CODEX DIPLOMATICUS

REGNI

CROATIAE, DALMATIAE ET SLAVONIAE

EDIDIT

ACADEMIA SCIENTIARUM ET ARTIUM SLAVORUM MERIDIONALIUM VOLUMEN I

DIPLOMATA ANNORUM 743.-1100. CONTINENS

MARKO KosTRENI

REDEGIT

JAKOV STIPII ET MILJEN AMALOVI

COLLEGERUNT ET DIGESSERUNT

ZAGRABIAE
TYPIS E X S C R I P S I T IZDAVAKI ZAVOD J U G O S L A V E N S K E AKADEMIJE ZNANOSTI I UMJETNOSTI

1967.

GONFECTUM SCIENTIARUM

IN I N S T I T U T O H I S T O R I C O ACADEMIAE ET A R T I U M S L A V O R U M M E R I D I O N L I U M ZAGRABIAE .

DIPLOMATIKI ZBORNIK
KRALJEVINE

HRVATSKE, DALMACIJE I SLAVONIJE

IZDALA

JUGOSLAVENSKA AKADEMIJA ZNANOSTI I UMJETNOSTI

SVEZAK

LISTINE GODINA 743-1100. UREDIO

M A R K O K O S T R E N I

SAKUPILI I OBRADILI
J A K O V S T I P I I I M I L J E N A M A L O V I

ZAGREB
T I S K A R A IZDAVAKOG ZAVODA JUGOSLAVENSKE AKADEMIJE ZNANOSTI I UMJETNOSTI

19 67.

IZRAENO

U HISTORIJSKOM

INSTITUTU

PREDGOVOR

Kada je T. Smiiklas 1904. godine poeo izdavati Diplomatiki zbornik kraljevine Hrvatske, Dalmacije i Slavonije, smatrao je da Documenta historiae Chroaticae periodum antiquam illustrantia F. Rakoga izdana 1877. godine mogu privremeno posluiti kao prvi sve zak njegovog zbornika te je zbog toga svoj kodeks zapoeo II sveskom t.j. od 1101. godine dalje. U predgovoru tom svesku on ipak istie da je potrebno ponovno izdati prvi svezak dopunjen dubrovakim listi nama. Poto je 1877. izdao svoja Documenta ve je i sam Raki objavio u Starinama JAZU br. XII neke novonaene isprave koje vremenski pripadaju spomenutom izdanju. Do danas se je broj novonadenih ispra va i dalje poveao. On, dodue, nije velik, ali obzirom na relativno oskudne izvore najstarijeg razdoblja hrvatske povijesti svaki je novi prilog vaan. Smiiklas je u svoj Diplomatiki kodeks uvrstio dubrovake isprave;, pa je sasvim logino i opravdano da one iz najstarijeg perioda dubrovake historije nau svoje mjesto i u prvom svesku. Prouavajui izdanje Rakoga i kolacionirajui njegov tekst s arhiv skim materijalom mnogi su nai nauni radnici utvrdili da je na mnogo mjestu potrebno ispravili itanje teksta, datiranje i diplomatike opa ske. Zato nam je Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti povjerila zadatak da prouimo sav diplomatiki materijal do kraja XI stoljea i da na temelju postignutih rezultata priredimo prvi svezak Diplomatikog zbornika te da tako ispunimo prazninu Smiiklasova djela. Samo se po sebi razumije da su u tom prvom svesku Diplomatikog zbornika morali izostati narativni izvori koje je Raki pod naslovom Scriptores takoer uvrstio u svoja Documenta. Na tom je mjestu Raki donio i neke natpise koji predstavljaju specifine historijske izvore, te ih treba na poseban nain obraditi i objaviti. Smatrali smo da je nepotrebno napose donositi neka papinska pisma i zakljuke splitskih crkvenih sabora (kod Rakog Rescripta et synodali), pa smo ih uvr stili meu ostale dokumente po kronolokom redu.

U ovaj bi svezak vremenski pripadala i t.zv. Dobrinjska isprava iz 1100. godine, ali, jer je pisana glagoljicom na narodnom jeziku., ona e biti objavljena u novom izdanju serije Acta Croaiica, koju priprema Historijski institut Jugoslavenske akademije. Da bi izvrili sve potrebne korekture u paleografskom i diplomati kom pogledu, bilo je potrebno da svaki pojedini dokument i njegove va rijante ponovo sami proitamo, prepisemo i prouimo. U tu smo svrhu obili sve arhive u zemlji i inozemstvu u kojima se taj materijal uva. Prireujui ovo izdanje smatrali smo potrebnim donijeti tano ona-kav tekst kakav se nalazi u predloku iz kojega smo prepisivali. Kod vie prijepisa donosimo varijante, a ako neka isprava ima vise verzija, tada donosimo tekst svake u cjelini. Posljedica takvog principa izda vanja, koji je danas openito usvojen, jest ta da u tekstu ostaju sve ori ginalne pisarske i jezine pogreke. Kasniji prijepisi esto sadre i inter polacije koje danas ne moemo uvijek izluiti ili ispraviti a da ne okrnjimo vjernost teksta. Raki je na ovakvim mjestima nastojao dati jedan idealni tekst, ali je pri tome donosio i netona rjeenja, koja nisu u duhu vremena postanka isprave te dovode nuno do netanih inter pretacija. Potrebno je drati se gornjeg principa kod izdavanja izvora i zbog toga to nam esto jezine i druge pogreke daju putokaz k pro nalaenju tradicije i filijacije isprave. Ispravke kao i netona itanja Rakoga donosimo u biljekama. Kod isprava koje su objavili samo drugi izdavai, donijeli smo njihove ispravke i itanja. Kod nejasnih i sumnjivih mjesta donosimo, pored miljenja Rakoga, i itanja drugih izdavaa. Drei se gornjih naela izdavanja mi nismo isprave kartulara samostana sv. Stjepana u Splitu, koje su sauvane samo u talijanskom prijepisu, preveli na latinski, kako su to uinili Farlati i Raki. Nakon to smo doslovnom transkripcijom dobili vjerni tekst, pristu pili smo prouavanju diplomatikih, a u prvom redu kronolokih pro blema. Kod toga smo na mnogo mjesta ispravili miljenje Rakoga na temelju vlastitih zapaanja kao i na temelju najnovije naune literature, koju uvijek i citiramo. Uslijed toga kronoloki redoslijed isprava dosta se razlikuje od onoga u izdanju Rakoga. O autentinosti naih najstarijih isprava postoje u naunoj literaturi vrlo suprotna miljenja. Ve je- na'historiar Ivan Ludus-Lui smatrao neku isprave oitim falsifikatima. Raki u svom izdanju sumnje u auten tinost protee na jo vei broj isprava, te neke proglaava sumnjivim, druge krivotvorenima, a neke opet interpolifanima. I u novije vrijeme nakon Rakoga nai se historiari nalaze pred istini problemom, pa neki prihvaaju miljenje Rakoga, a neki ak poveavaju broj sumnji vih ili krivotvorenih isprava. To negativno miljenje o najstarijim ispravama hrvatske povijesti osniva se velikim dijelom na tome to ne moemo sa sigurnou utvrditi ni za jednu od njih da je original. Sa svim je razumljivo da se tekst mnogih isprava prepisivanjem iskvario, ali to jo uvijek nije dovoljno da posumnjarno u vjerodostojnost bitnog sa draja dokumenta. Pri ocjeni autentinosti pojedine isprave drali smo se principa da svaku izreenu sumnju treba potkrijepiti sigurnim

argumentima, a tih uslijed nedovoljnog komparativneg materijala ima vrlo malo. Kod toga moramo uoiti injenicu da je hrvatska dvorska kancelarija, makar osnovana po franakom uzoru, bila nerazvijena te je prema tome i tekst isprave ovisio o spremi i vjetini sastavljaa, kao i stupnju njegova poznavanja latinskog jezika. Tekoe u pitanju auten tinosti poveavaju se i time to prije pojave notara imperiali auctoritate pisari nikakvom formulom ne oznauju da li se radi o prepisanoj ili prvi put sastavljenoj ispravi. Zbog svega toga postupali smo kod ocjenji vanja autentinosti s najveom opreznou, ali smo razna suprotna mi ljenja uvijek donosili. Mnoge isprave zahtijevale bi daleko opirniju diplomatiku analizu, ali zbog karaktera djela, mi smo se ograniili na najnunije primjedbe koje e, kako se nadamo, ipak pridonijeti rjea vanju njihove problematike. Zbog jasnije predodbe bilo je potrebno da opiemo vanjske karakte ristike svakog dokumenta, koje ukljuuju materiju na kojoj je pisan, dimenzije i znaajke pisma. Zbornike i kartulare u kojima su neke isprave sauvane ne opisujemo posebno, jer se njihovi opisi nalaze u poznatim izdanjima. Nakon vanjskog opisa navodimo mjesto gdje se isprava uva. To isto vrijedi i za sve prijepise. Od publikacija, u kojima su isprave objelodanjene, navodimo samo ko lekcije t.j. diplomatike zbornike ili ona izdanja koja se djelomice mogu takvim smatrati kao to je Lucievo djelo De regno Dalmatiae et Croatiae i Farlatijevo Illyricum sacrum. Ukoliko je neka isprava objav ljena jedino u nekoj drugoj publikaciji, koja nema karakter diplomati kog zbornika, onda citiramo to izdanje. Isto tako od literature citiramo samo ona djela, koja se pojedinom ispravom posebno bave i o njoj donose neto bitno novo, to doprinosi rjeavanju njene diplomatike, kronoloke, paleografske ili ope histo rijske problematike. Biljeke ispod teksta sadre varijante raznih prijepisa, paleografska objanjenja, u nekim sluajevima itanja prijanjih izdavaa, a u prvom redu Rakoga. Na istom mjestu donosimo naknadne dodatke ispravi koji ne potjeu iz vremena originalnog dokumenta. Po ugledu na Rakoga i Smiiklasa sadraj nastalih dokumenata, koji se spominje u nekim kasnijim ispravama, donosimo u obliku regesta na mjestu koje mu kronoloki pripada. Perg. znai da je isprava pisana na pergameni; ukoliko materija nije naznaena isprava je pisana na papiru. Kod oznake dimenzija prvi broj oznauje visinu, a drugi irinu dokumenta. Okrugle zagrade sadre rijei koje smo ponekad umetnuli radi jasni jeg shvaanja teksta. Uglate zagrade sadre nadopunu propalog teksta, dok se u otrim zagrama nalaze ditografije ili tekst koji je brisao sam pisar. Lucius: De regno Dalm. Et Croat, oznauje amsterdamsko izdanje djela De regno Dalmatiae et Croatiae libri sex iz 1666. god.

Farlati: lllyr. sar. oznauje cjelokupnu ediciju djela: Illyricum sa crum izdanog u Veneciji od 1751. do 1819. god. Cod. dipl. CSD oznauje Diplomatiki zbornik kraljevine Hrvatske s Dalmacijom i Slavonijom Ivana Kukuljevia Sakcinskog iz 1874. god. CD oznauje Diplomatiki zbornik kraljevine Hrvatske, Dalmacije i Slavonije T. Smiiklasa zapoet 1904. god. Raki: Doc. br. oznauje redni broj isprave objavljene u djelu F. Rakoga: Documenta historiae Chroaticae periodum. anatiquam illustrantia iz 1877. god, Mansi: Concil. collectio oznauje djelo: Sacrorum conciliorum nova et amplissima collectio . . . izdao u Firenci i Veneciji god. 1759-1798. Mon. Germ, znai veliku zbirku: Monumenta Germaniae. Na kraju napominjemo zbornika. da se priprema i album faksimila isprava ovog

1. 743, 16. svibnja. U Rimu. Papa Zakarija podjeljuje dubrovakom nadbiskupu Andriji palij i daje mu prigodna uputstva o njegovim dunostima.
Perg. 180.675. Pismo: karolina. .. Dr. arh. u Dubrovniku: Beka skupina br. 1. Cod. dipl. CSD I, 35. Pflugk-Hartlung: Acta pont, inedita 11, 21. Radoni: Dubrovaka akta i povelje 111, 1. Isprava je datirana prema XI indikciji, koja odgovara 743. godini. Zaharija je bio papa 741.-752. Najstariji spomen ove isprave nalazi se u ispravi Pape Kaliksta II iz g. 1120. (CD II, 33). U jednom notarskom aktu od 11. X 1251. (CD IV, 460), gdje se nabrajaju privilegiji dubrovake nadbiskupije, spominje se i ovaj Zaharijin iiakon svih ostalih nabrojenih po kronolokom redu i za nj se veli da je to exemplar brevilegii pape Zaharie. U promemoriji od 3. II 1255. (CD IV, 590) prokurator dubrovakog nadbiskupa brani prvenstvo svoje crkve pred barskom nadbiskupijom ba na temelju ovog dokumenta navodei da je original uzeo Stevan Nemanja kada je provalio u Dubrovnik i opljakao crkvu (1185. g.). Thalloczy-Jireek*ufflay, Acta et diplomata Albaniae I, 11-12 i D. Gruber, O dukljansko-barskoj i dubrovakoj nadbiskupiji do polovice XIII stoljea, Vjesnik zemaljskog arhiva XIV 1912, str. 24-26, smatraju ovu ispravu falsifi katom. Po obliku i tekstu ova se isprava stvarno moe smatrati sumnjivom te da je uinjena po uzoru na ispravu pape Benedikta VIII iz 1022. g. (br. 44). Me utim, nije iskljueno da je papa Zaharija ipak izdao slian privilegij dubro vakom biskupu i da je taj prigodom provale Stevana Neman je nestao. V. Foreti, Ugovor Dubrovnika sa srpskim velikim upanom Stefanom Nemanjom i stara dubrovaka djedina, Rad JAZU 283, str. 59-62.).

Zacharias episcopus, seruus seruorum dei. Dilecto in Christo filio Andree, archiepiscopo sancte, Pitauritan^ ecclesie. Constituimus te omni bus tue^ esse pastorem te et successores tuos super istam prouinciam. In primi Zachulmie^ regno et regno Senralie^ Tribunieque regno, ciuitati namque Catarinensi seu Rose atque Buduaneni, Auarorum, Liciniatensi atque Scodrinensi nec non Driuastinensi atque Polatensi cum ecclesiis 1

tque parochiis eorum. Si pastores ouium sole geluque pr,o gregi (!) sui custodia die ac nocte content! sunt, ut ne qua ex eis aut errando pereat aut ferinis laniata morsibus rapiatur oculis semper uigilantibus, quanto sudore quantaque cura debemus esse peruigiles nos, qui pastores animarum dicimur. Adtendamus et subiectum officium exibere erga custodiam dominicarum ouium non cessemus, ne in die diuini examinis pro desidia nostra ante summum pastorem neglegenti^ nos reatus excruciet, unde modo honoris reuerenti^ subliniiores inter ceteros uideamur. 1 Palleum autem ex more ad missarum sollemnia celebranda diebus ufte. tue. tantummodo tibi concedimus more prejdeeessorum tuorum consecrationem uero tuorum successorum nobis nostrisque successoribus in perpetuum reseruantes. Quod palleum non aliter utendum tibi concedimus nisi solummodo in die sancte resurrectionis lesu Christi domini nostri siue asscensionis et pentecoste seu in nataliciis sanctorum apostolorum et beati Iohannis Baptiste nee non et in assumptione beate Marie simulque in domini nostri lesu Christi natiuitate et in die ordinationis tue, uerum etiam in suffraganeorum tuorum ordinatione sicuti a beato Gregorio, predecessore nostro, huius alme sedis presule, sancitum est, in secretario induere tua fraternitas debet et sie ad missarum sollemnia proficisci. Et nichil tibi amplius liceat ausu temerari^ pr^sumptionis arrogare, quam decessores precessoresque tuos usos esse incognitum non habes, ne, dum in exteriori habitu inordinate aliquid arripiatur, ordinate etiam qu$ Heere poterant, ammitantur. Hortamur namque, ut morum tuorum ornamenta huic conueniant, quoniam huius indumenti honor modesta actuum uiuacitate seruanda sunt, quatenus auetore deo recte utrobique possis esse conspieuus. Itaque uia tua filiis tuis sit regula, in ipsa, si qua rectitudio illis inieeta est, dirigant, in ea, quod imitentur, aspiciant, in ipsa semper considerando proficiant, ut tuum uideatur post deum esse bene, quod uixerint. Cor ergo neque prospera, que temporaliter blandiuntur, extollant, neque aduersa deiciant, sed quidquid illud fuerit, uirtute patienti^ deuincatur. Nullum apud te locum odio, nullum fauoT indiscretus inueniat, districtum te mali cognoscant; insontem apud te culpauilem (!) suggestio mala non faciat; nocentem gratia non excuset; remissum te deliquentibus non ostendas, ne, quod ultum non fuerit, perpetrari permittas. Sit in te et bonis (!) pastoris dulcedo, sit et iudicis seuera districtio: unum scilicet, quiod innocentem uiuentem foueat, aliud, quod inqu^etos arguendos a prauitate compescat. Sed quoniam nonnumquam prepositorum zelus, dum districtus malorum uult uindex existere, transit in crudelitate correctio, iram in iudicio refrena et censura discipline sic utere, ut eulpam ferias et a dilectione personarum, quas corrigis, non recedas. Misericordem te, prut uirtus patitur, in omnibus ex'be. Oppressos defensos (!) tua iuste subueniat, opprimentibus modestiue ratio contradicat. Nullius faciem contra iustitiam accipias, nullum querentem iustitiam despicias. Custodia in te equitatis excellat, ut nee diuitem potentia sua aliquid apud uos extra uiam suadeat rationis audere, nee pauperes sua faciat humilitas desperare, quatenus deo miserante tal^s possis existere, qualem sacra lectio precipit dicehs: Opportet episoopum irreprehensibilem esse. Sed his omnibus 2

uti sambrite* poteris. si magistram karitatem habueris, qua qui sectatu fuerit, a recto tramite non recedit. Ecce, frater karissime, inter multa alia ista sunt sacerdotii, ista sunt pallid, quej si stiidiose seruaueris, quod foris accepisse ostenderis, intus habebis, Fidem autem in tuis epistolis breuiter ascripsisti, litterario explanare debuerat. Redemptori tamen gratias agimus, quod etiam in ipsa breuitate esse eognouimus rectam. Sancta trinitas fraternitatem uestram sue protectionis circumdet atque in timoris sui uia nos dirigat, ut post uite, huius amaritudinem ad eternam simul dulcedinem peruenire mereamur, Scriptum per manum Theodori diaconi, sacri palatii scriniarii. BENE VALETE. Data XVII Kalendas Iunii per manus Theophilacti, archidiaconi sancte apostolice sedis. Anno Zacharie beatissimo II pape (!), indictione XI.
1

U ispravi pape Beneikta VIII etoji

iuicamur.

2. . . . . Oko 839.

Vojvoda Mislav poklanja crkvi sv. Jurja u Putalju posjede u Laanima i Tugarima kao i desetinu prihoda s njegovog posjeda u Klisu.
Ovo se darovanje spominje u ispravi vojvode Trpimira od 4. III 852. (br. 3>). Vojvoda Mislav se spominje u Kronici Ivana akona 839. godine. (G. Monticolo: Cronache Veneziane antichissime, Roma 1890., p. 113).
1 Ime ovog vojvode u prijepisu Trpimirove isprave iz Katel Suurca glasi Oyslaus, dok u ostalim prijepisima Mislaus (v. br. 3., biljeka 38 i 55). U Kronici Ivaiia akona to ime glasi Muiselaviis.

3. 852, 4. oujka. U Bihaima.

Vojvoda Trpimir poklanja solinskoj nadbiskupiji crkvu i samostan sv. Jurja u Putalju zajedno s nekim posjedima za uzvrat to mu je nadbiskup Petar pribavio srebro za crkveno posude.
Danas postoji pet prijepisa ove isprave. a) Najstariji sauvani prijepis iz g. 1568. nalazi se u upnom uredu Katel uurca. Perg. 635\380 s ostacima utisnutog peata splitskog gradskog kneza i notarskim znakom Danijela Terzagusa. Na poleini regest. Uza sve to to je najstariji, ovdje ga ne donosimo kao osnovni tekst, jer obiluje daleko krupni jim pogrekama nego ostali prijepisi.1

b) Prijepis u Biskupskom arhivu u Splitu. Kartular splitske kurije s ozna kom (dananja signatura br. 29) koji nosi naslov: 1620. 21. Octobr. Mons. Illmo di Spalato contra Villici di Suzuraz, fol. I.2 c) Prijepis u Biskupskom arhivu u Splitu (dananja signatura br. 20) u tre em svesku isprava koje je dao prepisati nadbiskup Sforza Ponzoni (1616 1641.), fol. l-5v. Svezak ima natpis iz kasnijeg vremena: Donazione del re Terpimiro 1333. Godina 1333. ukazuje na to da je ovaj prijepis uinjen po svoj prilici prema nestalom kartularu nadbiskupa Luccarija iz te godine. Farlati daje naslov ovom svesku: Donationes principum. ) Prijepis u Biskupskom arhivu u Splitu (dananja signatura br. 25). Osmi svezak isprava koje je dao prepisati nadbiskup Sforza Ponzoni, a nosi naslov: Varia de bonis archiepiscopatus, fol. 25-27v? ) Prijepis u Arhivu kaptola u Splitu, (nr. 538, ser. B). Vlastoruni ispisi Ivana Luia (Lucius), esti svezak, fol. l-4v.s Prema prijepisu c ovu su ispravu izdali Lucius: De regno Dalm. et Croat., lib. II, c. 2, p. 61 ;4 Farlati: Illyr. sacr. III, 51;5 Kukuljevi: Iura regni Croat., Dalm. et Slav. I, 3; Cod. dipl. CSD I, 45. Raki: Doc. br. 2 donosi tekst s vla stitim ispravama. Ovdje donosima takoer tekst prema prijepisu c koji ima najmanje oitih pogreaka. Varijante ostalih prijepisa donosimo u biljekama ispod teksta. Farlati i Kukuljevi (isp. i Kukuljevievu raspravu: 7 koju godinu pada darovna listina Trpimir ova, Arkiv za povjestnicu Jugoslavensku XI, str. 207) smatraju da se inikcija XV odnosi na godinu 837; dok Lucius datira ispravu sa 838. godinom, to zbog indikcije ne moe biti. Raki ispravlja miljenje Kukuljevia i Farlatija (Rad JAZU XVII, str. 201-204) zato to Lotar vlada kao Franeorucm rex Pek od 840. g. i to godine 837. prema pisanju Ivana akona vlada u Hrvatskoj Mislav. Prema tome inikcija XV moe se odnositi samo na 852. godinu. Opirnu paleografsko-diplomatiku analizu s pokuajem rekonstrukcije pr votnog teksta dao je M, Barada: Dvije nae vladarske isprave, Croatia sacra 7, str. 196 Isp. jo L. Kati: Prijepisi dviju najstarijih povelja iz hrvatske po vijesti, Vjesnik za arh. i hist. Dalm. LI, str. 101-124 i M. Kostreni: Nacrt hi storije hrv. drave i hrv. prava, Zagreb 1956., str. 115-117. D. vob u raspravi: Krivotvorine o svetom Jurju Putaljskom, Vjesnik hrv. arh. drutva, NS XVII, str, 195-207 smatra ovu ispravu falsifikatom XIV stoljea navodei za svoje tvrdnje neuvjerljive argumente i proizvoljne pretpostavke.

In nomine patris et filii et Spiritus sancti. 6 Regnante in Italia piissimo Lothario, 7 Francorum rege, 8 per indictionem XV sub die I U I Nonis Martil. 9 Dum mundi ab origine cuneta per tempora facta mansisse delabisse\que 10 succedentibus alia alternis 11 simet oculis perspicimus mentis et ma nu fidei palpamus, nihil corporeis membris uidere, audire aliud ualemus, nisi ea, que^ pr^sentantur et scripturarum auditio obtutibus pandet. Unde ego, licet peccatior, Tirpimir, 12 dux Chroatorum, iuuatus munere diuino incertus de die nouissimo et hora, quam 13 nescit 14 homo, solicitus nimis anim mee^ commune consilium meis cum omnibus zuppanis 15 construxi monasterium ibique cateruas fratrum adhibui, quorum sedulis uotis et frequens oratio nos immunes redderet 1 0 deo 17 peccatis, in hane adiecit

mens nostra, eiusdem monasterii eeclesie. aliquid in utensilibus pre.p'ar'are. Cum autem non stifficeret in argento ipsa uasa perficiendum, accomodauit nobis Petrus, SalonitanQ eeclesie archiepiscopus et dileetus compater, undecim libras argenteas. de re ei diximus 18 hylari 19 animo dare: Quod 20 uis et non denegamus charitati 21 uestre. Quibus ipse respondit: Volo, domine et cmpater, ut primum quiequid proprio emi precio uel quod donatum est immobilibiis 22 tiel 23 mobilibus in sancta matre ecclesia id est 24 in Lazani et Tugari 25 cum seruis et ancillis 26 Stepns, 27 Sagoleo, 28 Chortino 29 presentia claritatis uestre per paginttlam priuilegium 30 sancte Salonitane eeclesie dicte mancipata in aeternum permaneant ac deinde, ut in fatam matrem ecclesiam, 31 qu< metropolis usque rip am 32 Danubii et pene per totum regnum Chroatorum, et pro remedio anime nostr, 3 3 parentum uel 34 fidelium uestrorum 35 et per 36 commodatum argentum 37 detis eeclesie beati Georgii in loco, qui dicitur Putalio, omnia que obtinet possessionum, seruos quidem et ancillas, que Mislauo 38 duce ipsam 39 ecclesiam, 40 cum dedicata uidetur 4 1 et ab ipso sapradicto duce 42 donis ditatam 43 simili modo et priilegii censtira. Hqc quidem donatio a nobis 44 firmetur 45 enixe deposcimus. Taliter et 46 suggestioni 47 placiti data ad serisum spopondimus et iure mansuris rebus priuilegium fieri presentem nstram deliberationem precepimu videli cet ita dumtaxat, ut empta precio infra terminis nostris in locis memoratis sempiterna donatione pssideat dicta iam sancta ecclesia a nemine infestante. Tandem uero prefatam ecclesiam 48 de regali territorio ab orientali tarn occidentali parte a rupe montis usque ad mare, ab utro que latere terminos cum lapideis et ferro signatis, infra quos terminos nul lius adiacet territorium, nos diligenter condonamus et hoc in augumentum 49 sancte SaIonitan ecclesi^ proferentes firmamus, et 50 ut singulis annis de omnibus nascentibus 51 terre ex cttrte 52 nostra, que Clisa53 di citur, decime 54 inferrantui* in memoratam ecclesiam, quas decimas ante cessor noster Mislauus 55 dare cepit. Si quis 56 vero de superscriptis 57 quicquid deo 58 inspirante amore sanctorum inflamati deuoto pectore optulimus, concessimus et in posterum inconuulsa, 59 firmata manere censuimus, in cenobium sanctorum martirum Domnii, Anastasii, Cosme et Damiani, ut, si quis diripere uel subtrahere aut per uim opponere tentauenit, iram domini et 60 salvatoris et sanctorum omnium maledictionem quidem CCC patrum et octodenos 61 uinculo insolubili anathemate maranatha 6 2 denodetur, 6 3 diuidatur et euellatur diuino iuditio a gnognatione (!) 64 et patria, uxore et filiis, quis separare donatinem nostram temerarie et sanctam matrem ecclesiam 65 iam faetam 6 ^ presumpserit. Fouetur 6 7 itaque hie litfgantibus Cum eo vicariis Sanctis religiosorum stibsistentium princip urn gratia tarn nefandum faciens, quisquis ille defunctorum obliuioni dans et lumen animarum eorum extinguens et in nouissimo die magni examinis cum diabolo et eius tetre 6 8 angeli 69 et luda 7 0 Scarioten, 71 Christi proditore, in gehenna 72 baratri muneretur, 73 ubi ignis numquam 7 4 extingttitur et vermes 75 impiorum non moriuntur. 76 Actum in loco, qui dicitur Byaci, 77 tempore nuperfato 7 8 et testium notitia, presentia, commune 79 voto et voluntate corroboratum. Signum ma nu meque ipso 80 Tirpimiro 8 1 duce, huius rei concessore et auctore. 62 5

Signum manu Comiciai 83 iuppani testis. 84 Signum manu 85 Pretilia 86 iuppani. 87 Signum manu Nemustlo iuppani testis. Signum manu Zarsata 88 iuppani testis. Signum manu Ludovico 89 iuppani testis. 90 Signum manu Ozanulo 91 cum fratre. Signum manu Negutia 92 cameraro testis. Signum manu Zulo testis. Signum manu Potecario 9 3 testis. Signum manu Zutimustlo. 94 Signum manu Damai 95 testis. Signum manu Dommico 96 presbytero capellano testis, Cypriano presbytero capellano testis. Ego Maria nus presbyter capellanus preceptione 97 domini mei ducis 98 memorati rogatus scripsi" et manu propria opus compleui, signum manu feci. He_c sunt nomina seruorum de Masaro 100 pertinentes eos in sancta matre ecclesia beati Domnii. Scitote nomina 101 eorum. Sunt inprimis: Carento, 102 Postellio, 103 Nasezaii, Damaiai, 104 Ybena, 105 Trubuza. 106 Istis cum suas feminas. 107 Ceteri yero Septem, quorum nomina sunt: Liutamiro, 108 Strehemilo, 109 Nedamustlo, Tesina, Liuteciai, 110 Ceustizo. 111
1 Ovaj prijepis ima iza teksta u lijevom uglu Divi Marci signum i slijedee notarske potvrde: Ego Aloysius Zambertus clarissimorum dominorum syndicorum Dalmatiae seccretarius (!) auscultaui cum quodam catastico in membranis et conuenire inueni et ideo in {idem me suscripsci (!) et sigillaui, qui catasticns fuit praesentatus in officio syndicatus per reuerendum dominum presbiterum Gasparum Hormaneum,, vicarium Spalati. (Notarski znak). Ego Daniel Terzagus, domini Ludouici filius, nobis Almissiensis, publicus apostolica auctoritate notarius et de praesenti cancellariae praetoriae Spalati coadiutor, praesens exemplum ex alio exemplo in papiro scripto, prout stat et iacet, fideliter extraxi et in fidem me subscripsci (!) signo mei tabellionatus consueto apposito. Nos Franciscus Gritti, pro serenissimo ducali dominio Venetiarum etc. comes et capitaneus Spalati et eius districtus, vniversis et singulis praesentes nostras inspecturis fidem facimus et attestamur dominum Danielem Terzagum suprascriptum esse publicum notarium et, affirmat, exemplasse praemissa ex copia autentica, prout stat et iacet, cuius scripturis publiis ubique locorum fides adhiberi debet, in quorum fidem (etc.) Spalati die XVI ianuarii MDLXVIH. Iulianus Bellus Iustinopolitanus, cancellarius praetorius de mandate. 2 Prijepisi b, c, d i e imaju pred tekstom isprave ovu biljeku: Hoc exemplum est sumptum siue transcriptum ex quodam montaneo antiquissimo ecclesiae et archiepiscopatus Spalatensis, in quo sunt quaniplura priuilegia papalia ac regalia alia iura dictae ecclesiae et archiepiscopatus antiquitus scripta. Cuius 3 tenor per omnia talis est. - Prijepis b nema potvrde notara. - Prijepisi die imaju iste ovjere notara kao i prijepis c (v. bilj. 111). 4 Lucius kae da je ovaj tekst uzeo registro privilegiorum archiepiscopatus Spalatensis, to bi po Baradinom miljenju imao biti I I I svezak Ponzonijeve zbirke (o.e. str. 3). Treba naglasiti da se ovaj Lucijev taimpani tekst razlikuje kako od teksta Ponzonijeve zbirke (prijepis c) tako i od teksta Lucijeva autografa (prijepis e). - 5 Farlati donosi tekst ovjere no tara kao prijepis c (v. bilj 111). - 6 Prijepis a: spiritusque saneti. - 7 Prijepisi a i ti: Lotario. - 8 Prijepis a: rege Franchorum. 9 Prijepis a: sub die quarta Nonarum Martium, prijepis b: sub die llll rnensis martii. - 10 Prijepis a: -dilabisseque. - n e: alia altissimi. - 12 a: Aprimirus. Ovo itanje moglo je nastati zbog slinosti beneventanskih slova a i t, prema emu bi se moglo zakljuiti da je jedan od predloaka isprave bio pisan beneventanskim pismom. Prijepis b: Tripimir. 13 d: qua. - u a: nesit. 15 a: iuppanis 16 b: redderent. - , 7 a: domino. 18 le 20 b i d: duximus. a: illarit, b: ylari, d: hilari. d i e; quiduis., 21 a: caritati, b: cariti. - 22 e: in immobilibus. 23 b: eccae nejasna grafija; moda je pisar mislio napisati ecclesiae. : et. 24 Mjesto id est prijepis a ima idem. 25 a: Agari. Ovo itanje je moglo nastati takoer zamjenom beneven tanskih slova a i t (v. bilj. 12). - 26 a: cum seruis suis et ancillas. 27 Svi ostali prijepisi: Nepus. 28 a: Cagolco, b: Sagolleo. - 29 a: Cortino. 30 e; privilegialem. - 31 a: in fata matre ecclesia, - a: ad ripam. - 33 d i e: vestre, -

: et. - ss b: vel filiorum nostrorum. - 36 a: pro. - 37 a i b: commodatum memoratum argentum. - 3S a: Oyslauo. - 39 a: ipsa.. - 40 a: ecclesiae. - 41 a: videatur. - 42 d: ipso duce.. 43 a: dicatam. u Prijepis a ima satmo vobis. - 45 a; firmiter. 46 d; ea. I ovo itanje upuuje na beneventanski predloak. 47 a: suggesioni. 48 a: prefata ecclesia et. - 49 e: augmento. - 50 Ostali prije pisi nemaju et. 5 l Ostali prijepisi: de omnia nascentia. 52 a; excurrat. - 53 L i d: Clusa, e: Clusan. 54 6; decimae. 55 a: Oyslauus. 6 a: quisquis. 57 a; suprascriptis. 5S a; domino. 59 a: inconculsa. 0 d i e nemaju et. 61 ; CCCXVIII patrum. - 6- a: maranata. - 63 b; denotetur. - 61 a: iuditio a cognatione, b: iudicio agnitione. - 65 Prijepis a nema et, d glasi: a sanctam matrem ecclesiam, : a sancta matre ecclesia.. - ee a; iam facta. 67 a; priuetur. 68 a: tebr ..., e: tetr. 69 e: angelis. 70 a: lude. 71 i : Scariote. 72 a.* genua. 73 a.* munerentur. 74 a; non. "5 a; luermis. 7(3 a: moritur, 77 a: Biaci. 78 a i : nuper facto. 7S e.- commuiii. g0 a: propria. 81 a: Tripimiro, b i d Tyrpimiro. 82 a: autthore. 83 a: Semiceti, b: Tomiciae (ovdje je isti pisar popravio poetno slovo C u T). 84 8S 86 87 a: testes. a: mei, tako i u daljnjem tekstu. a: Precilis. ~ a: iuppano. m a: Zassota. m a: Beudoicito, b: Lidovito. - 90 U ostalim prijepisima ovdje dolazi: Signum mei Butiliti iuppano testis (prijepis a), Signum manu Butilia (prijepis b), Buaallia (prijepis d), Butilie (prijepis e). 81 a: Ozamilo. 92 c: Negucis. 93 a: Potecarco, b: Potecarico, e: Potecano. 94 b i e: Zatimustlo. 95 a; Damnaoi, b; Damiani. 9 b: Dominico. ~ 97 a: predepcione. 98 a: duci. " a: scripsci. 10 Ovdje prestaje tekst prijepisa b. 101 a: nu mero, e: numerum. 102 a: Gareciio. a: Poslellico. ~ ioi a: amariti, d i e; Damaciai. 105 a: Ybono, d i e.# Ylena. d i e: Tiubaza. 107 a: suas familias, e: suis feminis. 108 a: Licitamiro. - 109 a: Stroliemilo. - i10 a: Leutecili. n i a: Censlizo. Prijepisi c, d i imaju iza teksta slijedee notarske potvrde: Ego Bonacursius quondam Primiparentis de Florentia, imperiali auctoritate notarius et nunc comunis Spalatensis iuratus, hoc exemplum suprascriptum ab autentico montano coram reuerendissimo in Christo patre et domino domino Dominico, dei el apostolice sedis gratia dignissimo archiepiscopo Spalatensi, una cum infrascriptis Benedicto Ioannis, Stephane Desiderati et Lucano primicerio notario diligenter et fideliter auscultaui et quia utraque concordare inueni, ut eidem exemplo adhibeatur dc cetero plena fides de dicti domini archiepiscopi licentia et mandato me in festem subscripsi meoque consueto signo signaui et roboraui. Et ego Benedictus Ioannis, imperiali auctoritate notarius, hoc exemplum sumptum ab autentico montano coram reurendissimo in Christo patre et domino Dominico, dei et apostolice sedis gratia dignissimo archiepiscopo Spalatensi, una cum suprascripto Bonacursio et infrascriptis Stephano Desiderato et Lucano primicerio notario diligenter et fideliter auscultaui et, quia utrumque concordare inueni, ut eidem exemplo adhibeatur de cetero plena fides de dicti domini archiepiscopi licentia et mandato me in festem subscripsi meoque consueto signo signaui et roboraui. Ego Stephanus quondam Desiderati de Franchino de Taruisio, publica imperiali auctoritate notarius et nunc egregii uiri domini Iacobi Gradenico, cornitis honorabilis Spalati, hoc exemplum sumptum ab autentico montano predicto coram reuerendissimo in Christo patre et domino domino Dominico, dei gratia archiepiscopo dignissimo Spalatensi, una cum supradictis Bo nacursio et Benedicto notario et infrascripto Lucano primicerio notario diligenter et fideliter me in testem subscripsi meoque consueto signo signaui et roboraui. - Et ego Lucanus Bertani, ecclesie Spalatensis primicerius, imperiali auctoritate notarius et reuerendissimi in Christo patris et domini domini Dominier, dei et apostolice sedis gratia archiepiscopi Spalatensis, iuratus notarius, hoc presens exemplum per me dictum notarium scriptum, ut in dicto principali montaneo inueni, ita hie fideliter et per ordinem transcripsi et exemplaui nil addens uel minuens fraudulentei, quod sensum mutet aut uariet intellectum prefer forte punctum, litteram aut syllabam per errorem et una cum predictis Bonacurso, Benedicto et Stephano notario coram predicto domino archiepiscopo presentibus venerabili in Christo patre fratre Lua, dei gratia episcopo Farensi, fratre Matheo ordinis sancti Benedicti, abbatis monasterii sancti Stephani Spalatensis diecesis, et Dessa archidiacono Spalatensi, tesiibus fide liter ac diligenter auscultaui, et quia concondare inueni, cum ipso principali ex man-

34

dato et auctoritate ipsius domini archiepiscopi in publicum formom redegi signoque meo consueto signaui et ad malus robur omnium predictorum supradicti domini archiepiscopus et episcopus suorum sigillorum et abbas sigillo sui conuentus et archidiaconus dictus sigillo sui capituli iusserunt appensione communiri hoc presens exemplum anno domini MCCCXXXIII, indictione prima, die penultimo mensis maii, pontificatus sanctissimi patris et domini loannis pape XXII anno XVII et tempore supradicti domini archiepiscopi Spalatensis.

858-867.

4.'

Papa Nikola I pie ninskom kleru da se crkva ne smije osnovati dozvole apostolske stolice.1
Decretum Gratiani, P. III, Dist. It c. 8. Friedberg: Corpus iuris canonici I, Lipsiae MDCCCLXXIX, 1296. Cod. CSD I, 199. Raki: Doc. br. 144. Ovj se fragment moe datirati samo prema vladanju pape Nikole I.

bez

dipl.

Nykolaus papa clero et plebi Nonensis ecclesiae.2 Ecclesia, id est eatholicorum collectio, quomodo sine apostolicae sedis instituetur nutu, quando iuxta sacra decreta nee ipsa debet absque preceptione papae basilica nouiter construi, que ipstfm eatholicorum intra semet amplecti cateruam dinoscitur?
1 ii (Prirunik, str. 190 i 199) smatra, da je ninska biskupija postojala jo i prije, to se vidi iz Trpimirove darovnice. Za papin prigovor kae da nije jasan, jer je nepotpun doao do nas. Perojevi (Ninski biskup Teodozije, I prilog Vjesniku za arh. i hist, dalmat. br. XLV, str. 6) dri da se prigo-vor papin odnosi na samovoljni izbor ninskog biskupa. - 2 Prema Fniedbergu 1. c. t. zv. Editio Romana Gracijanovog de kreta ima naslov: Electo et clero Nonensi. Raki ima naslov: Nicolaus papa electa et clero Nonensis ecclesiae-

. Izmeu kraja prosinca 872. i svibnja 873. Fragment pisma pape Ivana VIII vojvodi Domagoju o tome kako je bugarska crkva potpala pod utjecaj carigradskog patrijarha Ignacija.
Prijepis u kodeksu XII stoljea. British Museum u Londonu, nr. 8873 (additional msc). MikloU-Raki: Novo naeni spomenici iz IX i XI vieka za panonsko-moravsku, bugarsku i hrvatsku poviest, Starine JAZU XII, str. 212, br. 2 (prema P. Ewald: Die Papstbriefe der britischen Sammlung, Neues Archiv der Ge sellschaft fr ltere deutsche Geschichte, Bd. V). Mon. Germ. hist. Epp. VII, 278.

Ivan VIII postao je papom u drugoj polovici prosinca 872. god. i vrlo je vjerojatno da je ovo pismo napisano prvih mjeseci vladanja (v. ii: Povijest Hrvata, str. 353).

Domagoi.1 Ad mentem reducimus, qualiter Greca falsitas Bulgarorum nobis iure pertinentem patriam per Ignatium, quam nos recuperaveramus, occupare non timuit. Qui frequenter ob hoc excommunicatus non solum non quievit, verum etiam illuc quemdam seismaticum sub nomine arehiepiscopi destinavit.
1

Raki dodaje: (duci

Sclavorum).

6. :873/75.-. Papa Ivan VIII javlja (solinskom?) kleru da je neke sveenike usprkos ekskomunikaciji vrili slubu Boju kaznio crkvenom
Decretum Gratiani, P. II, C. XI, qu. III, c. 109. iuris canonici I, Lipsiae. MDCCCLXXIX, 675. Raki:

koji su kaznom.

Friedberg: Corpus Doc. . 146.

Ovo pismo nalazi se u registru pape Ivana VIII (Bibliotheca Apostolica Vaticana, Reg. Vat. I) i u Decretum Ivonis XIV, c. 35 (v. Friedberg 1. c , n. 1178), gdje se veli da je pismo upueno clero et or dini Salernitano.. Clero et ordini Salonitano stoji u etiri razna rukopisa Gracijanova dekreta, pa Friedberg u svom izdanju prihvaa taj naslov. Raki smatra da to pitanje nije juno, ali ipak donosi ovo pismo u svom izdanju.1 Prema ostalim pismima Ivana VIII u navedenom moe datirati gore navedenom godinom. registru ovo se pismo

Clero et ordini Salonitano. De illis presbiteris, qui tempore sanctissimi predecessoris nostri domini papae Nicolai excommunicati sacrum ministerium contingere presumpserunt, ipsi in se dampnationis, sicut canones statuunt, sententiam intulerunt. Tamen, quia miseralio apostolica ueniam solet prestare correctis, ob multitudinem misericordiae illis hanc indulgentiam exhibermis, nt, sancta communiione saginati, 2 studeant tribus annis continues per ebdornadam omni secunda et sexta feria a uino et a carne penitus ieiunare, et ultra lugenda nequaquam coiimiltere
1 Raki (Doc. br. 145) donosi pismo pape Nikole I (a, 858.-867.), u kojem se go vori da ne treba rastaviti enu od mua ako je ova bila krsna kuma svom pastorku. S obzirom da dva rukopisa imaju naslov episcop Salamino, a samo Gracijanov de-

kret koje ti. koje

ima Salonitano episcopo (Friedberg, o.e., 1097), ne donosimo ovdje to pismo, takoer i ii izostavlja u svom Priruniku. 2 Raki netono ispravlja, u signaIsti izraz communione nostra saginatum nalazi se u pismu pape Ivana VIII slijedi (br. 7).

7. Izmeu 874. i poetka 875. Papa Ivan VII pie hrvatskom kleru i vjernicima da je vojvoda Doma goj usprkos svom obeanju dao smaknuti ovjeka koji ga je pokuao ubiti, i da kod toga sveenik Ivan nema nikakove krivice te da i dalje moe vriti sveenike dunosti.
Prijepis u kodeksu XII stoljea. British Museum u Londonu, nr. 8873 (additional msc). Mikloi-Raki: Novo naeni spomenici iz IX i XI vieka za panonsko-ravsku, bugarsku i hrvatsku poviest, Starine JAZU XII. str. 217, br. 9 (prema P. Ewald: Die Papstbriefe der britischen Sammlung, Neues Archiv der Ge sellschaft fr ltere deutsche Geschichte, Bd. V, Mon. Germ, hist Epp. VII, 29). Prema poznatim dogaajima u Hrvatskoj onoga doba Raki i ii datiraju ovo pismo gore navedenim datumom (v. ii: Povijest Hrvata, str. 353355).

Iohannes omnibus fideli[bus].1 [S]ciat igitur vestra unanimis in Christo dileetio, quia presens Iohan nes, religiosus presbiter, sedem apostolicam adiens retulit pontificio nostro, quod, dum quidam de eonspiratoribus contra suum seniorem, Domagoi videlicet ducem Sclavorum, apud eum post detectionem criminis fecisset confugium, innotescens scilicet isti, qualiter eundem ducem perimere cum aliis meditatus esset, hie pro fidelitate sui senioris, iamdicti videlicet Domagoi ducis, et causam seniori propalare et hunc de reatu excusare aput eum pro ipso intercedendo speraverit ad eundem seniorem suum accedens rogaverit, ut ei vitam concedere dignaretur. Ille vero, sicut hie asseruit, vitam ei concessit, sed postniodum, cum hie ipse pres biter iamdicti sui senioris servieiis oecupatus esset, in istius absencia prefatus dux oblitus promissionis sue ipsum hominem perimi iussit et vi tam,' quam primum concesserat, abstulit. Huius rei gratia sepedicto pres-bitero ab offioio suo ultro cessante, postquam nobis causam huiuscemodi proplavit, decrevimus ilium, si ita est et conscientia eins super hoc niinime illum reprehendit, pristino officio et ministerio Hberius uti et verbum predicationis in populo iuxta morem sacerotis in omnibus exercere. Unde communione nostra saginatum fuisse vestra unanimitas non ignoret, quem, si aliter se res non habuerit, et vestre communionis habere socium et gradus sui officio deditum, quantum putamus, ineunetanter retinere potestis.
1

Kod Bakoga: Joh(annes VIII) omnibus fidelibus (Dalmatiae).

10

8. 874/75. Fragmenti pisma pape Ivana VIII vojvodi Domagoju kojim mu da poduzme mjere protiv gusara i da urotnike kanjava izgnanstvom. preporua samo

Fragmenti ovog pisma su sauvani na dva razna mjesta. ii (Prirunik, str. 201) ih donosi zajedno, i to najprije fragment o urotnicima, a onda tek o gusarima. Taj poredak treba izmijeniti, jer nas na to upuuje oblik i stil fragmenta o urotnicima. Naime sa si uero... redovito zapoinje zavrni dio jednog pisma ili isprave. I fragment sauvan je u Decretum Gratiani, P. II, C. XXIII, qu. VIII, c. 12 (Friedberg: Corpus iuris canonici I, Lipsiae MDCCCLXXIX, 955). Cod. dipl. CSD I, 56, Raki: Doc. br. 3. II fragment je sauvan kodeksu XII stoljea, nr. 8873 (additional msc.) u British Museum-u u Londonu (Mikloi-Raki: Novonadeni spomenici iz IX i XI vieka za panonsko-moravsku, bugarsku i hrvatsku poviest, Starine JAZU XII, str. 218, br. 10 prema P. Ewald: Die Papstbriefe der Britischen Sammlung, Neues Archiv der Gesellschaft fr ltere deutsche Geschichtskunde, Bd. V, Mon. Germ. hist. Epp. VII, 396). Ovo pismo je upueno vjerojatno u isto vrijeme, kao i ono upueno hrvat skom kleru i vjernicima (br. 7.).

I Demago1 duci glorioso.2 Praeterea 8 devotionis tuae Studium exhortamur, ut contra marinos latrunculos, qui sub pretextu tui nominis in christicolas debachantur, tanto uehementius accendaris, quanto illorum prauitate famam tui nominis obfuscatam fuisse cognoscis; quoniam, licet credi possit, quod te nolente illi nauigantibus insidientur, tamen, quia a te comprimi posse dicuntur, nisi eos compescueris 4 , innoxius non habeberis. Scriptum quippe est: Qui crimina, que potest emendare, non corrigit, ipse conmittit. 5 [S]i vero, quod absit, contra vitam tuam insidiantes reppereris, non mortis, sed temporalis exilii eos religacione castiga, quatinus, dum eis propter deum peperceris, quos ipse tibi tradiderit, ille te ab eis illesum custodiat, qui pro salute omnium crucis supplicium minime refutavit.
1 Prema, Friedbergu (o.e.) Decretum Ivonis X. 70 ima: Demagol. Takvo itanje je moglo nastati to je po svoj prilici zadnje slovo bilo t.zv. i longa. Mansi: Cone. coll. XVII, 243 krivo ita Domasoh. - 2 Cijeli naslov kod Gracijana glasi:

11

Item Johannes VIII Demago duel glorioso. - 3 Raki-Mikloi 1. c. spominju da se u londonskom rukopisu nalazi i I fragment, sa,mo to tamo poinje sa Propterea. - 4 Decretum Ivonis: compresseris. - Naslov ovog fragmenta u londonskom ruko pisu je :Domagoi, to Raki nadopunjuje sa (duci glorioso lohannes VIII).

