Zakon o Bezbjednosti Hrane

Katalog propisa v3.
05
176. Na osnovu lana 95 take 3 Ustava Crne Gore donosim UKAZ O PROGLAENJU ZAKONA O BEZBJEDNOSTI HRANE ("Sl. list Crne Gore", br. 14/07 od 21.12.2007, 40/11 od 08.08.2011) Proglaavam Zakon o bezbjednosti hrane, koji je donijela Skuptina Crne Gore na drugoj sjednici drugog redovnog zasijedanja u 2007. godini, dana 29. novembra 2007. godine. Broj: 01-1424/2 Podgorica, 14. decembra 2007. godine Predsjednik Crne Gore, Filip Vujanovi, s.r. ZAKON O BEZBJEDNOSTI HRANE I. OPTE ODREDBE Predmet zakona lan 1 Ovim zakonom ureuju se osnove i naela za obezbjeenje visokog nivoa zatite ivota i zdravlja ljudi, zatite interesa potroaa i zahtjevi u oblasti proizvodnje i prometa bezbjedne hrane i hrane za ivotinje. Ovaj zakon zasniva se na naelu pouzdanog, nauno utemeljenog i efikasnog sprovoenja postupaka u izboru i preduzimanju mjera u oblasti bezbjednosti hrane i hrane za ivotinje, primjerenih zahtjevima iz oblasti zatite ivota i zdravlja ljudi, zdravlja i dobrobiti ivotinja, zdravlja bilja i zatite ivotne sredine. Primjena zakona lan 2 Ovaj zakon primjenjuje se na sve faze proizvodnje i prometa hrane ili hrane za ivotinje. Ovaj zakon ne primjenjuje se na: - primarnu proizvodnju hrane ili hrane za ivotinje za sopstvenu upotrebu u domainstvu; - pripremu, rukovanje ili skladitenje hrane koja slui za sopstvenu upotrebu u domainstvu ili hrane za ivotinje koje slue za proizvodnju hrane za sopstvenu upotrebu u domainstvu; - neposredno snabdijevanje potroaa malim koliinama primarnih proizvoda; - hranu za ivotinje koje ne slue za proizvodnju hrane. Naelo slobodne trgovine lan 3 Ovaj zakon primjenjuje se u skladu sa principima slobodne trgovine, uz obezbjeenje visokog nivoa zatite ivota i zdravlja ljudi. Pojam hrane lan 4 Hranom, u smislu ovog zakona, smatra se svaka supstanca ili proizvod, preraen, djelimino preraen ili nepreraen koji je namijenjen za ishranu ljudi ili se moe oekivati da e se koristiti za ishranu ljudi. Hrana iz stava 1 ovog lana obuhvata i vodu: - koja slui za javno vodosnabdijevanje kao voda za pie; - koja se koristi, odnosno ugrauje u hranu tokom njene proizvodnje, pripreme ili obrade; - flairanu ili na drugi nain upakovanu vodu, stonu, izvorsku ili mineralnu vodu.
Strana: 1
Katalog propisa v3.05
Hrana iz stava 1 ovog lana obuhvata i pia, supstance koje se ugrauju u hranu tokom proizvodnje, pripreme ili obrade, vakae gume kao i suplemente i hranu mineralnog porijekla. Hranom, u smislu ovog zakona, ne smatraju se: a) hrana za ivotinje; b) ive ivotinje, osim ako nijesu namijenjene za stavljanje u promet radi ishrane ljudi; c) biljke prije etve, berbe ili ubiranja plodova; d) lijekovi i medicinski proizvodi; e) kozmetiki proizvodi; f) duvan i duvanski proizvodi; g) narkotici ili psihotropne supstance; h) rezidue i kontaminenti. Podjela hrane lan 5 Hrana se prema porijeklu dijeli na: - hranu ivotinjskog porijekla; - hranu biljnog porijekla; - kombinovanu hranu koja sadri proizvode biljnog porijekla i preraene proizvode ivotinjskog porijekla (u daljem tekstu: kombinovana hrana); - ostalu hranu. Znaenje izraza lan 6 Pojedini izrazi upotrijebljeni u ovom zakonu imaju sljedee znaenje: 1) poslovanje s hranom ili hranom za ivotinje je profitabilna ili neprofitabilna djelatnost, javna ili privatna, koja se obavlja u svim fazama proizvodnje, prerade, obrade, dorade, ambalairanja, preambalairanja, pakovanja, skladitenja, prevoza ili distribucije hrane ili hrane za ivotinje; 2) subjekat u poslovanju s hranom ili hranom za ivotinje je privredno drutvo, drugo pravno lice, preduzetnik ili fiziko lice koje je odgovorno za sprovoenje i izvravanje utvrenih zahtjeva radi obezbjeenja bezbjednosti hrane ili hrane za ivotinje u okviru djelatnosti koju obavlja; 3) hrana za ivotinje je supstanca ili proizvod biljnog ili ivotinjskog porijekla, ukljuujui i aditive preraene, djelimino preraene ili nepreraene, namijenjene za peroralnu ishranu ivotinja; 4) prodaja na malo je : - rukovanje hranom, odnosno njena obrada, priprema, skladitenje i posluivanje na mjestu prodaje ili isporuke krajnjem potroau u ugostiteljskim objektima, u objektima kolektivne i javne ishrane i ketering; - prodaja krajnjem potroau u prodavnicama, supermarketima, megamarketima i drugim prodajnim objektima u pojedinanim deklarisanim pakovanjima; 5) prodaja na veliko je postupak rukovanja hranom ili hranom za ivotinje koji obuhvata preuzimanje, sortiranje, uvanje, skladitenje, prevoz i distribuciju hrane ili hrane za ivotinje radi dalje prodaje ili prerade; 6) rizik je mogunost nastajanja tetnog uticaja na ivot i zdravlje ljudi i ivotinja i ozbiljnost tog uticaja koji nastupa kao posledica postojanja opasnosti; 7) analiza rizika je postupak koji se sastoji od tri meusobno povezana dijela: procjene rizika, upravljanja rizikom i obavjetavanja o riziku; 8) procjena rizika je nauno zasnovan postupak koji se sastoji od utvrivanja opasnosti, definisanja opasnosti, procjene izloenosti i definisanja rizika koja obuhvata i procjenu moguih negativnih efekata po zdravlje ljudi zbog prisustva aditiva, zagaivaa, tetnih materija ili organizama koji prouzrokuju bolesti izazvane hranom; 9) upravljanje rizikom je postupak, odvojen od procjene rizika, kojim se uporeuju razliite mogunosti postupanja u vezi s rizikom, u saradnji sa zainteresovanim uesnicima, uzimajui u obzir procjenu rizika i druge relevantne faktore, kao i izbor odgovarajuih preventivnih i kontrolnih mjera; 10) obavjetavanje o riziku je meusobna razmjena informacija i miljenja u postupku analize rizika, u vezi sa opasnostima i rizicima, faktorima i percepciji rizika, izmeu procjenjivaa rizika, nadlenih organa i organizacija za upravljanje rizicima, potroaa, subjekata u poslovanju s hranom ili hranom za ivotinje i drugih zainteresovanih subjekata, koje ukljuuje i struno tumaenje nalaza procjene rizika, kao osnove za donoenje odluka u upravljanju rizikom; 11) opasnost je bioloki, hemijski ili fiziki faktor u hrani ili hrani za ivotinje ili stanje hrane ili hrane za
Strana: 2
ivotinje koji moe da izazove tetno djelovanje na ivot i zdravlje ljudi i ivotinja; 12) suplement je dodatak ishrani koji predstavlja koncentrovani izvor mikronutritijenata i ima fizioloki i nutritivni efekat; 13) sledljivost je mogunost praenja hrane, hrane za ivotinje, ivotinja koje slue za proizvodnju hrane, sirovina ili supstanci koje su namijenjene ugraivanju u hranu ili hranu za ivotinje, kroz sve faze proizvodnje i prometa; 14) proizvodnja hrane je postupak koji obuhvata sve faze od prijema komponenti, pripreme, obrade, dorade, prerade, pakovanja, kao i skladitenja hrane kod proizvoaa; 15) promet je postupak rukovanja hranom nakon zavretka proizvodnje koji obuhvata skladitenje, prevoz, distribuciju, prodaju, izlaganje radi prodaje, razmjenu i poklanjanje hrane i hrane za ivotinje, uvoz i izvoz, osim u naune-istraivake svrhe; 16) primarna proizvodnja je proizvodnja i uzgoj primarnih poljoprivrednih proizvoda u biljnoj proizvodnji, stoarstvu i ribarstvu, ukljuujui etvu i berbu plodova, muu i uzgoj ivotinja prije klanja, lov i ribolov i sakupljanje samoniklih plodova i biljaka iz prirode koja obuhvata i rukovanje, transport i skladitenje primarnih proizvoda na mjestu proizvodnje, koja za rezultat ima iskljuivo proizvod koji nije podvrgnut tehnolokim postupcima nakon etve, sakupljanja plodova ili ulova, osim jednostavne fizike obrade; 17) primarni proizvod je proizvod dobijen iz primarne proizvodnje; 18) prerada je proces kojim se mijenja primarni proizvod primjenom odreenih fizikih i hemijskih postupaka; 19) pakovana hrana je hrana koja je upakovana u ambalau; 20) potroa je lice koje konzumira hranu; 21) objekat je poslovna jedinica subjekta u poslovanju s hranom ili hranom za ivotinje koja je odobrena za obavljanje djelatnosti ili dijela djelatnosti; 22) higijena hrane ili hrane za ivotinje je skup utvrenih mjera i zahtjeva ije ispunjavanje je neophodno za kontrolu opasnosti i obezbjeivanje podesnosti hrane za ljudsku potronju, odnosno ishranu ivotinja, u skladu sa njenom namjenom; 23) certifikovanje je postupak koji obuhvata potvrivanje usaglaenosti hrane i hrane za ivotinje sa propisanim zahtjevima i izdavanje potvrde o usaglaenosti u pisanoj formi; 24) monitoring bezbjednosti hrane i hrane za ivotinje je sistematsko sprovoenje niza propisanih i planiranih aktivnosti koje se preduzimaju radi sticanja opteg uvida u stanje bezbjednosti hrane i hrane za ivotinje; 25) hrana ivotinjskog porijekla je hrana dobijena od ivotinja ili koja potie od ivotinja u preraenom i nepreraenom obliku (u odreenim sluajevima obuhvata i ive ivotinje npr. jastoge ili ive koljke); 26) hrana biljnog porijekla je hrana porijeklom od biljaka u preraenom i nepreraenom obliku; 27) kombinovana hrana je hrana koja sadri proizvode biljnog porijekla i preraene proizvode ivotinjskog porijekla; 28) ostala hrana je hrana mineralnog porijekla, voda, pia, vakae gume i dr.; 29) genetski modifikovan organizam je organizam, osim ljudskog, ija je genetska osnova promijenjena upotrebom tehnologije rekombinantne DNK - genetiko inenjerstvo (u daljem tekstu: GMO). Primjena drugih zakona lan 7 Na postupke koji se vode u skladu sa ovim zakonom primjenjuju se odredbe zakona kojim je ureen opti upravni postupak, osim ako ovim zakonom nije drukije odreeno. II. NADLENOSTI U SPROVOENJU ZAKONA Nadleni organi lan 8 Poslove dravne uprave u oblasti bezbjednosti hrane i hrane za ivotinje vre: - Ministarstvo nadleno za poslove poljoprivrede (u daljem tekstu: Ministarstvo poljoprivrede); - Ministarstvo nadleno za poslove zdravlja (u daljem tekstu: Ministarstvo zdravlja); - organ uprave nadlean za poslove veterinarstva; - organ uprave nadlean za fitosanitarne poslove. Obavljanje pojednih poslova od javnog interesa nadleni organi dravne uprave iz stava 1 ovog lana mogu povjeriti ovlaenim pravnim licima, u skladu sa zakonom. Nadlenosti
Strana: 3
