1

TEHNIKO VELEUILITE U ZAGREBU

STRUNI STUDIJ ELEKTROTEHNIKE








Leon neler
JMBAG: 2401032315
Izrada mikrotrakaste antene i VF generatora u
valnom podruju od 12.5cm
ZAVRNI RAD br. 795



Mentor: dr.sc. Sonja Zentner Pilinsky, prof.vis.k.





Zagreb, prosinac, 2009.
2
elio bih se zahvaliti:

Svojoj mentorici Sonji Zentner Pilinsky koja me je svojim savjetima i prijedlozima vodila
kroz rad, te profesoru Tomislavu Debogoviu sa Fakulteta elektrotehnike i raunarstva koji
mi je omoguio te pomagao u izvedbi mjerenja parametara antena.







































3
Saetak zavrnog rada



Rad opisuje konstrukciju mikrotrakastih linija i antena. Takoer se govori o nainima nizanja
antena i potekoa koje pritom mogu nastati.
Nakon konstrukcije i izrade, izvrio sam mjerenja parametara antene koje sam takoer opisao.
U zadnjem poglavlju sam opisao konstrukciju jednostavnog mikrovalnog naponom
upravljanog oscilatora koji radi na frekvencijskom opsegu konstruirane antene, te mogunost
njegove primjene u mjerenju parametara antene.

































4

SADRAJ



1. Uvod .......................................................................................................................................5
2. Mikrotrakasta prijenosna linija ..........................................................................................6
2.1. Uvod.................................................................................................................................6
2.2. Kvazi-TEM MOD.............................................................................................................8
2.3. Karakteristina impendancija mikrotrakaste linije ..........................................................9
2.4. Efektivna dielektrina konstanta mikrotrakaste linije....................................................10
2.5. Fizika i valna duljina mikrotrakaste linije....................................................................10
2.6. Aproksimativno odreivanje karakteristine impendancije mikrotrakaste linije ..........11
2.7. Formule za precizno odreivanje karakteristine impendancije mikrotrakaste linije ...13
2.8. Konstrukcija mikrotrakaste prijenosne linije sa programom appCAD..........................15
2.9. Disperzija .......................................................................................................................16
2.10. / 4 transformator za realne impendancije izveden u mikrotrakastoj tehnici .............18
2.11. T dijelilo snage.............................................................................................................20
2.12. / 2 rezonator .............................................................................................................21
2.13. Prilagoenje impendancije troila na prijenosnu liniju putem stub-ova......................23
3. Mikrotrakasta Patch antena ..............................................................................................27
3.1. Uvod...............................................................................................................................27
3.2. Naelo rada mikrotrakaste antene..................................................................................28
3.3. irina frekvencijskog pojasa mikrotrakastih antena ......................................................31
3.4. Konstrukcija pravokutne mikrotrakaste patch antene....................................................33
3.5. / 4 pravokutna patch antena ........................................................................................36
3.6. Kruna (cirkularna) microstrip patch antena .................................................................38
3.7. Kruno polarizirana pravokutna microstrip patch antena..............................................40
3.8. Kompaktne microstrip patch antene ..............................................................................41
3.9. Nizanje mikrotrakstih patch antena ...............................................................................42
3.10. Jednodimenzionalani linearni paralelni antenski niz ...................................................43
3.11. Dvodimenzionalni linearni paralelni antenski niz .......................................................43
3.12. Projektiranje jednodimenzijalnog linearnog paralelnog mikrotrakastog antenskog
niza........................................................................................................................................44
3.13. Serijski antenski niz .....................................................................................................45
3.14. Franklin-ov antenski niz u mikrotrakastoj tehnici .......................................................47
3.15. Mehanike karakteristike mikrotrakastih antena .........................................................48
4. Proraun, dizajn i izrada jednodimenzionalanog linearnog paralelnog antenskog niza
u valnom podruju od 12,5cm...............................................................................................49
4.1. Prorauni transformatora, T razdijeljnika i prijenosnih linija........................................51
5. Mjerenje parametara antenskog niza...............................................................................53
5.1. S parametri .....................................................................................................................53
5.2. Mjerenje koeficijenta refleksije antene analizatorom mrea .........................................55
5.3. Mjerenje dobitka antene analizatorom mrea................................................................57
6. Naponom kontroliran oscilator (2380MHz-2665MHz) ...................................................60
6.1. Tehnike specifikacije ...................................................................................................60
6.2. Konstrukcija oscilatora ..................................................................................................61
7. Zakljuak.............................................................................................................................64
Literatura..............................................................................................................................65

5

1. Uvod


Danas gotovo sva radiokomunikacija odvija se u mikrovalnom podruju.
Smanjenje dimenzija uraaja te rad sa manjim snagama najvee su prednosti ovog
frekvencijskog pojasa.
Na niim frekvencijama najee najvea komponenta radioureaja je antena jer njene
dimezije ovise o valnoj duljini.
U mikrovalnom podruju valna duljina rada ureaja je mjerljiva sa njegovim dimenzijama te
se stoga antene mogu staviti u kuite ureaja.

U tu svrhu se izrauju mikrotrakaste antene.
.(Svi dananji mobiteli, veina laptopa koriste integrirane mikrotrakaste antne.)
Signal koji se generira na VF generatoru ureaja potrebno je dovesti anteni. Kako je
nezgrapno u ureajima malih dimenzija rabiti koaksijalne kablove, upotrebljavaju se
mikrotrakste prijenosne linije koje se mogu prialgoditi impendancijama antena.
Za zavrni rad odluio sam se pozabaviti konstrukcijom mikrotrakastog antenskog niza koji
ukljuuje konstrukciju mikrotrakaste prijenosne linije te mikrotrakste patch antene.
Krajnji produkt je izrada antenskog niza, te mjerenja njegovih parametra.
Kako bih demonstrirao rad napravio sam RF generator u frekventom pojasu rada antene, te
predajnu i prijemnu antenu istih karakteristika.

U prvom poglavlju opisana je mikrotrakasta linija to jest njeni parametri i konstrukcija.
Drugo poglavlje opisuje princip rada te konstrukciju mikrotrakaste patch antne.
U treem poglavlju opisao sam konstrukciju niza od etiri microstrip antene.
U etvrom poglavlju opisujem postupak mjerenja parametara konstruiranog niza.
U zadnjem poglavlju je opisana konstrukcija jednostavnog naponski upravljanog osclatora te
mogunosti izvedbe mjerenja uz pomo istog.


.

















6
2. Mikrotrakasta prijenosna linija

2.1. Uvod


Veze izmeu elektrinih naprava na niim frekvencijama obino se ostvaruju upotrebom
vodia i komponenata za njihovo povezivanje. Parazitni kapaciteti, induktivteti i otpori
koncentrirani su u vodie ali se njihov uinak zanemaruje sa uinkom naprava. Stoga na niim
frekvencijama govorimo o sklopovima sa koncentriranim parametrima.
to je frekvencija via to su parazitni induktiviteti vodia te kapaciteti koji se javljaju izmeu
dva vodia izraeniji te ih se vie ne smije zanemarivati.
Stoga na viim frekvencijama govorimo o sklopovima sa raspodjeljenim parametrima.
Takoer na frekvencijama gdje je valna duljina mjerljiva sa duljinom vodia naponi i struje se
mjenjaju uzdu vodia.
Ukoliko je valna duljina koja odgovara najvioj frekvenciji rada dviju naprava mjerljiva sa
udaljenou tih dviju naprava, za njihovo povezivanje se ne koriste vodii ve prijenosne
linije.
Prijenosna linija je medij za prijenos voenog elektromagnetnog vala od jedne do druge toke
u prostoru.

Prijenosne linije trebaju imati sljedee karakteristike:
Zanemarivo malo parazitno zraenje
Minimalne gubitke prilikom prijenosa elektromagnetne energije
Elektrinu vrstou nunu za prijenos velike snage
Veliku mehaniku vrstou koja osigurava dugi radni vijek trajanja
to veu irokopojasnost (eng. bandwith)

U prijenosnim linijama zavisno od konstrukcije, elektromagnetni val se moe iriti na vie
naina.
Nain irenja elektromagnetnog vala naziva se MOD.
U prijenosnim linijama poznate su sljedee vrste modova:

TEM mod (popreni elektromagnetni valovi)- U homogenom izotropnom sredstvu vektori
elektrinog i magnetnog polja posvuda su okomiti na smjer irenja elektromagnetnog vala.
Ovaj mod moe nastati samo u prijenosnim linijama koje imaju najmanje dva meusobno
izolirana vodia.


TE mod (popreni elektrini val) tom modu je samo vektor elektrinog polja okomit na smjer
irenja elektromagnetnog vala)


TM mod( popreni magnetni val) tom modu je samo vektor magnetnog polja okomit na
smijer irenja EMV

Ako je prijenosna linija beskonano duga, omjeri napona i struje uzdu linije su jednaki.
Omjer napona i struje uzdu beskonane prijenosne linije naziva se karakteristina
impendancija prijenosne linije
0
Z .
7
Ukoliko je na kraju prijenosne linije prikljueno troilo jednake impendancije kao
karakteristina impendancija prijenosnog voda, ista e se ponaati kao da je beskonano duga
to jest omjer napona i struje e na svim tokama biti jednak.
Ukoliko je
0
Z
t
Z = dio energije elektromagnetnog vala e se reflekirati od troila prema
izvoru, te ako je karakteristina impendacija izvora jednaka
0
Z , energija reflektirana od
troila e se u potpunosti absorbirati na izvoru, a ukoliko ni karakteristina impendancija
izvora nije jednaka
0
Z dio energije e titrati du prijenosne linije dok se na kraju ne
absorbira.


Omjer reflektiranog i upadnog elektromagnetnog vala naziva se koeficijent refleksije I .

1
1
0
0
+

= I
Z
Z
Z
Z
T
T
ukoliko je otpor troila pozitivan, koeficijent refleksije se kree izmeu nule i
jedinice.
Iz jednadbe proizlazi: ako je
0
Z Z
T
= koeficijent refleksije bit e jednak nuli. Tada je troilo
prilagoeno prijenosnoj liniji. Najgori je sluaj ako je otpor troila beskonano velik, jednak
nuli ili je troilo isto reaktivno tada je koeficijent refleksije jednak jedinici to jest
elektromagnetni val se potpuno reflektirao od troila.


Mikrotrakasta linija se moe upotrebljavati za frekvencijsko podruje do nekoliko desetaka
GHz.





Slika 1: popreni presjek mikrotrakaste linije

Sastoji se od: vodljive trake irine w, dielektrinog supstrata visine h i relativne dielektrine
konstante
r
c , te uzemljene ravnine (eng ground plane).
Zavisno o parametrima w,h te
r
c mikrotrakasta linija posjeduje odreenu karakteristinu
impendanciju.
Mikrotrakasta linija nalazi primjenu na frekvencijskom podruju gdje je valna duljina
mjerljiva sa duljinom izmeu dviju komponenata koje trebamo povezati.

8

Slika 2: Primjer povezivanja mikrovalnih kompnenata mikrotrakastom linijom

Na slici 2. vidi se primjer povezivanja tranzistora sa izvorom te prilagodbe karakteristine
impendancije izvora na karakteristinu impendanciju tranzistora putem / 4 transforamtora.

Karakteristike mikrotrakaste linije:

Mogu prijenos istosmjerne i izmjenine elektrine struje.
Mogue povezivanje razliitih elektroninih komponenata poto se impendancija
mikrotrakaste linije moe prilagoditi karakteristinim impendancija komponenti
Valna duljina mikrotrakaste linije zbog supstrata koji ima veliku dielektrinu konstantu (oko
4) se smanji za 1/3 vrijednosti
Zbog svoje grae ne mogu podnijeti vrlo velike napone i snage.



