Filip Soldo V.d.

Priroda 5. razred Definicije

Kretanje ivotinja
Kretanje - ivotinjama omoguduje bijeg od grabeljivaca, pronalaenje hrane, traenje skrovita te partnera za razmnoavanje. Kretanje im omoguduju udovi i miidi. Kraljenjaci se kredu u vodi, zraku ili po tlu. Naini kretanja su: plivanje, kretanje po tlu i letenje. Plivanje je jedan od nain kretanja ivotinja u vodi. Kod nekih kraljenjaka (riba, dupina,vidre, pingvina i dr.) razvijen je vretenast oblik tijela radi lakeg kretanja u vodi. Peraji su snani miidi i udovi za plivanje kod riba. Plivajudi mjehur (imaju neke ribe) je mjehur koji se puni plinom tako da se riba bre die prema povrini (ribe bez plivajudeg mjehura im prestanu plivati tonu na dno). Plivada koica je koica koju imaju abe i patke umjesto peraja. Kretanje po tlu je jedan od naina kretanja ivotinja. Za to im slue noge koje se sastoje od vie kostiju. Zglobovi su pokretni spojevi izmeu dvije kosti te oni omoguduju savijanje ili pomicanje kostiju u razliitim smjerovima (to olakava kretanje). Naini kretanja po tlu su: gmizanje (zmije), tranje (noj, gepard), skakanje (klokan, aba) i hodanje. Letenje je kretanje pomodu krila tako da se snani miidi pomiu gore-dolje. Ptice koje lete su najbre ivotinje na svijetu, a to su veda krila veda je i brzina letenja. Ptice imaju uplje kosti (to im smanjuje teinu i olakava letenje). Letnica je tanka koa kod imia koja slui za letenje. Krvotok je optok krvi kroz krvne ile. Krv je tekudina koja se sastoji od eritrocita (crvene krvne stanice koje krvi daju crvenu boju i za njih se vee kisik), leukocita (bijeli krvni stanica osnovna uloga im je zatita organizma od tetnih mikroorganizama) i trombocita (krvna zrnca koji zgruavaju krv). Donosi hranu i kisik stanicama. Srce je uplji organ koji se puni krvlju i neprestanim stezanjem i rastezanjem pokrede krv. Arterije su velike krvne ile koje odvode krv iz srca. Na kraju, arterije prelaze u kapilare. Kapilare su vrlo tanke krvne ilice koje vode krv do svih stanica i odvode prema venama. Vene su velike krvne ile koje vradaju krv u srce. Energija je potrebna za rad miida. Ona se oslobaa izgaranjem hranjivih tvari uz pomod kisika. Krv prenosi i tetne tvari nastalih izgaranjem hranjivih tvari.

ovjekove ivotne potrebe

Uloga obitelji u ovjekovu ivotu je da je najpogodnija sredina za razvitak i odgajanje djeteta. Stanica je osnovna jedinica grae ljudskog organizma. ovjekove osnovne ivotne potrebe su hrana, voda, kisik, toplina i drutvo. ovjek je stoga bioloko (prirodno) i socijalno (drutveno) bide. U svom okoliu i spoju ive i neive prirode ovjek pronalazi sve to mu je potrebno za ivot. Za ovjeka kaemo da je i misaono bide zato to ima sposobnost razumijevanja prirodnih pojava, razmiljanja i mijenjanja sebe i prirode. Kaemo da je i duhovno i osjedajno bide zato to se izraava kroz umjetnost i suosjeda se s drugim ivim bidima.

Prehrana

Filip Soldo V.d. Hrana su sve namirnice koje jedemo svakoga dana sirove, kuhane ili peene. U naem probavnom sustavu razlae se na hranjive tvari. Hranjive tvari dijelimo na ugljikohidrate, bjelanevine(proteini) i masti. Ugljikohidrati su ederi koji se nalaze u hrani biljnog podrijetla i glavni su izvor energije za nae tijelo. Nalaze se u itaricama, grahu, graku, krumpiru, medu, okoladi, vodu i povrdu, kruhu i tjestenini. Bjelanevine(proteini) su hranjive tvari ivotinjskog podrijetla, a ima ih u mesu, jajima, mlijeku i mlijenim preraevinama. Djelomino ih ima i u penici, rii, graku i grahu. Sudjeluju u izgradnji i zatiti naeg tijela, regulaciji tjelesnih funkcija, a hrana bogata njima prijeko je potrebna djeci koja se razvijaju i rastu. Masti mogu biti biljnog i ivotinjskog podrijetla. One izgrauju tijelo i daju energiju za rad. Ima ih u biljnim uljima, ivotinjskim mastima, maslacu, margarinu, mlijeku i nekim vrstama mesa. Vitamini, minerali i voda su druge prijeko potrebne tvari za normalno funkcioniranje organizma. Vitamini su nuni za zdravlje naeg organizma (A, B, C, D ili B1, B12). Ima ih u vodu i povrdu. Mineralne tvari izgrauju nae tijelo kalcij i fosfor izgrauju kosti, a eljezo se vee za crvene krvne stanice. Voda ini oko 50 % tjelesne teine odraslog ovjeka, a u djece oko 50 %. Ona omoguduje brojne reakcije u naem tijelu. Pravilna prehrana je priprema hrane tako da u njoj budu zastupljene sve hranjive tvari, vitamini, minerali i voda u pravilnim omjerima i koliinama tj. Da prehrana bude raznolika. Donji, najvedi dio piramide (itarice, kruh i tjestenina) bi trebale biti najzastupljenije namirnice u prehrani. Sljedede bi trebalo biti vode i povrde. Mlijeko, niskomasne mlijene proizvode, meso niske masnode ribu i jaja treba uzimati umjereno. N avrhu piramide su eder, masti i ulja to znai da njih treba uzimati u to manjim koliinama. Nepravilna prehrana moe uzrokovati neeljene posljedice kao to su mravljenje, pretilost i neke bolesti. Dnevni obrok je hranu koju pojedemo u jednom danu (zajutrak, doruak, ruak, uina i veera).