lan 9 Ministarstvo poljoprivrede u vrenju poslova iz lana 8 stav 1 alineja 1 ovog zakona donosi godinji plan kontrole, plan monitoringa, plan za upravljanje kriznim situacijama u oblasti bezbjednosti hrane biljnog porijekla na nivou primarne proizvodnje, hrane ivotinjskog porijekla, kombinovane hrane i hrane za ivotinje, odluuje po albama na rjeenja donesena u prvostepenom postupku i sarauju sa meunarodnim organizacijama i nadlenim organima drugih drava u oblasti bezbjednosti hrane i vri druge poslove u skladu sa ovim zakonom. Ministarstvo zdravlja u vrenju poslova iz lana 8 stav 1 alineja 2 ovog zakona donosi godinji plan kontrole, plan monitoringa, plan za upravljanje kriznim situacijama u oblasti bezbjednosti hrane biljnog porijekla nakon primarne proizvodnje, kombinovane hrane i ostale hrane, sarauje sa meunarodnim organizacijama i nadlenim organima drugih drava u oblasti bezbjednosti hrane, utvruje ispunjenost propisanih zahtjeva i izdaje i oduzima odobrenja, odnosno saglasnosti za obavljanje djelatnosti subjektima u poslovanju s hranom biljnog porijekla nakon primarne proizvodnje, kombinovanom hranom i ostalom hranom, vri kontrolu i inspekcijski nadzor i vri druge poslove u skladu sa ovim zakonom. Organ uprave nadlean za poslove veterinarstva iz lana 8 stav 1 alineja 3 u izvravanju ovog zakona priprema strune osnove za godinji plan kontrole, plan monitoringa i plan za upravljanje kriznim situacijama u oblasti bezbjednosti hrane ivotinjskog porijekla, kombinovane hrane i hrane za ivotinje i za donoenje propisa iz oblasti koje su u njegovoj nadlenosti, utvruje ispunjenost propisanih zahtjeva, izdaje i oduzima odobrenja za obavljanje djelatnosti subjektima u poslovanju hranom ivotinjskog porijekla, kombinovanom hranom i hranom za ivotinje nakon primarne proizvodnje, vri kontrolu i inspekcijski nadzor i vri druge poslove u skladu sa ovim zakonom. Organ uprave nadlean za fitosanitarne poslove iz lana 8 stav 1 alineja 4 u izvravanju ovog zakona priprema strune osnove za godinji plan kontrole, plan monitoringa i plan za upravljanje kriznim situacijama u oblasti bezbjednosti hrane biljnog porijekla na nivou primarne proizvodnje i donoenje propisa iz oblasti koje su u njegovoj nadlenosti, utvruje ispunjenost propisanih zahtjeva, vri kontrolu i inspekcijski nadzor i vri druge poslove u skladu sa ovim zakonom. Podjela nadlenosti lan 10 Poslove iz lana 8 stav 1 alineja 2 i lana 9 stav 2 ovog zakona, u oblasti bezbjednosti hrane biljnog porijekla nakon primarne proizvodnje, kombinovane i ostale hrane u proizvodnji,meunarodnom prometu, prometu na veliko, prometu na malo, kao i pojedinano deklarisane upakovane hrane ivotinjskog porijekla i kombinovane hrane u prometu na malo, vri Ministarstvo zdravlja. Poslove iz lana 8 stav 1 alineja 3 i lana 9 stav 3 ovog zakona, u oblasti bezbjednosti hrane ivotinjskog porijekla, kombinovane hrane i hrane za ivotinje u proizvodnji, meunarodnom prometu, prometu na veliko, prometu na malo mesa, riba i drugih proizvoda akvakulture vri organ uprave nadlean za poslove veterinarstva. Poslove iz lana 8 stav 1 alineja 4 i lana 9 stav 4 ovog zakona, u oblasti bezbjednosti hrane biljnog porijekla na nivou primarne proizvodnje vri organ uprave nadlean za fitosanitarne poslove. Vrste kombinovane hrane i njihovo razvrstavanje utvruju se propisom Vlade Crne Gore (u daljem tekstu: Vlada), na predlog Ministarstva poljoprivrede i Ministarstva zdravlja. Propisi Ministarstva poljoprivrede lan 11 Ministarstvo poljoprivrede, u izvravanju ovog zakona, uz prethodno miljenje Ministarstva zdravlja donosi propise kojima ureuje: - nain obrade i uklanjanja hrane biljnog porijekla na nivou primarne proizvodnje, hrane ivotinjskog porijekla, kombinovane hrane i hrane za ivotinje koja ne ispunjava propisane uslove bezbjednosti; - sprovoenje monitoringa bezbjednosti hrane ivotinjskog porijekla, kombinovane hrane i hrane za ivotinje radi utvrivanja mikrobiolokih, hemijskih i biolokih kontaminenata, aditiva i drugih sastojaka i supstanci, radi procjene ugroenosti zdravlja i ivota ljudi i ivotinja; - zahtjeve za higijenu hrane biljnog porijekla na nivou primarne proizvodnje, hrane ivotinjskog porijekla, kombinovane hrane i hrane za ivotinje u svim fazama proizvodnje i prometa. Pored propisa iz stava 1 ovog lana Ministarstvo poljoprivrede donosi i propise o: - nainu vrenja pregleda hrane ivotinjskog porijekla, kombinovane hrane ili hrane za ivotinje u proizvodnji i prometu; - nainu vrenja pregleda hrane biljnog porijekla na nivou primarne proizvodnje; - mikrobioloke kriterijume o dozvoljenim vrstama i koliinama mikroorganizama, parazita, bakterijskih toksina i histamina opasnih po zdravlje u hrani za ivotinje; - druge propise na osnovu ovog zakona.
Strana: 4
Propisi Ministarstva zdravlja lan 12 Ministarstvo zdravlja, u izvravanju ovog zakona, uz prethodno miljenje Ministarstva poljoprivrede, donosi propise kojima ureuje: - mikrobioloke kriterijume o dozvoljenim vrstama i koliinama mikroorganizama, parazita, bakterijskih toksina i histamina opasnih po zdravlje u hrani; - mikrobioloke kriterijume za higijenu, metode odreivanja i procjenu; - dozvoljene koliine tekih metala, metaloida, ostataka pesticida, veterinarskih lijekova, mikotoksina i drugih supstanci tetnih za zdravlje ljudi u hrani; - dozvoljene koncentracije radionukleida u hrani; - nain obrade i uklanjanja hrane biljnog porijekla nakon primarne proizvodnje, kombinovane hrane i ostale hrane koja ne ispunjava propisane uslove bezbjednosti; - sprovoenje monitoringa bezbjednosti hrane biljnog porijekla nakon primarne proizvodnje, kombinovane hrane i ostale hrane radi utvrivanja mikrobiolokih, hemijskih i biolokih kontaminenata, aditiva i drugih sastojaka i supstanci, radi procjene ugroenosti zdravlja i ivota ljudi; - nain uzimanja uzoraka i metode za obavljanje analiza vode; - zahtjeve za higijenu hrane biljnog porijekla nakon primarne proizvodnje, kombinovane hrane i ostale hrane u bilo kojoj fazi proizvodnje i prometa; - zahtjeve za bezbjednost hrane podvrgnute jonizujuem zraenju; - zahtjeve za bezbjednost dodataka ishrani (suplementi). Pored propisa iz stava 1 ovog lana Ministarstvo zdravlja donosi propis o nainu vrenja pregleda hrane biljnog porijekla nakon primarne proizvodnje, kombinovane hrane i ostale hrane i druge propise na osnovu ovog zakona. Nacionalni savjet za procjenu bezbjednosti hrane lan 13 Radi kontinuiranog praenja i procjene bezbjednosti hrane ili hrane za ivotinje u cilju unaprjeivanja nivoa zatite ivota i zdravlja ljudi i ivotinja, davanja predloga za odluivanje o strunim pitanjima i pruanja naune i strune pomoi u donoenju odluka i pripremi propisa iz oblasti bezbjednosti hrane i hrane za ivotinje osniva se Nacionalni savjet za procjenu bezbjednosti hrane (u daljem tekstu: Savjet za hranu). Savjet za hranu: - analizira stanje i dostignua u oblasti bezbjednosti hrane ili hrane za ivotinje na osnovu raspoloivih podataka; - daje strune savjete i prua strunu i naunu podrku za unaprjeenje bezbjednosti hrane ili hrane za ivotinje; - predlae preduzimanje mjera u otklanjanju rizika od hrane ili hrane za ivotinje; - daje miljenja na nacrte i predloge zakona, drugih propisa i optih akata u oblasti bezbjednosti hrane ili hrane za ivotinje; - daje nauna i struna miljenja prilikom analize rizika, izrade i usvajanja mjera za otklanjanje rizika i drugih mjera u oblasti bezbjednosti hrane ili hrane za ivotinje; - sarauje sa nadlenim dravnim organima, organima uprave i meunarodnim institucijama u oblasti razmjene naunih i strunih informacija; - daje predloge za obavjetavanje, uee javnosti i edukaciju o znaaju bezbjednosti hrane ili hrane za ivotinje; - vri druge poslove utvrene aktom o osnivanju Savjeta za hranu u skladu sa ovim zakonom. U vrenju poslova iz st. 1 i 2 ovog lana Savjet za hranu sarauje sa ministarstvima, nadlenim dravnim organima i organima uprave. Sastav i nain rada Savjeta za hranu lan 14 Savjet za hranu osniva Vlada Crne Gore. Savjet za hranu ima predsjednika i 10 lanova koje na predlog nadlenih organa iz lana 8 ovog zakona imenuje Vlada na period od etiri godine. lanovi Savjeta za hranu prvenstveno se imenuju iz reda istaknutih javnih, naunih i strunih radnika iz oblasti vezanih za bezbjednost hrane ili hrane za ivotinje. Rad Savjeta za hranu je javan. Nain rada i organizacija Savjeta za hranu blie se ureuje poslovnikom Savjeta za hranu.
Strana: 5
Savjet za hranu podnosi Vladi izvjetaj o svom radu, najmanje jednom godinje. Strune i administrativno-tehnike poslove za potrebe Savjeta za hranu obavljaju paritetno Ministarstvo poljoprivrede i Ministarstvo zdravlja. III. OPTA NAELA 1. Naelo analize rizika Procjena rizika lan 15 Radi postizanja opteg cilja visokog nivoa zatite ivota i zdravlja ljudi, mjere koje se primjenjuju u skladu sa ovim zakonom moraju se zasnivati na procjeni rizika, osim kada to nije primjereno okolnostima ili prirodi mjere. Procjena rizika zasniva se na dostupnim i raspoloivim naunim dokazima i saznanjima i obavlja se na nezavisan, objektivan i transparentan nain. Procjenu rizika vri Savjet za hranu. Upravljanje rizikom lan 16 Upravljanje rizikom vri se na nain koji obezbjeuje da preventivne mjere, nadzor i kontrola, preduzete radi smanjivanja, uklanjanja ili izbjegavanja rizika za zdravlje ljudi konzumiranjem hrane, budu utemeljene na rezultatima procjene rizika i drugim faktorima koji su od znaaja za otklanjanje rizika i da budu efikasne, nepristrasne i primjerene. Upravljanje rizikom vre nadleni organi iz lana 8 ovog zakona, sprovoenjem nadzora, kontrole i preduzimanjem preventivnih mjera. Obavjetavanje o riziku lan 17 Obavjetavanje o riziku obuhvata interaktivnu razmjenu podataka i miljenja kroz proces analize rizika izmeu Savjeta za hranu i nadlenih organa za upravljanje rizikom iz lana 8 ovog zakona, drugih organizacija i zainteresovanih lica, potroaa i subjekata u poslovanju s hranom ili hranom za ivotinje. 2. Naelo predostronosti lan 18 Nadleni dravni organi iz lana 8 ovog zakona e preduzeti privremene mjere upravljanja rizikom, do pribavljanja nauno utemeljenih miljenja potrebnih za razjanjenje naunih nedoumica i sprovoenje sveobuhvatne procjene rizika kada se nakon procjene dostupnih informacija utvrdi mogunost tetnog djelovanja hrane i hrane za ivotinje na zdravlje ljudi i ivotinja, ali postoje naune nedoumice u pogledu obezbjeenja najvieg mogueg nivoa zatite zdravlja. Mjere iz stava 1 ovog lana moraju biti primjerene riziku i njima se ne smije ograniavati slobodan protok hrane i hrane za ivotinje u mjeri veoj od potrebne za obezbijeenje efikasne zatite ivota i zdravlja ljudi. Preduzete mjere se preispituju u roku primjerenom identifikovanom riziku. 3. Naelo transparentnosti lan 19 Ukoliko postoji opasnost da odreena hrana ili hrana za ivotinje moe predstavljati rizik po zdravlje ljudi ili zdravlje ivotinja, nadleni organ iz lana 8 ovog zakona je duan da odmah, posredstvom medija sa nacionalnom pokrivenou, obavijesti javnost o vrsti hrane ili hrane za ivotinje, riziku koji ona predstavlja, kao i o mjerama koje se preduzimaju ili e biti preduzete za sprjeavanje, smanjivanje ili uklanjanje tog rizika. 4. Naelo uea javnosti Javna rasprava lan 20
Strana: 6
