2 2
Cz
2
Cy C
+ +
N 3700,8 3677,1 418,23 F F F
2 2 2
Dz
2
Dy D
+ +
2.3.1 Proraun prethodnih dimenzija vratila V2,
Proraun se temelji na teorijskoj pretpostavci da u svim
presjecima vratila vladaju jednaka naprezanja na savijanje, teda su
jednaka doputenom naprezanju. Rezultat ovakvog prorauna je tzv.
idealno vratilo koje po obliku odgovara kubnom paraboloidu.
mm 40 d
mm 31,93
40
260531 5
M 5
d
1
3
3
udop
S2
1

0, M
Nmm 4500 30 150 l G M
sz2
1 S2 sy2

Nmm 4500 M M M
2
sz2
2
sy2 s2
+
( ) ( )
Nmm 163077,2 M
260531 0,7225 0,75 4500 M 0,75 M M
ekv2
2 2 2
S2 0
2
s2 ekv2
+ +

mm 45 d
mm 43,09
45
163077,2 10
M 10
d
2
3
3
sdop
ekv2
2

( ) ( )
Nmm 134719 160 150 45 3527,1 M
l l G l l l F M
sy3
2 1 S2 s1 2 1 Cz sy3

+ +

( )
Nmm 99474,6 M
103,38 2288,5 3046,9 M
r F l l l F M
sz3
sz3
w2 wa2 S1 2 1 Cy sz3

+
Nmm 167465,05 99474,6) ( 134719,5 M M M
2 2 2
sz3
2
sy3 s3
+ +
( )
( )
Nmm 2399682,8 M
274050 0,7225 0,75 167465,05 M
M 0,75 M M
ekv3
2 2
ekv3
2
2max 0
2
s3 ekv3
+
+

mm 45 d
41,1mm
45
239682,8 10
M 10
d
3
3
3
sdop
ekv3
3

Nmm 330939 90 3677,1 l F M
D Dz sy4

Nmm 275370,08 M
103,38 2288,5 90 418,23 r F l F M
sz4
w2 wa2 D Dy sz4
+ +

Nmm 430522,1 M
275370,08 330939 M M M
s4
3 2 2 2
sz4
2
sy4 s4
+ +

( )
( )
Nmm 463414 M
274050 0,7225 0,75 430522,1 M
M 0,75 M M
ekv4
2 2
ekv4
2
2max 0
2
s4 ekv4
+
+

mm 50 d
mm 46,87
45
463414 10
M 10
d
4
3
3
sdop
ekv4
4

Nmm 165465 45 3677 l F M
4 Dz sy5

Nmm 255405,48 M
103,38 2288,5 45 418,23 r F l F M
sz5
w2 wa2 4 Dy sz5
+ +

Nmm 304319,9 M
255405,48 165465 M M M
s5
2 2 2
sz5
2
sy5 s5
+ +

Nmm 304319,9 M M
s5 ekv5

mm 50 d
mm 45,74
45
304319,9 10
M 10
d
5
3
3
sdop
ekv5
5
2.3.2 Stupnjevanje vratila V2,

Za proraun konanih dimenzija uzimaju se standardni promjeri dobiveni
nakon stupnjevanja vratila (d
1
, d
2
, d
3
, d
4
i d
5
). Prema slici 2.9 i slici 2.11
voditi rauna da je :
d
2
= d
A
= d
3
i d
5
= d
B
.
Slika 2.11 Idealni oblik vratilai stupnjevani oblik vratila,
2.3.3 Izbor leaja u osloncima C i D vratila V2,
dinamiko ekvivalentno optereenje leaja za pojedinano ugraivanje leaja,
1,14 0,61
3700,8
2288,5
F
F
1,14 0,49
4660,9
2288,5
F
F
1,14
F
F
je kada F P
D
wa2
C
wa2
D C,
wa2
D C, D C,
<
<
,
_

N 4660,9 F P
C C

N 3700,8 F P
D D

statistiko ekvivalentno optereenje leaja za pojedinano ugraene leaje,
N 2925,46 2288,5 0,26 4660,9 0,5 P
F 0,26 F 0,5 P
0C
wa2 C 0C
+
+

