RASPODJELA DOBITI I POKRIE GUBITKA Raspodjela dobiti i pokrie gubitka u privrednim drutvima vre se na nain koji je ureen optima

aktima drutva i Zakonom o privrednim drutvima. Optim aktom drutva moe se urediti raspodjela dobiti na dva osnovna naina: da se optim aktom urede samo namjene za koje se dobit moe raspodjeljivati, a da konkretne odluke o raspodjeli donosi skuptina drutva, odnosno organ drutva koji vri funkciju skuptine (vlasnik) da se pored namjene urede i procenti ostvarene dobiti koji se raspodjeljuju za odreene namjene Po pitanju raspodjele dobiti i pokria gubitka korisno je mnoge stvari urediti aktima drutva, kako bi se u budunosti izbjegle nedoumice oko primjene Zakona. Predmet raspodjele dobiti moe biti samo dobit poslije oporezivanja porezom na dobit. To je iz razloga to u naem privrednom sistemu su sva privredna drutva obveznici poreza na dobit prema Zakonu o porezu na dobit preduzea. Kada su u skladu sa MRS/MSFI iskau odloena poreska sredstva i odloene poreske obaveze po osnovu kojih nastaju odloeni poreski prihodi i odloeni poreski rashodi, onda ti prihodi i rashodi koriguju dobit. Kako se dobit tekue godine raspodjeljuje u narednoj godini, upravo je iznos na raunu 340 predmet raspodjele dobiti. Pored pomenute dobiti, na raunu 340 mogu se nai jo: nerasporeene dobiti po godinjim obraunima ranijih godina, dobit po godinjem obraunu za posljednju godinu itd. dobit nastala po osnovu realizovanih revalorizacionih rezervi kod privrednih drutava koja su predvidjela metod revalorizacije za procjenu vrijednosti stalnih sredstava. nerasporeena dobit ranijih godina, koja se javlja i po drugim osnovama, kao npr.po osnovu ispravke materijalno znaajnih greaka ranijih perioda u skladu sa MRS 8. Uobiajeno je da se poslije usvajanja financijskih izvjetaja za prethodnu godinu na istoj skuptini (ako postoji) donosi i odluka o raspodjeli dobiti ili pokriu gubitka. Ni za jedan oblik privrednog drutva Zakonom nije propisana obaveza raspodjele dobiti, to znai da dobit ili dio dobiti po godinjem obraunu moe ostati nerasporeena. Takoer, to znai da nema smetnji da se odluka o raspodjeli dobiti donosi na vanrednoj skuptini drutva i da nema smetnji da se na jednoj skuptini donosi odluka o raspodjeli dobiti koja je ostvarena u nekoliko prethodnih godina.

Raspodjela dobiti u ortakom solidarnom odgovornou)

drutvu

(drutvo

neogranienom

Ortako drutvo je drutvo koje ugovorom o osnivanju osnivaju najmanje dva fizika ili pravna lica, od kojih svako za obaveze drutva odgovara neogranieno solidarno. Dobit ortakog drutva raspodjeljuje se meu lanovima drutva u skladu s ugovorom o osnivanju. Ugovorom o osnivanju utvruju se pravila na osnovu kojih se vri raspodjela dobiti na pojedine lanove drutva, a moe se utvrditi i koliki dio od dijela dobiti drutva lanovi izdvajaju za poveanje uloga, a koji dio mogu podii za vlastite potrebe. Za ono to nije predvieno aktima drutva primjenjuju se odredbe Zakona o privrednim drutvima. Nai poreski propisi (Zakon o porezu na dobit preduzea) ortako drutvo tretiraju kao i svako drugo privredno drutvo drutvo je obaveznik poreza na dobit. Aktima drutva (ugovorom o osnivanju ili ugovorom ortaka drutva) treba urediti: da se raspodjela ostvarene godinje dobiti vri na osnovu odluke ortaka drutva. Naime, Zakon propisuje da se godinja dobit dijeli ortacima drutva na jednake dijelove. Meutim, ponekad je potrebno da dio dobiti ostane u drutvu radi razvijanja poslovanja za koje namjene se dobit moe rasporeivati: dividende, rezerve drutva, poveanje udjela ortaka i sl.kao i da dio dobiti moe ostati nerasporeena kako ortaci uestvuju u ostvarenoj dobiti, odnosno dijelu dobiti koji se rasporeuju za dividendu (u jednakim iznosima ili srazmjerno sa udjelima ili na neki drugi nain) Primjer: Po godinjem obraunu za 2009.godinu, ortako drutvo ostvarilo je dobit u iznosu od 40.000 KM. Ugovorom o osnivanju predvieno je da odluku o raspodjelu dobiti donosi zbor ortaka (skuptina ortaka). Odlukom o raspodjeli dobiti predvieno je slijedee: da se dio dobiti od 40% koristi za poveanje udjela da 60% dobiti osnivai koriste za svoje potrebe (dividende) Imajui u vidu to da je ugovorom o osnivanju predvieno da se za poveanje udjela u drutvo koristi 40% raporeene dobiti i 60% za vlastite potrebe (isplauju ortacima kao dividende), osnivai poveavaju svoje uloge za iznose od po 16.000 KM, a na ime dobiti podiu po 12.000 KM.

