Rad je objavljen u Sarajevu pod naslovom: Selimovi, H. (2008). Program prevencije vrnjakog zlostavljanja. Naa odgoja i obrazovanja br.

43. str. 3-12.

kola -asopis za teoriju i praksu

mr. Hazim Selimovi PROGRAM PREVENCIJE VRNJAKOG ZLOSTAVLJANJA Saetak Vrnjakog zlostavljanja povezano je sa zlostavljanja u porodici i u drutvu. Zato odgovornost za ovu pojavu snose porodica , ali i odgojno-obrazovne institucije, koje esto nita ne ine da bi se zlostavljanje preduprijedilo ili smanjilo. U naem radu e biti navedeni najvaniji zadaci pojedinih inilaca vanih za prevenciju, ublaavanje i spreavanje vrnjakog zlostavljanja i to u osnovnim kolama, porodici i drutvenoj zajednici. kolsko ima veliku ulogu kada je u pitanju pojavu zlostavljanja. Ovdje smo naveli sve ono to bi jedna kola trebala preduzeti kako bi se zlostavljane smanjilo, od ispitivanja ove pojave u vlastitoj koli pa do primjene sadraja, namijenjenim i posebno prilagoenim uzrastu od vrtia do srednje kole. Navedeno je sve ono to bi porodica trebala poduzeti u cilju u procesu spreavanja, bilo da se radi o djeci zlostavljaima ili zlostavljanoj djeci. Edukacija prua pomo roditeljima u konkretnim ivotnim situacijama. Na kraju svakako je potrebna i podrka drutvene zajednica jer je zlostavljanje meu vrnjacima je drutveni problem Zato je veoma vaan multidisciplinarni pristup i to putem obrazovanja, zdravstva, socijalne zatite, pravosua i policije koji mogu dati svoj doprinos u prevenciji i spreavanju vrnjakog zlostavljanja. Kljune rijei:vrnjako zlostavljanje, prevencija, porodica, kola, drutvena zajednica

The coeval's abusement is connected with abusement in a familv and socity. Therefore responsabilitv forthis appearance bears the familv, butthe upbringing-ed-ucation institutions, vvhich often doesn't do anything to anticipate or diminish abusement. In our work' will be induced the most important tasks of the single performars important tor prevention, soothing and societ communitv. The school has a big part when is about the appearance of abusement. We induced here ali vvhat one school should undertake to diminish abusement, from investigation of the contents, intended and particulary adapted to the grovvth from kindergarten to secondary schoool. It's indused ali what a family shoufd undertake with an aim of obstruction, no matter if children are abusers or abused. Education gives help to parent's in concrete life circumstances. At the end certain!y the societ community support is needed because the abusement among coevals is socity problem. Therefore very important is a multydiscip!inary admission and by the way of education, sanitary, social protection to prevention and obstruction of the coevai's abusement. Key vvords: coeval's abusement, prevention, family, school, social community

Rad je objavljen u Sarajevu pod naslovom: Selimovi, H. (2008). Program prevencije vrnjakog zlostavljanja. Naa odgoja i obrazovanja br. 43. str. 3-12.