Poto je P
0C
< F
C
uzima se :
P
0C
= F
C
= 4660,9 N

N 2445,41 2288,5 0,26 3700,8 0,5 P
F 0,26 F 0,5 P
0D
wa2 D 0D
+
+

Poto je P
0D
< F
D
uzima se :
P
0D
= F
D
= 3700,8 N
gdje su F
C,D
i F
wa2
sile koje djeluju na upareni komplet leaja u jednom
osloncu.
dinamika mo noenja C
C,D
izraunava se pomou izraza :
( )
0,33333
10h 2 D C, D C,
L n P 0,15326 C
gdje je:
L
10h
nazivni vijek leaja, h
(za leajeve kod zupanika prijenosnika ope namjene je
10
4
do 2,5 10
4
h)
n
2
brzina vrtnje vratila V
2
, s
-1
P
C,D

dinamiko ekvivalentno optereenje leaja, N
( )
( ) N 39955 10 1,75 10 4660,9 0,15326 C
L n P 0,15326 C
0,33333
4
C
0,33333
10h 2 C C

( )
( ) N 31725 10 1,75 10 3700,8 0,15326 C
L n P 0,15326 C
0,33333
4
D
0,33333
10h 2 D D

Prema izraunatoj dinamikoj moi noenja C
C,D
i promjeru rukavca u
osloncu C i D d
C,D
izabire se odgovarajui leaj ; leajno mjesto C:
d=45mm, D=100mm, B=25mm, C=58500N
leajno mjesto C: d=50mm; D=90mm, B=20mm,
C=37700N
Odabrani leaji iz SKF kataloga su : 7309B, 7210B.
2.3.4 Proraun konanih dimenzija vratila V2,
Konane dimenzije vratila utvruju se kontrolom dinamikih sigurnosti u svim opasnim
presjecima stupnjevanog vratila.Kod ove kontrole uzima se u obzir koncentracija naprezanja odabranih
rjeenja prijelaza s promjera na promjer, klase hrapavosti povrine,veliine strojnog dijela, zarezno
djelovanje i prethodne dimenzije.
2.3.4.1 Momenti u pojedinim presjecima vratila V2,
Za kombinirano savojno i uvojno naprezanje upotrebljava se izraz za ekvivalentno
naprezanje :
( ) ( )
2
ku 0
2
ks s ekv
M 0,75 M M +
gdje je :
ks factor koncentracije naprezanja kod savijanja,
0 faktor vrstoe materijala,
ku factor koncentracije naprezanja kod uvijanja,
ks ku
0,8
S2 s1
M 0, M

Nmm 223324 M
1,37 260531 0,7225 0,866 T 0,866 M
ekv1
ku1 S2 0 ekv1

gdje je
ku1
= 1,37 prema tablici TR022.

0 M
Nmm 4500 l G M
sz2
1 S2 sy2

Nmm 4500 M M M
2
sz2
2
sy2 s2
+

( ) ( )
( )
Nmm 169636 M
1,04 260531 0,7225 0,75 1,3) (4500 M
T 0,75 M M
ekv2
2 2
ekv2
2
ku2 S2 0
2
ks2 s2 ekv2
+
+

gdje su
ks1
= 1,3 i
ku2
= 1,04 izabrani iz tablice TR021.

Nmm 167465,05 M
M M M
S3
2
Sz3
2
Sy3 S3
+
( )
Nmm 281421 M
1,04) 274050 (0,7225 0,75 1,3) (167465,05 M
M 0,75 ) (M M
ekv3
2 2
ekv3
2
ku3 2max 0
2
ks3 s3 ekv3
+
+

gdje su
ks3
= 1,3 i
ku3
= 1,04 uzeti iz tablice TR021.