9. 879. Poetkom godine. Papa Ivan VIII nareuje vojvodi Zdeslavu da njegovom poslaniku upuenom bugarskom kralju Mihajlu bude pri ruci.
Prijepis u kodeksu Epistolae Ioannis VIII, ep. 185, fol. liv. Pismo: beneventana. Bibliotheca Apostolica Vaticana. Reg. Vat. 1. Mansi: Conc. collectio XVII, 119. Jaffe: Regesta Rom. pont. nr. 2468. Farlati: Illyr. sacr. III, 75. Mon. Germ. Epp. VII, 147. (Berolini ). Cod. dipl. CSD I, 59. Raki: Doc. br. 4, Lucius: De regno Dalm. et Croat., lib. II, c. 2, p. 63 samo spominje ovo pismo. Pitanje datiranja ovog pisma nije sasvim jasno. Prema tekstu data ut su pra datum pisma bi bio 2. V 879., jer je tako datirano pismo upueno jeru zalemskom patrijarhu Teodoziju (VI0 nonas maii) na koje se odnosi ono ut supra. U pismu od 7. VI 879. upueno knezu Branimiru isti papa veli da ga je blagoslovio in die aseensionis domini t.j. 21. V. Postoje, dakle, dvije mogunosti: ili papa 2. V nije jo znao za promjenu na hrvatskom prijestolju, ili je pismo netano umetnuto u registar papinih pisama, to je vjerojatnije. V. Raki: Viek i djelovanje sv. Cirila i Metoda, str. 314.

Dilecto filio Sedesclauo,

glorioso comiti

Sclauorum.

Quia fama tue^ dilectionis atque bonitatis et religionis in deum ad nos usque peruenit, confidenter glori^ tue^ precipimus atque mandamus, ut pro amore sanctorum apostolorum Petri (h)ac Pauli, protectorum uestrorum, presentem legatum, quem ad gentem Uulgarorum dirigimus, saluum atque incolumem uenire faciatis usque ad dilectum filium nostrum Michaelem, gloriosum regem eorum; et quecumque ei sunt necessaria ad victum et uestimentum, illi pro dei amore administrate; quia domi nus dicit in euangelio: Quamdiu fecistis uni de minoribus istis, micbi fecistis; et apostolus: Hospitales in inuicem sine murmuratione, quia per hane .placuerunt quidam angelis 1 ospitio suseeptis. Agat, fili karissimQ, de hoc tua dilectio, et ^terne^ uite^ prmia pereipere ualeat, Data, ut supra2.
1 Iza angelis stajalo je hominibus, to je pisar precrtao. 2 Raki donosi na krajm teksta datum: Data VI nonas Maii, indictione XII. On je taj datum uzeo iz navedenog pisma patrijarhu Teodoziju najdodavi XII indikciju koja se u tom pismu ne spominje.

12

16.
879, 7. lipnja. Papa Ivan VIII poziva hrvatski narod i sveenstvo da nakon svog povratka rimskoj crkvi ustraju u vjernosti.
Prijepis u kodeksu beneventana. Bibliotheca Epistolae Ioannis VIII, ep. 207, fol Vaticana. Reg. Vat. 1. 80-80v. Pismo:

Apostolica

Mansi: Conc. collectio XVII, 126. Jaffe: Regesta Rom. pont. nr. 2479. Farlati: Illyr. sacr. IV, 208, Mon. Germ. Epp. VII, 165 (Berolini MCMXII). Cod. dipl. CSD I, 61. Raki: Doc. br. 6. Lucius: De regno Dalm. et Croat., lib. II, c. 2, p. 63 donosi samo poetak pisma. Papa Ivan VIII vlada od 14. XII 872. do 15. XII 882. U tom razmaku XII indikcija dolazi samo od 1. IX 878. do 31. VIII 879. vremenskom

Omnibus uenerauilibus (!) sacerdotibus et uniuerso populo. Cum litteras principis uestris (!) Branimir, 1 quas nobis per lohannem, uenerabilem presbiterum, ipse direxit, legeremus, non solum illius deuotionem, sed etiam fidei uestrej sinceritatem et dilectionem, quam circa sanctum Petrum, apostolorum principem, et circa nos habetis, cognouimus. Et quia uelut karissinii filii ad sanctam Romanam ecclesiam, unde parentes uestros melliflua 2 sanctQ pr^dicationis dogmata suscepisse agnoscitis, to to animo totaque uoluntate redire cupiatis, nostram apostolicam gratiam et benedictionem habere magnopere desiderantes, magna sumus repleti letitia. Et ideo brachiis extensis uos amplectimur paternoque amore recipimus et apostolica uolunms semper uenignitate 3 fouere, si uos hane uoluntatem et sponsionem uestram usque ad finem sinceriter habueritis et fideliter tenueritis. Quia dicente domino: Qui perseuerauerit usque in finem, hie saluus erit, et apostolo Paulo 4 id ipsum di cente: Participes enim Christi facti estis, si tarnen initium fidei usque ad finem firmum retineatis. Quapropter estote fideles deo et saneto Petro, sicut mandastis, usqne ad mortem et aeeipietis coronam uit, quam repromisit deus diligentibus se. Nos enim sacris orationibus nostris memoriam ue^tri coram domino assidu^ facientes manibus sursum ad dominum eleuatis omnipotenti deo uos una cum dilecto filio nostro, principe uestro, commenamus, et Omni benedictione spiritali uobis benedieimus in Christo lesu, domino nostro, ut hie et in externum cor pore simul et amima benedicti existatis te (!) in perpetuum cum domino 5 gudeatis. Data VII die mensis Iunii, indictione duodeeima.
1 U tekstu stoji bram. Iznad slova m nalazi se znak kraenja, koji oznaava inae ur ili er. - 2 Prvotno je stajalo mellifluas) ali je pisar ispravio. - 3 Neka je ruka pokuala, kako izgleda, korigirati poetno u u b. - 4 Raki izostavlja ime apo stola. - 5 Raki: et in perpetuum in domino gaudeatis.

li.
879, 7 lipnja. Papa Ivan VIII hvali vjernost vojvode Branimira i preporuuje mu svog poslanika sveenika Ivana koji bugarskom kralju nosi njegovo pismo.
Prijepis u kodeksu Epistol'ae Ioannis VIII, ep. 191, fol. 73 v. Pismo: beneventana. Bibliotheca Apostolica Vaticana. Reg. Vat. 1. Mansi: Conc. collectio XVII, 125. Jaffe: Regesta Rom. pont. rar. 2478. Farlati: Illyr. sacr. IV, 207. . Germ. Epp. VII, 151 (Berolini MCMXII). Cod. dipt. CSD I, 59. Raki: Doc. . 5. Lucius: De regno Daltn. et Croat., lib. II, c. 2, p. 63 donosi samo poetak pisma. O datumu v. br. 10.

Dilecto filio Branimir. Rel egentes nobilitatis tu litteras, quas per Iohannem uenerabilem presbiterum communem fidelem nobis mandasti, quantam fidem et sineeram deuotionem circa ecclesiam sanctorum apostolorum Petri et Pauli et circa nos habeas, luce clarius nouimus. Et quia deo fauente quasi dilectus filius sancto Petro et nobis, qui per diuinam gratiam uicem eius tenemus, fidelis in omnibus et obediens esse cupias 1 , humiliter profiteris, tue, nobilitati dignas ualde gratias his nostri apostolatus litteris agimus paternoque amore, utpote karissimum filium, ad gremium sancto sedis apostolic^, matris tue_, de cuius uidelicet purissimo fonte patres tui melliflua sanctQ predicationis potauere fluenta redeuntem suseipimus et spiritalibus amplectimur ulmis (!) atqiie apostolica uolumus benignitate fouere, ut gratiam et benedictionem dei sanctorumque Petri ac Pauli, apostolorum principis, et nostram super te habens diffusam, a uisibilibus et inuisibilibus hostibus, qui saluti humane, insidiari et impedire non cessant, saluus semper ac securus existas, optatamque de inimicis uictoriam facilius possis habere. Nam quanto ipse te deo humiliter subdere sanctisque ipsius obedire preceptis studueris atque ipsius sacredotibus et ministris honorem debitum pro amore domini exhibueris, tanto super 2 omnes inimicos tuos et rebelles aduersarios eris procul dubio uictor et potens. Et ideo monemus industriam tuam, ut in omnibus tuis actibus dominum semper pre oculis habeas, timeas et toto diligas corde, quoniam dicente psalmista: Beatus est uir, qui timet dominum, in mandatis eius cupit nimis, potens in terra erit semen eius, et ipse in euangelio: Qui me, inquit, diligit, sermonem meum serbauit (!) et pater meus diligit eum et ad eum ueniemus et mansionem apud eum faciemus. Quod .cum ita sit, si tuis bonis operibus in present! lucentibus d'eu'm glorificaueris, gloria eris sempiterna in futuro sine dubio decoratus, quoniam ipse per Moysen hoc se facere. testatus (!) dicens: Glorificantes me glorificabo. Sicut autem nostro presulatui per iam fatum presbiterum 3 suggesisti, quatenus nostro tibi ore apostolico 14

benediceremus pro tu salutis augmenio, id ipsum libenter fecirim. Nam in die ascensionis domini inter sacra missarum sollempnia super sacrum altare beati Petri apostoli celebrantes elebatis (!) sursum manibus benediximus tibi et omni populo tuo omiiique terre^ tue., ut hie et in ^ternum corpore simul et anima saluatus et principarus terrenum, quem habes, prospere ac securiter regere possis et in celesti regione. post mortem cum deo feliciter gaudeas et in perpetuum regnes. Et quia hunc ipsum Iohannem presbiterum tibi et nobis uerum fidelem in omnibus esse ciognoscimus, dedimus illi nostram apostolicam episto-* lam deferendam regi 4 Uulgarornm, ideo petinms, ut pro amore sancti Petri et nostro cum tua ipse licentia legationem hanc nostram sine tarditate perficiat, ut et propter hoc tu dilectioni multiplices gratias habeamus. Data VII die mensis Iunii indictione XII.
1 U tekstu je prvotno stajalo cupiatis, ali je pisar sam ispravio. Iza ove rijei Raki nastavlja sa et, to nije tano jer je na lom mjestu znak za interpunkciju. 2 Iza super, prvotno je stajalo et, ali je pisar to precrtao. - 3 Iza presbi terum prvotno je stajalo tria, ali je pisar to precrtao. - 4 Prvotno je stajalo rege. ali je pisar ispravio.

12. 879, 7. lipnja. Papa Ivan VIII hvali izabranog ninskog biskupa akona Teodozija zbog vjernosti te ga pozivlje da samo od njega primi biskupsko posveenje.
Prijepis u kodeksu Epistolae Ioannis VIII, ep. 192, rol. 74. Pismo: beneventana. Bibliotheca Apostolica Vaticana. Reg. Vat. 1. Mansi: Con. collectio XVII, 124. Jaffe: Regesta Rom. pont. nr. 2474. Farlati: Illyr. sacr. 207. . Germ. Epp. VII, 153 (Berolini MCMXII). Cod. dipl. CSD I, 60. Raki; Doc. br. 8. Lucius: De regno Dalm. et Croat., lib II, c. 2, p. 63 donosi samo poetak pisma. O datumu v. dokument br. 10.

Theodosio,

uenerabili

diacono

et dilecto1

sanetq ecclesiq

Nonensis.

Dilectionis tue litteris receptis atque perlectis deuotionis et fidei tue. sinceritatem, quam circa ecclesiam beati Petri apostoli et circa nostrum pontificram habes, luce clarius agnouimus. Et quia nostram gratiam et benedictionem humili prorsus affectu expetere studuisti, ualde sumus gauisi. Nam et Iohannes, uenerabilis presbiter, de uestra parte ueniens multa nobis tu bonitatis et patienti uiua uoce precoma retulit, que^ in sacerdote Christi magnopcre sunt habenda. Unde te, quasi dilectum corporis Christi membrum et spiritalem filiura, nostri apostolatus ulnis extensis amplectimur paternoque amore diligimus atque apostolica semper uolumus benignitate fouere. Ideo monemus sagacitatem tuam,.. 15:

ne in quamiibet partem ali am declines et contra sacr uenerabilium patrum instituta episcopatus gratiam recipere queras audiens illam desiderabilem summi iudices (!) uocem dicentis: Euge, serue bone et fidelis, quia super pauca fuisti fidelis, supra mnlta te constituam; intra in gaudium domini tui. Sed toto corde totaque uoluntate ad gremium sedis apostolic^, unde antecessores tui diuin^ legis dogmata melliflua cum sacre. institutionis forma summique sacerdotii honorem sumpserunt, redeas, quatenus et ipse ab apostolica sede, quej caput et magistra est omnium ecclesiarum dei, episcopalem consecrationem per nostra mamis imposionem (!) 2 Christo annuente pereipias; quatenus secundum pristinum morem sancti t Pctri et nostra semper auctoritate atque tuitione niunitus populum domini tibi commissum strenue ac securiter regas et in conspectu altissimi ueniens uenias cum exultatione portaus manipulos tuos dicereque domino possis ouanter: Ecce ego et pueri, quo mihi dedisti. Et ob hoc cum deo ualeas sine fine gaudere. Data VII 3 die mensis iunii, indictione XII.
1 Iz sadraja pisma se vidi da je Teodozije bio izabrani ali jo ne konsekrirajii biskup. Zato bi ovdje trebalo stajati electa. 2 Treba stajati impositionem. 3 Raki krivo ita XVII, pa prema tome datira sam dokument.

13. 879, 10. lipnja. Papa Ivan VIII pozivlje kler i narod Dalmacije da se povrate rimskoj crkvi opominjui ih da nadbiskupa koga oni izaberu samo on moe posvetiti. Na kraju preporua svog izaslanika sveenika Ivana.
Prijepis u kodeksu beneventana. Bibliotheca Epistolae Vaticana. loannis VIII, I. ep. 197, fol. 75v-76v. Pismo:

Apostolica

Reg. Vat.

Mansi: Conc. collectio XVII, 129. Jaffe: Reg. Rom. pont. nr. 2481. Farlati: Illyr. sacr. III, 11; V, 39. Mon. Germ. Epp. VII, 151 (Berolini (MCMXII). Lucius: De regno Dal. et Croat, lib. II, c. 14, p. 92. Cod. dipt. CSD I, 62. Raki: Doc. br. 7. O datumu v. dokument br. 10.

Reuerentisimis et sanctissimis episcopis Vitali Iadransi, Dominico Absarensi ceterique (!) episcopis Dalmatinis seu Iohanni archipresbitero sanctq sedis Salonitanq omnibusque sacerdotibus et senioribus populi, habitatoribus Spalatensis ciuitatis atque Zadarensis ceterorumque ciuitatum. Pastorali siollicitudine moti uos, quasi oves 1 dominicas nobis in beato Petro apostolorum principe commissas. dicente domino: Si diligis me, Simon Petre, pasce oues meas, licet pro assidua gentium persecutione 16

nunc usque imp eliti hie modo apostolatus nostri litteris uisitare curauimus ammonentes fraternitatem uestram, ut more precessorum uestrorum ad sedem beati Petri apostoli, que, caput et magistra est omnium ecclesiarum dei, et ad nos, qui ei diuinitus prQsidemus, toto animo libenc tique uoluntate reuerti studeatis, quatenus inde sumrai honorem sacerdotii et totius institutionis ecclesiastic^ formam sumatis, unde parentes ac precessores uestros melliflua sanctQ predicationis et doctrine^ apostoHcQ potasse fluenta recolitis; Reminisci namque debetis, quanta eosdem precessores uestros prospera evidentissime comitabantur, quando ad limina Petri, celestis regni clauigeri, deuoto pectore quasi proprii filii confluebant; et quanta postmodum nunc usque sustinueritis aduersa, cum ab ea uos quasi alienos separare non dubitastis. Quapropter uos plurimum diligentes non 2 uestra, sed us querentes paterna benignitate monemus atque hortamur, ut, sicut diximus, ad gremium sanctQ Ro many ecclesie^, matris uestr^, redire ouanter adtendatis, ut electus a uobis canonice archiepiscopus una cum uestro omnium consensu et oluntate ad nos ueniens gratiam episcopalis cnsecrationis sanctumque pallium a nobis more pristine incunctanter percipiat, ut gratiam et benedictionem sancti Petri ac no&tram habentes a malis omnibus liberi et bonis uniuersis repleti et hie in prezenti s^culo gaudeatis et in fu ture cum domino sine fine procul dubio exultetis. Porro si aliquid de parte Grecorum uel Sclauorum super uestra ad nos reuersione uel consecratione aut de pallii perceptione dubitatis, scitote pro certo, quoniam nos secundum sanctorum patrura decesorumque nostrorum pontificum statuta uos adiuuare auctoritate curabimus. Quod si forte hanc nostram apostolicam ammonitionem, immo cauonicam preceptionem pro nichilo ducentes ad sedem apostolicam Romany ecclesi^ redire et inde secundum antiquam normam consecrationem episcopalem sacrumque pallium recipere contempseritis, omni ecclesiastica uos communione scitote penitus excommunicandos. Interim tamen auctoritate dei et sancti Petri uobis pr^cipimus, ut non habeatis licentiam aliunde conse crationem palliumque recipere; nam si feceritis, quasi transgressores et inobejdientes uos sine dubio iudicabimus. Hanc autem nostri aposto latus epistolam fraternitati uestr per hunc prsentem Iohannem, uenerabilem presbiterum, fidelem familirem nostrum, direximus, cui scili cet aliqua iniunximus uobis uerbotenus referenda, et ideo illi omnia, que^ de parte nostra dixerit uobis, credere nullatenus dubitetis; ipsamque epistolam, ut ad omnium uestrum notitiam feratur, bulla nostra iussimus in calce signari. Data X die mensis Iunii, indictione XII.

1 Prvotno je stajalo obes. - 2 Prvotno je stajalo nequa. Zatim je naknadno pisar iznad slova n stavio znak kraenja, a ostala slova precrtao. Prema tome mora se itati samo . Raki krivo ita: non ea que. - 3 Raki izostavlja ecclesie.

2 CODEX

17

14.

880.
Papa Ivan VIII pie vojvodi Branimiru, sveenstvu i narodu da je sa zadovoljstvom od ninskog biskupa Teodozija uo o njihovoj vjernosti i moli ih da mu poalju svoje poslanike.
Prijepis u kodeksu Epistolae Ioannis VIII, ep. 297, fol. 116-116v. Pismo: beneventana. Bibliotheca Apostolica Vaticana. Reg. Vat. I. Mansi-: Coric, collectio XVII, 209. Jaffe: Regesta Rom. pont, nr. 254. Farlati: Illyr. sacr. IV, 208. Mon. Germ. Epp. VII, 257. (Berolini MCMXII). Cod. dipt. CSD I, 65. Ruki: Doc. br. 9. Lucius: De regno Dalm. et Croat., lib. II, c. 2, p. 63 donosi samo poetak pisma. O datiranju v. Raki: Viek i djelovanje sv. irila i Metoda, str. 327; Rittig: Povijest i pravo sloventine I, str. 131, op. 15; M. Perojevi: Ninski biskup Tedozije, Vjesnik za arh. i hist. Dalm. g. XLV, str. 12-13 ii (Prirunik str. 207) datira ovo pismo izmeu 881. i 882, ali ne navodi obrazloenje.

Excellentissimo uiro Barnimero, glorioso comiii et dilecto filio nostro, atque omnibus religiosis sacerdotibus et honorabilibus iudicibus cunctoque populo pax et gratia a domino Jesu Christo. Audita per Theodosium, uencrabilem episcopum uestrum, fide et deuotione, quam circa sedem beati Petri apostoli et nostri pontificii uos habere cognoscimus, immensas deo gratias referentes magno gaudio sumus repleti, qui uos nunc ad tantam gratiam. perducere et inter oues suas connumerare dignatus est, secundum quod dominus ipsi principi apostolorum commisit dicens: Si diligis me, Simon Petre, pasce oues meas&. Unde uestram fidelitatem et christianissimam deuotionem his nostris apostolicis litteris ammonemus et exhortamur, ut, sicut diuina inspiratione agere cepistis, usque ad finem perficere et obseruare non pr^termittatis; quatenus sub ala et regimine atque defensione beati Petri apostoli et nostra toto conamine uos subdere atque in eins seruitio perseuerare, quasi dilecti filli, procurastis, apertius hoc ostendatis atque inpleatis, ut dominus in euangelio dicit: Sic luceat (!) opera uestra coram hominibus, ut uideanl bona opera uestra et glorificent patrem uestrum, qui in c^lis est. Et ut ita hoc per orbem terrarum uestr sponsionis diffametur, ut auxiliante domino et sanctorum apostolorum suffragantibus meritis ea, que^ saluti et ittilitati omnium uestrum proficua sunt, possimus ad honorem et exaltationem sanct^ sedis apostolic^ incunctanter perficere, sicut nomine uestro scripta nobis mandastis, ita in libro cejesti scripta permaneant. Quapropter mandamus, ut reuertente ad uos filecto (I) 1 epiecopo uestro idoneos legatos uestros presentaliter ad nos dirigere non pr^termittatis, qui pro parte omnium uestrum nos et sedem apostolicam corrificant (!) 2 de his, que mandastis, ut et nos cum Ulis3 missum nostrum dirigamus ad uos, quibus secundum mo18

rem ad consuetudinem ecclesie, nostra uniuersus populus uester fidelitatem promittat. Interim monemus, ut constantes 4 permaneatis, quoniam scriptum est: Melius est uotum non uouere, quam post uotum promissa non implere. Spiritus domini, qui orbem terre repleuit, repleat uestrum cor omni pace et gaudio in Christo Jesu domino nostro.
1

t . j . dilecto. 2 Raki ispravlja u certificent. Raki ita constanter.

Raki izostavlja cum Ulis.

15. Oko 880. Papa Ivan VIII kori bugarskog kralja Mihajla sto mu nije zajedno s ninskim biskupom Teodozijem poslao poslanike i opominje ga da to uini im prije.
Prijepis u kodeksu Epistolae Ioannis VIII, ep. 300, fol. 117. Pismo: neventana. Bibliotheca Apostolica Vaticana. Reg. Vat. 1. Mansi: Conc. collectio XVII, 211. Jaffe: Regesta Rom. pont. nr. 2555. Germ. Epp. VII, 260 (Berolini MCMXII). Cod. dipl. I, 199. Raki: br. 10. Za datiranje v. istu literaturu samo izvadak kao kod br. 14. pisma koji se odnosi na ninskog biskupa Ovdje donosimo Teodozija. be-

Mon. Doc.

Dilecto ac spiritali filio Michaheli, glorioso regi Uulgariorum. ' uobis et pax a deo patre et domino Jesu Christo.

Gratia

Miramur, quod tanto iam tempore transacto missos uestros ad sanctam Romanam ecclesiam, matrem uestram, et ad nos non transmisistis. Modo uero, sicut nobis retulit Theodosius, uenerabilis episcopus, missos tuos cum eo dirigere promiseras, sed pro qua causa eos dirigere pretermiseris, ignoramus 16. 886/87. Papa Stjepan VI kori akvilejskog patrijarha Walperta medu ostalim i zato to je prekoraio granice svoje jurisdikcije i potvrdio splitskog nadbiskupa (Teodozija).
Decretum Ivonis, c. 13. Decretum Gratiani P. II, C. IX, q. 3, c. 20. Mansi: Cone. coll. XVIII, 25. Farlati: lllyr. sacr. III, 79. Raki: Doc. br. 148. Raki datira ovo pismo 885.-891. M. Perojevi (Ninski biskup Teoozije,

19

I prilog Vjesniku za arh. i hist, dalmatinsku, br, XLV, str. 19) datira gore na vedenim datumom oslanjajui se u prvom redu na vrijeme smrti splitskog nad biskupa Marina 885/86. g. Isto tako i ii (Prirunik str. 209, Povijest Hrvata str. 390). Walpert je bio akvilejski patrijarh 874.-900. (isp. H. Schmidinger: Pa triarch und Landesherr, Graz-Kln 1954.).

Walperto patriarche. Miramur prudentiam tuam Cumensi ecclesiae denegare consecrare pastorem, cum te iam ad hoc procatum noueris apostolica exhortatione. Nunc vero iteralo tibi scribimus, nolentes aiicuius ecclesiae Privile gium infringere, licet apostolica praerogativa possimus de qualibet ecclesia clericum ordinre. Desine iam cuiuspiam zelo electum a clero et exp tit um populo Liutwardum, Cumensis ecclesiae antistitem, protelare, quia si protelaueris et eum consecrare iam toties mionitus non maturaueris, quum ad nos uenerit, procul dubio consecratus abibit. Quia (cum) apostolica auctoritate id facere ualeamus, tuo tarnen incitamur exemplo, qui transgressis terminis tibi commissis in ecclesia Salonensi episcopum 1 ad indecentiam sedis apostolicae praesumpsisti; quod quantae pravericationis sit, ipse perpende.
1 Nema sumnje da je tu rije o ninskom biskupu Teodoziju, koji postaje splitskim nadbiskupom. (Vidi gore spomenutu raspravu M. Perojevia). 2 Ovdje ordinre ne znai posvetiti ve potvrditi (ii, Po-vijest Hrvata &tr. 390 biljeka 27. i Perojevi o.e. str. 23.

17. 886/87. Papa Stjepan VI kori ninskog biskupa Teodozija to je po smrti nadbiskupa Marina preuzeo upravu i splitske crkve primivi od akvilejskog patrijarhe. splitskog posvetu

Dijelovi ovog pisma su fragmentarno sauvani na dva razna mjesta. Zbog toga ih dosadanji izdavai i posebno donose. M. Perojevi (Ninski biskup Teodozije, I prilog Vjesniku za arh. i hist, dalmatinsku br. XLV, str. 1823) sma tra da se zapravo radi o fragmentima jednog te istog pisma i nema sumnje da je to miljenje tacno, jer se jedino tako moe shvatiti sadraj drugog frag. menta. I fragment (Quis -vice Marini patet clarius<) sauvan je u kodeksu XII st. nr. 8873 (additional msc.) u British Museuniru u Londonu (MiMoiRaki: Novo naeni spomenici iz IX i XI vieka za panonsko-moravku, bu garsku i hrvatsku poviest, Starine JAZU XII, str. 219, br. 12 prema P. Ewald: Die Papstbriefe der Britischen Sammlung, Neues Archiv der Gesellschaft fr ltere deutsche Geschichtskunde, Bd. V). II fragment je sauvan u Decretum Ivonis, VIII, c. 59. (Raki; Doc. br. 147). O datumu treba rei isto to je reeno u dokumentu br. 16.

20

Steph(anus)

Theodosio

episcopo.1

Quis vice Marini episcopi in cclesie. Spalatin regimen successerit, diligentius perrimantes, te curam illius ecclesie. suscepisse audivimus, cumque de tibi commissa 2 ordinaveris, studiosius investigaremus, dictum est (te) utrisque preesse. 3 Quod si verum est, non modice miramur, sed in hoc admiratione digmim non iudicamus, quia in ipso tue ordinationis inicio deliquisse te non modicum audimus. Nam, cum pie memorie decessor tuus hominem excessisse dicitur, ad Aquilegensem diceris convolasse ecciesiam et exinde consecrationem suscepisse, quam in sede beati Petri ab apotolicis debtieras manibus petere, in quo et te deviasse et eum excessisse luee patet clarius. 4 .-. .. . 5 INumqidne duabus simul sponsis nubere barbaricam gentem instruis? Numquidne sacramentvim ecclesie; exponentem apostolum non legisti: ermit duo in carne una? an forsitan tui codices falso tres in carne una asserunt? 6 Desine iam tali tabescere ignavia et disce paternis obedire regulis, ne inveniaris statutos a patribus terminos transgredi vel per ambitionem de maiori ad maiorem transire ecciesiam, quod tentantem laica etiam communione sacri privant canones . . . . 7
1 Ovaj se naslov nalazi u londonskom kodeksu. - 8 Raki popunja commissa (ecclesia), a misli se na ninsku crkvu. 3 Perojevi smatra da ovdje nedostaje jeda,n dio teksta. 4 I ovdje Perojevi smatra da nedostaje dio teksta. - 5 U Decretum Ivonis nalazi se naslov na ovom mjestu: Theodosio episcopo. - * I ovdje Perojevi smatra 7 da nedostaje dio teksta. Prvi fragment kao i zadnja reenica drugog fragmenta ja sno pokazuju da papa slikovito pie o biskupskim crkvama kao o zarunicama. Stoga je, kao to je to dokazao M. Perojevi (o. c. str. 2021), sasvim krivo tumaenje Rakoga kao i ostalih poslije njega, da p a p a kori Teodozija to doputa svojim vjer nicima a mogu drati dvije ene.

18. 887/88. Papa Stjepan VI trai obnovu razorenih crkava i obeava (splitskom nadbiskupu) Teodoziju palij kad osobno doe u Rim.
Prijepis British u kodeksu Museum XII stoljea. nr. 8873 (additional msc).

u Londonu,

Mikloi-Raki: Novo naeni spomenici iz IX i XI vieka za panonsko-moravsku, bugarsku i hrvatsku poviest, Starine JAZU XII, str. 219, br. 13 (prema P. Ewald: Die Papstbriefe der britischen Sammlung, Neues Archiv der Ge sellschaft fr ltere deutsche Geschichtskunde, Bd.V). S obzirom na ranija pisma pape Stjepana VI upuena biskupu Teodoziju (br. 16 i 17) ovo se pismo moe priblino datirati sa gore navedenom godinom. V. M. Perojevi: Ninski biskup Teodozije, I prilog Vjesniku za arh. i hist, dalmat., br. XLV, str. 25.

21

Theodosio episcopo. Salonitana ecclesia, quam deo auxiliante restitutam asseris, ut [ad] pristmum gradum redeat, inhiaiiter cupimus; et omnes ecclesie, que barbarorum rabie destructe sunt, assiduis precibus, ut restaurentur, imploramus, ita tarnen ut in no varum ecclesiarum restauratione neglectus non proveniat antiquarum. Pallium et eius usum, quem rogitas, cum dei misericordia cooperante ipse ad apostoloram limina veneris, consultius dabitur, ut multiplici benedictione locupletatus letior ad propria redeas, quia ipsius usus non ad pompe factus, 2 sed ad religionis attinet misterium. Item. 3 Quomodo ab eo 4 benedictionem caperes, qui caret benedictione? Quomodo alteri tribuit quis, quo sibi carere dinoscitur?
1 Raki ispravlja u usus. 2 Raki ispravlja u fastus. 8 . Iz rijei item moe se pretpostaviti, da je ovo pismo samo fragmentarno sauvano, a to pokazuje i itav oblik pisma. - 4 Papa misli na akvilejskog patrijarha Walberta. Isp. br. 16.

19. 879-888. Vojvoda Branimir poklanja ili potvruje crkvi sv. Dujma u Splitu posjede koje su joj ve prije poklonili njegovi predsasnici.
Ova se darovnica spominje

neke

u ispravi kralja Gejze II iz 1158. (CD II, br. S3).

Vojvoda Branimir se prvi put spominje 879. a posljednji put na jednom natpisu 888. godine (ii; Genealoki prilozi, Vjesnik hrv. arheolokog dru tva N. S. XIII, str. 11). Ovim terminima datiramo i ovu ispravu.

20. 892, 28. rujna. U Bihaima. Vojvoda Muncimir potvruje splitskoj nadbiskupiji vojvode Trpimira iz godine 852.
pet prijepisa ove isprave.

darovnicu

Danas postoji

Ovdje donosimo tekst prema najstarijem sauvanom prijepisu iz g. 1568. (prijepis a) koji se nalazi u upnom uredu Katel Suurac. Opis tog prije pisa je slijedei: Perg. 455.355 s vidljivim tragom otpalog peata splitskog komea i notarskim znakom Danijela Terzagusa. Ova se isprava nalazi uvijek u svim prijepisima neposredno isprave. Njihove varijante donosimo u biljekama ispod teksta, se oznaujemo na slijedei nain: iza Trpimirove a same prijepi

22

b) Biskupski arhiv u Splitu. Kartular splitske kurije s oznakom (dana nja signatura 29), koji nosi naslov: 1620. 21. octobr. Mons. Illmo di Spalato contra Villici di Suzuraz, fol. 2.1 c) Biskupski arhiv u Splitu (dananja signatura br. 20). Prijepis u treem svesku isprava koje je dao prepisati nadbiskup Sforza Ponzoni (16161641.) fol. 5v9v. Ovaj svezak ima kasniji natpis: Donazione del re Terpimiro 1333.. Godina 1333. ukazuje na to da je ovaj prijepis uinjen po svoj prilici prema nestalom kartularu nadbiskupa Luccarija iz te godine. Farlati daje naslov ovom svesku: Donationes principum.2 d) Biskupski arhiv u Splitu (dananja signatura br. 25). Prijepis u svesku isprava koje je dao prepisati nadbiskup Sforza Ponzoni i nosi Varia de bonis archiepiscopatus, fol. 28-30v.3 e) Arhiv kaptola u Splitu, nr. 538, ser. B, fol. 5-6v. Prijepis ispisima Luciusa, esti svezak.4 u osmom naslov:

vlastorunim

Prema prijepisu c ovu su ispravu izdali: Lucius: De regno Dalm. et Croat., lib. II, c. 2. p. 65; Farlati: Illyr. sacr. Ill, 82;5 Kukuljevie: Iura regni Croat., Dalm. et Slav. I, 6; Cod. dipl. CSD I, 72; Raki: Doc. 12 donosi tekst s vlasti tim ispravama. Isporedi istu literaturu kao kod isprave g. 852. (br. 3.).

In nomine patris et filii et Spiritus sancti 6 . Anno vtique sacre/7 postquam Christus carnem de virgine sumpsit octogesimo 8 nonagesimo secundo, indictione undccima, sub die quarta Calendarum octobrium 9 . Cum magnae 10 inter Salonitano et Nonenso 11 praesulibus verterentur 1 2 de quondam 13 facta donatione a Terpimiro,, 14 piissimo duce, priores 15 sanctae matris ecclesiae Domini et Anastasii, beatorum martirum, quedam 16 manclpando ecclesiam sancti Georgii, quej sita est in Petalio, 17 videntur contentiones dicente Petro Spalatensi archiepiscopo: Hanc quae 18 dicitis ecclesiam donatam a fato 19 duce et priuilegii statuta 20 roboratam in nostre 2 1 iuris ecclesi^ 22 sub testimonium 23 notitie 24 mancipatam habemus. Respondens 25 Aldefreda 26 , Nonenses 27 ecclesiae presul 28 , dicebat: 29 Non ita habetur, sed nostre potius ecclesiae dominio detinetur-, quoniam non in ecclesia30 sanctorum Domnii et Anastasii, ut dicitis. possidenda, sed ipsius presuli fruenda ad tempus tradita est. His ita habentibus conperto placuit mihi Muncimiro 31 , diuino munere iuuatus Croatorum 32 dux, residenter paterno solio, diuino spiramine, communi consilio cum meis 33 cunctis fidelibus et primatis 34 populi omni opposita et pretermissa contentione dictam iam s[ancti Georgii ecclesiam in] 3 5 sanctorum martyrum Domnii et Anastasii cum omni suo introytu et exitu subiugare priuilegio cum seruis et ancillis, campis et vineis, prati et siluis, cuncta mo[bilia et imm] 36 obilia omnia Quam ecclesiam teste atque 37 tutore domino 38 uolo, u t nullus deinceps de successoribus meis de potestate Spalatensis ecclesiae subtrahere audeat nel in quolibet 39 deripere, 40 sed iuxta priscam consuetudinem, vt dona tam a patre meo recolimus et mox per presentem 41 priuilegium denuo mancipamus, ut omnino subiaceat dict^ ecclesiae iuri. Qui uero postmodum auaritiae facibus accensue atque in superbiae cornibus eleuatus statuta nostra paruipendens nuper factam 42 ecclesiam a dominio sancto23

rum martirum Domnii atque Anastasii subtrahere voluerit uel quolibet modulo 43 donationem dictam nocere tentauerit, iram 44 omnipotentis celorum arbitri, saluatoris mundi incurrat 4 5 et sanctorum omnium maledictionis vinculo CCC decern et octo patrum insolubiliter denodetur descendatque 46 super eum et domo sua sibique consentientibus decern, quas in Egipto habitae sunt, plage et lepre Naman Siri, ab eis unquam 47 recedat, deglutiat eos terra sicut Datan et Abiron et in nouissimo maranata litigantibus cum eis sanctorum constantia cum diabolo et eius horribilis 48 angelis et luda Scarioten 49 in igne baratri 5 0 munerentur, 5 1 ubi ignis non extinguitur et uermes moriuntur. Actum est in Biaci ante fores ecclesiae sanctae Mrtae martirae 5 2 tempore et diandium nuper, 53 ut fuimus, horum palam testibus consentientibus atque subscribentibus. Deinde, 54 ne aboliatur 55 in potenim, annulo nostro iussimus in calce signari. Signum mei meque 56 sunt Muncimiro authore huius donationis cartulae. Signum manu Budimiro, 57 zuppani palat. Signum manu Zellirrico, 58 zuppano Cleoniae. 59 Signum manu Petro zuppano. Signum ma nu Prisna, 60 maccerarii 61 zuppano. Signum manu Pruade, zuppano cauallario. Signum manu Zelestro, 63 zuppano camerario. Signum manu Zestededo, 64 zuppano pincernario. Signum manu Bolledrago, zuppano carniciario. 65 Signum manu Budimiro, 66 zuppano comitissae. Signum ma nu Cresamustlo, camerario secundo. Signum manu Stephano filio Budimiri, camerario tertio. Signum manu 67 Zellidrago, macerario 68 comi tissae. Signum manu Pribitreco, 69 filius Petri, zuppano. Signum manu Dragazay, 70 filio Semicasin.71 Signum manu Augina, 72 zuppano armigeri. Signum manu Zitallo, 73 superposito monasterio. Signum manu Sibidrago, 74 zuppano Clesae. 75 Signum manu Pacialio luncesia. 76 Sequenti autem die, qu est tertio Calendas Octobris, veniens ego sepef atus 77 dux in ciuitate Spalati 78 ante sanctorum dictorum altaria et priuilegii paginulam manu propria inter cetera munuscula, quae manus nostrae 79 inuenire valueram, 80 super sacro sancti Domni altario obieci et donatio ne predicta mancipata 81 sancti Domnii abii. Ego Serminus 82 diaconus et capellanus dicti duci, 83 precipiente mihi domino meo Muncimiro, glorioso duce, coram dictis testibus audita scripsci 84 et post tradita fe : liciter compleui.
1 Prijepis b ima slijedeu potvrdu notara: Ego Aloysius Zambertus, clarissimorum dominorum sindicorum Dalmatiae secretarius, supradictam donationem auscultaui cum quodam castastico in membranis presentato in officio sindicatus per reuerendum dominum presbiterum Gasparum Vrmaneum, vicarium Spalati, et conuenienter inueni et idea me subscripsi et sigillaui exemplum per mihi fidum. Sa strane: Locus sigilli diui Marci. Ova se potvrda vjerojatno odnosi i na darovnicu kneza Trpimira, jer su pisane neposredno jedna iza druge. 2 Prijepis c ima iste potvrde notara kao i pri jepis c Trpimirove isprave. (V. bilj 111 kod iste isprave.). 8 Prijepis d ima iste nota,rske potvrde kao i prijepis d Trpimirove isprave. (V. bilj. 111 kod iste isprave.). - * Prijepis nema notarskih potvrda. - 5 Ni Lucius ni Farlati ne donose notarske potvrde. e Sajno prijepis b ima nakon invokacije amen. 7 b: sacro, c: sacra, : sacram. 8 Svi ostali prijepisi: octingentesimo. b: Octobris, c, d, e: octubrium, - 10 b: magna Us, n c: Salonitanum et Nonensem. - n b: verte13 u retur. b,c,e: quadam. b: Tripimir, c, Tirpimiro. - Svi ostali pri jepisi: in iuris. - 16 c,d, : quondam. - 17 b: Putalio. - iS b, c, d: que_, e: quam, - 19 e: praefato, - 20 Ostali prijepisi: statuto, - 21 b: nostra, - 22 b: ecclesia.

24

- 2S c: testimoniorum. - i c,d,e: notitia. - 2S b: respondente. - 26 c: Aldafreda - 27 Ostali prijepisi: Nonensis. - 2 b: presule. - 29 b : dicente. - 30 6: quoniam in ecclesia. - 31 c, d, e: Muncimir. 32 6; cum eis. 3i c, : prima tes. - 35 u prijepisu a danas neitljivo. - 36 u prijepisu a danas neitljivo. - 37 b, d, e: et. ss c, d, e: deo. 39 c: quomodolibet. - 40 c, e: diripere. 41 c: praesens. - 42 ostali prijepisi: nuper fatam. - 43 : modo. - 44 b : iam. - 45 b : indignationem incurrat. 46 c,d,e: descendantque. 47 Ostali prijepisi: nunquam. 48 Ostali prijepisi: horribilibus. 48 b ; Schariote, c, d: Iscarioten, e: Iscariote. 50 Svi ostali prijepisi: gehenne baratro. 5 i b : muneretur. 52 b, c: martyris. 53 : tempore , . . nuper, c izostavljeno sve od martyris do nuper; d, e: tem pore et dimidium nuper. 54 Ostali prijepisi: dein. 5 , d, : aboleatur. 56 , d: meque sunt, : mei meque sunt. Nije iskljueno da je prvotno ova reenica glasila: . . . annulo nostra iussimus in calce signari Signum mei. Me que.... ~ 57 b: Bundimerio. Umjesto signum manu svi ostali prijepisi imaju uz imerua potpisnika signum mei. 58 b: Zeliuico, c: Zelliueco, e: Zelliuero. 50 60 b: Cleonis, c: Cleone. b,d, e: Prusna. 31 b: m.asucari, c,d' maccerario, e: mauechario. ~ ?2 b: Presade, c,d,e; Pruadra. 63 b: Celestro, e: Celisbo. e i 6: Zeldeito, c, d, e: Zellideo. 5 c,d,e: earnerario. 6S b: Bonumero. - 67 d ima takoer signum manu. 6S b: maciliario. - 69 b: Pribitrico, c,d,e: Prubitecho. 70 b: Dragatio. - 71 : : Semicaste, c: Semicasni, d: Semicatini. 72 c: Cugina, b, d, e: Tugina. Lekcija Augina u p u uje na jedan predloak pisan beneventanom, a nastala je zbog slinosti beneventanskih slova a i t. 73 6; Zitallolo. 7i b, d, e: Leledrago, c: Lefodrago. 75 Ostali pri jepisi: Clise. 76 b: succnsiae, c- sinicesia, d, er linicesia. 77 b: Stefanus. ~ 7S c: Spaleti. 79 b: nostra. 80 b: valuerat, c,d: valuerunt, e: voluerunt. - Si b: donationem prediclam mancipatam. 82 b: Seratinus, c, d, e: Firminus. - 83 Ostali prijepisi: ducis. - 84 Ostali prijepisi: scripsi. Prijepis a ima jednake notairske potvrde kao i prijepis a Trpimirove isprave, samo to mjesto Gasparum Hormaneum stoji Gasparum Vrmanum. Nad ispravom se nalazi natpis: Donatio in Domnio a Mancimiro duce de ecclesia saneti Georgii.

21. 918, mjeseca prosinca. U Zadru. Oporuka zadarskog priora Andrije.

Prijepis na papiru s kraja XVII st. na dva dvolista 22\302. Ispisane 4 strane i jedan redak na petoj. Na prvoj strani prije samog teksta: Copia tralta da una carta peceorina autentica esistente nell'Archivio di molto RR.PP. del monasterio di S. Grisogono. Na petoj strani biljeka: La carta pecara nella presente Capsula masso P. Ovaj original na pergameni ve u vrijeme Rakoga nije postajao, stoga se i Raki slui prijepisom XVII. st.1 Dr. arh. u Zadru: Spisi samostana sv. Krsevana, kaps. XXIII, br. 14. Lucius: Memorie istoriche di Tragurio, Venezia 1673., p. 192-194; De regno Dal. et Croat, lib. VI c. IV, 279. (djelomino). Farlati: lllyr. sacr. V, 39-40 (djelomino). Cod. dipl. CSD I, 75-76. Raki: Doc. br. 13. Zbog brojnih razlika u itanju izgleda da Lucius i prepisiva sauvanog pri jepisa nijesu imali isti predloak. Sudei prema Luciusovim pogrekama dalo bi zakljuiti da je on imao tekst pisan goticom. On ita na pr. auferre mje sto auferte oigledno zbog slinosti gotskog kursivnog r i t. Tako isto ita

25

testa cotioni (i sam to smatra nerazumljivim), a to je bila vjerojatno obina kratica gotskog kursiva testaconi za testacioni. Farlati je preuzeo' tekst Luciusa. Konstantin VII Porfirogenet vlada od 913. Budui da sedma indikcija po inje 1. rujna 918, jasno je da je pisar izostavio kod broja godine brojku X. Ovom oporukom su se detaljnije bavili: Sufflay, Die dalmatinische Privat urkunde, Sitzungsberichte der kais. Akademie der Wissenschaften, Philos.-hist. Klasse, Wien 1904. str. 7, 30, 32, 34, 49, 51, 54, 55, 64, 70, 135, 137, 139, 147, 158, 159, 161; Strohal, Pravna povijest dalmatinskih gradova I, Zagreb 1913., str. 65, 66, 207, 331; Kostreni, Hrvatska pravna povijest, Zagreb s. a, str. 27, 138, 139, 278; Jankovi, Istorija drave i prava naroda FNRJ, Beograd 1948. str. 45, 48, 78, 82, 83, 88,- Horvat, Oporuka splitskog priora Petra, Rad Jugo slavenske akademije znanosti i umjetnosti knjiga 283, Zagreb 1951., str. 119-174; Inchiostri, Contributo alia storia del diritto romano in Dalmazia nel X XI secolo, Archeolografo, triestino, III. serie. vol. III, Trieste 1907, str. 85 i dalje.