kola -asopis za teoriju i praksu

Uvod Porast vrnjakog zlostavljanja povezan je sa porastom zlostavljanja u porodici i u drutvu. Da bi se obezbjedilo sigurno okruenje, u kojem e dijete odrastati, potrebno je da se uloi mnogo napora i to od porodice, preko odgojno-obrazovnih ustanova pa sve do same drutvene zajednice. Prioritetno moraju djelovati strunjaci razliitih profila: uitelji, nastavnici, pedagozi, psiholozi, te cjelokupna drutvena zajednica. Porast vrnjakog zlostavljanja povezan je sa porastom zlostavljanja u porodici i u drutvu. Meutim, esto se deava da su ba roditelji ti, koji su direktno odgovorni za zlostavljanje, koje ine njihova djeca, jer ih odgajaju po modelu zlostavljanja. Roditelji su esto nepripremljeni za ulogu, koja im je dodijeljena, tako da svjesno ili nesvjesno ine greke u odgoju. S druge strane, nita manju odgovornost ne snose ni odgojno-obrazovne institucije, koje esto nita ne ine da bi se zlostavljanje preduprijedilo ili smanjilo. Zbog toga e biti navedeni najvaniji zadaci pojedinih inilaca vanih za prevenciju, ublaavanje i spreavanje vrnjakog zlostavljanja Prevencija vrnjakog zlostavljanja obuhvata primarnu, sekundarnu i tercijarnu prevenciju. Primarna prevencija Zlostavljanje treba sprijeiti prije nego to se ono i dogodi. Cilj primarne prevencije je pomo iniocima zatite od zlostavljanja u rizinim uslovima, zatim kontrola i spreavanje inilaca rizika. (R. Tomi, M. ehovi, . Hatibovi, 2005.). Podrazumijeva aktivnu ukljuenost svih inilaca i segmenata drutva koji se bavi radom sa djecom, a posebno onih koji se bave radom sa djecom rtvama zlostavljanja. Odvija se u raznim kampanjama, na lokalnoj ali i irem nivou, kojima je cilj podizanje svijesti cjelokupne drutvene zajednice o problemu, uz sistemsku edukacuju i promociju pozitivnih i kvalitetnih odnosa meu uenicima. Primarna prevencija zahtjeva struno savjetodavni rad sa djecom kod koje postoji rizik za pojavu zlostavljanja, ali i njihovim porodicama, sa ciljem poboljanja onih elemenata njihovog ivota, koji mogu biti uzroci pojave zlostavljanja. Putem medija i drugih oblicika propagande javnost bi se trebala upoznati sa problemom vrnjakog zlostavljanja i njegovim posljedicama po zdrav razvoj svakog djeteta. Primarna prevencija se moe sprovesti samo ukoliko ima strunog i edukovanog kadra za sprovoenje raznih preventivnih programa. Djeci treba pomoi i kada ne trae pomo. Pasivnost nad zlostavljanjem znai sudjelovanje u njemu. Primarna prevencija se sprovodi na nain da se djeca upoznaju sa njihovim pravima, pouavanjem da prepoznaju pojedine vidove zlostavljanja, podsticati ih u razvoju, pozitivne slike o sebi i u razvijanju samopuzdanja, pouiti ih socijalnim vjetinama, posebno nenasilnom rjeavanju konflikta. Sekundarna prevencija Sekundarna prevencija treba da se odnosi na rano otkrivanje zlostavljanja. Ona je usmjerena na rizine uenike i njihove porodice. Potrebno je utvrditi rairenost i inioce rizika zlostavljanja te educirati, prije svega nastavnike, koji rade sa djecom da prepoznaju rizine uenike, te da osposobe takve uenike da se pravovremeno suoavaju sa problemom zlostavljanja. Da bi sekundarna prevencija funkcionisala potrebno je da se razradi metodologija radne dijagnostike, poveu svi inioci, koji se bave problemom zlostavljanja, te putem javnih sredstava informisanja upoznavanje sa programom edukacije. 2

Rad je objavljen u Sarajevu pod naslovom: Selimovi, H. (2008). Program prevencije vrnjakog zlostavljanja. Naa odgoja i obrazovanja br. 43. str. 3-12.