Prilikom pripreme propisa, ocjene njihovih efekata i pristupanja izmjenama ili preduzimanja mjera u skladu sa ovim zakonom, donosilac propisa, odnosno organ dravne uprave nadlean za sprovoenje mjere duan je da obezbijedi organizovanje, odnosno sprovoenje javnih rasprava. 5. Naelo zatite interesa potroaa lan 21 Potroai se obavjetavaju o sastavu, karakteristikama i bezbjednom korienju i nainu upotrebe hrane deklarisanjem i oznaavanjem, obezbjeivanjem uputstava i drugih dokumenata koji prate hranu, radi sprjeavanja prevara i obmana u pogledu sastava, njegovih izmjena, drugih svojstava i postupaka koji mogu dovesti potroaa u zabludu. Nain obavjetavanja potroaa iz stava 1 ovog lana, dokumentaciju i sadrinu dokumentacije koja prati hranu biljnog porijekla na nivou primarne proizvodnje, hranu ivotinjskog porijekla, kombinovanu hranu i hranu za ivotinje utvruje propisom Ministarstvo poljoprivrede, a za hranu biljnog porijekla nakon primarne proizvodnje, kombinovanu hranu i ostalu hranu utvruje propisom Ministarstvo zdravlja. IV. BEZBJEDNOST HRANE 1. Zahtjevi za bezbjednost hrane Bezbjedna hrana lan 22 Zabranjeno je proizvoditi i stavljati u promet hranu koja nije bezbjedna. Hrana se smatra bezbjednom ako nije tetna po zdravlje ljudi i ako je podesna za ljudsku potronju, ukoliko se koristi na pravilan nain. Blii zahtjevi za utvrivanje bezbjednosti hrane lan 23 Bezbjednost hrane utvruje se na osnovu: - ispunjenosti propisanih zahtjeva u svakoj fazi proizvodnje i prometa, odnosno zahtjeva za rukovanje, uvanje i izlaganje, do prodaje potroau, kao i zahtjeva za pripremanje i potronju u skladu s njenom namjenom; - podataka koji se dostavljaju potroau, koji obuhvataju podatke na deklaraciji i njihovu usaglaenost sa proizvoakom specifikacijom ili druge informacije koje su dostupne potroau, a koje se odnose na sprjeavanje pojave tetnih uticaja odreene vrste hrane na zdravlje ljudi. tetnost hrane za zdravlje ljudi utvruje se u zavisnosti od: - moguih tetnih uticaja, neposrednih ili posrednih, kratkoronih ili dugoronih na zdravlje potoaa, kao i moguih uticaja na budue generacije; - mogueg kumulativnog toksinog djelovanja; - posebne zdravstvene osjetljivosti specifine kategorije potroaa kojoj je ta hrana namijenjena. Nepodesnost hrane za ljudsku potronju utvruje se na osnovu njene namjene zbog mogue kontaminacije iz spoljanje sredine ili na drugi nain (zbog truljenja, kvarenja, raspadanja i slino). Kada je hrana, za koju je utvreno da je nebezbjedna, dio jedne proizvodne partije, serije ili poiljke iste vrste hrane prema opisu i kategoriji, smatra se da je sva hrana u toj proizvodnoj partiji, seriji ili poiljci nebezbjedna, osim ako se ne dokae suprotno. Nebezbjedna hrana lan 24 Hrana se smatra nebezbjednom za ljudsku potronju, ako: 1) sadri mikroorganizme, parazite, bakterijske toksine i histamine iznad propisanih vrijednosti; 2) sadri prirodne toksine ili druge prirodne toksine materije iznad propisanih vrijednosti; 3) sadri teke metale, metaloide, ostatke pesticida, veterinarskih lijekova, mikotoksina i drugih supstanci, iznad propisanih vrijednosti; 4) sadri aditive koji se ne smiju koristiti u odreenoj vrsti hrane ili je sadraj dozvoljenih aditiva iznad propisanih vrijednosti; 5) sadri radionukleide iznad propisanih vrijednosti ili je hrana ozraena iznad doputene granice;
Strana: 7
6) ambalaa, materijali i predmeti koji dolaze u kontakt s hranom ne ispunjavaju propisane zahtjeve; 7) potie od ivotinja koje nijesu pregledane prije i poslije klanja i kada meso nije obiljeeno u skladu sa propisima; 8) potie od oboljelih ili uginulih ivotinja ili od ivotinja za koje klanje i dalja klanina obrada nije dozvoljena iz bilo kojih razloga; 9) su joj izmijenjena senzorska svojstva (ukus, miris, boja, izgled, konzistencija i drugo) usljed fizikih, hemijskih, mikrobiolokih ili drugih procesa; 10) sadri supstance koje nijesu toksikoloki evaluirane, provjerene i sigurne za ljudsku potronju; 11) sadri mehanike neistoe; 12) je ambalaa oteena pa su mogue mikrobioloke i hemijske promjene; 13) nije proizvedena, obraivana, pakovana, uvana ili distribuirana na propisan nain; 14) nije deklarisana i oznaena na propisan nain; 15) ne zadovoljava propisane zahtjeve u pogledu nutritivnog sastava. 2. Zahtjevi za bezbjednost hrane za ivotinje Bezbjedna hrana za ivotinje lan 25 Zabranjeno je proizvoditi i stavljati u promet hranu za ivotinje koja nije bezbjedna i takvom hranom hraniti ivotinje koje slue za proizvodnju hrane. Hrana za ivotinje smatra se bezbjednom ako ispunjava propisane uslove. Blii zahtjevi koje treba da ispunjava bezbjedna hrana za ivotinje utvruju se propisom Ministarstva poljoprivrede. Nebezbjedna hrana za ivotinje lan 26 Hrana za ivotinje se smatra nebezbjednom, ako: - ima tetan uticaj na zdravlje ivotinja ili ljudi; - su proizvodi dobijeni od ivotinja koje slue za proizvodnju hrane nebezbjedni za ljudsku potronju. Kada je hrana za ivotinje, za koju je utvreno da je nebezbjedna, dio jedne proizvodne partije, serije ili poiljke iste vrste hrane za ivotinje, prema opisu i kategoriji, smatra se da je sva hrana za ivotinje u toj proizvodnoj partiji, seriji ili poiljci nebezbjedna, osim ako se ne dokae suprotno. Blii parametri za utvrivanje nebezbjedne hrane za ivotinje lan 27 Hrana za ivotinje se smatra nebezbjednom, ako: 1) sadri mikroorganizme, parazite, bakterijske toksine i histamine, iznad propisanih vrijednosti; 2) sadri prirodne toksine ili druge prirodne toksine materije iznad propisanih vrijednosti; 3) sadri teke metale, metaloide, ostatke pesticida, veterinarskih lijekova, mikotoksina i drugih supstanci tetnih po zdravlje ljudi i ivotinja, iznad propisanih vrijednosti; 4) sadri aditive koji se ne smiju koristiti u odreenoj vrsti hrane za ivotinje ili je sadraj dozvoljenih aditiva iznad propisanih vrijednosti; 5) sadri radionukleide iznad propisanih vrijednosti ili je ozraena iznad doputene granice; 6) ambalaa, materijali i predmeti koji dolaze u kontakt s hranom za ivotinje ne ispunjavaju propisane zahtjeve; 7) su joj izmijenjena senzorska svojstva (miris, boja, izgled, konzistencija i drugo) usljed fizikih, hemijskih, mikrobiolokih ili drugih procesa; 8) sadri supstance koje nijesu toksikoloki evaluirane, provjerene i sigurne za ishranu ivotinja; 9) sadri mehanike neistoe; 10) je ambalaa oteena pa su mogue mikrobioloke i hemijske promjene; 11) nije proizvedena, obraivana, pakovana, uvana ili distribuirana na propisan nain; 12) nije deklarisana i oznaena na propisan nain; 13) ne zadovoljava propisane zahtjeve u pogledu nutritivnog sastava. 3. Zabrana prometa
Strana: 8
lan 28 Kada hrana ili hrana za ivotinje predstavlja neposrednu opasnost po ivot i zdravlje ljudi ili ivotinja, odnosno kada hrana ili hrana za ivotinje ispunjava propisane zahtjeve, ali postoje razlozi za sumnju u njenu bezbjednost, nadleni organi dravne uprave iz lana 8 ovog zakona mogu narediti ogranienje ili zabranu prometa hrane ili hrane za ivotinje, odnosno povlaenje hrane ili hrane za ivotinje iz prometa do otklanjanja opasnosti, odnosno sumnji u njenu bezbjednost. Mjere ogranienja i zabrane prometa iz stava 1 ovog lana odreuju se naredbom Ministarstva poljoprivrede, odnosno Ministarstva zdravlja. Nadleni organi uprave su duni da o mjerama ogranienja i zabrane prometa iz stava 1 ovog lana odmah, posredstvom medija sa nacionalnom pokrivenou, obavijeste javnost. Organi dravne uprave iz stava 2 ovog lana mogu, u zavisnosti od rizika iz stava 1 ovog lana, donijeti uputstvo za sprovoenje hitnih mjera radi izbjegavanja neposredne opasnosti po zdravlje ljudi ili zdravlje ivotinja. 4. Deklarisanje, oznaavanje, prezentacija i reklamiranje Deklarisanje i oznaavanje lan 29 Hrana ili hrana za ivotinje u proizvodnji i prometu mora biti deklarisana i oznaena. Podaci iz deklaracije i oznake moraju odgovarati podacima navedenim u proizvoakoj specifikaciji i zahtjevima utvrenim ovim zakonom i propisima donesenim na osnovu ovog zakona. Deklaracija, odnosno oznaka mora sadrati podatke koji omoguavaju sledljivost hrane ili hrane za ivotinje, sirovina, materija i supstanci koje se ugrauju u hranu ili hranu za ivotinje, ivotinja koje se koriste za proizvodnju hrane i gotovih proizvoda u svim fazama proizvodnje i prometa. Deklaracija ne smije sadrati podatke kojima se pripisuju ljekovita svojstva hrani ili hrani za ivotinje. Deklaracija, odnosno podaci koji se unose u deklaraciju za hranu ili hranu za ivotinje koja se stavlja u promet moraju biti napisani na crnogorskom jeziku. Blii sadraj, vrstu podataka i nain njihovog iskazivanja u deklaraciji, kao i nain oznaavanja hrane biljnog porijekla na nivou primarne proizvodnje, hrane ivotinjskog porijekla, kombinovane hrane i hrane za ivotinje utvruje se propisom Ministarstva poljoprivrede, odnosno za hranu biljnog porijekla nakon primarne proizvodnje, kombinovanu hranu i ostalu hranu propisom Ministarstva zdravlja. Prezentacija i reklamiranje lan 30 Reklamiranje i prezentacija hrane ili hrane za ivotinje, nain dizajniranja, okruenje u kome je izloena kao i informacije koje su o hrani ili hrani za ivotinje dostupne putem tampanih i drugih medija ne smiju potroaa, odnosno draoca ivotinja dovoditi u zabludu. Zabranjeno je prilikom reklamiranja i prezentacije hrane ili hrane za ivotinje pripisivati ljekovita svojstva hrani. Blii zahtjevi reklamiranja i prezentacije hrane biljnog porijekla na nivou primarne proizvodnje, hrane ivotinjskog porijekla, kombinovane hrane i hrane za ivotinje utvruju se propisom Ministarstva poljoprivrede, odnosno za hranu biljnog porijekla nakon primarne proizvodnje, kombinovanu hranu i ostalu hranu propisom Ministarstva zdravlja. 5. Materijali, ambalaa i predmeti koji dolaze u kontakt s hranom ili hranom za ivotinje lan 31 Pod materijalima, ambalaom i predmetima koji dolaze u kontakt s hranom ili hranom za ivotinje smatraju se proizvodi koji su u neposrednom kontaktu ili dolaze u kontakt s hranom ili hranom za ivotinje. Materijali, ambalaa i predmeti iz stava 1 ovog lana moraju biti izraeni u skladu sa dobrom proizvoakom i higijenskom praksom, na nain koji onemoguava migraciju njihovih sastojaka u hranu ili hranu za ivotinje u koliinama koje bi mogle da ugroze zdravlje ljudi ili ivotinja i dovedu do promjena u sastavu hrane ili hrane za ivotinje ili do promjena njenih senzornih svojstava pod uobiajenim i predvienim uslovima upotrebe. Blii zahtjevi koje treba da ispunjavaju materijali, ambalaa i predmeti iz st. 1 i 2 ovog lana utvruju se propisom Ministarstva zdravlja, uz prethodno miljenje Ministarstva poljoprivrede. 6. Aditivi za hranu ili hranu za ivotinje lan 32 Aditiv je supstanca koja se ne koristi kao hrana odnosno predstavlja karakteristian sastojak hrane ili hrane za
Strana: 9
ivotinje koji se iz tehnolokih razloga dodaje hrani ili hrani za ivotinje u toku proizvodnje, prerade, pripreme, obrade, pakovanja, transporta ili uvanja i, neposredno ili posredno, preko svojih meuproizvoda, postaje ili moe da postane sastojak hrane i hrane za ivotinje. Blii zahtjevi koje treba da ispunjavaju aditivi u pogledu bezbjednosti, upotrebe i maksimalno dozvoljenih koliina utvruju se propisom Ministarstva zdravlja, uz prethodno miljenje Ministarstva poljoprivrede. 7. Brzo zamrznuta hrana lan 33 Brzo zamrznuta hrana je hrana koja je podvrgnuta odgovarajuem postupku brzog zamrzavanja kojim se postie maksimalna unakrsna kristalizacija u najkraem moguem vremenu, zavisno od vrste hrane. Temperatura u centru brzo zamrznute hrane nakon toplotne stabilizacije mora se konstantno odravati na nivou od -18C i nie. Blii zahtjevi koje treba da ispunjava brzo zamrznuta hrana iz st. 1 i 2 ovog lana utvruju se propisom koji donosi Ministarstvo poljoprivrede za hranu ivotinjskog porijekla i kombinovanu hranu, odnosno propisom Ministarstva zdravlja za hranu biljnog porijekla nakon primarne proizvodnje, kombinovanu hranu i ostalu hranu. 8. Dijetetska hrana lan 34 Dijetetska hrana je hrana koja se proizvodi ili priprema radi ispunjenja posebnih nutritivnih potreba koje se javljaju kao posljedica odreenih fizikih, fiziolokih ili patolokih stanja i poremeaja kod ljudi, ukljuujui i hranu koja se koristi u ishrani djece i odojadi. Dijetetskom hranom se smatra hrana namijenjena za ishranu lica kod kojih je potrebno postii odreena dejstva kontrolisanom upotrebom hrane kao i dodaci hrani (suplementi). Blii zahtjevi koje treba da ispunjava dijetetska hrana iz st. 1 i 2 ovog lana u pogledu bezbjednosti i nutritivnog sastava utvruju se propisom Ministarstva zdravlja. 