KONTO D 700 P 340 340 3041 3042 4621 4621 200

OPIS Raun otvaranja glavne knjige Nerasporeena dobit ranijih godina Za prenos dobiti prethodne godine Nerasporeena dobit ranijih godina Ulozi (osniva A) Ulozi (osniva B) Obaveze za uee u dobiti Za raspodjelu dobiti po odluc ortaka i Obaveze za uee u dobiti Tekui raun Za is platu dobiti osnivaima

IZNOS D 40.000,00 P 40.000,00 40.000,00 8.000,00 8.000,00 24.000,00 24.000,00 24.000,00

Raspodjela dobiti u komanditnom drutvu Komanditno drutvo je drutvo koja ugovorom osnivaju najmanje dva fizika ili pravna lica, od kojih najmanje jedno lice odgovara neogranieno solidarno za obaveze drutva (komplementar), a najmanje jedno lice do visine svog ugovorenog uloga u drutvo (komanditor). Raspodjela dobiti u komanditnom drutvu vri se na slian nain raspodjeli u ortakom drutvu. Naime, i ovdje su norme vezane za dobit i gubitak dispozitivnog karaktera, pa se mogu urediti aktom drutva na nain koji je dat za ortako drutvo. Dobit komanditnog drutva raspodjeljuje se meu lanovima drutva srazmjerno s procentom udjela u drutvu, ako ugovorom o osnivanju nije drugaije ureeno. Za razliku od ortakog drutva gdje se dobit dijeli na jednake dijelove, ako aktima drutva nije drugaije ureeno, ovdje se dobit dijeli srazmjerno udjelima, ako aktima drutva nije drugaije ureeno. Raspodjela dobiti u drutvu s ogranienom odgovornou Raspodjela dobiti u drutvu s ogranienom odgovornou vri se u skladu s ugovorom o osnivanju, ugovorom lanova drutva i Zakonom. Dobit drutva utvruje se u financijskim izvjetajima drutva koje usvaja skuptina drutva (skuptinu drutva ine svi lanovi drutva) na redovnoj godinjoj skuptini ili ako je vlasnik jedan lan, odlukom o raspodjeli dobiti vlasnika drutva. Odlukom se dobit raspodjeljuje u skladu sa ugovorom o osnivanju i ugovorom lanova drutva (u daljem tekstu: akti drutva). Dakle aktima drutva precizira se:

 za koje namjene se dobit moe raspodjeljivati (poveanje osnovnog kapitala, rezerve, isplate lanovima drutva itd.) da li se rasporeuje ukupna godinja dobit, jer dio dobiti moe ostati nerasporeen uee lanova drutva u dobiti (Zakonom je uvedeno pravilo da se dobit dijeli na lanove drutva srazmjerno sa ueem njihovih udjela u osnovnom kapitalu drutva, ali se aktom drutva moe odstupiti od ovog pravila) ima puno sluajeva u praksi kada je cjelishodno odstupiti od pravila da se dobit raspodjeljuje srazmjerno sa udjelima. Najei primjeri za to su DOO u kojima osnivai rade u drutvu, a prihodi koje drutvo ostvaruje mogu se vazati za njihov pojedinaan doprinos rezultatu drutva. potrebna veina za odluivanje o raspodjeli dobiti na lanove drutva i za poveanje osnovnog kapitala. (Zakon uvodi pravilo da se o raspodjeli dobiti za ove namjene odluuje saglasnou svih lanova drutva, ali da se aktom drutva moe urediti i neka veina glasova, s tim da je minimum koji se moe urediti veina ukupnog broja glasova. Dakle, ne veina glasova prisutnih na skuptini prosta veina, nego veina od ukupnog broja glasova apsolutna veina) aktom se moe utvrditi i dan utvrivanja dobiti (dan utvrivanja dobiti je veoma bitan jer se dobit isplaije lanovima koji su bili lanovi drutva na dan dobiti, a ne onim lanovima koji su lanovi drutva u vrijeme isplate dobiti) i dan isplate dobiti, ali je praktinije da se dan utvrivanja dobiti utvrdi u odluci o raspodjeli dobiti a da se dan isplate dobiti prepusti upravnom odboru ili direktoru, a da se u aktima drutva eventualno samo naznai koji je krajnji rok za dan utvrivanja dobiti. Dan utvivanja dobiti je dan na koji se utvruje lista lanova drutva koji imaju pravo na dobit. Lista lanova drutva utvruje se prema stanju u knjizi udjela na dan utvrivanja dobiti. Smatra se da je lice upisano u knjigu udjela danom prijave za registraciju u Registar privrednih drutava, bez obzira na to kada je registracija stvarno izvrena. Ogranienje isplate dobiti Kada je u pitanju isplata dobiti; zakon propisuje ogranienja te isplate na slijedei nain: drutvo s ogranienom odgovornou ne moe vriti plaanje svojim lanovima ako bi poslije plaanja: neto imovina drutva bila manja od njegovog osnovnog kapitala, uveanog za rezerve koje se mogu koristiti za isplate udjeliarima u skladu sa ovim zakonom ili zakonom kojim se ureuje raunovodstvo i revizija, a umanjenog za iznos koji je drutvo duno da unese u rezerve za godinu u kojoj se vre isplate drutvo bilo onemogueno da plaa svoje dugove ija se dospjelost oekuje u redovnom toku poslovanja drutva izuzetno, drutvo s ogranienom odgovornou moe izvriti plaanje svojim lanovima, ako iz financijskih izvjetaja