kola -asopis za teoriju i praksu

Tercijarna prevencija Tercijarna prevencija je tretman, tj. intervencija u sluaju zlostavljanja i njegovog ponavljanja. Tretman ima za cilj sprijeiti ponavljanje zlostavljanja i ublaiti njegove posljedice. Neophodna je brza intervencija, odmah, bez odgaanja u situacuji kada se zlostavljanje upravo dogodi. Tercijarna prevencija moe biti medicinska, socijalna i profesionalna, a ustvari profesionalna pomo strunog osoblja je usmjerena na rehabilitaciju djeteta, koje je pretrpjelo zlostavljanje radi spreavanja nastajanja tekih posljedica po fiziko i mentalno zdravlje takve djece. Pomo se prua kako rtvi, tako i poinitelju zlostavljanja. Ovdje je vano i statistiki pratiti zlostavljanje, kao i obrazovati strunjake ukljuene u tretman (pedagoge, psihologe i uitelje). Mora se pratiti i uinak tretmana. Potrebno je obratiti panju na istrani postupak, kako ne bi svojim provoenjem dodatno traumatizirali djecu rtve zlostavljanja. Svaka od ovih preventivnih mjeramoe biti usmjrena na odgojno-obrazovne ustanove, porodicu i drutvenu zajednicu. Odgojno-obrazovne institucije Odgojno obrazovne institucije od predkolskih, osnovne, srednje kole i fakulteta moraju posebnu panju posvetiti prevenciji vrnjakog zlostavljanja. Naime, zlostavljanje se u ovim ustanovama javlja u rasponu od vrtia do srednje kole i nadalje. Posebna panja u ovom radu bit e stavljena na osnovne kole kolsko okruenje ima veliku ulogu kada je u pitanju pojavu zlostavljanja. ,,Nedostatak bliskosti, osjeaja prihvaenosti svih uenika, te meusobnog potovanja izmeu nastavnika i uenika i obrnuto, dovode do zlostavljanja u koli. (J. Jankovi 2000). Nereagovanje nastavnika i strunih saradnika na agresivna ponaanja uenika i lo nadzor u odreenim dijelovima kole (igralite, hodnici) samo olakavaju uenicima zlostavljaima da budu agresivni i zastrauju druge uenike. ,,kola je odgovorna za zlostavljanje, koje se dogaa u koli i u blizini kole: direktor, nastavnici i struni saradnici duni su sprijeiti i zaustaviti svaki oblik zlostavljanja u koli, te ako je potrebno, saraivati s policijom i centrom za socijalni rad. (R. Tomi, M. ehovi, . Hatibovi, 2005) Vano je da se kola pobrine za postojanje ,,sigurnog mjesta na koje se mogu skloniti oni koji se osjeaju rtvama, da vlastitim primjerom (tj. ponaanjem zaposlenika kole) daje model nenasilnog i pozitivnog ponaanja, te potivanja uenika, zatim da adekvatno nadgleda mjesta za koja uenici kau da su potencijalna mjesta napada i zastraivanja. Prvi korak u suzbijanju zlostavljanja u kolama morao bi biti suoavanje s problemom i priznavanje svih u koli, da problem postoji i da se tie svih, a ne samo rtve i njene porodice. Da bi to kola postigla ona moraju razvijati humane odnose meu djecom, podsticati toleranciju, njegovati pozitivan stav u komunikaciji na nivou uenik-nastavnik, nastavniknastavnik, uenik- roditelj, uenik-uenik. Osnovu svakog preventivnog programa u odnosu na probleme zlostavljanja ini poduavanje djece odgovarajuim metodama rjeavanja konflikata. Rjeavanje konflikata, izraavanje miljenja o rjeenju i stvaranje miroljubive kole predstavljaju tri pristupa prevenciji vrnjakog zlostavljanja. U prevenciji zlostavljanja meu djecom najvie panje treba posvetiti najmanjoj djeci (uglavnom do petog razreda

Rad je objavljen u Sarajevu pod naslovom: Selimovi, H. (2008). Program prevencije vrnjakog zlostavljanja. Naa odgoja i obrazovanja br. 43. str. 3-12.