2.2. Kvazi -TEM MOD

Ve je prije reeno da nain irenja elektromagnetne energije nazivamo MOD.
TEM MOD je karakteristian za koaksijalne kabele.
Kod mikrotrakaste linije elektrino polje koje se zatvara izmeu vodljive trake i uzemljene
ravnine ne prolazi kroz homogeno sredstvo to jest djelomino prolazi kroz zrak a djelomino
kroz supstrat. Brzina irenja elektromagnetnog vala u zraku jest
8
0 0
1
2, 9979563*10 /
*
c v m s
c
= = = dok je brzina elektromagnetnog vala u supstratu
jednaka
1
0 0
1
* *
r
v
c c
= Zbog razlika brzina elektromagnetnih valova kod mikrotrakaste
linije javlja se disperzija.
Stoga mod propagacije elektromagntetnih valova unutar mikrotrakaste linije se naziva kvazi
TEM mod.

9
a) b)

Slika 3: Prikaz silnica elektrinog a) i magnetnog polja b) mikrotrakaste linije

TEM mod nema svojstvo disperzije, dok se kod kvazi TEM moda disperzija poinje javljati
na frekvenciji od 2GHz te je ne smijemo zanemarivati na frekvencijskom podruju veem od
10GHz.








2.3. Karakteristina impendancija mikrotrakaste linije

Karakteristina impendancija TEM prijenosne linije iznosi:
0
1
*
*
p
p
L
Z v L
C v C
= = = , gdje
je
p
v fazna brzina.
Iz gore navedenih formula slijedi da je
1
*
p
v
L C
= . Ako se ukloni supstrat iz mikrotrakaste
linije to jest ako se izmeu mikrotrakaste linije i uzemljene ravnine nalazi zrak,
karakteristina impendacija bit e
0
1
L
Z
C
= . Iz ove formule se vidi da se time mjenja
kapacitet mikrotrakaste linije dok je induktivitet ostao isti.
Slijedi da je
01
* Z c L = i
01
1
1
*
Z
c C
= , gdje je c brzina svijetlosti u vakuumu. Iz ovoga slijedi
da je
1
1
*
*
c L
c C
= to jest
1
1
L
C
= . Ubacimo li ovo u jednadbu
C
L
Z =
0
dobit emo da je
0
1
1
* *
Z
c C C
= . Dakle karakteristina impendancija mikrotrakaste linije dobit e se ako se
odredi kapacitet po jedinici duljine mikrotrakaste linije sa i bez supstrata.




10
2.4. Efektivna dielektrina konstanta mikrotrakaste linije

Brzina propagacije elektromagnetnog vala mikrotrakaste linije bez supstrata jest
1
1
*
c
L C
= .
Podjeli li se ova jednadba sa jednadbom za brzinu propagacije elektromagnetnog vala sa
supstratom
1
*
p
v
L C
= , dobit e se:
2
2
1 p
C c
C v
= . Omjer
1
C
C
naziva se efektivna dielektrina
konstanta mikrotrakaste linije. Pa je
2
eff
p
c
v
c
| |
=
|
|
\ .
. Ako je vodljiva traka mikrotrakaste linije
iroka, gotovo svo elektrino polje se zatvara preko supstrata kao kod ploastog kondenzatora
pa je stoga
eff r
c c ~ . Ako je pak vodljiva traka tanka, elektrino polje se jednoliko
raspodjeljuje izmeu zraka i supstrata pa je
1
2
r
eff
c
c
+
~ . Iz ovoga je vidljivo da se efektivna
vrijednost dijelektrine konstante mikrotrakaste linije kree izmeu
1
2
r
c +
i
r
c to je korisno
znati u sluaju pogreke kod raunanja.


2.5. Fizika i valna duljina mikrotrakaste linije

Duljina elektromagnetnog vala je manja to je relativna dielektrina konstanta supstrata vea,
pa je
0
g
eff

c
= , gdje je
0
valna duljina elektromagnetnog vala u slobodnom prostoru a
g

duljina elektromagnetnog vala u supstratu efektivne vrijednosti
eff
c . Veza izmeu fizike i
valne duljine mikrotrakaste linije
| |
*
x
x
g
l
m

= .




















11
2.6. Aproksimativno odreivanje karakteristine impendancije mikrotrakaste linije




Slika 4: Grafiko odreivanje karakteristine impendancije mikrotrakaste linije

Ve je prije naglaeno da su osnovni parametri koji ine karakteristinu impendanciju
mikrotrakaste linije irina, debljina dielektrinog supstrata, te njegova efektivna dielektrina
vrstoa.
Jedan od naina odreivanje karakteristine impendancije mikrotrakste linije je uz pomo
grafa sa slike 4.
Y os grafikona predstavlja W/h omjer to jest omjer irine vodljive trake i debljine
dielektrinog supstrata a X os karakteristinu impendanciju mikrotrakaste linije
01
Z .
q predstavlja filling faktor te pomou njega raunamo
eff
c prema relaciji: 1 ( 1)
eff r
q c c = + .
Pogreka koja nastaje ovom metodom je do nekoliko posto. Postupak aproksimacije je
sljedei:
1) napraviti grubu aproksimaciju
eff r
c c =
2) izraunati karakteristinu impendanciju mikrotraksate prijenosne linije zanemarivi
efektrivnu dielektrinu konstantu
01 0
*
r
Z Z c =
3) nakon to smo nali
01
Z iz grafa oitati pripadajui omjer w/h te filling faktor.
4) izraunati
eff
c po formuli 1 ( 1)
eff r
q c c = + .
12
Vrijednost
eff
c koju smo dobili uvrstiti u toku 2 umjesto
r
c te postupak ponoviti vie puta,
to jest izvriti iteraciju. Konstrukcija mikrotrakastog voda uz pomo grafa prikazana je na
primjeru 1

Primjer 1: Odrediti irinu mikrotrakaste linije ako je dielektrini supstrat irok 1.5mm,
dielektrina konstanta supstrata je 2, te kakrakteristina impendancija linije
50O. Takoer odrediti fiziku duljinu linije koja odgovara / 2 . Frekvencija generatora je
2,4GHz

Rjeenje:

0
50 , 2, 1, 5 , ?, ( / 2) ?
r
Z h mm w l c = O = = = =

01 0
* 2*50 70, 71
r
Z Z c = = = Iz grafikona se oitava da je za
01
70, 71 / 2, 6 Z w h = =
te q=0,7
1 ( 1)
eff r
q c c = + 1 0, 7*(2 1)
eff
c = + =1,7

Prva iteracija:

01
* 1, 7 *50 65, 2
eff
Z Z c = = = Iz grafikona oitavamo da je za
01
65, 2 / 2,8 0, 75 Z w h q = = =
(1)
1 ( 1)
eff eff
q c c = + =1,525


01(2) (1) 0
* 1, 525*50 61, 74
eff
Z Z c = = = Iz grafikona se oitava da je za
01(2)
Z =61,74
w/h=3.1

Pa je w=3.1*1.5m=4,65mm



8
0
3*10
0,125
2, 4
c
m
f G
= = =
0
0,125
0,1012
1, 525
g
eff
m

c
= = =
| | | |
* 0, 5 *0,1012
0, 0506 5, 06
1
x g
x
m m
l m cm
m

= = = =











13
2.7. Formule za precizno odreivanje karakteristine impendancije mikrotrakaste linije


1952 godine kada je u IIT laboratoriju napravljena prva microstrip prijenosna linija,
odreivanje karakteristine impendancije bio je teak postupak zbog sloenih matematikih
prorauna.
Nekoliko desetljea kasnije znanstvenici T. C. Edwards i R. P. Owens objavljuju empirijske
formule kojima postupak raunanja sveden na algebru..


Za zadanu dielektrinu konstantu supstrata, za izraun karakteristine impendancije linije
koristi se sljedea formula:

2
8*
/ 2
2
A
A
w e
za w h
d e
= s

}
1 2 0, 61
1 ln(2* 1) ln( 1) 0, 39
2*
r
r r
w
B B B
d
c
t c c

(
= + +

za w/h>2

Gdje je:
0
1 1 0,11
0, 23
60 2 1
r r
r r
Z
A
c c
c c
| | +
= + +
|
+
\ .


0
377
2*
r
B
Z
t
c
=

Efektivna dijelektrina konstanta rauna se izrazima:

1 1 10
1
2 2 /
ab
r r
eff
w h
c c
c

+ | |
= + +
|
\ .


Gdje je
( )
( )
2
4
3
4
/
/
1 1 / 52
1 ln ln 1
49 18, 7 18,1
/ 0, 432
w h
w h
w h
a
w h
| |
| |
+
|
|
(
| |
\ .
|
= + + + (
|
|
+ \ . (

|
\ .


0,053
0, 9
0, 564
3
r
r
b
c
c
| |
=
|
+
\ .

Ova empirijska formula daje tonost od 0,2% za 128
r
c s i 0, 01 / 100 w h s s
Ako se eli na temelju irine mikrotrakaste linije izraunati karakteristina impendancija
koriste se sljedee formule:

2
0
2
ln 1
/ / 2
eff
F
Z
w h w h
q
t c
(
| |
(
= + +
|
( \ .


Gdje je:
14
0,7528
30, 666
6 (2 6) exp
/
F
w h
t
(
| |
= +
(
|
\ .
(


q impendancija slobodnog prostora koja iznosi
7
0
12
0
4 *10
120
8,854*10
q t
q t
c

= = =

Tonost ove formule jest vea od 0,01% za / 1 w h s te vea od 0,03% za / 1000 w h s .

Primjerom 2 pokazati u konstrukciju linije pomou empirijskih formula

Primjer2: Izraunati irinu, fiziku duljinu linije koja odgovara / 2 na temelju parametara
danim u primjeru 1. Izraunati karakteristinu impendanciju microstrip linije se rezultatima
dobivenim u primjeru 1. Usporediti rezultate.

h=1,5mm
2
r
c =

0
50 Z = O
f=2,4GHz

Iz grafikona odrediti da li je za zadanu impendanciju omjer w/h manji ili vei od 2, te prema
tome odabrati formulu.

377
8, 375
2*50* 2
B
t
= =
2 2 1 0, 61
/ 8, 375 1 ln(2*8, 375 1) ln(8, 375 1) 0, 39 3, 27145
4 2
w h
t
(
= + + =
`
(

)

*( / ) 3, 27145*1,5 4,90717 w h w h m mm = = =

2
4
3
4
3, 27145
3, 27145
1 1 3, 27145 52
1 ln ln 1 1, 00002387
49 3, 27145 0, 432 18, 7 18,1
a
| |
| |
+
|
|
(
| |
\ .
|
= + + + = (
|
|
+
\ . (

|
\ .

0,053
2 0, 9
0, 564 0, 520508116
2 3
b
| |
= =
|
+
\ .

(1,578803797*1,00002387)
2 1 2 1 10
1 1, 741
2 2 3, 27145
eff
c

+ | |
= + + =
|
\ .


8
0
3*10
0,125 125
2, 4
c
m mm
f G
= = = =
0
0,125
0, 09474 94, 735
1, 741
g
eff
m mm

c
= = = =


| | | |
* 0, 5 *0, 09474
0, 04737 4, 737
1
x g
x
m m
l m cm
m

= = = =

15
Vidimo pogreku od
1 2
5, 06 4, 737 0, 323
x x
P l l cm = = = , to je jednako pogreci od
* 3, 323
0, 02658
125
x
x
g
l

= = =


( )
0,7528
30, 666
6 2 6 exp 6, 0010
3,1
F t
(
| |
= + = (
|
\ . (


2
0
120 6, 001 2
ln 1 52, 447
3,1 3,1 2 1, 7
Z
t
t
(
| |
(
= + + = O
|
(
\ .



Pogreka P(z) izmeu primjera 1 i primjera 2 iznosi 50 52, 447 2, 447 P = = O

Iz primjera 2 zakljuuje se da je bolje koristiti formule za izraun parametra pogotovo ako se
radi o visokim impendacnijama gdje je debljina linije mala, tada pogreke od nekoliko
desetina milimetra moe uzrokovati veliku promjenu karakteristine impendacije.
Naravno postoje i programi koji omoguuju isto kao na primjer appCAD.


2.8. Konstrukcija mikrotrakaste prijenosne linije sa programom appCAD





Slika 5: Izgled suelja programa za izraun parametara mikrotrakaste linije appCAD.