Nmm 430522,1 M M M
2
Sz4
2
Sy4 S4
+

( )
1,37
1,38
Nmm 638878 M
1,37) 274050 (0,7225 0,75 1,38) (430522,1 M
M 0,75 ) (M M
ku4
ks4
ekv4
2 2
ekv4
2
ku4 2max 0
2
ks4 s4 ekv4
+
+

Nmm 304319,9 M
s5

m 304319,9Nm M M
s5 ekv5

2.3.4.2 Naprezanje u pojedinim presjecima vratila V2,
2
u1
ekv1
u1 ekv1
N/mm 25,82
8648,7
223324
W
M

gdje je:
W
u1
polarni moment otpora presjeka 1, mm
3
( )
3 3
u1
mm 8648,7 4,9 40 0,2 W
t
1
dubina utora za pero ( prema tablici TR023 ), mm

2
s2
ekv2
ekv2
N/mm 17,89
9112,5
163077,2
W
M

gdje je:
W
s2
3
3
3 3
2
s2
mm 9112,5
32
45
32
d
W

2
s3
ekv3
ekv3
N/mm 26,3
9112,5
239682,8
W
M

gdje je:
W
s3
3
3
3 3
3
s3
mm 9112,5
32
45
32
d
W

2
s4
ekv4
ekv4
N/mm 39,87
11621
463414
W
M

gdje je:
W
s4
3
( )
3 3 3
4 4 s4
mm 11621 6,2) (55 0,1 t d 0,1 W
Presjek 5 ( prema slici 2.,9 i slici 2.10 ) :
2
s5
ekv5
ekv5
N/mm 24,3
12500
304319,9
W
M

gdje je:
W
s5
3
3
3 3
5
s5
mm 12500
32
50
32
d
W

2.3.4.3 Postojei faktor sigurnosti u pojedinim
presjecima vratila V2,
Openito je postojei faktor sigurnosti definiran uzrazom :
potr
ks s
2 1 sDN
S

b b
S

ili
potr
ku u
2 1 uDN
S

b b
S

gdje je:
sDN
trajna savojna vrstoa (tablica TR020), MPa
uDN
trajna uvojna vrstoa (tablica TR020), MPa
b
1
faktor veliine strojnog dijela (TR024),
b
2
faktor kvalitete povrinske obrade (DR017),
faktor udara,
S
potr
potrebni faktor sigurnosti.
Za 0461:
UDN
=140 MPa,
SDN
=210 Mpa

1,5 3,1
1 1,37 25,82
0,925 0,850 140

b b
S
ku1 ekv1
21 11 uDN
1
>

1,5 7
1 1,3 17,89
0,925 0,8375 210

b b
S
ks2 ekv2
22 12 sDN
2
>


1,5 4,7
1 1,3 26,3
0,925 0,8375 210

b b
S
ks3 ekv3
23 13 sDN
3
>


1,5 3,04
1 1,3 39,87
0,925 0,8125 210

b b
S
ks4 ekv4
24 14 sDN
4
>


1,5 5,07
1 1,3 24,3
0,925 0,825 210

b b
S
ks5 ekv5
25 15 sDN
5
>


2.3.5. Proraun progiba vratila V2 i nagiba elastine linije u
osloncima C i D
Potrebno je provjeriti progib uslijed savijanja na mjestu gdje se nalaze
zupanici, kosi poloaj rukavca u osloncima C i D, te kut uvijanja.
Slika 2.6 Progib glatkog vratila i kosi poloaj rukavca u leajima
Prema energetskoj ili HMH teoriji vstoe moment se izraunava prema
formuli :
2
0
2
S ekv
M) 0,75( M M +
gdje je :
M
ekv
ekvivalentni moment, Nmm
M
S
moment savijanja, Nmm
0
0,758
160 1,73
210
1,73
uDI
sDN
0


sDN
= 210 MPa ,
uDI
= 160 MPa za materijal vratila V2 0461
M
s
moment vrtnje, Nmm
sdop
(x)
s(x)
s(x)
W
M

moe se na bilo kojem mjestu X izraunati promjer vratila prema sljedeem izrazu :
3
sdop
ekv(x)
(x)
10M
d
gdje je :
sdop
= 140 MPa vrijednost doputenog naprezanja na savijanje za vratilo
od materijala 0461.
Na dijelu optereenom samo na uvojno za bilo koji presjek x vrijedi uvjet :
udop
u(x)
(x)
u(x)
W
T

iz ovog uvjeta za bilo koji presjek x slijedi promjer vratila prema sljedeem izrazu :
3
udop
(x)
(x)
T 5
d