kola -asopis za teoriju i praksu

osnovne kole). Meutim, zbog prirode samog problema program treba proiriti i na djecu u viim razredima osnovnih, te srednjih kola. Da bi se mogao primijeniti bilo koji preventivni program, svaka kola mora izmjeriti stepen vrnjakog zlostavljanja u svojoj sredini Upitnikom zlostavlja/rtva Dana Olweusa. Svi zaposlenici u koli, roditelji i djeca upoznaju se sa rezultatima ispitivanja u vlastitoj koli (ko, gdje, kako ini i trpi zlostavljanje), te s rezultatima na nivou cijele Bosne i Hercegovine. U radu emo navesti sadraje samog programa, koji se trebaju koristiti u prevenciji, metode rada i ulogu uitelja i drugog osoblja kole u prevenciji vrnjakog zlostavljanja. U odgojno-obrazovnim ustanovama aktivnosti treba usmjeriti na prevenciju zlostavljanja s ciljem, koji je usmjeren na: smanjivanje agresivnog ponaanja; razumijevanje i pouavanje o sadraju i oblicima zlostavljanja; postavljanje pravila i sistema za brzo i dosljedno prepoznavanje i reagovanje na zlostavljanje; modeliranje vrijednosti i naela nenasilnih rjeenja konflikata, poduavanje o tome kako ne postati rtvom; poduavanje strategijama prepoznavanja i izbjegavanja neugodnih (neprijateljskih) situacija; poduavanje samopotovanju te potivanju razliitosti kako kolskom politikom i atmosferom u koli tako i kroz sve aktivnosti, u kojima uestvuju uenici, kolsko osoblje i roditelji. Prevencija treba da se zasniva na sadrajima, namijenjenim i posebno prilagoenim uzrastu od vrtia do srednje kole. Uenici trebaju dobiti osnovna znanja, koja su vezana za informacije o: Osjeajima i njihovom upravljanju; Moguim razlikama i pravilima za rjeavanje sukoba razliitosti; Dopustivim i nedopustivim dodirima; Razumijevanju mogunosti da i odrasli, kojima vjeruju, mogu postupiti na naine koji su nepoeljni. U viim razredima osnovne i srednje kole nadograuju se i profiliraju teme, koje podrazumijevaju: Upravljanje ljutnjom; Uspostavljanje samokontrole; Razumijevanje dinamike konflikta; Iznalaenje rjeenja u specifinim konfliktnim situacijama; Odnos prema zlostavljaima; Vjetine pregovaranja i komunikacije; Mogunosti poboljanja meuljudskih odnosa; Izbjegavanje i odbrana od zlostavljaa; Spoznavanje drutvenih vrijednosti prihvatljivijih od zlostavljanja kao i uenje govora upuenog samom sebi s ciljem umanjivanja stresa i umirivanja napetosti osobe, koja je izloena zlostavljanju. Nadopunjujui znanje steeno u niim razredima, programi za starije uenike podrazumijevaju i: Dimenzije istraivanja i razvijanja sposobnosti uoavanja uzroka i posljedica nasilja; Uoavanja razliitih tipova problematinih odnosa i sukoba meu ljudima; Uoavanje stavova, koji promoviu zlostavljanje; Ispitivanje situacija napada; Razotkrivanje mitova i razliitih stereotipa o zlostavljanju; Otklanjanje stereotipa o rtvinoj odgovornosti; Razvijanje stavova i osjeaja empatije sa rtvama; 4

Rad je objavljen u Sarajevu pod naslovom: Selimovi, H. (2008). Program prevencije vrnjakog zlostavljanja. Naa odgoja i obrazovanja br. 43. str. 3-12.