AppCAD je besplatan program kojeg je napravila tvrtka Agilent Technologies, vodea tvrtka
u proizvodnji mikrovalne tehnologije.
Verzija ovdje opisana je 3.02. Osim konstruiranja mikrotrakastih linija program nudi razne
proraune mikrovalnih komponenata.
Nakon to se program pokrene potrebno je ii na passive circuits-microstrip.
Klikom na microstrip otvara se prozor kao na slici 5).
16
Na poetku rada potrebno je odabrati da se duljina izraava u milimetrima (pod length units
odabrati mm).
Zatim se odrede paramerti tiskane ploice:
r
c (imamo ponueno vie vrsta materijala te
njihove dielektrine konstante, a ako ne radimo sa ponuenim materijalima kliknemo na enter
custom er value i u kuicu upiemo eljenu vrijednost), irina supstrata, debljina vodljive
podloge te frekvencije rada i irinu i duljinu vodljive trake.
Od svih navedenih parametra na jednoj tiskonoj ploici mogue je jedino mijenjati irinu i
duljinu vodljive linije, ijim se mjenjanjem sa desne strane oitava karakteistina
impendancija
Osim karakterisitne impendancije mogue je oitati duljinu vodia
| |
, brzinu propagacije
elektromagnetnog vala, efektivnu dielektrinu konstantu te omjer W/H.





2.9. Disperzija

Kao to je ve prije reeno dio elektrinog polja koje se zatvara izmeu vodljive trake i
uzemljene ravnine, prolazi kroz zrak a dio kroz supstrat. Posljedica toga je razliita brzina
propagacije elektromagnetnog vala.
Ukoliko udvostruimo frekvenciju na valnim duljinama manjim od 2cm fazna brzina se nee
udvostruiti. Takva pojava naziva se disperzija.



Slika 6: Prikaz fazne brzine zavisno o frekvenciji. Krivulja prestaje biti linearna na
frekvencijama viim od 2GHz.

Na frekvencijama viim od nekoliko gigaherca sa porastom frekvencije struja koja tee ispod
vodljive trake e rasti. Logino je da e se tada elektrino polje sve vie zatvarati kroz
dielektrik. Iz ovoga slijedi da e efektivna vrijednost dielektrine konstante biti ovisna o
frekvenciji( Na f=
( ) eff f r
c c = . Na 0 f =
( ) eff f eff
c c = .
( ) eff f
c ) , debljini vodljive trake,
karakteristinoj impendanciji voda i naravno relativne dielektrine konstante supstrata
mikrotrakaste linije.


17

Slika 7: Prikaz promjene efektivne dielektrine konstante supstrata mikrotrakaste linije
zavisno o promjeni frekvencije.

Najbolju empirijsku formulu za raunanje
( ) eff f
c napravili su M.Kirschning i R.H. Jansen.
( )
1 ( )
r eff
eff f r
P f
c c
c c

=
+


| |
1.5763
1 2 3 4
( ) * (0.1844 * )10* * P f P P P P f h = +
20
1
0, 525
0.27488 0, 6315 ( ) * 0, 065683*exp( 8, 7513 )
1 0,157* *
w w
P
f h h h
(
= + +
(
+


| |
2
0, 33622 1 exp( 0, 03442* )
r
P c =
4,97
3
0, 0363exp( 4, 6 )* 1 exp
3,87
w fh
P
h

(
| |
= (
`
|
\ . (


)

8
4
1 2, 751 1 exp
15, 916
r
P
c

(
| |
= + (
`
|
\ . (


)

Gdje je h debljina dijelektrinog supstrata [cm]
f frekvencija[GHz]


Najveu tonost (pogreka manja od 0,6%) postie se na frekvencijama manjim od 50GHz.
Takoer trebaju biti zadovoljeni sljedei uvjeti:
1 20
r
c s s
0,1 / 100 w h s s

0
0 / 0,13 h s s
Ova aproksimacija ne uzima u obzir vodljivost materijala sa kojim radimo ili utjecaj okoline
to jest susjednih linija. Stoga se u praksi najprije izraunaju parametri te se nakon toga radi
simulacija sa programima koje simuliraju promjenjivo elektrino i magnetno polje
konstruiranih antena na primjer SONET.

18


2.10. / 4 transformator za realne impendancije izveden u mikrotrakastoj tehnici

/ 4 transformator je naprava kojom vrimo transformaciju karakteristine impendancije
prijenosne linije. Prednost / 4 transformatora je laka izvedba, a mane mogua
transformacija samo realne impendancije (naprimjer antena na rezonantoj frekvenciji), te uzak
frekvencijski pojas.



Slika 8: / 4 transformator

Sastoji je od realne impendancije
L
Z koju elimo transformairati na impendanciju
0
Z ,
prijenosne linije
1
Z duljine / 4 kojom se vri transformacija, te transformirane linije
0
Z .

Princip rada je najlake objasniti preko formule za ulaznu impendanciju prijenosne linije.
Ulazna impendancija prijenosne linije ovisi o karakteristinoj impendnaciji linije
0
Z ,
elektrinoj duljini linije l | i impendanciji tereta
L
Z .
Za liniju bez gubitaka formula glasi:

1
0 1
1
cos sin
cos sin
L
L
Z l jZ l
Z Z
Z l jZ l
| |
| |
( +
=
(
+


Za sluaj kada je / 4 l =
2
1
1 1
0 1 1
1
2* 2
cos( * ) sin( * )
0
4 4
*
2 2
0
*cos( * ) sin( * )
4 4
L
L L
L
Z jZ
jZ Z
Z Z Z
jZ Z
Z jZ
t t

t t

(
+
( | | +
= = =
| (
+
\ .
( +


Iz toga slijedi da je
1 0
*
L
Z Z Z = .
Iz formule je vidljivo da ukoliko se odmiemo od frekvencije na kojoj je l(
1
Z ) / 4 = (
0
f )
imat emo neprilagoenje impendancije.
Rijetko kad e kroz transformator prolaziti signal frekvencije
0
f , ve e signal imati odreenu
irinu pojasa B. Formula za raunanje maksimalne irine frekvencijskog pojasa signala
zavisno o
MAX
I je slijedea:

0 1
2
0 0
2
4
2 *cos *
1
L
MAX
L
MAX
Z Z
f
f Z Z t

| |
I A
| =
|
I
\ .

19

Slika 9: Ovisnost elektrine duljine linije
1
Z o promjeni koeficijenta refleksije.

Slijedeim primjerom pokazati u konstrukciju uskopojasnog / 4 transformatora.



Primjer 3: Napraviti prilagodbu u mikrotrakastoj tehnici tereta realne impendancije
100
L
Z = Ona prijenosnu liniju impendancije
0
50 Z = O.Odrediti irinu frekvencijskog
pojasa ako je maksimali koeficijent refleksije jednak 1, 5
MAX
SWR = . Frekvencija je
0
2, 4 f GHz = . Za izraun irine i fizike duljine vodljive trake koristiti program appCAD.
Debljina supstrata jest 1.5mm, a 2, 5
r
c = .

1
50*100 70, 71 Z = =

Za
1
70, 7107 Z = W=2,39mm l ( ) / 4 =22mm

0
50 Z = O W=4,25mm
100
l
Z = O W=1,2mm




Slika 10: Izgled konstruiranog / 4 transformatora.

20

1 1, 5 1
0, 2
1 1, 5 1
MAX
MAX
MAX
SWR
SWR

I = = =
+ +

1
2
0
4 0, 2 2 100*50
2 *cos * 0, 78365
100 50
1 0, 2
f
f t

| |
A
= = |
|

\ .

Dakle 1,88076 f GHz A = .


2.11. T dijelilo snage

T djelilo snage je troprolazna mrea koja se upotrebljava za dijeljenje snage.


Slika 8. Prikaz dijelila snage. Na slici se vidi ulazna linija
0
Z i izlazne linije
1
Z i
2
Z .

Ulazna impendancija (impendancija
0
Z ) jednaka je:

0 1 2
1 1 1
jB
Z Z Z
= + +
Gdje je jB parazitna reaktancija koja je posljedica parazitnih elktrinih polja koja nastaju na
mjestu spoja te ih na visokim frekvencijama ne smijemo zanemarivati.

Ukoliko se ona ipak zanemari ulazna impendancija biti e jednaka:
0 1 2
1 1 1
Z Z Z
= + .
Ukoliko su impendancije
1
Z i
2
Z jednake, snaga e se rasporediti na pola.
Ako su izlazne impendancije
1
Z i
2
Z prilagoene tada e i ulazna impendancija biti
prilagoena, ali kako pojedini prilazi nisu galvanski odvojeni neprilagoenje na pojedinom
prilazu uzrokovati e neprilagoenje cijelog sklopa
Pa je
1
1
1
Z
A Z
A Z

I =
+

2
2
2
Z
B Z
B Z

I =
+
A=
2 0
2 0
* Z Z
Z Z +

1 0
1 0
* Z Z
B
Z Z
=
+
.


21

Slika 10: T dijelilo snage









2.12. / 2 rezonator

Osim raunanja, efektivnu dielektrinu konstantu mikrotrakaste linije mogue je i izmjeriti.
U tu svrhu se upotrebljava mikrotrakasti rezonatori sa velikim faktorom dobrote ( Q faktor).
Jedan od njih je linijski / 2 rezonator.


Slika 11: Prikaz / 2 linijskog rezonatora

Linijski rezonator jest rezonantan onda kada je njegova duljina jednaka cijelobrojnom
viekratniku / 2 .
Na obje strane je zakljuan otvorenim krajem na koji se nastavlja prijenosna linja.
Na krajevima rezonatora e se pojaviti rasipna elektrina polja pa je stoga potrebno produljiti
rezonator za duljinu / 2 dl h ~ (h je debljina supstrata) te time dobiti tonu fiziku duljinu
linije koja odgovara zadanoj frekvenciji rada rezonatora.
Rezonator je sa svake strane odvojen od prijenosne linije za mali razmak C.
Razmak C predstavlja veoma mali kapacitet C,a kako je
1
2
Xc
fC t
= , za zadanu frekvenciju
ima veliku impendanciju, te bi se u Smithovom dijagramu ta impendancija ucrtala krajnje
desno. Kako je duljina rezonatora tono / 2 , za zadanu frekvenciju se vraamo u toku Z0.
Prikljui li se takav rezonator na generator RF signala na jednom kraju, te na analizaotor
spektra na drugoj strani, moi e se izmjeriti tona rezonantna frekvencija, tako to e na istoj
analizator spektra prikazivati najveu amplitudu RF signala.
Nakon to se izmjerila rezonantna frekvencija lako se moe odrediti efektivna vrijednost
dielektrine konstante prema formuli :
eff
c
f

c
= ,
22
U uvodu je napomenuto kako je dl priblino jednak h/2, pa se zbog toga mogu javiti pogreke
u mjerenju fizike duljine rezonatora.
Ukoliko je potrebno precizno mjerenje
eff
c koristi se prstenasti mikrotrakasti rezonator.

Slika 12: Prstenasti mikrotrakasti rezonator





Prstenasti rezonator se sastoji od prstena opsega i kapacitivne sprege. Princip rada je slian
kao kod linijskog rezonatora.
Kako je opseg prstena jednak viekratniku valne duljine, polovica prstena je jednaka n* / 2 ,
te se snaga elektromagnetnog vala ravnomjerno rasporedi u prstenu. Na mjestu gdje je
kapacitivna sprega, struja je jednaka nuli poto se struje koje teku u dva polukruga na tim
mjestima sastaju.

U ovom sluaju pogreku u odreivanju duljine unosi odreivanje srednjeg promjera
rezonatora Dsr. Kako je fizika duljina prstena jednaka viekratniku valne duljine, pogreka
se moe smanjiti ako se uzme to tanja linija i to vei promjer rezonatora to jest uzeti to vei
viekratnik polovici valne duljine.

Efektivna vrijednost dielektrine konstante tada je jednaka
2
*
* *
eff
r
n c
Dsr f
c
t
| |
=
|
\ .
, gdje je n
viekratnik valne duljine, Dsr promer prstena,
r
f rezonantna frekvencija prstena.