pripremljenih u skladu sa zakonom kojim se ureuje raunovodstvo i revizija proizilazi da je isplata razumna u danim okolnostima. Osnivakim aktom ili ugovorom lanova drutva moe se odrediti da se za ovakvu isplatu trae posebni financijski izvjetaji, preciziranja standarda raunovodstvene prakse i navoenja metoda procjene Prethodne odredbe treba shvatiti na slijedei nain: dobit ne moe rasporediti ako drutvo ima nepokriveni gubitak i nema dovoljno rezerve za pokrie tog gubitka, jer bi time neto imovina drutva, poslije isplate, bila manja od osnovnog kapitala. Rezervama kojima se moe pokriti gubitak ne smatraju se rezerve koje se mogu isplatiti lanovima drutva, i dobit se moe isplatiti lanovima drutva ako bi time bila ugroena likvidnost preduzea, tako da ono nema dovoljno novanih sredstava za plaanje svojih redovnih i oekivanih obaveza

Isplata dobiti u toku godine Pored raspodjele dobiti po godinjem obraunu. Zakon dozvoljava da se isplate iz dobiti lanova drutva mogu vriti bilo kada u toku godine. Ovdje se, praktino, radi o mogunosti da se lanovima drutva isplauje dobit iz tekue dobiti. I za ove isplate potrebno je da skuptina drutva donese odluku o siplati meudobiti (za isplatu dobiti iz tekue godine koristi se izraz meudobit). Meudobit se isplauje lanovima drutva srazmjerno sa ueem njihovih udjela u osnovnom kapitalu drutva na dan donoenja odluke o siplati meudobiti, ako aktima drutva nije drugaije odreeno. Dakle, za razliku od donoenja odluke o raspodjeli godinje dobiti (kada se utvruje dan dobiti), ovdje je odreeno da je dan meudobiti dan na koji se donosi odluka o siplati meudobiti (ako aktima drutva nije drugaije utvreno). Isplata meudobiti nije potpuno slobodna jer i za isplatu meudobiti vae ogranienja isplate koje smo ve naveli. Kada je u pitanju meudobit, ogranienja isplate treba shvatiti na slijedei nain: ne treba donositi odluku o isplati meudobiti ako se ocjenjuje da drutvo nee ostvariti dovoljnu dobit da prikrije isplatu meudobiti i ako nema rezerve koje bi mogle sluiti za pokrie gubitka koji bi po tom osnovu nastao i koji bi doveo do toga da vrijednost neto imovine drutva bude manja od osnovnog kapitala drutva. Zato je potrebno da se odluka o isplati meudobiti zasniva na internim financijskim izvjetajima koji su bili sastavljeni za period od poetka godine do mjeseca u kojem se odluuje o isplati meudobiti i da se istovremeno izvri procjena dobiti za cijelu poslovnu godinu. Na taj nain bi se moglo utvrditi da li je isplata meudobiti razumna u svakom konkretnom sluaju

 takoer, meudobit ne treba isplaivati ukoliko bi takva isplata prouzrokovala nemogunost drutva da plaa svoje tekue i oekivane obaveze Isplatu meudobiti treba razlikovati od uzimanja iz imovine drutva od strane osnivaa, odnosno lanova drutva. Brojni su primjeri u praksi uzimanja iz imovine privrednog drutva: vlasnik privrednog drutva uplauje ljetovanje za svoju porodicu sa rauna preduzea vlasnik privrednog drutva plaa platnom karticom preduzea i ne dostavlja raune po izvrenim uplatama, tako da ne postoji dokaz da su sredstva sa rauna preduzea koritena za obavljanje djelatnosti graevisnki materijal koji je privredno drutvo kupilo ugrauje u kuu koju gradi za sopstvene potrebe itd. Umjesto uzimanja iz imovine drutva, vlasnicima drutva preporuuje se da koriste institut meudobiti, pod uslovom propisanim Zakonom. To podrazumjeva da se, u sluajevima uzimanja iz imovine drutva od strane vlasnika drutva, donese odluka o podizanju meudobiti (ili dobiti ako drutvo raspolae nerasporeenom dobiti ranijih godina), u kojoj se precizira odgovarajui nain isplate meudobiti. Naime, Zakon dozvoljava da se dobit isplauje na razne naine: u novcu, imovina drutva, kao i pokriem rashoda primaoca dobiti. Primjer: Drutvo s ogranienom odgovornou za 2008.godinu ostvarilo je dobit u iznosu od 37.000,00 KM. Na redovno godinjoj skuptini koja je odrana 15.marta 2009.godine donijeta je odluka da se dobit rasporedi: na rezerve za pokrie buduih gubitaka 5.000,00 KM lanovima drutva pravnim licima rezidentima 7.500,00 KM lanovima drutva fizikim licima 3.700,00 KM Dividenda je isplaena lanovima drutva. U oktobru 2009.godine donijeta je odluka da se isplati meudobit za 2009.godinu u iznosu 5.500,00 KM i to: lanovima drutva pravnim licima rezidentima 3.700,00 KM lanovima drutva fizikim licima rezidentima - 1.800,00 KM Odluka je donijeta na osnovu procjene rezultata za 2008.godinu i injenice da drutvo posjeduje rezervu za pokrie buduih gubitaka. Meudobit jo nije isplaena.