kola -asopis za teoriju i praksu

Sposobnosti uoavanja i smanjivanja stanja visokog rizika, kao to su utjecaji droga, alkohola, posjedovanja oruja i slino; Strategije sprjeavanja eskalacije konflikata u neeljenim smjerovima; Razvijanje pozitivnih komunikacijskih vjetina i mogunosti promovisanja jednakosti u meuljudskim odnosima. Navedene sadraje treba sprovoditi na svim asovima, na kojima se ukae potreba da se govori o vrnjakom zlostavljanju. Za realizaciju ovih sadraja treba koristiti multidimenzionalni pristup i interaktivne tehnike uenja. U niim razredima to podrazumijeva: prianje pria i igranje uloga (posebno u konfliktnim situacijama); koritenje lutaka; uvjebavanje prihvatljivih ponaanja; primjenu tehnike crtea i pomatranja slika; verbalne instrukcije i savjete kako se u nekim situacijama zlostavljanja snai. Starijim se uenicima mogu ponuditi razliiti zadaci kao to su intervjuiranje odraslih o zlostavljanju i rjeenjima konfliktinih situacija. esto se koriste i diskusije u veim ili manjim grupama, koje se upotpunjuju videosnimkama iz stvarnog ivota, te zadacima za samostalno istraivanje o uzrocima i posljedicama zlostavljanja. Posebno u srednjim kolama primjenjuju se i metode vrnjaka edukatora kao jedan od modela, koji pokazuje pozitivne efekte meu djecom. Kako bi veina prevencijskih programa zlostavljanja meu djecom bila uspjeno izvedena, uglavnom se ne zahtijeva posebna edukacija uitelja. Educiranje se obino sastoji od poduavanja uitelja tehnikama, koje bi im mogle biti korisne pri sprovoenju programa, informacija to sve podrazumijevaju termini vrnjakog zlostavljanja, kako ih prepoznati, te to se od uitelja u nekim tipinim situacijama oekuje. Uitelji se mogu poduiti primijenom videa, prirunika ili neposrednim poduavanjem na raznim seminarima, koji bi bili organizovani u cilju prevencije zlostavljanja. Osim navedenih sadraja, kojima bi se smanjilo vrnjako zlostavljanje, ono to svaka kola treba uraditi jest pojaati kontrolu za vrijeme odmora u kolskoj zgradi, ali i van nje, u dvoritu i na sportskom igraliu, jer sve su to mjesta gdje postoji mogunost izbijanja sukoba. Da bi se dolo do podataka o zlostavljanju, potrebno je postaviti sanduie povjerenja, u koje bi uenici ubacivali svoje poruke, koje iz straha ili nekih drugih razloga ne mogu javno rei da bi kola na adekvatan nain mogla odgovoriti na potrebe svojih uenika. Ono to bi svaki razrednik mogao uraditi je pomoi uenicima u izraditi razrednnih pravila te ih objediniti u zajednika kolska pravila (kasnije se ta pravila uvrtavaju u Pravilnik o kunom redu kole, a nain postepena u Pravilnik o pedagokim mjerama). Da bi preventivni program vrnjakog zlostavljanja bio efikasan, moraju se ispuniti odreeni uslovi. Strategije koje se koriste moraju biti praktine: vano je koliko su efikasne, a ne koliko su lahke ili brze. Ako ne smanjuju vrnjako zlostavljanje, ne treba ih koristiti; Odreene vrste suprotstavljanja bi trebalo ohrabrivati, umjesto kaanjavati. Djeca mogu nauiti da je u redu ako su ljuta, ali i da postoje neagresivni naini kako s ljutnjom izai na kraj. Kljune strategije i intervencije zasnivaju se na vrijednostima, a ne na nagradama i kaznama: uenici se moraju nauiti birati nenasilno ponaanje i u odsutnosti autoriteta. Dugorone promjene se temelje na pouavanju vrijednosti kao to su sigurnost, altruizam, potovanje i slino.Sva ponaanja, za koja elimo da ih uenici biraju i slijede, moramo i sami pokazivati kao model i poduavati ih o njima: pokazati uenicima model izraavanja ljutnje, frustracije i nestrpljenja kakav elimo vidjeti kod njih. Niti jedan uenik ne moe initi ono to nikad nije vidio. Na ovaj nain pokazujemo uenicima kako stvarni ljudi - mi, koristimo nenasilne strategije i kako su one djelotvotne ak i onda kad se ljudi osjeaju neprijateljski raspoloeni. Svaki uenik je dobrodoao u kolu, ak i onaj, koji se ne ponaa dobro: u koli ne smiju postojati marginalizirani i manje vrijedni uenici. Treba ih uiti i pokazivati im da nitko nije manje vrijedan, a prema iskazanom loem ponaanju odnositi se kao brini roditelji, 5

Rad je objavljen u Sarajevu pod naslovom: Selimovi, H. (2008). Program prevencije vrnjakog zlostavljanja. Naa odgoja i obrazovanja br. 43. str. 3-12.

kola -asopis za teoriju i praksu

koji to nastoje ispraviti. Svi u koli moraju biti ukljueni kako u stvaranje tako i sprovedbu programa prevencije zlostavljanja: neophodno je sudjelovanje svih, poevi od direktora, uitelja, roditelja, uenika, administrativnog i tehnikog osoblja. Bez sudjelovanja svih nee biti eljenih promjena. Svaki program ima svoje efekte. Eefekti ovog programa usmjereni su na sprjeavanje vrnjakog zlostavljanja i oni treba da rezultiraju poveanjem znanja i svijesti o tim problemima kao i smanjivanjenjem zlostavljanja. Ono to se eli postii je smanjenje uenikih pritubi u vezi sa zlostavljanjem, manje tjelesnih sukoba, vei osjeaj sigurnosti u koli, manje kolskih kazni, manje prijetnji, vie prijava problematinih situacija od strane uenika, manje agresivnih namjera ili razmiljanja o agresiji. Pozitivni efekti ovog preventivnog programa trebaju se pokazati i kod mlaih i kod starijih uenika. Model, koji je predstavljen, vezan za odgojno-obrazovne institucije samo je jedan od mnogobrojnih, koji se mogu primijeniti kako bi se zlostavljanje smanjilo. Njegova efikasnost zavisi od samih uesnika i njihove angaovanosti u samom projektu.