2.13. Prilagoenje impendancije troila na prijenosnu liniju putem stub-ova


Prilagoenje impendacije pomou stubova radi se tako to se na prijenosnu liniju spoji
paralelno ili serijski prijenosna linija koja je na drugom kraju otvorena ili zatvorena. Spojena
prijenosna linija naziva se stub.
Ovakvo prilagoenje omoguuje prilagoenje i ukoliko je teret reaktivan, za razliku od / 4
transformatora, te je lako izvediv u mikrotrakastoj tehnici.

23

Slika 13: Prilagoenje impendancije ZL na impendanciju Z0 putem otvorenog ili zatvorenog
paralelnog stuba.




Duljina od tereta do mjesta stuba d1 i duljina stuba d2 su parametri koji se mogu mijenjati
kako bi se izvrila prilagodba. Za prijenosnu liniju kako to je microstrip najlake je napraviti
paralelan stub koji je na kraju otvoren (slika 11). Slijedeim primjerom pokazati u
konstrukciju mikrotraksatog stub-a.



Primjer 4:Iizvriti prilagodbu impendancije tereta 15 10
L
Z j = + O na vod impendancije
0
50 Z = O sa paralelnim na kraju otvorenim stubom, na ferekvenciji f=2GHz.
Zadatak rijeiti grafiki (Smithov dijagram). Odrediti fizike dimenzije voda te skicirati
mikrotrakasti vod sa zadanim dimenzijama. h=1,5mm, 2
r
c = . irinu mikrotrakaste linije i
njenu fiziku duljinu odrediti uz pomo programa appCAD.

Prvi korak je normalizacija impendancije tereta, pa je
15 10
0, 3 0, 2
50
L
j
z j
+
= = + . Ucrtati
zadanu impendanciju u Smithov dijagram i nai pripadnu admintanciju ( 0, 24 1, 5
L
y j ~ ) jer
je stub spojen paralelno sa prijenosnim vodom. Takoer nacrtati SWR krunicu.
Uoiti kako se SWR krunica kria sa R=1 u Smithovom dijagramu u dvije toke, pa postoje
dva rijeenja d1(1) i d2(2).
1
(1) 0, 328 0, 284 0, 044 d f e e e = = =
1
(2) ( ) (0, 5 0, 284) 0,171 0, 387 d a e d e e e = + = + =
Zapravo moe se uzeti bilo koja udaljenost od SWR krunice za 1+jx ali se uzima ona
najblia to jest gdje Z0 Smithovog dijagrama sijee SWR krunicu radi to kraih duljina d1 i
d2.
Stub je zapravo ista reaktancija jx te se trai koliko stub treba biti dugaak da bi se postigla
ista.
To se radi tako da se odredi reaktancija toake gdje je Zo sjee SWR krunicu
u ovom je sluaju reaktancija jednaka 1, 33 j .

24
2
(1) 0,147 d a c e e = = i
2
(2) 0, 353 d = .
Zbog to vee irine frekvencijskog pojasa uzet e se rijeenje 2. (kada su d1 i d2 dulji vea je
frekvencijska irina pojasa za isti koeficijent refleksije).

Za
1
(2) 0, 387 d = te
1
( (2)) 50 Z d = O W=4,77mm
1
(2) d = 44mm
Za
2
(2) 0, 353 d = te
2
( (2)) 50 Z d = O W=4,77mm
2
(2) d =39,8mm

Vano je napomenuti kako se radi o otvorenom stubu, dolazi do rasipanja elektrinog
polja pa se isti treba produljiti za h/2 dakle
2
1, 5
(2) 39,8 39,8 40, 55
2 2
h mm
d mm mm mm = + = + =



25


Slika 14: Prorauni stub-a na smithovom dijagramu

26


Slika 15: Prilagodba tereta na prijenosnu liniju




























27


3. Mikrotrakasta Patch antena

3.1. Uvod

Mikrotrakata antena je planarni rezonator sa dva radijacijska ruba duljine najee / 2 koja
zrae u prostor.
Prednosti mikrotrakastih antena su jednostavnost proizvodnje, robusnost (kompletna antena je
izraena na komadu tiskane ploice te se moe direktno montirati na kuite ureaja).
Zbog svoje debljine ne zauzima puno prostora, moe se prialgoditi plohama razliite
zakrivljenosti ( naprimjer kuita letjelica).
Niska cijena proizvodnje.
Ostvarenje bilo koje polarizacije. Moe se ostvariti takozvana dual band antena to jest antena
koja rezonira na vie frekvencija.
Lako se napravi prilagodba impendancije poto se ista napravi na tiskanoj ploici, te se
povezuje sa ostalim sklopovima ureaja.

Nedostaci mikrotrakstih antena: Zbog debljine vodljive trake ograniena je maksimalna snaga
koju na nju moemo spregnuti kao i uska irina frekvencijskog pojasa.

Ploasta mikrotrakasta antena sastoji se od vodia trakastog oblika irine w i duljine L,
uzemljene ravnine koja je od vodia odvojena supstratom visine h.




Slika 16: Patch antena izvedenaq u obliku supstrata cilindrinog oblika. Upotrebljava za
telemetriju u S i L frekventnom podruju. Iz fotografije se vidi da antena moe poprimiti bilo
koji oblik kuita, naravno pritom se mjenja dijagram zraenja. U ovom sluaju on je gotovo
kruni u H ravnini. Frekvencija rada je 2,250GHz Sa prednje strane se vide antene i
prijenosne linije, dok se sa druge strane supstrata nalazi vodljiva ploha.

28

U mikrotrakastoj anteni elektromagnetni se val iri jednim dijelom zrakom a drugim dijelom
supstratom. Zbog toga se val du trake ne iri idealnim TEM modom ve kvazi TEM modom.

.
Kao i kod mikrotrakastih prijenosnih linija tako i ovdje mikrtotrakasta antena ima efektivnu
dielektrinu vrstou koja se kree od
2
r
c
do
r
c zavisno o irini vodia w.

3.2. Naelo rada mikrotrakaste antene

Prekine li se prijenosna mikrotrakasta linija na njenom kraju dolazi do nagomilavanja
elektrinog naboja to za posljedicu ima stvaranje jaeg elektrinog polja. U tom podruju
magnetno polje je zanemarivo.
Zbog vika pohranjenog elektrinog polja, rub takve linije je kapacitivnog karaktera.
Izmjenino elektrino polje na rubu omoguuje zraenje elektromagnetne energije u okolni
prostor.
to je takva prijenosna linija ira to je uinkovitost zraenja vea.
Otvoreni kraj mikrotrakaste linije moe se nadomijestiti paralelno spojenim kapacitetom
R
C i
otporom zraenja
Z
R .


Slika 17: Nadomjesni prikaz zraenja ruba mikrotrakaste linije.

Poluvalni odsjeak takve prijenosne linije moe se promatrati kao ploasti rezonator. Takav se
rezonator ponaa kao antena. Duljina L je priblino jednaka viekratniku polovici valne
duljine, te uz rub stranice L to jest na stranici w nastaju rubna polja koja zrae
elektromagnetnu energiju u prostor. Ti rubovi nazivaju se radijacijski rubovi, dok rubovi
stranice L ne zrae energiju te se zovu neradijacijski rubovi. Struja titra uzdu stranice L.

29

Slika 18: Prikaz struje i elektrinog polja du mikrotrakaste antene

Rubna polja koja nastaju uz rub stranice W mogu se rastaviti na vertikalna i horizontalna.
Kako elektrino polje sa jedne strane ulazi u antenu a sa druge strane izlazi vektorski
zbroj vertikalnih polja bit e jednak nuli. Dok horizontalne komonente imaju isti smjer i
pridonose zraenju.

Slika 19: Vektorski prikaz rubnog elektrinog polja mikrotrakaste antene. Veliina strelice
odgovara jakosti elektrinog polja na pojedinom mjestu.



Magnetno polje je pak okomito na elektrino te prolazi uzdu stranica L i w. Ono je najmanje
u sredini stranice L gdje su magnetna polja suprotno orijentirana i ponitavaju se.



Slika 20: Prikaz magnetnog polja uzdu mikrotrakaste antene. Veliina strelice pokazuje
gustou magnetnog toka na djelovima antene.
30
Kao to je ve prije napomenuto samo rubni dio stranice w zrai elektromagnetne valove u
prostor. Ti se rubni elementi mogu nadomijestiti dvama dipolima koji su udaljeni jedan od
drugog za razmak stranice L i irine jednake priblino debljini supstrata h.
Kada bi supstrat bio napravljen od zraka to jest 1
r
c = duljina stranice L bi bila tono / 2 te
bi dobitak takvog niza antena bio najvei. Kako je najee supstrat napravljen od plastike
kojoj je 1
r
c , duljina stranice L je
2
r

c
te se samim time dipoli nalaze na manjem ramaku
od / 2 to uzrokuje manji dobitak antene.
Dakle, to je dielektrina konstanta supstrata vea dobitak antene je manji.


Slika 21: Dobitak pravokutne mikrotrakaste antene zavisno o relativnoj dielektrinoj
konstanti supstrata

Dobitak antene ovisi i o povrini uzemljene ravnine te se ostvaruje poveanje dobitka od 1dB
za priblino 1 promjera iste.




Slika 22: Dijagram zraenja antene istih dimenzija antene sa supstratom 1
r
c = i 2, 2
r
c = , sa
beskonano velikom vodljivom plohom


31



Slika 23:Dijagram zraenja antene sa uzemljenom ravninom promjera 5 i 2



3.3. irina frekvencijskog pojasa mikrotrakastih antena

Uski frekventni pojas jedan je od glavnih nedostataka mikrotrakastih antena. Nekoliko
desetljea radi se na poveavanju frekventnog pojasa, kod kojeg se sada irina poveala za
30% .
Unato tome, antene poput dipola ili horn antena imaju 15-30% vei bandwith.

Mijenjanje impendancije mjenjanjem frekvencije signala kojim se napaja antena dolazi
do poveanja neprilagoenja impendnacije antene na karakteristinu impendanciju
prijenosnog voda, te samim time dolazi do poveanja koeficijenta refleksije.
irina frekvencijskog pojasa antene je maksimalno odstupanje frekvencije od centralne
(na kojoj je Za najblii Z0) a da se pritom ne pree maksimalni omjer stojnih valova
(najee manji od 2.0 ili 1.5)

Te je
1 SWR
BW
Q SWR

= gdje je Q faktor iskoritenja antene, a B bandwith (irina

frekvencijskog pojasa).

Mikrotrakaste antene zrae energiju u prostor od struja induciranih na povrini to jest
magnetnog toka koji se zatvara du stranica antene i povrinskih valova induciranih u
dielektrinoj podlozi.
Povrinske valove stvara rasprno elektrino polje uz rub antene.
Povrinski valovi su nepoeljni jer smanjuju frekvencijsku irinu pojasa antene, a poveavaju
se smanjenjem irine i poveanjem dijelektrine konstante supstrata.Povrinske valovi bi se
upotpunosti eleiminirali kada bi
r
c podloge bio jednak 1 to jest kada bi izmeu mikrotrkaste
antene i vodljive podloge bio zrak. Tada bi irina frekvencijskog pojasa antene bila najvea.

Formula kojom se rauna irina frekvencijskog pojasa mikrotrkaste antene za SWRmax=2:1
je sljedea:
32
1
0
16* * * * 1
2 3 2 * * * *
sw r
C p h W
BW
Q L q c
= =
Gdje su L iW stranice antene,
h irina supstrata antene,
0
centralana valna duljina koja odgovara centralnoj frekvenciji rada antene (
0
f ),
r
c dielektrina konstanta supstrata,
sw
q efikasnost zraenja povrinskih valova,
p izraena snaga mikrotrakaste antene koja se rauna preko snage dva spregnuta hertzova
dipola
1
C snaga elektromagnetnog vala koja je izraena u prostor


1
2 3
1
4*
4* 3* * * * (1 1/ )
SW
r
C
C k h n
q
t
=
+

Gdje je:
k propagacijska konstanta (
2*t

)
r
permeabilnost dielektrika (ukoliko je isti izraen od neferomagnetnih materijala 1
r
= )

1 2 4
1 0, 4
1 C
n n
= + gdje je n indeks loma te iznosi *
r r
n c =

2 4 2
0,16605( * ) 0, 02283( * ) 0, 09142( * )
1
20 56 10
k W k W k L
p = +

Kako je
1 SWR
BW
Q SWR

= slijedi da je
1 VSWR
Q
BW VSWR
= .
Iz napisanih jedandbi lako se moe odrediti irina frekvencijskog pojasa za neki drugi
maksimalni omjer stojnih valova pa je

2 1
2
1 1 2
( 1)
( 1)
SWR SWR
BW
BW SWR SWR

33

Slika 24: Ovisnost irine frekvencijskog pojasa antene o debljini i dielektrinoj konstanti
supstrata. Vidljivo je da to je supstrat tanji i ima veu relativnu dielektrinu konstantu to e
frekvenciski pojas biti ui.