In nomine domini nostri Jesu Chrristi et eiusdem incarnatipnis anno 908, 2 indictione 7 \ mense decembris. Imperante domino nostro Constan tino piissimo ac perpetuo augusto. In ciuitate Iadera. Maturo namque et salubri consilio a maioribus tperuisum 3 est, ut omnis homo ante dispensante 4 et deliberare suas facultates debeat priusquam repentine calamitatis asu periculo ingruente mortis metu urgeat, ne differente liberatio 5 aut articulum lingue loquendi careat usu, aut distributor in ultima corporis angustia positus sub celeri transitu optata sibimet testationi 6 explicare non queat. Idcirco ego tantillus peccator Andreas prior diuino iuuamine fretus, positus in infirmitate corporis pre 7 meum 8 decumbens lectulo, licet uiribus corporis inualidus, tamen mente domino auxiliante tutus, uolo et iubeo domino auctore et /omnibus Sanctis eius: in primum, ut domum, in quo iussus sum uiuere cum introitu et exitu suo habeat filio meo Andrea; et domum, que fuit de Theodosio tribuno, sit Agapi, filie mee, et matre eorum cum ipsis. Domum noua et alia domum iuxta sancto Laurentio cum et 9 orto ibidem et alio orto, que iuxta est, que emi de Iohanne, filio Teuderie, 10 uolo, ut babeant filii mei Niceforus, Petrus et Dobrosia; et tamen, ut insimul ambo fratres et Dobrosia edificent ipsa domo iuxta sancto Laurentio et recipiat earn Dobrosia, filia mea. Ista domo noua cum introitu suo abeant ambo fratres Niceforas et P/etrus; et domum, que uenit michi de socero meo Niceforus tribunus, cum introitu et exitu suo uolo, ut habeat filia mea Anna; et pro eo, quod non est ipsa domo, sicut hec alie, adiunge ei uinea, que emi de coniux Auluci. Vineam namque da Pultago et aliam uineam de sancto Iohanne uolo, ut habeant filii mei et filie mee, que abeo de prima uxore. Et uinea da Uculo et alia uinea in Comareto uolo, ut habeant films meus Andreas et filia mea Agapi cum matre sua Maria. Et si custodierit lectum meum, sit particeps cum eis; et si non custodierit, cedente ea, 11 quis 12 de meis tunc prefuerit, priuet earn. Et subtracte uinee ac terre, que uidentur fuisse de prima vxore mea Agapi, cetere uinee, que sunt, diuidant omnes filii mei et filie mee, et de prima vxore et de subsequens vxore, et coniux mea Maria diuidant 13 cum ipsis. Terre uero, que com26

paraui in Cabrona et ibidem alie terre, que michi euenerit de matre mea, et in Abrauicio, que euenerit michi de matre mea, uolo, ut habeant filii et filie mee, que sunt de prima uxore. Terre quoque, 14 que comparaui in Sicirani et alie terre ibidem, que michi euenerit de matre mea, uolo, ut abeant filius meus Andreas et filia mea Agapis cum matre, matre sua Maria. 15 De peculio autem trecenta capita uolo, ut abent (!) filii mei et filie mee, que sunt de prima vxore; et alia trecenta capita de peculio habeant filius meus et filia mea cum matre sua Maria. De pastore quidem Petro et alio Petro et Desiderio abeant filius meus cum filia mea cum matre sua Maria; Ominico cum filio et filia Desidana abeant alio (!) filii et filie mee. Armenia namque diuidant omnes filii et filie mee et vxor mea cum ipsis. Cetera namque, que sun[t] infra domo miobilia omnia, que uidentur esse, diuidant omnes filii mei et filie mee et vxor mea Maria cum ipsis. Et in sancto Grisogono dimitto uinea, que emi de Mezulo, 16 et terre a Duculo 17 que comparaui, et senium et ancillam et centum capita de pecora et uno panno de sirico et uno sauano; in sancta Maria uno panno de sirico; in sancto Petro uno panno sirico; in sancto Thome uno sauano; in sancta Anastasia una coppa de argento et uno panno sirico. Firmino episcopo dimitto cauallum meum; Petro diacono, fratri meo, una coppa argentea et sella argentea; Odolberti 18 abbatis uestimentum de squirineo 19 inuestito cum panno uario et una lena caprina et una butte de uino et uno cauallo; Iohanni diacono coopertorio de lecto quirino, inuestito cum sirico, et uno feltro parato cum sirico. Ad sacerdotes detur pro anima mea centum capita de pe culio et centum modia e grano et una butte de uino; et cetere oues et capre, que remanserint, dentur pro anima mea. Et in captiuis dentur solidi centum. Et naue uenundetur et detur pro anima mea. Et pro anima mea dimitto liberos Maruno 20 cum vxore et filia, et do ei uinea, que comparaui de Constantino magistro. Ominico Calbaroro 21 cum vxore sint liberi; libri(!) Casano, 22 filio Butirani; Iusto cum vxore sua et quattuor filii; filio Prisinacco, 23 filio Pribina, 24 Techamila, 25 Milica 26 de Sicirane cum duo filii; vxor Rarinacco 27 cum filio Strietecho, 28 Semissima, Zremilo. Omnes isti sint liberi. Ad Zanello dimitto uiinea, que comparaui de Maria Venetica, et alia fassa29 de uinea ibidem, que emi de Barbano de Crescojii. 30 Et si uult vxor mea Maria portionem suam possidere, obseruet lectum; et si duxerit uirum alium, omnia auferte 31 ab ea. Et, quo 32 absit, si unum de filiis meis aut filias obierint, omnes fratres eius et sorores parte defuncti diuidant. Hec quidem cuncta prelibata deo auctore uolo, ut firma et stabilis permaneat, et nullus unquam audeat uiolare. Quod si quis proteruus, deum non metuens, nostre deffininioni(!) parui pendens contraire uoluerit, iram dei omnipotentis patris et filii et spiritus sancti incurrat et maledictionem a 318 sancti 33 patres et lepra Naaman Syri plexus 34 inremediabilis crucietur et in nouissimo maledictionis cum diabolo et eius tetres ministros ac ludas Scariothes in gehenne baratri muneretur. Actum hoc tempore, die, loco ac consule ut supra. Palam his testibus: sigiillum manus 35 Formini, sanctissimi episcopi, Odolberti abbatis, Petri diaconi, commissori (!) fide huius de-

27

scriptionis, sigillum manus 36 Prestantii tribuni, Constantino tribuni, Vitalis tribuni, Georgii tribuni, Dabro tribuni, Anastasius tribunus, Paulo tribuno. Et ego Iohannes diaeonus iussu a supramemorato Andrea priore manu mea propria scrip si atque feliciter post traditam compleui. Amen.
1 U biblioteci Filippi se je nalazilo deset dokumenata meu kojima i jedan stari prijepis oporuke Andrije priora. Danas joj nema traga kao ni ostalima (Praga: Lo scriptorium di san Grisogono di ara, Archivio storico p e r la Dalmazia VIII, p 35, 1929.) - 2 Pisarska pogreka mjesto 918. - 3 Lucius: proditum. - 4 Lucius: dispensare, a tako i Raki tu rije ispravlja. 5 Lucius: deliberatio. Tako i Raki na dopunjuje tu rije. - a Lucius: testa cotioni (potcrtao Lucius). 7 Lucius dio re 8 enice od positus do pre nije proitao. Lucius: mecum. 9 Raki netano ita eius. 10 Lucius i Ra,ki itaju Teudore. - u ' Lucius: et. - 12 Lucius ostavlja nerazrijeenu kraticu qs. Kratica kako je navodi Lucius moe znaiti u XI sit. qui supra, to bi se u ovom sluaju imalo odnositi na gore spomenutu djecu. - i 5 Raki ita diuidat. u Lucius: uero. - 15 Raki: cum matre sua Maria. - 16 Lucius: Mazulo. 17 Lucius: de Uculo. 18 Odolberto. 19 Lucius: de quirino. 20 Lu cius: in primi Marusco. 21 Lucius: Calbaroso, a Ra,ki: Caltaroso. 22 Lucius: Cacano. 23 Lucius: Pricinaco. - 24 Lucius: Bribina, 25 Lucius: Techamida. 26 Lucius: Milia. - 27 Lucius: Rasinaco, a Raki: Racinacco. - 28 Lucius: Strieterio. 29 Lucius: facia, Raki fossa. U sa,uvanom prijepisu ispravno stoji fassa ( = fascia) u znaenju jedinice mjere za zeimlju, koja se spominje i u oporuci splitskog priora Petra (br. 170). - 30 Lucius: Cresuni. - 31 Lucius: auferre. - 32 Raki: quod, to je gramatiki sasvim ispravno. - 33 U prijepisu stoji samo san., to Raki razrijeava sa sanctorum. - 34 Lucius: plenus. - 35 Lucius: sigil. m.. Tako stoji i u sauvanom prijepisu. Raki ipak ita signum ( + ) manus, to stavlja i pred ime nima svih ostalih svjedoka. - 38 Vrijedi isito to je reeno u bilj. 35

22. Oko 925. Papa Ivan X kori splitskog nadbiskupa Ivana to jo nije posjetio apo stolsku stolicu. Osim toga nareuje mu da iskorijeni nauku Metodijevu i zabranjuje svaku upotrebu drugog jezika u crkvi osim latinskog.
Ovo se pismo nalazi u rukopisu koji je Farlati nazvao Hietoria Salonitana maior smatrajui njegovim autorom Tomu arhidakona. Nije poznato prema kojem predloku su nastali brojni kasniji rukopisi, od kojih su najstariji oni koji se danas nalaze u Rimu i to: 1. Rukopis poetka XVI st. u arhivu Kongregacije de propaganda fide pod signaturom .M 264 s naslovom HI. Albania, Macedonia, Servia, Dalmatia et Illyrico 1648 na listovima 607-651. Tekst ovog pisma nalazi se na f, 625v-626r. 2. Rukopis u Bibliotheca na f. 178-179. apostolica Vaticana, Barb. lot. 3218. Pismo se nalazi Vaticana, Barb. lat. 828. rukopisima.

3. Rukopis poetka XVII st. u Bibliotheca Pismo se nalazi na /. 128v129v. Ostali prijepisi su mlai i sastavljeni

apostolica

prema

gore spomenutim

28

Ovdje donosimo tekst prema rukopisu arhiva Kongregacije de propaganda fide, a varijante prema navedenim rukopisima 2. i 3. O samim rukopisima po trebne podatke donose: Raki, Ocjena starijih izvora, Knjievnik 1, str^ 385387; ii, Prirunik str. 149-155 i 211-212; K. egvi: Toma Splianin, Zagreb 1927, str. 166-172; Barada, Dalmatia Superior, Rad JAZU, 270 str. 102-104; Gunjaca, Historia Salonitana maior, Rad JAZU 283, str. 175-243; N. Klai, Historia Salo nitana, maior, SAN Beograd 1967. U pogledu autentinosti sadraja ovog teksta postoje tri osnovna miljenja: 1. Lucius smatrajui sav sadraj izmiljenim veli: Qu,a,ecumque in de actis eonciliorum Dalmaliae, epistolis paplibus et epitaphio Zuenimiri regis scripta sunt, ea omnia ficta et supposititia s u n t . . . (Inscriptiones Dalmaticae, Venetiis MDCLXXIII, p. 73). 2. Farlati na vie mjesta pobija Lucijevo miljenje i smatra tekst potpuno vjerodostojnim. Tako na pr. veli: Mihi vero omnes in hisce actis et epistolis insignitae notae veritatis apparent: nam tempora, resque omnes inter se omnino consentiunt . . . (. sacr. 111,84). 3. Raki smatra da su saborski akti u pogledu sadraja vjerodostojni, ali da su u pogledu oblika i stila preraeni u kasnijim stoljeima. On naglaava da to osobito vrijedi za pisma papa Ivana X i Lava VI. (Raki: Doc. str. 197). Slinog je.miljenja i ii (Prirunik, str. 154-155). 0 ovom problemu postoji obilna literatura, koju navodi ii u Priruniku na navedenim mjestima i u Povijesti Hrvata, str. 416-417. Ovo pismo pape Ivana X donose sa svojim vlastitim ispravcima: Farlati, Illyr. sacr. III, 93; Cod. dipl. CSD. I, 77; Raki: Doc. br. 149a. Raki datira ovo pismo kao i uope prvi splitski sabor godinom 924; KukuIjevi i svi kasniji pisci 925. g. Glavni oslonac sa datiranje ovog pisma i prvog splitskog sabora jest podatak iz zakljuka drugog splitskog sabora, gdje se veli da su papini poslanici doli u Hrvatsku post bienniuni iza prvog sabora (br. 26.). Po svim historijskim okolnostima izgleda da je taj dolazak uslijedio krajem 927. Prema tome bi ovo pismo i prvi splitski sabor trebalo datirati sa 925. godinom. V. Sv. Ritig: Povijest i pravo sloventine u crkvenom bogoslu ju, Zagreb 1910., str. 147/8 bilj. 39.

Joannes 1 episcopus, seruus seruorum dei, reuerendissimo et sanctissimo confratri nostro Joanni, sancte Salonitane ecclesie arehiepiseopo, omnibusque suffraganeis. Cum religio uestre dilectionis per tot annorum curricula et mensium spatia sanctam Romanam et apostolicam atque vniuersalem ecclesiam, 2 in cuius cathedra deo auctore nos presidemus, uisitare negiexit, omnino miramur; cum per caritatis augumentum omnis religio ad soliditatem fidei et ad lapidem pertinet 3 sicut scriptum est: Tu es Petrus et super hanc petram edificabo ecclesiam meam; meam videlicet, quid aliud dicere, nisi absque reprehensione et in fidei robore solidatam, non habentem maculam aut rugam, a qua omnes ecclesie 4 augumentum intelligence atque saporem bone doctrine suscipere debent? Et quia fama reuelante cognouimus per confinia uestra parochie aliam doctrinam pululare, que in sacris uhmiinibus non rep eri tur, uobis tacentibus et consentientibus, ualde doluimus, iuxta illud ap'ostoli: Si quis aliud docuerit preter id, quod in sacris 29

anonibus atque uoluminibus reperitur, etiam si angelus de eelo fuerit, anathema sit. Sed absit hoc a fidelibus, qui Christum coluiit et aliam uitam per operationem se credunt posse habere, ut doctrinam euangelii atque canonum volumina apostolicaque etiam precepta pretermittentes ad Methodii doctrinam confugiant, quem in milio uolumine inter sacros auctores comperimus. Vnde hortamur uos dilectus (!), 5 ut cum nostris episcopis Joanne silicet sancte Anchonitane et Leone sancte Pelestrine 6 ecclesiarum dei iuncti cunctaque per Sclauiniam 7 terram audaeter corrigere satagatis ea uidelicet ratione, ut nullo modo ab illorum supradictorum episeoporum doctrina in aliquo deuiare presumatis, ita ut secun dum mores sancte Romane ecclesie (in) 8 Sclauinorum 9 terra ministerium sacrificii peragant in Latina silicet lingua, non autem in extranea, quia nullus films aliquid loqui debet vel sap ere, nisi ut pater ei insinuauerit. Et quia Sclaui specialissimi filii sancte Romane ecclesie sunt, in doctrina matris permanere debent, sicut ait apostolus: filioli, quos per doctrinam euangelii ego genui; et iterum: filius sapiens letificat patrem. In hoc utique gaudemus, si Sclaui 10 nostram doctrinam sequi delectantur, ut deo sacrificium gratum exhibeant; quoniam qui non fide sacrificant et deo pura libamina offerunt, vereor, ne illis ueniat, quod scriptum est: Maledictus homo, qui opera dei negligenter facit. Vnde uos moneo, vt mala radix in uestris partibus 1 1 minime pululet, sed 12 uestra predicatione assidua desicata 13 maneat, vt deo fructum offerre ualeatis per predicationem uestri misterii 14 aliud 15 centesimum, aliud 14 sexagesimum. Qui habet aures audiendi audiat.
1 Pred tekstom stoji naslov: Epistola, quam misit dominus Joannes papa per Joan, episcopum Anchonitane ecclesie, et per Leonem, episcopum Palestrine ecclesie, ad Joannem, archiepiscopum Salonitane ecclesie. 2 Barberinski rukopisi: sanctam Romanam ecclesiam apostolicam atque uniuersalem. Isto tako Raki. 3 Ba.rberinski rukopisi: pertineat. Isto tako Raki. 4 Rkp. 2.: ecclesiastici. - 5 Barberinski ru kopisi: dilectos, Raki ispravlja u dilectissimi. e Barberinski rukopisi: Pale strine. - 7 Raki ispravlja u: Sclauinicam. Ostali prijepisi Salonitanam. - 8 Ovu je rije dodao Raki. 9 Barberinski rukopisi Sclauonorum. 10 Raki ispravlja u: /Sclaui(ni). - u Barberinski rukopisi: peetibus (?) - 12 Rkp. 2 : scilicet. 13 Rkp. 2.: estructa. - 14 Barberinski rukopisi: ministerii. - 15 Rkp. 2 , : , rkp. 3. prvotno aliud, naknadno ispravljeno u alium. Raki ispravlja, oba puta u: alii.

23. Oko 925. Zakljuci prvog crkvenog sabora u Splitu.

Ovi zakljuci se nalaze u t.zv. Historia Salonitaua maior. O sauvanim jepisima v. br. 22. Tekst donosimo prema rukopisu 628r-630r. arhiva Kongregacije de propaganda fide, pri fol.

30

ostali prijepisi kojih varijante se nalaze u 2. Barb. lat. 3218, fol. 180v-183r. 3. Barb. lat. 828, fol. 131r-133v. O literaturi i datiranju v. br. 22. Ove zakljuke donose sa svojim ispravcima ipl. CSD I, 78, Raki: Doc. br. 149/2.

biljekama:

Farlati- Illyr.

sacr. Hl, 96, Cod.

*1. Quoniam 2 antiquitus beatus Domnius ab apostolo Petro predicare Salonam missus est constituitque, 3 ut ecclesia ipsa et ciuitas, ubi sancta eius membra requiescunt, inter omnes ecclesias prouintie huius primatis 4 babeant (!) et metropolis nomine 5 super omnes episcopatus legitime sorciatur, ita dumtaxat, ut ad eius iussionem episcopi., qui per diuinam gratiam cathedram ipsam retinuerint, 6 et sinodus celebretur et consecratio episcoporum; 7 quia dicente domino: ubi fuerit (corpus).,8 illuc congregabuntur et aquile. II. Ut in cunctis ecclesiis, in quibus supra 9 recolitur episcopos habitasse, nunc autem clero, ordine et populis 10 sufficiens adest infra 11 dioceseos limites, episcopus habeatur; quia iuxta decreta patrum 12 non licet in modicis ciuitatibus uel villis episcopos statui, 13 ne nomen episco pi uilescat, et ut episcopus uacans uacantem diocesim cum consilio metropolitani et ceterorum episcoporum commune 14 accipiat. III. Quoniam minime terminis a patribus statutis 15 transferri debent, unusquisque episcopus descriptos sibi terminos possideat et alienam diocesim nullatenus inuadat iure proprio seruato in regenerandis, 16 consecrandis 17 ecclesiis uel sacerdotibus promouendis atque a suo episcopo chrisma accipiendi 18 IV. Ut possessione(s) ecclesiarum, que pro peccatis conditorum obla te sunt ad honorem sanctorum, secularibus minime mancipentur; 19 quia res deo semel dedicata humano dominio subdi non debet. V. Ut si qua ecclesia uel possessio per priuilegium a fidelibus sub anathemate in principali ecclesia beati Petri apostol subdite sunt, mini me substantur, 20 quatenus et offerentibus 21 et res ipsa tuentibus Chrysti clauigeri 22 Petri tueantur suffragiis. VI. Ut si diuino iuditio 23 in tumultu plebis princeps prouincie occidatur, quia quod a muitis committitur inultum manet uel 24 pro ipso reatu quis ignoscunt, 25 obnoxii debent esse pro ipsa anima helemosinas fecere, et si quam ecclesiam dedicauit, vel libertos fecit, defendere uxorem aut filios fouere benigne. VII. Ut si quis malignus diaboli piritu affato (!) 26 singulari consilio sicut Iudas dominum suum occiderit, lapideo collo 27 suspenso fer(r)o cor pore precinctus exul peniteat. VIII. De episcopis Ragueitano et Catharitano, quorum mani(fe) ste una sedis (!) dignoscitur, ipsam diocesim equa lance 28 inter 29 se diuidant ita, ut si unus dicte ecclesie pastor obierit, donee ordinetur episcopus residens 30 ipsius ecclesie ecclesiasticam curam gerat. IX. De Licinio episcopo: ut in ecclesia, in qua ordinatus est, oontentus permaneat et nullus deinceps in ea episcoporum uel presbiterorum mis31

sam celebret, donee proprius episcopus earn cnsecret canonice. Si quis postmodum presurnptor in ea contra premisa fuerit, 31 a nostro collegio excludatur. 32 Quod si dictus Licinius nee legaliter in sua ecclesia perstiterit 33 heres, sed euentatus ut extraneus accedens et in sua malet pri ma adherere ecclesia, ut presbiter permaneat. X. Ut nullus 34 episcopus nostre prouintie audeat in quolibet gradu Slauinica lingua promouere, 35 tantum 3 6 in clericatu et monachato deo deseruire. Nee 37 in sua ecclesia sinat eum missas facere, preter si necessitatem sacerdotum haberent, 38 per supplicationem a Romano ponti ff ce licentiam eis sacerdotalis ministerii tribuatur. 39 XI. Ut episcopus Croatorum, sicut nos omnes, nostre ecclesie metropolitane subesse se sciat. XII. Quod si rex et proceres Croatorum omnes dioceseos 40 episcopom m infra 41 limite nostre metropolis 42 suo cupiunt uindicare pontifici, nullus ex nostris per omnem prouinciam eorum neque regenerationes facial neque ecclesias uel presbiteros cnsecret, tarn 43 in suis sedibus commorantibus pro misericordde 4* opus. Quisquis ad nos accesserit consecrari, regenerari, crismam sibi dari poposcerit, absque scropulo omni per totam prouintiam ipsam 45 tribuat.- 6 De cetero autem ipsi 47 cum suo pontifice deo reddant rationem de his omnibus, que in eis Christiane religionis dogma deffuerit, 48 nostra coram deo conscientia est (a)bsoluta. XIII. Ut in ecclesia, ubi presbiter occisus est, ante satisfactionem ipsius uel plebi, 49 ut congruum ipsi episcopo uidetur, nullus missam faciat; et ut a presbiteris tres 50 ecclesie non destruantur neque semel suscepta ecclesia sine causa relinquatur. Quod si aliter fecerit, donee perdita restituat et ecclesia propria recipiat, excommunicentur. 51 XIV. Ut uxores proprie deinceps non dimittantur, nisi propter fornicationem; quod si quis dimiserit, sic permaneat; et ut heredes suoe,52 seruos suos litterate 5 3 studiis tradant. Quicumque christianitatem perfectam habere cupiunt, ut illi eos instanter corripiant et ipsi eos libenter exaudiant, non ut peregrinos, sed ut proprios. XV- Quod si sacerdotes incontinenter propter ipsam continentiam primam, quam sortitus est, separati a consortio celle, teneat uxorem; 54 si uero aliam duxerit, excommunicetur.
1 Pred samim tekstom saborstkih zakljuaka nalazi se ova zabiljeba: Tempore Ioannis pape sanctissimof!), consulatu peragente in prouintia Croatorum et Dalmatiarum finibus Tamisclao rege et Michaelo (!) in suis finibus pre&idente duce, beatissimo igitur Ioanne Romane ecclesie presidente cathedra, dictus Croatorum rex et Micha cio cum suis proceribus simulque episcapis Dalmatiarum, idem loannes archiepiscopus primas Spaleto, Forminus, Gregorius ceterisque episcopis consulenter poposcerunt dictum uenerabilem papam, ut ad eos destinare, dignaretur episcopos suos et monitorium Christiane religionis dogma continentem. Quorum postulatiombus sepefatus pontifex assensum prebens loannem, uenerabilem episcopum Anchonitane ecclesie, Leonem uero Pelestrinensem episcopum, cum suis epistolis meliflue ruetantibus eloquia destinanuit, ut cum prefatas personas, iudieibus et episcoporum sinodaliter congregatis et perpera extirpare et deo placita canonice sancire deberent. (Ovaj odlomak donosi Raki pred pismom pape Ivana nadbiskupu Ivanu - br 22.).

32

Quique peruenientes dicti episcopi Dalmatiarum peragrantes ciuitates et Croatrum atque Vrborum (- tako stoji u svim trim rimskim rukopisima Raki prema Kukuljevi i Farlatiju ita Serborum, to je i najvjerojatnije, ako se pogreka protumai krivim itanjem poetnog kursivnog slova s, koje je bilo prekrieno kosom crticom - znakom za kraticu ser) proceribus conuenientes congregati in Spalato episcopis et iudieibus celleberrimum concilium peregere, ubi diuino iuuamine freti 2 hec, que sequuntur, capitula obseruare censuere. Raki ita: Quum. - s Raki 4 5 ispravlja u constituitur. Raki ispravlja u primatum. Raki ita: nomen. - Raki ispravlja u obtinuerint. - 7 Raki dodaje: (fiat). - 8 U rkp. 2 se na lazi iza fuerit rije corpus. U rkp. 3 t a rije je naknadno dodana, a nalazi se i kod Farlatija, Kukuljevia i Rakoga. - 9 Raki ispravlja u semper. - 10 Raki ispravlja u deri ordo et populus. n Farlati, Kukuljevi, Raki itaju: intra. - 12 Ovu rije Raki isputa. - 13 Barberinski rukopisi imaju, oito uslijed pogrenog itanja, mjesto statui presertim. Raki prema Farlatiju ita: statuere. 14 Kratica coe, koju Raki ita co(ns)efnsu). l s Kukuljevi i Raki: termini a 1 patribus statuti. Raki dodaje: (catechumenis). - 17 Barberinski rukopisi: consecrationis. - 1 Izdavai prema Barberinskim rukopisima: accipiendum. 19 Raki dodaje: (seruitiis). 20 Barberinski rukopisi imaju neki nejasan znak kraenja nad substantur, koji nas upuuje na to, da je zaista prvotno sta{aIo subtrahantur, kako i Raki tu rije ispravlja. 21 Raki ispravlja u offerentibus. _ 22 u Propagandinom rukopisu zapravo stoji claui generi, dok u Barberinskim 23 samo claui. Svi izdavai donose clauigeri. Raki dodaje permittente. 24 Raki isputa uel. 25 Farlati: quis cognoscunt, Raki: qui cognoscuntur. 26 27 28 Raki: afflatus. Raki ispravlja: lapide a collo. Barberinski rukopisi izostavljaju lance i tokicama oznauju neproitani tekst. - 2e Barberinski rukopisi: 30 31 mater. Raki ispravlja u residuus. Izdavai prema Barberinskim rukopi sima itaju fecerit. 32 Raki stavlja od et nullus do collegio excludatur na 33 kraj devetog zakljuka. Raki dodaje: (ut). 34 Kukuljevi i Raki: nullum. ~ 35 Barberinski rukopisi: promoueri. - 36 Barberinski rukopisi ne razrjeuju kraticu tm, Farlati i Kukuljevi: tam, a Raki: (poterit) tam(en). 31 Barberinski rukopis hec. 38 Barberinski rukopisi i izdavai: haberet. - 30 U Barberinskim rukopisima tribuat. 40 Raki ispravlja u dioceses. - 41 Ova je rije u Propagandi nom rukopisu nejasno pisana i ispravljana, a Barberinski je rukopisi ostavljaju neproitanom. F a r l a t i : infra, Raki ispravlja u intra. - *2 Najprije je bilo napisano metropolitan, a zatim drugom rukom ispravljeno u metropolis. U Barberinskim prijepisima stoji metropolitane. 43 U svim rukopisima tako stoji. Raki misli da treba itajti tam(en), ali je najvjerojatnije da je prvobitno stajala kratica tm za tantum. 44 U svim rukopisima stoji kratica mie, to se jedino moe razrijeiti misericordie, a nikako sa anime, kao to to ine Kukuljevi i Raki. - 45 Raki prema Bairberinskim rukopisima: ipsa. - 4e Raki uklapa, od tam(en) do tribuat (kod njega tribuant) u jednu reenicu. - 47 Raki ovu rije isputa. - 48 Raki is pravlja u: dogma(ti) defueri(n)t. - 49 Raki: ipsius (occisoris) uel plebis. - 0 Raki: res, to odgo-vara smislu. - 51 U Barberinskim rukopisima: excomunicetiir. - 52 Raki dodaje: (et). 53 Raki ispravlja u litterarum. 45 Raki mijenja redo slijed rijei: Quod si sacerdos incontinenter primam, quam sortitus est, teneat uxor em, propter ipsam continentiam separetur a consortio cellae.

24. Oko 925. Papa Ivan X savjetuje hrvatskog kralja Tomislava i zahumskog vojvodu Mihajla, itav hrvatski kler i narod, da svoj podmlaak dadu pouavati u latinskom, a ne u barbarskom ili slavenskom jeziku.
Pismo se nalazi u rukopisu, koji je Farlati nazvao maior. Ostalo o sauvanim prijepisima v. br. 22. Tekst donosimo prema rukopisu arhiva Kongregacije fol. 626v-627v.
3 CODEX

Histioria Salonitana de propaganda fide,

33

Ostati prijepisi kojih varijante se nalaze u biljekama! 2. Barb. lat. 3218, fol. 179-180v. 3. Barb. lat. 282, fol. 129v-131. O literaturi i datiranju v. br. 22. Ovo pismo donose sa svojim vlastitim ispravcima Farlati: 94, Cod. dipl. CSD I, 76, Raki: Doc. br. 149b.

lllyr.

sacr.

III,

loannes 1 episcopus, seruus seruorum dei, dilecto filio Tamisclao, regi Crouatorum, et Michaeli, excellentissimo duci Chulmorum, seu(!) 2 et sanctissimo confratri nostro Ioanni, sancte Salonitane ecclesie archiepiscopo, omnibusque episcopis nostris suffraganeis, verum etiam et omnibus zupanis cunctisque sacerdotibus et vniuerso populo per Slauoniam et Dalmatian! commorantibus, dilectissimis filiis nostris. Diuina omnipotentis dei dispositione hoc actum est, ut solicitudo omnium ecclesiarum nobis commissa esse credatur, ea uidelicet ratione, ut spiritali argumento ualeamus nequitie caliginem radicitus extirpare ab omni cetu Christianorum, presertim ab illis, qui specialissimi filii sancte Romane ecclesie esse comprobantur. Quis enim ambigit Slauinorum regna in primitie 3 apostolice et uniuersalis ecclesie esse comme(mo)rata, cum a cunabulis escam predicationis apostolice ecclesie perceperunt cum lacte carnis, sicut Saxones nouo tempore a nostro antecessore pie menorie Gregorio papa doctrinam pariter et litterarum studia in ea uidelicet lingua, in qua illorum mater apostolica ecclesia infulata manebat? Vnde hortamur uos, dilectissimi fillip ut Caritas dei per zelum rectitudinis in uestris resplendeat cordibus, quatenus ob 4 omni torpore mentis expulsi deo omnipotenti placere possitis. Et quia in decalogi mandato commissum est, ut decimas et primitias ex nostris facultatibus contulissemus; in nouo quippe preceptum est, ut solum ex facultatibus, uerum etiam ex nostris diebus in spatio uite prefixis deo decimas offeramus. Vnde hortamur uos, o dilectissimi filii, ut uestros tenerrimos pueros a cunabulis in studio litterarum deo offeratis, quatenus diuinitus informati uos suis admonitionibus valeant releuare ab illecebris delictorum ad supernam patriam, in qua Christus est cum omnibus ellectorum agminibus. Quis etenim specialis filius sancte Ro mane ecclesie, sicut uos estis, in barbara seu Slauinica lingua deo sacrificium offerre delectatur? Non quippe ambigo, ut in eis aliud maneat, qui in Slaiiinica lingua sacrificare contendit, 5 nisi illud, quod scriptum est: Ex nobis exierunt et sunt ex nobis; nam si ex nobis essent manerent utique nobiscum, nisi in nostra conuersatione et lingua. Vnde iterum atque iterum vos monemus, dilectissimi filii, ut in nostra conuer satione maneatis et linguam et precepta reuerendissimorum episcoporum, loannis silicet sancte Anchonitane ecclesie et Leonis 5 nostri familiarissimi, 6 a nostro latere nobis transmissis, 7 in omnibus nobis creduli atque perspicaci industria suffulti sancte Palestrine ecclesie audiatis. Quod uobis attentius commendamus, ut illorum admonitionibus obediatis, et quicquid vobis ab illis iniuncturn fuerit et diuinis slue 8 canonicis argumentis, sub omni celeri tate obedienter adimplere satagite, si non uultis sequestrari a nostro collegio. 34

* Pred tekstom naslov: Item alia epistola, quam misit dominus loannes papa par prefatos episcopos ad regem Crouatorum. - 2 Kukuljevi i Raki ispravljaju prema Farlatiju u reuerendissimo, to ie po svoj prilici ispravno. - 3 Kukuljevi i Raki: in primitiis. 4 Barberinski rukopisi ab, Raki ispravlja tekst: omni torpore mentis expulsa. - 5 Od qui do contendit Kukuljevi i Raki isputaju. - 6 Raki: Leonis, sancte Palestrine ecclesie, (qui sunt) nostri familiarissimi. Ovo e biti tano, jer je premetanje rijei u sauvanim prijepisima nastalo oito pomutnjom prepisivaa. - 7 Raki ispravlja u transmissis. - 8 Barberinski rukopisi: sane.

25. Oko 925. Papa Ivan X potvruje zakljuke prvog crkvenog sabora u Splitu osim onoga koji govori o ninskoj biskupiji, pa stoga nalae splitskom nad biskupu Ivanu i ninskom biskupu Grguru da lino dou u Rim zbog izravnavanja meusobnog spora.
Ovaj tekst se nalazi u tzv. Historia Salonitana maior neposredno iza zaklju aka prvog sabora u Splitu, a donosimo ga prema rukopisu arhiva Kongregacije de propaganda fide, fol. 630r-631r. Ostali prijepisi kojih varijante se nalaze u biljekama: 2. Barb. lat. 3218, fol. 183r-184r. 3. Barb. lat. 828, fol. 133v-134v. O prijepisima, literaturi i datiranju v. br. 22. Ovaj tekst donosi sa svojim ispravcima Farlati: Illyr. sacr. III, 97 i 101, Cod. dipl. CSD I, 80, Raki: Doc. br. 149/3.

Hec ita 1 habita deliberatione, que supra scripta continetur, 2 cuncta per ordinem sancte 3 synodus Romano pontifici confirmanda per dictos suos legatos episcopos et Petrum, presbiterum Spalatensem, insertis litteris nuntiare decreuit, quatenus diuinitus antique religionis dogma in ecclesiis Dalmatiarum 4 arbitrio summi p-ontificis vniuersa prelibata sortirentur. Sed cum terminare cuncta legitime antiquo more prestolaremur, 5 fuit fratris nostri episcopi 6 Nonensis, qui sibi vendicare cupiens primatum Dalmatiarum 7 episcoporum, boc quod non expediebat, contra dictam sinodum in auribus apostolicis iniustum iniecit certamine. 8 Quam ob rem diuersa a nuntiis recitantibus de his partibus 9 et litteris patentibus non equalia ambiguitas Romane ecclesie facta non diffinita ad nos et 10 finienda adhuc epistola a beatissimo papa Ioanne per legatum nostrum remissa est, cuius uero epistole tenor tecta (?) hoc (!) est: 11 Ioannes episcopus, seruus seruorum dei, reuerendissimo et sanctissimo 12 confratri nostro loanni, sancte Salonitane ecclesie archiepiscopo, et Formino episcopo omnibusque suis siiffraganeis episcopis. 13 Quia in uobis orta fuit contentio ante nostrorum legatorum presentiam de ecclesiasticis negotiis, volumus, ut ad limina apostolorum uenientes ante nostram nostrorumque episcoporum presentiam cuncta diffinire satage35

tis (I). Quia tunc perfectio religionis adimpletur, cuhi per canonice di scipline regula(s), quod quondam ordinatum fuerat, per nos emendate 14 comprobatur. Nam uestras litteras suscipientes inuestigare non distulimus; et quia illic maxima erat impressa murmuris ratio, suspendere hoc curauimus, ut ante nostram presentiam 15 aut tu cum Gregorio, aut unus uester suffraganeus episcopus ueniens cuncta per ordinem nobis reuelent, quatenus per uiam iustitie incedentes, quicquid rectum est, inter nos 16 diffinire valeamus- De ceteris autem capitulis nobis innotescimus, quatenus hac ratione excepta, quicquid sinodaliter nostri legati episcopi uobiscum una statuerunt, a nobis confirmata consistent. 17 Sed quia minime est (!) 18 prelibata multuantibus (!) 19 nobis*0 finiri valuit, nihil dignum religionis ecclesiastica dogmata sumere potuit.
1 Raki: itaque \. .. - 2 Barberinski rukopisi: continentur. 3 Raki pre ma Farlatiju: sancla. - 4 Raki ita: Dalmatinorum. 5 Barberinski rukopisi: postularemus; Raki: prestolaremur. Iza te rijei je u svim rukopisima prazan prostor. - 6 Raki ispravlja: fuit frater noster episcopus. 7 Barberinski rukopisi: . Dalmatinorum. Raki ita: Dalmatianorum. - 8 Raki prema Farlatiju: certamen. 9 Ra,ki prema Farlatiju: presentibus. 10 Raki nadopunja: >>(s)et. - n Raki izostavlja od cuius . . . do hoc est. i2 Raki izostavlja: reverenissimo et sanctissimo. 13 Raki ovu rije izostavlja. u Raki prema Farlatiju: emendari. 15 16 Barberinski rukopisi: ante nostram potentiam. Raki ovo izotsavlja. Farlati i Raki: vos. 17 Farlati i Raki: existunt. 18 Farlati i Raki: res. - 19 Farlati 20 i Raki ispravljaju: tumultuanlibus. Farlati i Raki: vobis.

26. Oko 928. Zakljuci drugog crhvenog

sabora u

Splitu.
sauvanim fide, fol.

Ovi zakljuci se nalaze u t.zv. Historia Salonitana, maior. O prijepisima v. br. 22. Tekst donosimo prema rukopisu arhiva Kongregacije de propaganda 631r-632r. Ostali prijepisi kojih varijante se nalaze u biljekama: 2. Barb. lat. 3218, fol. 184r-185v; zavretak f. 152v. 3. Barb. lat. 828. fol. 134r-135v. O literaturi v. br. 22. Ovaj tekst donose sa svojim ispravcima dipl. CSD I 81, Raki: Doc. br. 150/1. Farlati: Illyr. sacr. III,

103,

Cod.

Raki datira drugi splitski sabor godinom 926/27, dok ii krajem 927. ili poetkom 928. (Povijest Hrvata, str. 424). Ritig (Povijest i pravo sloventine u crkvenom bogosluju, Zagreb 1910., str. 147, bilj. 39) o tome veli: Po mojem raunanju ima se II sabor postaviti najranije u proljee 928., jerbo, da se obdravao 927., ili pae 926. godine, morao bi bio Madalbert vrativi se iz Dalmacije u Rim nai na Petrovom prijestolju jote Ivana X., koji je vladao sve do lipnja 928. Toma arcidjakon pripovijeda, da su Madalbert i njegov

36

drug Ivan dvije godine iza I sptshog sabora doli u Hrvatsku, predali listove i odmah dalje zaputili se u Bugarsku, da posreduju mir izmeu i Hrvata i tek na povratku njihovom iz Bugarske obdravan je II. sabor.

papine Bugara splitski

Vnde frequenter eaem 1 poscentibus nobis diffinitioneni recipere hac de causa terminando 2 iniunctam 3 sibi operis Bulgariam petentes Romano rum legati, Madalbertus, 4 uenerabilis episcopus, et Ioannes, dux illustris, dux Cumas, que sequuntur epistole, ad nos post biennium deuenerunt. 5 Preuenientes 6 igitur se prefati 7 legati ad confinia nostra et sicut Ulis opus iniunctum apostolica iussione fuit, Bulgariam perexerunt. Quique peracto negotio pacis inter Bulgaros et Croatos repetito iter (!) 8 ad nos venerabilis Madelbertus episcopus in ecclesia9 Spalatensi adueniens sinodaliter nos episcopos Ioannem, Forminum, Gregorium cum Croatorum principe et eius proceribus congregauit. Cum quibus residens cuncta prouincie antique consuetudinis 10 iusto moderamine perscrutans firmauit omnia secundum ueterum statuta in omnibus ecclesiis episcoporum priuilegia redintegrari 1 1 ita dumtaxat, ut ecclesia sancti Domnii, sicut ab initio, primatum obtineat et intra limites diocesei sui (!) cuncta canonice peragat. Similiter unaquaque ecclesia uel ciuitas, que ponti ficali munere constipata consistit, simul sedem 12 cum 18 prefinitis terminis diocesei sui (!) a patribus institutis regulariter abutatur tarn Iadaritana quam cetere ecclesie Dalmatiarum, Arbensis, Velclensis, Absaranensis, que sunt in occindue 14 parte posite; ecclesie uero alie, que in Oriente habentur, id est Stagnensis, Ragusitana et Catharitana, eandem plenitudinem sedibus et terminis suis in omnibus catholice 15 fidei dogma adsequantur, Nonensis uero ecclesia non episcopum antiquitus, sed archipresbiterum sub dictione 16 episcopi babuisse cognoscitur. 17 Con stat legitime, ut ipse episcopus in qualibet ecclesia ex his ecclesiis, que primi temporibus habuisse episcopos omnibus patet, cum sint itaque omnes populate et deo adiuuante sacerdotum et plebium copiam habentes, preponatur siue in Scardonitana ecclesia uel Sisciana aut certe in Delminiensis (!) ecclesia. 18 Quod si immensum pondus pontificii 19 subire delectat et unum sibi dioceseum sufficere non vult, horum trium magnitudinem diocesei ponderis 20 ad interitum suum et eorum 21 suscipiat; dum neque plebi 22 perfecte ab eo pontificali munere 2 3 percipere ualeat gratiam iuxta sanctorum patrum statuta, neque ipse adimplere suum in his ualeat officium, cum sit 24 propter multa terrarum spati a difficile peragrari. His ita secundum apostolicam iussionem 25 Madalbertus, venerabilis episcopus, perscrutata 26 omnia et comperta ueraciter, feliciter sanciuit ita, ut nullus unquam huius ordinatiooi (!) uiolator existat, cum cuncta, que prelibata 27 per dictum apocrisarmm Romano pontifici fuerint presentata et ab eo diuina auctoritate et sancti Petri per suae litteras et palii missione 28 confirmata. 37

1 Raki prema Farlatiju ispravlja u eanem. - 2 Raki: terminanda. - 3 Raki prema Farlatiju: iniuncti. Barberinski rukopis 2. iniunctum. - 4 Barberinski ru kopisi: Madelbertus. - 5 Farlati u komentaru postavlja ovaj red rijei: . . . cum Joanne Duce illustri Crumo litteras, quae sequuntur, ad nos post bieniium detulit. Raki pak naodaje (adferentes has), quae sequuntur, epistolas. - 6 Barberinski rukopisi: Peruenientes. 7 Raki: supra fati. - 8 Raki prema Farlatiju: repetito itinere. - 9 Raki ispravlja: in ciuitatem. 10 Ra,ki: cunctas prouindae antiquas consuetudines. - ll Racki prema Farlatiju: redintegrari (iussit). 1Z 1S Raki prema Farlatiju sedem (retineat). Raki ispravlja: tam (ne). - 14 Barberinski prijepisi ispravno: occidentalU. - 15 Raki nadopunjuje: (iuxta) catholice; dok Farlati: omnibus catholice fidei dogma tenentibus. - 16 Raki nadopu17 18 iija: (iuris)dictione. Raki ita: dignoscitur. Raki mijenja poredak rijeci: Itaque ipse episcopus in qualibet ecclesia ex hiis ecclesiis, quae primi temporibus habuisse episcopos constat (et) omnibus patet, legitime praeponatur, siue in Scardonitana ecclesia uel Sisciana aut certe in Delminiensi ecclesia, cum sint utique omnes populatae et, deo adiuvante, sacerdotum et plebium copiam habentes I 9 Raki na,dopunja: pontificii (muneris).. 20 Raki mijenja tekst i poredak rijei: >>harum trium diocesium magnitudinem ponderis. . .. - 21 Raki ita: earum. 21 Raki prema Farlatiju ispravlja: plebs. 23 Raki prema Farlatiju ispravlja: jpontificalis muneris. 24 Raki: si(n)t. 25 Raki prema Farlatiju nadopunja: iussionem (constitutis). - 26 Raki ita: perscrutatus, - 27 Raki nadopunja: zs upraelibata (sunt). Raki ispravlja: missione(m).

27. Od lipnja 928. do veljae 929. Papa Leo VI potvruje zakljuke drugog crkvenog sabora u Splitu.

Ovo se pismo nalazi u t.zv. His-toria Salonitana maior. 0 sauvanim pri jepisima v. br. 22. Tekst donosimo pfema rukopisu arhiva Kongregacije de propaganda fide, fol. 632r-633r. Ostali prijepisi kojih varijante se nalaze u biljekama: 2. Barb. lat. 3218, sol. 152v-153v. 3. Barb. lat. 828, fol. 135v-136v. O literaturi v. br. 26. Ovaj tekst donose Farlati: . sacr. III, 106, Cod. dipl. CSD I, 82, Raki: Doc. br. 150/2, Papa Leo VI vladao je od lipnja 928. do veljae 929. godine.

Leo 1 episcopus, seruus seruorum dei, Formino, sancte Iaderatensis ecclesie episcopo, et Gregorio, sancte Nonensis ecclesie episcopo, omnibusque episcopis per Dalmatiara commrantibus, dilectis filiis as fidelibus nostris. Quia gratuita dei omnipotentis misericoria uos in episcopali infula constituit, digmim est, ut uestro metropolitano, sancte Spalatensis ecclesie archiepiscopo, summam reuerentiam exhiberi delectemini, 2 quatenus per ordinem et per normam iustitie gradientes securi et intrepidi ualeatis ad diuinam contemplationem peruenire. Nam quid deterius esse cernitur quam episcopus proprio metropolitano inobediens esse, cum scriptum sit in Affricano concilio nihil episcopum 38

preter conscientiam pr.opr metropolitan! aliquid agere debere? Et si ita est, cum scimus, quia ita est, ut nullus episcopus debeat proprium suum metropolitanum ignorare, cur uos, Dalmatiarum episcopi, contemptores 3 et quasi per latrocinium alienas parochias dirripentes usurpatis uobis prophanum nomen, 4 quod ab antiquis patribus uobis ereptum esse cernitur? Vnde monemus, ut omnes episcopi in propriis limitibus sint content!. Forminum namque nionemus ita suam parochiam retinere, quemadmodum in antiquis temporibus mansit. Similiter Absarensis ecclesie episcopum et Arbitanum atque Ragusitanum, Spalatensem etiam archiepiscopum in Croatorum terra uolumus, ut propriam suam parochialem retineat, quemadmodum antiquitus Salonitana ecelesia retinebat; quia non potest parochia infra muros ciuitatis, 5 sed per longinqua spatia terrarum in plebibus 6 et villis et curtis et ecclesiis et in populo antiquitus determinato. 7 Gregorium uero, qui probitate 8 temporis in Croatorum terra episcopus effectus est, precipimus in sola Scardonitana ecclesia tantummodo ministrare; alienas parochias ei precipimus nullo modo amplius usurpare, quia si fecerit, sine dubio a nostro pontificio excommunicatus manebit. Palium uero et usum palei (!) Ioanni, sancte Spalatensis ecclesie archiepiscopo, sicut antiqua consuetudo fuit, ooncessimus. 9 Cui uolumus, u t tota mente obediatis eumque ut uerum patrem ametis, quia nunc 10 dei gratia subditos illuxerat, 11 cum suis prepositis curam obedientie exhibere delectamur. 12 Amen. 13
1 Pred tekstom naslov: Item epistola ad Iaderitanum episcopum siue per totam Dalmatiam. 2 Barberinski rukopisi: exhibere delectamini. Raki: exhibere delectemini. 3 Raki prema Farlatiju dodaje: (estis vestri metropolitani). ~ 4 Raki prema Farlatiju pretpostavlja da je moglo prvotno stajati: Aprofano more. 5 Fairlati veli da ovdje nedostaje glagol terminari. Tako po njemu nadopunja i Raki. - 6 Raki ispravlja u pagis. 7 Farlati -veli da ovdje nedostaje glagol extendi. Tako nadopunja i Raki. - 8 Farlati veli da bi bolje odgovaralo smislu necessitate ili opportunitate, dok Raki ispravlja u (im)probitate. - 9 Barberinski rukopisi: commissimus 10 Raki ispravlja prema Farlatiju u tune. Farlati ispravlja u subditis illuxerit, a Raki subditis illucescit. - 12 Barberinski rukopisi i Raki: deleetantur. 13 Barberinski rukopisi nemaju Amen.

28. 950. (?) Kralj Kreimir (II?) poklanja devetorici zaslunih i vjernih Hrvata otok Vranjic (Durana) i neke posjede u Solinu, a ovi na istom mjestu podiu crkvu posveenu sv. Martinu, sv. Stjepanu papi i sv. Mariji i obdaruju je nekim posjedima.
Perg. 570X525. Kaptolski arhiv u Splitu, fasc. 668, br. 10. Isprava je sauvana kao transumpt u ispravi kninskog kaptola 1397. izdanoj prigodom reambulacije dobara splitske crkve.1

od 29. 'VI

39

Godina 950. ne odgovara niti XII indikciji niti dvadesetetvrtoj godini vladanja Kreimira II. Ako se oslonimo na podatak godine vladanja (vicesimo quarto), onda bismo morali pretpostaviti da je stvarni datum isprave 969. godi na, to bi se moglo protumaiti time da Kreimir sebe smatra legalnim vlada rom ve 945. godine, a Miroslava uzurpatorom. Osim toga 969. godine pada i XII indikcija. Meutim, u ispravi dolaze neka imena koja nalazimo u ispravama Kreimira IV. Ali ista imena se mogu ponavljati. Vei problem predstavlja ime pisara ove isprave biogradskog biskupa Prestancija. Biogradski biskup ovog imena poznat nam je iza godine 1074. Budui da o datumu osnutka biogradske bisku pije nemamo nikakvih podataka, moglo bi se pretpostaviti da je eventualno ve u doba Kreimira II postojao biogradski biskup imenom Prestancije. Kad bi autor ove isprave bio Kreimir IV, onda bi se poetak njegova vladanja mo rao pomaknuti u vrijeme oko 1050. Premda je zbog navedenih razloga isprava sumnjiva, teko je pretpostaviti da bi takav falsifikat nastao poslije 1203. godine, kada je ve splitski nadbiskup bio vlasnik Vranjica. Liber montaneus koji se spominje u uvodu gore spomenute isprave knin skog kaptola biti e onaj isti koji je dao prepisati splitski nadbiskup Dominik Luccari 1338. godine, a u kojem su bile sauvane mnoge isprave splitske crkve.2 Na poleini isprave nalazi se zapis pisan istom rukom kao i sama isprava: Copia tri'um antiquorum montaneorum draersorum iurium et bonorum eeeiesie Spalateneis sub sigillo capituli Tinimensis. Peat kninskog kaptola je otpao. Kukuljevi i Raki ne poznaju ovu ispravu. Lucius (De regno Dalm. et Croat, lib. II. c, 13, p. 89) je samo spominje kao privilegij Kreimira, ali ne veli kojeg. Farlati (Illyr. sacr. III, p. 348) spominje upravo ovaj prijepis, ali se ne uputa u pitanje autentinosti i datuma isprave.