Porodica Porodica ima vanu ulogu u smanjivanju zlostavljanja, upravo odgajajui svoju djecu u sigurnim domovima, s dosta ljubavi. Svakom djetetu je potreban blizak odnos s roditeljima pun ljubavi kako bi se osjealo sigurno i zatieno te razvilo osjeaj povjerenja. Bez vrstog oslonca na odraslu osobu dijete moe postati agresivno, tjeskobno i nesigurno. Manja je vjerovatno da e se kod djeteta javiti poremeaj u ponaanju ili delinkvencija ako se roditelji posvete djetetu pogotovo u ranim godinama razvoja. Vano je upamtiti da djeca imaju svoju vlastitu linost i razum, te da njihovo osamostaljivanje ponekad kod roditelja stvara osjeaje ljutnje, frustracije ili razoarenja. Potrebno je dati sve od sebe da se na djetetovo ponaanje ne reaguje na neprijateljski nain. Djeca ovise o roditeljskoj podrci, zatiti i ohrabrenju kada ue razmiljati svojom glavom. Bez pravilnog nadzora djeca ne dobiju potrebnu sigurnost. ,,Potrebno je ohrabriti kolsku djecu za sudjelovanje u nadgledanim kolskim aktivnostima, kao to su dodatna nastava, sport ili rekreacijske grupe.(R. Tomi, M. ehovi, . Hatibovi, 2005.) Roditelji ponekad ohrabruju agresivno ponaanje, a da nisu toga ni svjesni. Na primjer, neki roditelji smatraju da je za djeake dobro da se naue tui. Djecu treba nauiti kako konstrunktivno i nenasilno iskoristiti svoje slobodno vrijeme, da probleme rjeavaju mirnim rijeima, a ne akama, prijetnjama ili orujem. Najvanije je ne tui djecu. Udaranje, amaranje i batine djeci pokazuju kako je u redu udarati druge kako bi se rijeio problem. Fiziko kanjavanje odgaa loe ponaanje samo na kratko vrijeme. Roditelji mogu dosta toga napraviti da pomognu djetetu rtvi zlostavljanja. Moraju znati da za zastraivanje nije krivo njihovo dijete. U nekim situacijama djeca se mogu sama suoiti sa zastraivanjem i zlostavljanjem, ali esto je potrebna pomo odraslih i njihova ukljuenost. Veina djece odrasta u nenasilnim uslovima i nije navikla na takvo ponaanje, pa se ne snalazi, a i nije u mogunosti primijeniti neke strategije spreavanja zastraivanja. Djeca, koja se poale roditeljima, oekuju pomo i nikako im se ne smije govoriti da se ne obaziru na zastraivanje. Takoer je korisno pronai djetetu aktivnost u kojoj je uspjeno i za koju pokazuje interes. Ako roditelji posumnjaju da im je dijete zlostavlja u koli, vano je odmah potraiti pomo, prije nego to doe do veih obrazovnih, socijalnih, emocionalnih i zakonskih 6

Rad je objavljen u Sarajevu pod naslovom: Selimovi, H. (2008). Program prevencije vrnjakog zlostavljanja. Naa odgoja i obrazovanja br. 43. str. 3-12.

kola -asopis za teoriju i praksu

potekoa. Vano je saznati ta uzrokuje takvo ponaanje, te razviti plan mijenjanja nasilnog ponaanja i pritom razgovarati s djetetom, pedijatrom, direktorom kole, kolskim pedagogom, psihologom, defektologom i psihijatrom. ,,Djeca zlostavljai mogu imati brojne razloge za svoja ponaanja: oponaaju stariju brau, roditelje, rodbinu, ne znaju druge, bolje naine komunikacije s drugom djecom, sami su doivjeli zlostavljanje, napeti su zbog raznih izvora stresa. (A. Miku - Kos, 2005.) Kao to se moe uoiti, roditelji imaju veliku ulogu u procesu spreavanja, bilo da se radi o djeci zlostavljaima ili zlostavljanoj djeci, ali je injenica da roditelji prvo trebaju saznati da je prisutno zlostavljanje u ivotu njegovog djeteta pa tek onda reagovati. Isto tako veliki problem predstavlja i to da mnogi roditelji ne mogu da prihvate injenicu da je njihovo dijete zlostavlja iako dobiju tu informaciju iz kole ili od vrnjaka svoga djeteta, jer esto se deava da djeca zlostavljai ne pokazuju svoju agresivnost kod kue, pa se ne moe primijetiti da dijete zlostavlja drugu djecu u koli. Svakako treba naglasiti i to da je za uspjeh smanjivanja vrnjakog zlostavljanja svakako potrebna dobra saradnja roditelja i kole. Da bi roditelji mogli preduzeti odreene mjere protiv vrnjakog zlostavljanja, moraju biti educirani o oblicima zlostavljanja, uzrocima i posljedicama zlostavljanja, te mogunostima prevencije zlostavljanja meu vrnjacima. Edukacija roditelja moe se sprovesti putem roditeljskih sastanaka, radionica za roditelje, individualnih informacija, formiranih roditeljskih odobra za razvoj i sprovoenje kolskih aktivnosti, koje promoviu temeljne ciljeve preventivnog djelovanja. Zbog toga je potrebno stvaranje bolje povezanosti porodice i kole. Teme, koje bi roditeljima trebalo prezentovati, su: Uslovi neophodni za pravilan razvoj djeteta; Pravilan razvoj u porodici; tetan uticaj kanjavanja na razvoj djeteta; Zlostavljanje i vrste zlostavljanja; Najee greke, koje roditelji prave, u odgoju djece.