3.4. Konstrukcija pravokutne mikrotrakaste patch antene

Najnii mod zraenja
10
TM rezonira kada je efektivna duljina stranice mikrotrakaste antene
jednaka polovici valne duljine. Tada zraenje uzrokuju ve prije spomenuta rasprna polja. Ta
polja produljuju efektivnu valnu duljinu te je produljenje opisano formulom:

0, 262
0, 300
0, 412* *
0, 258
0,813
eff
eff
W
H
W
H
H
c
c
(
+
( + (
A
=
(
(

(
( +

gdje je H debljina supstrata, a Aproduljenje
stranice usljed rasprnih polja.

1
2
1 1 10*
1
2 2
r r
eff
H
W
c c
c

+ | |
= + +
|
\ .

Stranica W je duljine
2*
r
c
W
f c
= to jest polovica efektive valne duljine.

Za raunanje vodljivosti koristimo Harringtonovu formulu za raunje vodljivosti paralelnog
ploastog radijatora.

2
0
* ( * )
1
* 24
W k H
G
t
q
(
=
(

, rubna impendancija antene bit e jednaka
1
2*
R
G
= .
Vrijednosti impendancija pravokutnih mikrotrakstih antena napajanih na radijacijskom rubu
iznosi od 100-400O, a kao to je vidljivo iz formule, zavisi o visini i permitivnosti supstrata.

34

Slika 25: Prikaz napajanja antene. Antena se moe napajati uzdu pravca A. U centru
impendancija antene jednaka je nuli a kako se sa napajanjem udaljava od centra impendacija
raste. Najvea impendancija je na rubu antene (100-400O). Takoer je priakazana
polarizacija antene.

Ukoliko se antena napaja sa mikrotrakastom linijom, istoj se napajanje moe dovesti samo uz
rub stranice w pravca A, te e se najee morati vriti prilagoenje impendancije na
impendanciju voda. Ako se antena napaja koaksijalnim kabelom mogue je pronai toku x
gdje je impendancija antene jednaka impendanciji koaksijalnog kabela te na taj nain izbjei
prilagodbu impendancije. (slika 22)

Toka x oderuje se prema formuli:

1
sin

R L
x
R t

= gdje je R impendancija na rubu, a R eljena impendancija.
Slijedeim primjerom u pokazati konstrukciju kvadratne mikrotrakaste antene.


Primjer 5:Dizajnirati kvadraturnu mikrotrakastu patch antenu na frekvenciji f=2,4GHz.
irina supstrata jest 1,5mm, 4, 6
r
c = . Odrediti irinu frekvencijskog pojasa (SWRmax=2:1).
Odrediti rubnu impendanciju antene, te na kojoj udaljenosti od sredita antena ima
impendanciju R=50O


Predpostaviti da je w stranica dugaka / 2
Pa je 29,14
2* 2*2, 4 * 4, 6
r
c c
W mm
f G c
= = =
35
1
2
1 1 10* 4, 6 1 4, 6 1 10*1, 49
1 1 4, 26
2 2 2 2 29,14
r r
eff
H mm
W mm
c c
c

+ + | | | |
= + + = + + =
| |
\ . \ .

29,1
0, 262
0, 262
0, 300
4, 26 0, 3
1, 49
0, 412* * 1, 49 *0, 412 * 0, 68
29,1
0, 258 4, 26 0, 258
0,813 0,813
1, 49
eff
eff
W
H
mm mm
W
H
H
c
c
| |
(
+
+
|
( + (
A + | |
= A = = |
(
( |

\ . | (
( + +
|

\ .

8
3*10
2*0, 68 28, 92
2*2, 4 * 4, 26
L mm
G
= =
Kako se radi o kvadraturnoj anteni (W i L stranice su jednake) W=L=28,92mm

Time je antena dimenzionirana. Sada je potrebno izraunati impendanciju antene na rubu.

2
2
3
0
2* *1, 49
* ( * ) 28, 92 125
1 * 1 1, 93*10
* 24 120*125 24
W k H
G
t
t
q

(
| |
(
|
(
\ .
(
= = =
(
(

(


1
259
2*
R
G
= = O

Kada se zna rubna impendancija rauna se toka x gdje je impendancija antene jednaka
50ohma.

Napomena: Kut raunati u radijanima


1 1
28, 92 50
sin *sin 4,18
259

R L
x mm
R t t

= = =
Dakle na udaljenosti 4,18mm od sredita antene impendancija je 50ohma.


irina frekvencijskog pojasa:

4, 6 2,14476
r
n c = = =

1 2 4
1 0, 4 1 0, 4
1 1 0,80151
4, 6 21,16
C
n n
= + = + =
2*
50, 2655 k
t

= =
36
1
3 2 3
1
4* 4*0,80151
0, 9039613
4* 3* * * * (1 1/ )
1
4*0,80151 3* *50, 2655*1, 5 * 1
4, 6
SW
r
C
C k h n
mm
q
t
t
= = =
+
| |
+
|
\ .
2 4 2
2
4 2
0,16605( * ) 0, 02283( * ) 0, 09142( * )
1
20 56 10
0,16605*(50, 2655*28, 92 )
1
20
0, 02283(50, 2655*28, 92) 0, 09142*(50, 2655*28, 92 )
0, 96332
560 10
k W k W k L
p
mm
mm
= + =
+
=

3 1
0
16* * * * 1 16*0,80151*0, 96332*1*1, 5
8, 4*10
2 3 2 * * * * 3 2*0, 9039613*4, 6*0,125
sw r
C p h W mm
BW
Q L q c

= = = =






3.5. / 4 pravokutna patch antena

Kada radi u najniem MOD-u sredina / 2 pravokutne patch antene tvori virtualnu masu.
Polovica / 2 antene moe se odstraniti te jedan kraj koji je prije inio virtualnu masu
uzemljiti to jest spojiti je sa uzemljenom ravninom.
Time se dobije antena kojoj su dvije stranice jednake / 4 (neradijacijske stranice) a druge
dvije / 2 (radijacijske stranice).
Takva antena naziva se quater wave patch antena ili / 4 pravokutna patch antena.
Za odreivanje duljine L upotrebljavaju se ve znane formule pa se
eff
c rauna preko
efektivne vrijednosti mikrotrakastih linija, W i A kao za / 2 patch.
Te je
2 4*
eff
L
c
= A.
Da bi se uzemljio jedan kraj antene, koriste se kratkospojnici ili vodljiva traka iste debljine
kao to je i traka od kojih je izraena antena. Sami spoj antene sa uzemljenom ravninom tvori
induktivitet koji se na visokim frekvencijama ne smiju zanemariti.
Formula po kojoj se rauna razlika u duljini antene zbog spomenutog induktiviteta je
slijedea:
2
2
2* *
ln 0, 601
2* 2
d
S S r S
l
r S
t
t t
(
| |
| |
( A = +
| |
\ . (
\ .



Radijacijsku povrinu / 2 patch antene opisao sam kao dva paralelno spojena dipola. Ovdje
je nazoan samo jedan dipol te je samim time karakteristina impendancija ove antene
dvostruko vea. Stoga je veoma teko takvu antenu napajati mikrotrakstim linijama zbog
uske linije kojom bi je trebalo napajati. Ako se takve antene ne nizaju (ako se nizaju moemo
ih spajati paralelno te samim time karakteristina impendancija linije je manja to jest debljina
linije je vea) one se najee napajaju koaksijalnim kabelom tako da se odredi mjesto
napajanja gdje je njihova impendancija jednaka karakteristinoj impendacniji voda.
37
/ 4 patch antene imaju isti Q faktor (faktor dobrote) kao i / 2 te samim time istu
frekvencijsku irinu pojasa.
Zbog konstrukcije same antene dobitak, kao i zraenje u prostor slini su dipolu.


Slika 26: Izgled / 4 patch antene



Slika 27: DZA sa vodljivom podlogom promjera 2 i 10


Slijedeim primjerom pokazat u konstrukciju / 4 pravokutne patch antene

Primjer 7: Konstruirati / 4 mikrotrakastu patch antenu ako je f=2,4GHz, H=1,5mm 4
r
c = .


8
3*10
15, 625
4*2, 4 *2 4* *
r
c
W mm
G f c
= = =
1 1
2 2
1 1 10 5 3 10*1, 5
* 1 1 3, 57143
2 2 2 2 15, 625
r r
eff
H
W
c c
c

+ | | | |
= + + = + + =
| |
\ . \ .

38
0, 262
0, 300
0, 412 *
0, 258
0, 813
15, 625
0, 262
3, 57143 0, 3
1, 5
0, 412*1, 5 * * 0, 68664
15, 625
3, 57143 0, 258
0, 813
1, 5
eff
eff
W
H
W
H
H
m mm
c
c
(
+
( + (
A
= A =
(
(

(
( +

(
+
(
+ (
= (
(

(
+
(


14, 93838
2 4*
eff
L
mm

c
= A =


3.6. Kruna (cirkularna) microstrip patch antena

Zavisno o obliku kuita u kojeg ugraujemo antenu, cirkularna mikrotrakasta patch antena
zauzima manje mjesta, te ima vee pojaanje od pravokutnog patch-a za
(sup )
2
R strata
c < .


Slika 28: Tablica pojaanja kvadratne i krune antene zavisno o dielektrinoj konstanti
supstrata. Vidi se da za 2
r
c < kruna patch antena ima vei dobitak od pravokutne. Sa
poveanjem
r
c dobitak cirkularne antene pada strmije nego kod pravokutnog patcha.

TE mod krunog valovoda na frekvenciji ispod prekidne (cutoff) odreuje rezonantnu
frekveniju krune patch antene.
Rezonantna frekvencija je dana sljedeom formulom:
'
*
2* *
NP
NP
eff r
X c
f
a t c
= gdje je:
'
NP
X nule derivacije Besselovih funkcija n tog reda gdje je n broj TM moda.
eff
o efektivni polumjer cirkularne patch antene te iznosi:

2
1 ln 1, 7726
2
eff
r
H a
a a
a H
t
t c
| |
= + +
|
\ .

H irina dielektrinog supstrata.
Za najnii TM
11
derivacija iznosi
'
11
1,84118 X = . Taj MOD kod cirkularne mikrotrakaste
patch antene uzrokuje linearno polariziran elektromagnetni val slian onome sa kojeg zrai
pravokutni patch.
39
Kod antene sa
11
TM modom elektrina polja po anteni su tako razmjetena da stvaraju
virtualnu nulu ba kao i kod pravokutne patch antene koja se moe pojaati stavljanjem
kratkospojnika izmeu centra antene i uzemljene ravnine. Polarizacija antene je linearna, a
radijalana linija uzdu napajanja odreuje smjer polarizacije.
Neravnomjerna polja koja zrai cirkularna mikrotrakasta antena uzrokuje veu karakteristinu
impendanciju na rubu nego to je to kod pravokutne antene.
Ulaznu impendnaciju antene teko je odrediti proraunima te se odreuje putem analizatora
mrea, gdje se oita iz Smithovog dijagrama.
Zbog manjih dimenzija od pravokutne kruna mikrotrakasta antena ima neto manju
frevencijsku irinu pojasa.


Slika 29: Ovisnost debljine i dielektrine konstante supstrata o irini frekvencijskog pojasa
mikrotrakste cirkularne patch antene(SWR 2:1).


Slijedeim primjerom pokazati u kako se konstruira cirkularna mikrotrakasta antena, ali
naalost kao to je ve prije napomenuto karakteristinu impendanciju mogue je odrediti
samo mjerenjem.