In nomine sante et indiuidue trinitatis Anno dominice incarnationis DCCCCL3 indictione XII a Ego Cresimirus, dei gratia Croathorum atque Dalmatinorum rex, uicesimo quarto regni mei anno residens in paterno Christi munere solio cepi equanimiter circa meos fideles donationis 4 gratia esse sollicitus, dignum ducens, quod nullus externus fieret a no stra donatione; denique immitans illud domini dictum, qui orans ad patrem dicebat; Pater; volo, ut ubi ego sum, ibi sit et minister meus. suosque fideles prenuntians inquid: Iam non dieam vos servos, sed amicos meos. Igitur plurimo nostre regalis potentie fideles ac viros sua celsitudo sibi eligit fidelissimos amicos, viddelicet Priuidrug, Drasigna, Velcona, Priuona, Paulico, Tordoso, Drugona, Racche, Grubinna, Ciba, 5 qui per omnia et in omnibus a suis cunabulis deuotissime ac fidelissime suis gestis approbant esse fideles. Itaque hos, quos eligi et cognoui in sue amicitie offitio, eosdem malui suis benedictionibus pre ceteris esse gloriosos, quatinus nullus sit fide trepidus in nostrorum seruitio successorum. 6 Et quidem dictum est secundum euangelium Christi: Operarius dignus est mercede sua. Ideoque dignus 7 digna reconpensare uolumus munera, ne et cum subtrahentibus mercedem a iustitia arguamuir iudice precipiente in lege ne opus mercenarii quoque 40

moretur apud ipsos usque mane. Qua pro(!) 8 his nominatis viri nostra regali auctoritate concedimus habere possidere perpetuo, que olim regalis erat insula, que vocatur Durana- Item concedimus et donamus agrum in Salona iuxta teatrum et alium in loco, qui vocatur Potmerie. Si quis uero filios(!) 9 aut nepotum vel omnium successorum nostrorum banc nostram donationem predictis viris uel heredibus eorum subripere conatus fuerit, careat nostra benedictione et hereditario suo honore, iram sui factoris incurrat ac perpetua maliditione atque CCCXVIIII(!) 10 sanctorum patrum dampnatione multentur (!) et cum luda Schariothe in inferno remuneretur. Acta sunt hec in castro, quod vocatur Tignino bis palam testibus: bano Osrigna, 11 Velemir iuppano, Goacca et fratre eius Martino, iuppano Milliegaio, iuppano Dragomiro et Grubinna ricgar, abbas Donatus testis et Johannes capellanus. Gregorius potiuph huius rei introductor fuit. Ego Prestantius, episcopus Belgraensis, iusu domini mei regis ad memoriam posterorum hanc donationis cartulam scripsi et testis sum. Nos quidem prenominati nouem uiri, quos regia maiestas talia (!) do natione dictauit, deum habentes pre oculis in eodem loco donationis, qui dicitur Durana, quandam ecclesiam ad honorem santi Martini et sancti Stephani pape nee non et beate Marie semper virginis, quorum patrociniis ipsa ecclesia in ipso loco exultat, nostro bono a deo nobis temporaliter collato fabricauimus concedenter.(!) 12 Volentes igitur hanc ipsam ecclesiam bonis nostris edoctare terras, quas presens pagina scripto declarat, propriis bonis ementes duximus fine debito memorandas: In primi est petia una terre in saline iuxta terram santi Bartolomei de Tinnino ex parte occidentis supra mare in ualle, ubi sunt gomilige; et in eodem loco alia petia terre super aquam de saline inter duas steniccha; et alia ibidem petia terre usque ad caput ex parte orientis de Stiniccha. Et petia una de terra in loco, ubi dicitur 13 Constaco, usque ad conductum de aqua de Salona, que est magna terra. Et petia una de terra super flumen inter terram sancti Bartholomei et terram, que est regalis, et super earn sunt due ripe. Item petia una de terra in ciuitate Salone sbtus portam, que dicitur Mercha, cum omnibus gomilicis, que sunt apud se. Et quedam alia terra in ciuitate Salone, que est iuxta terram de Premigco, et usque ad arenam et usque ad uiam, que est in parte maris, et ibidem sunt due petie orti, in quibus sunt muri. Item petia una de terra in loco, qui dicitur Bela, et est murus in ea. Et petia una de terra Belaurata iuxta terram Caxile. Item petia una de terra in ciuitate Salone in loco, qui dicitur Sestrulle, sub muro. Et petia una de terra super scolas sancti Domni, ubi sunt arce mortuorum et usque ad Porod. Item petia vna de terra in loco, qui dicitur Vlicine, ubi sunt muri. E t petia una de terra super terram sancti Gregorii, ubi dicitur Strasische. Et petia vna de terra iuxta terram sancti Gregorii ex parte maris cum Stemc.a in Labrangna magna. Et ibidem petia una de terra iuxta terram santi Gregorii ex parte occidentis, ubi est murus magnus. [Et] petia una de terra ibidem in Labrangna subtus Stenicc,a, ubi est lapis cauata manibus hominum; et alie tres petie terre subtus castrum 41

Clixe in loco, qui dicitur Perstriph; que terre fuerunt Tollisce leprosi, ubi dicitur Oreschie. Item alia terra inferius sancte Tecle, ubi dicitur supra viam, quam terrain dedit Cercha, frater Uulcothe- Et alia terra iuxta Suqui mostoh. Vnde ad confirmationem isto'rum uerborum suprascriptorum quendam lapidem iuxta altare in dextro cornu posuimus in novem partibus proportionaliter incisum, quod in posterum nostrorum memoria recordaretur. Tali quidem uolumus annathemate permultari omnes illos, qui contra hec uoluerint obuiare, ut superius legitur esse scriptum. 14
1 Tekst ove isprave o transumpta Kreimirovc isprave glasi: Nos capitulum ecclesie Tiniensis memorie conmendantes significamus tenore presentium, quibus expedit vniuersis, quod reuer endissimus in Christo pater et dominus dominus Andreas, miseratione diuina archiepiscopus Spalatensis et legum doctor, suo et dicte sue ecclesie nomine nobis exibuit vnum librum antiquissimum, qui montaneus intitullatur et montaneum continue nominatur, in quo inter alia sunt et existunt ab antiquo denotata et descripta iura, terre et possessionem spectantes et pertinentes ad ipsam ecclesiam Spalatensem eiusque mensam archiepiscopalem transumpta et rescripta plura priuilegia papalia et regalia per notaries imperidli auetoritate publicos iuris or dine seruato in omnibus. Qui quidem liber montan eus. ne memoria nouercante aliqua ex his ipsis iuribus, terris et possessionibus ac priuilegiis predictis improba oecupatione aut subtractione cuiuspiam dellaberentur, sed pro eorum omnium et singulorum veritatis fide, certitudine, notitia, memoria, conseruatione et demostratione dar a ad posteros expressius deducenda, fuit ab antiquo editus et in archiuo thesauri et sacristia dicte Spalatensis ecclesie deposilus et conseruatus atque nunc de ipso archiuo produetus, dudum etiam per sacram regiam maiestatem Hungarie aprobatus et autentiquatus, uti nobis plene constat ex certa scientia et clara inspetione ac continentia vnius priuilegii fellicis memorie domini Collomani, Hungarie regis illustris, nobis per eundem dominum archiepiscopum etiam exibiti et producti serise insuper exponendo, quod scriplura ipsorum huiusmodi librorum antiquorum produetorum ex archiuo publico seu armario alieuius ecclesie katedralis seu ciuitatis, castri aut ville in quolibet iuditio fidem facit ipso iure Statur etiam et creditur publica instrumenta seu priuilegia ex eodem fideliter et legiptime transumpto. Nosque exinde potens et requierens debita cum instantia, quatenus certas particulas seu quedam de ipsis iuribus, terris et possessionibus atque priuilegiis in ipso libro montaneo antiquo transumptis et contemptis (!) transcribi facere de uerbo ad uerbum cum eorum titullis expressatis et in farmam nostri priuilegii redigere digneremur (!). Cuius primo quidem montanei antiquissimi copie et sue rubrice tenor per omnia talis est: Rubrica: Priuilegium de Durana: - 2 L. Ktic, Reambulacija dobara splitskog nadbiskupa 1397. godine, Starohrvatska prosvjeta,, I I I ser. sy. 5, 1956., str. 150. 8 U tekstu stoji kratica dntionis, to se razrieava obino sa dominationis, meutim, ovdje oito mora biti donationis. - 4 Ovdje se nabraja deset imena, to se ne poklapa s brojem navedenim u daljnjem tekstu: Nos quidem prenominati novem viri ...<<i S obzirom na veoma udno posljednje ime Ciba, moglo bi se pretpostaviti da je u originalu stajala neka druga rije, a ne ime. - 5 Moglo bi se pretpostaviti da se ovdje aludira na usluge koje su Kreimiru neki velikai.na elu -s banom Pribinom iskazali u borbi s Miroslavom. 6 Mjesto dignis. 7 Trebalo bi stajati quapropter. - 8 Mjesto filiorum. - 9 Treba stajati CCCXVIH, kako je to u ono doba bilo uobiajeno. - 10 Ban ovog imena nije poznat. Moda je to n 12 krivo itamo ime Pribigna. Mjesto condecenter. Pisano iznad lini je. - 13 Dalje slijede prijepisi dviju nedatiranih isprava, a odnose se na posje de sv. Marije od Otoka u Solinu. One su takoer transumpt cuiusdam alterius montanei antiquissimi. Kninski kaptol slijedeom potvrdom autentifieira prije pise: Nas. itaque iustis et legiptimis ac iuriconsonis petitionibus prefati domini archiepiscopi verius iustitie annuentes nominibus, quibus supra, benigne omnia et singula supradicta videlicet iura, terras, posessiones ac etiam priuilegia cum eorum ueris titulis et intitullationibus expressatis, prout in ipsis antiquis libris man-

42

taneisque antiquissimis predictis ac publico instrumenta rasis, abolitis, cancellous, uitiatis in aliqua sui parte suspeclis ac prorsus omni suspitionis uitio carentibus de uerbo ad uerbum nichil adendo nichilqne minuendo presentibus Uteris nostris inseri, transumpmi et transcribi fecimus pro domino archiepiscopo prenotato et eius Spalatensi ecclesia maiori pro cautela et ad perpetuam rei memoriam nostrique maioris pendentis et autentici sigilli apensione fecimus communiri communi iustitia suadente. Datum in festo apostolorum Petri et Pauli anno domini millesimo trecentesimo nonagesimo septimo.

29. 960, mjeseca lipnja. U Veneciji. Izvadak iz mletakog dekreta o zabrani trgovine robljem.

Prijepis XVI st. u kodeksu: Miscellanea, tomo III, che contiene decreti documenti veneti. ( libris Amaei Svajer); fol. 8-10. Biblioteca Marciana, Venezia. Mss. class. XIV, cod. XXXIX, nr. 1-4557. Tafel und Thomas: Urkunden zur lteren Handels- und Staatsgeschichte der Republik Venedig. I, 1925. Romanin: Storia documentata di Venezia I, 371. Kandier: Codice diplomatico istriano I. Ljubi: Mon. spect. hist. Slav. mer. vol. I, 1. Cod. dipl. CSD I, 89. Raki: Doc. br. 151. Iz ovog dekreta, koji osim zabrane trgovine robljem sadri i stroge sankcije protiv sumnjivog dopisivanja Venecijanaca s inozemstvom, donosimo samo one dijelove koji se odnose na nae krajeve.

In nomine domini dei et saluatoris nostri lesu Christi. Imperarfte domino Romano gloriosisimo imperatore, anno autem imperii eius , mense iunii, indictione III. 1 Riuoalto in curte palatii. In prcedentibus temporibus in hac nostra prouincia cum mancipiorum captiuitas fieret a nostris, ob hoc peccatum multe^ tribulationes nobis uenere; et dominus Vrsus Bonus dux una cum Ioanne, filio suo, hanc malitiam diluerunt et statuerunt ita, ut nullus et nobis mancipia. 2 Sed de grauitate maligni et inuidi hostis ista constitutio corrupta exstitit et transgressa. Tunc quadam die residente nos quidem Petrus, deo auxiliante dux, 3 cum domno Petro duce Candiano una cum domino Bono egregioque patriarcha et cum venerabilibus epiiscopis et primatibus no stris in publico palatio diffinimus atque statuimus hanc optimam Con stitutionen!, que. a prdictis nostris aritecessofibus facta est, nunquam aliquando corrumpatur, ed firmiter 4 et inuiolabiliter obseruetur. . . . . Unde omnes pariter statuentes statuimus et firmiter confirmamus, ut nullus, maior aut minor, mancipia ad uenundandum emere non debeant, nee aliquis premium ad suos empticarios 5 dare debeat propter mancipia comparanda, 6 quia grauissimum malum est. Item pr^cipimus, ut, quicunque in nauibus nostris nauclerus fuerit, nullatenus debeat in naui sua leuare mancipia, neque de Venetiis, neque de Histria, neque de Dalmatia, neque de ullis aliis locis per nullum ingenium, nee etiam aliquis hominem negociantem uel ludeum in naui 43

sua leuare non debeat. Item statuentes statuimus, ut nullus Veneticus suum premium ad quemlibet Gr^cum hominem dare debeat unde mancipia emant. Et nullus Veneticus audeat ultra Polam manoipia detrasportare neque in terram Gr^corum neque in nullis locis ea donare, excepto si acciderit, ut de sua capituitate se redimere debeat aut pro tali causa unde damnum adcrescat in patria aut pro causa palatii
1 Da se indikeija III ovog dokumenta odnosi na 960. godinu dokazuju poznati histo rijski dogaaji. (Isp. R. Cessi: Storia della republica di Venezia, vol. I, str. 67-80). Car Roman II je vladao faktino 959-963., ali je okrunjen v*i 945. U formuli dati ranja je bez sumnje uzeto vrijeme od krunjenja, a ne od faktinog preuzimanja vlasti. Pogrekom prepisivaca ula je u dokument XXIV godina imperii, koju je Kandier, a po njemu i ostali, korigirao u XIV. Meutim ni jedna ni druga ne stoje. - 2 Raki ispunja prazninu u tekstu sa: venderet. 3 Raki ispravlja tekst: residente nobis quidem Petro deo auxiliante duce. - 4 Raki: firmentur. 5 Raki: emptorios. 6 Raki: comparanda aut uenundanda.

36. 949 - prije 970. Kralj Kreimir (II) poklanja crkvi sv. Krevana u Zadru neko zemljite u Diklu (territorium aliquod in loco, qui dicitur Hycuius, a quercu, que stat supra uallem Rabiosam, usque ad stafilum, qui hac de causa situs ist in treuio, quod est contra Sablatam perpetuo possidendum.).
Ovo se darovanje 78). spominje u ispravi kralja Kreimira (IV) iz 1066-67. (br.

Raki ovo netano datira circa a. 940-946. Prema iiu kralj Kr'eimir II vlada 949. - prije 970. (Genealoki prilozi^ Vjesnik hrv. arheolokog dru tva N. S. XIII, str. 71).

31. 986 (?) 19. prosinca. U Zadru. Zadarski prior Majo zajedno sa svim graanima ponovno poklanja ob novljenom samostanu sv. Krevana sva pokretna i nepokretna dobra koja su mu prije pripadala.
Perg. Lijevi gornji i donji uglovi oteeni. 257X288. Pismo: polugotica stoljea. Na poleini goticom XIV st.: De confirmatione cuiusdam abbatis. Dr. arh. u Zadru: Spisi samostana sv. Krevana,, kaps. I. m. A, br. 1. poetak Farlati: Lucius: De regno Dalm. et Croat, lib. II, c. 9, p. 81. donosi samo isprave, dok je cijelu donio u Memorie istoriche di Tragurio, p. 194. Illyr. sacr. V, 41. Cod. dipL CSD I, 94,95. Raki: Doc. br. 17. XII

44

tndikcija XlV je padala izmeu 1. IX 95. do 31. VII l 986. Poznato je da je do secesije monaha iz Monte Cassina dolo 986. g., te je prema tome Madije mogao stii u Zadar tek koncem te godine. (Isp. V. Novak: Scriptura Beneventana, str. 6.). Pisar je pogreno produio trajanje XIV inikcije do konca 986. g. Postoji mogunost da je monah Madije doao u Zadar prije montekasinske secesije sa ciljem da kao predstavnik matinog samostana obnovi zaputeni samostan. U tom bi sluaju trebalo ispravu datirati zbog inikcije sa 985. godinom.

[In Christi nomine et] eiusdem incarnationis anno DCCCCLXXXVI, indictione XIIII sub die feie XVIIII mensis decembris, Imperantibus piissimis [et perpetu]is augustis Basilio et Constantino, a deo coronati magni imperatores, apud ciuitatem Iadera pontificali sub regimine Anasta[sii episcopi]. 1 Ego quidem Maius, prior supradicte ciuitatis atque proconsul Dalmatiarum, una cum consensu omnium nobilium ciuitati Iadere seu et here[dum domini FJusculi atque Andree prioris, masculorum seu f eminarum, atque uniuersi populi, maiorum et minorum om nium, in unum conglobati uno consilio et pa[ri uolunt]ate cogitantes de dei timore et eterna retribuctione, eo quod ille bene possideret res in seculo, qui sibi de terrenis atque caducis comparat premia sempiterna, idcirco ecclesiam beati Chrisogoni martyris, que sita est infra muros ciuitatis, ubi et sacratissimum eius corpus requiescit, quod est edificata a predictis uiris domno Fusculo et Andrea priore, ubi dicitur, quod aliquando monasterium fuisset, set per negligentiarn defecisset, nunc adiuuante diomino rehedificamus secundum omnem monasterii ordinem atque ordinamus domnum Madium, dei sacerdotem et monachum, no strum esse abbatem, qui fuit ex monasterio sancti Benedicti, quod situm est in Monte Casino, una cum consensu nostre congregationis beati Chrisogoni. Et tradimus ei predicte ecclesie omnia ibidem pertinentia: domus, uineas et terras cultas uel incultas, mobilia seu immobilia, ut in ipsius sit potestate et suorum fratrum ad solatium ibidem seruientium utendum, possidendum, perfruendum, ordinandum sine contraditione ullius tibi domno Madio, abbati predicto, tuisque successoribus, qui post te uenturi sunt secundum monasticum ordinem. Unum tarnen nobis reprehensibile esse uidetur, quod ecclesia extra antiquam claustram sit possita, quod precepta sancti patri Benedicti probibent fieri, eo quod omnia necessaria monachis intra monasterium debeant haberi, ut nulla tiecessitas sit eis uagandi. Ideoque uiam publicam, que inter ecclesiam et antiquam claustram fuit, claudere fecimus, alia autem uia publica, que ab Oriente ecclesie posita fuit, similiter claudere fecimus, sed in uicem eiusdem uie de territorio eiusdem ecclesie uiam fecimus publi cam secus murum ciuitatis. Hec omnia non speciali nostro consilio, sed omnibus consentientibus ciuibus ad saluationem predicte ciuitatis et populi ordinauimus et constituimus atque firmamus, ut, si aliquo diabolico piritu impletus, quod non optamus, contra uos uestrosque successores molestiam de rebus aut substantiis fecerit de supradicta ecclesia, habeatis licentiam cum hac cartula traditionis in iudicium uenire atque monstrare ante imperatorem, ante regem, ante comitem sine iudices, 45

qui pro tempore fuerint, ut nichil aliquid de supradicta causa subtrabere possunt. Quod si aliquid quociimque tempore diabolico piritu repletus, tarn de nostris quam de extraneis, contra nostram diffinitionem aliqua aduersa facere presumpserit, iratum babeat patrem et filium et spiritum sanctum et maledictionem a CCC et X V I I P sancti patres et in nouissimo maranathe cum diabolo et eius tethros angelos a Iuda Scariothe in inferno uideretur, et hec cartula uolumus, ut in sua maneat firmitate. Actum hoc tempore a[c] consulibus suprascriptis et loco coram his testibus. Et insuper firmamus et constituimus, ut quisquis contradictor extiterit, sicut superius diximus, non solum his supradictis maledictionibus subiceat, sed etiam penam persoluat auri libras XX et confusus sileat mutus. Et hane cartulam firmam roboratam semper persistat. Anno pontificatus domni Anastasio octauo, indictione XIIII. Signamus: Ego Anastasius, episcopus testis supfadicte ciuitatis. 2 Ego Petrus, episcopus Arbense ciuitatis, testis. Ego Maio, prior predicte ciuitatis [lade]re, testis. Ego Armatus archidiaconus testis. Ego Pe trus archipresbiter testis. Ego Domnio tribunus testis. Ego Lampredio tribunus testis. Ego Petrus tribu[nus], socer prioris, testis. Ego Maio tribunus Cerneche testis. Ego Dabro, frater eius, testis. Ego Ursana tribunus testis. Ego Petras, tribunus Spalatinus, testis. Ego Barba tribunus testis. [Ego] Nychiforus tribunus testis. Ego Iohannes, tribunus Arbesano, testis. Ego Plato tribunus, frater eius, testis. Ego quidem Anastasius, episcopus supradicte ciuitatis, manu propria [scri]psi et roboraui.
1 Raki oteeni dio prije ego naidopunja sa Igitur. episcopus ciuitatis, testis.

Mjesto Ego

Anastasius,

32. 994, 9. veljae Pincije, roak bugarskog cara, sklonivsi se kod hrvatskog kralja Dri slava podie crkvu sv. Mihovila u Solinu i poklanja joj neke zemlje.
Ovu, kao i ostale darovne isprave crkve sv, Mihovila, prepisao je Lucius, kako on sam kae, iz nekog starijeg prijepisa u arhivu splitske porodice Cindro (ex alio simili in bonbacina apud Cindrum). Po njemu su donijeli tekst Farlati: lllyr. sacr. III, 111, Cod. dipl. CSD I, 96, i Raki: Doc. br. 19. O autentinosti ovih isprava postoje u nauci razliita miljenja. Raki (Pod metnute, sumnjive i preraene listine. Rad JAZU 45, str. 146-146) ih smatra ka snije preraenim ispravama, dok ih ii smatra potpuno bezvrijednim falsifika tima navodei uz svoje vlastite argumente i miljenje Drinova, Zlatarskog i Jireeka (Prirunik, str. 644-649). U najnovije se vrijeme iiu suprotstavio L. Kati

46

(Fundacionalne i druge isprave sv. Mihovila u Solinu, Anali Historijskog insti tuta u Dubrovniku III, str. 53-69) smatrajui ih, slino Rakome, samo prera enim ispravama s mnogo vjerodostojnih historijskih podataka. Ovdje donosimo tekst prema spomenutim Luciusovim ispisima (Kaptolski arhiv u Splitu, nr. 538, scr. B, fol. 7r-8r).

IC . 1 In Christi nomine. Amen. Ab incarnatione domini nostri lesu Christi anno noningentesimo nonagesimo quarto, die uero nona mensis februaru, tempore, quo regnabat sacrilegus et profanus impe rator Stephanus 2 in terra Bulgarorum in caeterisque regionibus. En ego Pincius notaui et scripsi ad memoriam posterorum nostrorum, quatenus nos, cum essemus consanguinei Stephani imperatoris, saepius ipsum propter eius delictum redarguimus, excaecauerat enim patrem suum, patruum autem nostrum probum dominum, christicolam iustum, Sismanum imperatorem. Quapropter nos fratres ac propinquos suos ex patria nostra fugauit et expulit de terra uidelicet Bulgarorum ex urbe Tarnoua, exaltauit mendaces ac rebelies- Pater autem eius caecus existens increpauit ipsum de expulsione nostra at ipse strangulauit eum et remansit in patris maledictione. Nos autem uenimus Missiam et inde recedentes peruenimus [in] Croatiam ad iustrissimum et probum regem Dircislaum. At ille nos benigne recepit et adiuuit tanquam bonus et benignus dominus et collocauit in suburbio Clysii. Illie igitur remansimus et recepimus ueram fidem catholicam secundum institutionem Romanae ecclesiae. Et ego Pincius una cum fratribus meis uidelicet Armonio, Pollemio, Ioanne, Celestino et sorore nostra Murca et cum nepotibus nostris Petralo, 3 Martino, Alexandro, Ioanne, Paulino, Geiorgio, Pangratio 4 et cum filio meo Plesso sermonem fecimus et ita ordinauimus: uidelicet collegimus inter nos pecuniam dedimusque earn Plesso, ut obsequium deo faciat, ut aedificet ecclesiam in honorem beati Michaelis archangeli et s. Petri apostoli et beati Martini episcopi. Et sie ordinauimus, ut, quicumque postea fuerit de tribu nostra, ut aliquid dietae largiatur eccle siae, substantiae scilicet stabilis, ut agrum uel domum. Fecimus enim, quod ecclesia ista sit memoriale domus ac familiae nostrae, ut deus exoretur iugiter pro nobis et pro posteris nostris, 5 et ut nullus sit pos sessor seu ordinator ecclesiae huiusmodi eiusque bonorum, nisi posteri siue haeredes nostri ex linea marium 6 siue faeminarum proereatarum semper perpetualiter. Si uero fuerit sacerdos de tribu nostra presbyter siue monachus, ut possideat dietam ecclesiam imus post alium; si autem. non fuerit de tribu nostra presbyter aut monachus, ut tribus nostra saecularium hominum eligat capellanum quemlibet. Et fecimus hoc cum consilio et consensu reuerendissimi et dignissimi Martini, archiepiscopi Spalatensis. Et si aliquis uoluerit facere contra istam ordinationem siue uoluntatem nostram, iram dei super se habeat et cadat in sanctorum patrum maledictionem et cum luda Scharioth iugiter crucietur.
1 Simbolika invokaeija pisana grkim slovima za ime Isusa Krista. - 2 Ispravuo bi bilo Samuel, ali nije iskljueno da je u originalu stajao samo inicijal S, to je ka sniji prepisiva razrijeio u Stephanus. Osim toga Raki smatra moguim da je

47

Samuel imao i drago ime Stjepan. - 3 f a r l a t i , a po njemu i ostali itaju Tetralo. - 4 Svi ostali itaju Pancratio. - 5 Kukuljevi i Raki izostavljaju reenicu ut e deus . nostris. Farlati i svi ostali izdavai osim L. Katia (o.e.) itaju netano musculorum.

33. 999, 15. srpnja. U Zadru. Oporuka Agape, keri tribuna Dabra.

Perg. s lijeve strane vrlo oteena taninom. 321X.197. Pismo: karolina. Na poleini 2 regesta iz XVII st. Dr. arh. u Zagrebu: Doc. ant. 1. Farlati: Illyr. sacr. V, 40 samo spominje ispravu prema zapisima Valerija dc Ponte. Cod. dipl. CSD I, 90-91. Raki: Doc. br. 21. Datum ove isprave treba korigirati iz slijedeih razloga. Bazilije II i Kon stantin VIII vladali su zajedniki od 11. I 976. do 15. XII 1025. U tom raz doblju dvanaesta indikcija pada u godine 984., 999. i 1014. Godina 984. ne dolazi u obzir, jer je tada u Zadru bio biskupom Anastazije (v. Brunelli: Storia di ara, str. 273 i ispravu br. 31). Nije vjerojatno da je prepisiva mjesto MXIV napisao spojnenutu godinu. Prema tome ostaje kao najvjerojatniji datum 999. godina. Zbog netonog datiranja kao i zbog podudaranju uvodnih formula s oporu kom priora Andrije iz g. 918. (br. 21) Raki nazivlje ispravu eharta suspeeta. Pogreno datiranje je vjerojatno nastalo kao obina pisarska pogreka. Velika slinost uvodnih formula s oporukom priora Andrije nastala je zato to su se razliiti pisari i notari sluili istim obrascima, koji su osobito kod oporuka bili u upotrebi dugi niz godina (v. M. Horvat: Oporuka splitskog priora Petra, Rad JAZU 283, str. 142).

[In] Christi nom[ine] et eiusdem anno incarnationis DCCCCLXVIIII, 1 indictione XII, sub die fere quinto decimo mense iulii, in ciuitate Iadera, imperantibus piisimis et perpetuis augustis Constantino et Basilio, cathedra pontifical! regente Basilio episcopo et domino Maio priore. Maturiori namque et salubri consilio a maioribus prouisum est, ut omnis homo ante dispensare et deliberare suas faeultates debeat, priusquam repentine calamitatis casu periculo [irrjuente 2 mortis metu urgeat, ne differente deliberatio aut articulum [lingue] 3 loquendi careat ui 4 aut di stributor in ultima corporis angustia [sub celeri positus transi]tu 5 optata sibimet testatione explicare non queat. [Idcirco ego tanti]lla Agape 6 peccatrix, filia Dabro tribuni, diuino iubamine [freta, posita in infirmfjtate super proprium meum decumbens lectulum, licet uiribus cor poris inualida, tamen mente deo auxiliante tuta, integro autem con silio hunc . . . , . . . . . onis de hereditate nostra scribere rogauimus, ita demum ut post obitum meum ita maneat deo auctore firmum et stabilem . . . . si quidem pagina subscripta uidentur. In primi uolo et iubeo, [ut] cenaculo cum corte et quoquina et orto, que^ est post ipsa 48

quoquina, sit in eeelesia sancti Chrisogoni; doraum, ubi fornax fuit, cum orticello, que est ante ipsam, similiter; orticello, que, est ante ecclesiam sancti Chrisogoni, similiter; portiones de terras, que habeo in Uculo, similiter; portiones de salinas, que habeo inter meos parentes, similiter; artatikio serico I, inuestitura de serico I, panno serico I, lisa7 I, pennulas II, pirestres XX, mappas IIII, antelectulos III, capilectulo I, mappula ad calicem operiendum I, . . . . - , racinas II, culcitras II, culcitrino I, eapitales III, capitale de serico . . . . . . de serico I, caldarias maiores II, frixorias maiores II, cucuma. mortario hereo I, sella ferrea I, vrceo hereo cum aquiminile, camastras II, deuteras II, archiscamno I, arcella I, buttes II, tina I, bussedo I, macinas pario I, 8 turabulo hereo I, stagniolo I. Hec omnia sit in ecclesia sancti Chrisogoni, et sicut prelibata est, ita deo auctore permaneat, nullus umquam ea audeat uiolare. Quicumque uero nostre deliberation! corttraire uoluerit, iratum habeat patrem et filium et spiritum sanctum et maledictionem a CCCX et VIII sancti patres et in inferno cum diabolo et angeli (!) eius ac luda Scariothen muneretur- Actum tempore, die et loco ac consulibus, ut supra dictum est. His palam testibus: [ + Signum] manus Basilio, supradicto episcopo. [ + Signum] manus Maius, prior supradicto. + Signum ma nus Dabro tribunus, frater eius. + Signum manus Andreas presbyter. i- Signum manus Drago, tribunus de Spalato. 4 Signum manus TJiato, tribunus de Apsaro. + Signum, manus Maius tribunus Marra in Saco. 9 " Signum manus Maius tribunus Sclitula. 10
1 Trebalo biti: DCCCCXCVIIII. 2 Prostor i ostaci pojedinih slova dozvoljavaju da se ita samo: irruente, dok Raki nadopunja: (ingr)uente. - 3 Ovaj i slijedei tekst u uglatim zagradama popunjen je prema oporuci Andrije priora. - 4 Raki netano ita: usu. 5 Prema ostacima poteza pojedinih slova redoslijed je neto dru gaiji od onoga n oporuci Andrije priora. 6 Iako je ovo mjesto oteeno, ipak se ea sigurnou moglo itati ime Agape. Na poleini tekst prvog regesta iz XVII stoljea glasi: 996. imperantibus Constantino et Basilio imperatoribus, testamentum Agapeti, filii Dabro, tribuni Jadrae, in quo reliquit ecclesiae s. Chrysogoni cenaculum cum curte et coquina et horto post ipsam coquinam, domum, ubi fornax fuit cum horti^ cello ante ipsam domum et horticellum ante ipsam ecclesiam. et alia bona siabilia et mobilia. (Raki je taj regest na nekoliko mjesta krivo proitao). Drugi regest glasi: Testamentum Agapi, fil. Dabro, tribuni Jadrensis quae legavit sua bona eccle siae anno domini 969.' 7 Krajnje slovo a pisano je beneventanom. Raki to nije za pazio, pa ne'tano ita lisica. - 8 Raki ita ove dvije rijei kao jednu. - 9 Raki: tribunus marre insaco. 10 Raki: Sclimaula.

34. 986-999. U Zadru. Zadarski plemii ustupaju samostanu sv. Krevana pravo ribarenja na otoku Molatu i u uvali Tilagu na Dugom otoku.
Perg. 142.280. Pismo: beneventana. Na poleini kratki regest iz XIV st. Dr. arh. u Zadru: Spisi samostana sv. Krevana Cod. dipl. CSD I, 95. Raki: Doc. br. 20.
4 CODEX

kaps. XIV, br. 242.

49

Pod istom signaturom se nalazi u zadarskom dr. kraja XV stoljea koji je dosta oteen, a ne sadri Papir 220X145. (Nagy: Mon. dipl. Ia.) Raki netano isprave nalazi u istom arhivu pod signaturom kaps. I pis odnosi na ispravu iz 1078. (br. 132). Raki je ovaj dokument datirao

arhivu jedan prijepis iz nikakvih bitnih razlika. tvrdi da se prijepis ove m. H, br. 7. Taj se prije obrazloenja.

sa cea a. 995. bez

Prior Madije I poznat je od 986999. Svjedoci koji se spominju u ovoj ispravi isti su kao i u ispravi iz 986. (br. 31). Oni su mogli biti na ivotu do 999. g. Opat Madije je izabran 986, a u ovoj ispravi spominje se opat Trazo. Budui da nam nije poznat svretak opatovanja Madija kao ni poetak opatovanja Traza, moramo se pri datiranju ograniiti samo na nama poznate godine priorata Madija I. V. ii: Genealoki prilozi, Vjesnik arheolokog drutva XIII (N.S.), str. 85, bilj. 4.

Tempore domni Magii, laderensis prioris, pro necessitatibus puplicis fuerunt uendit^ piseationes: una in insula Melatta, altera in Tilago, 1 in ualle maiori sancti Uictoris ex parte altana, que_ continet a loco, ubi Megarus 2 dicitur, usque ad casas, qaq su piscationis quartana portionem se habentibus dare solebant; quas non pauci Iaderensium nobiles ernerant propter quartana piscium portionem. Sed quia sepe in diuisione piscium litigabant et se inuicem scindentes et cedentes lacerabant, diclus prior cum is 3 nobilibus inihit consilium, quo ipsa piscatio daretur monasterio beati Chrisogoni, Christi martyris; quod et factum est. Nam statim uenerunt ad ecclesiam prephati martiris cum cartula, in qua illorum nobilium nomina scripta habebantur; quam preselite domino Trasone abbate suisque fratribus posueinmt super sanctum altare dicent.es: Offerimus tibi, beatissime Chrisogone martir, pro remedio animarum nostrarum nostra hempt^ piscationis munus. Et si illud quis nostrorum uel aliorum superbie piritu inflatus a tuo sacro cenobio uel ab eorum potestate, qui tibi in ipso deseruierint, subtrahere temptauerit, iram omnipotentis dei incurrat et trecentorum decern et octo sancto rum patrum maledictionem habeat et in nouissimo cum luda traditore omnibusque iniquis infernum possideat. Actum est hoc tempore supradicto ab his subscriptis nobilibus ac testibus. In primi uidelicet Maius, lader^ prior, actor et testis. Domnius tribunus, Theodosius tribunus, actores et testes. Lampredius tribunus, actor et testis- Petrus tribunus testis. Maius tribunus testis. Dabro, frater eius, testis. 4 Ursana tribunus testis. Petrus tribunus. Barba tribunus. Nikyforus tribunus. Iohannes tri bunus. Plato tribunus. Hi suprascripti et nonnulli Iaderensium nobiles huius rei actores et testes sunt.
1 Raki netano ita: Silago i smatra da se radi o otoku ilo. Tilagus je da nanja Telaica, velika uvala na jugoistoku Dugog otoka (v. A. Strga i: Cella sancti Johannis in Tilago, asopis za hrv. povijest, br. 4 (1943), str. 321 i d.). To dokazuju i ostali toponimi, koji se ovdje spominju. Toponim Vallis maior sancti Victorisa. (najuvueniji dio uvale Tilagusa) sauvao se je u dananjem nazivu Citorij, a Me garus je dananja Magrovica (v. B. Finka:. Porijeklo naziva Citorij, Radovi instituta JAZU u Zadru II i P. Skok: Slavenstvo i romanstvo na jadranskim otocima,, str. 17).

50

- t i spomenutom prijepisu: Mecar .. . - - U prijepisu his. Korektura Rakoga: suis nije tana. i U dokumentu br. 31 se meu svjedocima izmeu Ego Maio tribunus i ego Dabro frater eius testis nalazi Cernecha tribunus testis. Moda je pisar izosta-vio ime Cerneche, u koliko Dabro nije bio takoer i brat Maja.

35. 1000, 1. kolovoza. (?) Pincije zajedno sa svojim rodom poklanja crkvi sv. Mihovila u Solinu neke zemlje.
Luciusovi ispisi, Kaptolski arhiv u Splitu nr. 538, ser. B, fol. 8vllr. Prema Luciusu su donijeli tekst Farlati; Illyr. sacr. III, 112-114, Cod. diplCSD I 97, Raki: Doc. br. 22. Za ovu ispravu vrijedi isto ono to je reeno o ispravi br, 32.

In Christi nomine. Amen. Anno natiuitatis eiusdem domini nostri lesu Christi millesimo, indictione tertia, 1 regnantibus dominis nostris Basilio et Constantino, magnis imperatoribus, in regno Croatiae gubernante domino domino Dersislauo inclyto rege, residente etiam in sede beati Domnii domino Martino reuerendissimo archiepiscopo una cum domino Florino, principe 2 Spalati et Clysii, in pactis quidem superius dictis principibus tempore. 3 Ex quo ab exordio mundi primi parentes in peccatum inciderunt eiectique fuerunt ex paradiso deliciarum et expulsi sunt in regionem mortis, et 4 omnis status hominum ex tunc sit subiectus et ob id omnis mortalis homo repentinam formidet mortem et accidentalem, ne imparatus existens morti perpetuae in aeternam incideret poenam. Hanc ob causam ruminantes et considerantes cogitauimus nos supradicti 5 simul et concorditer inspirante nos piritu sancto pro redemptione animarum nostrarum nostrorumque parentum ac haeredum nostrorum usque ad finem mundi, fecimus aedificare domum dei ad honorem sanctorum dei suprascriptorum in loco prope litus maris siue prope arenam. Primum pree obtinuimus a rege saxa theatri, ex quibus ecclesiam fabricaremus, et ille dedit nobis saxa et omnem circuitum terrae theatri ad honorem dei et ecclesiae beati Michaelis archangeli. Ego Plesus in primi emi terrenum, super quod aedificauimus ecclesiam, a quodam homine Slauonico nomine Sidica, qui fuit de loco nuncupato Chesica, 6 et a fratre suo Cero 7 octo denariis, quod ha bere, quo gaudere, frui, usufructuare et facere de ipso quidquid nobis placuerit- Aliud emi terrenum iuxta ecclesiam ab occidente a Firmarisco Chirini trium wretenorum denariis X, uolo et iubeo, ut sit dictae ecclesiae. Et iuxta dictum terrenum emi aliud terrenum a quodam Strioza, filii Zenici, 8 denariis quinque, uolo, ut sit istius ecclesiae. Item emi terrenum prope litus maris sub Sabulo a Zubinico denariis X, qui comoratus est iuxta flumen 9 in loco uocato Phrodrupglane, 10 uolo, ut sit huius ecclesiae. Post haec Theodoras, filius eius, accepit a me dictum 51

precium et firmam quietationem. Item emi portuni ilium post ecclesiani contra portam theatri a mari usque ad uiam terreni Prodani, ubi est murus in medio uetustus infra terrenum eius et meum, quod emi a dicto Prodano denariis XXXV; uolo, ut sit ih hac ecclesia. Emi etiam terre num a superiori parte terreni arenae wreteni unius a dicto Sidica de nariis X; uolo, ut sit dictae ecciesiae. Item ibidem emi iuxta illud ter renum aliud a Trapico 11 denariis tribus, uolo, ut sit eiusdem ecciesiae. Emi quoque aliud terrenum in ualle, quae dicitur Tribis, 12 a Michaele, filio Tribiseti, denariis uiginti; uolo, ut sit in dicta ecclesia. Item in eodem loco emi tres funiculos terrae a Trimonio et fratre suo Peciazito denariis VIII; uolo, vit sit dictae ecciesiae. Item similiter emi unum terrenum a Bericino Ciruica Tobri 1 3 denariis V I I ; uolo, ut sit huius ecciesiae. Emi etiam terrenum in loco, qui dicitur Lichina, a Chiso, qui est de loco dicto Repusina, denariis XX; sit dictae ecciesiae. Emi ter renum in loco dicto Barda 14 apud salinas usque supra uiam; uolo, ut sit istius ecciesiae. Emi itidem terrenum in loco dicto Billa a Petralo, qui fuit a Repusina denariis quinque; uolo, ut sit in hac ecclesia. Etiam emi ibidem terrenum iuxta Stiniza sub rupem, ab una parte rupis usque ad alteram, a Pazina denariis XX; uolo ut sit dictae ecciesiae. Item in eodem loco emi terrenum trans torrentem, qui labitur a Billa ab Orien te, a Ciuicito Buzaicho 15 denariis XX; uolo. ut sit huius ecciesiae. Emi etiam terrenum in loco dicto Slano in uallem 16 incipiens a mari usque ad uiam publicam et a costa, quae ad mare protenditur, totam uallem illam a diacono Dabro et a filio eius Dominico denariis triginta; uolo, ut sit in eadem ecclesia. Ibi etiam iuxta dictam uallem emi similiter ter renum alteram a parte oriental.! mei terreni usque ad torrentem et uiam publicam a Dazina octo denariis, uolo, ut sit in eadem ecclesia. Emi etiam terrenum in loco, qui dicitur Schulcha, 17 iuxta terrenum domni Praestancii a Glubaz denariis quinque; uolo, ut sit istius ecciesiae. Item ego Plincius cum fratribus meis et nepotibus superius nominatis, omnes unanimiter, simul facto consilio de^imus duos molendinos, quos maiestas regia dederat nobis in perpetuum et posteris nostris; hos dedimus ecciesiae sancti Michaelis et cum insula, quae super illos est, prope quam uoluitur rota molendini ab Oriente et iuxta quam decurrit aqua ad fullas et molendinum regium, a parte autem occidentis ad molendina s. MichaelisHaec facta sunt anno domini millesimo septuagesimo tertio, merise augusti die prima, 18 coram iudicibus et testibus loanne Podcupica et fratre eius Zulico, Negusio Podcupica, Cinico Tabiscauico 19 et loanne Curino, Maiano brauaro. Ista autem pecunia supradicta terrenorum fuit ultimum precium siue superadditio precii.
1 Trebala bi biti XIII indukcija, t e je po svoj prilici prepisiva izostavio decima, 2 Vjerojatno je u originalu stajalo priore. - 8 Raki smatra da je dio reenice in pactis tempore, naknadno umetnut, te ga, izostavlja i u biljeki veli da bi morao glasiti: in pactis quidem sub dictis principibus (et) tempore. 4 Raki isprav 5 lja u cui. Ovo se svakako odnosi na utemeljitelje crkve sv. Mihovila t . j . na Pincija i njegove roake, koji se poimence spominju u fundacionoj ispravi (br. 32).

52

Iz ovoga bi se dalo zakljuiti da kompleks ovih isprava u sauvanom obliku pred stavlja neku vrst montaneuma ili katastika. - 6 Raki ispravlja u Chosiga. 7 Raki ispravlja iro. 8 Raki ispra-vlja u Stroiza, filio Zemici. Farlati, a po njemu i ostali imaju quod est iuxta flumen. - 10 Raki ispravlja u Poddupglane. - 11 Raki ispravlja u Tripico. - 12 Raki ita Tribiset. - 13 Raki ispravlja u (filio) Dobri. - 14 Raki ispravlja u Burda. 15 Raki ispravlja u Ciuitico Bozzicho. - 16 Raki ispravlja u ualle. - 17 Raki ispravlja u Socholcha. - 18 Ve Farlati upozorava na nepodudaranje datuma iz poetka i kraja isprave tumaei to ova k o : Mendum haud dubie irrepsit; duas ergo voculas septuagesimo tertio expungas, et has substituas oportet, indictione tertia, uti est in prooemio; utrobique autem, ut diximus, Indictio XIII. reponi debet. To su tumaenje prihvatili Kukuljevi, Raki i ii, dok L. Kati (I.e.) misli da je sveenik Grtibac, koji je po njegovom miljenju, u XIII stoljeu uredio taj registar, tek tada pobrkao red ili godinu. I a Raki isprav lja u Ciuitico Dabisclauico.

36. Poetkom X I st. Pleso, sin Pincijev, poklanja crkvi sv. Mihovila u Solinu neke zemlje.

Luciusovi ispisi, Kaptolski Prema Luciusu su donijeli I, 98, Raki: Doc. br. 23.

arhiv u Splitu nr. 538, ser. B, fl. llv. tekst Farlati: Illyr. sacr. III, 114, Cod. dipl. CSD

Za ovu ispravu vrijedi isto ono to je reeno o ispravi br. 32. Iako se ovaj tekst nastavlja na tekst isprave br. 35, donosimo ga napose, jer se u njemu navedeni dogoaji zbivaju neto kasnije t.j. nakon Pincijeve smrti.

Post haec ego Plesus post mortem parentum meorum ueni habitatutn Spalati cum familia mea. Et fecimus colloquium et consultum cum Ma ria, uxore mea, et filiis meis, cum primogenito meo Dabruco, Orbasio, Petrono, Ioanne et cum sorore eorum Norata. 1 Cum omnibus istis antedictis emimus ex nostra substantia propria terrena inferius dicta et pro redemptione animae meae ac Mariae, uxoris meae, dedimus ea dictae ecclesiae 2 secundum ordinem supradictum, uti continetur et ut ordinauerunt parentes nostri. Emi tres petias terrae a Ioanne cognomento Muralo in loco uocato Barda 3 usque ad terrenum Paganelli denariis VIII sine terratico; ad hoc testis est Murcha, amita mea. Emi a Siruo, 4 filio Lastari, possessiunculam uocatam Cassan denariis XI; testis fuit Basilius archidiaconus _ej Petrus Catta cum duobus suis generibus et Puppina presbytero. Emi a sororio meo Daniele partem domus suae de nariis X; testes Messana Gattina, Bacharinus presbyter et Andreas,.fi lms Caste. In communi habeo cum ipso una petiam terrae apud s. Ma ximum, pro qua dedi illi tres denarios. Emi uallem unam in loco uocato Stinica supra terrenum s. Domnii denariis treecim ab Abrico Tazo 5 et fratre suo; testes Simon Chruchola et brauaro. 6 Volo omnia ista sint dictae ecclesiae. 53

1 Raki ispravlja u Nouata. 2 T.j. s. Michaelisa. - 3 Raki: Burda. - 4 Raki ' pretpostavlja da je prvotno ovo ime glasilo Zimo. - 5 Raki: Taco. ~ 6 Raki do punjava (Maiano) brauaro prema ispravi br. 35.

37. 1018, mjeseca srpnja. U Rabu. Rab se obvezuje plaati mletakom

Perg. 188X328. Pismo: gotica XIV stolj.

dudu godinji

danak.

Dr. arh. Zadar: Spisi samostana sv. Krsevana, kaps. 22a, br. 1. Raki je vjerojatno ovu ispravu pozajmio od Galzigne i ostavio u Zadru. Prijepis XIV st. u Cod. Treuisaneus: Archivio di Stato Venezia, br. 141r. Lucius-: De regno Dalm. et Croat, lib. II, c. 8, p. 80 (Lucius spominje da je ispravu prepisao prema primjerku u sakristiji rapske crkve. Danas ga tamo nema.) Farlati: Illyr. sacr. V, 226. Cod. dipl. CSD I, 99. Raki: Doc. br. 24.

In nomine domini dei et saluatoris nostri lesu Christi. Anno ab incarnatione eiusdem nostri redemptoris millesimo octauo decimo, mense iulio, indictione prima. In ciuitate Arbes. Spondentcs spondemus, promittentes promittimus nos quidem Maius, episcopus dicte ciuitatis Arbes, simul (simul) cum Trumbellata, 1 priore nostro, vna pariter cum clero et populo habitante in ciuitate suprascripta cum successoribus seu heredibus ac proheredibus nostris vobis domno Ottoni, seniori nostro, duci Veneticorum et Da[l]maticorum, et sucessoribus uestris tributuni dare omni anno libras de seta serica decern per nostrum missum in natiuitate domini nostri lesu Christi; et si uobis uestrum missum transmittere placuerit, nequaquam supradictum tributum contradicere debeamus per nullum ingenium.Hec autem, ut supra legitur, omnia adimplere promittimus sine omni intermissione aut aliquo interposito capitulo. Si autem per quoduis ingenium non adimpleuerimus omnia, sicut superius legitur, in constituto tempore, tunc componere promittimus cum suc cessoribus et heredibus nostris vobis et uestris successoribus auri obrici libras quinque. Et hec promissionis cartula perpetualiter maneat in sua firmitate. Ego Maius episcopus manu mea scripsi. Ego Iohannes archipresbiter manu mea scripsi. Ego Petrus leuita manu mea scripsi. Ego Murcus .(?)? diaconus manu mea scripsi. Ego Niciforus hec rogaui fieri. Ego Lampredius hec rogaui fieri. Ego Fuscus hec rogaui fieri. Ego Bo nus hec rogaui fieri. Ego Martinus hec rogaui fieri. 3 Ego Bellata prior hec rogaui fieri. Ego Petras hec rogaui fieri. Ego Sergius hec rogaui fieri. Ego Iohannes hec rogaui fieri. Ego Dabro hec rogaui fieri. Ego Maco hec rogaui fieri. Ego Petrus hec rogaui fieri. Ego Andriacus hec rogaui fieri. Ego Petrus diaconus rogatus a clero et populo scripsi atque compleui. 4 54

1 Ovdje se po svoj prilici radi o prioru Bellati koji se spominje meu potpisnicima isprave. Ime Trumbellata ukljuuje u sebi trun. (= patronus) i ime Bellata (v. Brunelli: Storia di ara str. 303-304). Raki donosi samo Bellata. - 2 Napisano je Mucus sa valovitim znakom kraenja. Moda je prvo u moralo biti a, pa bi prema tome bilo Marcus, kako ita i Kukuljevi. itanje Rakoga ominicus nije mogue. 3 Slijedea imena su na.pisana u dragom stupcu. - 4 Posljednja reenica je napisana ispod oba stupca.