9. Nova hrana lan 35 Nova hrana je hrana i sastojci hrane koja nije u znatnijem obimu koriena za ishranu ljudi i nije rezultat genetske modifikacije. U novu hranu ubrajaju se sledee kategorije hrane i sastojci hrane: - sa novom ili namjerno promijenjenom primarnom molekularnom strukturom; - koji se sastoje ili su izolovani iz mikroorganizama, gljiva ili algi; - koji se sastoje ili su izolovani iz biljaka ili ivotinja, osim hrane i sastojaka hrane dobijenih tradicionalnim nainima razmnoavanja, odnosno uzgoja, za koje je poznato da su bezbjedni za potronju; - dobijeni tehnolokim postupkom koji se do sada nije koristio, koji dovodi do bitne promjene u sastavu ili strukturi hrane odnosno sastojaka hrane, ime utie na njihovu pre -hrambenu vrijednost, metabolizam ovjeka ili nivo prihvatljivih supstanci za ishranu ljudi. Kategorije nove hrane iz stava 1 ovog lana ne smiju: - biti opasne za zdravlje potroaa; - stvarati zabludu kod krajnjeg potroaa; - se razlikovati od hrane ili sastojaka hrane koju bi po svojoj namjeni trebale zamijeniti, u mjeri koja dovodi u pitanje njenu nutritivnu vrijednost i bezbjednost. Nova hrana ne ukljuuje aditive koji su odobreni za upotrebu u hrani ili hrani za ivotinje. Blii zahtjevi koje treba da ispunjava nova hrana iz st. 1 i 2 ovog lana utvruju se propisom Ministarstva zdravlja, uz prethodno miljenje Ministarstva poljoprivrede. 10. Genetski modifikovana hrana ili hrana za ivotinje lan 36 Genetski modifikovana hrana ili hrana za ivotinje je hrana koja se sastoji ili je proizvedena od GMO. Kategorije hrane iz stava 1 ovog lana ne smiju: - biti opasne za zdravlje ljudi i ivotinja; - stvarati zabludu kod potroaa; - se razlikovati od hrane ili hrane za ivotinje ili sastojaka hrane ili hrane za ivotinje koju bi po svojoj namjeni trebale zamijeniti, u mjeri koja dovodi u pitanje njenu nutritivnu vrijednost i bezbjednost.
Strana: 10
Blii zahtjevi koje treba da ispunjava genetski modifikovana hrana ili hrana za ivotinje iz stava 1 ovog lana u pogledu bezbjednosti utvruju se propisom Ministarstva poljoprivrede, uz prethodno miljenje Ministarstva zdravlja. 11. Zahtjevi za vodu lan 37 ista voda je prirodna, voda iz vjetakih akumulacija, odnosno preiena morska voda, slatka ili slana koja ne sadri mikoroorganizme, tetne supstance ili za morsku vodu toksine morske planktone u koliinama koje mogu, posredno ili neposredno, uticati na bezbjednost hrane. Vodom za pie, u smislu ovog zakona, smatra se voda namijenjena za ljudsku potronju: - iz sistema javnog vodosnabdijevanja ili izvorska voda u originalnom pakovanju, odnosno poslije tretmana flairana ili na drugi nain upakovana namijenjena za pie, kuvanje, pripremu hrane ili druge svrhe u domainstvu, flairana ili na drugi nain upakovana, kao i voda koja se dostavlja preko distributivne mree , cistijernama, flairana ili na drugi nain upakovana; - voda koja se koristi u proizvodnji i prometu hrane ili hrane za ivotinje. Stonom vodom, u smislu ovog zakona, smatra se flairana, podzemna voda za pie, koja se obrauje u cilju poboljanja kvaliteta, s tim to kvalitet poslije obrade mora biti u skladu sa propisima o vodi za pie. Prirodnom mineralnom vodom, u smislu ovog zakona, smatra se voda posebnog mineralnog sastava sa tragovima elemenata ili njihovih jedinjenja . Blii zahtjevi koje treba da ispunjava voda iz st. .1, 2, 3 i 4 ovog lana u pogledu bezbjednosti utvruju se propisom Ministarstva zdravlja, uz prethodno miljenje Ministarstva poljoprivrede. V. OBAVEZE SUBJEKATA U POSLOVANJU S HRANOM ILI HRANOM ZA IVOTINJE I HIGIJENSKI ZAHTJEVI 1. Opte obaveze Obaveze lan 38 Subjekat u poslovanju s hranom ili hranom za ivotinje duan je da obezbijedi da u svim fazama proizvodnje i prometa u okviru djelatnosti koju obavlja budu ispunjeni zahtjevi utvreni ovim zakonom i propisima donijetim na osnovu ovog zakona. Subjekat u poslovanju s hranom ili hranom za ivotinje duan je da o svakoj promjeni u postupku proizvodnje, a naroito o izmjeni proizvodnog asortimana i proizvoake specifikacije, najkasnije 15 dana prije uvoenja promjene, obavijesti nadleni organ iz lana 8 ovog zakona. Subjekat u poslovanju s hranom ili hranom za ivotinje duan je da u proizvodnji ima zaposleno najmanje jedno lice sa visokom strunom spremom, odnosno specijalistikim studijama iz oblasti koja odgovara vrsti djelatnosti koju obavlja. Blii uslovi u pogledu strune spreme prema vrstama djelatnosti, kapacitetu proizvodnje i nainu angaovanja lica iz stava 3 ovog lana utvruju se propisom Ministarstva poljoprivrede za hranu ivotinjskog porijekla, kombinovanu hranu i hranu za ivotinje, odnosno propisom Ministarstva zdravlja za hranu biljnog porijekla nakon primarne proizvodnje, kombinovanu hranu i ostalu hranu. Odgovornosti lan 39 Subjekat u poslovanju s hranom ili hranom za ivotinje odgovoran je za bezbjednost hrane ili hrane za ivotinje u svim fazama proizvodnje i prometa. Odgovornost za tetu lan 40 Subjekat u poslovanju s hranom ili hranom za ivotinje odgovara za tetu prouzrokovanu hranom ili hranom za ivotinje u skladu sa optim propisima. Subjekat u poslovanju s hranom ili hranom za ivotinje odgovoran je i za tetu potroau ako podaci koji su navedeni na deklaraciji i oznaci ne odgovaraju karakteristikama hrane i hrane za ivotinje na koju se odnose u skladu sa optim propisima.
Strana: 11
Sledljivost lan 41 Subjekat u poslovanju s hranom ili hranom za ivotinje duan je da obezbijedi sledljivost hrane i hrane za ivotinje, sirovina, materija i supstanci koje se ugrauju u hranu i hranu za ivotinje i ivotinja koje slue za proizvodnju hrane u svim fazama proizvodnje i prometa. Subjekat iz stava 1 ovog lana mora da ima uspostavljen sistem i utvrene postupke koji obezbjeuju identifikaciju subjekata u poslovanju s hranom ili hranom za ivotinje koji ga snabdijevaju i koje on snabdijeva sirovinama, materijama i supstancama koje se ugrauju u hranu ili hranu za ivotinje, ivotinjama koje slue za proizvodnju hrane i gotovim proizvodima u svim fazama proizvodnje i prometa. Blii sadraj, obim, vrsta i nain voenja evidencije iz stava 2 ovog lana utvruje se propisom Ministarstva poljoprivrede, uz prethodno miljenje Ministarstva zdravlja. Obaveza povlaenja nebezbjedne hrane ili hrane za ivotinje iz prometa lan 42 Ukoliko subjekat u poslovanju s hranom ili hranom za ivotinje sazna ili posumnja da hrana ili hrana za ivotinje koju je uvezao, proizveo ili stavio u promet ne ispunjava zahtjeve propisane za bezbjednost hrane ili hrane za ivotinje duan je da, bez odlaganja, pokrene postupak njenog povlaenja iz prometa u sluajevima kada vie nije pod njegovom neposrednom kontrolom i obavijesti nadleni organ iz lana 8 ovog zakona. Kada je hrana stigla do potroaa, subjekat iz stava 1 ovog lana duan je da, na efikasan i precizan nain, obavijesti potroaa o razlozima za povlaenje hrane i hrane za ivotinje i, ako je neophodno, zahtijeva povraaj isporuenog dijela, ukoliko druge mjere nijesu dovoljne. Subjekat u poslovanju hranom ili hranom za ivotinje u prodaji na malo, koji nije mogao da ima neposrednog uticaja na bezbjednost hrane ili hrane za ivotinje, duan je da sarauje i prui raspoloive informacije vezane za sledljivost hrane ili hrane za ivotinje. 2. Opti higijenski zahtjevi za hranu ili hranu za ivotinje Zahtjevi u primarnoj proizvodnji lan 43 Opte higijenske zahtjeve duan je da ispunjava subjekat u poslovanju s hranom ili hranom za ivotinje koji obavlja djelatnost: a) primarne proizvodnje; b) transporta, skladitenja i rukovanja primarnim proizvodima na mjestu proizvodnje kojim se bitno ne mijenja njihova priroda; c) transporta ivih ivotinja koje se koriste za proizvodnju hrane; d) transporta primarnih proizvoda biljnog porijekla, ribe i lovne divljai, kojima nije bitno izmijenjena priroda od mjesta proizvodnje do objekta. Blii uslovi i nain ispunjavanja zahtjeva iz stava 1 ovog lana utvruju se propisom Ministarstva poljoprivrede. Zahtjevi u proizvodnji i prometu lan 44 Subjekat u poslovanju s hranom ili hranom za ivotinje koji obavlja djelatnost proizvodnje i prometa hrane ili hrane za ivotinje poslije primarne proizvodnje duan je da obezbijedi ispunjavanje optih higijenskih zahtjeva u pogledu: objekata, prostorija, opreme, snabdijevanja vodom i energijom, uklanjanja otpadnih materija, uslova transporta, line higijene i obuke lica koja rukuju i dolaze u kontakt sa hranom ili hranom za ivotinje, u svim fazama proizvodnje i prometa hrane ili hrane za ivotinje. Blie uslove i nain ispunjavanja zahtjeva iz stava 1 ovog lana prema vrsti djelatnosti utvruje propisom Ministarstvo poljoprivrede, odnosno Ministarstvo zdravlja. 3. Posebni higijenski zahtjevi za hranu ili hranu za ivotinje lan 45 Subjekat u poslovanju s hranom ili hranom za ivotinje duan je da, pored optih higijenskih zahtjeva iz lana 44 ovog zakona, obezbijedi ispunjavanje i posebnih higijenskih zahtjeva, u svim fazama proizvodnje i prometa hrane
Strana: 12
ili hrane za ivotinje, u pogledu: a) fizikih, hemijskih i mikrobiolokih kriterijuma; b) usaglaenosti temperaturnih reima sa zahtjevima u pojedinim fazama proizvodnje i prometa; c) odravanja lanca rashlaivanja; d) uzorkovanja i ispitivanja; e) usaglaenosti sa proizvoakom specifikacijom. Blie uslove i nain ispunjavanja zahtjeva iz stava 1 ovog lana za hranu ivotinjskog porijekla, kombinovanu hranu i hranu za ivotinje utvruje propisom Ministarstvo poljoprivrede odnosno za hranu biljnog porijekla nakon primarne proizvodnje, kombinovanu hranu i ostalu hranu propisom Ministarstvo zdravlja. 4. Analiza rizika i kritine kontrolne take (HACCP) lan 46 Subjekat u poslovanju s hranom ili hranom za ivotinje koji obavlja djelatnost proizvodnje i prometa hrane ili hrane za ivotinje duan je da uspostavi, odrava i kontinuirano primjenjuje postupke koji se zasnivaju na HACCP principima. Kada doe do izmjene proizvoda, obrade ili promjene u postupku proizvodnje, subjekat u poslovanju s hranom ili hranom za ivotinje duan je da uspostavljene postupke usaglasi sa nastalim promjenama. Subjekat u poslovanju s hranom ili hranom za ivotinje u primarnoj proizvodnji i prateim djelatnostima iz lana 43 stav 1 ovog zakona duan je da uspostavi postupak sprovoenja dobre higijenske prakse, dobre proizvoake prakse i dobre uzgojne prakse. Subjekat u poslovanju s hranom koji u postupku proizvodnje hrane primjenjuje tradicionalne metode u objektima manjeg proizvodnog kapaciteta i koji se nalaze u podrujima sa posebnim geografskim ogranienjima, moe obavljati proizvodnju u objektima koji ispunjavaju propisane zahtjeve. Tradicionalne metode proizvodnje, opti i posebni higijenski zahtjevi, kapaciteti proizvodnih objekata iz stava 4 ovog lana i dokumentaciju koja se prilae uz zahtjev za odobravanje objekta utvruju se propisom Ministarstva poljoprivrede za hranu biljnog porijekla na nivou primarne proizvodnju, hranu ivotinjskog porijekla i kombinovanu hranu, odnosno propisom Ministarstva zdravlja za hranu biljnog porijekla nakon primarne proizvodnje, kombinovanu i ostalu hranu. Blia pravila za uspostavljanje, odravanje i sprovoenje sistema zasnovanog na HACCP principima utvruju se propisom Ministarstva poljoprivrede za hranu biljnog porijekla na nivou primarne proizvodnje, hranu ivotinjskog porijekla i kombinovanu hranu, odnosno propisom Ministarstva zdravlja za hranu biljnog porijekla nakon primarne proizvodnje, kombinovanu i ostalu hranu. Uputstva, prirunici i vodii lan 47 Uputstva, prirunike i vodie za sprovoenje dobre higijenske prakse, dobre proizvoake prakse, dobre uzgojne prakse i procedura zasnovanih na HACCP principima mogu izraivati udruenja proizvoaa hrane ili hrane za ivotinje, uz konsultacije sa Savjetom za hranu, na zahtjev i o troku subjekata u poslovanju s hranom ili hranom za ivotinje, po vrstama djelatnosti u oblasti proizvodnje i prometa hrane ili hrane za ivotinje. VI. ODOBRAVANJE OBJEKATA I UPIS U REGISTAR ODOBRENIH OBJEKATA lan 48 Proizvodnju i promet hrane ili hrane za ivotinje mogu obavljati privredna drutva, druga pravna lica, preduzetnici i fizika lica samo u objektima upisanim u registar odobrenih objekata koji ispunjavaju zahtjeve utvrene ovim zakonom i propisima donesenim na osnovu ovog zakona. Privredna drutva, druga pravna lica, preduzetnici i fizika lica ne smiju otpoeti obavljanje djelatnosti prije dobijanja rjeenja nadlenih organa iz lana 50 ovog zakona. Zahtjev za odobravanje objekta lan 49 Zahtjev za odobravanje objekata za proizvodnju i promet hrane biljnog porijekla nakon primarne proizvodnje, kombinovane hrane i ostale hrane i propisana dokumentacija podnosi se Ministarstvu zdravlja. Zahtjev za odobravanje objekata za proizvodnju i promet hrane ivotinjskog porijekla i hrane za ivotinje i propisana dokumentacija podnosi se organu uprave nadlenom za poslove veterinarstva. Sadraj zahtjeva i dokumentaciju koja se prilae uz zahtjev iz stava 1 ovog lana utvruje se propisom