Primjer 6: Dizajnirati mikrotrakastu cirkularnu patch antenu na frekvencijskom pojasu
f=2,4GHz (TM
11
) mod. Dielektrina konstanta supstrata je 4,6 te je isti irok 1,5mm.



'
*
2* *
NP
NP
eff r
X c
f
a t c
= iz toga sljedi da
je
( )
8
8
11
1,84118 *3*10
1,84118*3*10
17, 07841165
2* * * 2* *2, 4 * 4, 6
eff
r
zaTM MOD
a mm
f G t c t
= = =
40
Iz :
2
1 ln 1, 7726
2
eff
r
H a
a a
a H
t
t c
| |
= + +
|
\ .
slijedi da je
2* *
1 ln 1, 7726
* * 2*
eff
r
a
a
H a
a H
t
t c
=
(
| |
+ +
| (
\ .


Te se uvrtava da je a=
eff
a
Pa slijedi da je:
17, 07841165
16, 77740858
2*1, 5 *17, 07841165
1 ln 1, 7726
*17, 07841165 *4, 6 2*1, 5
m
a mm
m m
m m
t
t
= =
(
| |
+ +
( |
\ .



Vri se prva iteracija tako to u predhodnu formulu uvrtavam a i a
eff

17, 07841165
16, 7737707
1, 5 *2 *16, 77740858
1 ln 1, 7726
*16, 77740858 *4, 6 2*1, 5
m
a mm
m m
m m
t
t
= =
(
| |
+ +
( |
\ .




Time sam dobio tonost od 0,2%.


Slika 26: Izgled konstruirane cirkularne mikrotrakaste patch antene







3.7. Kruno polarizirana pravokutna microstrip patch antena

Ponekad je potrebno antenu nekog ureaja kruno polarizirati.
Mobilni ureaji poput GSM-a stalno su u pokretu te ukoliko bi polarizacija bila linearna,
okretanjem bi dobili ortogonalno polarizirane antene, te samim time gubitak signala na
prijamu. U tu svrhu se koriste kruno polarizirane antene.
Cirkularnu ili krunu polarizaciju mikrotrakaste kvadratne patch antene dobije se tako to je
napajamo sa dvije strane sa razlikom faze od 90 stupnjeva.

41

Slika 29: Kruno polarizirana patch antena. Na slici se vidi kako je razlika u fazi EMV za 90
stupnjeva postignuta produljenjem mikrotrakaste linije za / 4

Zbog cirkularne polarizacije, dobitak takve antene je za 0,5dB manji od linearno polarizirane.
Zbog naina napajanja, irina pojasa se povea za dva puta.




3.8. Kompaktne microstrip patch antene

Smanjenjem dimenzija ureaja (mobilni telefoni, prijenosna raunala, GPS...) dovelo je do
potrebe za smanjenjem samih dimenzija antene.
Kako EMV od odailjaa pa do korisnikog ureaja ne dolazi direktno ve je viestruko
reflektiran od prepreka, polarizacija je nepredvidljiva, te stoga antene u mobilnim ureajima
ne trebaju biti strogo polarizirane to nam pak daje mogunosti za smanjenje dimenzija.
Tako umetanjem kratkospojnika u blizini napajanja antene smanjuju njene dimenzija za
1
8
,
ali je polarizacija takve antene teko predvidljiva.
Duljina puta po kojoj tee struja kod rezonantne stranice antene odreuje elektrinu duljinu
antene pa ako moemo nekako natjerati struju da putuje duim putem smanjili smo njene
dimenzije.
Formula koja povezuje rezonantnu frekvenciju i dimenzije antene je slijedea:
0
4 ( )
r
L W c = +

Vidljivo je da poveanjem
r
c samnjuju se dimenzije a smanjenjem debljine supstrata
poveava irina pojasa.
Samnjenjem irine supstrata impendancija antene postaje induktivnog kraktera. Kratkospojnik
u blizini napajanja antene je kapacitivnog karaktera te ga dodajemo kako bi kompenzirali
induktivitet.
Neto manje dimezije antena mogue je napraviti ucrtavanjem krivulja na rezonantnu stranicu
antene.

42

Slika 30: Na rezonantnu stranicu antene urezane su pukotine ime smo dobili dulji tok struje
te samim time smanjili dimenzije iste.

Vano je naglasiti da smanjenjem dimezija antena opada njihova usmjerenost i samim time
dobitak. to nam je kod mobilnih ureaja i potrebno.




3.9. Nizanje mikrotrakstih patch antena

Ponekad karakteristike mikrotrakastih antena kao to je velik dobitak, zakretanje dijagrama
zraenja, iri frekvencijski pojas nije mogue postii sa jednom antenom.
U tu svrhu antene se veu u nizove.
Antene se mogu nizati linearno, planarno (povrinski niz) ili prostorno.
U linearnom nizu antene su rasporeene uzdu linije, planarnom u dvije dimenzije dok su u
prostornom nizu antene rasporeene u tri dimenzije.
Prema nainu dovoenja napajanja na antene u nizu imamo serijski i parlelno napajane
antene.
Paralelan niz antena ima jedan ulaz te vie izlaza na kojima su smjetene antene.
Serijski niz se sastoji od jedne prijenosne linije na koju se niu antene.
Zapravo serijski niz u elektrotehnikom pogledu odgovara paralelnom spoju antena i obrnuto.
Mikrotrakaste prijenosne linije koje napajaju antene imaju neke neeljene karakteristike koje
se moraju uzeti u obzir prilikom projektiranja niza, a to je kao to sam ve napomenuo, gubici
u supstratu, gubici uslijed povrinskih valova, te neeljena zraenja u prostor koja se mogu
javiti uslijed neprilagoenja impendancija.













43
3.10. Jednodimenzionalani linearni paralelni antenski niz

Antene nizane u jednodimenzioanalni linearni paralelni antenski niz moemo napajati
ravnomjerno ili raspodjelom snaga i faza zavisno o dijagramu zraenja kojeg elimo postii.


Slika 31: Jednodimenzionalani linearni paralelni antenski niz sa a) ravnomjernom
raspodjelom snage na teretu b) neravnomjernom raspodjelom snage i faze na teretu

Ako je udaljenost izmeu ulaza i tereta (antene) jednaka, dijagram zraenja niza je neovisan o
frekvenciji te je tada rije o irokopojasnom antenskom nizu.
Mana takvog antenskog niza je duljina mikrotrakaste prijenosne linije ime se stvaraju gubici
u prijenosu elektromagnetnog vala do antena. Samim time smanjuje se efikasnost takvog
antenskog niza.
Gubici postaju to vei to je frekvencija rada vea, zbog sve veeg jalovog zraenja
prijenosnog voda.
Broj antena u paralelnom antenskom nizu je 2
n
gdje je n cijelobrojna vrijednost.
Simetrija u nizu se postie jednakim dijeliteljima snage a za tu svrhu se upotrebljava
najjednostavnije T dijelilo. Izmeu antene i T dijelila postavlja se / 4 transformator kako bi
se izvrila prilagodba impendancije.


3.11. Dvodimenzionalni linearni paralelni antenski niz

Paralelnim povezivanjem jednodimenzionalanog linearnog paralelnog antenskog niza tvorimo
dvodimenzionalni linearni paralelni antenski niz. I ovdje je broj antena u nizu jednak 2
n
te je
sa svake strane broj antena paran, a ukolko nije moramo neravnomjernom snagom napajati
antene kako bi zadrali simetriju.
Efikasnost ovakvog niza dosee ak 77% uz ve prije spomenute gubitke.

44


Slika 32: Dvodimenzionalni linearni paralelni antenski niz



3.12. Projektiranje jednodimenzijalnog linearnog paralelnog mikrotrakastog antenskog
niza

Za simetrini linearni antenski niz tri su koraka koja se moraju slijediti:

1) Antene prilagoditi prijenosnoj liniji putem transformatora za simetriranje na primjer / 4
transformator
2) Svaki par prijenosnih linija sa susjednih antena spojen je na T dijelilo snage iji su ulazi
prilagoeni karakteristinoj imependanciji linije na koji se spajaju (impendancija nakon / 4
transformatora.
3) Ponavljati postupak 2 sve do zadnjeg stadija kada se linija prilagoava i spaja na napajanje.


Slika 33: Projektiranje antenskog niza

Kod projektiranja vano je da impendancija prijenosne linije ne bude previsoka zbog debljine
iste. Impendancija linije ne pada linearno, pa na visokim impendacnijama razlika u irini od
nekoliko um moe uzrokovati veliku promijenu karakteristine impendancije.
Slika 33. prikazuje dizajniran antenski niz od 8 uparenih antena
Karakteristina impendancija mikrotrakastih antena je 200O.
Dvije susjedne antene su dovedene na T dijelilo snage gdje je na izlazu impendancija
200/2=100O.Impendancija Z1 / 4 transforamtora je 200*100 140 = O, te je izlaz jednak
45
200O. Ponovno se upari 2*2 antene prako T dijelila i ponovno se dobije imependancija na
izlazu T djelila Z=100 O.
Izvrimo prilagodbu sa istim transformatorom te na izlazu dobijemo kao i u prethodnom
sluaju impendanciju od 200O. Uparimo 8*8 antena T dijelilom na ijem je izlazu
impendaccija Z=100 O. / 4 transformatorom Z1= 50*100 71 = O izvrimo prialgodbu za
napajanje niza. Kako bi sprijeili interferenciju vodovi kojima napajamo antene trebaju biti
meusobno udaljeni 0,75 .
Ovakav niz ima veu frekvencijsku irinu pojasa nego jedna patch antena.
Kod izrade paralelnog niza ako je niz kompleksniji valja paziti da ne doe do oteenja
antene, jer kao to je prije reeno T dijelilo snage ne odvaja ulaze i izlaze galvanski pa
ukoliko doe do promjene impendancije u jednom ulazu u T dijelilo, dolazi do neprilagoenja
impendancije u cijelom sustavu. Kako je cilj smjestiti takav niz u to manje prostora moramo
paziti na spregu izmeu dvije prijenosne linije jer u protivnom dolazi do presluavanja



Slika 34: Tablica gubitaka zbog sprege izmeu dvije prijenosne liniji na impendanciji od
100O. Mogu se isitati gubici zavisno o razmaku i debljini supstrata, te promjena faze.


3.13. Serijski antenski niz

Kod serijskog antenskog niza postoje dva tipa nizanja: simetrino i asimetrino
Kod simetrinog nizanja razmak izmeu dvije susjedne antene je / 2
g

Dok kod asimetrinog niza razmak izmeu dvije susjedne antene jednak
g
te je time razlika u
fazi izmeu dvije susjedne antene jednaka 180
0
.


Slika 35: Simetrino (a) i nesimetrino (b) napajanje antena u serijskom nizu (tlocrt)
46

Kao to je prije napomenuto serijski niz se zapravo napaja pralelno pa nadomjesna shema
napajanja izgleda ovako:


Slika 36: Serijsko napajanje antena.

Karakteristina impendancija voda na kojem su nizane antene jadnaka je karakteristinoj
impendanciji pojedinog voda to je i vidljivo sa slike 36.

Formula za raunanje karakteristine impendancije je slijedea:
1
0 1
N
n
n
y g j
=
= + =

Gdje je: y normalizirana ulazna impendancija
N ukupan broj antena u nizu
g
n
normalizirana vodljivost antene
Prednost ovakvog naina nizanja antena je vea iskoristivost prostora jer je ukupna duljina
mikrotrakastog prijenosnog voda manja.
Mane su: veoma uska irina frekvencijskog pojasa (eng. narrow SWR bandwith).




















47
3.14. Franklin-ov antenski niz u mikrotrakastoj tehnici

Franklinov antenski red je serijski niz dipola koji su odjeljeni ogrankom (eng. Stub) duljine
/ 4


Slika 37: Franklinov antenski niz a) iana izvedba b) mikrotrakasta izvedba (tlocrt)

Franklinov niz je mogue postii i u mikrotrakastoj izvedbi.
Formula po kojoj se rauna vodljivost svakog dipola je slijedea:

2
1
45
W
G

| |
=
|
\ .
, gdje je W irina mikrotrakaste linije, valna duljina koja odgovara
frekvenciji rada niza (u slobodnom prostoru).
Za 0, 033 0, 254
W

s s koristiti zbog vee tonosti slijedeu formulu:

1,757
0
0, 0162
W
G

| |
=
|
\ .