KONTO D 340 P 322 462 462 200 723 462

OPIS Nerasporeena dobit ranijih godina Statutarne i druge rezerve Obaveze za uee u dobiti Za raspored dobiti po odluci Obaveze za uee u dobiti Tekui raun Za isplatu dobiti Obraunata meudobit Obaveze za uee u dobiti Po odluci za isplatu meudobiti

IZ NOS D 16.200,00 P 5.000,00 11.200,00 11.200,00 11.200,00 5.500,00 5.500,00

Objanjenje: Na dobit koja se isplauje pravnim licima rezidentima F BiH ne plaa se porez po odbitku. Na dobit koja se isplauje fizikim licima rezidentima ne plaa se porez na dohodak od kapitala, jedino se plaa porez po odbitku u sluaju isplate dobiti pravnim licima nerezidentima F BiH. Po odluci o isplati meudobiti zaduuje se raun 723 Lina primanja poslodavca jer raspodjeljena meudobit umanjuje dobit godine za koji je isplaena meudobit (to je u stvari akontativna isplata dobiti). Raspodjela dobiti u dionikom drutvu Raspodjela dobiti u dionikom drutvu vri se u skladu sa statutom drutva i Zakonom. Dobit drutva utvruje izvjetajima drutva koje usvaja skuptina drutva na skuptini koja se odrava nakon podnoenja upravnom izvjetaja za svaku financijsku godinu. osnivakim aktom i se u financijskim redovnoj godinjoj odboru financijskih

Odluku o raspodjeli dobiti donosi skuptina drutva ako aktima drutva nije drugaije ureeno. Dakle, Zakon dozvoljava da odluka o raspodjeli dobiti bude u nadlenosti upravnog odbora. Ipak, vjerovatno je praktinije rjeenje da se odluka o raspodjeli dobiti donosi na redovnoj godinjoj skuptini na kojoj se usvajaju i godinji izvjetaji. lanom____ Zakona je propisano da se po usvajanju financijskog izvjetaja za prethodnu poslovnu godinu dobit te godine rasporeuje slijedeim redom: 1. za pokrie gubitka prenesenih iz ranijih godina 2. za zakonske rezerve, ako su one predviene posebnim zakonom 3. za dividendu 4. za statutarne rezerve i druge rezerve, ako ih drutvo utvrdi optima aktom Mogunost da se nerasporeena dobit rasporedi za poveanje osnovnog kapitala nije propisana ovim lanom, ve je data u dijelu Zakona koji se odnosi na