Strana: 13
Ministarstva zdravlja. Sadraj zahtjeva i dokumentaciju koja se prilae uz zahtjev iz stava 2 ovog lana utvruje se propisom Ministarstva poljoprivrede. Utvrivanje ispunjenosti zahtjeva lan 50 Ispunjenost zahtjeva propisanih ovim zakonom za objekte iz lana 49 stav 1 ovog zakona, na osnovu neposredno izvrenog pregleda, utvruje rjeenjem Ministarstvo zdravlja. Ispunjenost zahtjeva propisanih ovim zakonom za objekte iz lana 49 stav 2 ovog zakona, na osnovu neposredno izvrenog pregleda, utvruje rjeenjem organ uprave nadlean za poslove veterinarstva. Izuzetno od st. 1 i 2 ovog lana, moe se izdati privremeno rjeenje za period do 180 dana od dana izvrenog pregleda za proizvodne objekte koji ispunjavaju opte higijenske zahtjeve u pogledu objekta, prostorija, opreme, snabdijevanja vodom i energijom i uklanjanja otpada, do ispunjavanja posebnih higijenskih zahtjeva. Trokove pregleda objekata koje vre nadleni organi iz st. 1 i 2 ovog lana snosi podnosilac zahtjeva. Registri odobrenih objekata lan 51 Registar odobrenih objekata iz lana 49 stav 1 ovog zakona vodi Ministarstvo zdravlja. Registar odobrenih objekata iz lana 49 stav 2 ovog zakona vodi organ uprave nadlean za poslove veterinarstva. Upis u registar lan 52 Objekat za koji je utvreno da ispunjava propisane zahtjeve upisuje se u registar odobrenih objekata na osnovu rjeenja o ispunjenosti propisanih zahtjeva nadlenog organa iz lana 50 ovog zakona. O upisu u registar odobrenih objekata subjektu u poslovanju s hranom ili hranom za ivotinje izdaje se rjeenje. Rjeenje iz stava 2 ovog lana naroito sadri : - naziv i sjedite subjekta u poslovanju s hranom ili hranom za ivotinje, privrednog drutva, kao i mjesto u kome se nalazi odobreni objekat; - ime i prezime i prebivalite subjekta u poslovanju s hranom ili hranom za ivotinje, fizikog lica, kao i mjesto u kome se nalazi odobreni objekat; - vrstu djelatnosti za koju je objekat odobren; - kapacitet objekta i proizvodni asortiman objekta; - kontrolni broj objekta. Oblik, sadraj, nain voenja registara i postupak upisa u registre iz lana 51 ovog zakona, za objekte iz lana 49 stav 1 ovog zakona utvruju se propisom Ministarstva zdravlja, a za objekte iz lana 49 stav 2 propisom Ministarstva poljoprivrede. Brisanje iz registra lan 53 Objekat e se brisati iz registra odobrenih objekata iz lana 52 ovog zakona rjeenjem nadlenog organa iz lana 50 ovog zakona : - na zahtjev subjekta u poslovanju s hranom i hranom za ivotinje; - kada se u postupku kontrole utvrdi da je objekat prestao da ispunjava propisane zahtjeve, a u roku odreenom za otklanjanje nedostataka nedostaci nijesu otkonjeni; - prestankom obavljanja djelatnosti subjekta u poslovanju s hranom ili hranom za ivotinje, odnosno otuenjem objekta; - izricanjem zatitne mjere trajne zabrane obavljanja djelatnosti. VII. OPTE OBAVEZE U TRGOVINI S HRANOM ILI HRANOM ZA IVOTINJE Mjere bezbjednosti hrane ili hrane za ivotinje u meunarodnom prometu lan 54 Mjere bezbjednosti hrane ili hrane za ivotinje u meunarodnom prometu mogu se preduzimati: 1) samo u mjeri potrebnoj za zatitu ivota i zdravlja ljudi i zasnivati na naunim principima i raspoloivim
Strana: 14
naunim dokazima, meunarodnim standardima, smjernicama i preporukama; 2) na nain kojim se izbjegava proizvoljna ili neopravdana diskriminacija izmeu drava u kojima preovlauju isti ili slini uslovi i diskriminaciju izmeu sopstvene teritorije i drugih drava; 3) prema procjeni rizika po zdravlje i ivot ljudi sprovedenoj u skladu sa metodologijom meunarodnih organizacija; 4) na nain koji ne predstavlja prikriveno ograniavanje spoljne trgovine. lan 55 Procjena rizika po zdravlje i ivot ljudi u oblasti bezbjednosti hrane ili hrane za ivotinje zasniva se na naunim podacima, uzimajui u obzir procese i naine proizvodnje, metode inspekcijskog nadzora, uzorkovanja i testiranja i relevantne ekoloke uslove. Izuzetno od stava 1 ovog lana, nadleni organ dravne uprave iz lana 8 ovog zakona moe, ukoliko nema dovoljno naunih dokaza za objektivnu procjenu rizika ili u hitnim okolnostima, da preduzme privremene mjere na osnovu raspoloivih podataka, kao i podataka meunarodnih organizacija ili podataka o mjerama bezbjednosti hrane ili hrane za ivotinje drugih drava. Mjere bezbjednosti hrane ili hrane za ivotinje mogu se preduzimati radi obezbjeenja vieg nivoa zatite ivota i zdravlja ljudi od nivoa koji se postie mjerama zasnovanim na meunarodnim standardima, smjernicama i preporukama, ukoliko je to nauno opravdano ili ako se procijeni da je takav nivo zatite odgovarajui. Mjere bezbjednosti hrane ili hrane za ivotinje, privremene mjere iz stava 2 ovog lana i mjere koje se preduzimaju u hitnim okolnostima, nadleni organ dravne uprave iz lana 8 ovog zakona preispituje kad postanu dostupni novi nauni podaci. Akt o preduzimaju mjere bezbjednosti hrane ili hrane za ivotinje objavljuje se u "Slubenom listu Crne Gore". lan 56 Ako meunarodni standardi, smjernice i preporuke ne postoje ili mjere bezbjednosti hrane ili hrane za ivotinje nijesu u skladu sa meunarodnim standardima, smjernicama ili preporukama i kada mjera moe da ima znaajan uticaj na spoljnu trgovinu, nadleni organ dravne uprave iz lana 8 ovog zakona: 1) objavljuje obavjetenje o namjeri primjene mjere prilikom pristupanja njenoj pripremi; 2) obavjetava zainteresovane lanice STO, u skladu sa pravilima meunarodnih sporazuma, o proizvodima na koje se mjera odnosi sa obrazloenjem predloene mjere; 3) na zahtjev nadlenih organa drugih drava, u skladu sa meunarodnim sporazumima, dostavlja tekst akta kojim se uvodi predloena mjera, uz naznaenje odstupanja od meunarodnih standarda, smjernica, preporuka; 4) odreuje rok za dostavljanje miljenja i na zahtjev zainteresovanih lica sprovodi konsultacije. Obavjetenje iz stava 1 taka 2 ovog lana dostavlja se najmanje 75 dana prije poetka postupka za donoenja predloene mjere bezbjednosti hrane ili hrane za ivotinje. lan 57 Ako je radi zatite ivota i zdravlja ljudi neodlono preduzimanje mjere bezbjednosti hrane ili hrane za ivotinje, Ministarstvo zdravlja ili Ministarstvo poljoprivrede mjeru utvruje po hitnom postupku u okviru nadlenosti iz lana 8 ovog zakona . Odredbe lana 56 ovog zakona ne primjenjuju se u sluaju preduzimanja mjera bezbjednosti hrane ili hrane za ivotinje po hitnom postupku iz stava 1 ovog lana. Nadleni organ dravne uprave iz lana 8 ovog zakona obavjetava zainteresovane lanice STO o mjeri bezbjednosti hrane ili hrane za ivotinje donijetoj po hitnom postupku koja nije u skladu sa meunarodnim standardima, smjernicama ili preporukama i kada ima znaajan uticaj na spoljnu trgovinu i o vrsti i porijeklu hrane ili hrane za ivotinje na koje se mjera odnosi sa obrazloenjem mjere, prirodom hitnih okolnosti i pozivom zainteresovanim licima za davanje miljenja u pogledu mjere donijete po hitnom postupku. Mjere bezbjednosti hrane ili hrane za ivotinje, donijete po hitnom postupku nadlenih organa dravne uprave iz lana 8 ovog zakona, preispituju se u roku od est mjeseci od dana objavljivanja u "Slubenom listu Crne Gore", radi utvrivanja potrebe njenog produavanja. lan 58 Nadleni organ dravne uprave iz lana 8 ovog zakona prua informacije i dostavlja dokumentaciju i obavjetenja koja proistiu iz meunarodnih sporazuma, a koji se odnose na: 1) predloene i donijete mjere bezbjednosti hrane ili hrane za ivotinje; 2) postupke kontrole, nadzora, odobravanja i proizvodnje; 3) postupke procjene rizika i naina odreivanja odgovarajueg nivoa zatite ivota i zdravlja ljudi u Crnoj Gori; 4) lanstvo i uee u radu meunarodnih i regionalnih organizacija i sistema za zatitu zdravlja ljudi,
Strana: 15
postojanje i sadraj bilateralnih i multilateralnih sporazuma i ugovora. Za pruene informacije i dostavljanje dokumentacije iz stava 1 ovog lana moe se u visini stvarnih trokova naplatiti naknada za pruene usluge. Naknade iz stava 2 ovog lana prihod su budeta Crne Gore. Visina trokova iz stava 2 ovog lana utvruje se propisom Vlade. lan 59 Mjere bezbjednosti hrane ili hrane za ivotinje u drugoj dravi smatraju se ekvivalentnim mjerama u Crnoj Gori ukoliko nadleni organ odnosne drave na objektivan nain ukae da obezbjeuju isti ili vii nivo zatite zdravlja ljudi u odnosu na nivo koji se zahtijeva u Crnoj Gori. Nadleni organ dravne uprave iz lana 8 ovog zakona, u skladu sa nadlenostima iz lana 9 ovog zakona, na zahtjev zainteresovanog lica, obavlja potrebne konsultacije i procjenjuje ekvivalentnost mjera iz stava 1 ovog lana i odluuje o prihvatanju ili odbijanju strane mjere kao ekvivalentne. Priznavanje ekvivalentnosti strane mjere bezbjednosti hrane ili hrane za ivotinje objavljuje se u "Slubenom listu Crne Gore". lan 60 Postupak za provjeru ispunjenosti uslova propisanih mjerama bezbjednosti hrane ili hrane za ivotinje sprovodi se: 1) hitno, bez neopravdanog odlaganja i diskriminacije uvoznih proizvoda u odnosu na sline domae proizvode; 2) samo na osnovu injenica i informacija koje su neophodne za voenje postupka pred nadlenim organom, ukljuujui kontrolu upotrebe aditiva i kontrolu nivoa tolerancije za zagaivae u hrani ili hrani za ivotinje; 3) na nain kojim se obezbjeuje zatita povjerljivih informacija; 4) uzimanjem uzoraka samo u koliini koja je neophodna za sprovoenje postupaka kontrole i odobravanja; 5) ako je nakon sprovedene kontrole izvrena izmjena specifikacije hrane ili hrane za ivotinje, postupak za izmjene se sprovodi samo u mjeri koja je neophodna da se utvrdi da hrana ili hrana za ivotinje, i pored izmjene, zadovoljava odgovarajue propise. Opti zahtjevi za uvoz Uvoz hrane ili hrane za ivotinje lan 61 Hrana ili hrana za ivotinje koja se uvozi u Crnoj Gori radi proizvodnje i prometa mora ispunjavati zahtjeve utvrene ovim zakonom i propisima donesenim na osnovu ovog zakona. Izuzetno od stava 1 ovog lana, ako je zakljuen meunarodni ugovor izmeu Crne Gore i drave izvoznice, hrana ili hrana za ivotinje koja se uvozi u Crnu Goru radi proizvodnje i prometa mora biti u skladu sa tim ugovorom, pod uslovom da nije u suprotnosti sa zahtjevima bjezbednosti hrane ili hrane za ivotinje. Posebni uslovi uvoza lan 62 Nadleni organi dravne uprave iz lana 8 ovog zakona, u skladu sa nadlenostima iz lana 9 ovog zakona, mogu propisati posebne uslove za uvoz i tranzit poiljki hrane ili hrane za ivotinje, nakon procjene rizika, meunarodnih preporuka i uputstava, u skladu sa zakonom kojim je ureena spoljna trgovina. Hrana ili hrana za ivotinje mogu se uvoziti samo preko odreenih graninih prelaza na kojima je uspostavljen carinski i odgovarajui inspekcijski nadzor u skladu sa zakonom. Granini prelazi iz stava 2 ovog lana moraju ispunjavati propisane tehnike zahtjeve za obavljanje inspekcijskih pregleda. Blii tehniki zahtjevi koje trebaju da ispunjavaju granini prelazi iz st. 2 i 3 ovog lana utvruju se propisom Ministarstva poljoprivrede. Izvoz hrane ili hrane za ivotinje lan 63 Hrana ili hrana za ivotinje koja se izvozi ili se uvozi radi izvoza iz Crne Gore mora ispunjavati zahtjeve utvrene ovim zakonom, osim ako drukije ne zatrae nadleni organi drave uvoznice kada hrana ili hrana za
