Metodika1 AKTIVNOST 11.

OSVRT NA UVODNE PROBLEME SLIKA NIJE DOKAZ

U nastavi matematike slika ne slui kao dokaz. Ona nam moe pomoi kao ideja za daljnje dokazivanje ili za lake shvaanje. Upravo u sljedeim primjerima vidjeti emo zato je to tako.

U ovome primjeru naizgled imamo dva geometrijska tijela jednakih povrina. Ako ovako prikaemo nekome ovaj zadatak, moe se primijetiti da obje slike imaju 4 sukladna lika, dakle to su geometrijski likovi s jednakim povrinama. No, samim raunanjem dobivamo da je povrina lijevog lika, pravokutnika, nazovimo ga A jednaka P(A)=513=65 dok je povrina desnog lika, kvadrata, nazovimo ga B, jednaka P(B)=88=64. Odmah uoavamo da slika nije dokaz, ve da neto moramo raunski dokazati. Pogledajmo u emu je problem. U pravokutniku je neprecizno nacrtana dijagonala te je ve u samom startu dolo do pogreke. Slijedi da trokuti 2 i 3 nisu sukladni. Naime, u kvadratu u trokutu 2 je kateta duljine neto manje od 3, dok je u pravokutniku duljine vee od 3. Isti problem je i sa trokutom 3. U trapezu 1 kvadrata duljina baze je manja od 5 cm, dok je u pravokutniku vea. Upravo zbog toga dolazi do problema, dok ukoliko sve radimo raunski, toga nema. Analogno dobivamo za trokute 3 te za trapeze 4.

U drugome primjeru nailazimo na sline probleme. Na slici moemo uoiti da je osnovica desnog trokuta dua od osnovice lijevog trokuta, ali i da su krakovi desnog trokuta dui od krakova lijevog trokuta. Zbog toga trokuti 1 nisu sukladni, kao ni trokuti 2, 3, 4. Likovi 5 i 6 djeluju odrezano u desnom trokutu, dok u trokutu lijevo toga nema. Isto kao i u prethodnom primjeru, ovi trokuti zbog slike djeluju sukladno i jednakih povrina. Sa slike moemo rei da je desni trokut manje povrine, to je upravo rezultat nepreciznog crtanja.

U posljednjem primjeru takoer moemo uoiti da slika nije dokaz. Toke (0,0), (156,0), (0,160) lako bi se mogle oitati sa slike, ukoliko precizno crtamo (iako niti to ne mora biti sluaj), no toku A ne moemo lako oitati sa slike. Moe se dogoditi da je moemo oitati, ali ukoliko negdje samo malo pogrijeimo, dobiti emo krive koordinate toke A. Upravo zbog toga potrebno je raunski dobiti koordinate kao presjek pravaca, a slika nam moe posluiti kao pomo, ili kontrola, je li rjeenje ispravno, poklapa li se otprilike. Na temelju prethodnih primjera moemo uoiti da slika nikako ne moe bit dokaz u matematici, ali nam moe pomoi u razmiljanju i razvijanju ideje dokaza. esto moe biti korisna kao skica, ali ne smijemo je samostalno koristiti kao dokaz.