poveanje osnovnog kapitala drutva. Odluku o poveanju osnovnog kapitala raspodjelom iz dobiti donosi se, dakle, nezavisno od prethodno datog redoslijeda. Naime, skuptina drutva moe donijeti odluku da se cjelokupna dobit iskoristi za poveanje osnovnog kapitala (izuzev ako postoji iskazan gubitak). Dakle, iz prethodnih odredbi slijedi da se dobit ne moe rasporeivati za dividende ukoliko se prethodno iz te dobiti ne pokrije gubitak drutva (zakon ne propisuje obavezne rezerve). Meutim, postavlja se pitanje da li se akcionarima mora isplatiti dividenda, odnosno da li je mogue dobit usmjeriti u rezerve a da se ne isplati dividenda dioniarima. Prema nekim osnovnim pravilima, dividenda se mora isplatiti imaocima preferencijalnih dionica prije usmjeravanja u rezerve. Kada su u pitanju imaoci obinih dionica, onda je mogue da se njima ne isplati dividenda, ve da se cjelokupan iznos preostao poslije pokria gubitka i dividendi imaoca preferencijalnih dionica, usmjeren u rezerve. Bez obzira na to to je zakonom propisan redoslijed raspodjele dobiti, po naem miljenju, aktima drutva treba urediti slijedea pitanja za raspodjelu dobiti: ko donosi odluku o raspodjeli dobiti za koje namjene se dobit moe raspodjeljivati (poveanje osnovnog kapitala, rezerve, lanovima drutva kao dividenda) da li se mora rasporediti ukupna godinja dobit, jer dio dobiti moe ostati i nerasporeen prava na dividendu po osnovu preferencijalnih dionica uee dioniara u dobiti (kada su u pitanju imaoci obinih dionica dividenda se dijeli na dioniare srazmjerno sa ueem njihovih dionica u osnovnom kapitalu drutva, tj. srazmjerno sa nominalnom vrijednou njihovih dionica i aktom drutva se ne moe odustati od ovog pravila) potrebna veina za odluivanje o raspodjeli dobiti na lanove drutva i za poveanje osnovnog kapitala (Zakon ne propisuje neku kvalifikovanu veinu potrebnu za usvajanje odluke o raspodjeli dobiti, pa se ona moe donijeti veinom glasova prisutnih dioniara. Meutim, aktima drutva se moe zahtijevati i neka kvalifikovana veina od ukupnog broja glasova) aktom se moe utvrditi i dan utvrivanja dividende i dan plaanja dividende, ali je praktinije da se dan utvrivanja dividende utvrdi u odluci o raspodjeli dobiti a da se utvrivanje dana isplate dividende prepusti upravnom odboru, a da se aktima drutva eventualno samo naznai koji je krajnji rok za dan utvrivanja dividende. Dan utvrivanja dividende je dan na koji se utvruje lista dioniara koji imaju pravo na dividendu. Lista dioniara utvruje se prema stanju u Centralnom registru vrijednosnih papira aktom se moe urediti da se odreeni dio ostvarene dobiti obavezno isplauje imaocima obinih dionica aktom se takoer moe urediti postupak isplate meudividende (uslovi koji su neophodni da bi se mogla isplatiti meudividenda)

 aktom se moe urediti i pravo zaposlenih i lanova uprave na uee u dobiti Treba napomenuti da Zakonom nije propisana obaveza izdvajanja dijela dobiti u rezerve drutva. Drutvo e dio dobiti raspodjeliti u rezerve samo ako to uredi svojim optim aktima i donese takvu odluku o raspodjeli dobiti. Poslije donoenja odluke o isplati dividende dioniar kome ona treba da bude isplaena postaje povjerilac drutva za iznos pripadajue dividende. Vrlo je vano razlikovati dan utvrivanja dividende od dana isplate dividende. Dividende dioniarima mogu se isplaivati i u toku godine donoenjem odluke o odobrenju dividende (meudividenda). Odluku drutva o odbrenju isplate dividendi moe da donese i upravni odbor, ako je to odreeno osnivakim aktom drutva ili ako ga za to ovlasti skuptina dioniara, u skladu sa osnivakim aktom. Meudividenda (isto kao i dividenda po godinjoj raspodjeli), na dionice bilo koje vrste ili klase plaa se svim dioniarima srazmjerno sa nominalnom vrijednou dionica, odnosno srazmjerno sa raunovodstvenom vrijednou kod dionica bez nominalne vrijednosti, osim u sluaju djelomino plaenih dionica. Dividenda na djelomino plaene dionice isplauje se srazmjerno sa uplaenim iznosom za dionice. Drugaiji princip isplate dividende dioniarima nije mogu. Ako bi se aktom drutva ili odlukom o odobrenju dividendi odstupilo od ovog principa, to bi se smatralo nitavnim. Odluka o odobrenju dividendi (meudividendi) sadri: iznos dividendi dan dividendi za koje se sainjava lista dioniara ovlatenih za isplatu dividende Ogranienje plaanja dividendi i drugih plaanja dioniarima ureeno je lanom___ Zakona na slijedei nain: Zatvoreno dioniko drutvo ne moe vriti isplate svojim dioniarima ako bi poslije izvrene isplate neto imovina drutva bila manja od njegovog osnovnog kapitala, uveanog za rezerve koje se mogu koristiti i za isplate dioniarima, u skladu s ovim zakonom kojim se ureuje raunovodstvo i revizija. Otvoreno dioniko drutvo ne moe vriti isplate svojim dioniarima u sluaju smanjenja osnovnog kapitala u redovnom postupku, u skladu sa ovim zakonom, ako bi: poslije izvrene isplate neto imovina drutva bila manja od njegovog osnovnog kapitala, uveanog za rezerve koje se mogu koristiti za isplate dioniarima, u skladu sa ovim zakonom kojim se ureuje raunovodstvo i revizija u sluaju dividendi, iznos dividendi preao iznos dobiti drutva u protekloj poslovnoj godini uveanoj za nerasporeenu dobit i iznos povuen iz rezervi uvean za iznos koji se mora unijeti u rezerve u