Strana: 16
ivotinje koja se izvozi ili se uvozi radi izvoza mora ispunjavati uslove koji su utvreni zakonima koji su na snazi u zemlji uvoznici, a koji nijesu u suprotnosti sa zahtjevima bezbjednosti hrane ili hrane za ivotinje utvrenim ovim zakonom. Izuzetno od stava 1 ovog lana, osim u sluaju kada hrana ili hrana za ivotinje nije bezbjedna, moe se izvoziti ili uvoziti radi izvoza, ako su nadleni organi zemlje koja je krajnje odredite sa tim izriito saglasni. Izuzetno od st. 1 i 2 ovog lana, ako se primjenjuju odredbe meunarodnog ugovora zakljuenog izmeu Crne Gore i drave uvoznice, hrana ili hrana za ivotinje koja se izvozi mora biti u skladu sa odredbama tog ugovora, a koji nije u suprotnosti sa zahtjevima bjezbednosti hrane ili hrane za ivotinje utvrenim ovim zakonom. lan 64 Odredbe l. 61, 62 i 63 ovog zakona primjenjuju se i na slobodne carinske zone i carinska skladita. Dokumentacija lan 65 Poiljke hrane ili hrane za ivotinje pri uvozu, izvozu, uvozu radi izvoza i provozu mora pratiti propisana meunarodna potvrda (certifikat) ili druga propisana dokumentacija, osim ako meunarodnim ugovorom nije drukije odreeno. Certifikat iz stava 1 ovog lana mora biti: originalan, oznaen serijskim brojem, popunjen i potpisan od strane nadlenog organa drave izvoznice, na obrascu koji je utvrdila odgovarajua meunarodna organizacija. Za poiljke koje se uvoze certifikat iz stava 2 ovog lana mora biti pisan na crnogorskom jeziku i na jeziku zemlje izvoznice. Izuzeci lan 66 Izuzetno od lana 65 ovog zakona, dozvolie se uvoz, odnosno unoenje hrane koja slui za snabdijevanje posade i putnika u meunarodnim sredstvima prevoza; hrane koja se koristi tokom putovanja u sredstvima prevoza; hrane ili hrane za ivotinje koja se naruuje pouzeem (potom, telefonom ili putem interneta) i isporuuje kupcu, kao i hrane za ivotinje koja se koristi za kune ljubimce tokom putovanja. Blii uslovi koje treba da ispunjava hrana ili hrana za ivotinje iz stava 1 ovog lana, vrste i koliine hrane utvrdie se propisom Ministarstva poljoprivrede za hranu ivotinjskog porijekla, kombinovanu hranu i hranu za ivotinje, a za hranu biljnog porijekla nakon primarne proizvodnje, kombinovanu hranu i ostalu hranu propisom Ministarstvo zdravlja. VIII. UZORKOVANJE I ISPITIVANJE Uzimanje uzoraka lan 67 Prilikom uzimanja uzoraka hrane ili hrane za ivotinje obavezno se, pod istim uslovima i u isto vrijeme, uzima najvie tri uzorka u koliini potrebnoj za ispitivanje (za prvo ispitivanje, drugo ispitivanje na zahtjev subjekta u poslovanju s hranom ili hranom za ivotinje i super ispitivanje). Uzorkovanje se, izuzetno od stava 1 ovog lana, u pogledu broja, vremena ili koliine moe izvriti primjereno raspoloivom materijalu, kvarljivosti proizvoda ili odreenom sluaju. Rukovanje uzorcima i njihovo oznaavanje mora biti takvo da garantuje kako pravnu tako i analitiku vjerodostojnost. Blii nain, postupak uzimanja, oznaavanja, rukovanja uzorcima i koliine potrebne za laboratorijsko ispitivanje hrane biljnog porijekla na nivou primarne proizvodnje, hrane ivotinjskog porijekla, kombinovane hrane i hrane za ivotinje utvruje se propisom koji donosi Ministarstvo poljoprivrede, odnosno za hranu biljnog porijekla posle primarne proizvodnje, kombinovanu hranu i ostalu hranu propisom koji donosi Ministarstvo zdravlja. Metode laboratorijskih ispitivanja lan 68 Metode laboratorijskog ispitivanja koje se koriste prilikom ispitivanja, kao i metode potvrivanja i referentne metode koje se koriste u sluaju spora, kriterijume uinka, parametre ispitivanja, promjenljivost rezultata mjerenja i postupaka potrebnih za validaciju metoda, moraju biti u skladu sa propisima.
Strana: 17
Blii zahtjevi koji se odnose na metode iz stava 1 ovog lana za hranu biljnog porijekla na nivou primarne proizvodnje, hranu ivotinjskog porijekla, kombinovanu hranu i hranu za ivotinje utvruju se propisom koji donosi Ministarstvo poljoprivrede, odnosno za hranu biljnog porijekla posle primarne proizvodnje, kombinovanu hranu i ostalu hranu propisom koji donosi Ministarstvo zdravlja. Ovlaene laboratorije lan 69 Ispitivanje uzoraka hrane ili hrane za ivotinje u skladu sa ovim zakonom moe da se obavlja u ovlaenim laboratorijama. Ovlaenje za vrenje ispitivanja iz stava 1 ovog lana moe dobiti samo laboratorija sa svojstvom pravnog lica, koja ispunjava uslove utvrene propisom koji donosi Ministarstvo zdravlja uz prethodno miljenje Ministarstva poljoprivrede. Laboratorije iz stava 1 ovog lana moraju biti akreditovane. Ovlaenje za obavljanje ispitivanja uzoraka uzetih u postupku sprovoenja monitoringa i inspekcijskog nadzora hrane na nivou primarne proizvodnje, bezbjednosti hrane ivotinjskog porijekla, kombinovane hrane i hrane za ivotinje daje Ministarstvo poljoprivrede. Ovlaenje za obavljanje ispitivanja uzoraka uzetih u postupku sprovoenja monitoringa i inspekcijskog nadzora bezbjednosti hrane biljnog porijekla posle primarne proizvodnje, kombinovane i ostale hrane daje Ministarstvo zdravlja. Ovlaenje laboratorija za analize iz st. 3 i 4 ovog lana moe biti dato za pojedinana ispitivanja i grupe ispitivanja. Kada laboratorija prestane da ispunjava uslove akreditacije oduzima joj se ovlaenje dato u skladu sa ovim zakonom. Postupak i nain davanja ovlaenja laboratorijama utvruje se propisom iz stava 2 ovog lana. Spisak ovlaenih laboratorija objavljuje se u "Slubenom listu Crne Gore". Referentne laboratorije lan 70 Za svako ispitivanje koje se sprovodi radi kontrole bezbjednosti hrane ili hrane za ivotinje nadleni organi iz lana 8 ovog zakona ovlauju jednu laboratoriju kao referentnu laboratoriju za odreeno ispitivanje. Jedna laboratorija moe biti referentna za vie ispitivanja. Nadleni organi za pojedinane testove, odnosno grupe testova, koji se provode radi kontrole bezbjednosti hrane ili hrane za ivotinje mogu ovlastiti kao referentnu laboratoriju, laboratoriju koja je referentna u drugoj dravi. Referentne laboratorije iz st. 1 i 2 ovog lana : - sarauju sa referentnim laboratorijama drugih drava, a posebno sa referentnim laboratorijama Evropske Unije u okviru svojih ovlaenja; - koordiniraju aktivnosti ovlaenih laboratorija koje su odgovorne za ispitivanje uzoraka u skladu sa propisanim uslovima; - organizuju, kada je to mogue, komparativna ispitivanja u nekoliko ovlaenih laboratorijameulaboratorijske testove; - obezbjeuju dostavu informacija koje dobiju od drugih referentnih laboratorija nadlenom organu i ovlaenim laboratorijama; - obezbjeuju naunu i tehniku pomo nadlenom organu za primjenu koordinisanih planova kontrole usvojenih u skladu sa lanom 73 ovog zakona; - vre druge poslove odreene u skladu sa ovim zakonom i propisima donesenim na osnovu ovog zakona. IX. PLAN ZA UPRAVLJANJE KRIZNIM SITUACIJAMA, IZVJETAJI I MONITORING Planiranje upravljanja kriznim situacijama lan 71 Kada postoje direktni ili indirektni rizici po zdravlje ljudi, zdravlje ivotinja ili ivotnu sredinu iji su uzronici hrana i hrana za ivotinje ije nastupanje nije mogue predvidjeti, sprijeiti, ukloniti ili smanjiti do prihvatljivog nivoa utvrenim mjerama primjenjuju se mjere utvrene Planom za upravljanje kriznim situacijama u oblasti bezbjednosti hrane i hrane za ivotinje. Plan iz stava 1 ovog lana sadri vrstu situacije, postupke za upravljanje kriznim situacijama, princip transparentnosti i strategiju komunikacije.
Strana: 18
Godinji izvjetaji lan 72 Organi uprave iz lana 8 ovog zakona duni su da Vladi dostave izvjetaj o sprovoenju plana kontrole i plana monitoringa bezbjednosti hrane do 31. marta tekue za prethodnu godinu. Vlada moe izvjetaje iz stava 1 ovog lana uiniti dostupnim Evropskoj komisiji na njen zahtjev. Monitoring bezbjednosti hrane i hrane za ivotinje lan 73 Mjere sistematske kontrole mikrobiolokih, hemijskih i biolokih kontaminenata u hrani i hrani za ivotinje (u daljem tekstu: monitoring bezbjednosti hrane), uslove i nain sprovoenja monitoringa, metode kontrole, uslove i nain uzimanja i uvanja uzoraka, voenje evidencije o uzorcima i metode laboratorijskih analiza za odreene mikrobioloke, hemijske i bioloke kontaminente utvruju se propisom Ministarstva poljoprivrede za hranu biljnog porijekla na nivou primarne proizvodnje, hranu ivotinjskog porijekla, kombinovanu hranu i hranu za ivotinje, a za hranu biljnog porijekla, kombinovanu i ostalu hranu propisom Ministarstva zdravlja. Program monitoringa bezbjednosti hrane donosi Ministarstvo poljoprivrede za hranu biljnog porijekla na nivou primarne proizvodnje, hranu ivotinjskog porijekla, kombinovanu hranu i hranu za ivotinje, a za hranu biljnog porijekla, kombinovanu i ostalu hranu Ministarstvo zdravlja. Program monitoringa iz stava 2 ovog lana sadri naroito potrebna sredstva za finansiranje programa, mjere koje e se preduzeti u sluaju prisustva mikrobiolokih, hemijskih i biolokih kontaminenata, strukturu organa i organizacija za sprovoenje programa i druge parametre od znaaja za sprovoenje programa. Program monitoringa iz stava 2 ovog lana donosi se do kraja tekue za narednu godinu. Sredstva za sprovoenje programa obezbjeuju se u budetu Crne Gore. X. INSPEKCIJSKI NADZOR lan 74 Inspekcijski nadzor nad sprovoenjem ovog zakona i propisa donijetih na osnovu ovog zakona vri: Ministarstvo zdravlja preko sanitarnog inspektora; organ uprave nadlean za poslove veterinarstva preko veterinarskog inspektora i organ uprave nadlean za fitosanitarne poslove preko fitosanitarnog inspektora. Ovlaenja inspektora lan 75 Sanitarni inspektor vri nadzor bezbjednosti hrane biljnog porijekla nakon primarne proizvodnje, kombinovane i ostale hrane u proizvodnji, meunarodnom prometu, prometu na veliko i prometu na malo, kao i pojedinano deklarisane upakovane hrane ivotinjskog porijekla u prometu na malo. Veterinarski inspektor vri nadzor bezbjednosti hrane ivotinjskog porijekla, kombinovane hrane i hrane za ivotinje u proizvodnji, meunarodnom prometu, prometu na veliko i prometu na malo mesa, riba i drugih proizvoda akvakulture. Fitosanitarni inspektor vri nadzor bezbjednosti hrane biljnog porijekla na nivou primarne proizvodnje, Inspekcijske kontrole sprovode se uz korienje kontrolnih metoda i tehnika kao to su nadzor i uzimanje uzoraka primjerenih predmetu kontrole. Ovlaenja sanitarnog inspektora lan 76 Pored ovlaenja inspektora utvrenih zakonom kojim je ureen inspekcijski nadzor, sanitarni inspektor naroito ima ovlaenja da: 1) provjerava kontrolne sisteme koje je uspostavio subjekat u poslovanju hranom i dobijene rezultate; 2) pregleda objekat, okolinu, prostorije, opremu i transportna sredstva; 3) pregleda i po potrebi uzorkuje sirovine, materije i supstance koje se koriste za pripremu i proizvodnju hrane; 4) pregleda i po potrebi uzorkuje polupreraene proizvode; 5) pregleda i po potrebi uzorkuje preraene proizvode; 6) pregleda i po potrebi uzorkuje materijale, ambalau i predmete koji dolaze u kontakt s hranom; 6) kontrolie proces ienja, dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije (DDD), nain upotrebe i uvanja
