Professional Documents
Culture Documents
Preromanika, Romanika I Gotika-Masivno I Skeletno 1
Preromanika, Romanika I Gotika-Masivno I Skeletno 1
1. 2. 3. 4.
RAZVOJ ROMANIKE ODVIJA SE OD X DO DRUGE POLOVINE XII STOLEA PODELA PREMA UMETNIKIM OBLASTIMA CENTRALNI DEO EVROPE (IZMEU REKA RAJNE I LOARE) JUGOZAPADNA EVROPA (OSTALI DELOVI FRANCUSKE, PANIJA) JUNA EVROPA (ITALIJA) PERIFERNE OBLASTI (GRANICA VIZANTIJE I ZAPADNIH DRAVA, ILI MEANJE ROMANIKIH I ISLAMSKIH OBLIKA)
POLAKO SE GASE CENTRALNI OBLICI (NE GRADE SE KRSTIONICE, MEMORIJE..) IZUZEV U ITALIJI GDE JE JAKA ANTIKA TRADICIJA TIPSKI OBLIK GRAEVINA JE BAZILIKA. BAZILIKA SE ZASNIVA NA TRADICIJI LATINSKOG TIPA, PO PRAVILU IMA TRANSEPT, A GUBI SE ATRIJUM. SVE EE SE PRIMENJUJU SVODNE KONSTRUKCIJE: POLUOBLIASTI, KRSTASTI SVODOVI I KOMBINACIJE ARHITRAVNOG I SVODNOG SKLOPA
KRSTASTI SVODOVI: 1. BEZ NADVIENJA h=1/2a, d>a, UKRSNE LINIJE AC I BD SU POLUELIPSASTE, BONIH POTISAKA NEMA, SEM U LEITIMA 2. SA NADVIENJEM h=1/2d, d >a, UKRSNE LINIJE AC I BD SU POLUKRUNE, SVOD JE STABILNIJI, IMA BONE POTISKE KONTINUALNO RASPOREENE NA MESTIMA GDE SE SVOD PRISLANJA UZ BONE ILI EONE LUKE
ZA RAZLIKU OD LATINSKE BAZILIKE, UNUTAR BRODOVA FORMIRAJU SE TRAVEJI. PORED STUBOVA, KORISTE SE I STUPCI, KAO I KOMBINACIJE POLUSTUBOVA SA STUPCIMA
PLAN I PROSTORNI SKLOP ROMANSKE BAZILIKE - TROBRODNE, PETOBRODNE, ESTO SA TRIBINAMA - POSTOJI TRANSEPT - UMETANJEM TRAVEJA ISPRED OLTARA FORMIRA SE LATINSKI KRST U HORIZONTALNOM I VERTIKALNOM PLANU - ISPOD HORA ESTO KRIPTA
TRAVEJ OSNOVNA PROSTORNA JEDINICA, SVODNO POLJE KVADRATNE ILI PRAVOUGAONE OSNOVE, OGRANIENO PODUNIM I POPRENIM LUCIMA
SPOLJNI OMOTA JE ZNATNO UKRAENIJI NEGO KOD BAZILIKA LATINSKOG TIPA. KULE SE JAVLJAJU NA ZAPADNOJ STRANI, NA PRESEKU SA TRANSEPTOM, POVREMENO I NA ISTONOJ STRANI UZ APSIDU. IMAJU RAZNE FUNKCIJE, NAJZNAAJNIJA KAO ZVONICI
Pojedina podruja razvijala su tipove koji imaju karakteristine elemente koji ih izdvajaju od ostalih gradjevina istog perioda:
oblast sa najboljim i najznaajnijim graditeljima. Lombardski maestri komaini su odlazili i u udaljene krajeve, a neki su se pojavili i u Srbiji, doavi preko primorja. I ovde je karakteristino smanjivanje duine podunih brodova, a javljaju se i kule uz travej izmedju preseka sa transeptom i oltarskog prostora.
esta je primena vertikalnih pilastara koji odgovaraju unutranjoj konstrukciji, ali nisu strogo vezani, mogu se pomerati. U visini krovnog venca zavravaju se frizom slepih arkadica koje prate kosinu krova. U Toskani cela fasada, naroito proelje, ukraava se arkadicama u horizontalnim nizovima. Najpoznatiji takav primer je kompleks katedrale u Pizi, zvonika i krstionice. Ovaj oblik ukraavanja zapadnog proelja koristio se i u Dalmaciji, naroito na crkvi sv. Stoije u Zadru.
karakteristina i izgradnja samostalnih zvonika visine i do 20 m. U osnovi su kvadratni, izuzetak su primeri iz Ravene koji su podizani nad krunom osnovom. U donjim zonama su dosta masivni, pa se zatim podela otvora po spratovima poveava
Ispred bazilikalnog dela obino se nalazi popreno postavljen narteks sa kulama sa strane (esto krune osnove), a ispred centralnog ulaza postavlja se kontra-apsida. Kule se ponekad nalaze i uz travej izmedju oltara i transepta. Ubaene kule imaju nekoliko funkcija: kao zvonici, kao prostor za postavljanje stepenita i kao utvrdjenja za odbranu od neprijatelja. Iznad ukrtanja transepta i centralnog broda postavljaju se izuzetno masivne kule ili kupole.
KATEDRALA U PAJERU
KATEDRALA U VORMSU
ROMANIKA U FRANCUSKOJ
KAEN
KONK
KONK
KATEDRALA U ELIJU
KATEDRALA U DARAMU
KATEDRALA U NORIU
SANTIAGO DE KAMPOSTELA
Portali mogu biti jednostavni isloeni. Jednostavni se sastoje samo od unutranjeg okvira, neto sloeniji od unutranjeg i spoljnjeg okvira, a najsloeniji ispred spoljnjeg okvira imaju jo i isturene stubove na postamentima koji nose krov za zatitu skulpture kojom se ukraava portal. Otvori mogu imati ravnu nadvratnu gredu ili mogu biti polukruno zavreni. Kada imaju luni zavretak, tada se prostor lunete (timpanona) bogato ukraava reljefnim scenama (najee predstavom Stranog suda). Kada su otvori veoma iroki i preti pucanje nadvratne grede, onda se u sredinu postavlja stub. Njegov naziv je trimo i on podupire gredu, a istovremeno je veoma bogato ukraen.
Konstrukcija prozora je ista kao i portala, jedino to prozori mogu imati jedan (monofore) ili vie otvora (bifore, trifore, kvadrifore itd.)
Posebnu grupu prozorskih otvora ine rue, krunog oblika sa kamenim pregradama koje su u ovom periodu jo uvek prilino grube