tekuoj godini, u skladu sa statutom, ovim zakonom ili sa zakonom kojim se ureuje raunovodstvo i revizija Pored ogranienja plaanja, zatvoreno i otvoreno dioniko drutvo ne mogu vriti plaanja svojim dioniarima ako: bi nakon izvrenih plaanja drutvo bilo nesposobno za plaanje svojih dugova koji dospijevaju u redovnom poslovanju drutva ili na dan plaanja bilo koja dospjela dividenda na preferencijalne dionice ne bi bila isplaena u cjelosti Izuzetno dioniko drutvo moe izvriti plaanje svojim dioniarima, ako iz financijskih izvjetaja pripremljenih, u skladu sa zakonom kojim se ureuje raunovodstvo i revizija proizlazi da je isplata razumna u datim okolnostima. Osnivakim aktom ili statutom drutva moe da se odredi da se za ovakvu isplatu trae posebni financijski izvjetaji, preciziranja standarda raunovodstvene prakse i navoenja metoda procjene. Prethodne formulacije su teko razumljive, pa ih treba interpretirati na slijedei nain: zatvoreno dioniko drutvo dobit ne moe rasporediti na dividende ako drutvo ima nepokriveni gubitak i nema dovoljne rezerve za pokrie tog gubitka, jer bi time neto imovina drutva, poslije isplate, bila manja od osnovnog kapitala. Rezervama kojima se moe pokriti gubitak ne smatraju se rezerve koje se mogu isplatiti lanovima drutva otvoreno dioniko drutvo moe dobit rasporediti na dividende po obinim dionicama najvie u iznosu: nerasporeene dobiti na raunu 340 uveane za rezerve koje se mogu raspodjeliti dioniarima, umanjene za dio dobiti koji se mora rasporediti u rezerve i umanjene za dividende koje se moraju isplatiti po preferncijalnim dionicama dividende ne mogu isplatiti dioniarima drutva ako bi tima bila ugroena likvidnost preduzea, tako da ono nema dovoljno novanih sredstava za plaanje svojih redovnih i oekivanih obaveza Posebno treba biti oprezan prilikom donoenja odluke o isplati meudividendi. Potrebno je da se odluka o isplati meudividendi zasniva na internim financijskim izvjetajima koji bi bili sastavljeni za period od poetka godine do mjeseca u kojem se odluuje o isplati meudividendi, kao i da se izvri procjena dobiti za cijelu poslovnu godinu. Na taj nain bi se moglo utvrditi da li je isplata meudividende razumna u svakom konkretnom sluaju. Primjer: Dioniko drutvo ostvarilo je za 2009.godinu dobit u iznosu 20.000,00 KM. Na redovnoj godinjoj skuptini koja je odrana 15. Marta 2010.godine donjeta je odluka da se dobit rasporedi: za pokrie gubitka iz ranijih godina 10.000,00 KM

 imaocima kumulativnih prerencijalnih dionica fizikim licima rezidentima 3.000,00 KM za rezerve za pokrie gubitka iz narednih perioda 5.000,00 KM lanovima drutva fizikim licima rezidentima 2.000,00 KM Dividende se isplauju imaocima preferencijalnih dionica.
Konto D 340 P 322 350 4610 4611 4610 200 OPIS Nerasporeena dobit ranijih godina Statutarne i druge rezerve Gubitak ranijih godina Obaveze za dividende - preferencijalne dionice Obaveze za dividende - obine dionice Za raspodjelu dobiti po odluci skuptine Obaveze za dividende - preferencijalne dionice iro- raun Za isplatu dividendi po obinim dionicama Iznos D 20.000,00 P 5.000,00 10.000,00 3.000,00 2.000,00 3.000,00 3.000,00

Objanjenje: Na dividende koje se isplauju fizikim licima bilo rezidentima ili nerezezidentima F BiH ne plaa se porez na prihode od kapitala, prema vaeem Zakonu o porezu na dohodak F BiH. Prema poreskim propisima nije vano da li se isplauje dividenda na preferencijalne ili obine dionice, nego je vano da li se radi o fizikim ili pravnim licima rezidentima i nerezidentima F BiH. Prema tome bez obzira da li se radi o rezidentima ili nerezidentima fizikim licima, porez na prihode od kapitala se ne obraunava i ne plaa na takve isplate. Kod pravnih lica situacija je neto drugaija. Poto takve isplate tretira Porez na dobit F BiH , a ne vaei Porez na dohodak F BiH, propisano je da isplate dobiti (dividendi, udjela) pravnim licima koja sjedite imaju van teritorije BiH se obraunava porez po odbitku i uplauje na pripadajue raune budeta kantona. Napomena je da za ovakve vrste isplata ne vrijede poreska oslobaanja prema Ugovorima o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja potpisanih sa ostalim dravama, te se obraunava i plaa porez po odbitku po stopi od 10%. Raspodjela dobiti u zadrugama Raspodjela dobiti u zadrugama vri se u skladu sa zadrunim pravilima. Zakon o zadrugama propisao je da je zadruga obavezna da se sio dobiti rasporedi u obavezni rezervni fond. Zakon ne propisuje u kojem procentu e se dobit rasporediti u rezervni fond, ve se to pitanje ureuje zadrunim pravilima. Dakle, dobit zadruge raspodjeljuje se: za pokrie gubitka za obaveznu rezervu u visini utvrenoj zadrunim pravilima za poveanje udjela, ako je zadruga osnovana udjelima zadrugarima u skladu sa zadrunim pravilima Uee zaposlenih u dobiti