38. 1018, mjeseca srpnja. U Krku. Krk se obvezuje plaati mletakom

Prijepis Archivio XVI. stoljea di Stato, u Cod. Trevisaneus, Venezia.

dudu godinji
fol. 145r.

danak.

Ljubi, Mon. spect. hist. Slav. mer. 1868., vol. I, p. 1; Cod. dipl. CSD. I. 99.; Raki: Doc. br. 25. U spomenutom najstarijem sauvanom prijepisu kod formule datiranja godine, ali prema sadraju isprava je sigurno nastala 1018. godine. Nad samim tekstom isprave u prijepisu nema

se nalazi naslov: Promissio Vegle.

In nomine domini dei aeterni. Mense iulio, indictione prima- In ciuitate Vegla. Promittentes promittimus, sponentes spondemus per hoe vin culum repromissionis ego Vitalis, episcopus huius ciuitatis, cum toto clero simul cum Andrea, priore nostro, ita et omnes habitatores in ciuitate ista cum no-stris successoribus et heredibus ac proheredibus nostris vobis domino Ottoni, seniori nostro, duci Veneticorum ac Dalmatieoram, et vestris successoribus tributum vobis dare promittimus et vestro pallatio omnique anno in natiuitate domini nostri lesu Christi pelles vulpinas numero triginta. Quod si hoc recte in prestituto tempo re, ut superius legitur, non obseruauerimus, componere promittimus cum successoribus et heredibus nostris vobis et successoribus vestris auri librae quinque. Et haec promissionis cartula plenissime maneat in sua firmitate. Ego Uitalis episcopus manu mea subscripsi. Ego Petrus diaconus. Ego Maio presbiter. Ego Gando presbiter. Ego Leo pxesbiter. Ego Dommicus diaconus. Ego Petrus presbiter. Signuin-manu Andrej prioris; Signum mans Brba/ Signum manrus ValentihiV Signum' manus lusti. Signum nianus I/onnis. Signum mahus alterius Ioannis. 1 Signuni manus Dominici. Signum manus Gregorii. Signum manus Ioannis- Signuni manus Gregorii Bassi, Leonis, Mauritii, Xeonis, Petri, Ioannis, Dabro, Veneto, 2 Berzane, Laurentii, Bocio et aliorum. Ego Maius presbiter hanc cartulam scrip si, firmaui atque compleui.
1 Imena slijedeih pisana su u dragom stupcu. Voneto, a ispravlja, u Voiato. 2

Ime teko itljivo. Raki ita

55

39. 1018, mjeseca kolovoza. U Krku. Stanovnici grada Chafisole1 se obvezuju plaati mletakom godinji danak. dudu

Prijepis XVI stoljea u Cod. Trevisaneus. fol. 145v. Archivio di Stato, Venezia. Farlati: Illyr. sacr. V, 639. i po njemu Cod. dipl. CSU, I, 100. Raki: br. 27. hp. Raki, Rad JAZU 48, str. 222-223.

Doc.

In nomine dei saluatoris nostri lesu Chrysti. Anno ab incarnatione eiusdem redemptoris nostri millesimo octauo decimo, mense augusto, 2 indictione prima. In ciuitate, quae vocatur Vegla. Spondentes spondemus et promittentes promittimus nos quidem Godostro, qui modo voca tur Serenico, habitator in Chafisole, vna pariter cum Dabro presbitero atque omnibus habitatoribus pr^dict^ nostra ciuitatis Cafisole 3 cum nostris beredibus ac proberedibus et successoribus vobis domno Ottoni, duci Veneticorum atque Dalmaticorum, seniori nostro, et eius heredi bus ac proberedibus et successoribus, vt amodo 4 in antea dare vobis de beamus pro tributo et vestris successoribus 5 usque in sempiternum per omnem annum pelles marturinas bonas quindecim in natiuitate domini nostri lesu Chrysti per nostrum proprium missum ac fideles esse debeamus nos cum heredibus ac proberedibus nostris vobis et successori bus vestris et nullam contrarietatem nee damnitatem vestris fidelibus facere debeamus. Et si alii damnum facere voluerint ad vestram gentem, tvinc scire eos facere debeamus, 6 quod plus citius poterimus, tam in die quam in nocte et adiutores ac defensores eis esse debeamus. Haec autem omnia, ut supra legitur, obseruare et adimplere promittimus sine omni intermissione aut 7 ailiquo interposito capitulo. Si autem per tjuoduis ingenium predictum tributum vobis non dederimus omni anno in constituto tempore et non obseruauerimus ommia, sicut supra legitur, tunc componere promittimus cum nostris heredibus ac proberedibus vobis ac vestris successoribus auri obrizi libras quinque. Et haec promissio vsque in perpetuum maneat in sua firmitate. Signum manus Serenico, qui hoc fieri rogait. Ego presbiter Dobro 8 manu mea subscripsi. Signum manu Petri Fornlini, 9 qui hoc fieri rogauit. Signum manu Martini Stredrago, ut supra. 10 Signum manus Resinico. 11 Signum maiius Uecina. 12 Ego Uitalis episeopus de ciuitate Ve gla testis subscripsi. Ego Maius 13 presbiter testis subscripsi. Ego Ioannes testis subscripsi. Ego Andreas, prior de ciuitate Veglensi. Ego Dominicus Truntanesmaylati 14 subscripsi. Ego Maius, 15 presbiter et notarius rogatus, 16 scripsi et post tradita compleui et roboraui.
1 P . Skok (Slavenstvo i romanstvo na jadranskim otocima, Zagreb 1950, str. 38) smatra da je to dananje selo Beli na Cresu. - 2 Raki: augusti. Osim toga Raki stavlja broj indikcije prije naznake mjeseca. - 3 Raki: Cha-Fisole.. * Raki: vide-

56

licet a modo. - * Raki samo: pro tributo. - e Ovaj dio reenice od Et si do debeamus Raki izostavlja. - 7 Raki: atque. - 8 Raki: Dabro. - 9 Raki: Scamini. - 10 Raki: m(anu) s(ua). - u Raki stavlja iza imena: s(ua) (manu). 12 Raki ita: Vecinto. - 13 Raki: Marinus. - 14 Ime vrlo nejasno napisano. Raki ita:''Frutanis Maydiaii. Ime je moda glasilo Trun Zanes Maylati (v. br. 37, bilj. 1). - 1S Raki: Marinus. - 16 Ovu rije Raki isputa.

40. 1018, mjeseca kolovoza. U Osoru. Osor se obvezuje

Prijepis Archivio XVI. di Stato,

plaati mletakom
u Cod. Trevisaneus, Venezia.

dudu godinji
fol. 143r.

danak.

stoljea

Ljubi, Mon. spect. hist. slav. mer. 1868., vol. 1, p. 1-2. Cod. dipt. CSD. I, 101. Raki, Doc. br. 26. U spomenutom najstarijem sauvanom prijepisu kod formule datiranja nema godine, ali prema sadraju isprava je sigurno nastala 1018. godine.

In nomine dei aeterni. In mense augusti, indictione prima. In ciuitate Absoro. Promittentes promittimus, spondentes spondemus per hoc vin culum repromissionis ego quidem Martinus, huius ciuitatis episcopus, simul et Ioannes prior ita et omnes habitantes in iam suprascripta ciuita te tarn clerus et populus cum successoribus et h^redibus ac proheredibus nostris vobis quidem domino Ottoni, seniori nostro, duci Veneticorum ac Dalmaticorum, et successoribus uestris tributum dare promittimus vobis et vestro solatio 1 omnique anno in natiuitate domini nostri lesu Christi pelles marturinas numero quadraginta. Quod si hoc recte in prestituto tempore, ut superius legitur, non obseruauerimus, componere promittimus cum successoribus et heredibus nostris vobis et successoribus vestris auri libras quinque. Et haec promissionis cartula plenissime maneat in sua firmitate. - Signum manus prioris, qui hoc fieri rogauit. Signum manus Viatro, qui hoc fieri rogauit. Signum ma nus Dannulo, ut supra. Signum manus alterius Viatro, ut supra. Signum manus Dabro, ut supra. Signum manus Petri, ut supra. Signum manus Martini, ut supra. Signum manus Adam, ut supra. Ego Maius diaconus, manu mea scripsi. Ego Vrsus diaconus, ut supra. Ego presbiter Petrus, ut supra. 2 Signum manus alterius Viatro, qui hoc fieri rogauit. Signum manus Stamiro. 3 Signum manus Barba. Signum manus Georgii. Signum manus alterius Petri. Signum manus Leonis. Signum manus AndreQ. Ego Candussus presbiter. Ego Petrus presbiter. Ego Maurus presbiter. Ego Petrus Odelitteras diaconus manu mea scripsi. Signum manus omnium habitantium in suprascripta ciuitate. Ego Martinus episcopus hanc cartulam scripsi, firmaui atque compleui.
57

1 Treba stajati: palatio, kako to ispravlja Raki. - 2 Slijedea imena su pisana u drugom stupcu. Raki ima sasvim drugi redoslijed svjedoka, jer se je sluio drugim prijepisom. Osim toga on uz svako ime ima formulu qui hoc fieri rogauit, gdje u najstarijem danas sauvanom prijepisu, kojim smo se mi sluili, stoji ut supra. 3 Ova rije je teko itljiva. Raki ita Damiro.

41. 1020. U Splitu. Oporuka splitskog nadbiskupa Pavla u kojoj ostavlja crkvu sv. Marije na Poljudu prioru Prestanciju.
stoljea Scritture del monastero di s. eno

Talijanski prijevod u kodeksu XVII Stefano di Spalato, fol. 25r-26r. Biblioteca Marciana, : Apostola 300).1 Venezia.

Classe V, Cod. LI, 5616 (Provenienza:

Originalni registar s latinskim tekstom nije nam sauvan. Farlati (. sacr. III, 117) veli: Extant hae tabulae in codice MS, in quo continentur varia privilegia seu diplomata, quae ad Monasterium Benedictinum S. Stephani de Pinnis pertinent, ex antiquis membranis descripta, et in eum codicem relata per Ioannem Notarium. Hinc P. Philippus Riceputus earumdem tabularum exemplar sumpsit, quod cum in sermonem Italicum converterit, illius iterum latine reddendi necessitatem nobis imposuit.2 Rukopis u Marciani ima vodeni znak (tri eira sa kontramarkom AG), koji se javlja polovicom XVII stoljea. (Isp. Monumenta chartae papyraceae historiam illustrantia V. The Nostitz pa pers, pl. 150-152. Hilversum MCMLVL). udnovata izgleda Farlatijeva tvrdnja da je Riceputi preveo ove isprave na talijanski jezik, budui da je on zapoeo svoj rad 1697. g., dakle, dosta kasnije nakon pojave log voenog znaka. (Isp. M. Vanino: Illyricum sacrum i Filippo Riceputi, Croatia sacra 1931, br. 2.). Osim toga sve ostale isprave navode se u djelu Illyricum sacrum na original nom latinskom jeziku, pa je nevjerojatno da Riceputi u ovom sluaju ini iznimku. Prema tome postoji mogunost da ve Riceputi nije imao originalni latinski tekst i da je rukopis u Marciani pisan prije Riceputijeva djelovanja, te da je Farlatijeva tvrdnja netana. Farlati: Illyr. sacr. III, 117 donosi latinski prijevod koji dipl. CSD I, 102. Raki: Doc. br. 30 ima svoj vlastiti latinski preuzima prijevod. Cod.

U talijanskom prijevodu isprava je datirana godinom 1002. i indikcijom III. Meutim znamo da je Pavao postao splitskim nadbiskupom oko 1015. g. U vremenskom razmaku Pavlova biskpovanja trea indikcija dolazi samo 1020. g. Uzevi u obzir druge okolnosti takvo datiranje je najvjerojatnije. Teze je vjerovati da je pogrena godina i indikcija, kako to misli Raki, koji je ispravu datirao sa 1030. godinom i XIII indikcijom. Isp. Buli-Bervaldi: Kronotaksa spljetskih nadbiskupa, str, 170-174.

58

Nel nome di Christo. L'anno ella sua incarnatione 1002 3 nel indittione , resedendo nella sede del beato Doimo don Paulo arciuescouo et essendo primate don Prestanzo suo padre. Io sopradetto arciuescouo benche infermo del corpo, sano per di mente et spirito ritrouandomi in letto aggrauato d'anni et non hauendo facult o denari non si riIrouato chi auesse cura di me, se non Prestanzo priore, che per per mia spontanea uolont m'e parso di donargli la chiesa, la quale ho edificato ad honore di santa Maria de Paludo et tutto quell horto con tutti i pomi et un altra pezza di terra dal Paludo et la terra del monticello et la terra da Laureto et la terra da Panisano et la terra dal Beilo et la terra da Santa Maria de Mesabra et da Calbarola et dalla Torezza 4 et dall' Adrina. Et se alcuno de miei parenti dopo la mia morte uorr contrafare tagliare questa mia deliberatione, incorrer nell'ira dell'onnipotente dio la biastemma 5 dei 318 santi padri et andr all' inferno da Giuda traditor del signore. Testimoni a cio furono: Domenico giudicator, Dabro prete, Giovanni Succo, Dabro Gravalana, Fusco Grigina, diacono Farisano. Io Stefano diacono ho scritto, Doimo Caputa testimonio1 Na, zadnjoj korici s unutarnje strane nalazi se ulijepljena stranica ispisana rukoim Ivana Kukuljevia s biljekom: Seguono Ie copie posseente da me (Giovanni Ku ku! jevi). Slijedi zatim popis isprava do g. 1198. Na dnu iza popisa, nalazi se biljeka: La copia ei soprascritti ocuimenti tratta da questo coice fu tra,smessa al cavalier Giovanni Kukuljevi Sakcinski di Zagabria l'anno 1856. E. Valentinelli. Taj se ru kopis nalazi u Arhivu Jugoslavenske akademije pod signaturom I I c 52. (Stara Kukuljevieva signatura CCXVII). - 2 Farlati (Illyr. sacr. I I I , str. 148) ponovno veli: Extant huius donationis tabulae in coice pergameno, ubi escripta sunt instrumenta eiusem coenobii s. Stephani, quibus continentur pene omnia, quae sive ex regum, 3 sive ex privatorum hominum liberalitate monachi aepti fuerunt. ~ Umjesto 1020. -- 4 Raki: Toretta. - 5 Raki: biastemina.

42. Poslije 1020. U Splitu. Splitski prior Prestancije poklanja svom sinu crkvu sv. Marije.
XVII stoljea Scritture del monaster odi s. eno dipl.

Talijanski prijevod u kodeksu Stefano di Spalato, jal. 26r.% Biblioteca Marciana, Apostolo 300). Venezia.

Classe V, God. LI, 5616 (provenienza: Cod.

Farlati: Illyr. sacr. IH, 117 donosi latinski prijevod, koji preuzima CSD. I, 102. Raki: Doc. br. 31 donosi svoj vlastiti prijevod.

Ovaj dokument dolazi svakako iza oporuke nadbiskupa Pavla iz godine 1020. (br. 41), ali prije darovnice Petra akona (br. 43), budui da se u ovoj spo minje ve prior Nikodem.

59

Io Prestanzo 2 priore faccio nota della chies.a di santa Maria, come la ho data a mio figliolo Girno; 3 accio serua in quell a, come deue seruire alia chiesa acci sia bene offitiata, doppo la sua morte la dia a chi debba servire in quella. Testimoni: 1'abbate di san Stephano, mia sorella don' Anna. Dabriga, 4 mia consobrina.
1 Isp. br. 41 i biljeku 1. Dabriza. 2

Raki: Prestanzio.

Raki; Zirno.

Raki:

43. Poslije 1020. U Splitu. Petar akon poklanja samostanu sv. Stjepana u Splitu neku zemlju s time da se na raun njegove ostavtine izradi jedan kale.
Talijanski prijevod u kodeksu XVII stoljea Stefano di Spalato, fol. 28v i 29r. Vidi br. 41. Biblioteca Marciana, Venezia. Apostolo 300). Scritture del monastero di s. eno

Classe V, Cod. LI, 5616 (Provenienza-:

Farlati: Illyr. sacr. III, 118 donosi latinski prijevod koji nije potpun. Pre ma njemu donosi isti latinski prijevod Cod. dipl. CSD I, 105. Raki: Doc. br. 28 ima vlastiti latinski prijevod. Ova je darovnica pisana svakako poslije oporuke nadbiskupa Pavla iz g. 1020. (v. br. 41). Jednu i drugu ispravu je pisao pisar Stjepan, koji se u Pav lovoj oporuci nazivlje akonom a u ovoj ispravi sveenikom. (V. o tome: Stipii J., Razvoj splitske notarske kancelarije, Zbornik Historijskog instituta JAZU 1954. str. 113.). O bratu Petra akona, Martinu, koji je u to doba po svoj prilici bio pomoni biskup u Splitu isp. Buli-Bervaldi: Kronotaksa spljetskih nadbiskupa str. 172173.

Nel nome di nostro signore Giesu Christo. Io Pietro diacono faccio breue donatione nel monasterio di san Stefano protomartire, nel quale piacendo a dio m'offero di servire al signore; pero per inspiratione di dio, permissione di mia moglie, la madre et il reuerendissimo mio fratello don Martino cosi consigliandmii, sono entrato nel predetto mona sterio, nel quale non doppo molto tempo oppresso da graue infirmit fui, come desiderauo, consegrato dal venerabile don Orso abbate, alia cui presenza et di tutti li frati ho fatto la presente donatione. Prima lascio che della mia portione faccino un calice d'argento con la patena per il culto diuino. Et similmente gli lascio la terra alia valle, la quale mi dono mia madre per Fordine clericale. Gli altri ueramente miei beni che sono, cosi mobili come stabili, lasso a mio figliolo, se soprauiuera, ma se piacera a dio che Fmuora, tutto uadi al monasterio. Et se alcuno s'opponer a questa donatione, che a dio non piaccia, caschi nell'ira di dio et nella maleditione dei 318 santi padri et 121 apostoli uadi con
60

Giuda traditore alFinferno. Furono fatte queste cose nel tempo di Paulo arciuescouo et Nicodemo priore alia preseiiza di questi testimoni: don Vrsone abbate et Giovanni Taina et don Pietro Macica 2 et don Fuscone, Vrsone Tiortori di tutta la congregatione et pre don Stefano et Ferna 3 diacono et Theodoro prete et Vrsone diacono et Graulo 4 figliolo. Et io Stefano monaco et prete ho scritto fui testimonio.
1 Raki mjesto broja ima santi. u Perna. - 4 Raki: Grando. 2

Raki ispravlja u Matica. -

Raki ispravlja

44. 1022, 27. rujna. U Rimu. Papa Benedikt VIII daje dubrovakom nadbiskupu Vitalisu pali] i odreuje podruje njegove jurisdikcije.

Perg. 450X.675. Pismo: mlaa kuri jala. Isprava je dosta oteena, a pismo izblijedilo. Dr. arh. u Dubrovniku: Beka skupina (bez broja). Farlati: Illyr. sacr. VI, 42. Fejer: Cod. dipt. VII, 5, 48. Cod. dipl. CSD I, 104. Radoni: Dubrovaka akta i povelje III, 3. Isprava se openito smatra autentinom. V. Sufflay: Acta et diplomata Albaniae I, 16; Diekamp: Zum ppstlichen Urkundenwesen des XI, XII und der ersten Hlfte des XIII Jhdts, (Mitteilungen des Instituts fr ster. Geschichts forschung, vol. III): ii: Letopis popa Dukljanina 69-71. Kukuljevi datira ispravu 1023. godinom. Meutim, budui da je u papinskoj kancelariji bila u upotrebi do (koja poinje 1. IX). Prema tome 27. IX 1022. bila je je ove godine bila jedanaesta godina pontifikata pape postao papa 20. IV 1012. ona je izdana 1022. g., 1087.. g. grka inikcija VI inikcija. Isto tako Benedikta VIII, koji je

+ Benedictus episcopus, seruus seruorum dei. Dilecto in Christo filio Uitali, archiepiscopo sancte Pitabritane sedis ciuitate Labusedi in regno Lachomis et Sorbuli[a] 1 et Tribunia uel ciuitate Katarinensi aut Antiuari seu Ulcini cum ecclesiis et parrochiis eorum. Si pstores ouium sole geluque pro gregis sui custodia die ac nocte contenti sunt, ut ne quam (!) ex eis aut errando pereat aut ferinis morsibus laniata rapiatur, quanto sudore quantaque cura semper d[ebemus] 2 esse preuigiles erga gregem dominicum nos, qui pstores animarum dicimur, ne in die [diuini] 2 examinis pro desidia nostra ante summum pastorem neglegentiae reatus excruciet, unde modo hnor[is] 2 reuerentia sublimiores inter ceteros iudicamur. Pallium autem fraternitati tue more antecessorum tuorum ad missarum sollempnia celebranda diebus uite tuae tantrnnmodo tibi concedimus, consecrationem uero successorum tuorum nobis nostrisque successoribus in perpetuum reseruantes. Quod pallium non 61

aliter tendum tibi conceimus, nisi soiummodo in die sancte reurrectionis et ascensionis et pentecostes seu in nataliciis sanctorum apostolorum et beati Iohannis Baptiste nee non in assunptione beate Ma rie, uerum etiam in ordinatione suffraganeorum tuorum. Pallium uero, sicuti a predecessore nostro domno Gregorio, huius alme sedis presule, sancitum est, in secretario induere fraternitas tua debet et ita ad missarum sollempnia proficisci. Et nihil tibi amplius liceat ausu temerario pr[e]s[u]mptionis arrogare, quam decessores predecessoresque tuos usos esse inc-ognitum non habes, ne, dum in exteriori habitu inordinate ali quid arripitur, ordinate etiam, que licere poterant, amittantur- Horta mur itaque, ut morum tuorum ornamenta huie conueniant, quoniam huius indumenti honor modesta actuum uiuacitate seruandus est, quatinus auetore deo recte utrobique possis esse oonspieuus. Uita tua fils tuis sit regula; in ipsa, si qua tortitudo 3 illis inieeta est, dirigant; in ea, quod imitentur, aspiciant, in ipsa semper considerando proficiant, ut tuum uideatur esse, post deum, bene, quod uixerint. Cor ergo neque prospera, que temporaliter blandiuntur, extollant, neque aduersa deiciant, nullum ud te odia locum, nullum fauor indiscretus inueniant. Misericordem te, prout uirtus pati tur, omnibus exhibe, oppressis defensio tua iuste subueniat, nullius facie (!) contra iustitiam accipias, ut talis possis esse, qualem scriptura dicit: Oportet episcopum inreprehensibilem esse. Ecce, frater karissime, inter multa alia ista sunt sacerdotii, ista sunt pallii, que, si studiose seruaueris, quod foris accepisse ostenderis, intus habebis. Sancta trinitas fraternitatem tuam gratiam (!) sue protectionis circumdet, ut post uite huius amariludinem ad eternam simul dulcedinem peruenire mereamtir. Scriptum manu Gregorii, ypocancellarii domni Benedicti octaui pape, in mense septembri, die uicesima septima, indictione sexta, anno pontificatus eius undecimo. + BENE VALETE. Subsripsi.
1 Danas je posljednje slovo ove rijei neitljivo. itanje je preuzeto od Kukuljevia. 2 Tekst u zaporkama je potpuno uniten, a itanje je preuzeto prema KukuIjevi. - 3 Farlati i Kukuljevi netano itaju: fortitude.

45. 1023, mjeseca kolovoza. U Dubrovniku. Nadbiskup dubrovaki Vitalis i knez Lampredije sv. Benedikta na Lokrumu. osnivaju samostan

U Dravnom arhivu u Dubrovniku postoje pod istom signaturom: Acta s. M. M. saec. XI fasc. I no. 1 dva prijepisa ove isprave iz XIII stoljea. Ozna ujemo ih sa I i II. Njihove varijante nisu brojne, ali su znaajne.

62

I
Perg. premazana beneventana. taninom i zato teko itljiva. 270X.245. Pismo: notarska

Tekst ovog egzemplara nalazi se u slijedeim rukopisima i izdanjima: Diversa not. 1632, fol. 7v~8v (Dr. arh. u Dubrovniku):1 prijepis XVII st. (Dr. arh. u Dubrovniku: Acta s. M.M. saec. XVII br. 7); Mattei: Zibaldone, str. 215 (biblioteka franjevakog samostana u Dubrovniku); Farlati; Illyr. sacr. VI, 44. II Perg. premazana taninom i teko itljiva. 230X.363. Pismo: rana gotica.

Tekst ovog egzemplara nalazi se u slijedeim rukopisima i izdanjima: Diversa not. 1471. fol. 112-113;2 Zibaldone (biblioteka dominikanskog samostana, str. 213-214); Cerva: Sacra metropolis Ragusina, str. 15-18 (biblioteka domi nikanskog samostana u Dubrovniku); Cod. dipl. CSD I, 103, a po njemu ii: Letopis popa Dukljanina str. 186. ii donosi u biljekama varijante teksta I. Mi donosimo tekst ma tekstu, starijim. prema egzemplaru I smatrajui ga prema pismu, a i pre

ii smatra ovu ispravu originalnom krumskih isprava. Vidi o.e. str. 204-206. dio teksta koji govori o samom objektu Ovo svakako upuuje na to da je netko i na taj nain proiriti granice posjeda Isprava je datirana prema indikciji

za razliku od ostalih najstarijih loMeutim, on se ne obazire na onaj darovanja (campum ili insulam). kasnije ipak pokuao preinaiti tekst samostana. spominju.

i osobama koje se

In nomine dei eterni. Mense augusti, indictione VI, temporibus sanc torum imperatorum Basilii et Constantini. Breue recordationis factum a nobis Uitali arehiepiseopo et Lampredio, preside ciuitatis Ragusitane, una cum omnibus eiusdem ciuitatis nobilibus. Ex eo quod dei instinctu et exardescente flamma caritatis puplicam donationem fecimus deo omnipotenti et quibusdam nostris conciuibus Leoni presbitero et Petro monacho campum scilicet ilium, cuius nomen est uille in Lacromensi insula, 3 Cuius dandi occasio hec fuit. Hie itaque Petrus presbiter et monachus de Tremitana insula, in qua sub abbati Roccii 4 regula degebat, quodam modo a nobis coactus uisendi causa 5 ad nos usque uectus est. Qui cum omnibus nobis salutatis ad suum uellet reuerti monasterium, omnes eum rogare cepimus, ut in hac nostra parte sibi monasterium pu plico in loco et puplico aminiculo construi statuisset. Sed, cum omne hoc refutairet et ad suum mallet 6 reuerti locum, tandem dei dispensatione 7 quidam illustres coram eo reperti sunt, qui se profitebantur ac prbmittebant monasticam normam atque habitum sub eo velle suscipere. Hac de causa quodam modo motus 8 et oactus quadam ratione uideliet, ne sibi coaptaretur illud euangelicum: qui mecum non colligit, spargit, superatus nostris precibus assensum prebuit. Et ideo ipso nobis consentiente, placuit nobis omnibus dare ei et iam dicto Leoni presbitero^ 63

quem sibi ipse preposuit, campttm ilium, quem 9 supra nominauimus, cum omni quantitate sue latitudinis uel longitudinis, tali autem ordine, ut 10 sub monastico habitu et ordine ilium 11 possideant ipsi et successores eorum absque omni impedimento nos tro uel successorum nostrorum, et quidquid edificare uel agere uoluerint in usibus suis, edificent et libere agant et iuxta regulrem consuetudinem omnino ordinent et dispensent ipsi, ut diximus, et successores eorum, quousque celica uirtus hunc monasticum ordinem illo in loco haberi permiserit. Si quis uero aut modo aut postea hoc nostrum reprehendere decretum attentauerit, omnibus clare uidentibus manifestum erit ilium non causa amoris dei, sed diabolico instinctu uelle destrui hoc, quod congruit saluti omnium nostrum; et idciroo ilium anathematis uerbere (!) fecimus, ut, si corrigi uoluerit, et eis de hac re contradicere presumpserit et eisque uel successoribus eorum molestiam inferre temptauerit, ubique eum subsequatur maledictio patris et filii et Spiritus sancti et extraneus sit ab ecclesia dei atque segregatus de consortio regni celestis et communionis iustorum. Hoc est iudiciale 12 decretum promulgatum a nobis omnibus iudicibus nobilibusque supradiete ciuitatis. Scriptum est per manus Petri diaconi et notaru. Actum mense et indictione supranominata. 13 f Signum manus Sisinni, filii domni Petri, f Signum manus domni Ualentini, filii domni Ge-ruasi.14 t Signum manus Lampredi, filii Bilze. 15 f Signum manus domni Andree de Surani. f Signum manus Peruane, filii domni Stephani. f Signum manus Stephani Lucari. 16 f Ego Andrea, filius domni Ceruasii testis. 17 f Ego Buzini, filius domni Sisinni, testis sum. f Ego Lampredi, filius domini Andree t Signum manus An dree, filii presbiteri . . . . Signum manus Lampridi de Gabizara. f Signum manus Andree de archidiacono. f Signum manus domini de Ragusa(?). f Signum manus Garosi. f Signum manus Valentini de lS ca. Signum manus Petri ..
1 U ovom notarskom instrumentu od 28. veljae 1632. veli se da je prior i gene ralni administrator samostana na Lokrumu Vincentius a Neapoli zajedno s prokuratorima istoga samostana naao u arhivu samostana original (instrumentum original introscriptum ab ipso D. Vincentio repertum in archivio predicti monasterii Lacrumensis, ubi repositum erat). Zatim s-u dali napraviti prijepis i predali original na pohranu gradu (quod original prout productum et exhibitum fuit, est repositum et conseruatur in aula thesaurariae huius ciutatis pro maiori securitate monasterii praedicti, cum in insula Lacrumensi uel a pyratis rapi uel in domo praedicti monasterii sita hine Ragusii, ubi nullus existit monacus, qui illud conseruare possit, facile ab allis surripi posset. Nam monaci in dicta domo per modum hospit aliquando diuertunl non con tinue permanendo et dictus D. Vincentius addidit et pro euidentiori ueritate et infallibilitate donalionis contentq, in suprascripto et infrascripto hinc registratur, prout requisiuit et registrari in archiuio archiepiscopali ). Iza samog teksta isprave stoji ovjera notara: Ego Christophorus Liliatus, publicus et illustrissimae et excellentissimae reipublicae Ragusinae notarius, rogatus ac requisitus a supradicto admodum reuereno D. Vincentio a Neapoli, priore ac generali administratore uenerabilis monasterii s. Mariae Lacrumensis, suprascriptum instrumentum, ut inueni in ori ginali, nihil addito uel imminuito, sed ut iacet - 2 U uvodu o-vog notarskog prijepisa se veli: Infrascriptum instrumentum donationis alias facte per comune Ragusji monads ordinis sancti Benedicti de insula Lachromne hie registratum fuit, ut ipsius perpetua notitia sit ad instantiam uenerabilis domini Celsi de Mediolano, ad presens prions monasterii sonete Marie seu sancti Benedicti \de dicta insula Lochromne

64

pro iacrd congregations atmete tustine de Padua, cuius congregationis ad presens est dictum monasterium cum omnibus suis iuribus el pertinentiis. Et hoc uoliiit ipse domnus Celsus, ut, si casu aliquo dictum instrumentum perderetur aut aliter in sinistrum iret, semper per hoc registrum de ipso instrumente plenaria notitia haberi 3 possit. Cuius tenor sequitur et est talis... U egzemplarni I I iza Petro nacho stoji: absoluimus ab omni conditione et donamus Lacromonensem insulam. Rije conditione je dodue teko itljiva. Kukuljevi to mjesto nije proitao, pa stavlja . . . ione, a ii ga nadopunjava sa (impedimento et inquietac)ione. U svim kasnijim prijepisima stoji conditione. 4 Kukuljevi, a po njemu i ii itaju netano ovo ime Benedicti. U jednom i drugom egzemplaru kao i u svim kasnijim prijepisima stoji Rocii. - 5 Kod Farlatija nema quodammodo a nobis coactus. 6 Egzemplar I I uellet. - 7 ii i Kukuljevi netano itaju u egzemplaru 8 9 II disposicione. U egzemplaru II uictus, U egzemplaru II insulam illani, quam . . 10 U egzemplaru II quod. - l l U egzemplaru II illam. - n U egzem plaru I I speciale. - 13 Farlati ne navo'di daljnji tekst. - 14 Iza toga slijedi u egzem plaru II + Signum manus domni Vrsi sacerdotis. 15 Egzemplar II Signum manus domni Lampredii uicarii, filii domni Bilze. - 16 Kukuljevi i ii netano itaju Signum manus Ioannis uicarii. 17 U egzemplaru II iza toga slijedi: + Ego Bucinus testis sum. A n a k o n x t o g a slijedila bi imena nekih svjedoka, koja i notar Paschalis nije znao proitati. U njegovom prijepisu niu se ova slova: + Ego k p b n f i u l k x s d p n p x p s b . . . s x . (Vidi: Jireek: Die mittelalterliche Kanz lei der Ragusaner, Jagi Archiv Bd. XXV, 503). Cerva u spomenutom rukopisu je pokuavao takoer d-vaput transkribirati ovaj nejasni tekst i na str. 48 i biljeki 1 pretpostavlja da su neki plemii potpisali svoja imena Graece vel Sclavonicae. Za tu njegovu pretpostavku nalazimo potvrdu u injenici da je potpis slijedeeg svjedoka u ovom egzemplaru djelomice napisati irilicom. Donosimo popis svjedoka, koji u egzemplaru II slijedi iza gornjih nerazumljivih slova: -f- . . filius Andree Saraca. + Signum manus Andree, filii presbiteri N orati. + Signum manus Proculi, filii domni Petri. + Signum manus Lampredii de Gamizara. + Signum ma nus Andree de archidiacono. + Signum manus Dominici, filii Uitalis de Bona. + Signum'manus Carosi et signum manus domni Ualentini de Procoli. + Signum ma nus Petri, filii domni Stephani. + Signum manus Belleta, filii Petri. - 1B Egzem plar I I ima na kraju slijedeu potvrdu notara: + Anno incurnationis domini millesimo ducentesimo uicessimo nono, mensis septembris tertia die ostante. T'emporibus domini Gregorii pape noni et domini Friderici inuictissimi imperatoris et domini Angeli Barozi patriarehe Gradenici et domini lacobi Theupuli, ducis Uenetie, et domini Arengerii, Ragusine ecclesie arehiepiseopi, et domini Marii Stepane arehiadiaconi et domini lohannis Danduli, militis et comitis Ragusii, et domini Grimoaldi, abbatis preicti Lacromonensis cenobii, et domini Bubanne Petri, aduocati eiusdem cenobii. Ego presbiter Pascalis et comunis notarius iuratus per preconum et per laudationem preicti domini comitis et iuratorum iudicam et conciliariorum et ordi nate curie cum sonitu campane, sicut uidi in matre, transcripsi in filia nil add ens uel diminUens, ut predieta donacio et absolucio et absolucio preicti Lacromonensis cenobii possit sicut perturbari. (tekst sasvim izblijedio) . . . colore a nullo homine

46. Prije 1028. Zadarski biskup Prestancije i njegov brat prior Majo (II) podiu crkvu sv. Mihovila na Pamanu (in insula in loco, qui antiquo nomine Flaueico dicitur, nunc uero Postimana nominatur) i daruje je samostanu sv. Krevana.
Ovaj se podatak nalazi u ispravi iz kartulara sv. Krevana od 1067. (br. 79. O drugoj verziji iz kasnijeg vremena isp. biljeku 30. pod istim brojem).
5 CODEX

65

Krajem 1028. javlja se u Zadru biskup Andrija (v. br. 47.), a prema dvama katalozima nalazimo biskupa Prestancija ve 1018. (isp. Brunelli; Storia di ara, p. 284). Budui da je protospatar Grgur bio zadarskim priorom g. 1033. (v. br. 51), oito je da je njegov otac Majo (II) obnaao tu ast prije tog vremena.

47. 1028 (krajem godine). U Obrovcu. Jelenica. sestra bana Godemira, poklanja samostanu Zadru zemljite u Obrovcu.
itljiv, jer je premazan taninom.

sv. Krevana
174.206.

Perg. Gornji dio teko beneventana. Na poleini goticom regest XVII st. Dravni

Pismo: i

XIV

St.: De quadam

terra,

ubi dicitur

Obrouigo

arhiv u Zadru:

Spisi samostana

sv. Krevana

kaps. XVIII,

br. 42.

Lucius: De regno Dalm. et Croat, lib. II, c. 8, p. 81 kao i Farlati-: Illyr. sacr. V, 42. samo spominju ispravu. Cod. dipl. CSD I, 106., Racki: Doc. br. 29. Indikcija XII poinje 1. IX 1028. g. pa odatle slijedi da je isprava sa stavljena u jednom od posljednja etiri mjeseca te godine. O toponimu Obrovac, koji nikako nije dananji Obrovac na Zrmanji, v. V. Novak: Zadarski kartular, str. 225. ,

In nomine sancte_ et unicej trinitatis. Anno incarnationis domini nostri lesu Christi MXXVIII 01 indictione XII regnante domino Romano piissimo et potentissim augusto, cathedram uero episcopalem presidente Andrea uenerabili episcopo in Iadera ciuitate. Ego Heleniza, 2 soror Godemiri bani, cartulam hane recordat^onis de quadam mea oblatione, quam off ere cupio in cenobio beati Chrisogoni martiris, iubeo fieri. Habeo enim territorium dimissum michi a matre mea in loco, qui dicitur Obrouizo, ubi et construxi ecclesiam ad honorem supradicti beati [Chri sti martiris] 3 Chrisogoni, iuxta ecclesiam, que. ibidem sita est in honore beati Petri [apostoli]. 4 Et sicut olim [commendaueram] 5 spirituali ptri, scilicet [Traso] 6 abbati, ita etiam ex nunc in infirmitate posita, quamuis sana tarnen mente, per manum spiritualis prefati patris med off ero me ipsam beato prenominato Christi martiri, offero eidem etiam mecm, quam ibidem costruxi, ecclesiam; offero quidem euneta, que. in eodem loco mea sunt territoria; offero etiam gregem ouium cum pastore nomi ne Uilcona, duo paria boum cum duobus seruulis ad opus fratrum, qui ipsa colerent territoria. H^c et alia de mea possessiuneula offero in prefato c^nobio pro remedio anime; me ad opus uidelicet fratrum ac dominorum meorum ibidem in Christi seruitio manentium- Si quis uero hanc meam oblationem a loco, in quo h^c oblata sunt, subtrahere temptauerit, iram omnipotentis dei ineurrat et maledictionem CCC torum X et octo sanctorum patrum habeat et cum luda Christi traditore in inferno muneretur. Acta sunt h^c 7 in loco predicto Obrouizo coram nonullis
66

testibus: Andreas, Iaderensis episcopus, testis. Trasus, abbas ce[no]bii 8 prefati, testis cum suis fratribus. Bolemir, iupanus Nonensis, testis. Radoniza testis. Ueliaco testis. Stephanizo testis. Desinna iupanus testis. Zouinna centurio testis. Et nonnulli Nonensium testes. Ego Trasus, predict! cenobii beati Christi martiris Chrisogoni abbas, iussione supranominat spiritualis fili meej Heleniz^, huius cartule auctor et cum fratribus meis testis sum. Amen.
1 Dosadanji izdavai isprave itali su MXXVIIII. Iako je mjesto teko itljivo, ipak je jasno da se znak o nalazi iza broja VIII, ime broj za-vra.va. 2 Slovo H nad tekstom. - 3 Danas neitljivo. 4 Danas neitljivo. - 5 Danas neitljivo. - e Danas neitljivo. - 7 Pisano nad crtom. - 8 U tekstu cebii.

48. 1000-poslije 1030. Kralj Kreimir (III) poklanja svom roaku Madiju i njegovom sinu Dobronji (oognato suo Madio et filio eius Dabrone) zemlju u Tokinji.
Ovo se darovanje spominje u ispravi kralja Kreimira (IV) iz 1066/67 (?) (br. 77). Raki netono pripisuje ovu darovnicu Kreimiru II i po njemu je datira circa a. 940.-46. O Kreimiru III i njegovoj rodbinskoj vezi s porodicom Madijevaca isp. ii, Genealoki prilozi, Vjesnik hrv. arheolokog drutva N. Sr XIII, str. 85.

49. 1033, 5. srpnja. U Zadru. Samostan sv. Krsevana zamijenjuje kuu u Zadru, koja je neko pripadala Sanivenu, za kuu sinova nekog Konstantina.
Perg. 215 X 300. Pismo: Na poleini goticom regest XVII st. XIV beneventana. st.: De domo Constantini, sv. Krsevana, quam dedit S. G. i

Dr. arh. Zadar: Spisi samostana

kaps. IX, br. 1 (stari br. 120).

Lucius: De regno Dalm. et Croat, bil. II c. 9. p. 82 navodi samo poetak, Farlati: Illyr. sacr. III, 42 donosi samo sadraj. Cod. dipl. CSD I, 107. Raki: Doc. br. 32.

In Christi nomine. Anno ab incarnatione domini millesimo tricesimo III, indictione I U I , mense iulius(!), die V. 1 Regnante piisimo ac perpetuo augusto Romano, ciuitati ladere regente cathedra pontificatus 67

domino Andrea uenerabili episcopus, nee no-n et ibidem prior dominus Gregorius et proconsul. Nos denique Trasius abbas deo auctore et sacra scrip tura perscrutando bonam etenim nostram uoluntatem et pro firmam stabilitatem hoc testamentum fecimus de ipsa domum, que habuerunt ipsi filii Constantini cum omni pertinentia sua longe ab ipso monasterio beati Chrisogoni martiris. Dederunt nobis ipsa domo et pro ipsa domo dedimus aliam domus, que. fuit Saniueni, 2 cum pertinentia sua et quattuordeci solidi setirici ex auro mundo per iussione domini Gregorii priori et proconsuli de ipsa ciuitate Iadere et per manu Martini Tragurini, missus ab ipso priore domino Gregorio, prior et proconsul, seu et a nobis et cum aliis bonis hominibus in ciuitate Traguriensis et ibi confirmauerunt cum notarius et cum aliis bonis hominibus, ut si aliquando tempore mutare uel remouere uoluerint, centum solidi componant et taceant per inuitis. Nam de ista conuenientia, qui fuit, sicut supradictum est, Martinus de ciuitate Iadera, filius Maurentii, iudicator, una cum Iohannes Tragurino, filius Piruo, presbiter, quorum illorum notitia testium: Andree filius testis. Tribunus Uitali testis- Tribunus Drago testis. Archidiaconus testis. Drae tribunus testis. Drunuzanni, Paruacca filio, testis. Et ego Malus diaconus atque notarius rogatus ab ipso Martinus iudica tor hec pagina scribere procuraui et post traditam feliciter compleui. Amen.
1 Godine 1033. bila je indikcija I. Za cijelo -vrijeme vlade cara Romana I I I . (12. XI. 1028. - 11. IV. 1034.) ne pada nikada indikcija IV. To je, dakle, oita pogreka pisara. - 2 Po svoj prilici je ta kua bila u Trogiru, inae bi daljnji tekst bio nerazumljiv.

50. 1034. U Zadru. Savina, ena Gimajeva, poklanja samostanu svoje kue.
Perg. nepravilnog oblika. 303 Pismo: karolina. Na poleini regest XVII st. Dr. arh. u Zagrebu: Doc. ant. Cod. dipl. CSD. I, 107. Raki: Budui da je car Roman III izdana poetkom te godin:e. X irina gornja

sv. Krevana osmi dio

141, sir. donja 101.

2. Doc. br. 33. umro 11. IV 1034., isprava

je po svoj

prilici

In nomine domini dei jterni. Anno ab incarnatione eiusdem millesimo XXX 0 111, regnante piisimo imperatore Romano, in ciuitate autem Jadera presidente domino Andrea episcopo, prioratus autem eiusdem 68

ciuitatis regente Gregorio decentessimo uiro. Qualiter ego Sauina, uxor Gimmai, cogitaui diuina inspirante dementia meo animo pro remedium animQ me$ octaua pars de domus, qutj uisa sum habere et que me tangere uidetur, in monasterio saneti Grisogoni offerre pro anime-j mee^ remedio, quatinus ea pars uidelicet octaua monasterium possideat in perpetuum, et ab eodem rectore, qui in eodem monasterio in die obitus mei uisus fuerit fore, 1 infelici oorpori meo sepulturam tribuatur. Si quis autem post meum decessum in aliquo contrarius eiusdem octave^ partiunculfj esse uoluerit, habeat mecum una cum meis heredibus, habeatque maledictionem dei et sanctorum omnium sitque cum apostata dampnatus in die aduentus domini. + Ego Andreas episcopus, testis. + Ego Gregorius prior, testis. Ego Prestantius tribunus, testis. Ego Dabro tribunus, testis. Ego diaconus Petrus, 2 testis. Ego Anffredus presbiter scrip si et roboraui.
1 fore, je ispisano neto manjim i bljeim slovima iznad linije teksta. Petrus rupa, koja je vjerojatno postajala ve pri pisanju isprave. 2

Iza,

51. 1036, 13. veljae. U Zadru. Zadarski graani ustupaju vrt pred crkvom sv. Krsevana. sv. Tome samostanu

Perg. sa malim rupama na etiri mjesta. 230.110. Pismo: karolina. Na poleini goticom XV st.: De orto saneti Tome; i regest XVII st. s ne tonom godinom 1026. Dr. arh. Zadar: Spisi samostana sv. Krsevana, kaps. I, m. B, br. 2. Lucius: De regno Dalm. et Croat, lib. II, c. 9, p. 82 i Farlati: Illyr, sacr. V, 43 donose samo poetak i to prema zapisima Valerija de Ponte. Ljubi: Dva popisa manastira sv. Krsevana, Starine XIX, 87. Cod, dipl. CSD I 110. Raki: Doc. br. 34.

* In nomine sanete 1 et unice trinitatis. Ab incarnatione filii, qui est coaequalis patri, anno millesimo XXXVI, indictione I U I , mense februario, die XIII, Romani uero imperii dignitas gubernante sanetissimo Michabelo. Hejc securits iussus sum exarare a prudentissimo Gregorio, protsparatario et stratico universe^ Dalmati^. Nunc itaque, qualiter iam predictus senior cum uenerabili Andrea episcopo universisque magnatibus nee non et minimis eorum in episcopii domUni sanete^ Anastasie, conuenerunt, fari incipiam. Extitit enim conuentus eorum huius rei. Quia 2 inspirante summa diuinitas, ut famulatum dignum deo exhibeant, qui in saneti Chrisogoni c^nobio milita[n]t et mens 3 eorum, cum ad opus diuinum conu[e]niunt, solida firmaque persistat, quod dominus Transo, abbas reuerentissimus, petiit, ei ooncedere magnificus Gregorius, 4 pro* hrizmoa.

69

tospatarim et stratico, et uenerandus Andreas episcopus cum omnibus magnatibus studuerunt. Est namque ante ecclesiam sancti Thome apo stoli hortum iuxtapositum inchoatum habens ^dificium, nosque cum consilio domini episcopi et uoluntate cunctorum ciuium nostrorum in monasterio sancti Chrisogoni, ut dominus petiuit Transo, deuotissime ei concedimus, ut sit in eius, quiue post eum futuris, potestatem faciendi quicquid illis uoluntas mimstrauerit sua, cum consilio fratrum ibi degentium ad utillimam rem monasterii. Si quis autem htjc nostra securitatis corruptor presumptuosus suggerente iniquo inuentus fuerit, persoluat III auri libras ad predictum ctmobium. Et h^e securitas firma permaneat et incorrupta. Gregorius, protospatarius stratico, testis. Andre as episoopus, testis. Prestantius tribunus, testis. Dobro tribunus, testis. Cerne . . 5 tribunus, testis. Gregorius de episcopo, testis. Petrus de Belata, testis. Basilius de Pola, testis.
1 Raki: sanctissime. - 2 Raki: Qua. 8 Ovo mjesto Raki nije mogao pro itati, pa je netano nadopunio: (quie)s. 4 Ova je rije pisana u skraenom obli ku, pa je Raki netano ita quoque. - 5 Raki nadopunja Cerne(ca).

52. 1036. U Zadru. Sergije, sin Petrov, daje samostanu sv. Krevana polovicu svoje kue u zamjenu za drugu kuu.
Perg. u donjem dijelu dosta oteena taninom. 185Y.125. Grisogoni, Pismo: karolina. XVII Na poleini goticom XV st.: De domo sancti st. od kojih gornji donosi godinu 1026. Drz. arh. Zadar: Spisi samostana sv. Krevana Dva regesta

kaps. IX br. 36 (stari br. 22).

Lucius: De regno Dalm. et Croat, lib. II, c. 9, p. 82 donosi samo poetak isprave. Ljubi: Dva popisa manastira sv. Krevana, Starine XIX, 87, 88. Cod. dipl. CSD. I, 110. Raki: Doc. br. 35.

