TAOIZAM doslovno znaci put, a u kineskoj filozofiji oznacava zakonitost svemira kojim se po unutrasnjoj nuzdi krece svako svijetsko

o zbivanje. Glavni predstavnici klasicnog taoizma su Lao Ce, Lie Ce I Cuang ce. Prema Lao Ceu obiljezja Taoa su: nezahvatljivost, neizrecivost, nepokretljivost, nedjelatnost, jedinstvo. Tao je ponorgdje se smiruje svako zbivanje. To je jedinstveno suprotnosti I iskonsko prirodno stanje svega. Tao nikad ne djeluje, ali se po njemu desava. Cuang Ce definise ovako: Stvarsnost bez prostora, trajnost bez vremena, to je svemir, kosmicko jedinstvo, sveobuhvatsnos t, tao Tao I materija se sabiru, zgrusavaju I postaju oblik. Cilj taoizma je postati besmrtan. Obnovili su vjerovanja u osobna bozanstva obnav ljajuci obred molitve I smirenje. Jedan od glavnih ciljeva je trazenje slobode

KONFUCIJANSTVO je eticki I filozofski sistem utemeljen na ucenjima konfucija. Po Konfuciju ispravno nacelo vladanja je neka vladar bude vladar, ministar- ministar, otac- otac, a sin sin. Pojedinacne stvari moraju da se slazu sa idealnom sustinom. Za vladara, to je vladarski put ono sto bi vladar trebalo da bude. Ukoliko vladar ne postupa kao vladar- on nije vladar, iako ga svi mogu takvim smatrati. Sustina svih rituala, odnosno sustina svih covjekovih duznosti u drustvu je covjekoljublje . Osnova covjekoljublja je voljet i ljude odnosno postovati roditelje biti ozbiljan I marljiv u svojim duznostima biti posten I iskren prema prijateljima . Covjekoljublje se sastoji od nacela altruizma I savjesnosti. Konfucije je za centralni dio zivota pojedinca smatrao ucenjepravilno I sveobuhvatno obrazovanje je ono sto je od sakog pojedinca moze uciniti polemenitog gospodina JUDAIZAM religija koja pripovjeda vjeru u jednog bestjelesnog I samo duhovnog Boga, oca svih ljudi. Ime ovog Boga zbog svetosti ga niej dozvoljeno izgovarat . Judaisticka religioznost temelji se u poslusnosti prema bozanskom zakonu. Govori o historiji idejama I drusvenim borbama judinog naroda. Osnivac hebrejske religije je Mojsije. Prakticno jedini izvor sa upoznavanjem Mojisjevog zivota, rada I ucenja je Biblija, odnosno Stari zavjet. Mojsije je bio hebrejski vodja I zakonodavac koji je narod oslobodio egipatskog ropstva I na gori Sinaju dao im dvije tablice koji su postali temelj hebrejske religije.Stari zavjet se dijeli na tri osnovne grupe : Tora , Proroci I Spisi. Talmud je velika vjerska zbrika poslije biblijskih tumacenja starog zavjetta . Sasttoji se iz 2 djela Miina (text ucenja) I gemara (objasnjenje ucenja). Odnos zidova prema vjeri regulira HALAHA, koja je skup vjerskih propisa I pravila koja cine vjerski zakonik. Sinagoga je zgrada u kojoj se obavljaju vjerske aktivnosti. DZAINIZAM drevna religija indije I podreligija hinduizma. To je elegantan eticki sistem jer veoma naglasava samodisciplinu I samokontrolu sa ciljem vodjenja mirnog zivota, suzivota, sudjelovanju , upravljanju I njegovom realizacijom. Ahmisa ili nenasilje u misli, rjecima I djelima je njegova kljucna stvar a savrsena jednakost njegov pocetni stav . Opce vjerovanje dzainista sastoji se od nekoliko stvar . Dzainizam kao religija odbacuje vjeru u vrhovnog bog . oni drze do toga da je svemir vjecan nacinjen od dvije tvari nezive I zive koje su u stalnom kretanju. 5 glavnih zavjeta : ne ubij, ne lazi, uzimaj samo ono sto je poklonjeno, odeci se seksualnog zivota ne uivaj u materijalnim dobrima.

PANTEIZAM stajaliste o posvudasnjoj pristuvnosti boga ili da su Bog I svemir jedno te isto bog ne postoji kao samostalno bice odvojeno od pojavnosti vec je poistovjecen sa prirodom najpoznatiji panteisticki sustav u modernoj filozofiji je spinozin. Pored spinoze poznati panteisti su Heraklit, Plotin, Giordano Bruno. MANIHEJSTVO ucenje Manija koji je nastojao da ucenja triju otaca ispravnosti zaratustre Bude I Hrista - ukljuci u jedinstven filozofski sistem . Manihejstvo je bilo organizovano kao religija svetlosti koja iz iranskog mazdaizma preuzima dualizam dv a vecna principa dobra I zla svetla I tame koji se nalaze u neprestanom sukobu. Manijevo ucenje je sluzilo kao snazna inspiracija raznih gnostickih I hriscanskih zajednica. ZOROASTRIZAM je religija zasnovana na ucenjima svetog proroka Zarasture I vazi za najstariju dualisticku religiju. Bila je dominantna religija u Perisiji do 7 vijeka Ahura Mazda ili Ormazd je vrhovni apstaktni Bog koji je stvorio vidljivi I nevidljivi svijet. On nema pocetak ni kraj vec je vjecan. Svo zlo na svijetu je stvorio Ahriman ili angra Mainju koji je svojima priklanjanjem zlu stvorio smrt. Bit ce vjecno porazen na sudnji dan. Njemu se suprostavljaju Amesa Spentas ili Sveti besmrtnici.

BUDIZAM religija bez boga osnovan je u VI st. pr. Kr u svjevernoj indiji, osnovao ga je Siddaharta Guantama . On je bio sin bogatog radze . Njegovom je ocu prorokovano da ce mu sin postati ili veliki vladar ili prosjak. Napustio je dom I pobjegao u samocu. Na ulici je susreo cetiri razlicita covjeka starca u posljednjem stupu senilnosti, covjeka pogodena bolescu turplo koje su nosi na spaljivanje I na kraju zadovonjog redovnika koji je putovao svijetom sa prosjackom zdjelom ali je ipak zracio mirom I radoscu. Prosvjetljenje je pronasao ispod drva prosvjetljenja pod kojim je zivio u meditaciji. Tada je psotao Buddha I spoznao je podrijetlo patnje I boli. Svoja je iskustva zapisao u knjiz i Cetiri plemenite istine na kojoj se zasniva budizam. To su : pkemenita istina o patnji, o nastanju patnje o prestanku patnje I o putu koji vodi do prestanka pantnje . Dvije glavne grane budizma : Mahajana (velika kola) I Tervada (mala kola)