Uee zaposlenih u dobiti nije propisano Zakonom o privrednim drutvima. Meutim, nema smetnji da se aktima drutva uredi ova mogunost, to su mnoga drutva uinila. Dakle, drutva koja su to svojim aktima uredila mogu dio dobiti po godinjem obraunu svojom odlukom raspodjeliti zaposlenima. Uee zaposlenih u dobiti mogue je urediti na dva naina: Kao uee zaposlenih u oekivanoj dobiti, i Kao uee zaposlenih u ostvarenoj dobiti Uee zaposlenih u oekivanoj dobiti je, u stvari, zarada (bonus, nagrada) koja se zaposlenima isplauje na osnovu rezultata koji se oekuje da e preduzee ostvariti. Na primjer, aktima privrednog drutva to se moe urediti na slijedei nain: Ako na kraju poslovne godine, po probnom bilansu, dobit privrednog drutva premauje iznos od X KM, zaposlenima se, kao nagrada isplauje Y %, od razlike izmeu dobiti po probnom bilansu i navedenog iznosa od X KM. Zaposleni uestvuju u nagradi srazmjerno sa ueem svoje godinje zarade u ukupnoj godinjoj zaradi poslodavca. Nagrada se isplauje uz zaradu za mjesec decembar godine za koju se utvruje dobit. Ako se ovako uredi aktima, zarada iz oekivane dobiti se iskazuje kao uveanje decembarske zarade zaposlenih i na to se onda plaaju svi porezi i doprinosi kao i prilikom isplate bilo koje zarade. Ujedno, ta zarad predstavlja troak godine za koju je zarada isplaena, pa to onda, u skuptini, i nije zarad iz dobiti. Ovakvo postupanje je u skladu s MRS. Naime, prema MRS 19, zaradu iz dobiti zaposlenih treba iskazati kao troak i obavezu (u godini za koju se isplauje zarada iz dobiti, a ne u godini kada se zarada isplauje), ako, i samo ako: Privredno drutvo ima sadanju zakonsku ili praktinu obavezu za takvu isplatu kao rezultat prolog dogaaja, i Moe pouzdano da izmjeri visinu te obaveze Pri ovome, sadanja obaveza postoji ako, i samo ako, preduzee nema realnu alternativu sem da izvri isplatu. Pojednostavljeno reeno, ako privredno drutvo mora da isplati zaposlenima zaradu iz dobiti (jer je tako utvrdilo svojim optim aktom) i ako zna koliki e iznos biti isplaen, i nema mogunost da ne isplati taj iznos, duno je da tu zaradu ukalkulie na teret trokova (knjienje kao i kod redovnih zarada). Time e se dobit te godine umanjiti za iskazani rashod. Ukoliko se ne moe pouzdano izmjeriti visina zarade iz dobiti, onda bi se ta zarad isplaivala na teret nerasporeene dobiti ranijih godina. Zarad iz dobiti se ne moe pouzdano izmjeriti u svim onim sluajevima kada je to opciona isplata,

tj.kada skuptina drutva (ili drugi nadleni organ) donosi odluku o raspodjeli dobiti i tom prilikom utvruje visinu dobiti koja se dijeli zaposlenima. To je, na primjer, u onim sluajevima kada se aktima drutva samo konstatuje da se dobit moe raspodjeljivati i zaspolenima, a visinu te dobiti skuptina drutva (ili drugi nadleni organ) utvruje svojom odlukom. Postavlja se pitanje da li je aktima privrednog drutva mogue urediti da zaposleni imaju pravo i na zaradu iz ostvarene dobiti (uz plaanje svih poreza i doprinosa kao na zarade) koja bi se isplaivala na teret ostvarene dobiti i koja, dakle, ne bi bila troak. Iz prethodnog slijedi da je to mogue, ali isplata zarade iz dobiti (sa svim porezima i doprinosima) na teret dobiti bilo bi krajnje nepraktino rjeenje. Zato je bolje rjeenje da se umjesto zarade iz dobiti zaposlenima omogui uee u dobiti, koje se prema Zakonu o porezu na dohodak, smatra prihodom od kapitala. Ovakvo uee zaposlenih u dobiti mogue je aktima privrednog drutva urediti na razliite naine, na primjer: dio godinje dobiti moe se odlukom skuptine raspodjeliti zaposlenima (u ovom sluaju se u odluci o raspodjeli navodi kriterijum po kojem se raspodjela vri izmeu zaposlenih) X % godinje dobiti raspodjeljuje se zaposlenima. Zaposleni u dobiti za raspodjelu uestvuju srazmjerno sa ueem svoje godinje zarade u ukupnoj godinjoj zaradi poslodavca. Poreski aspekt raspodjele dobiti Ne plaa se nikakav porez kada se dobit raspodjeljuje na : 1. Rezerve drutva 2. Poveanje osnovnog kapitala drutva (bilo da se to poveanje, u sluaju dionikog drutva, realizuje emisijom novih dionica ili poveanjem nominalne vrijednosti postojeih dionica) Ako se dobit raspodjeljuje za isplatu dividende (bilo po preferencijalnim, bilo po obinim dionicam) ne plaa se porez na dividende. Ako se dividende isplauju stranom pravnom licu (pravnom licu nerezidentu), porez na dividende predstavlja porez po odbitku, to znai da je isplatilac dividende duan da ga obrauna i uplati prilikom isplate dividende. Kako je u pitanju porez po odbitku, obaveza plaanja ovog poreza nastaje danom isplate dividende, a ne danom kada je donijeta odluka o isplati dividende. Pokrie gubitka Gubitak tekue godine ne moe se pokriti na dan izrade bilansa i mora ostati iskazan u financijskim izvjetajima za tekuu godinu. Iako Zakon o privrednim