Gdje je
1
R
G
n
= . N je broj dipola u nizu.

Sljedeim primjerom u pokazati nain konstruiranja takvog niza:

Primjer 7: Konstruirati niz duljine 8 (16 dipola) na frekvenciji od f=10GHz. Supstrat je
debljine H=0,8mm, te je 2, 21
r
c = . Ulazna impenadancija je 100O.

Kako je
2
1
45
W
G

| |
=
|
\ .
, Tada je
*45
1
G
W

= a
1
R
G
n
= te je
4
1
100
6, 25*10
16
G

= =

8
4
3*10
6, 25*10 *45
*45
10
0,168 5, 031
1 1
G
G
W ili mm

= = =
48
Kako je zadovoljen uvijet: 0, 033 0, 254
W

s s , koristimo
1,757
0
0, 0162
W
G

| |
=
|
\ .
iz ega slijedi
da je
1,757
*
0, 0162
G
W = te je
4
1,757
6, 25*10
0, 03* 4, 7048
0, 0162
W mm

= =
Iz programa appCAD dobijemo efektivnu dielektrinu konstantu koja iznosi 2, 21
r
c = .
Kao kod pravokutne patch antene i ovdje dolazi do rasprnih polja, te ih trebamo uzeti u obzir
prilikom projektiranja niza:

0, 262
0, 300
0, 412* *
0, 258
0, 813
4, 71
0, 262
2, 21 0, 3
0, 8
0, 8 *0, 412 * 0, 389
4, 71
2, 21 0, 258
0, 813
0, 8
eff
eff
W
H
W
H
H
m
m
m mm
m
m
c
c
(
+
( + (
A
=
(
(

(
( +

(
+
(
+ (
A = = (
(

(
+
(






8
3*10
2* 2*0.4 9,88
2* * 2*10 * 1, 97
eff
c
L mm mm
f G c
= A = =


Time sam izvrio proraune za Franklin-ov antenski niz.




3.15. Mehanike karakteristike mikrotrakastih antena

Mikrotrakaste antene imaju odline mehanike karakteristike. Mogu izdrati vee udarce i
vibracije od ostalih tipova antena. Kako je izraena od jednog materijala, mikrotraksta antena
se teko savija te time dobivamo isti DZA bez obzira vrimo li na nju pritisak.
Zbog ovih karakteristika, mikrotrakaste antene se koriste u projektilima i raketama gdje se
upotrebljavaju za navoenje.
Komplicirane geometrijske oblike antena mogue je razviti uz male trokove, te su zbog toga
zanimljive za eksperimentiranje.
Dobro podnaaju visoke temperature ali uz dugotrajnu izloenost, moe doi do deformacije
dielektrika u vidu promjene relativne dielektrine konstante to moe posebice kod
uskopojasnih antena izazvati promjenu frekvencije rada.





49
4. Proraun, dizajn i izrada jednodimenzionalanog linearnog paralelnog
antenskog niza u valnom podruju od 12,5cm



Odluio sam konstruirati linearni paralelni niz od 4 antene. Valna duljina rada je 12,5cm, to
odgovara frekvenciji od 2,4GHz.
Frekvencijsko podruje od 2,4GHz pa do 2,5GHz pripada ISM band-u (eng. industrial,
scientific and medical band), ali u zadnje vrijeme to podruje dijele telekomunikacijke mrene
tehnologije: wireless local area network (WLAN) i Bluetooth,.
WirelessLan (IEEE 802.11) zauzima frekvencijsko podruje od 2,412GHz pa do 2,472GHz,
te sam odluio izraditi antenski niz koji pokriva taj opseg.
Za paralelni niz sam se odluio radi proirenja SWR bandwitha antene, kako bih mogao sa to
manjim gubicima usljed refleksije pokriti zadano frekvencijsko podruje.
Jednodimenzionalani niz odabrao sam radi to veeg dobitka antene kako bih ostvario
komunikaciju na vee udaljenosti.
Za antene u nizu sam odabrao kvadratni patch. Dvoumio sam se izmeu kvadratnog i
cirkularnog patch-a, ali kako je dielektrina konstanta substrata kojeg sam upotrijebio jednaka
4,6 , dobitak kvadratnog patcha je vei.
Kao materijal za izradu antene odabrao sam dvoslojnu tiskanu ploicu sa pertinaxom kao
dielektrikom.
Vodljivi slojevi izraeni su od bakra debljine 0,10mm.
Izmeu vodljivih slojeva nalazi se ve spomenuti pertinax debljine 1,49mm sa 4, 6
r
c = .

.
Slika 38: popreni prikaz dvoslojne tiskane ploice

Za proraune mikrotrakaste linije koristio sam appCAD, a sam antenski niz sam crtao u
programu Photoshop 7.0
Kvadratnu patch antenu sam konstruirao po primjeru 5 gdje sam stavio paramentre za ovaj
antenski niz.
Stoga je karakteristina impendancija patch antena jednaka 249O, a njene stranice
W=L=28,92mm.
Niz se sastoji od 4 simetrino nanizane antene. Na sve antene dovedena je jednaka snaga to
jest ulazna snaga elektromagnetnog vala se pomou T dijelila dijeli na 4.
Kako je vod simetrian to jest duljine mikrotrkastog prijenosnog voda kojima se dovodi
elektromagnetni val do antena je jednaka, sve antene su napajane istofazno.
Prilagodbu imependancije sam vrio / 4 uskopojasnim transformatorom. irokopojasni
/ 4 transformator nisam koristio zbog uskog impendancijskog pojasa antene,a
kompliciraniji je za izvedbu.
Dva para antena nizao sam na T dijelilo snage te sam ponovo ta dva para nizao na jos jedno
djelilo koje sam prilagodio na impendanciju od 50O.
50
Kako je impendancija antene na rezonantnoj frekvenciji visoka, trebao sam paziti na debljinu
linija samog transformatora, jer ako je mikrotrakasta prijenosna linija tanka male promjene u
debljini uzrokuju velike promjene u impendanciji.
Prilagoen vod na 50 ohma zakljuio sam sa enskim SMA konektorom.




Slika 39: Dimenzije konstruiranog jednodimenzionalnog linearnog paralelnog antenskog
niza u valnom podruju od 12,5cm


Slika 40: Karakteristine impendancije antena, pojedinih toaka i mikrotrakastih linija

51
4.1. Prorauni transformatora, T razdijeljnika i prijenosnih linija

Na slici 40) vidi se da karakteristina impendacija u toci napajanja antene iznosi 260.
Kako je
1 0
*
L
Z Z Z = bitno je da impendancija samog transformatora bude to via kako bi
izlazna impendancija bila via.
Na napajanje antene sam odmah morao nadovezati transformator jer je impendancija antene
previsoka da bi se koristila prijenosna linija (promjer prijenosne linije bio bi manji od 1mm).
Odluio sam da linija transformatora bude debljine 1mm, te preko programa appCAD
izraunao karakteristinu impendanciju.
Za d=1mm
0
82,81 Z = O. Time je izlaz transformatora dobio karakteristinu impendanciju od
26,37O. Programom appCAD izraunao sam promjer linije (d=6,9mm), te fiziku duljinu
/ 4 prijenosne linije koja iznosi 17,44mm. Prijenosna linija jedne antene se spaja sa
prijnosnom linijom susjedne antene takoer iste impendancije pa je impendancija u toki
spajanja jednaka
26, 37
13,185
2
Z = = . Bitno je da duljina linije koje dolaze do T dijelila budu
jednake kako bi faze kojima se napaju antene bile jednake.
Htio sam da prijenosna linija koja dolazi do prvog T razdjeljnika bude to tanja poto je
najdulja u cijelom nizu pa bi moglo doi do gubitka zbog ve prije spomenutih rasprnih
polja. Odluio sam se na impendanciju od 50O.
Tada je impendancija / 4 transformatora
1 0
* 50*13,18 25, 67
L
Z Z Z = = = O.
Za tu impendanciju debljina linije mora biti d=7,156mm te kako bi se zadovoljio uvijet
duljine linije / 4 transformatora, ista treba biti 17,17mm dugaka.
Do zadnjeg T dijelila se dovode linije impendancije od 50 to odgovara promjeru od
d=2,71mm.
Na mjestu sastajanja impendancija iznosi Z=
50
25
2
= O. Kako elim da impenadacija niza
bude 50
ul
Z = O, trebam transformatorom prilagoditi impendacniju iz 25 na 50.
Samim time impendancija linije transformatora je
1 0
* 50*25 35, 35
L
Z Z Z = = = O, to
odgovara promeru linije od d=4,62mm.
Na izlaz transformatora sam stavio prijenosnu liniju od 50
ul
Z = O proizvoljne duljine.
Pogledaju li se slike 39) i 40) vidljivo je su da prijenosne linije koje se zakreu za kut od
/ 2 t , na jednom mjestu odrezane zbog parazitnog kapacitieta (slika 41)


Slika 41: Parazitni kapacitet koji se javlja prilikom savijanja prijenosne linije

Njega je potrebno kompenzirati a to se radi tako da se na tom mjestu skrati promjer linije
kako bi se poveao induktivitet tako da
L Cp
X X = .

U praksi se pokazalo da najboljim da je a=1,8*W, gdje je W irina mikrotrakaste linije. (slika
42)
52

Slika 42: Kompenzacija parazitnog kapaciteta sa skraenjem linije za duljinu a.

Nakon to sam izvrio proraune, antenski niz sam nacrtao sa programom Photoshop 7.0
Crte dobiven photoshopom isprinato sam na grafofoliju.
Putem fotografskog postupka, razvio sam tiskanu ploicu i jetkanjem je obradio.
Na ulaznu liniju niza stavio sam enski SMA konektor.
Time je antenski niz zavren.
















.

















53
5. Mjerenje parametara antenskog niza

Mjerenja sam izvrio na Fakultetu elektrotehnike i raunarstva u Zagrebu, na Zavodu za
radiokomunikacije uz pomo profesora dip.ing.Tomislava Debogovia
Od mjerenja sam proveo: mjerenje koeficijenta refleksije i dobitka antene na rezonantnoj
frekvenciji.

Mjerenja su se vrila u RF gluhoj komori kako bi se ponitili reflektirani elektromagnetni
valovi, sa ureajem koji se zove analizator mrea.
Ureaj mjeri S parametre vieprolazne mree.

5.1. S parametri

Rasprni parametri (eng.scattering parameters), predstavljaju temelje mjerenja karakteristika
mikrovalnih komponenata (tranzistori, oscilatori,pojaala, filteri idr.), te se sluei tim
parametrima mogu mjeriti karakteristike mikrovlanih komponenata na frekvencijama ak i
preko 10GHz.


Slika 43) Prikaz napona i struja u dvoprolaznoj mrei

Slika 43 prikazuje dvoprolaznu komponentu (recimo tranzistor) spojenu na dva generatora
visoke frekvencije.
Pod predpostavkom da impendancije u krugu nisu jendake imat emo refleksije to je i
vidljivo sa slike. Uup i Iup su upadni naponi i struje u dvoprolaz, a Ur Ir reflektirani naponi i
struje sa dvoprolaza.
U1 i I1 su naponi na krajevima dvoprolaza koji se dobivaju superpozicijom upadnih i
reflektiranih napona i struja.
S parametri povezuju veliine reflektiranog vala sa odgovarajuim veliinama upadnog vala.
Pa su S prametri ove mree za napone jednaki:
Ur1=S11*Uup1+S12*Uup2 1)
Ur2=S22*Uup2+S21*Uup1 2)
I za struje:
Ir1=S11*Iup1+S12*Iup2 3)
Ir2=S21*Iup1+S22*Iup2 4)

Kako su sve kompnente mree vezane prijenosnim vodom iste karakteristine impendanije
vrijedi da je:
1 2
1 2
0
1 2 1 2
up up
r r
up up r r
U U
U U
Z
I I I I
= = = =
54
Kako je karakteristina impendancija voda jednaka, vidljivo je da su izrazi 1 i 3 te 2 i 4
indentini.
Ti izrazi se zapisuju u neutralnom obliku (ni, naponski niti strujni oblik) to jest pomou
valova snage.