Edukacija prua pomo roditeljima u konkretnim ivotnim situacijama, u uenju socijalno prihvatljivih uloga, u prihvaanju zdravih ivotnih stilova, boljem funkcionisanju, te reduciranju rizinih ivotnih situacija. Roditelji trebaju posveivati vie panje svojoj djeci i vie sa njima razgovarati. Svakog trenutka trebaju biti spremni da im pomognu i prue im podrku. Stvaranjem povjerenja izmeu djece i roditelja u mnogome se olakava rjeavanje problema, jer djeca se mogu obratiti za pomo svojim roditeljima, ako imaju problem, to predstavlja prvu stepenicu u prevenciji zlostavljanja. Djeca od roditelja trebaju nauiti kako konstrunktivno i nenasilno iskoristiti svoje slobodno vrijeme, da probleme rjeavaju mirnim putem i rijeima, a ne akama, prijetnjama ili orujem. Najvanije je ne tui djecu. Udaranje, amaranje i batine djeci pokazuju kako je u redu udarati druge kako bi se rijeio problem. Fiziko kanjavanje odgaa loe ponaanje samo na kratko vrijeme. Roditelji mogu dosta toga napraviti da pomognu djetetu rtvi zlostavljanja. Moraju znati da za zastraivanje nije krivo njihovo dijete. U nekim situacijama se djeca mogu sama suoiti sa zastraivanjem i zlostavljanjem, ali esto je potrebna pomo odraslih. Ukoliko roditelji sumnjaju da im je dijete rtva zastraivanja i zlostavljanja u koli, trebaju od njih traiti da im ispriaju ta se dogaa kod njih. Svakako treba naglasiti i to da je za uspjeh smanjivanja vrnjakog zlostavljanja svakako potrebna dobra saradnja roditelja i kole.

Rad je objavljen u Sarajevu pod naslovom: Selimovi, H. (2008). Program prevencije vrnjakog zlostavljanja. Naa odgoja i obrazovanja br. 43. str. 3-12.

kola -asopis za teoriju i praksu

Drutvena zajednica Zlostavljanje meu vrnjacima je drutveni problem. Naime, vrnjako zlostavljanje je problem koji treba da pokrene sve drutvene institucije kako bi se iznalo rjeenje njegovog suzbijanja. ,,Potrebno je razvijati svijest graana da je njihova dunost i obaveza da reagiraju na zlostavljanje koje primijete ili sumnjaju da se dogaa. (http://www.poliklinikadjeca.hr/index.html). Zato je veoma vaan multidisciplinarni pristup i to putem obrazovanja, zdravstva, socijalne zatite, pravosua i policije. Samo ukljuenjem svih ovih inilaca u problem zlostavljanja ovaj problem moe se moe rijeiti. Preventivni program odnosi se na pomo u prilagoavanja nepovoljnim uslovima za normalan rad i razvoj svakog uenika. Primjena ovakvog programa, mogua je uz uee itave drutvene zajednice,i samo na taj nain moe doi do vidnih pomaka u smanjenju vrnjakog zlostavljanja. Naalost, u naoj zemlji drutvo ne pridaje veliki znaaj ovom problemu i izuzimajui nekoliko entuzijasta, koji nastoje rasvijetliti ovaj problem i dati mu onu dimenziju, koju treba da ima u drutvu, drugih organizovanih drutvenih akcija nema. Ono to drutvo treba da preduzme je: Istraiti broj i pojavne oblike zlostavljanja meu vrnjacima na nivou cijele zemlje; Zahtjevati od odgojno-obrazovnih institucija, centara za socijalni rad i policije imenovanje strunih osoba za kordiniranje aktivnosti vezanih za vrnjako zlostavljanje te njihovo educiranje; Putem medija, obraanjem javnih linosti osuditi zlostavljanje; Pomoi kolama u opremanju nastavnim sredstavima, koja su potrebna za educiranje nastavnika. Mediji su znaajni u davanju informacija iroj javnosti o aktivnostima, koje drutvena zajednica preduzima na polju prevencije, ublaavanja i spreavanja zlostavljanja. Oni mogu izvjetavati o aktivnostima razliitih inilaca, koji se bave ovim problemom