+ In nomine summ^ et indiuidue trinitatis. Millesimo XXXVI 1 anno a Christi mcarnatione, indictione uero I U I , Michahel gloriosissimo imperante, in finibus uero Dalmatiarum honor protospatarii et stratico Gregorio, uiro illustrissimo, procurante. in sancte Anastasie atttem ecclesia episcopalem apicem Andreas uenerandus gerebat. Sub istorum temporibus ego Sergius, filius Petri, hane securitatem scribere feci de medietatem (!) meq domus cum curte pertinente per ad ea ad monasterium sancti Chrisogoni. Pro qua medietate per incambium dedit michi et heredibus meis domnus Transus, uenerabilis abbas, domum de Malic, que est ad portvm. Et ideo ego Sergius eunetis scientibus hanc securi tatem concedo et trado ipsi domino abbati de medietate me domus cum 2 curte pertinente ad ea, ut sit in monasterio sancti Chrisogoni per 70

cuncta secuta seculorum. Si autem ego aut ullus heredum meorum uel aliqua quelibet persona hanc securitatem corrumpere temptauerit, componat X libras auri. Et hec securitas firma permaneat. Gregorius, prior el protospatarius [testis. Andreas episcopus] testis. P[restant]ius trib[unus], testis. Dobro tribunus, testis. Cerneca [tribunus], testis. Petrus de Bel[ata testis]. 3 Gregorius de episcopo, testis. 4 Ego Anffredus sacerdos et notarius seripsi et roboraui.
1 Brojke XXX su ispisane spojeno tako da se mogu sa produljenim krakovima. To je pri datiranju zavelo i st. - 2 Pisar zabunom napisao cur. - 3 Tekst u uglatim neitljiv zbog tanina, pa ga donosimo prema Rakomu i ovog svjedoka.

itati i kao XX rastavljeno sastavljaa regesta iz XVII. zagradama je danas potpuno Ljubicu. 4 Raki izostavlja

53. 1033-1036. Zadarski prior i strateg Dalmacije Grgur zajedno sa svojim roacima, sinovima biskupa Prestancija, potvruje darovanje crkve sv. Mihovila na Pamanu, koju su samostanu sv. Krevana poklonili isti biskup Prestancije i njegov brat, Grgurov otac, prior Majo (II).
Ovaj se podatak (br. 79. O drugoj brojem). Zadarski nalazi u ispravi iz 1067. godine u kartularu sv Krevana verziji iz kasnijeg vremena isp. biljeku 30 pod istim Grgur javlja 1033-1036.

se prior strateg

54. 1039. (?) Ljutovit, protospatar i strateg Srbije i Zahumlja, poklanja benediktin skom samostanu na Lokrumu crkvu sv. Pankracija u Babinom polju na otoku Mljetu.
Postoje dvije varijante ove isprave, koje oznaujemo sa 1 i II. donosi stoljea, kritiku koji je ii (Letopis popa Dukljanina, str. 207-209 i 215-227 analizu ove isprave smatrajui je falsifikatom iz poetka XIII uinjen prema ljetopisu popa Dukljanina.

Opat Petar javlja se od 1023-1050/4, a Ljutovit princeps regionis Cheltnanae javlja se u Ljetopisu popa Dukljanina (gl. XXXVIII) otprilike u jesen 1043. Sedma indikcija dolazi u spomenutom razdoblju samo 1024. i 1039. godine.

71

I Perg. 140.135. Pisnio: notarska beneventana. Dri. arh. u Dubrovniku: Acta s. M. M. saec. XII 26(cis) ii: Letopis popa Dukljanina, str. 189.
1

C II.

Sigillum Litouiti, protospatharii epi to chrusotriclino, ypati et stratigo Seruitj et Zachlumi^, et datum tibi Be tro abbati et reliquis fratribus in mense iulio, indictione 2 septima. . . . s predictus uenerabilis Petrus abbas et fratres eius postulauerunt nobis sanctum 4 Pancratium de Babina, quod est in Meleta, quatenus hoc habeant in postestate sua. Nos autem cognoscentes eos iustos esse etiam et certantes 5 propter salutem hominum secundum postulationem eorum fecimus et dedimus eis prephatam ecclesiam, 6 ut non uirtutem patiantur neque a Raguseis neque ab aliis quibuscunque hominum, sed, ut ordinent ibi abbates, quos uoluerint. Quisquis autem presumpserit impedire predictum abbatem Petrum, habeat maleditionem patris et filii et sancti Spiritus et eiusdem uirginis matris. Et post obitum predicti abbatis quemcumque constituerit in sancta ecclesia, ipse habeat earn. Et propter stabilitatem et securitatem illorum datum est eis presentem (!) sigillum, quod cum nostro uullotirio signatum est supter 7 in mense et indictione 8 prescripta.
1 Ovo je mjesto radirano. Postoji ostatak nekog znaka slinog velikom slovu L. ii smatra to ostatkom hrizmona. - 2 Najvjerojatnije je da kraticu ina*, koja za vrava vitiastim zavijutkom treba razrijeiti sa indictione. 3 Prva je rije ekoro potpuno raidirana. ii idem, iako se to ni po emu ne moe utvrditi. - 4 Od sanctum do Babina je radirano i kasnije drugom rukom ispisano. - 5 ii netatto ita: cementes. 6 ecclesiam kasnije nad razurom napisano istom rukom i tintom kao gore. - 7 ii ita supra. - 8 Za ovo vrijedi isto to i pod biljekom 2.

//
Perg. 265X.70. Pismo: karolino-gotica. Acta s. M. M. saec. XII 26 (bis). franjevakog samo Illyr. sacr. VI, 45; srpnja); Smiiklas spomenutom ruko Letopis popa Duk Dri. arh. u Dubrovniku:

Prema Mattei Zibalone I, 181 (biblioteka stana u Dubrovniku)1 ovu varijantu isprave donose: Farlati, Cod. dipl. CSD I, 15 (s datumom oko godine 1025. dne 7 Cod. dipl. II, 68-69 (s datumom oko god. 1151.). Prema pisu iz Dravnog arhiva u Dubrovniku tekst donosi ii: ljanina str. 190. Na poleini se nalaze slijedei karolino-goticom: kratki regesti i biljeke: a) savremenom chratii;

facta a Lutauito de ecclesia sancti Pan-

b) goticom XIV St.: Donatio facta monasterio de ecclesia sancti Panchratii de insula Melete in omnibus suis terris. c) rukopisom XVIII st.: ad numerum 26 an. 1151.

72

Sigillum Lotauitti, protospatarii epi tho chrussotriclino, ypati et stratigo Seruie et Zachulmie, datum est tibi Petro abbati et reliquis tuis fratribus in mense iulio in die septima. 2 Idem predictus uenerabilis Pe trus abbas et fratres eius postulauerunt nobis ecclesiam sancti Panchratii de Babbina palla, que est in Meleta, cum omnibus terris, quatinus in potestate sua omni tempore possiderent. Hec enim petitio ualde placuit nobis dare locum istum bis dei fidelibus seruis pro salute nostra et pro remissione animarum omnium nostrorum defunctorum. Igitur concedimus et stabilite damus eis prephatam ecclesiam cum omnibus terris, ut nulla (!) uim uel inquietationem patiantur neque a Raguseis neque a Stagnensibus neque ab aliis quibusque hominibus Latinis uel Sclauis, sed semper sine calumnia et sine impedimento omnis umane 3 persone locum prephatum possideant. Quicumque autem causa inuidie eis impedimentum fecerit, dei omnipotentis et uirginis Marie et principis apostolorum Petri omniumque sanctorum maledictionem habeant. Damus et stabilite affirmamus et sigillum cum nostro uulotirio signamus eis. Datum in mense iulio in die 4 prescripta.
1 U Domenutom rukopisu Ma,ltei-a prije samog teksta isprave stoji: Copia di una scrittura in certa per^amena esistente nell'archivio del monistero di Lacroma nel dominio di Ragusa. - 2 ii ispravlja ovo mjesto prema varijanti I u y>indictione 3 septima. Kukuljevi i ii itaju netano uicine, 4 Ovdje vai ista napome na kao i kod biljeke 2.

55. 1040. U Splitu. Splitski prior Nikifor nabraja kupljene nekretnine.1

Donji uglovi beneventana. u su

Perg. sva premazana zaobljeni zbog prirodnog Na poleini kratki Arh. samostana

taninom tako da \e teko itljiva. oblika pergamene. 300.175. Pismo: st.

regesti XV i XVII

sv. Marije u Zadru, fond samostana

sv. Rajnerija

Splitu.

Luciu: Inscriptiones Dalmaticae, Venetiis 1623. p. 66 i Farlati: Illyr. sacr. III, 126. donose samo poetak isprave. Cod. dipl. CSD I, 111. Raki: Doc. br. 36. Mjesta koja su danas neitljiva preuzeta su prema itanju Rakoga u za gradama
i

P.* In nomine sancttj et indiuidue trinitatis. Anni quoque dominice incarnationis millesimo XL per indictione prima. 3 Regnante domino no stro perpetuo ae piissimo augusto Michahelo, magno imperatore, resi dente uidelicet Lampredius archiepiscopus una cum Nikiforio priore. Sub illorum namque temporibus ego Niciforius prior h^c breue recordatio iubeo conscribere de comparatione domorum (et) territoriis. In primi comparaui ipsa parte de turro et paratineas de Petrana Casilina per XIIII solidos per finem tenendi. donandi cui michi placuerit. Quorum 73

notitia testium: Fusci Gricine teste, Tiueri teste, diacono Sema teste. Ideoque comparaui a Danielu partem illius de ipsa turro per XX solidos per finem, et a cognatu eius Zune presbiter, dedi illi casa a sularu, quod comparaui de Zalac, et dedit michi in scamparactione per se per XX solidos: Gricine testis, diaconus Platumissa testis, Zuuerana testis, PeIrana Traguri testis. Similiter comparaui quartam partem de ipsa turro de filia Toduru, Audocu uxore, TJueranizza per XXX solidos per finem in presentia horum testium: ep(iscopus Lamp)redius, (D)omini(cus) iudiactor testis, (ar)chidiaconus Fusco testis, Crebesoy (?) testis, Kassanagu testis, Platumissa testis, Duimo Caputa testis, Zuuerana testis et in presentia Ursana de Petrana Masitulo et Dominicus Pundrulo et Graulu, fratres illius mulieri. Omnes hi testes et omnes illos inquisiuimus et per illorum iussione comparauimus. Ideoque comparaui partem illius Bucta 4 de ipsa turro et de paratinea per VII solidos per finem: Zorgi Polludusa testis, Platumissa testis. Insuper comparaui partem de presbiter Carauia per VIII solidos: Platuchlebu testis, Petrana Tragurinu testis, Kassanagu testis. Attamen comparaui partem de ipsa turro de filia Bona Lampata de intus et foras per XII solidos per finem: Kassanagu testis, Zuuerana testis, Sema testis. Insuper emi partem de turro de uxor presbiteri, filio Sassu, de intus et foras per X et VIII 5 solidos per finem. Et hec notitia testium: Fusci Grizzine testis, Duimii Grassu 6 testis. Zu uerana testis. Ideoque comparaui partem de ipsa turro de mulier Cilda Lagana de intus et foras per finem finita per XII solidos in presentia Fusci Gricine testis, Kassanagu testis, Platumissa testis, Zuuerana testis 7 Dabrus scriptor ac . . . Danielu 8 diaconus Dabro et presbiter Fusco, sicut in sceda uetera scfripta] repperimus, ita scribere curauimus.
1 Vjerojatno se radi o kupnji prostorija u nekoj kuli (turro) gradskih zidina. Tumaenje Rakoga da se radi o zemlji (turro terra) nije prihvatljivo. - 2 O-vdje po svoj prilici nalazio hrizmon . - 3 Pogrekom pisara prvotne isprave ili prepisivaa krivo je oznaena indikcija, jer je 1040. godine bila VIII i IX indikcija. Prva indikcija uope ne dolazi u vrijeme vladanja cara Mihajla IV (1034-41). 4 Ova se rije moe shvatiti i kao lino ime. U koliko se ita kao Bucta (to je vjerojatnije), onda je c pisano goticom. Inae se moe itati kao Bitta. Raki ita biata bez tumaenja. - 5 Raki ita: Hill. - 6 Raki ita: Grassa. - 7 Raki uadopunja: Et ego. - 8 Raki ita: diaconus Domnio. Ostala neproitana mjesta nijesu bila itljiva ni u vrijeme Kukuljevia i Rakog. - 9 Na istoj pergameni naknad no je drugom rukom upisana beneventanom darovnica opatice Madije samostanu sv. Benedikta u Splitu. Ta je datirana sub primo Simonis ducis anno. Raki je taj dokument donio pod brojem 141. Tada mu jo nije bilo jasno o kojem se Simonu radi. U izdanju Historia Salonitana Tome Arcidakona (str. 6'i) Raki ispravlja svoje ranije miljenje: Subintelligendum opinor Simonem, cuius spalatensem ducalum mentor at spalatensis documenti exordium hisce verbis: Sub primo Simonis ducis anno (Documenta p. 180). Instrumentum hocce attribueram a. 1091.-1099.; nunc verum illud refero ad a. 1103/4. Naime Toma Arcidakon u XVII glavi svog djela veli da je kralj Kolomau postavio ducem quendam qui erat per Chroatiam exactor regalium tributorum. Zbog ovog razloga u ovo izdanje nije unesen spome nuti dokument.

74

56. Izmeu 12. VI 1042. i 1. I X 1044. S. ban i carski protospatar poklanja samostanu sv. Krsevana u Zadru crkvu, koju je on dao sagraditi, zajedno sa crkvenim priborom i nekim posjedima.
Original ove isprave je po svoj prilici davno nestao. Ve je Lucius poznavao samo prijepis isprave, koji zbog krupnih kro nolokih pogreaka nazivlje mendosum (De regno Dalm. et Croat., lib. II, c 8, p. 80). Po njemu su tekst isprave donijeli Farlati: Illyr. sacr. V, 43; Cod. dipl. CSD I, III i Raki: Doc. br. 37, koji unosi u tekst mnoge vlastite ko rekture. G. Praga uz svoju raspravu: Lo scriptorium di san Grisogono di ara (Archivio storico per la Dalmazia VIII, 1929, fasc. 42, t. IV) donosi snimak jednog prijepisa ove isprave, pisanog beneventanom, koji se tada nalazio u biblioteci obitelji Filippi u Zadru. Po svemu izgleda, da je to isti prijepis, koji je poznavao i Lucius. Taj je prijepis tokom II svjetskog rata nestao. Zbog netonih podataka u formuli datiranja vladaju sasvim razliita milje nja o tome kojem vremlenu isprava pripada. Lucius smatra da treba zadrati 1018. godinu, jer nas na to upuuju temporum mores et suppelectile tunc in ecclesiis usitatum. Farlati veli da se incipiente anno decimo ima shvatiti desete godine vladanja Konstantina Monomaha, t. j . 1052. godine. Raki smatra da je u originalu broj godine bio izraen rimskim brojkama i to za pravo MXLII, a ne MXVIII. Do te je pogreke navodno dolo krivim ita njem prepisivaa, koji je brojku L zamijenio brojkom VI. Za netani broj indikije XXII Raki misli da se odnosi na epaktu i korigira taj broj u XXVI uskla ujui tako epaktu sa godinom 1042. Isto tako Raki veli da je formula intrante anno pogrena, jer je Konstantin Monomah proglaen carem tek 12. VI 1042. Budui da se u ispravi od 1. IX 1044. (br. 57) spominje opat sv. Krsevana Vitalis, onda prema njegovom miljenju ovu ispravu treba datirati izmeu ova dva datuma. Meutim oslanjajui se na korekture rimskih brojki, Raki ispravu datira sa 1042. god. injenica je da je prepisiva brojke u formuli datiranja netano prepisano, pa se prema tome moemo pouzdati jedino u podatak temporibtis domino Constantino Monomacho (!) i u prvu vijest o opatu Vitalu.

+ In nomine domini nostri lesu Christi. Ego S.1 banus fabricaui istam jeelesiam ad honorem saneti Nicolay confessoris Christi, et sancti Petri apostoli et sancti Stephani pontificis et beati Dimitrii martiris et magni Ghrisogoni martiris nec non beate dei genitricis Marie adque (!) omnium sanctorum Christi; cum coniuge mea Maria fabricaui earn. Sub temporibus domino Constantino Monomacho (!). 2 Ego denique S., banua et imperialis protospatario, 8 compleui hec omnia intrante anni domim millesimo octabo (!) decimo, indictione uicesima secuna, incipiente anno decimo. 4 De propria mea facultate laboraui earn et dedi in earn XV panno (!) de sirico et una cortina5 de sirico, V planetas de siricos (!) et 75

IUI paria de bracilo 6 et IUI (paria) manipulos, I U I stolas, VI camiso, 7 IUI amictos, I U I cingulos, unam upam, I coclarem, 8 I fistulam de argento, iconas quinque, unam de argento, III cruces, I de argento, filactas 9 I U I de auro et III de argento, unam capsam et I turibulum et II calices de argento, III libros missales, I passionario (!), III omelie, emaragdum I, duo antiphonaria, II manuale, 10 splalteria (!) IUI, imnaria II, brebiarium (!) I, dos cirostata, 11 I sellam, I pario de bacili (!),12 III facitergia. 18 Dedi etiam unam curtem, que cognominatur Insula 14 cum e.cclesiam (!) s. P. 15 et cum VI seruos et I U I ancillas et alia curte, que uocatur Nona sella cum XII familia (!) et tertia curte, qui (!) dicitur Butina uiso 16 cum VIII familias. Dedi XX iumentas 17 cum II equos et XXX uaccas et CCCC pecora et XXXV porcos. Posui III campanaa, que sunt apreciata 18 I libram de auro. Hec omnia et cum ipsam e^cclesiam19 trado in potestatem 20 domini mei patri spiritali Transoni 2 1 abbati, ut sit imperpetuum cellam 22 sancti Ghrisogoni, cuius sacratissima membra Iadera retinetur (!). 23 Et si quis,- quod absdt, ausus fuerit subtraere ex meis uel extraneis, moriat (!) deramato et non abeat 24 semen super ter rain et persoluat libras auri XXX; insuper iratum abeat 24 patrem et filium et spiritum sanctum et maledictionem a CCCX et VIII sanctos patres et in nouissimo maranathe 25 cum diabolo et eius tetro (!) angelos ac luda Scariothe in inferno muneretur. Et hqe cartula uolumus, ut in sua maneat firmitate. Et ego Marco, indigo (!) 26 episcopus Chroatensis, collaudo, confirmo, corroboro atque concedo.
I
i
;

1 Ovu siglu Lucius, a po njemu svi ostali izdavai, razrijeuje sa Stephanus. Ime ovog bana nije nam poznato iz drugih izvora. Meutim G. Praga tvrdi, da je naao neki prijepis ove isprave iz XIII stoljea, iz kojega se moe razabrati da tu siglu treba itati Suinimir. Ta njegova tvrdnja nije jasna, tim vie to ne govori gdje se taj prijepis nalazi. S njegovim miljenjem teko -je uskladiti historijske podatke samog dokumenta. (V. G. Praga: La Chiesa i Roma, i Croati, Italia Croazia, Roma 1942, p. 198). - 2 Lucius i svi ostali izdavai imaju Constantini Monomaci. * Lucius i svi ostali izdavai protospatarius. * Rakova korektura datiranja glasi: . . . compleui hec omnia intra annum domini millesimum (XLII), inictione X, epacta autem XXVI. - 5 Raki ita: cortena. 6 Raki ita bracilo. - 7 Raki s e ita camisas. Lucius i svi ostali izdavai itaju cocleare. Lucius i ostali izdavai itaju filacteria. - 10 Lucius i svi ostali izdavai itaju manicale. - n Lucius, Farla,ti i Kukuljevi itaju cerestata, dok Raki cerostata - 12 Lucius i ostali izdavai itaju bracili. - 13 Lucius, Farlati i Kukuljevi itaju facinegia, a Raki tako itanu rije ispravlja u facitergia. ~ 14 Lucius, Kukuljevi i Raki itaju infula. Farlati ita insula, a i Kukuljevi upozorava, da bi tako ta rije imala glasiti. Raki smatra da, bi trebala glasiti uitula. - 15 Lucius i Farlati itaju>.s. P e t . . . , dok Kukruljevi i Raki sancti Petri. 16 Kukuljevi ita Butinaues. Raki to ispravlja u batina ues. - X1 Lucius i svi ostali izdavai itaju iumenta. - 18 Lucius i svi ostali izdavai itaju appreciate. 19 Lucius i svi ostali izdavai itaju ipsa ecclesia. 20 Lucius i evi ostali izdavai itaju potestate. 21 Lucius i svi ostali izdavai itaju domino meo patri spiriluali Trasoni. - 22 Raki ispravlja: (in) cella. - 23 Lucius i svi ostali izdavai itaju Iadere retinentur. - 24 Lucius i svi ostali izdavai itaju habeat. - 25 Lucius i svi ostali iadavai itaju maranatha. - Lucius i Farlati itaju Iudigo, Kukuljevi i Raki indignus.

76

5l
i 044, 1. rujna. U Zadru. Dauseta ostavlja oporuno samostanu sv. Krevana svoj vrt.
Perg. sa oteenim desnim gornjim uglom tako da je zadnji dio prvog uniten. 225.315. Pismo: beneventana. Na poleini i regest XVII goticom st. XV st.: De orto s. Criso, que (!) est iuxta sv. Krevana, retka

monasterium,

Dr. arh. Zadar: Spisi samostana Raki: Doc. br. 38.

kaps. I, m. B, br. 3.

Farlati: Illyr. sacr. V, 43 donosi samo sadraj. Cod. dipl. CSD I, 114. Raki nazivlje ovu ispravu charta suspecta zato to je vrlo slina'oporuci Andrije priora iz 918. g , a i zbog toga to se vrijeme vladanja oznauje imperantibus piissimis et perpetuis augustis Constantino impertoribus, dakle, u pluralu, iako se spominje samo jedan car. Raki misli, da je sastavlja prepisao tu formulu iz isprave Maja priora iz g. 986. Budui da je Konstantin IX Monomah stvarno vladao kao samovladar 1042.-1055., nije jasno zato je Raki zadrao datum Dauzetine oporuke (1044.), a opet interpolirao i ime Bazilija II, koji je u doba isprave Maja priora vladao zajedno s bratom. Konstantinom VIII. Moda je sastavlja Dauzetine oporuke stvarno imao pred sobom neki zastarjeli predloak iz tog vremena, pa je stoga dolo do te formulacije u pluralu; no, budui da se ispravno navodi samo ime Konstantina (IX), ta pogreka ne bi trebala biti razlogom da se sumnja u autentinost isprave. To vrijedi i za slinost s formu lama ostalih poznatih oporuka (vidi br. 33).

+ In Christi nomine et eiusdem incarnationis an[no mille]simo quatricesimo quarto, indietione tereia decima, sub die fere prima mensis septembris. Imperantibus piissimis et perpetuis augustis Constantino ipperatoribus (!), cathedra pontificali regente Petrus, uenerabili episcopo, et domino Andrea priori. Maturiori namque et salubri consilio a maioribus prouisum est, ut omnis omo ante dies mortis sue disspensare facultatulas, prius quam mortis periculo urgeat, cuiusque successus incertus nesciat, utrumque eam repentina ueniat mors, aut officia lingue priuata non queat, quod cupit, testari. Quamquam ego Dauseta pecatrix sana mente integroque consilio cartula testamenti scribere rgauimus. Uolo namque et iubeo, ut ortus, qui est iuxta monasterium, cos (!) emi ex meo proprio precio, fiat in potestate sancti Crisogoni martiris pro redemcione anime mee ac defuncti uiri mei, ut ipse abbas Vitalus, in cuius manus ortum tradidimus, cum sua congregacione orent omnipotenti deo pro redemcione anime nostre. Quicumque uero nostra dimissione contraire uoluerit, iratum abeat trinum et unum deum et malediccione a tricenti decern et octo sancti patres et in inferno cum diabolo et angeli eius ac Iudas Scariothem muneretur. Actum tempore, die et loco a consulubis (!), ut supradictum est. Is 2 palam testibue:

77

Signum tnnti: Trun 3 Paulus testis Malus comerzari testis

Petrus leuita testis Martinus leuita testis Iohannes testis

Ego Crisana diaconus rogatus scripsit (!) et compleui. Amen.

1 oteeno mjesto. - 2 Raki ita: us; pravilno je is u znaenju his, gdje je h ispalo, jer se u ono doba nije italo. - 3 Raki ita: tribunus. O rijei trun* v. bilj. 1. dokumenta br. 37.

58. 1050, mjeseca lipnja. Tremiti. Sveenik Ivan, sin Gaudija Cherllicco iz Splita, predaje sebe i crkvu sv. Silvestra na otoku Bisevu (Buci) opatu samostana na Tremitima.
Perg. 325(.215. Pismo: beneventana. Bibliotheca Apostolica Vaticana, Cod. lat. 1067: Chartlarium seu diplomata Abbatiae S. Mariae de mare et S. Iacobi Tremitensis insulae, ff. 112112 M. Barada: Dinastiko pitanje u Hrvatskoj XI stoljea, Vjesnik za arh. i hist, dalrn. L, str. 176-178 donosi varijante nekih mladih rukopisa, ali te nemaju naroito znaenje. Konstantin IX Monomah je vladao od 11. VI 1042. do 11. I 1055. Na vrhu stoji biljeka: Saneto Siluestro de Uuci insule maris, a kod treeg retka na desnom rubu gore: Exultate eo.

+ In nomine domini nostri lesu Christi. Octauo anno inperii domini Constantini Monomochi, sanctissimo imperatore nostro, mense iunio tertia indictione. Ego Iohannes. presbiter et monaehus, filius cuiusdam Gaudii, qui supra nomen Cherllicco uocatur, de ciuitate Spalato, clarefacio, quia deo adiuuante ex propria causa mea laboraui et dedicaui ecclesiam saneti Siluestri pape in insula, que uocatur Buci. Unde modo congruum ac uoluntarie mihi est illam offene et tradere in ecclesiam sancte^ dei genitricis et uirginis Marie, que dedicata est in insula Tremiti, ubi regimen tenere uidetur dominus Guisenolfus, uenerabilis abbas, ne forte post mortem meam inordinata permaneat. Quapropter ego Iohan nes, presbiter et monaehus, una cum domino Berigui, aduocatorem meum et rex Marianorum, et cum aliis iuppanis, qui subter scrip ti sunt off ero atque trado me et ipsam sanetam dei ecclesiam cum omni suo conquesitu in manibus tuis, domine Guisenolfe, uenerabilis abbas, ut tarn tu quam et tui posteriores potestatem habeatis illam ordinre, sicut et alie_ celle^ uestr^.Et si qualiscunque tempore tarn ego seu episcopus siue abbas de aliis locis uel qualiscumque persona hominis subtraere aut contrare (!) uoluerit ipsam sanetam ecclesiam, aut de eius conquisitu primitus dei ira ueniat super eum et fiat sub anathema maranathe et fiat segregatus a consortio dei et habeat partem cum luda traditore, qua dominum tradidit. Quapropter hanc scriptam traditionis atque 78

offertionis mee scribere rogauimus te Falconem, presbiterum atque notarium intus in insula, que uocatur Tremiti, mense et indictio super scripta. + Egio Berigoy testis iudex Maranorum. + Radabano iuppano testis. + Tichano settinico testis. + Bodidrago iuppono (!) testis, -f Sedrago iuppano testis. Et omnes Maranos testes.
1 Opis kartulara se nalazi u Vattasso-Carusi: Codices 10700), Romae MCMXX.

Vaticani

Latini

(10301-

59. 1050-1055. U Dubrovniku.

Dubrovaki prior Petar Slaba dosuuje samostanu sv. Benedikta na Lokrumu imanje koje je ovome neko oporuno ostavio sveenik Dominik.
Tekst ove isprave donosimo prema djelu Luigi de Giorgi: L'isola di Lacroma ossia notizie geografiche storiche su detta isola, Vienna 1860., p. 15-16. 0 ovoj ispravi autor na str. 7. veli ovo: Questo documento esiste luttora nel Monastero di Montecassino, ove io stesso nelVoccasione del mio passaggio per quel celebre santuario, or sono pochi anni, ebbi opportunita di vederlo ed esaminarlo per la gentilezza del priore Biblotecario d'allora D. Sebastiano Calafati, uomo chiaro per ingegno ed erudizione.1 Kukuljevi (Cod. dipl. CSD I, 112) donosi tekst prema rukopisu: Cronaca antichissima, kod fratarah dubrovakih II, str. 217<.<.,2 a datira je kao i Muratori (Italia antiqua . IV, Diss. LH) godinom 1044. Pri jepis ove isprave donosi i S. Cerva u rukopisu Sacra metropolis Ragusina I, str. 38-41 (Biblioteka dominikanskog samostana u Dubrovniku 36-IV-14), Te kstovi svih ovih prijepisa ne poklapaju se medu sobom. Mi smo odabrali gore spomenuti tekst, jer ga je Giorgi izravno prepisao iz predloka koji pokazuje najmanje pogreaka. O datiranju ove isprave ii (Letopis popa Dukljanina str. 77 bilj. 51) veli: Budui da je ova isprava esto prepisivana, pobrkana joj je grekom prepisivaa formula datiranja, jer vladanje cara Konstantina IX i carice Teodor upu uje jedino na vrijeme izntedu 1050. i 1054, a nikako ne na god. 1044.. kako je ispravu datirao Kukuljevi. Inae je autentina (gl. Jireek, Romanen I, 46).. Muratori, Cerva i Kukuljevi datiraju ispravu prema XII indikciji. Meutim ostali elementi formule datiranja su nejasni i ne poklapaju se u spomenutim rukopisima. Konstantin IX Monomah je vladao zajedno s caricama Zojom i Teo dorom do 1050. godine, kada je umrla Zoja. Od te godine do svoje smrti 11. I 1055. vlada zajedno s Teodorom. Tim vremenskim razmakom smo datirali ovu ispravu, jer sigurnijih indicija nemamo. (V. Georgije Ostrogorski, Istorija Vizantije, Beograd 1959. str. 310-320).

79

In nomine sanete et indiuidue trinitatis, undecimo Kalendas Martii, luna II, cons. 3 VI, indictione XII, 4 temporibus piissimi augusti Constan tino scilicet Monomacho (!) una cum domna Theodora, piissima augu sta, apud nos vero degente Vitalis episcopus (!), prior quoque Petrus cognominatus Slaba. Ego denique Petrus, praefatus prior, cum omnes pariter nobiles atque ignobiles mei tam senes, iuvenes, adoloscentuli, quam etiam pueri securitatem quidem firmam atque inclitam huic monachus presbyter Dominicus, tarn ei quam et omnes parentes eius quo ad hoc sit et erat usque in finem seculi 5 . Ex eo igitur qualiter anteces s o r s nostri tulerunt ei per vim haereditatem sancti Cosme et Damiani cum domibus, que sunt circa earn, que quondam emerant parentes eius ex quodam vir nomine Balsamus in centum et decern solidis et miserunt earn per pecuniam Graecorum in publico, ut fieret praetorium plus miseri obseruantes eorum mandata, quam domini precepta, qui dixit: Do mus mea domus orationis vocabitur, vos autem fecistis earn speluncam latrionum. 6 Et illud: In ecclesia domini aut orate aut psalite, verba autem otiosa nolite dicere. Unde notandum est nobis, fratres carissimi, ut, si verba otiosa dominus in ecclesia sua prohibet dicere, quod Ieue est, quod magis nos prohibet in ecclesia sua lupanar 7 facere, quod nimis gravissimum est. Et si ego tantiilus homo nihil volo in domo mea cernere sordidum, sed omnia pulchra e t nitida, quanto magis deus, qui est rex regum et dominus dominantium, vult habere omnia pulcrissima et nitidissima 8 in domo sua. Quapropter timore perterriti optantesque nos ex antiqui hostis laqueo eripere, rogauimus predictos monachos omnes unanimiter, ut in loco fabrice constructo alterum praetorium et prefatam haereditatem 9 fiat secundum domini praeceptum a modo et usque in sempiternum liberum, ut decet domum dei. Et hoc factum est, sicut praefati sumus, ex consensu omni 10 populo (!) et domini Petri, venerabilis abbatis, quantis morabitur temporibus, et successores in in sula Lacrumno, 11 sub cuius regula degebat etiam et ipse monachus. Unde non audeat eis hoc nullus cuiuslibet homo contradicere, nee suc cessor scilicet noter, nee nobilis noster. Quod si quis noster 12 siue suc cessor vel nobilis noster temerare presumpserit soluereque attemptauerit 13 firmissimo pacto nostro, habeat ille mancip videatur, iram dei omnipotentis patris et filli et spiritus sancti incurrat et sancto rum omnium ac maledictionis vinculo tercentorum decern et octo patrum insolubiliter denodetur 14 et in nouissimo maranatha cum diabolo et eius tetros ministros (!) ac Iudam Scariotam (!) in gehennae baratrum 15 muneretur et statuta priuilegii redintegrare duplicia 16 pretio iudiciali sententia perdonetur 17 atque conuiciatur. Actmn est hoc et palam testibus corroboratum tempore suprascripto, mense februaru. Et nosmet ipsi hec privilegia, qui hoc disposuimus facere, elegimus tantos ac tales testes. Primitus omnium: Ego prenominatus prior testis sum et hoc est + signum meum. 18
19 Signum + manu Stephani presbyteri filii Signum + manu domini Lampridii presbyteri, filius Ioannis presby teri. 80

80

Signum + manu Ursaeii diaconi. Signum + manu Triphonii 2 1 diaconi. Signum + manu Patraca diaconi. Signum + manu Nicephori diaconi. Signum + manu Dabri diaconi. Signum + manu Petri diaconi, frater 22 Georgii. Signum + manu Andree diaconi. Signum + manu Canialbi. + Petri, frater Ursani presbyteri, cum filio suo Dobro. 23 Signum + manu Andree, filii Norati 24 presbyteri. Signum + manu Mitro caput. 25 Signum + manu" Aiabalae. 27 Signum + manu Peruani Pusci. 28 Signum + manu Benies. 29 Signum + manu Petri Arebacoli. 30 Signum + manu Proculi, frater Ursaci diaconi. Signum + manu Petri, filius Signum + manu Andree, filli Marnaci Lanipri. Signum + manu Zamari. Signum + manu Ursaci, filius lacobi. Signum 4- manu Andree, filius Sclepi. Signum + manu Lampridii, filii Micatii monachi. Signum + manu Marguci cum fratre suo Ursaci, filio Sisini. Signum + manu Lampredii, frater Bubani. Signum + manu Vitalis, indignus meritis peccatorque atque infimus subdiaconus, qui hane scripsit paginulam. 31
Uza sva nastojanja nije nam bilo mogue saznati da li taj rukopis postoji jo danas u arhivu samostana, Montecassino. 2 Ovaj rukopis nije bilo mogue pronai u biblioteci franjevakog samostana u Dubrovniku. - 3 Moda se misli na konku rente. 4 U Cronaca antichissima prema, Kukuljeviu formula datiranja glasi: undecimo Kalendas Martii, luna II, indictione XII Conc. IHI, a kod Cerve: undecimo Kalendas Martii, luna V, indictione XII, con. II. - 5 Cronaoa antichissima: . . . et omnibus, qui adhuc sunt et erunt monachi usque ad finem seculi. Cerva: > . . . omnes parentes eius, qui adhuc sunt et erunt usque in finem seculi. - 6 U ostala dva rukopisa ovdje slijedi jo jedan citat: Et iterum: Vacate et videte, quoniam ego sum dominus (Cerva: deus). 7 Cronaca antichissima: humpmana. 8 Cronaca antichissima: mundissima. Cronaca antichissima: ex prefata here ditates. 10 Cronaca antichissima: omnium. - n Cronaca antichissima: Lacrumeo. - 12 Cronaoa antichissima: nostrum. - 1S Cronaca antichissima: temptauerit. - 14 Cronaca antichissima: innodetur. - 15 Cronaca antichissima: in gehenna baratro. 16 Cronaca antichissima: dupliciter. - 17 Cronaca antichissima: perdamnetur. 18 Cronaca antichissima: signum manus. Isto tako dolazi oblik signum manus 19 20 i kod svih ostalih svjedoka. Cronaca antichissima: filii Beles. Cronaca anti chissima: frater Ioannis. 21 Cronaca antichissima: Triphonis. - 22 Cronaca anti chissima: fratris. - 23 Cronaca antichissima: fratris Ursani presbyteri cum filio suo Dabra. 24 Cronaca antichissima: notari. 25 Cronaca antichissima: Mihaci caput de Rapo. 26 Cronaca antichissima: Ioachimi filii Gauri. - 27 Cronaca anti chissima: Tabaleci. - 28 Cronaca antichissima: Pervanne Putei. - 29 Cronaoa antichissima: Bolesmini. - 30 Cronaca antichissima: Arabarbi. - S1 Kod Cerve popis svjedoka glasi ovako: + Signum manus Ursaci diaconi. + Signum manus Cassialti. + Signum manus Beniaminus. + Signum manus Ursaci, filius lacobi. + Signum manus Aripe diaconi. '+- Signum manus Petrus, frater Urse. + Signum ma6 CODEX
1

81

hus Petrus rebarbi. + Signum manus Andreq, jilius clepi. + Signum manus Petraci diaconi. + Signum manus Andrej filius . . . + Signum manus Proculi, fratris Vrsaci diaconi. -f- Signum manus Nichifori diaconi. + Signum manus Michael, -t- Si gnum, manus Petrus. + manus Lampridii filius . . . + Signum Michael monachi cum filio Dabro. + Signum manus Stephani presbiteri, filii Bile. + Signum manus Dabri diaconi. + Signum manus Michi filius... + Signum manus Andreq filius Marnaci. + Signum manus Michael cum fratre suo Ursaci, filii Sisinnii. + Signum manus domini Lampridi presbiteri. + Signum manus Petrus diaconus, frater Georgii, + Signum manus Tabaliq. + Signum manus Lampridii, filius Bubanni. + + Signum manus Lam pridii prqsbiteri, filius Ioannis prqsbiteri. + Signum manus Andreq diaconi. + Signum manus Peruannq Fueri. + Signum manus Vit aus, indigni meritis peccatoris at que infimi subdiaconi, qui hane scripsit paginulam..

60. 1056. U Zadra. Prigodom pronalaska tijela sv. Krevana neki zadarski ribari se obvezuju davati samostanu jedan dio ribolova.
Prijepis XVII st. sv. Krevana, kaps. I, m. H, br. 4, fol. 2v.

Dr. arh. u Zadru: Spisi samostana

Farlati: . sacr. V, 44. Cod. diph CSD I, 116. Raki: Doc. br. 39 (1). Carica Teodora je vladala od 12. I 1055 do 30. VIII 1056. Godini 1056. odgo vara i navedena IX indikcija.

Anno dominice incarnationis 1046 1 per indictionem nonam. Regnante domino (!) Theodora, gloriosa imperatrice, tempore Grubiss^ prioris. Andreas, uenerabilis laderensis episcopus, cum anxius quereret beati Grisogoni martiris corpus, quod misericors deus ad tuitionem laderensium olim concesserat, tandem in ecclesia et sub altare ipsius martiris illud inuenit. At cum audisset populus, quod beati martiris corpus esset inuentum, cucurrerunt ad cum omnes uiri et mulieres, nobiles et ignobiles, laudantes et glorificantes deum et ruentes prpni in terra unusquisque ho rum, quod ualebat, ante sacrum corpus offerebant. Affuerunt in ter eos et piscatores,qui etiam gripatores nominantur, scilicet Sapana, 2 Pisutel, 3 Podboi et colegq eorum c^teri, qui beato martiri sub iureiurandp promiserunt se suosque posteros unam portionem sue, piscationis omni tempore esse daturos adiicientes et dicentes: ut qui hanc nostram offersionem 4 aliquo tempore subtraere uoluerit, iratum habeat trinum et unum deum et beaturn martirem et potestate loci coactus persoluat martiri hanc portionem inuitus. Que_ promissio a suis promissoribus usque nunc uoluntarie peracla et erit, putamus, peragenda semper.
1

Umjesto 1056. Zabuna je oito nastala grekom prepisivaa. 3

Raki: Su-

pana. -

Raki: Petulel.

Raki:

offercionem.

82

61. 1056. U Zadru. Redovnici samostana sv. Krevana izjavljuju kako je dolo do obaveze zadarskih ribara da njihovom samostanu daju dio ulovljene ribe.
Perg, oteena na pregibu u sredini, a na desnom donjem taninom. 249175. Pismo: gotica XIII stoljea. Na poleini dva regesta XVIIXVIII stoljea. Dr. arh. u Zagrebu: Doc. ant. 3. Doc. br. 39 (2). Cod. dipl. CSD I, 115. Raki: dijelu premazana

" Anno ab incarnatione domini nostri lesu Christi MXLVI, 1 indictione nona, regnante domina Theodora imperatrice et cathedra ecclesie ciuitatis Iadere regente domino Andrea episcopo sub tempore Go-rbine2 prioris et domini Gisi abbatis. Facimus recordationem atque commemorationem nos omnes monachi cum ciuibus Iaderensibus de portiunula, quam omnes cripatores huius ciuitatis dederunt pro salute anime sue in ecclesia beati Crisogoni martiris, unam talem partem, qualem unusquis que haberet, ut si quis contra hec superbia tumidus ereetaque ceruiee noluerit dare supradictam portiunculam, iram dei et ecclesiasticam censuram se nouerit incurrere. Nos hec recordamur et testificamus, quia quando beatissimus Chrisogonus auxiliante deo reconditus est a nobis atque colocatus in sarcofago nouo, supradictus Andreas episcopus fecit amonitionem atque sermonem in plebe, ut si quis aliquod beneficium ad promerendum anime sue remedium dare tali patrono et intercessori pro nobis ad deum uoluerit utique cum magna caritate atque alacri corde deberet offerre, quia satis uituperabile esse uidetur, ille dicebat, ut in die tante festiuitatis sueque consecrationis ex hoc, quod nobis dominus contulit, munusculum aliquod non demus, quia quicquid pro amore suo et sancta eius festiuitate, quam modo nos in terris ueneramur, ei contulerit, sciat pro certo, quia magnam retributionem apud iustum iudicem promerebit in die iudicii cum Sanctis et electis suis in regno celorum. Cumque coram omni populo hec amonitio prolata esset episcopus subiunxit et dixit: Audite, fratres et filii, omnia monasteria libera debent habere iura sua et sub nullius dominio uel subietione atque oppressione malorum hominum debet dimittere episcopus, qui preest, nisi sub ipsis 3 dei seruitio et beati Benedict! regula. Cumque intenti essent omnes ad huius amonitionis uerba, episcopus iterum dixit: . . . . uos a majore usque ad minorem scitis, quia sanctus Crisogonus abuit unum be neficium ab antecessonibus nostris in ista ciuitate, id est, ut omnes cri patores unam partem darerit ei, qualem haberet unusquisque eorum, qui piscarent. Propter quod ego pro amore huius consecrationis beati marti ris Crisogoni concedo et confirmo coram priore uestro Gorbina et co ram uiobismet ipsis, ut istam partem, quam supra diximus, sub nostris temporibus in posterum integram dent piseatores atque confertam beati 83

G.4 monasterio eiusque ancte cngregationi. nde etiam precipimus, ut ipsi, qui hoc beneficium dederint, si pro aliqua causa se subtraere uoluerint et impleuerint uotum, quod promissum est, non permittantur ab illis, qui presunt, preuarieari eo, quod ipsi prompte et uoluntarie delegatum esse dinoscitur. Et ut apertius uobis insinuem, quod homo deo dederit, retraere non debet, sancti euangelii textum requiramus, ubi Zacheus dixit ad dominum: Domine, ecce dimidium bonorum meorum do pauperibus, et si quid aliquiid defraudauero, reddo quadruplum. Unde et ego quamuis indignus episeopus preeepta domini nostri Jesu Christi imitari precipio, ut, si quis transgressus hoc fuerit, componat XII aureos, si autem tarn fuerit improbus, quod stare in hoc contempserit, tarn 5 diu ab ecclesia separetur, quam diu peniteat usque ad satisfactionem congruam.
1 Piearska pogreka; treba da stoji MLVI, to odgovara devetoj indikciji. Carica Teodora je vladala od 12. I. 1055. do 30. V I I I . 1056. V. br. 60. - 2 Preraeni pri jepis dokumenta o istom predmetu iz 17. stoljea (br. 60), koji se uva u zadar skom arhivu, nazivlje tog priora Grubisa. Raeki je samo zbog ovog razloga u ovom dokumentu dva puta promijenio ime Gorbina u Grubissa. Inae ne postoji ni jedna druga isprava s imenom priora Grubisse. 3 Radi oteenih slova Raeki je netano itao ili proizvoljno nadopunio ovo mjesto sa omnipotentis, meutim na dokumentu postoje jo uvijek vidljivi tragovi od sub, dole je ipsis gotovo sasvim 4 5 itljivo. Grisogoni. U tekstu zapravo stoji tan za znakom kraenja iznad slova a.

62. 1058. (?) Dukljanski kralj Radoslav osniva samostan u podruju mjesta (Vlat) i povjerava ga lokrumskim benediktincima. Belem

Ovaj je fragment bio poznat samo iz djela Farlatija Illyr. sacr. VI, 46. Meutim postoji jedan stariji prijepis u kronici, koja se pripisuje Jvanu Ma rina Gundulia (1600-1650), a nosi naslov Annali o sia notitie dell'origine della Republica di Ragusa delle cose piu conspicue occorse in diversi tempi nella medema; racolta da varii manuscritti antiehi. Rukopis se nalazi u biblioteci franjevakog samostana u Dubrovniku. Tekst fragmenta donosimo po ovom pri jepisu. ii (Letopis popa Dukljanina str. 240-241) smatra ovaj fragment, koji mu je poznat po Farlatiju, falsifikatom. Prema Ijetopim popa Dukljanina Radoslav bi postao kraljem 1081/2, dok se nadbiskup Vitalis i opat Petar spominju samo u prvoj polovici XI stoljea. U rukopisu, koji mi donosimo, prvotno je stajala 1045. godina, a onda po pravljena u 1058, Farlati nije datirao fragment.

Tempore Vitalis arehiepiseopi, Petri abbatis et Dominici prioris etc. Ego Radoslavus rex etc. una cum coniuge 1 mea Julia et filio Branislavo volo, quod construatur monasterium in Belem 2 et detur monacis sancti Benedicti di Lacroma etc. 8 84

1 Kod Farlatija uxore. - 2 Kod Farlatija aleni. ii (1. c.) veli da mora sta jati Belem, a to je stari naziv za dananje selo Plat u upi dubrovakoj. - 3 Sa sirane teksta biljeka: L'instrumento nell'archivio dei monaci della Croma anno 1058

63. 1060 (poetkom godine). U Rabu. Isprava o osnutku samostana sv. Petra na Rabu.
Prijepis u kodeksu Documenta diocesis Arbensis fol. 255v256r. Pismo: prehumanistika. Arhiv rapskog kaptola, kodeks br. 43. Pored ovoga postojao je u zbirci Ivana Gurata mlai prijepis Petra Gozinia, koji spominju jo Kukuljevi i Raki, ali danas nije poznato gdje se nalazi. Lucius: De regno Dalm. et Croat lib. II, c. 16, p. 103. Farlati: Illyr. sacr. V, 227-8. Cod. dipt. CSD I, 121. Raki: Doc. br. 41. Izak II Komnen je abdicirao 22. XI 1059. Po svoj prilici je tana opaska Kukuljevia da je ime cara Izaka Komnena ulo u ovu ispravu radi toga to vijest o njegovoj obdikaciji poetkom 1060. g. jo nije bila stigla. Raki datira ispravu: 1059, ultimis mensibus. Nad tekstom stoji naslov: Pro sancto Petro de Valle.