Pa je :
1
1 1 0
0
*
up
up
U
a I Z
Z
= =

2
2 2 0
0
*
up
up
U
a I Z
Z
= =

1
1 1 0
0
*
r
r
U
b I Z
Z
= =

2
2 2 0
0
*
r
r
U
b I Z
Z
= =

Veliine a i b odgovaraju izrazima upadne a
x
i reflektirane
x
b snage.

Sada se konano jednadbe sa poetka mogu napisati u obliku:

1 11 1 12 2
* * b S a S a = + i
2 21 1 22 2
* * b S a S a = +

Promatrajui dvoprolaz kao tranzistor moe se rei slijedee:
11
S odgovara koeficijentu refleksije na ulazu tranzistora
22
S odgovara koeficijentu refleksije na izlazu tranzistora
21
S odgovara pojaanju tranzistora
12
S odgovara reverznom pojaanju tranzistora koje nastupa zbog parazitnog kapaciteta

S parametri su kompleksne vrijednosti pa imaju svoj modul i kut.

Analizator mrea mjeri gore navedene S paramtre vieprolaznih mrea.

















55

5.2. Mjerenje koeficijenta refleksije antene analizatorom mrea


S11 antenskog niza to jest njegov koeficijent refleksije, izmjerio sam sa Rohde & Schwarz
ZVA40 analizatorom mree. Analizator omoguuje mjerenje dvoprolazne mree.



Fotografija 44: Rohde & Schwarz ZVA40 analizator mrea



Prije samog mjerenja potrebno je odrediti gdje e se tono kabel kojeg smo dovodili do antene
nalaziti jer gibanja kabela uzrokuju promjene faze elektromagnetnog vala te bi samim time
dobili pogrene rezultate.(S parametri su kompleksne veliine).
Kalibraciju smo proveli tako to smo prijenosnu liniju zakljuali dobro poznatom etalonskom
impendancijom jednakoj impendanciji prijenosne linije to jest 50.
Nakon kalibracije uz to manje pomake kabla, isti smo prikljuili na antenu te mjerili S11. Na
frekventnom podruju od 2GHz do 3GHz.

Rezultati mjerenja:
56

Slika 45: Frekvencijski spektar od 2 do 3GHz gdje je X os je frekvencija a Y os S11. Iz
grafikona je vidljivo da je marker postavljen tamo gdje je S11 ima najniu vrijednost (-
15,594dB). Na tom mjestu frekvencija je 2,425000GHz.

Koeficijent refleksije se rauna prema sljedeem izrazu:
11
20
10
S
I = .
Na frekvenciji f=2,425000GHz koeficijent refleksije iznosi
11
15,594
20 20
10 10 0,16607
S
I = = =

Odnos stojnih valova je: SWR=
1
1 0, 02758
1:1, 39829
1 1 0, 02758
+ I
+
= =
I
.
Kako je za S11=-10dB
11
10
20 20
10 10 0, 316227766
S
I = = = pa je
SWR=
1
1 0, 316227766
1:1, 92495 1: 2
1 1 0, 316227766
+ I
+
= = ~
I
, te je prema slici 45 impendancijska irina
frekvencijskog pojasa jednaka 40MHz.



57

Slika 46: Normalizirana impendancija antene prikazana u shmitovom dijagramu za
frekvencijski spektar od f=2GHz do f=3GHz


5.3. Mjerenje dobitka antene analizatorom mrea


Mjerenje se izvrilo analizatrom mrea tipa 8720B (Hewlett Packard).


Slika 47: Mjerni postav za mjerenje S21

Postupak mjerenja je slijedei: Na prikljunicu 1 analizatora mrea se prikljui koaksijalni
kabel koji je sa druge strane zakljuan sa predajnom antenom. Na prikljunicu 2 prikljui se
koaksijalni kabel sa prijenmom antenom. Kako odailjaka ni prijemna antena nisu savreno
58
prilagoene na prijenosnu liniju, dobili smo ve prije spomenutu dvoprolaznu mreu.
Prikljunica 1 nam slui kao RF generator koji radi na frekvencijskom podruju na kojem
elimo mjeriti S21.
Pa je:
Wg-raspoloiva snaga generatora (upadna snaga)
2
0
(1 )
g
W W = I snaga koja se privodi odailjakoj anteni
Wpa- raspoloiva snaga koju prijemna antena moe dati prilagoenom teretu
2
(1 )
p pa
W W = I snaga koju prijemna antena predaje analizatoru mrea.

Izraz za dobitak antene prema slici 47) je slijedei:

( ) ( )
2
2
21
2
2
0
4* * 1 1
* * *
1 * 1
p
o p
r
G S
G
t

| |
=
|
\ .
I I

Kako se ovdje radi o dvjema istim antenama pa je:
0 p
G G G = = ,
0 p
I = I = I

Tada je:
21 2
4* * 1
* *
1
r
G S
t

=
I
gdje je
11
S I =

Prije mjerenja S21 kao i kod mjerenja S11 potrebno je kalibrirati instrument. Kalibracija se
izvrila tako to se koaksijalni kabel sa prikljunice 1 spojio sa kabelom sa prikljunice 2.
Mjerenje se i ovog puta odvijalo u RF gluhoj komori kako bi se sprijeio utjecaj reflektiranih
elektromagnetnih valova koji bi mogli prouzroiti pogreke u mjerenju (Fazno zbrajanje
upadnog i reflektiranog vala na prijamnoj anteni).


Fotografija 48: Mjerenje S21


59
Iz fotografije 48 vidljivo je da je S21 to jest dobitak antene najvei na frekvenciji
2,40480000GHz i iznosi S21=-37,21dB

| | 21 37,21
20 20
21 10 10 0, 013787959
S dB
S

= = =

Kako je udaljenost izmeu odailjake i prijamne antene d=2,54m, a frekvencija
f=2,4048000GHz ( 0,124750499
c
m
f
= = ), dobitak iznosi:
21 2
4* * 1 4* *2, 54 1
* * *0, 013787959* 4, 23
0,124750499 1 1, 6607
1
r
G S
t t

= = =

I

To jest G=10log4,23=6,26dBi=4,12dBd





Fotografija 49: Izgled laboratorija gdje su provedena mjerenja







60

6. Naponom kontroliran oscilator (2380MHz-2665MHz)

Kako bih demonstrirao performanse antena izradio sam naponom kontroliran (VCO eng.
Voltage-controlled oscillator) oscilator koji pokriva frekvencijsko podruje od 2285MHz pa
do 2475MHz.
VCO je oscilator kojem se promjenom napona na ulazu mijenja frekvencija na izlazu.
Odluio sam nabaviti modulni VCO oscilator tipa UMS-3000-R16.

6.1. Tehnike specifikacije

Dimenzije oscilatora i pinovi:



Maksimalne naponske i temperaturne veliine kojima se modul smije podvrgnuti:







61



Ostale karakteistike modula:




6.2. Konstrukcija oscilatora

Napon napajanja modula je 12VDC, a maksimalni napon je 12,5VDC. Dakle oscilatoru je
potrebno osigurati stabilizirani istosmjerni napon sa odstupanjem manjim od 0,5V.
Pri naponu od 12VDC struja koju je potrebno osigurati ureaju je 28mADC, te je stoga ulazna
snaga modula P=12*28=336mWDC.
Kako se radi o maloj ulaznoj snazi modula, za stabilizaciju napona napajanja modula sam
odabrao 78l12 pozitivni stabilizator napona koji moe podnjeti struje do 100mA.



62



Osnovne tehnike specifikacije stabilizatora 78l05:


Iz specifikacija se moe vidjeti da ukoliko se stabilizatoru napona dovede ulazni napon od
27V na izlazu e biti 13.2V.Time se time prekoraila maksimalna ulazna vrijednost napajanja
modula to dovodi do unitenja. Pri ulaznom naponu stabilizatora od 19V napon na izlazu e
biti 12V. Stoga je to ujedno i maksimalni napon koji se smije privesti VCO oscilatoru.
Mjenjanjem napona na 3. pinu modula mijenja se frekvencija na izlazu modula, te za
U=1VDC f=2000MHz a za U=13VDC f=3000MHz (tablica ostalih karakteristika modula).
Promjenom napona na pinu 3 za 1V frekvencija se promjeni za 95MHz.
Napon regulacije frekvencije e se mjenjati potenciometrom, te je stoga potrebno to je
mogue vie smanjiti rinu frekvencijskog pojasa radi vee preciznosti.
Za minimalni napon regulacije frekvencije odabrao sam 5VDC to je jednako 2380MHz, a za
maksimalni 8VDC to je jednako 2665MHz.
Dakle frekvencijska irina pojasa je B=2665MHz-2380MHz=285MHz.
Stabilizirane napone od 5VDC i 8VDC takoer sam dobio pozitivnim stabilizatorima napona
(78l05i 78l08).



Slika 50: Shema napajanja VCO modula. Optimalni napon napajanja je 15VDC, Maksimalni
19VDC. PIN_2 se spaja na PIN_2 VCO modula, PIN_3 se spaja na PIN_3 VCO modula.
Potenciometrom R4 se regulira napon VCO-a od 5V pa do 8V. Kapaciteti C1 i C4 slue za
zatitu sklopa od udarnog napona te ulaznih smetnji, Otpornikom R1 se ograniava struja
kroz LED D1.
63



Iz tablice ostalih karakteristika modula vidi se da je izlazna snaga modula 10mW, te je izlaz
prilagoen impendanciji od 50ohma. Stoga sam izlaz preko mikrotrakaste linije
karakteristine impendancije takoer 50ohma spojio sa enskim SMA konektorom kojeg sam
ugradio u kuite.




Slika 51: Shema spajanja VCO oscilatora i predajne antene te Analizatora spektra i prijamne
antene


Pomou oscilatora i analizatora spektra mogue je ukoliko se zna koeficijent refleksije antene
izmjeriti dobitak antene.
Znajui da je:

| | | | | | | | | |
0
32, 45 20log 20log
o p
W dBm Wp dBm d Km f MHz g g dB = + +
Gdje je:
o
g - dobitak odailjake antene
p
g -dobitak prijamne antene
d-udaljenost odailjaa od prijamnika
f-radna frekvencija
Wp-snaga na izlazu prijamne antene
Wo-snaga na ulazu odailjake antene
Ako se mjerenje radi sa dvije istovjetne antene tada je
o
g =
p
g =g

Te je dobitak takve antene jednak:
| | | | | | | |
0
32, 45 20log 20log
2
p
W dBm W dBm d Km f MHz
g
+ + + +
= .








64


Fotografija 52: mikrotrakasta antena i VF generator.





















65

7. Zakljuak

U izradi antenskog niza upoznao sam se sa osnovama mikrotrakastih linija i antena.
Takoer sam nauio kako mjeriti parametre antene kao to su dobitak, koeficijent refleksije i
irina frekvencijskog pojasa.
Prilikom konstrukcije susreo sam se sa problemima poput parazitnih kapaciteta koji se
javljaju prilikom savijanja prijenosne linije, te sam iste uspjeno rijeio.
Konstrukcija mikrotrakastih linija te princip njihovog rada predstavlja bazu za daljnje
usavravanje u mikrovalnoj elektronici te se nadam da u u tome ustrajati.








































66


Literatura



T.C.Edwards, Foundations of Interconnect and Microstrip Design, North Carolina State
University, USA, 2000

Thomas A. Milligan, Modern Antenna Design, John Wiley & Sons, New Jersey, 2005

David M. Pozar, Microwave Engineering, John Wiley & Sons, New York Toronto, 1998

Ramesh Grag, Prakash Bhartia, Inder Bahl, Microstrip Antenna Design Handbook, Artech
House, Boston London, 2001

Kin-Lu Wong, Compact and Broadband Microstrip Antennas, John Wiley & Sons, New
York, 2002

Chris Bowick, RF Circuit Design , Newnes, USA, 1982

Ervin Zentner, Radiokomunikacije, kolska Knjiga, Zagreb, 1980