drutvima striktno ne propisuje kada se vri pokrie gubitka, prethodni zakljuak proistie iz normi ovog zakona koje propisuju obavezu usvajanja financijsih izvjetaja za prethodnu godinu od strane nadlenog organa drutva. Tek po usvajanju financijskih izvjetaja za prethodnu godinu, iskazana dobit se raspodjeljuje, odnosno pokriva se iskazani gubitak, na osnovu odluke koju donosi skuptina drutva, odnosno organ koji vri tu funkciju, a na nain ureen aktima drutva. Na ovakav zakljuak upuuje i Pravilnik o kontnom okviru, jer prema lanu 30. Pravilnika: na raunu 351 Gubitak izvjetajne godine, iskazuje se gubitak na kraju obraunskog perioda zaduenjem ovog rauna u korist rauna 724 Prenos dobiti ili gubitka. Gubitak tekue godine koji je iskazan na raunu 351, prilikom prenosa poetnog stanja u narednom obraunskom periodu prenosi se na raun 350 Gubitak ranijih godina. Dakle, i prema odredbama Pravilnika o kontnom okviru, jasno je da gubitak tekue godine ostaje iskazan u financijskim izvjetajima za tu godinu, tj.da se ne moe u tekuoj godini izvriti pokrie gubitka tekue godine. Gubitak ranijih godina koji je iskazan na raunu 350 je predmet pokria gubika. Po usvajanju financijskih izvjetaja za prethodnu godinu donosi se odluka o pokriu gubitka i gubitak se pokriva (knjii se pokrie gubitka) u godini u kojoj je donijeta odluka o pokriu. Za sve vrste privrednih drutava moe se rei da se gubitak pokriva: I. II. III. IV. Na teret nerasporeene dobiti ranijih godina Na teret rezervi iz dobiti (zakonskih rezervi, statutarnih i drugih rezervi) Na teret emisionih premija Na teret realizovanih revalorizacionih rezervi (revalorizovane revalorizacione rezerve nastaju prilikom otuenja revalorizovanog sredstva, a realizovanom revalorizacionom rezervom smatra se i iznos koji se utvrdi kao razlika izmeu amortizacije obraunate na revalorizovanu vrijednost i amortizacije koja bi bila obraunata da nije bilo revalorizacije. Naravno, pokrie gubitka ne moe se vriti direktno preko revalorizacionih rezervi, ve se realizovani dio tih rezervi prvo prenosi u korist rauna 340) Na teret osnovnog kapitala (rauna grupe 30)

V.

Kada je u pitanju pokrie gubitka na teret osnovnog kapitala, razlikujemo dvije grupe preduzea: 1. Prvu grupu ine dioniko drutvo, drutvo s ogranienom odgovornou, drutveno preduzee i javno preduzee. Zakonom o privrednim drutvima za dioniko drutvo i drutvo s ogranienom odgovornou propisana su stroga pravila o smanjenju osnovnog kapitala. Da bi pokrila gubitak na teret osnovnog kapitala, ova preduzea moraju sprovesti postupak

smanjenja osnovnog kapitala koji je propisan zakonom o privrednim drutvima i izvriti upis odluke o smanjenju i upis samog smanjenja osnovnog kapitala u registar privrednih subjekata. Smanjenje osnovnog kapitala radi pokria gubitka vri se u pojednostavljenom postupku. 2. Drugu grupu ine ortako drutvo i komanditno drutvo. Za ovu grupu, zbog naela odgovornosti osnivaa za obaveze preduzea, nije bitna visina osnovnog kapitala, pa ova preduzea mogu slobodno gubitak pokrivati na teret svog osnovnog kapitala. Moe se konstatovati slijedee: Ako drutvo iskae gubitak po godinjem obraunu, a nema sredstava iz kojih bi pokrilo taj gubitak, on moe ostati nepokriven. U narednim godinama, kada se ostvari dobit, ta dobit e prvo morati da se upotrijebi za pokrie gubitka Ako drutvo iskae gubitak po godinjem raunu, a nema sredstava iz kojih bi pokrilo taj gubitak, ne mora donositi odluku o smanjenju osnovnog kapitala radi pokria gubitka, jer kako je prethodno reeno, gubitak moe ostati nepokriven.