Ab incarnatione domini nostri lesu Christi milleslmo sexagesimo (secundo), indictione tertia decima, 1 imperii moderante habenas domino Comneno, Crouatie Dalmatieque regnum domino gubernante Petro. Diuina crescente religione plurimi Christianorum relinquentes seculum soli deo uixerunt; alii uariis tormentis sua macerantes corpora spiritum exalauerunt, ex quorum numero non sumus, licet tarnen de dei timore conpuncti corde delictorum nostrorum reminiscentes reatum nos omnes acole Arbiane ciuitatis ardenti dilectione et nimio uoto unanim'tatis in insula nostra exoptamus fundare monasterium, portum uidelicet salutis nostrarum animarum. Igitur in principio ego episcopus Drago cum omni nostro clero et maiior2 prior una cum omni populo predicte vrbis, nobilibus, ignobilibus, maioribus minoribusue comuni consensu, ut in ho norem domini nostri lesu Christi et uere perfecteque trinitatis ac beate Marie, genitricis dei semperque uirginis, omniumque sanctorum in no stra insula monasterium construas tibi Falconi 3 abbati tuisque successoribus concedimus, stabilimus et perpetuo iure roboramus unam.ecclesiam, que est hedificata in nomine beati Petri, apostolorum principis, cum suis apenditiis per huiusmodi finem: primitus a capite macerie a monte usque ad riuum et descendendo per riuum usque ad mare et per mare ad molendina et ascendendo per montis uerticem et eundo per ilium usque in priora confinia, tibi Falconi abbati ac successoribus tu^s perpetualiter impendimus. Aliam denique ecclesiam sancti Cipriani uocabulo conditam cum pertinentiis et apenditiis suis coiicedimus per huiusmodi finem: a Ualle obscura usque ad uallem de Fasinu. 4 Alie 85

tres partes circundat mare una cum marina omnibusque scopulis ad istud Promontorium subiacentia (!). Et ualles, que sunt apud sanctum Ciprianum, et alie, que sunt apud sanctum Petrum, hac conditione donamus, ut nullus sine uestre inssionis licentia eas piscari audeat, et quicunque cum uestra licentia piscatum intrauerit, quartam partem piscium atribuat monasterio sancti Petri. Nunc autem nos Drago, prescriptus episcopus, de uoluntate totius nostri cleri et Maius prior et cunctus populus tibi Falconi tuisque successoribus ita uobis concedimus, ut ubicunque de hiis duobus uenerandis locis complaceat uobis domino cohoperant,e monasterium construatis uobis uestrisque successoribus, sicut sa cra beatissimi Benedicti adocet regula. Integre illa ueneranda loca, ut superius constituimus, cum prefatis ecclesiis et omnibus inferioribus ac superioribus suis et cum uiis suis ingrediendi et egfediendi, habendi, possidendi et omnem ordinem monasterialem ibi faciendi concedimus, nullam namque reseruationem cuilibet parentum uel heredum aliquam nostrorum facimus, inde autem quamlibet portionem requirendi, sed eo modo constituimus et stabiliendo firmamus, uel (!) si aliquando tem pore uel nos, uel aliquis nostrorum parentum seu extraneus uobis aut posteris uestris mlestiam intulerit uolens inde aliquod ui aufere uel minuere et non erimus uobis inibi deffensores et adiutores, centum libras auri componamus in monasterio. Et hoc priuilegium et constitutio firma permaneat. Et si aliqua proterua causa infra hane nostram constitutionem aduersus uos orta fuerit, iubemus, ut coram episcopo et priore seu omni populo proclamationem semel facialis, et si seeunda nice nullam uobis mendationem (!) inde fecerimus, licentiam liberam habetote discendendi a nobis et eundi ad regem, et sicut lex docuerit, ibi emendet. Hoc priuilegium tibi Falconi et tuis successoribus taliter scribere iubemus. Actum in urbe Arbensi. Iterum supradieta hereditas sancti Cypriani sit comunis cum saneto Petro affirmamus non a me solo episcopo uel a meis parentibus, sed primo ab ipsa ecclesia et fratribus et omni clero omnique populo obtulimus deo omnipotenti. Ego Drago, immeritus omnium episcopiorum epicopus, cum omnibus nostris clericis confirmamus et constituimus, ut quicumque homo seu de nostra vrbe uel alienus aduersus hanc nostram Constitutionen! litigare temptauerit, anathematis uineulo nerpetuo religetur et omnipotentis dei omniumque prophetarum et duodeeim apostolorum ac trecentum et qiiadraginta quatuor (!) patrum ineurrat maledictionem et cum luda proditore mancipetur in infernum et illam terribilem ac orribilem uocem mereatur audire, quam Christus est dcturus iniquis: Ite, maledicti! Et qui deffensor adiutor extiterit, suauissimam illam uocem mereatur audire cum iustis: Venite, benedicti! Ego Drago episcopus signum + feci. Ego Joannes archidiaconus Sig num + feci. Ego diaconus Georgius signum + feci. Ego Barba presbiter signum + feci. Ego Ioannes archipresbiter signum + feci. Ego Lampredius prior signum + feci. Ego Maius prior signum + feci. Ego Martinus signum + feci. Ego Maius signum -f- feci. Ego Constantinus Sig num + feci. Ego Maius Gattus signum + feci. Ego Marinus signum + feci. 5

1 Lucius: Ab incarnatione D. N. lesu Christi 1062. Indiclione 15. Isto tako po navodima, Kukuljevia i P. Gozini. Indikcija 13. je oito korigirana u 15. da bi se uskladila s 1062. godinom. Iako je jednom i drugom po svoj prilici stariji tekst Antonija Nimirea bio poznat ipak nisu opazili da je isti notar svoju vlastitu po greku secundo ve sam precrtao.Ovu Nimireovu korekturu takoer ni Raki nije opazio. Prema tome nemamo razloga da korigiramo 1060. godinu, koja se s 13. indikcijom slae. - 2 Svi izdavai ove isprave ispravljaju ovaj komparativ maior n ime Maius. Meutim, meu potpisnicima isprave nalazimo dva priora: Lampredija i Maja,. Budui da su potpisi poredam po asti, a Lampredije se je potpisao prije Maja, po svoj prilici je on bio taj maior prior. 3 Ime opata Falkona svi izdavai kroz cijeli tekst bez razloga isipravljaju u Fulco. - 4 Raki: Trasina i tumai imenom: Drasina. - 5 Iza teksta isprave slijedi potvrda kralja Kreimira od 16. V. 1070. (br. 83), a nakon toga slijedei tekst: Nos Stephanus miseratione diuina Arbensis episcopus predictam donationem seu concessionem manifeste cognoscentes fuisse factum etiam in uitilitatem et profectum tarn ecclesie nostre quam monasterii antedicti ratam et firmam habentes presentem donationem seu concessionem, ut maius robur contineat firmitatis, sicut in origincdi, sigillum predicti episcopi Dragi, predecessoris nostri, perspeximus dependere sigillo nostro pendenti iussimus comunire precipientes etiam ad maiorem cautellam et perpetuam firmitatem eandem donationem redigi in publicum instrumentum el excomunicamus omnes, qui contra predictam donationem uenire presumpserit iura et libertates ipsius uiolando. Actum in Arbensi episcopatu. (Signum not). Ego Michael Federici, imperialis sacri palatii notarius, exemplaui nil addens uel minuens, quod sententiam mutet uel tenorem, et de licentia et mandato dicti domini episcopi scripsi, compleui et roboraui.

(Ovu potvrdu donosi Farlati o. c. V, 242/3 i pripisuje je biskupu Stjepanu de Dominis 1249-1258.). Ego Antonius Nimireus, Arbensis archidiaconus, auctoritate apostolica comes palatimus et imperiali notarius publicus ac iudex Ordinarius, ex autentica copia scripta in pergameno manu predicti notarii, que est in quadam capsa parua inter scripturas dicti monasterii, que est apud reuerendum dominum Aloisium Malumbrum, episcopum Arbensem et comendatarium dicti monasterii, fideliter acopiaui. Notar Antonije Nimireus (postao arhiakonom g. 1451.) je pisar ovog najstarijeg prijepisa ispra-ve.

64. 1060, mjeseca veljae. U Biogradu. Kralj Kreimir (IV) daje samostanu sv. Ivana u Biogradu neke i poklanja otok ir je.
Postoje dvije verzije ove isprave sauvane u nekoliko Prvu verziju oznaujemo sa I, a drugu sa II. razliitih

privilegije
primjeraka.

I Perg. na vie mjesta izgrizena. 365X216. Pismo: karolina. Dr. arhiv u Zadru: Spisi samostana sv. Kuzme i Damjana, sv. I, br. 2. Na poleini regest pisan goticom XIV stoljea i krai regest pisan glagoljicom.

-i

87

Drugi prijepis ove isprave s neznatnim varijantama nalazi se u Polichorionu samostana sv. Ivana Rogovskog, p. 45-46. (Dr. arhiv u Zadru) pod naslovom: De libertate ecclesie sancti Iohannis evangeliste Belgradensis. J. Lucius: De regno Dalm. et Croat., lib. II. c. 15, p. 97. Farlati: IUyr. sacr. IV, 3. Cod. dipl. CSD I, 120. Raki; Doc. br. 40. Ljubi: Libellus Polichorion, Starine XXIII, str. 197. Ovaj privilegij je potvrdio mletaki dud Ordilafjus Faletrus 1116. god. (Liber pactorum u Dr. arhivu u Veneciji, I, 110; Polichorion p. 25; CD II, str. 27). Isprava je datirana prema firentiskom kalkulusu, po kojemu 1059. godina traje do 24. III 1060. To proizlazi iz injenice, to je opat Majnard krenuo na put u Hrvatsku poslije 9. XII 1959. (V. ii: Povijest Hrvata, str. 502 i d., i Barada: Prilozi kronologiji hrvatske povijesti, Rad JAZU 311, str. 187-189). Deseta indikcija je u svakom sluaju netacna.

+ Anno ab incarnatione domini nostri lesu Christi millesimo L mo VIIII, indictione X a . Regnante Cresimiro, rege Chroatiorum et Dalmatiarum, mense februario, in ciuitate Belgrado, Dragaslao priore et Theodosio episco po. Absolutionis et libertatis kartula facta est monasterio sancti Iohan nis euangelistae nuper sito in eodem loco presente A.1 abbate eiusque fratribus, ipso rege iubente hoc modo: Ego Cresimir rex tibi uenerabili abbati Andrej tuisque fratribus tuoque monasterii (!), quod mea iussione et solatio immo magis uestro labore inchoatur et perficit[urJ, 2 tribuo et concedo ita, ut premisso ^cclesiastico iure nulli homini subiugemini, nisi deo summo, cui uestram militiam deuouist[is]; 3 uesterque mona sterii (!) 4 sit absolutus ab omni fiscali tributo, excepto, quod gratia karitatis in sollempnitatem 5 eiusdem cclesie^ episcopo loci ipsius agnus unus et ampulla uini 6 largiens tribuatur. Et his largitis non e[piscop]o, 7 n[on] 7a priori uobis illicite ausu temerario liceat dominari. Et ne h.e_c nostra diffinitionis paginula solubilis per labentia tempora uideatur, co ram apocrisario sancte Romane ^cclesi^ uenerabili abbatQ (!) Mainardo misso a Nicolao, sanctissimo papa, roboramus perpetuo permanenda. Cui et ut iure 8 perpetuo adhereat tradita a nobis insula, que. uocatur Iuris, 9 et curte in loco contiguo ciuitatis, quod Rogoua dicitur, cum omni bus possessionibus ipsius monasterii constantissime confirmamus. Si quis autem hanc iuxtam (!) 10 nostram diffinitionem temptauerit soluere, maiestatis iram incurrat superne et nostris sit legibus reus aurea componens [ponjdera 11 centum. Et he_c nostrtj diffinitionis cartula in sua firmitate permaneat. Goyzo bano testes, Boleslao tepizo testes, Piruanego, iuppano de Luca, testes, episcopus Theodosius Belgradensis testes, Dra gaslao prior testes, Iurana, 12 iuppano de Sydraga, testes, prior Drago te stes, Drago de Castriga testes, Georgius urataro testes.
1 Iz slijedeeg teksta oito je, da je to sigla za Andrea. U prijepisu, koji se nalazi u Polichorionu stoji ispisa.no Andrea. 2 Pei-gamena oteena. - 3 Budui da je rije na kraju retka, zadnja slova nisu ispisana zbog nedostajanja prostora. U Po lichorionu deuouisti. 4 U Polichorionu uestrumque monasterium. 5 U Poli chorionu sollempnitate. - e U Polichorionu agnus unus sampulla uini.' - 7 i 7 a Per-

88

gamena oteena. - 8 U Polichorionu cui et iure. U Polichorionu iuxta. Pogreno umjesto iustam. 12 U Polichorionu -Iuraina. U

U Poliehorionu Curi. - n Pergamena oteena.

i0

Ova verzija, koja u stvari nije drugo nego proirena prva verzija isprave, sauvana je u tri razliita srijepisa iz XIV stoljea. Mi donosimo tekst prema najstarijem notarskom prijepisu iz 1324. god. koji oznaujemo sa a. Notarski prijepis iz 1325. god. oznaujemo sa b, a prijepis iz Polichoriona sa c. Njihove neznatne varijante donosimo u biljekama. a. Perg. 445X.430 s ostacima vrpce viseeg peata. Pismo: gotica. Na pole ini regest XIV st. i dva regesta pisana glagoljicom. Dr. arhiv u Zadru: Spisi sv. Kuzme i Damjana br. 2. b. Perg 365X.478 s ostacima vrpce viseeg peata. Pismo: gotica. Na poleini dva regesta XVI i XVII stoljea i jedna teko itljiva biljeka glagoljicom. Dr. arhiv u Zadru: Spisi sv. Kuzme i Damjana br. 3. c. Polichorion samostana sv. Ivana Rogovskog, p. 14, Dr. arhiv u Zadru. Farlati: Illyr. sacrum IV, 2-3. Cod. dipl. CSD I, 118-120. Raki: Doc. br. 40 b. Ljubi o. c, str. 156159. Sto se tie datiranja, vrijedi isto kao kod tipa I. hrvatskih Ova se verzija isprave smatra falsifikatom. V. Raki: Stari priepisi izprava, Rad 36, str. 159-162; ii: Povijest Hrvata, str. 500.

Priuilegium regis Cresimiiri de libertate huius monasterii. 1 In nomine sancte et indiuidue trinitatis cliuine. Anno incarnationis tesu Christi omnium dominantis millesimo quinquagesimo nono abeunte, indictione decima elabente, beatissimo papa Nicholao unmersaliter mun do apostolicante, in Orientis partibus Constantinopoleos scilicet Cuimano 2 imperante ac Beigradi Theodosio presulante ibidemque Dragosiao(!) prioirante, mense quidem februario. Ego Chresimyr, Stephani regis fi lms, dimna fauente clemencia rex Dalmacie Chroacieque, Andream, "virum religiosum deo et hominibus dilectum, monendo rogando ab insu la, que Zuri nuncupatur, aduocaui prefate urbis pontifice, priore, clero ac populo uolente, cogente et collaudante. Quo aduocato suisque fratribus his predictis presentibus episcopo, priore ac Belgradinis ciuibus in presencia eciam domni Mainardi, reuerentissimi viri et ecclesie Romane apochrisarii, legati a supradicto apostolico N. 3 regali auctoritate magnalumque rneorum fauorabili uoluntate scribi mandaui stabile priuilegium libertatis tali usus eloquio: Quia clercatis 4 opitulante gratia tu, abbas Andrea, tuique fratres meis precibus optemperastis, ecclesiam super qua vobis superne suplicaueram edificastis et Christi coadiuuante lnisericordia vestri laboris studio mearumque rerum solacio ad effectum perduxistis, concedo, faueo, annuo tibi Andree abbati et tibi regulariter succedentibus banc auctoritatem et huius potencie libertatem, ut preter debitam ecclesiastice discipline reuerenciam milli mortalium potestati mundane sine spirituali subiecti habeamini, sed usque adeo liberum sit
89

et plenarie absolutum monasterium sancti 0 Iohannis apostoli et euangeliste, ut neque tributum, neque vectigal fisco regali soluat; donaria secularia debita banis, iuppanis uel reliquis potenciolis prorsus nesciat. Ut autem hoc affirmatiue stabiliatur, illud in audiencia et in adencia preli batorum astancium regaliter auctorigo, dominaliter corroboro, potenciaHter confirmo, ut ita diffinitum itaque determinatum habeatur, ne unquam alicuius presumptuose 6 temeritate uel sacrilego ausu profani cuiusuis corrumpatur, sed ut asignatum et descriptum est, eternaliter fixum teneatur. Violo eciam et affectuose concedo ac concessiue affirmo eadem regali auctoritate, ut tota insula Zuri sit propria et specialis pretaxati mohasterii cum uniuersis illic consistentibus tarn ex ipsa natura, quam manuali positura cum terris arabilibus siue non, siluis, saltibus, puteis, fontibus, pascuis in valle aut montibus, prati siccis aut uirentibus et loci eius locis omnibus. Quin ex (!) 7 cella, que in ea est, tempore intermino catholica fidelitate hu'c sublacteralis obice sine ullo efficiatur. Quia uero non inceptor operis dignus laude habetur immo uoti com pos et efficax pro meritis glorificatur, omnis enim laus in fine canitur et ibi necessario deuote orancium cessabit oracio, ubi spes aufugit hu mane uite, si careat uitali sffragio: eadem regali auctoritate una cum Guoicone bano meisque primatibus concedo, faueo, annuo tibi Andree abbati omnibus quoque beatissimi Iohannis monasterium iuxta patrum instituta regentibus Rogoua curtem in condescensione collis proximi et imminentis Belgradine ciuitati positam ab aquilone cum omnibus suis pertinenciis. De regalibus terris iuxta curtem Rogoua. Eadem regali auctoritate dono, concedo, annuo huic sacratissimo sancti Iohannis monasterio eas similiter terras cam hac eadem curte sibi contiguas ab aquilonis latere, ab australi uero a loco arboris, que pagana 8 dicitur, ad usque Blattam et crucem in ea; et a termino Blatte ad usque puteum in Drazani et a loco Dragani per transuersum occidentis ad usque Strauisiga (!) et a Strasiuiga ortha linea per longum ad usque iterum pagane 8 arboris locum. De terris regalibus in Dolani. 9 Eadem regali auctoritate dono, conce do, annuo eidem monasterio terrae in Dollani a Chripino 10 loco incipientes porrectasque ad usque Blattam, a uia quoque puplica et a fon tana protensa ad usque tercium (I) 11 Blattam eo, ubi duo fontes sunt. De regali terra, quam villani coluerunt Neimivir, 12 Vittico, Bis de Cucca,13 Ladareus. 14 Eadem auctoritate regaliter dono, concedo, annuo eidem monasterio eas terras, quas coluerunt, dum uixerunt, ad suum opus isti videlicet: Neimiuir 12 et Vitigo et Bis de Cucca 13 et ladareus in Chrastani in loco, qui dicitur Suuiskhani. 15 De regali terra Ad muros. 16 Eadem regali auctoritate. dono, concedo, annuo eidem monasterio earn terrain, que Ad muros dicitur. De regali terra in Seruiga. 17 Eadem regali auctoritate dono, concedo, annuo eidem monasterio eas terras, que sunt in Seruiga, incipientes a lacu, qui est ab Oriente.
90

De regali terra in Bassano. Eadera auctoritate resaliter dono, concedo, annuo eidem monasterio terram, que est in Bassano iuxta maris littora, illic, ubi est quedam vetus ecclesia. De regali terra in Sidraga. 18 Eadem regali auctoritate dono, concedo, annuo eidem monasterio eas terras (que) 1 9 in Sidraga, que pro hiis terris donarant fatres illi regi benedictionem valentem XX solidos, 20 que incipiunt a terris episcopatus Chroatensis usque ad Lenam. De regali terra in Sichoua. Eadem regali auctoritate dono, concedo annuo eidem monasterio eam terram, que est in Sichoua, quam Belscicho ad suum opus coluit, dum vixit. De terra in Nabrese. 21 Eadem regali auctoritate dono, concedo, annuo eidem monasterio eam terram, que est in Nabrese, ab aquilone a uia puplica ad usque aliam uiam puplicam sub ecclesia sancti lohannis in Sidraga, ab australi uero latere ad usque uiam puplicam ac de parte occidentis ad usque terraneum terminum. De vinea Muragulum. Eadem regali auctoritate concedo eidem mo nasterio vineam ad Muragulum. De regali terra in Elgani. 22 Eadem auctoritate regaliter dono. conce do, annuo eam terram, que est in Elcani. Obtestacio pro corroboracione huius priuilegii. Si quis autem hec regalia beneficia collata et regaliter auctorigata mo nasterio sancti lohannis apostoli et euangeliste pro animabus meorum parentum tarn preteritorum quam futurorum, mea quoque, nefario conatu uiolare aut minorare aut extrahere presumpserit, ira diuini furoris illi habundanter affluat et sicut ille ludas 2 3 proddtOT dispereat 24 ; insuper illorum tercentum decern et octo sanctorum patrum maledictionem habeat, lege Christiana careat, regali typo 25 Chroacie subiaceat, centum videlicet auri pondera soluat ei quicumque hoc in regno regnauerit; vt autem sic auctorigabile, ut dictum est, teneatur horum 26 legitti astancium testimonio verissimaque approbacione corroboratur. Hiis omnibus presentibus collaudantibus et hec omnia dona pleniter confirmantibus: in primi domno Mainardo supradicto apochrisario, Laurencio archiepiscopo, Rainerio; Chroatino episcopo, Theodosio 27 et Pre stanem 28 episcopis, Goizone 29 bano, Bolleslao teuzone, 30 Priuanego, 31 iupano de Lucca, Dragoslao priore, Iurainna, 32 iupano de Sidraga, Dra go priore, Drago e Castriga, Dabre'nna 33 priore et Petro, filio eius, Gregorio, Petrainna Armati, Druse, filio episeopi, Prest(ancio) et fratre suo Madio, Michaele et eius fratre, Petro, Daneico et eius fratre Pisa, capellano eiusque filio Budic/o, Johanne eunucho, sehytonossa et fratre suo, postiuppo Chruchenna, 34 Drasen postiuppo de Blatta, Sabachio et eius fratre cum pluribus aliis. 35
1 Ovaj naslov postoji kod prijepisa a i c. - 2 Prijepis c ?>Cumiano. - 3 Oito eigla za, Nicolao. i Prijepis c deitatis, to je po svoj prilici ispravno. - 5 Prijepis c sanctissimi. - 6 Prijepis c alicui presunluosi. - 7 Prijepis c et. - 8 Raki misli da bi ta rije morala glasiti p(h)agana u vezi sia rijei /agits. - 9 U prij&pisu c na rubu teksta naknadno za,pisano Hane tenent templarii. - 10 Raki ispravlja u -Chrupina. - u U prijepisu c iVerum, to je po svoj prilici tano. - 1 2 Raki ita Nosimir. - 1 3 Raki ita Bil de Curia,-14 Prijepis c Iaareus, to je prema daljnjem tekstu

91

tano. - 15 Raki ispravlja u Suchikham. - 16 U prijepisu c na rubu teksta naknadno zapisano Hane tenent templarii. - 17 U prijepisu c na rubu teksta naknadno zapisano Hane tenet Miroslauus. - 18 U prijepisu c na rubu teksta naknadno zapisano Hane tenent templarii. 1U U prijepisu a que, od samog pisara prekrieno, dok u prijepi sima b i c uope ne postoji. - 20 Raki tekst od pro do solidos smatra umetnutim, pa ga stavlja u zaporku. Mjesito benediclionem Raki stavlja bonum equum, to je paleografski teko protumaiti, a osim toga moe se rije benediclio. tumaiti kao neka blagoslovina koju su mofiasi prodavali. 21 U prijepisu c na rubu teksta na knadno zapisano Hane tenent templarii. U prijepisu b na oba mjesta ovoga pasusa gdje inae stoji in Nabrese. pie in Abrexe - 22 U prijepisu c na rubu teksta na knadno zapisano Hane tenet Mirolauus. 23 U prijepisu b Iudax. - 24 Raki ita ispareat. Dodue na taj se nain ova kraena rije moe itati, ali je prema smislu svakako bolje tu kraticu razrijeiti sa dispereat, a tako je uostalon* u prijepisu b ta rije cijela ispisana. - 25 Raki ispravlja u fiseo. 2 Raki ita hoc. - 7 Prijepis b Geodosio. 28 Raki smatra ovaj tip isprave falsifikatom i zato to biskupu Prestanoiju u ovo vrijeme ne nalazi traga. - 29 U prijepisu b Guoicone. - 30 Raki ispravlja u tepizone. - 31 Raki ispravlja u Piruanego. - 32 Prijepis b Guraina. Jurainna prijepis a i c Raki ispravlja u Jurana. 33 Raki ispravlja u Dabrina. - 34 Prema interpunkciji koja se nalazi u siva tri prijepisa poredak svjedoka je onakav kakav se nalazi u naem tekstu. Raki taj poredak ispravlja ovako: Gregorio (filio) Petrana armati, Druse filio episeopi Prest(antii) et fratre suo Madio, Michaele et eius fratre Petro, Danico et eius fratre Pesa capellano eiusque filio Budico, Johanne eho scitonosa et fratre suo postiuppo Chruchonna. Imena prijepisa c Daneico, Pisa i Chruchenna Raki ispra-vlja u Danico, Pesa i Chruchonna. Treba upozoriti da je u prijepisu b poetno slovo p kod imena Pisa potertano, to bi trebalo itati kao Perisa. 33 Prijepis a imade ispod teksta isprave slijedee potvrde: Ego Marcus Michaelis, comes Jadre, manu mea subscripsi meoque sigillo pendenti ad pleniorem fidem comuniri feci. Ego Marinus Barbadicho presens preuilegio at que (?) autenticho legi, audiui etiam quia utroque choncordare inueni manu mea in teste suscrisis (!) Ego Antonius Baldu presens preuilegio atque (?) erecium (!) ataue (?) autentichum legi, auldiui (!) et quia utruque (!) chonchordare inueni me in teste suscrisi. + Ego Grisogonus de Soppe examinator predictum exemplum cum suo autenticho audiui et examinaui et quia ipsos concordare inueni me subscripsi. Ego Gregorius de Zadolinis iudex examinator predictum exemplum cum suo auten ticho audiui et examinaui et quia ipso concordare inueni me subscripsi. Ego Egidiolus de Predallata, imperiali actoritate (!) publicus notarius, hoc exemplum cuiusdam regallis priuillegii ad autenticum legi, audiui et quia vtrumque concordare inueni vna cum infrascripto Stefano, notario imperiali actoritate, in testem me subscripssi. Ego Stephanus Petri pictoris, imperiali auctoritate notarius et Iadrensis iuratus, hoc exemplum priuilegii regalis de suo autentico fideliter exemplaui nil addens uel minuens quod sensum mutet uel uariet intellectum et postmodum in presencia predicti domini comitis et eius curie diligenter et fideliter cum ipso autentico auscultaui et quia utrumque concordare inueni de ipsius domini comitis et eius curie mandate ad eiusdem exempli plenariam fidem et testimonium me subscripsi et publicaid meoque signo signaui. Currentibus anno incarnacionis Christi eiusdem millesimo trecentesimo vigesimo quarto, indictione septima, die vigesimo secundo mensis iulii, Iadre temporibus equidem domini lohannis Superancii, incliti ducis Veneciarum, et domini lohannis de Butouano, uenerabilis Iadrensis archiepiscopi, ac domini Marci Michaelis egregii comitis. (Notarski znak). Svi potpisi su originalni, a cijeli prijepis pisan je rukom notara Stjepana. Prijepis b imade ispod teksta isprave slijedeu potvrdu: ego Guido, filius magistri Iacopi de Bassis de Castro nouo cerdonis, imperiali auctoritate publicus notarius, presens transsumptum a priuilegio autentico interneniente decreto et auctoritate venerabilis in Christo palris et domini domini lohannis, dei et apastolica grada archiepiscopi Iadrensis, fideliter exemplaui ipsumque inueni cancellatum, abolitum, viciatum, in aliqua parte sui suspectum, sed vero sigillo pendenti dicti Chresimir, regis Dalmacie Chroaciaeque, communituvi et ut in ipso priuilegio continebatur ita de uerbo ad uerbum hie scripsi nil addens uel mi-

92

iiuens quod sensum muiatei, que eciam exemplo cum autentico coram prefato domino archiepiscopo de uerbo ad uerbum fideliter ascultato ea consordare inueni, ipsumque exemplum ipsius priuilegii scriptum extitit sub anno a natiuitate domini millesimo trecentesimo vigesimo quinto, indictione octaua, die decirno quinto mensis februaru, tempore sanctissimi patris domini Iohannis pape XXII; meoque signo et nomine de mandato domini archiepiscopi predicti publicaui et in hanc publicam formam redegi et ad maiorem cautelam et certitudinem predictorum presens transsumptum extitit suspensione sigilli dicti domini archiepiscopi communitum presentibus Iacobo, filio Petri marangoni, clerico sancte Anastasie, et Produlo, filio Iurse, ciuibus(l) Iadre, clerico sancte Anastasie, et aliis testibus ad hec specialiter uocatis et rogatis. (Notarski znak).

65. Oko 1060. U Biogradu. Popis zemalja koje je samostan sv. Ivana Rogovskog opata Andrije. stekao za vrijeme

Prijepis u Polichorionu samostana sv. Ivana Rogovskog, p. 11. Pismo: gotica. Dr. arhiv u Zadru. Cod. dipl. CSD I, 120. Raki Doc. br. 133 (1-3). Ljubi: Libellus Polichorion, Starine XXIII, str. 167 (58-60). Opat Andrija se javlja samo u jednom datiranom dokumentu, i to onom iz god. 1060. (br. 64).

De alia terra in eodem loco. 1 Est et ibidem alia, quam donauit eidem monasterio quidam Plato nomine, qui et Bonus Barrus cognomine, et hoc sub tempore Andree abbatis. De alia ibidem. Est et ibidem alia, quam dedit eidem monasterio qui dam Cachinus, et hoc sub tempore abbatis A.2 De alia in eodem loco. Est et alia ibidem, quam Peisa 3 nomine una cum suis fratribus dedit eidem monasterio, et hoc sub tempore abbatis A.
1 T. j . y>vallis Pagnana, koja se imenom spominje u jednom unesku za vrijeme opata Petra, a taj se u Polichorionu nalazi pred popisom zemalja nabavljenih za vrijeme opata Andrije (p. 10). - 2 T. j . Andree. Raki ispravlja u Pesa*, V. br. 64 II, bilj. 34.

66. 1050-1060. U Splitu. Zimo, sin Prestancijev, splitski prior, poklanja samostanu crkvu sv. Marije na Poljudu. sv. Stjepana

Talijanski prijevod u kodeksu XVII stoljea Scritture del monastero di s. Stefano di Spalato, fol. 26 r - 27 .1 Biblioteca Marciana, Venezia. Classe V, Cod. LI, S616 (Provenienza: eno Ap&stolo 300).

93

Farlati: . acr. IH, 148 donosi latinski prijevod koji preuzima CSD I, 122. Raki: Boe. br. 44 donosi svoj vlastiti latinski prijevod.

Cod. dipl-

Ovaj dokument je teko datirati, jer nema potrebnih podataka. Sigurno je da prior Zimo vlada izmeu priora Nikifora (koji se javlja samo 1040., vidi br. 55) i priora Nikodema i Valize (koji se zajedno javljaju 1068. g., vidi br. 80). Pretpostavivsi da Nikifor i Nikodem vladaju svaki po deset godina, moe se smatrati da je Zimo po svoj prilici vladao izmeu 1050-1060. g. Kukuljevi i Raki datiraju ovaj dokument oko 1060..

Nel nome di nostro signor Giesu Christo. lo Zirno, al presente priore di Spalato, figliolo della bona memoria Prestanzo priore di Spalato. Essendosi degnato nostro signor dio di uisitarmi ho incominciato esser travagliato da indispositioni di corpo et stimando uicino il fine della mia uita ho fatto ehiamare mio figliolo don Dabrio abbate di san Ste fano, quale essendo uenuto con i suoi frati per uisitarmi, anzi per esortarmi, incominciorao tutti parimente ad ammonirmi a pigliar Fhabito della santa conuersatione et fussi deputato suo fratello. Alle quali essortationi condescendendo ho tolto quell'habito, il quale prima haueuo recusato di pigliare rieercandolo le mie colpe; et ho hauuto sommamente a caro' d'esser descritto 2 nel numero dei serui fratello di san Stefano et iui ho pregato che sii sepolto il mio corpo. Concedendo 3 inoltre a questo nostro figliolo et abbate la chiesa di santa Maria de Paludo, che mi fu data da mio padre, et in quel modo che da esso mi fu consegnata, non in heredit de parenti, ma in possessione dei serui di dio et del prenominato cenobio di san Stefano. Furono fatte queste cose alia presenza delli infrascritti testimoni: don Giovanni Ataina, don Pietro Coruo, don Benedetto Calmon. Et io Theodoro prete ho scritto et fui testimonio.
1

Isp. br. 41 i biljeku 1. - ' Raki: inscritto.

Raki:

Concedo.

67. 1061, poslije 1. listopada. Papa Aleksandar II potvruje odredbe donesene na sinodima dalmatin skih gradova u prisutnosti papinskog legata kardinala Majnarda i splitskog nadbiskupa Ivana. ,
Prijepis u kodeksu XII stoljea. British Museum u Londonu, nr. 8873 (additional msc). Mihlosi-Raki: Novo naeni spomenici iz IX i XI vieka za panonsko-moravsku, bugarsku i hrvatsku poviest, Starine JAZU XII, str. 221, br. 15. Dva kratka odlomka ovog papinskog dekreta donosi Raki (Doc. br. 154/2). Pod istim brojem 154 (1, 3) donosi Raki dva odlomka Tome Arhidakona (Historia Salonitana, c. XVI, i XV-XVI) u kojima se kroniarski opisuje splitski sinod i neki drugi do goda ji iz vremena nadbiskupa Ivana.

94

Aleksandar H stupio je na papinsku stolicu 1. X 1061. Budui da je formu lacija uvodnog dijela nejasna, ovaj datum ostaje jedini sigurni elemenat po kojemu se ovaj dekret moe priblino vremenski odrediti. Ovaj datum do nosi Raki i ii u Priruniku (str 236). Meutim ii u Povijesti Hrvala (str. 510) smatra da je papa Aleksandar II donio ovu potvrdu tek koncem travnja 1063., kada se je vratio u Rim i odrao koncil.

Alexander regi et episcopis Dalmatiarum. Notificamus omnia capitula, que per confratres nostros venerabiles, Mainardum scilicet collateralem episcopum nostrum et Iobannem, archipresulem vestrum, in Spaleto aliisque eivitatibus sunt statuta, eaem in Romana synodo seriatim ea referente a beate memorie predecessor nostro Nicolao apostolica auctoritate et sub anathematis interpositione roborata. 1 Cuius nos Constitutionen! exequentes ipsaque statuta confirmantes quedam eorum bis nostris apicibus inserimus. Si quis itaque in Spalatina sede araodo, nisi precedente omnium suffraganeorum suorum episcoporum cum ipsius urbis cleri et populi concordi electione et subsequenter ab eisdem cunctis presentibus, nisi forte impossibilitas alicuius gravis egritudinis aliquem absentaverit, canonico ritu celebri consecratione fuerit ordinatus, ipse Usurpator et ordinatores eius honore proprio priventur. Fauctores eius vel incentores talis ordinationis excommunicentur, et bona eorum, si clerici sunt, ecclesiis, si laici vero, fisco tradantur. Hoc idem servetur de episcopis, qui in quacumque civitate aliqua presumptione contra sacros canones o-rd.in.ati fuerint. Si qui deinceps episcoporum absque omnium confratrum suo rum presentaneo vel litterali consensu, archiepiscopi sui permissione vel iussu, episcopum aliquem consecraverint, ordinatus taliter et ordinatores deponantur. Si vero .ofrdinationes ecclesiasticorum graduum, nisi in temporibus quatuor et in celebratione misse facere; aut si alterius parrocnianum sine consensu illius, cuius est promovere vel aliquem ab aliquo fratrum suorum excommunicatum scienter retinere, [et] ei communicare presumpserit, ipse in se dampnationis sententiam protulisse iudicetur. Si qu^s amo do episcopus, presbiter aut diaconus feminam acceperit vel acceptam retinuerit, proprio gradu decidat, usque dum ad satisfactionem veniat nee in cboro psallentium maneat, nee aliquam portionem de rebus ecclesiasticis babeat. 2 Si quis clericorum amodo barbam vel comam nutrierit, in ecclesia intrandi facultatem non habeat et canonice vindicte pro suo quisque gradu subiaceat. Si quis deinceps priorum aut cuiuscumque dignitatis vel cuiuscumque ordinis laicorum episcopum comprehenderit, percusserit, aut aliqua vi a propria sede eXpulerit, nisi forte iudicatum canonice, auctores et cooperatores tanti sceleris anathematizentur et bona eorum ecclesie ipsius iure perpetuo tradantur. Si vero in presbiterum vel in quemcumque inferiorum graduum clericum hec eadem presumpserit, canonice poenitentie atque deposition! subiacebit. Si contumax fuerit, excommunicetur. 3
95

Item. Sclavos, nisi Latinas litteras didicerint, ad sacros ordines prmoveri, et clericum, cuiuscumque gradus sit, laicali servituti vel mundiali fisco amodo subiugari sub excommunicationis vinculo amodo omnimodo prohibemus. Item. Nos periculo animarum vestrarum super malo consanguinitatis, quod inter vos est, precordialiter condolentes, quia voluntatem vestram atque suplicationem, ut in quarto gradu, quicumque estis, permaneatis, nullo miodo sequi audemus, et si non ad votum ad salutem tamen vestram multum a rigore iusticie necessitati vestre condescendentes non preceptum ponimus, sed consilium damus ita tamen, ut hoc consilium nunquam sit posteris ad imitacionis exemplum. Non enim hac in re bonum, quod volumus, sed quod nolumus malum in spe futuri boni permittimus. Hoc nimirum, ut quicumque in quarto sunt gradu, omnino separentur et secundum indulgentiam, si caste vivere non possunt aut nolunt, legitimo matrimonio iungantur. Qui vero in quinto, si caste vivere possunt et volunt, cum penitentia maneant. Quod si non possunt separari ab invicem, legitime nubant. Si vero obedire noluerint, usque ad satisfactionem ab ecclesia et comunione alieni fiant.
1 Ovaj se odlomak nalazi i u Decretum Ivcmis IV, 139. Farlati: Illyr. sacr. I H , 337. Cod. dipl. CSD I, str. 123 (br. CXL). 2 O-vaj se odlomak nalazi u Decretum Gratiani P. I, Dist. LXXXI, c, 16 Friedberg: Corpus iuris canonici I, Lipsiae MDCCCLXXIX, 285) s naslovom Alexander II episcopis et regi Dalmatiae. Cod. dipl. CSD I, 123 (br. CXLI). 3 Ovaj se odlomak nalazi u Decretum Gratiani P. II, C. XVII, qu. IV, c. 22 (Friedberg o.e. 820) bez naslova, zato se prije otkria londonskog rukopisa nije znalo kome je upuen.

68. 1060-1062. Kralj Kreimir (IV) oslobaa samostan benediktinki sv. Tome u Biogra du od svakih podavanja i poklanja mu kraljevsko zemljite Rasohaticu.
Prijepis u Polichorionu Zadru. Illyr. sacr. Polichorion, samostana sv. Ivana Rogovskog, p. 23. Pismo: gotica. Dr. arhiv u

Lucius: De regno Dalm. et Croat, lib. II, c. 15, p. 98- Farlati: IV, 4. Cod. dipl. CSD I, 132, Raki Doc, br. 56. Ljubi: Libellus Starine XXIII, str. 178.

Raki je zadrao 1069. godinu kao datum ove isprave. Meutim, pretpostavivsi da je Goico banus isti onaj Goislauus, brat kralja Kreimira, kojega je ovaj dao 1062, god. ubiti, onda je navedena godina krajnji mogui datum ove ispra ve. (V. o tome Foreti: Korulanski kodeks 12. stoljea i vijesti iz doba hrvat ske narodne dinastije u njemu, Starine 46, str. 30 i Barada: Prilog kronologiji hrvatske povijesti, Rad JAZU 311, str. 199. O imenu Gojslav - Goico v. ii: Povijest Hrvata, str. 503). esta indikcija koja se spominje u ispravi ne od govara godini 1069, a niti 1060-1062. Oito je da je ovaj dokumenat netono

96

datiran, kao i neki drugi Biogradskog kartulara. S obzirom na to, da Kreimir ovom ispravom daje samostanu sv. Tome imunitet, moe se pretpostaviti da je izdana prije od one kojom je istom samostanu poklonio zemlju u Sidragi (br. 69).

De bertte ecclesie sancti Thome. In nomine sancte et indiuidue trinitatis. Anno quoque dominice incarnationis millesimo LXIX, indictione VI, mens octubri. Ego Chresymir, rex Chroatorum atque Dalmatinorum, testimonium facio cum omnibus nobilibus meis, quod monasterio sancti Thome apostoli sub manu do mine Dabrige, eiusdem monasterii matris, conferro, firmum stabileque obseruando decerno, scilicet ut idem monasterium amodo et deinceps absque omni tributo perpetue existat liberum ita, ut nee mihi nee meis successoribus cuiuslibet consuetudinis debito implicatum esse uideatur, nisi tantum 1 uoluntariam exibe(n)s honorificentiam, quatinus omnium ancillarum dei in eodem comorancium cenobio libertas et diurnas (!) 2 quies, omnium secularium infestatione exempta, licencius atque instancius suo possis 3 famulari creatori, cui se sub sacre legis iugo libentissime subdidisse noscuntur. Quapropter iam dictum cenobium non solum libertati donamus, uerum insuper et regali (!) territorium in loco, qui Rasochatica uocatur, incipdente ab ipsa Rasochatica ubi sunt due funtane, et uadit usque ad puteum, qui manet iuxta terrain Mogorouici in longituine, et in latitudine a monte Tini usque ad riuum; et ibidem Smurdagani incipiente a termino uallis usque ad predictum montem Tini. Si enim quandocumque quislibet mihi successor 4 interuenerit huiusque mei decreti stabilitum paruipenderit et ex omnibus, que a me fideliter statuta sunt, aliquid minuere uel transgredi uoluerit, iram habeat omnipotentis dei et 5 omnium sanctorum super illos maneat nee non et trecentorum decern et octo patrum anatemati uinculo inndenlur et in nouissimo ac tremendo examine cum diabolo suisque ministris ac luda traditore damnetur et inextinguibilis flamma incendio crucietur. Huis denique rei stabilitum palam actum et coram his testibus roboratum: L. e archiepiscopo, R.7 Croatico episcopo, G.8 bano et alii plures.
1 Raki kri-vo ita tarnen. - 2 Raki: diuturna. - 3 Raki ita: possint. - * Raki netano ita: meorum successorum. 5 Raki umee iza et maledictio. e T. j . Laurentio. 7 T. j . Rainerio. Raki ispravlja to mjesto u Anastasio, jer je 1069. god. Anastazije bio hrvatski biskup. Meutim u tekstu jasno stoji inicijaj i?. a ne A., to potvruje miljenje da datum naveden u ispravi treba svakako korigirati. - 8 T. j . Goigo.

69. 1060-1062. Kralj Kreimir (IV) poklanja samostanu sv. Tome u Biogradu u Sidragi.
samostana sv, Ivana Rogovskog, p. 22-23.

zemlju
Pismo:

Prijepis u Polichorionu gotica. Dr. arhiv u Zadru.

7 CODEX

97

Parlati: Itiyr.'sacr. IV, 4. od. dipl. CSD I, 135. Raki: Doc. br. 48. Lju&c: Libellus Polichorion, Starine XXIII, str. 178. Raki ovu ispravu smatra sumnjivom zbog svog oblika i mnogih pogrea ka. On je datira prema svjedocima isprave sa oko 1065. Meutim, ako se pri hvati miljenje da je ban Goigo ista linost kao i Gojslav, brat Petra Kreimi ra, koji je ubijen (prema podacima Korulanskog kodeksa) god. 1062, ispravu treba datirati prema prvoj vijesti o vladanju kralja Petra Kreimira i navede nom podatku. V. Barada: Prilog kronologiji hrvatske povijesti, Rad JAZU 311, str. 199.

Donatio facta de terris de Sydraga. Ego predictus P. 1 rex Chresimir per caritatem 2 dei et beate Marie uirginis nee non et saneti Thome apostoli aliquam benedictionem dono pro redempcione anime mee meonimque siiccessorum et 3 monasterium predicti saneti Thome situm in ciuitate Bels:rado, idem terras in Sydraga nominantur, 4 ut sint perpetiram illorum. Et qui post nostro discessu aliud aliquid corrumpere temptauerit, maledictus sit a deo omnipotent!.; a beato Thoma apostolo, ab omnibus Sanctis dei, et cum luda partieeps fiat in eternum incendium. Et hec contra his donum mihi concessit Optimum equum. Hec facta sunt coram his testibus: episcopo 5 Theodosio, Drago priori, Rainerio Chroatino episcopo, Goicone bano et alii plures.
1

-T. j . Petrus. 2 Raki: pro caritate. Raki: nominant. 5 Raki dopunja:

s Po svoj prilici pogreno mjesto in. (belgradensi).

70. 1064. U Trogiru. Isprava o osnutku samostana benediktinskih redovnica u Trogiru.

Isprava, koja se je nalazila u samostanu sv. Nikole u Trogiru, danas ne po stoji. Donosi je Luicus u De regno Dalm. et Croat, lib. II, c. 16., p. 100 i u Memorie istoriche di Tragurio, p. 13.1 Prema njegovom prijepisu donose je Farlati: Illyr. sacr. IV, 323, Kukuljevi: Cod. dipl. CSD I, 124, i Raki: Doc. br. 46. Tekst donosimo prema Luciusu.

In nomine domini nostri saluatoris regis aeterni. Anno dominicae incarnationis MLXIV, iudictione secunda, regnante domino nostro ac piissimo augusto Constantino Duce et magno imperatore, 2 ciuitatis uero lrag[urii.] regente cathedram Iohanne uenerabili episcopo Rethorico una cum domno Dabrana, inelito priore, cum fratre suo Andrea omnibusque nobilibus. Sub illorum namque temporibus hoc praecipimus priuilegium conscribi nos omnes uidelicet: Staligato, Georgius, Tridullo, Dabro, Sepalato, 3 Calafato 4 nee non Vitaza, et hoc nostra spontanea uoluntate de hoc, quod ipse iam dictus episcopus nos per plurimum rogauerat, ut
98

eeciesiam, quae nostra erat, scilicet donras beati Domnii, ubi Porta Do minica uocatur, ibi monasterium ancillarum domini concederemus construere. Nos uero consulti omnes et, quia noster rector ac protector permanserat, magis pro remedio nostrarum animarum ilium audiuimus ibidemque domino annuente monasterium esse affirmauimus, ubi et abbatissa non post longum temporis spatium nomine Eufemia introducta fuit ceteris cum sororibus. Post haec dominae abbatissae similiter terras et uineas iudicauimus suaeque potestati commisimus; insuper et litus iuxta eandem eeciesiam ad obsequium sui ibidem concessimus, sed in tali pacto et in tali tenore, ut iam dicta ecclesia, qua nos monasterium fieri concessimus, alium dominum praeter nos non habere; etiam unus ut ibi aduocatus mitteretur ex nobis ad regendum et gubernandum necessaria. Quod et affirmatum fuit ante notitiam praefati lohannis episcopi et Dabranae, eiusdem urbis prioris, et Mirice, Bogoboyse ac Andreae nee non nobilium et ignobilium Tragurini castri, qui huius rei testes fuerunt. Und si quis hane nostram definitionem disrumpere tentauerit, trinum et unum dominum habeat iratum et CCCXVIII sanctorum patrum consequatur maledictionem, deglutiat eum terra sicut Dathan et Abiron ueniatque super eum lepra Naaman Syri et cum lua proditore denote tur (!) in infernum.
1 Lucius za ovu ispravu veli na navedenom mjestu u Memorie isloriche i Tragurio: & unica pergamina originale, che rimasta dalla desolatione della citta. - 2 Car Konstantin Dukas vladao je 1059.1067. Prepisivao je bez sumnje ne shvativi ime Dukas napisa,o duce. - 3 Kukuljevi i Raki Sepelato. 4 Calafato moe biti zva nje Sepalatovo. Lucius je odijelio zarezom Sepalato o'd Calafato.

71. 1064. (1. I X ) do 1065. (31. VIII). Papinski poslanik Teuzo dosuuje samostanu sv. Krevana u Zadru kapelu sv. Ivana na Tilagu.
Perg. 170\210. Pismo: kasna karolina. Dr. arh. u Zadru: Spisi samostana sv. Krsevana, kaps. XVIII, br. 46. Na poleini tri regesta: a) goticom XIV st.: Gartula de Tilago, ubi sunt due ecclesie saneti lohannis et saneti Victoria cum suis territoriis tendentes - uersus boream usque la esera grande uersus austrum tendit usque ad mare per transuersum quandajn (!) oampum longum.; b goticom XV st.: De Tilago, ubi sunt ecclesie saneti lohannis et saneti Victoris.; c) pismom XVII st,: De Tilago seu Tilaschiza. Farlati: Illyr. sacr. V, 45. Cod. dipl. CSD 1, 124. Raki: Doc. br. 42. Za vladanja pape Aleksandra II, indikcija III pada samo od 1. IX 1964. do 31. VIII 1065. U to vrijeme je Teuzo bio legat pape u Dalmaciji. (Isp. M. Barada: Prilozi kronologiji hrvatske povijesti, Rad JAZU 311, str. 190.). Kukuljevi datira ovu ispravu sa 1065., dok Raki sa 1060. g.

99

4" In nomine dei ^terni. Future recordationds memoria litteris notificare satagimus, ut posteris pateat, quod, si quis a ueritatis tramite exorbitare uoluerit, ipsa littera eundem arguat. Notum sit omnibus, quod Petrus, uenerabilis abbas monasterii sancti Chrisogoni, astans ante conspectum domini Teuzonis, apostoliee sedis apoerisarii missi a domino Alexandro, 1 Romano pontifice, eonquestus est de quadam cella in honore sancti Iohannis fundata ac posita in insula, que dicitur Tilagus, 2 quam Gorbina 3 optulit eeelesie, sancti Chrisogoni, nunc autem instigante diabolo uult earn subtrahere ce_nobio sancti Chrisogoni, ad quod prius deuota mente sua sponte contulerat. Tunc apocrisarius Romane sedis interogauit clericos et ho'ni testimoniii laicos, si res ita se haheret, quemadmodum abbas retulit. Cuncti uero, qui aderant, uera assertione perhibent abbatem uerum dixisse et secundum donationem Gorbine 4 sanctus Chrisogionus omni cum iustitia debet habere et in perpetuum possidere. Unde quia domnus apocrisarius per ministros dei, scilicet sacerdotes et clericos et per ueridicos laicos cognouit hoc fore uerum, protinus per uirgam, quam in manu sua tenebat, inuestituit prefatum abbatem de ipsa ecclesia ac de omnibus rebus ad earn pertinentibus, tali uero modo, quod absit et auertat deus, si quis ex prefato monasterio ^cclesiam illam abstrahere uoluerit, maledictionem dei et sancti Petri, apostolorum principis, et nostram habeat et cum luda, traditore domini nostri lesu Christi, dampnetur et cum diabolo et sociis eius in inferno concremetur. Hoc actum est in presentia 5 Apsararensis episcopi, a Spalatinis et a cuncto concilio archiepiscopus electus et Rainerii, Nonensis episcopi, ac Georgii 6 Ueclensis et Andrej, quondam episcopi, ac multorum bonorum hominum^ et tempore Nikole, prioris et stratigo ciuitatis Iadere, et indictione tertia.
1 U prijepisu XVII st. (Spisi samostana sv. Krevana, kaps. I, m. H, br. 4) stoji Nicelao. Farlati je uzeo tekst ovog prijepisa. Raki kiivo navodi da je u ovom novijem prijepisu Alexandro, radi ega je isprava kod njega netono datirana (1060.). 2 Raki: Silagus. V. br. 34, blj. 1. 3 U spomenutom novijem prijepisu Grubina. 4 U spomenutom prijepisu Grubine. 5 Ime Laurentii dolazi samo u novijem prijepisu. - 6 U novijem prijepisu oito krivo itano Sergii.