gdje je :
T
(x)
moment vrtnje na mjestu x, Nmm
udop
doputeno uvojno naprezanje za materijal vratila 0461 (
udop
= 65 MPa ).
2.3.5.1 Proraun progiba vratila V2 na mjestu elnika,
Progib vratila na mjestu z
1
izraunat e se prema sljedeem izrazu :
,
_
,
_
,
_
,
_
s4
3
3
s3
3
3
C
C
C
I
2
l
I
2
l
l
E 3
F
f
( ) ( )
m 0,0047616m f
457531
45
205031
45
10 2,1 3
4660,9
f
C
3 3
5
C
,
_

( )
m 0,0044861m f
457531
60
312500
45
10 2,1 3
3700,8
f
I
2
l
l
I
l
E 3
F
f
D
3 3
5
D
s4
3
3
D
s5
3
4 D
D
,
_
,
_
,
_
,
_
Slika 2.13 Skica za proraun progiba vratila V2 na mjestu elnika

i nagiba vratila u osloncima C i D,
Progib vratila V2 u presjeku 4 :
m 0,0046238m f
180
90
0,0047616) (0,0044861 0,0047616
I
l
) f (f f f
A
L
C
C D C A
+ +
2.3.5.2 Proraun nagiba vratila V2 u osloncima C i D
Prema slici 2.13 i pretpostavci optereenja iz toke 2.3.4.1 nagiba u pojedinim
stupnjevima desne strane vratila V2 iznose :
0
3
5
2
s3
2
2
3 2
C C
3
0,00627984
205031,25 10 2,1 2
45 4660,9
I E 2
2
l
l F
tan

1
1
]
1
,
_


0
4
5
2
s4
2
3
C
4
0,002814
457531 10 2,1 2
45 4660,9
I E 2
2
l
F
tan
,
_

odnosno

0
5
L
D C
10 8,7667
180
0,0044861 0,0047616
l
f f
tan

Konano se nagib vratila V2 u osloncu C moe izraunati prema sljedeem izrazu :
( )
( )
0
3
C
5
C
4 3 C
10 9,006325
10 8,7667 0,002814 0,006279 tan tan
tan tan

+
+
Na analogan nain mogu se odrediti i nagibi u pojedinim stupnjevima desne strane vratila V2:

0
3
4
5
2
S4
3
D
4
o
3
5
5
2
s5
2
4 D
5
10 2,23446
457531 10 2,1 2
45 3700,8
I E 2
2
l
F
tan
10 3,27147
312500 10 2,1 2
45 3700,8
I E 2
l F
tan
,
_
I
S3
=0,0545
4
=205031mm
4
I
S4
=0,0555
4
=457531mm
4
I
S5
=0,0550
4
=312500mm
4

Konano se nagib vratila V2 u osloncu D moe izraunati prema
sljedeem izrazu :
( )
( )
0,0054182
10 8,7667 0,00223 0,00327 tan tan
tan tan
D
5
D
4 3 D
+ +
+

2.3.5.3 Proraun kuta zakretanja vratila V2 uslijed uvojnog momenta,
Deformacije uslijed uvojnog momenta oituju se kao meusobno zakretanje
presjeka vratila za kut zakretanja , koji se za stupnjevano vratilo odreuje prema sljedeem
izrazu :
,
_

n
1 ui
i i
0
I
l T
G
1
180

gdje je :
G modul smika materijala vratila, MPa
(za elik je G = 8 10
4
MPa)
T
i
moment vrtnje u odgovarajuem stupnju vratila ( i ), MPa
li duljina odgovarajueg stupnja vratila s jednakim polarnim
momentom tromosti povrine presjeka i jednakim uvojnim
momentom, mm
I
ui
polarni moment tromosti povrine presjeka
odgovarajueg stupnja vratila ( i ), mm
4
Za vratilo V2 prema slici 2.13 i gornjim izrazima slijedi kut zaokretanja u
:
( )
1
]
1
+ +