Zakljuci Porast vrnjakog zlostavljanja povezan je sa porastom zlostavljanja u porodici i u drutvu. Da bi se obezbjedilo sigurno okruenje, u kojem e dijete odrastati, potrebno je da se uloi mnogo napora i to od odgojno-obrazovnih ustanova preko porodice, pa sve do same drutvene zajednice. Akcenat u naem radu smo stavili na osnovne kole koje bi prije svega trebale ispitati prisutnost vrnjakog zlostavljanja, a zatim primjeniti konkretne sadraje koje e u koli sprovoditi svi zaposleni i na svim asovima na kojima se ukae prilika da bi mogli biti primjenjeni. Samo zajednikom kordinacijom svih zaposlenika mogue je postii cilj a to je smanjenje prisutnosti vrnjakog zlostavljanja. Porodica je vaan inilac u smanjivanju zlostavljanja. Ono to ona treba da uradi je da odgaja svoju djecu u sigurnim domovima, s dosta ljubavi. Vano je upamtiti da djeca imaju svoju vlastitu linost koju roditelji trebaju potovati. Roditelji moraju da ohrabruju pozitivne naine ponaanja, a spreavati agresivno ponaanje.Takoer je korisno pronai djetetu aktivnost u kojoj je uspjeno i za koju pokazuje interes. Da bi roditelji uistinu pomogli svojoj 8

Rad je objavljen u Sarajevu pod naslovom: Selimovi, H. (2008). Program prevencije vrnjakog zlostavljanja. Naa odgoja i obrazovanja br. 43. str. 3-12.

kola -asopis za teoriju i praksu

djeci oni moraju osposobljeni za to, a to je mogue postii edukacijom koju bi trebala organizovasti za roditelje. Zlostavljanje meu vrnjacima je drutveni problem i u njegovom rjeavanju moraju biti ukljuene i sve drutvene institucije i to od obrazovnih, zdravstvenih, socijalnnih , pa do pravosua i policije. Nae drutvo naalost ovom problemu ne pridaje veliki znaaj i jo uvjek se ovim problemom bavi samo nekoliko entuzijasta, bez organizovane drutvene podrke koji nastoje rasvijetliti ovaj problem i dati mu onu dimenziju, koju treba da ima u drutvu.

Literatura 1. Aimovi, D. (2005), Obrasci nasilja i obrazovanja, Novi Sad 2. Ajdukovi,D (1995),Program psihosocijalne pomoi prognanoj i izbjegloj djeci, Zagreb, Drutvo za psihosocijalnu pomo 3. Barbara, C, A. (2004), Nasilnik,rtva, promatra, Zagreba, BIOS 4. ati, R. (2003), Porodina pedagogija, Zenica, Pedagoki fakultet, Zenica 5. Jankovi, J. (2000), Nasilje nad djecom, Sarajevo, Naa kola 6. Miku - Kos, A. (2005), Nasilje meu vrnjacima, Graanica, Osmijeh 7. Miku - Kos, A., Gai - Pavi, S. (2005), Nasilje i proganjanje meu vrnjacima, Graanica, Osmijeh 8. Olweus, D.(1998), Nasilje meu djecom u koli: to znamo i to moemo uiniti, Zagreb, kolska knjiga 9. Raundalen, M. (1998), Agresivnost: prirunik za savjetnike roditelja, Zagreb Udruenje ,,Djeca prva 10. ehovi, M. Tomi, R. (2004), Najozbiljniji oblici ugroavanja prava djece, Sarajevo, Prosvjetni list br. 913. 11. Tomi R., ehovi M., Hatibovi . (2005), Prisutnost zlostavljanja meu djecom i mladima, Tuzla