Strana: 19
sredstava za ienje i DDD obradu, koja se koriste u poslovanju s hranom; 7) kontrolie nain deklarisanja, oznaavanja, prezentacije i reklamiranja; 8) kontrolie efikasnost procedura vezanih za analizu kritinih kontrolnih taaka (HACCP), za dobru proizvoaku praksu (GMP) i dobru higijensku praksu (GHP); 9) kontrolie nain voenja utvrene dokumentacije koja moe biti od znaaja za ocjenu usaglaenosti sa ovim zakonom i propisima donesenim na osnovu ovog zakona; 10) uzima uzorke vode i leda iz objekta u kojem se vri proizvodnja i promet hrane; 11) uzima briseve radnih povrina, opreme i ruku lica koja rukuju i dolaze u kontakt s hranom; 12) oitava vrijednosti rezultata dobijenih putem mjernih instrumenata u objektu za proizvodnju i promet hrane i u transportnom sredstvu; 13) vri mjerenja upotrebom slubene opreme kako bi se potvrdili rezultati dobijeni mjerenjem koje je izvrio subjekat u poslovanju s hranom; 14) provjerava ispunjenost i drugih propisanih optih i posebnih higijenskih zahtjeva u objektu u kojem se vri proizvodnja i promet hrane; 15) sprovodi bilo koju drugu aktivnost potrebnu kako bi se obezbijedilo ispunjavanje ciljeva ovog zakona. Pored ovlaenja iz stava 1 ovog lana sanitarni inspektor koji vri inspekcijski nadzor u carinskim skladitima i u slobodnim carinskim zonama ima ovlaenje i da: 1) nakon pregleda poiljki hrane i pratee dokumentacije dozvoli uvoz ili skladitenje, rjeenjem kojim za svaku pojedinanu poiljku posebno utvrdi da na osnovu propisanih uslova nema smetnji za njihov uvoz; 2) uzima uzorke hrane i alje ih na laboratorijska ispitivanja u ovlaene laboratorije; 3) pregleda i kontrolie ispunjenost propisanih zahtjeva u carinskim skladitima i slobodnim bescarinskim zonama; 4) vodi evidenciju uvezenih poiljki hrane; 5) prati i kontrolie dezinfekciju prevoznih sredstava, carinskih skladita i skladita u slobodnim carinskim zonama. Ovlaenja veterinarskog inspektora lan 77 Pored ovlaenja inspektora utvrenih zakonom kojim je ureen inspekcijski nadzor, veterinarski inspektor naroito ima ovlaenja da: 1) provjerava kontrolne sisteme koje je uspostavio subjekat u poslovanju hranom i hranom za ivotinje, evidencije i dobijene rezultate; 2) pregleda objekat, okolinu, prostorije, opremu i transportna sredstva; 3) pregleda i po potrebi uzorkuje sirovine, materije i supstance koje se koriste za pripremu i proizvodnju hrane i hrane za ivotinje; 4) pregleda i po potrebi uzorkuje polupreraene proizvode; 5) pregleda i po potrebi uzorkuje preraene proizvode; 6) pregleda i po potrebi uzorkuje materijale, ambalau i predmete koji dolaze u kontakt sa hranom; 6) kontrolie proces ienja, dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije (DDD), nain upotrebe i uvanja sredstava za ienje i DDD obradu koja se koriste u poslovanju s hranom i hranom za ivotinje; 7) kontrolie nain deklarisanja, oznaavanja, prezentacije i reklamiranja; 8) kontrolie efikasnost procedura vezanih za analizu kritinih kontrolnih taaka (HACCP), za dobru proizvoaku praksu (GMP), dobru higijensku praksu, (GHP) i dobru uzgojnu praksu (GFP); 9) kontrolie nain voenja utvrene evidencije i uvanja dokumentacije koja moe biti od znaaja za ocjenu usaglaenosti sa ovim zakonom i propisima donesenim na osnovu ovog zakona; 10) uzima uzorke vode i leda iz objekta u kojem se vri proizvodnja i promet hrane i hrane za ivotinje; 11) uzima briseve radnih povrina, opreme i ruku lica koja rukuju i dolaze u kontakt s hranom; 12) kontrolie i oitava vrijednosti rezultata dobijenih putem mjernih instrumenata u objektu za proizvodnju i promet hrane i hrane za ivotinje i u transportnom sredstvu; 13) vri mjerenja primjenom slubene opreme kako bi se provjerili rezultati dobijeni mjerenjem koje je izvrio subjekat u poslovanju hranom i hranom za ivotinje; 14) provjerava ispunjenost i drugih optih i posebnih propisanih higijenskih zahtjeva i uslova u objektu u kojem se vri proizvodnja i promet hrane i hrane za ivotinje; 15) sprovodi i bilo koju drugu aktivnost potrebnu kako bi se obezbijedilo ispunjavanje ciljeva ovog zakona. Pored ovlaenja iz stava 1 ovog lana veterinarski inspektor koji vri inspekcijski nadzor na graninom prelazu odnosno carinskom skladitu ima ovlaenje i da: 1) nakon prethodnog veterinarskog pregleda poiljki hrane i hrane za ivotinje i pratee dokumentacije dozvoli uvoz, tranzit ili skladitenje hrane i hrane za ivotinje, rjeenjem kojim za svaku pojedinanu poiljku posebno utvrdi da na osnovu propisanih uslova nema veterinarskih smetnji za njihov uvoz, tranzit
Strana: 20
ili skladitenje; 2) pregleda i kontrolie poiljke ivotinja, hrane i hrane za ivotinje namijenjene za izvoz, ako se na graninom prelazu pretovaraju, odnosno skladite u registrovanim skladitima pod propisanim uslovima; 3) izdaje, odnosno ovjerava certifikat za ivotinje i hranu i hranu za ivotinje; 4) uzima uzorke hrane i hrane za ivotinje i alje ih na laboratorijska ispitivanja u ovlaene laboratorije ili obavlja potrebna ispitivanja u laboratoriji na graninom prelazu; 5) pregleda i kontrolie ispunjenost propisanih zahtjeva u skladitima, bescarinskim zonama i carinskim skladitima; 6) vodi evidenciju uvezenih, izvezenih i tranzitnih poiljki ivotinja, hrane i hrane za ivotinje prilikom prelaska dravne granice; 7) prati i kontrolie dezinfekciju prevoznih sredstava, skladita i opreme na graninim prelazima i carinskih skladita u slobodnim carinskim zonama; 8) prati pojavu i kretanje zaraznih bolesti u susjednim zemljama i o svojim saznanjima obavjetava organ uprave nadlean za poslove veterinarstva i druge nadlene organe prema utvrenom riziku. Ovlaenja fitosanitarnog inspektora lan 78 Pored ovlaenja inspektora utvrenih zakonom kojim je ureen inspekcijski nadzor i drugih zakona fitosanitarni inspektor, u skladu sa lanom 75 stav 3 ovog zakona, naroito ima ovlaenja da: 1) pregleda objekat, okolinu, prostorije, opremu i transportna sredstva u primarnoj proizvodnji hrane biljnog porijekla; 2) pregleda i po potrebi uzorkuje sirovine, materije i supstance koje se koriste za pripremu hrane biljnog porijekla na nivou primarne proizvodnje; 3) pregleda i po potrebi uzorkuje materijale, ambalau i predmete koji dolaze u kontakt sa hranom biljnog porijekla na nivou primarne proizvodnje; 4) kontrolie proces ienja, dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije ( DDD ), nain upotrebe i uvanja sredstava za ienje i DDD obradu koja se koriste u poslovanju s hranom biljnog porijekla na nivou primarne proizvodnje; 5) kontrolie nain deklarisanja, oznaavanja, prezentacije i reklamiranja hrane biljnog porijekla na nivou primarne proizvodnje. Upravne mjere i radnje lan 79 Pored upravnih mjera i radnji utvrenih zakonom kojim je ureen inspekcijski nadzor, sanitarni inspektor, u skladu sa lanom 75 stav 1 ovog zakona, kada utvrdi da je povrijeen ovaj zakon ili drugi propis, ima i obaveze i ovlaenja da: 1) naredi povlaenje iz prometa hrane koja nije bezbjedna; 2) naredi ogranienje ili zabranu prometa hrane, odnosno povlaenje hrane iz prometa do otklanjanja opasnosti, odnosno sumnji u njenu bezbjednost; 3) naredi unitavanje nebezbjedne hrane na propisan nain; 4) naredi obradu hrane na propisan nain; 5) zabrani reklamiranje i oznaavanje hrane na nain koji dovodi u zabludu potroaa; 6) zabrani upotrebu materijala, ambalae i predmeta koji dolaze u kontakt s hranom koji bi mogli da ugroze zdravlje ljudi i dovedu do promjena u sastavu hrane ili do promjena njenih senzornih svojstava pod uobiajenim i predvienim uslovima upotrebe; 7) zabrani upotrebu objekta, prostorija, opreme i prevoznih sredstava kada ne ispunjavaju propisane zahtjeve; 8) zabrani rad licima koja rukuju hranom i dolaze u kontakt s hranom koja ne ispunjavaju propisane zahtjeve u pogledu line higijene; 9) preduzima i druge mjere u skladu sa zakonom. Pored upravnih mjera i radnji iz stava 1 ovog lana sanitarni inspektor koji vri inspekcijski nadzor u carinskom skladitu i u slobodnim carinskim zonama obavezan je da preduzima i sledee upravne mjere i radnje: 1) zabrani uvoz poiljke hrane ako: - poiljka ili prevozno sredstvo ne ispunjava propisane uslove, - je poiljka hrane nebezbjedna, - poiljku ne prati propisana dokumentacija na osnovu koje se moe utvrditi identitet poiljke; 2) privremeno zabrani uvoz poiljke hrane ako treba otkloniti nedostatke na poiljci i prateoj dokumentaciji ili ako posumnja u bezbjednost poiljke, u skladu sa analizom rizika; 3) zabrani upotrebu i korienje objekata za skladitenje hrane u carinskim skladitima ako ne ispunjavaju
Strana: 21