4
1 1
1
4
2
2
3 3
3 2max
0
t d
l
d
l
) t (d 2
l
G
M 10
180
( ) ( )
o
4 4 4 4
0
0,01372
4,9 40
30
45
130
5,5 45 2
90
10 8
274050
180
1
]
1
+ +

3 Odravanje i lista rezervnih dijelova prijenosnika,
3.1 Odravanje prijenosnika,
Odravanje prijenosnika se sastoji iz svakodnevnog pregleda i kontrole razine ulja koje
se mora nalaziti unutar doputenih granica oznaenih na pokazivau s MIN ( priblino
1 m
n
mjereno od najnie toke gonjenog zupanika z
2
) I MAX ( priblino 6 m
n
mjereno od
najnie toke gonjenog zupanika z
2
) ( vidjeti sliku 3.1 ).
Slika 3.1 MIN i MAX razina ulja za podmazivanje uranjanjem
( bukanjem ) zupanika,
Periodiki se provjerava i viskozitet ulja. Gruba provjera moe se provesti i prstima, tako
da se ulje zahvati izmeu kaiprsta i palca, te njihovim klizanjem ocijeni gustoa ulja.Ukoliko je
ulje prerijetko znai da se prijenosnik pregrijava tijekom rada, odnosno da je ulje bre ostarjelo
no to je to predvieno izborom. Tonija provjera vri se na uzorcima ulja uzetim iz reduktora.
Pored kontrole viskoziteta,kontrolira se i oksidacija pomou neutralizacijskog broja ( kod
neutralizacijskog broja 2 mg KOH/g potrebno je zamijeniti ulje).
Kontrola temperature razliitih dijelova reduktora ( kuita, zahvata ozubljenja, ulja itd. )
danas je mogue bezdodirnim mjerenjem pomou optikih portabl I infracrvenih termometara.
Prva izmjena ulja vri se nakon 250 300 radnih sati, iz razloga to se na poetku rada
prijenosnika u ulju pojavljuje puno vie metalnih estica kao rezultat jaeg troenja kod
uhodavanja prijenosnika. Kod uhodanih ( uraenih ) prijenosnika ulja se mijenjaju nakon
3500 4500 radnih sati ako reduktor radi pod normalnim uvjetima rada, odnosno nakon 1500
2000 radnih sati ako reduktor radi pod nepovoljnim uvjetima. Ukoliko se opazi istjecanje ulja iz
reduktora potrebno je izvriti zamjenu brtvenih prstenova.
Ako tijekom rada prijenosnika dolazi do jae buke I vibracija, potrebno je iskljuiti
reduktor iz pogona,skinuti gornji dio kuita, te provjeriti stanje zahvata. Mogui uzroci su :
- pomicanje zupanika na vratilima (odnosno zupanika zajedno sa vratilima ),
- prekomjernog istroenja zubi zupanika ( loa slika noenja ),
- pomicanje zupanika i vratila skupa s leajima,
- istroenje ili oteenje leaja,
- istroenje brtvenih prstena,
- pogreke kod montae itd.
Ako su zupanici istroeni ili oteeni potrebno je izvriti zamjenu ( pojedinog zupanika ili
para, ovisno da li je par izveden kao NULTI ili V
PAR
). Kod oteenja ili dotrajalosti leaja,
potrebno je izvriti zamjenu oba leaja na vratilu.
3.2 Lista rezervnih dijelova,
Kod promatranog prijenosnika rezervni dijelovi su leaji i brtveni
prsteni. Budui da se suvremeno odravanje temelji na malim zalihama
rezervnih dijelova potrebno je u rezervi imati po jedan par leaja i
komplet brtvenih prstena. Specifikacija treba sadravati sve oznake
navedene u tablici 3.1.
Poz.
str.
93,94
Naziv dijela
Oznaka
proizvoaa
Jed.
mjer
e
Kol.
Dimenzije dijela Standard
6
Valjani leaj s kuglicama i kosim dodirom 7309B
kom 2
d x D x B 45 x 100 x25
7
Valjani leaj s kuglicama i kosim dodirom 7210B
kom 2
d x D x B 50 x 90 x 20
11
Brtveni prsten od gume
kom 1
d x D x B 35 x 58 x 10 DIN 6504
14
Brtveni prsten od gume
kom 1
d x D x B 45 x 65 x 10 DIN 6504
13
Brtveni prsten ( papir, buna )
kom 2
d x D x 75 x 105 x 2,5
16
Brtveni prsten ( papir, buna )
kom 2
d x D x 87 x 117 x 2,5
Tablica 3.1 Rezervni dijelovi,