propisane zahtjeve; 4) zabrani upotrebu prevoznih sredstava za prevoz poiljki hrane ako ne ispunjavaju propisane uslove. 5) naredi unitavanje poiljke hrane za koju se utvrdi da je nebezbjedna odnosno vraanje poiljke inoisporuiocu na zahtjev uvoznika. Trokovi nastali sprovoenjem mjere unitavanja odnosno vraanja nebezbjedne poiljke hrane padaju na teret uvoznika. lan 80 Pored upravnih mjera i radnji utvrenih zakonom kojim je ureen inspekcijski nadzor, veterinarski inspektor, u skladu sa lanom 75 stav 2 ovog zakona, kada utvrdi da je povrijeen ovaj zakon ili drugi propis, ima i obaveze i ovlaenja da: 1) naredi povlaenje iz prometa nebezbjedne hrane ili hrane za ivotinje; 2) naredi ogranienje ili zabranu prometa hrane ili hrane za ivotinje, odnosno povlaenje hrane ili hrane za ivotinje iz prometa do otklanjanja opasnosti, odnosno sumnji u njenu bezbjednost; 3) naredi unitavanje nebezbjedne hrane ili hrane za ivotinje na propisan nain; 4) naredi obradu hrane ili hrane za ivotinje na propisan nain; 5) zabrani reklamiranje i oznaavanje hrane ili hrane za ivotinje na nain koji moe da dovede u zabludu potroaa; 6) zabrani upotrebu objekta, prostorija, opreme i prevoznih sredstava kada ne ispunjavaju propisane zahtjeve; 7) zabrani upotrebu materijala, ambalae i predmeta koji dolaze u kontakt s hranom ili hranom za ivotinje koji bi mogli da ugroze zdravlje ljudi i ivotinja i dovedu do promjena u sastavu hrane ili hrane za ivotinje ili do promjena njenih senzornih svojstava pod uobiajenim i predvienim uslovima upotrebe; 8) zabrani rad licima koja rukuju i dolaze u kontakt s hranom ili hranom za ivotinje koja ne ispunjavaju propisane zahtjeve u pogledu line higijene; 9) preduzima i druge mjere u skladu sa zakonom. Pored upravnih mjera i radnji iz stava 1 ovog lana veterinarski inspektor koji vri inspekcijski nadzor na graninom prelazu ili u carinskom skladitu obavezan je da preduzima i sledee upravne mjere i radnje: 1) zabrani uvoz, izvoz ili tranzit poiljki ivotinja, hrane ili hrane za ivotinje ako: - poiljka ili prevozno sredstvo ne ispunjava propisane uslove, - je poiljka hrane nebezbjedna, - poiljku ne prati propisana dokumentacija i certifikat na osnovu kojih se moe utvrditi identitet poiljke; 2) privremeno zabrani uvoz, izvoz ili tranzit poiljke ivotinja, hrane ili hrane za ivotinje ako treba otkloniti nedostatke na poiljci i u prateoj dokumentaciji ili ako posumnja u bezbjednost poiljke, u skladu sa analizom rizika; 3) zabrani upotrebu i korienje objekata za skladitenje hrane ili hrane za ivotinje na graninim prelazima i carinskim skladitima ako ne ispunjavaju propisane zahtjeve; 4) zabrani upotrebu prevoznih sredstava za prevoz poiljki ivotinja, hrane ili hrane za ivotinje ako ne ispunjavaju propisane uslove; 5) naredi unitavanje poiljke hrane ili hrane za ivotinje za koju se utvrdi da je nebezbjedna, odnosno naredi vraanje poiljke inoisporuiocu, na zahtjev uvoznika. Trokovi nastali sprovoenjem mjere unitavanja, odnosno vraanja nebezbjedne poiljke hrane ili hrane za ivotinje padaju na teret uvoznika. lan 81 Pored upravnih mjera i radnji utvrenih zakonom kojim je ureen inspekcijski nadzor i drugih zakona fitosanitarni inspektor, u skladu sa lanom 75 stav 3 ovog zakona, kada utvrdi da je povrijeen ovaj zakon ili drugi propis, ima i obaveze i ovlaenja da: 1) naredi ogranienje ili zabranu prometa hrane biljnog porijekla na nivou primarne proizvodnje do otklanjanja opasnosti, odnosno sumnji u njenu bezbjednost; 2) naredi unitavanje hrane biljnog porijekla na nivou primarne proizvodnje koja nije bezbjedna; 3) zabrani upotrebu materijala, ambalae i predmeta koji dolaze u kontakt s hranom biljnog porijekla na nivou primarne proizvodnje koji bi mogli da ugroze zdravlje ljudi i dovedu do promjene sastava ili njenih senzornih svojstava pod uobiajenim i predvienim uslovima tansporta, rukovanja i skladitenja; 4) preduzima i druge mjere u skladu sa zakonom. XI. KAZNENE ODREDBE lan 82 Novanom kaznom od 5.000 eura do 20.000 eura kaznie se za prekraj za pravno lice, ako:
Strana: 22
1) proizvodi i stavlja u promet hranu koja je nebezbjedna (l. 22, 23 i 24); 2) proizvodi i stavlja u promet nebezbjednu hranu za ivotinje i takvom hranom hrani ivotinje koje slue za proizvodnju hrane (l. 25, 26 i 27); 3) hrana ili hrana za ivotinje u proizvodnji i prometu nije deklarisana i oznaena na propisan nain (lan 29); 4) reklamira i prezentuje hranu ili hranu za ivotinje na nain da dovodi potroaa u zabludu i pripisuje ljekovita svojstva hrani ili hrani za ivotinje (lan 30); 5) koristi materijale, ambalau i predmete koji dolaze u kontakt s hranom ili hranom za ivotinje koji bi mogli da ugroze zdravlje ljudi ili ivotinja i dovedu do promjena u sastavu hrane ili hrane za ivotinje ili do promjena njenih senzornih svojstava pod uobiajenim i predvienim uslovima upotrebe (lan 31); 6) u poslovanju s hranom ili hranom za ivotinje ne obezbijedi u svim fazama proizvodnje i prometa u okviru djelatnosti koju obavlja ispunjenost zahtjeva utvrenih ovim zakonom i propisa donijetih na osnovu ovog zakona (lan 38 stav 1); 7) u poslovanju s hranom ili hranom za ivotinje ne obavijesti nadleni organ iz lana 8 ovog zakona o svakoj promjeni u postupku proizvodnje, izmjeni proizvodnog asortimana i proizvoake specifikacije, najkasnije 15 dana prije uvoenja promjene (lan 38 stav 2); 8) u poslovanju s hranom ili hranom za ivotinje u postupku proizvodnje, u zavisnosti od vrste djelatnosti koju obavlja, nema zaposleno najmanje jedno lice sa visokom strunom spremom, odnosno specijalistikim studijama iz oblasti koja odgovara vrsti djelatnosti koju obavlja u skladu sa propisom (lan 38 stav 3); 9) u poslovanju s hranom ili hranom za ivotinje ne obezbijedi sledljivost hrane ili hrane za ivotinje, sirovina, materija i supstanci koje se ugrauju u hranu ili hranu za ivotinje i ivotinja koje slue za proizvodnju hrane u svim fazama proizvodnje i prometa (lan 41 stav 1); 10) u poslovanju s hranom ili hranom za ivotinje nema uspostavljen sistem i utvrene postupke koji obezbjeuju identifikaciju subjekata u poslovanju s hranom ili hranom za ivotinje koji ga snabdijevaju i koje on snabdijeva sirovinama, materijama i supstancama koje se ugrauju u hranu ili hranu za ivotinje, ivotinjama koje slue za proizvodnju hrane i gotovim proizvodima u svim fazama proizvodnje i prometa (lan 41 stav 2); 11) u poslovanju s hranom ili hranom za ivotinje bez odlaganja ne pokrene postupak povlaenja iz prometa hrane ili hrane za ivotinje nakon saznanja ili sumnje da hrana ili hrana za ivotinje koju je uvezao, proizveo ili stavio u promet ne ispunjava zahtjeve propisane za bezbjednost hrane ili hrane za ivotinje i o tome ne obavijesti nadleni organ (lan 42 stav 1); 12) u poslovanju s hranom ili hranom za ivotinje ne obavijesti na efikasan i precizan nain potroaa o razlozima za povlaenje hrane ili hrane za ivotinje (lan 42 stav 2); 13) u poslovanju s hranom ili hranom za ivotinje u prodaji na malo koji nije mogao da ima neposrednog uticaja na bezbjednost hrane ili hrane za ivotinje ne sarauje i ne prua raspoloive informacije vezane za sledljivost hrane ili hrane za ivotinje (lan 42 stav 3); 14) u poslovanju s hranom ili hranom za ivotinje ne sprovede mjere optih higijenskih zahtjeva (lan 43 stav 1); 15) u poslovanju s hranom ili hranom za ivotinje koji obavlja djelatnost proizvodnje i prometa hrane ili hrane za ivotinje nakon primarne proizvodnje ne obezbijedi ispunjavanje optih higijenskih zahtjeva u pogledu: objekata, prostorija, opreme, snabdijevanja vodom i strujom, uklanjanja otpada, uslova transporta, line higijene i obuke lica koja rukuju i dolaze u kontakt sa hranom ili hranom za ivotinje u svim fazama proizvodnje i prometa (lan 44) ; 16) u poslovanju s hranom ili hranom za ivotinje ne ispunjava i posebne higijenske zahtjeve u svim fazama proizvodnje i prometa hrane ili hrane za ivotinje (lan 45 stav 1); 17) u poslovanju s hranom ili hranom za ivotinje ne uspostavi, odrava i kontinuirano primjenjuje dokumnentovane procedure koje se zasnivaju na HACCP principima (lan 46 stav 1); 18) u poslovanju s hranom ili hranom za ivotinje kada doe do izmjene proizvoda, obrade ili promjene u postupku proizvodnje, uspostavljene procedure ne usaglasi sa nastalim promjenama (lan 46 stav 2);. 19) otpone obavljanje djelatnosti prije dobijanja odobrenja nadlenih organa (lan 52 stav 2). Za prekraj iz stava 1 ovog lana kaznie se i odgovorno lice u pravnom licu i fiziko lice novanom kaznom od 500 eura do 2.000 eura. Za prekraj iz stava 1 ovog lana kaznie se preduzetnik novanom kaznom od 1.000 eura do 6.000 eura. lan 83 U sluaju ponovljenog prekraja iz lana 82 ovog zakona subjektu u poslovanju s hranom ili hranom za ivotinje, osim novane kazne, moe se izrei i zatitna mjera zabrana obavljanja djelatnosti od 90 do 180 dana. lan 84 Subjektu u poslovanju s hranom ili hranom za ivotinje koji u proizvodnji i prometu upotrijebi aditive i druge
Strana: 23
materije i supstance koje se ne smiju koristiti i koje su tetne za ivot i zdravlje ljudi, kao i subjektu u poslovanju s hranom ili hranom za ivotinje koji vri izmjene deklaracija odnosno podataka u deklaraciji, osim novane kazne izrie se i zatitna mjera zabrane obavljanja djelatnosti u trajanju od godinu dana. XII. PRELAZNE I ZAVRNE ODREDBE lan 85 Postojee ovlaene laboratorije dune su da se akredituju u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu ovog zakona. lan 86 Program monitoringa iz lana 73 ovog zakona i plan za upravljanje u kriznim situacijama iz lana 71 ovog zakona utvrdie se do 1. januara 2010. godine. lan 87 Do organizovanja organa uprave nadlenog za poslove fitosanitarne kontrole, poslove fitosanitarne kontrole u oblasti bezbjednosti hrane biljnog porijekla na nivou primarne proizvodnje vrie Ministarstvo poljoprivrede. lan 88 Privredna drutva, druga pravna lica, preduzetnici i fizika lica koja su registrovana za obavljanje djelatnosti proizvodnje i prometa hrane ili hrane za ivotinje duna su uskladiti svoje poslovanje sa ovim zakonom najkasnije do 1. januara 2011. godine. lan 89 Subjekti u poslovanju s hranom ili hranom za ivotinje koji obavljaju djelatnost proizvodnje i prometa hrane ili hrane za ivotinje duni su da sistem analize kritinih kontrolnih taaka (HACCP) iz lana 46 ovog zakona i sistem sledljivosti iz lana 41 ovog zakona uspostave i primjenjuju od 1. januara 2010. godine. lan 90 Propisi na osnovu ovlaenja iz ovog zakona donijee se u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovog zakona. lan 91 Do donoenja propisa na osnovu ovlaenja iz ovog zakona primjenjivae se propisi doneseni na osnovu Zakona o zdravstvenoj ispravnosti ivotnih namirnica i predmeta opte upotrebe ("Slubeni list SRJ", broj 53/91) i Zakona o veterinarstvu ("Slubeni list RCG", br.11/04 i 27/07), ako nijesu u suprotnosti sa ovim zakonom. lan 92 Danom stupanja na snagu ovog zakona nee se primjenjivati odredbe Zakona o zdravstvenoj ispravnosti ivotnih namirnica i predmeta opte upotrebe koje se odnose na ivotne namirnice ("Slubeni list SRJ", br.53/91) i prestaju da vae odredbe koje se odnose na ivotne namirnice Zakona o zdravstvenom nadzoru nad ivotnim namirnicama i predmetima opte upotrebe ("Slubeni list RCG," br.26/73). Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaje da vai odredba lana 4 taka 1 Zakona o sanitarnoj inspekciji ("Slubeni list RCG", broj 56/92), u dijelu koji se odnosi na davanje sanitarne saglasnosti za objekte za proizvodnju i promet ivotnih namirnica. Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaju da vae odredbe Zakona o veterinarstvu ("Slubeni list RCG", br. 11/04 i 27/07) koje se odnose na ivotinje koje slue za proizvodnju hrane, hranu ivotinjskog porijekla i hranu za ivotinje. lan 93 Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Slubenom listu Crne Gore". SU-SK Broj 01-637/12 Podgorica, 29. novembra 2007. godine Skuptina Crne Gore Predsjednik, Ranko Krivokapi, s.r.
Strana: 24

Zakon o Bezbjednosti Hrane

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Zakon o Bezbjednosti Hrane

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Katalog propisa v3.

Katalog propisa v3.05

Katalog propisa v3.05

Katalog propisa v3.05

Katalog propisa v3.05

Katalog propisa v3.05

Katalog propisa v3.05

Katalog propisa v3.05

Katalog propisa v3.05

Katalog propisa v3.05

Katalog propisa v3.05

Katalog propisa v3.05

Katalog propisa v3.05

Katalog propisa v3.05

Katalog propisa v3.05

Katalog propisa v3.05

Katalog propisa v3.05

Katalog propisa v3.05

Katalog propisa v3.05

Katalog propisa v3.05

Katalog propisa v3.05

Katalog propisa v3.05

Katalog propisa v3.05

Katalog propisa v3.05

You might also like