Reduktor 5grupa

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Reduktor 5grupa

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Prijenosnik snage i gibanja (P2) List: 3

1. elnici s helikoidnim ozubljenjem,

53,09MPa 1,1) (1,1 2,2

Karakteristine veliine u izrazima (1.1) i (1.2) izraunavaju se za pogonski elnik prema

Ime i prezime: Igor Poljak,12054130 Listova: 54

gdje je za orijentacijski proraun:

-faktor stupnja prikrivanja (orijentacijski Y

-faktor utjecaja nagiba boka zuba (orijentacijski Y

Ime i prezime: Igor Poljak,12054130 Listova: 54

diobeni promjer gonjenog elnika :

Nm 274,05 72,53 201,52 M M M

1.5.1 Izbor krune zranosti,

- za ostvarenje ove zranosti alat se pri obradi zupanika

Ime i prezime: Igor Poljak,12054130 Listova: 54

1,38 4,79 4,13 2,056

faktor utjecaja nagiba boka zuba, -

- cirkularno ulje ili

Presjek 2 (prema slici 2,2 i slici 2,3) :

presjek 3 (prema slici 2,2 i slici 2,3) :

presjek 4 (prema slici 2,2 i slici 2,3) :

presjek 5 (prema slici 2,2 i slici 2,3):

Ime i prezime: Igor Poljak,12054130 Listova: 54

Ime i prezime: Igor Poljak,12054130 Listova: 54

Ime i prezime: Igor Poljak,12054130 Listova: 54

Presjek 2 ( prema slici 2.2 i slici 2.3 ) :

Presjek 3 ( prema slici 2.2 i slici 2.3 ) :

Presjek 4 ( prema slici 2.2 i slici 2.3) :

Presjek 5 ( prema slici 2.2 i slici 2.3 ) :

Ime i prezime: Igor Poljak,12054130 Listova: 54

Progibi u osloncima vratila iznose :

Ime i prezime: Igor Poljak,12054130 Listova: 54

Ime i prezime: Igor Poljak,12054130 Listova: 54

0,078 0,000136 tan

Mitar Vasiljevi, 12054030 Listova: 54

0,000923 0,0000161 tan

a ako je prema slici 2.12.b :

tada kut nagiba elastine linije vratila u osloncu A iznosi :

0,023473 0,00041 tan

0,01589 0,000277 tan

0,0011 0,00001924 tan

a ako je prema slici 2.7.b :

tada kut nagiba elastine linije vratila u osloncu A iznosi :

0,03797 0,0006627 tan

Konano se nagib vratila V1 u osloncu A moe izraunati prema

Presjek 2 ( prema slici 2,9 i slici 2,10 ) :

Presjek 3 ( prema slici 2.9 i slici 2.10 ) :

Presjek 4 ( prema slici 2.9 i slici 2.10 ) :

Ime i prezime: Igor Poljak,12054130 Listova: 54

2.3.2 Stupnjevanje vratila V2,

Ime i prezime: Igor Poljak,12054130 Listova: 54

Presjek 4 ( prema slici 2.9 i slici 2.10 ) :

Ime i prezime: Igor Poljak,12054130 Listova: 54

Presjek 3 ( prema slici 2.9 i slici 2.10 ) :

Presjek 4 ( prema slici 2.9 i slici 2.10 ) :

Presjek 5 ( prema slici 2.9 i slici 2.10 ) :

Ime i prezime: Igor Poljak,12054130 Listova: 54

Ime i prezime: Igor Poljak,12054130 Listova: 54

Ime i prezime: Igor Poljak,12054130 Listova: 54

Slika 2.13 Skica za proraun progiba vratila V2 na mjestu elnika

Ime i prezime: Igor Poljak,12054130 Listova: 54

Ime i prezime: Igor Poljak,12054130 Listova: 54

You might also like