72. 1066, prije 25. prosinca. Zakletva Petra, izabranog biskupa osorskog, splitskom
Zapis u Splitskom evanelistom ventane. Pisano preko izbrisanog Arhiv Farlati: splitskog kaptola. Doc. 162/4. 74).

nadbiskupu

Lovri.
bene-

fol. 136r. Pismo: gotica s primjesama teksta.1

Illyr. sacr. III, 141, Raki:

Osorski biskup Petar javlja se samo u ispravi 25. XII 1066. (br.

100

Ego Petrus presbiter, sancte Apsarensis ecclesie futurus episcopus, promitto tibi domino Laurentio, sancte sedis Spalatine archiepiscopo, tuisque successoribus canonice intrantibus me fidelem et obedientem secundum ordinem meum. Sic me deus adiuuet et ista IIII o r euangelia.
1 Isp. V. Novak: Evangeliarium prilog), str. 84, 85.

Spalatense,

Vjesnik za arh. i hist. dalm. 46 (1.

73. 1066, prije 25. prosinca. U Zadru.

Cika, kerka
Kartular Arhiv

Dujma i Vekenege,
samostana

osniva samostan sv. Marije u Zadru

Pismo: beneventana. Doc. 50. V.

sv. Marije u Zadru., fol. llr i liv. Zadru.

samostana

sv. Marije u

Farlati: Illyr. Novak: Zadarski

sacr. V, 19 i 46. Cod. tUpl. CSD 1, 125. Raki: kartular samostana sv. Marije, str. 241, br. 1.

[A] 1 nno incarnationis domini nostri lesu Christi millesimo sexagesi: mo VI 0 , Cresimiro rege regnante Cliroatie_ et Stephano Iaderq pre^sulante ac Drago ibidem priorante. Ego Cicca, filia Doimi et Uekenege, neptis Madii prioris, uxor Andrej, filii ^, post interfectionem mariti cum duabus remanens filiabus in uiduitate uidelicet Domnanna et Uekenega, cejpi corde perpendere, qualiter istius caduce^ uite non perderem hereditatem et futuram non ammitterem perpetuitatem sicque michi salubrius estimans consilium, ut ego cum maiori filia scilicet Domnanna, deo dicarer monacha, minorem uero Uekene (!) marita subderem iugo. Huius uero consilii fratrem germanum et consaguineos, quos habebam propinquos, feci michi conscios Stephanum ^piscopum et Drago priorem et Crinam totius niei actus cooperatores ac prouidos o'rdinatores et qu dictanda sunt adiutores. At postquam eis utilis est uisa mea tractatio, ipsi communi cum conciuibus habito consilio ac Petrum, sanctissimum abbatem sancti Chrisogoni, cum omnibus monachis huic innectentes meditationi donauerunt michi eccltjsiolam sanct Maricj minoris ante portam Bellate, ut ibi nionaste 2
1 Mjesto prazno za inicijal ^4. - 2 Dokument se prekida sa svretkom strane, a slijedei list, na kojem je morao biti nastavak istrgnut je i izgubljen. Zbog istog raz loga tekst dokumenta na fol. 12 (v. br. 76) nema poetka. ii (Povijest Hrvata, etr. 518, bilj. 47) protivno svom miljenju u Priruniku (str. 242) smatra da ta, dva do kumenta zajedno 8 izgubljenim listom sainjavaju jednu cjelinu. V. Novak smatra to takoer jednom cjelinom. Ali to nije posve sigurno, jer bi u tom sluaju taj jedin stveni dokument bio neobino velik. Spomenuti list je bio istrgnut ve u XVIII sto ljeu, to dokazuje biljeka u prijepisu istog kartulara (koji se uva u arhivu istog samostana) fol. 1: Tutto U rimanente manca.

101

74. 1066, 25. prosinca. U ibeniku. Kralj Kreimir (IV) uzimlje pod. svoju zatitu samostan sv. Marije u Zadru.
Kartular sv. Marije u Zadru, fol. 16v17r. Pismo: beneventana. Arhiv samostana sv. Marije u Zadru. Lucius: De regno Dalm. et Croat., lib. II, c. 15, p. 98. Farlati: lllyr. sacr. V, 47. Cod. dipl. CSD, I, 126. Raki: Doc. br. 51. V. Novak: Zadarski kartular, str. 243, br. 2.

Anno incarnationis domini nostri lesu Christi millesimo sexagesimo VI, Dukyzi 1 Constantinopoleos imperante. Ego Cresimir, rex ChroatiQ et Dalmati^, filius Stephani regis, concessione Laurentii, Spalatensis archi^piscopi, omniumque nostri regni piscoporum et laudatione nostri clucis Stephani ceterorumque Chroati^ comitum do regiam libertatem monasterio sancte. Marie^ Iaderensis, quod soror mea Cicca fabricauit, sic quidem, ut, si aliquis proteruus in aliquo pr^dicto monasterio contraire uoluerit uel ui aliquid abstulerit, ^cclesie^ quadruplum restituat et sua omnia regali iuri subiaceant. Hoc qu ab archiepiscopo et ab omnibus piscopis confirmatum canonice, ac ab uniuerso 2 cetu conlaudatum est. L[aurentius] archi^piscopus laudo. Stephanus, ^piscopus Iadere, laudo. Rainerius, e^piscopus Chroati^, laudo. Iohannes, Tragurensis ejaiscopus, laudo. Dabro, Belgradensis episcopus, laudo. Drago, Arbensis episcopus, laudo. Petrus, Absarensis ejpiscopus, laudo. In die natali domini in Sibiniquo coram omnibus pr^dicte abbatisse Cicke h^c scripta data sunt.
1 T. j . (Constantino) Duka, Oblik Dukyzi nalazimo i u Annales Barenses. (Muratori, SS sv. V, 152). Raki ispravlja u Duka (in partibus). - 2 Raki: omni,

75. Oko 1066. Opatica Cika kupuje od Zadrana zemlju u Kopralju (possessionem terre in loco, qui dicitur Capruli) za jednog konja vrijednog 40 romanata u vrijeme biskupa Stjepana i Draga priora.
Ova se kupoprodaja (CD II 15, br. 10). spominje u ispravi opatice Vekenege iz 1105. godine

Raki (Doc. 108/2) je datira c.a. 10761080. bez obrazloenja, dok je V. Novak (Zadarski kartular, str. 195-6) vremenski stavlja u vrijeme osnutka sa mostana.

102

76. 1066. ili jneto kasnije. U Zadru. Popis predmeta i zemalja samostana sv. Marije u vrijeme opatice Cike.

Kartular sv. Marije u Zadru, fol. 12-13r. Pismo: beneventana. Arhiv samostana sv. Marije u Zadru. Cod. dipl. CSD I, lio. Raki: Doc br. 108. V. Novak: Zadarski kartular, str. 242 (br. 1). Nije sigurno kada treba datirati dokument, ali po svoj prilici pripada vre menu osnutka samostana. V. Novak ga spaja s dokumentom iz 1066. g. (v. br. 73, bilj. 2).

. . . 1 Duo ynmaria, unum matutinale, cereum laudum pro X et octo solidis, in candeliis candeolisque 2 arcella maiori X solidos dedi. H^c ego Cicca abbattissa in thesauro apposui nostro monasterio sancte Maritj. Nunc uero eadem scribo, qu$ in domibus siue terris uel constructionibus eodem tempore sunt acquisita. Eodem tempore comparaui medietatem domus a Posterulensi Sergio, funditus deuastatam, ex australi parte curie protendentem ab aquilone in meridiem, aliam uero medietatem donauit nobis Neupret cum sorore sua, quam monachauimus, et superadidit coauinulam cum subiacenti curiola. Domum autem illam restauraui totamque cooperui atque straui. Istius uero domus comparatio de propriis meis et mee_ filie. Veke/negQ bonis facta est. Per 3 idem uero tempus domna Dabra cum sua nepte D. ad nos ueniens monacha effecta attulit nobis domunculam ex occidenlali parte cum puteo ac coquinola et subiacenti curiola ab aquilone in meridiem protendente. Per idem uero tempus ueniens ad nos domnus Untio mortis preuentu 4 uir nobilis attulit nobis suum subiacens alodium a termino dorane D. protendens in meridiem usque ad uiam et insuper addidit duodecim solidos. Per idem uero tempus a quibusdam conciuibus compai auimus ortum ante fores ^cclesie^ iuxta uiam ex occidenlali parte pro XV solidis, in quo domum fratribus et hospitibus a fundamento fabricauimus et stratam, ut est honorifice, composuimus. P e r idem uero tempus domna Bona, filia Madii Sege iudicatoris, pro filia sua Marichina, quam monacham fecimus, dedit nobis quartana par tem destructe domus Plati post pinnaculum templi, et quantum quarta pars exigit, subiacenti curi. Ego uero Cicca abbatissa comparaui tres partes illius domus de pro prio meo matrimonio, dedi Cicle pro medietate domus et curi triginta solidos; dedi Petrizo, filio Trunzani, nepoti Sege, XV solidos pro quarta parte domus et subiacenti curie,. Hc in domibus et curia, ut pr^scripsi, adinuenta sunt monasterio sancte. Marie,. 103

1 U prijepisu kartulara s-v. Marije, koji se uva u istom samostanu, na poetku suvremena biljeka (XVIII si.): H principio manca. 2 Prvobitno je pisalo hac ali je pisar slovo h sam precrtao. - 3 Imeija.1 P ovdje i u narednim pasusima kod per izostavljen. - 4 Bilo je preuentus. ali je pisar precrtao slovo s. Raki nepo trebno nadopunja: -mortis (periculo) preuentus.

77. 1066/67. (?) Kralj Kreimir (IV) poklanja samostanu sv. Marije u Zadru u Tokinji. zemlju

Kartular sv. Marije u Zadru, fol. 8v-9r. Pismo: beneventana. Arhiv samostana sv. Marije u Zadru. Lucius: De regno Dalm. et Croat, lib. II, c. 15, p. 98. Farlati: Illyr. sacr. V, 49. Cod. dipl. CSD I, 125. Raki: Doc. br. 52 a. V. Novak: Zadarski kartular, str. 244 (br. 3). Nema nikakve sumnje da je ovaj dokument u neposrednoj vezi s osnutkom samostana g. 1066., te je prema tome prepisivao po svoj prilici izostavio zad nju brojku. Raki smatra da je ta izostavljena brojka bila VI. ii je istog miljenja, samo to smatra da je dokument datiran po firentinskom kalkulusu tj. po dananjem raunanju 1067. (Vidi o tome ii, Povijest Hrvata str. 487 i 519). Na istom mjestu ii nasuprot Rakovom miljenju smatra ovu ispravu autentinom. Pored ove postoji u istom kartularu (fol. 29v i 32r) druga redakcija isprave, koju naznaujemo u biljekama b prijepisom. Raki i ii smatraju ovaj tekst interpoliranim zbog datuma 1072. g., dok ga Kukuljevi (Cod. dipl. CSD I 144) donosi kao zasebni dokument pod godinom 1072. Sasvim je vjero jatno da se u stvari radi o dvjema redakcijama iste isprave. Dedicaitio basilice, koja se spominje u b redakciji isto ukazuje na vrijeme neposredno iza osnutka samostana, t.j. na 1066-1067. godinu. Raki nije opazio, da tekst b redakcije poinje na fol. 29v i da se nastavlja tek na fol. 32r, pa stoga donosi kao nastavak tekst sa fol. 30r, koji zapravo pripada zakljunom dijelu dokumenta iz god. 1092. (br. 161). Prema tome za kljuni tekst a i b redakcije se poklapa, osim to je u redakciji umjesto bi skupa Stjepana krivo interpoliran biskup Andrija (koji se spominje tek 10881089. god.). Ovdje treba napomenuti da je pisar b redakcije u ispravi iz god. 1091. (br. 159), gdje se takoer spominje biskup Andrija, naknadno umetnuo isto 1072. godinu s istom krivom sedmom indikcijom.

Anno dominice incarnationis millesimo sexagesimo. 1 Ego Cressimir, Chroati et Dalmatie^ ob remedium anime^ metj et precessorum 2 meorum monasterio saricte Marie^ monialium rogatus ferens(!) 3 metj, quod nouiter factum est Jadere, Cicchcj, dono terram in Tochenia, 4 que regalis esse dinoscitur uel regalium seruorum, ergentem per conuallem ab Oriente in occidentem, que mari determinatur, in aquilonem uero usque 104

ad supereminentem montem, ad (re) meridianam autem plagam trahentem, quam tuis(!) 5 meus C.6 dedit cognato suo Madio et filio eius Dabrione. Coram his testibus: Dabro priore filio Bolize, 8 Niciforo et fatre eius Madio, Madio filio Zelle, Dobrodrugu scitonosa, Desciniza risar, Budizo capellanus, Desa Iaderenses(I) clericus, Si quis contumax nostre donationi in posterum contraire uoluerit, bannum persoluat regalem. No stra donatio semper firma permaneat. Hoc actum est in Tochinia et firmatum est Iade're_ coram Stephane, eiusdem ciuitatis piscopo, et Drago priore, Sega iudice, Zella et Doda, et aliis quampluribus.
Trebalo bi stajati po svoj prilici: irallesimo LXVI ili LXV1I. U b tekstu stoji: millesimo LXXII indictione VII. - 2 U b tekstu: predecessorum. - 3 Oito mjesto sororis. Raki: rogatu sororis. 4 U b tekstu ovaj dio reenice glasi: monasterio banete Marie monialium in deicatione basilice dono terrarn in Tochenia. Pogre no mjesto auus, kako to i donosi b tekfst. - 6 T. j . Cresimir. - 7 U b tekstu je sku pa, napisano istestibus, to se ima razrijeiti kao (h)is testibus. 8 b tekst: Boli de. - 9 Raki krivo ispravlja u Desimir ubrusar. Odavle pa do kraja b teksta Raki pogreno donosi svjedoke iz teksta, koji pripada ispravi iz 1092. godine, a nalazi se na fol. 30 r.

78. 1066/67. U Ninu. Kralj Petar Kreimir (IV) potvruje samostanu sv. Krsevana u Zadru posjed u Diklu, koji je istom samostanu poklonio njegov predak kralj Kreimir (II).
Ovu ispravu donosi kao transumpt isprava iz g. 1067. (br. 79). Pored ovog teksta iz kartulara samostana sv. Krsevana postoji takoer isti tekst na pergameni XIII st. pisan beneventanom. 0 tome vidi to je reeno o pergameni I br. 79. Lucius: De regno Dalm. et Croat., lib. II, c. 8, p. 76. Farlati: Illyr. sacr. V, 47 i ii: Prirunik, str. 249 donose tekst iz danas izgubljenog kartulara. Cod. dipl. CSD I, 128 donosi tekst ove isprave u sklopu teksta pergamene I, dok ga Raki: Doc. br. 45 donosi posebno, ali po tekstu pergamene I. Ovdje donosi mo tekst prema iiu. Raki datira ovu ispravu oko 1062., iako u biljeki veli, da se s obzirom na osobe koje se u ispravi spominju mora datirati izmeu 1059. i 1066. Iz rijei opata Petra koji kae da je isprava izdana nostris diebus, ii sma tra da bi to bilo otprilike izmeu 1066. i 1067. godine.

Ego Cresimir, qui alio nomine uocor Petrus, Chroatorum rex Dalmatinorumque, notifico omnibus, quod iustum mihi uidetur, ut statuta parentum meorum antiquorum non cassentur, 1 maxime ilia, 2 que ad salutem eorum pertinent nimarum. Comperimus namque in gestis proaui nostri Cresimiri maioris, quod pro remedio anime sue tradidisse (!) mo nasterio sancti Ghrisogoni territorium aliquod in loco, qui dicitur Hycu105

lus, a quercu, que stat supra uallem Rabiosam, usque ad stafilum, qui hac de causa situs est in treuio, quod est contra Sablatam, perpetuo possidendum, quod tutum possessoribus suis mansit tempore ipsius et filii eius Dirzislai et eorurn potentibus banis, uidelicet Pribyne et Godemiri, et temporibus Suataslao 3 et eins fratrum, silicet Cresimiri et Goyslaui, et filii eius regi (!) Stepbani, patris mei, fauentibus nobilibus banis, eorum qui 4 fuere temporibus; hi sunt: Varda, 5 Bosetrenhc (!) 6 et Stephanus Prasca. Unde sanccimus eorum sancciones a nobis roboratas perpetuo permanere. Si quis autem post nostrum obitum ista uiolari 7 temptauerit, supremi incurrat iud'cis iram et in orrendi examinis die sinistrum possidens locum audiat, que sinistris merentur. 8 Actum est hoc in Nona ciuitate 9 his coram testibus: Boleslaus tepci testis, Adamizo, Nonensis.iu.panus, testis, Uiakizo, 10 iupanus de Luca, testis. Vole's a dad testis, Budiz 11 postelnic testis, Johannes, regis capellanus, testis, Zouiz uolar testes (!), Drugona 12 scutobaiulus, Dodauit uinotoc, Grubona decanus testis. Ego Adam, abbas sancti Bartholomei, scripsi iussu regis, domini mei. 13
1 Pergamena I: cassarentur. - 2 Pergamena I: ea. 3 Lucius ita: Suetoslaui. - 4 Pergamena I : qui eorum. 5 Pergamena I: Guarda. - 6 Lucius ita: Bozshare. Pergamena I : Bosetchech. 7 Lucius i pergamena I: uiolare. 8 Raki netano ita: (m)inerentur. - 9 Pergamena I : in Nonense ciuitate. 10 Raki ispravlja u Uilkizo. u Pergamena I:Bydiz, to Raki ispravlja u Buiz. - 12 Raki isprav lja u Dragona, 13 Pergamena I: Et ego Adam monachus, Chroaciq electus episcopus, iussu domini regis manu mea scripsi.

79. 1067. Petar, opat samostana sv. Krsevana u Zadru, svjedoi je samostan stekao posjede u Diklu i na otoku Pamanu. Tom zgodom donosi ispravu kralja Kreimira IV, kojom je samostanu potvrdio posjed u Diklu, to mu ga je neko darovao njegov prethodnik kralj Kreimir II.
Tekst isprave donosimo prema iiu (Prirunik, str. 248251), koji se je posljednji od izdavaa sluio danas izgubljenim kartularom samostana sv. Krsevana. Isti tekst donose Lucius: De regno Dalm. et Croat., lib. H, c. 8, p, 76 i Farlati: lllyr. sacr. V, 47.1 Pored ovog teksta sauvane su danas dvije pergamene veoma slian tekst:. I Perg. premazana taninom. 265X740. Pismo i iz XIII st., koje sadre

beneventana.

Na poleini uz manje biljeke stoji regest iz XV stoljea: Designacio uille Dicli, que antiquitus nuncupabatur Yculus uel Iculus insule Pasmani uel Neuiane, ubi est ecclesia sancti Michaelis archangeli. Dr. arhiv u Zadru: Spisi samostana sv. Krsevana, kaps. 23, br. 23. iz posljednjeg zasebnom listu Ovaj prijepis je nepotpun, jer ne sadrava popis svjedoka dijela prvotne isprave. Taj se vjerojatno nastavljap na drugom

106

pergamene, kojega danas nema. Treba istaknuti da se tekst koji slijedi iza transumpta Kreimirove darovnice razlikuje od teksta iz kartulara. I zato ga donosimo u biljeki br. 30. Ovaj nepotpuni tekst donose kao posebnu ispravu Cod. dipL CSD I, 128 i Raki: Doc. br. 53. II Perg. 290X200. Pismo: beneventana. Na poleini regest, koji se je tokom vremena popunjao: De Po stum an a (pisano karolinom), ubi eciajn moratur ecclesia sancti Micha elis (goticom) Neuiane (humani stikom). Osim ovoga nalazi se i regest iz novi jeg vremena. brz. arhiv u Zagrebu: Doc. ant. 4. Tekst ove pergamene jela isprave iz kartulara poklapa se, uz neznatne razlike, s tekstom onoga di koji slijedi iza transumpta Kreimirove darovnice.

Tekst s ove pergamene donose Cod. dipl. CSD I, 129 i Raki: Doc. br. 54 kao posebnu ispravu. Raki je nazivlje Charta suspecta-<, jer se razlikuje od teksta koji donosi pergamena I (Raki: Doc. br. 53). On naime nije pozna vao kartular samostana sv. Krevana prema kojemu su naknadno sastavljene ove dvije pergamene.

-f" Anno dominice incarnationis millesimo LX septimo, indictione quinta, epacta III*, concurrente septima. Regnante domino Constantino Duci (!) 2 magno imperatore, prioratum uero Iadere retinente 3 domino Leone, imperiali protospatario a,c totius Dalmatie catapano. Ego qitidem Pe trus, sancti C.4 abbas immeritus, cerno, quod his temporibus, in quibus iam fines deuenerant seculorum, nonnulla subtrauntur (!) de possessionibus sanctorum per ingluuias hominum 5 mimdanorum ac deum non uerencium, sed callida machinamenta et dolosa solummodo 6 amancium plurirna argumenta. Unde cirographum hoc ad posteritatis memoriam esse studui cum consilio ac uoluntate et testififatione prefate urbis nobilium, quorum nomina subter ascripta reperientur, de possessionibus, hoc est terris, uineis, oliuetis ac piscacionibus prenotati 7 cenobii pre dict! Christi martyris, uidelicet beati C , uel in quibus locis hec uniuersa habentur, que mei regiminis tempore in obsequio fratrum in eodem cenobio Christi famulantium 8 esse cognoui, ne alicui de subscriptis re bus minuendi facultas in posterum largiatur. 9 Igitur scribere curaui: in primi territorium, 1 0 in quo uinee et oliue nostri monasterii esse plantate noscuntur in loco, qui Yculus nominatur et his terminis terminatufr]: 1 1 Est in eodem loco uallis infra duos petrosos colles 12 porrecta in Oriente, que Rabiosa dicitur; estque 13 primus terminus iam dicti territorii a summitate 14 ipsius uallis in riente, ubi eciam pusilla 15 stare ulmus cernitur usque ad limitem, qui ultra puteum eiusdem loci in occi dental! parte habetur, Secundus namque terminus per transuersum 16 a mare usque uiam antiquam, qua itur ad Nonam, 17 que est eciam contra Sablata, in qua hac de causa antiquitus sita est paruula collumpnella lapidis, 18 que erat ab ins4iatoribus de loco, 19 quo steterat, 20 remota in orientem quasi passos CC tos , quam nos cum consensu Cresimiri, regis Chroatorum, 21 suorumque nobiliinn in pristine restituimus loco. Hanc 107

ipsam denique terram his dictis 22 terminis terminatam sine infestacione quorumlibet hominum seruis dei perpetuo possidendam hoc modo antiquitus in nostra iam dicto monasterio ferunl 2 3 fuisse datam, quod rex quidam Chroatorum ueniens uotum reddere deo ad ecclesiam prefatam petentibus seruis dei pro sue remedio anime dominauit (!) earn,24 quod factum pronepos eius 25 predictus rex 26 nostris quoque stabiliuit diebus tribuens 27 nobis ex hoc libelium continentem ita: (slijedi darovnica kralja Kreimira, v. br. 78). Et aliud 28 territorium sancti Crisogoni in insula in loco, qui antiquo nomine Flaueico dicitur, nunc uero Postimana nominator, in quo loco Prestancius episcopus una cum Maio, fratre suo, priore, edificauerant ecclesiam ad honorem beati archangeli Michahelis, et, quibus ualuerant, dotarunt beneficiis. Traso denique, qui illis diebus huic no stro cenobio preerat abbas, prospiciens hunc [locum] sibi suisque fratribus satis esse eongruum et ad suam utilitatem nimis proficuum, uocauit ad se dictos fratres et petiuit illum disponens eis necessitatem suorum fratrum ac domus dei. Cuius uoluntatem ac peticionem consecuti sunt dictus presul et frater eius obtuleruntque in obsequio abbatis et fratrum tarn ecclesiam, quam edifica[ue]rant, quamque adiacencia territoria et ut perpetuo beati martiris cella fieret, tradentes earn legaliter coram nonnullis laderensium, stabiliunt et confirmant. Quod factum utique inconuulsum mansit temporibus ipsorujm. Sed post obitum illorum quidam temptabant subtrahere aliquid de donatis iam ecclesie dei territoriis. Qua de causa ueniens ad insulam filius dicti prioris Gregorius, similiter Iaderensis prior et imperialis patrikyus ac tocius Dalmacie stratigo, ad insulam cum suis consobrinis filii (!) dicti episcopi, quatinus quis iam nunquam posset in aliquo seruos dei molestare, predicta territoria, sicut a suis patribus sacro cenobio donata fuerant, clarius propalauerunt et his terminis terminarunt: a mari uidelicet usque ad moncium summitates et a fundo uallis, que in Oriente post prefatam ecclesiam esse cernitur, in quo fossatus habetur, qui contra ipsos montes mitti uidetur usque maceriam, que ultra desertum oppidum in parte occidentali similiter ha betur, quo eciam tunc ob sui facti memoriam lapidum pro signo pusillum statuunt aceruum. Et hec quippe nomina sunt eorum, qui huius rei cum eo tunc adiutores, cooperatores et testes affuerunt, quorum iussu et uoluntate et hoc cirographum scribere fecimus: inprimis scilicet Pre stancius tribunus, 29 Dabro tribunus, Martinus tribunus, Cerneca tribunus, Andreas tribunus, qui postea prior effectus est, Dabro tribunus,Sergius tribunus, Georgius tr'bunus, Maius tribunus, Ursana tribunus, Petrus tribunus, Pancella tribunus et alii plurimi. Ego Stephanaus, Iaderensis episcopus, horum et aliorum nobilium plurimorum consilio et uoluntate, iussu et testificatione curis prepeditus nonnullis cirographum hoc rustico sermone conscripsi. 30
1 U dravnom arhivu u Zadru nalazi se u istoj arhivskoj skupini pod signaturom kaps. I, m. H, br. 4, fol. 1 v. prijepis te isprave iz XVII stoljea. - 2 Pergamena I: tDuca. - 3 Pergamena I: presidente. - 4 Pergamena I: Chrisogoni. - 5 Na pergameni I uslijed tanina neitljiva rije, koju Raki ita anxium. Prema onome

108

to je danas jo vidljivo teko da bi se ta rije mogla tako itati. - * Pergamena 1: se. - 7 Lucius tu rije izostavlja. 8 Pergamena I: in eadem qcclesia deo scruientium. 9 Per<-ra,mena I : tribuatur. - 10 Pergamena I: in primi namque scribere curamus territorium. n Lucius ita terminatur, ii terminatu(r). Na pergameni I stoji terminatum, to Raki ita terminatur, - vz Pergamena I: humiles 13 u sed petrosos colles. Pergamena I : Et est. Pergamena I: capite. - 15 Per gamena I: pusillus. 16 Pergamena I: et alius per transuersum. - 17 U tekstu pergamene I izostavljeno: qua itur ad Nonam, - 18 Pergamena I: petrina paruula columnella. 19 Pergamena I : de suo occidentale loco. 20 U tekstu pergamene I izostavljeno quo steterat. - 21 Pergamena I: Chroatorum regis nomine Cresimiro. 22 Pergamena I: his paulo supradictis. - 23 Pergamena 1: fertur. - 2i Perga mena I: quod quidam enim Chroatorum rex ueniens ad orationem in qcclesiam prephatam pro sue remedio animq optulit earn. - 25 Pergamena I: pronepus eius Cresimir 26 Pergamena I: dictus iam rex. 27 Pergamena I: inde nobis tradens. - 28 Pergramena I I nema et aliud. 29 ii smatra, da kod najveeg dijela ovih imena treba mjesto tribunus stajati testis. 30 Tekst iza Kreimirove darovnice na pergameni I glasi: Est et aliud territorium sancti Chrisogoni in insula, in loco, qui antiquo nomine Flaueico dicitur, qui nunc alio nomine Postimana nominatur. In quo loco qdificata est qcclesia ad honorem beati Michaelis archangeli, que, noscitur cella esse nostri cenobii, ubi etiam similiter, ut in alio predicto territorio, uineq plurimq et oliuq plantatq in obsequio fratrum habentur. Quam uidelicet cellam cum adiacentibus sibi territoriis domnus Maius de Columna, Iaderensis prior, cum suis nobilibus nostro contulit monasterio in opus fratrum ibidem Christo famulantium. Quod factum utique inconuulsum mansit tempore ipsius et eius nepotis, equidem nomine dicti domni Magii, Iaderensis similiter prioris, ac tempore filii huius secundi Magii domni Gregorii, imperialis protospatharii et Dalmatiq stratigi seu Iaderq prioris. Qui tempore sui prioratus ueniens cum suis nobilibus his terminis terminauit predictum territo rium: uidelicet a mare usque ad montium summitates et a capite uallis, quq in Oriente post qcclesiam cernitur esse, in quo et factum fossatum habetur, qui contra ipsos tes mitti uidetur, usque maceriam, quec ultra desertum oppidum est in parte occiden tale, quo etiam tunc ob sui facti memoriam pusillum pro signo aceruum statuit lapidum, quatinus iam serui dei morantes ibidem molestiam quippe numquam aliquam sustinerent. Ovaj prijepis daje drugaije podatke o podizanju crkvice sv. Mihovila na Pamanu. Naime, ovdje se navodi kao darovatelj prior Maius de Columna (misli se po svoj prilici na Maja I koji je bio priorom 986.-999.). Dalje se navodi da je to stanje ostalo nepromijenjeno i u vrijeme priora Maja II, unuka ili neaka (nepotis) Maja I, kao i u vrijeme protospatara Grgura, koji je bio ein Maja II. U tekstu kartulara navode se kao osnivai i darovatelji Majo I I i njegov brat biskup Prestancije, dok protospatar Grgur (sin Maja II) poslije njihove smrti potvr uje tu darovnicu (tj. oko g. 1033.). Nije jasno kako je dolo do ovih razliitih tvrdnja. Postoji mogunost da je kasniji prepisiva pripisao djelo Maja I I njegovom predasniku.

80. 1068, mjeseca prosinca. U Splitu. Splitski nadbiskup Lovro prigodom osnutka samostana redovnica sv. Benedikta poklanja istom samostanu neke zemlje i crkvu sv. Marije.
Perg. sva premazana taninom mjestimino oteena. 380X.640. Pismo: beneventana. Arhiv samostana sv. Marije u Zadru (Fond samostana sv. Rajnerija u Splitu). Na poleini regest XVII stoljea.

109

Kasniji prijepisi - a) kodeks nazvan Donationes prmcipum XVII stoljea (Biskupski arhiv u Splitu br. 20, fol. 67); b) kodeks XVIII stoljea s naslovom Catastico ei beni stabili del monastero si S. Benedetto alias di S. Rainero (Dr. arh, Zadar, Katastri br. 60. - Vidi Starine XXIII str. 220-223, gdje S. Ljubi donosi tekst prema ovom katastiku). Lucius: De regno Dalm. et Croat, lib II, c. 16. p. 101. Farlati: HI, 139. Cod. dipt. CSD I, 134. Raki: Doc. br. 57. Illyr. sacr.

Ovoj ispravi je dodano nekoliko naknadnih dodataka pisanih drugim ru kama. Upravo po tome moemo smatrati da je ova isprava pisana svakako prije datuma naznaenih u spomenutim dodacima. Dodaci su slijedei: a) 'mire Mesagaline, vjerojatno pisana neposredno nakon osnovne isprave (vidi br. 81), b) opatice Marije iz g. 1119. (Smiiklas Cod. dipt. II, br. 28), c) Dominika Galete iz g. 1119. (Smiiklas o.e. br. 32.), d) Prestancija Bassamure iz g. 1119. (Smiiklas o.e. br. 33.), e) Prodane, majke Gaudija Falsamine iz. g. 1119 (Smiiklas o.e. br. 29), Marihene iz g. 1119. (Smiiklas o.e. br. 29). Na pole ini jo charlula, opatice Miraze iz g. 1086. (vidi br. 145) i opatice Grube iz g. 1119. (Smiiklas o.e. br 31). Svi dodaci su pisani beneventanom., ali svaki drugom rukom. Raki i Kukuljevi datiraju ovu ispravu 1069. g. Prema rijeima teksta quam postea abbatissam vidimus, vidi se da je sa mostan osnovan prije datuma isprave. To bi.se donekle poklapalo s time to nadbiskup Lovro za sebe kae miper Apsarensis episeopus. - Pisar je oito zabunom napisao LXVII1II mjesto LXVIIIJ; sedma indikcija zaista odgovara 1069. g. ali po dananjem raunanju u prosincu jo traje 1068. godina.

+ In nomine sancte^ et individua triniitatis. Anno quidem dominie^ incarnationis millesimo LXVIIIII 1 ., indictione uero VII, regnante Cressimiro rege Chroatorum et Dalmatinorum. Ego Laurentius, nuper Apsa rensis ^cclesi^ prsul diuina ministrante dementia, cuius absque nutu nulla consistunt, nulla inesse, nulla in mundo videntur deesse, Spalatin^ sedis eleotus et ordinatus archiepisoopus, igitur magniitudinem miserationis, cuius considerans imperiumque formidans et illud quod exigiturus est qu an do que in iudicio futuro expauescens dicente scriptura: Gui plus committitur, plus ab eo exigitur, cepi equanimiter de tanto michi grege a domino com[mi]sso quomodo qualiterue sibi jterni cibi possint concedere pastionem, denique prout etas aut sexus cuiuscumque indigebat diuiina largitione suggerente illis necessairia sufficienter subministrabantur. Verum tarnen locus immo portus feminino sexui perfecte saluationis nusquam inueni, in quo religiosam et deo placitam uitam agere posset. TJnde factum est, ut communi cum consilio locum sibi utilem aptaremus monasterium construendum, clericorum scilicet et laicorum fidelium Ualize prioris cum suis nobilibus cuiictis. Inuento itaque loco cum tjcclesia, qu^ ad honorem sancti Be[ne]dicti constructa fuerat, qiuj etiam celiam beatissimi Domnii, pontificis et martiris Christi, clerici ac layci sub iureiurando confirmauerunt esse, inuente, quoque sunt et person^, qu ibidem deo deuote adessent seruitur: inprimis domna Chatena, nobilissima feminarum, quam poetea abbatissam uidimus do110

mino uolente, ua cum orore Stana domnaque Anna et domna gapis domna Uera cum ceteris deo deuotis personis, quibus v ut superius,, cum communi consilio locum concessimus ad monasterii constructionem et ad nostrarum omnium animarum dignam remunerationem tali denique pacto talique confirmatione, quatinus sit illud prelibatum deo uolente monasterium ita liberum et absolutum ab omni seculari nexu ab omnique pactione securum, quemadmodum monasterium protomartiris Stefani nostris ante[cesso]ribus statutum et ordinatum uidetur. Quibus inprimis ad auxilium et solatium inferiorem pauimentum cum canaua turris sanctii Petri omnibus eiusdem ^cclesie ereditariis consentientibus concessimus: inprimis Duimo Zoppo, Forminus Pudichino, presbitero Bizancio, Duimo Dragauiti cum Mariula, uxore sua, et filiis suis 2 Petrana et Dragio, Domnanna mulier Naplate^ non enim ibi congregatio esse poterat sine hoc. H$c etenim ante horum notitia testium 3 condonatio facta fuit uidelicet do Uenetici, Gregorii presbiteri 4 Masca, Petri archidiaconi, presbiteri Petri omniumque clericorum; pri ons UalizQ, Niichodemi, prenominati Duimi Claudi, Mesagalina, Duimi, filii Ualize, prenominati Duimi Dragauiti ac nobilium laycorum ciuitatis Spa!atine> Sed quia incongruum ac inutile uidebatur eisdem sanctimonialibus fratres uel seruitores sexus masculini pariter commorare habito consilio studiose locum, in quo prouisores ancillarum dei seorsum manerent, perquirere statuimus; itaque dei ordinatione locus cum ecclesia, que^ bone^ memoria uiro, scilicet saeerdote Andrea, quondam ad honorem sancte^ dei genitricis et uirginis Mari$ constructa uidebatur, inuenta est. Unde communi omnium clericorum ac laycorum, prioris uidelicet memorati omniumque nobilium uoluntate nee non illo eoem consentiente, cui eiusdem ^cclesi^ cura fuerat data, in potestate dei seruorum ad regendum comendata, illam prephato cenobio cum terris ac uineis uel libris, seu quiequid habere uidebatur, ad auxilium firmantes perpetu^ concessimus ita quddem, ut restaurationem sui status nullo tempore, 4 quod est illud edificii uel diuini offieiis ammitteret. Ad h^c ta rnen stabiliuimus, si habuerint nauigia siue 5 comercia, eant et redeant; piscatores girrum sibi galetam pr-^beant I; alii autem piscatores singulos cum habuerint, deferant pisces; quodque nauigium frumenta deferens singula modia contribuant. Terra, qu$ prope monasterio est, qu^ dicitur ad Gusternam, quia in commune erat, sibi concessimus. De sororibus autem, qu<j nunc domino seruitur^ ibi ingrediuntur uel que^ eodem inuitatq ingressure aderint suis facultatibus immo territoriis, libera euneta, que^ in prephato monasterio optulerint, territoria uolumus adesse ab hu mano euneto seruicio, scilicet ab illo, quod uulgo ziurum dicitur. Uerum tarnen et hoc, quod sibi iniunetum est a nobis, gratia honoris nostra methropolis ^cclesi^ in preeipua festiuitate, uidelicet beatissimi Domnii, duos quippc cereos singularum librarum et duas oblatas tantum offerant in tributum; dein uero nulli subiaceat tributo, nulli ui subsistat, nisi gratia diiectionis et munere orationis. Hacta sunt autem h$c mense duo decimo ante notitiam horum testium inprimis: Ualia^ et Nichodemi priorum, Petri archidiaconi, Micha archipresbiteri, domni lohnnis pres111

biteri et monacni, Basiiii capeilani, Stefani presbiteri, diacni Fusconis, presbiteri lohannis, presbiteri Popini, Micha presbiteri, Martini pres biteri, lohannis iiidicatoris, Duimi domni Petri, lohannis Mesagaline. et fratris ipsius, lohannis de Porta, Duimi domni Dragi, F'ormini Busic$ et omnium clericorum sancti Domnii ac laycorum Spalatin^ urbis. Si quis autem, quod absit, huius nostra confirmationis uiolator temerario ausu extiterit, iratum habeat trinum et unum deum et CCC torum X et VIII sanctorum patrum consequatur maledictionem et cum luda perpetuam sustineat dampnationem. Ego uero Teodorus licet immeritus presbiter et cancellarius ecclesiej sancti Domnii per iussionem domini mei prenominati archiepiscopi huius confirmationis dictaminis scriptor testis sum.
1 Mora stajali LXVIIII. - 2 tekst uniten. - 3 Raki nadopunja Dominici monachm, dok Kukuljevi to ita domini lohannis monachi, to je vjerojatnije. - 4 Raki: in 5 Asca. Raki ita sine, to bi paleogjrafski takoer moglo biti.

81. Poslije 1068. Nemira Mesagalina poklanja samostanu sv. Benedikta sv. Nikole i jedan komad zemlje. u Splitu crkvu

Prvi od dodataka na ispravi o osnutku samostana sv. Benedikta u Splitu (br. 80). Pismo: beneventana. Cod. dipt. CSD I, 135. Prema pisaru dodatka kancelaru Teodoru, koji je ujedno pisar osnovne isprave o osnutku samostana sv. Benedikta, proizlazi da je dodatak pisan kratko vrijeme nakon 1068. godine.

Ego Nemira Mesagalina emi in isto loco, ubi edificaui ecllesiam sancti Nicolai pro triginta romanatos, et offero earn ad onorem sancti Benedicti et unam pegam . . . 1 in loco, ubi dicitur Petra inpinta, 2 et unurn amictum aureum. Ego autem Teodorus scrihsL
1 Ovo je mjesto danas neitljivo. Kukuljevi ita terre. Kukuljevi ita ire Pinat.

s Moda in

Pinta.

82. 1069. U Ninu. Kralj Kreimir (IV') poklanja samostanu sv. Krevana u Zadru otok Maon.
Perg. 233.185. Pismo: gotica XIII Na poleini regest XVII st. Dr arh. u Zadru: Spisi samostana st. sv. Krevana kaps. XVIII, br. 19.

112

U istom arhivu nalazi se pod signaturom: Spisi samostana sv. Krsevana kap. XXI, br. 23. prijepis XVIII st. po svoj prilici prema Luciusovom tekstu, bu dui da se neposredno nastavlja na tekst dokumenta iz g. 1067. (hr. 79). Lucius: De regno Dalm. et Croat, lib. II, c. 8, p. 77. Farlati: 48. Cod. dipt. CSD I, 131. Raki: Doc. br. 55. Illyr. sacr. V,

Epakta V, koju navodi dokument nije tana, jer prema navedenoj godini i inikciji mora biti XXV. Ta je pogreka nastala vjerojatno kod prepisivanja.

-b Quoniam diuinitatis eximia celsitudo summos ac minimos non modo pro meritis, uerum etiam dispensatione profunda terrenos largitur honores et modo inuestigabili eleuat sublimandos et sublimiorum superborum colla pessundat, vt meffabilis iudieis ineffabile quoque iudieium perseueret et omnipotentis discrecio ex inexausto procedens fonte terrena dispenset imperia, ideo ego Cresimirus diuina gratia largiente atie atque Dalmatie iura gubernans atque aui mei beate memorie Cresimiri regis patrisque mei regis Stephani in Elisio 1 campo feliciter quiescentis habenas regni retinens anno dominice incarnationiis Iesu Chri sti domini nostri MLXVilli", indictione VII a , epacta uero V2, concurrente III in nostro Nonensi eenaeulo residens una cum nostris iupanis, comitibus atque banis, capellanis etiam nostre regalis aule cogitare cepi, qualiter pmnipotens deus hereditarii regni michi concessa gubernacula conservaret et animabus meorum predecessorum requiem eternam donaret, inueni nichil in operibus misericordie dignis nichilque deo acceptabilius quam et nostra terrestri aula supernorum ciuium atque sanctorum sacrata habitacula possessionibus muneribusque ditare condignis. 3 Igitur quia deus oninipotens terra marique nostrum prolongauit regnum, decreuimus et promcto (!) animo stabiliuimus monasterium sanctissimi G(risogoni) martiris, cuius uenerabile corpus infra eiusdem ciuitatis menia requiescit, prediis atque possessionibus honorare. Simul quia in gestis antecessorum nostrorum regnum 4 silicet excellentissimorum in campis et territoris (!) plurimis predictum monasterium inuenimus priuilegiatum; nos ergo a predecessoribus nostris in nullo deuiantes pro remedio anime mee meorumque omnium defunctorum offerimus et stabiliter huius tenore donamus tibi beatissimo G(risogono), martiri glorioso, et per te domino Petro, tue sancte aule digno abbati, nostram propriam insulam in nostro Dalmatico mari sitam, que uocatur Mauni, cui ex orientali parte adiacet insula, que in uulgari Sclauonico Ueru nuncupatur, ut earn habeat et possideat in eternum absque cuiusque mortalium inquietudine predictum sanctissimi martiris monasterium-, nam si5 bona nostra decreuit uoluntas annuentibus et supplicantibus uniuersis nostri regni principibus. Vt autem hec nostra donatio in eternum fundetur et stabilitate perpetua perseueret, earn nostra nostrorumque episcoporum attestatione simulque cum testatione astringimus et inuiolabiliter premunimus statuentes, vt, quicumque mortalium, immemor diuini examinis et peruersor nostre regie dignitatis uoluerit unquam ausu temerario de predicta insula a nobis regaliter concessa monasterium sanctissimi G(risogoni) inquietare simulque nostra iura confundere, in8 CODEX

113

iirrat iram super iram futuri iudicii et sit reus in conspectu extremi examinis cum Herode, luda et Simone mago portionem in eternum habiturus et Antichristi consortium possessurus ab omnipotente deo sanctisque apostolis et a cuncto sanctorum cetu et beatissimo G(risogono) maledictionem accipiat sempiternam et nostre regali curie, qibuscumque successoribus meis regibus, iupanis, comitibus sine banis componat libras auri C et in nostro regno perpetuo sit infamis. + Ego Cresimir rex Cru(atie) atque (Dal(matie). + Ego Stephanus, Iadre episcopus, subscripsi. Et hec sunt nomina testium, qui in hoc facto mterfuerunt: + Adamco, Nonensis iupanus, testis; Bolesclaus, curialis comes, testis; Viachico, iupanus de Luca, testis; + Uolessa dat testis; Budec, posteinig Berberensis iupanus, testis; Iohannes, regis capellanus, testis: Petrus, regalis curie iudex, testis; Studeg. regali(!) pincerna, testis; dominus Leo, imperialis protospatarius ac totius Dalmacie ac iupanus, 6 testis; Saluisclauus, Nonensis iudex, testis; Adam monacus, sancti Bartholomei abbas, testis; Petrus, iupanus de Sidraga, testis; Dragomir, iupanus de Cetina, testis; Andreas, Belgradensis prior, testis. + Ego Anastasius, huius cirographi dictator, Cruatensis episcopus et aule regis cancelarius, iussti et uoluntate predict! domini mei regis scripsi et confirmaui feliciler in ciuitate Nona. Amen. 6
1 Raki ita: Clisio, ali nema, sumnje da stoji elisio, to i odgovara smislu teksta. - 2 Mora stajati XXV. - 3 Smisao ovog teksta je nejasan. Oito je da se tu radi o po grekama nastalim pri prepisivanju iz beneventa-nskog predloka. Po svoj prilici je u pr-votnom tekstu stajalo dignius umjesto dignis, a umjesto quam et quam ex. Veznik et pisan beneventanom vrlo je slian prijedlogu >,ex. Na ovaj nain ova reenica postaje jasna. Raki je ovaj tekst pokuao objasniti transponiranjem pojedi nih djelova reenice: inueni nichil in operibus misericordie deo acceptabilius nichilque nostra terrestri aula dignius quam et supernorum ciuium atque sanctorum sacrata habitacula . . .. 4 Treba da stoji regum. 5 Treba da stoji sic. - 6 Raki ispravlja ac iupanus u catapanus, to e vjerojatno i biti tano. Naime, i ovo nas upuuje na beneventanski predloak: ac je u beneventani pisano vrlo slino kao ca. 7 Na kraju teksta je ovjera ovog prijepisa i notarski znak: Anno domini MCCXLVIII0, die quinto intrante nouembris, indivtione sexta. Ego Petrus Papiensis, publicus notarius aule imperialis, autenticum huius exempli uidi et legi nichil addens uel minuenfy quod sententiam mutet, scripsi et sigillo consueto roboraui. Meutim, nema nikakva traga peatu.

83. 1070, 16. svibnja. Potvrda kralja Kreimira (IV) isprave o osnutku na Rabu. samostana sv. Petra

Ova se potvrda nalazi u kodeksu Documenta diocesis Arbensis.: fol. 256r, a nastavlja se na ispravu od poetka godine 1060., pisana rukom notara Antonija Nimirea (br. 63). Arhiv rapskog kaptola, kodeks br. 43. Lucius: De regno Balm, et Croat lib II, c. 16., p. 104. Farlati: lllyr. sacr. V, 228. Cod. dipl. CSD I, 136. Raki: Doc. br. 59.

114

Quemadmodum hoc testamentura bomim et iustum uidimus 1 uestro episcopo et clericis ceterisque uestris ciuibus eorroboratum et laudatum, ita ego Cressimims rex eandem collaudationem et confirmationem corroboro. Et si aliquis instinctu diaboli compulsus hanc corroborationem nostram disrumpere temptauerit, conuenit sibi fortior 2 nobis etiam et amicitiam nostram spernere. Anno domini millesimo septuagesimo, indi ctione octaua, die sexto decimo intrante madio, 3 presentibus magistro Gregorio gramatico.et Paulo de Bilia 4 et aliis.
1 Raki: videmus. - 2 Raki: fortiorem. 3 Lucius je formulu datiranja stavio na poetku ispra-ve i preinaio: Millesimo septuagesimo primo. Nije jasno kako je doao do tog datuma. - 4 Ime je teko itljivo. Kukuljevic i Raki itaju Bulia.

84. 1070, poslije 1. rujna. U Ninu. Radovan poklanja samostanu sv. Krevana u Zadru posjed koji je neko pripadao njegovom, djedu.

Perg. 210\110 na tri mjesta oteena. Pismo: beneventana. Na poleini regest XVII st. i biljeke XIV i XV st, Dr. arh. u Zagrebu: Doc. ant. 5. U Dr. arh u Zadru (kaps. I, m, II, br. 4, str. 4) nalazi se prijepis X VII st. ovog dokumenta kojeg varijante donosimo u biljekama ispod teksta. Cod. dipl. CSD I, 137. Raki: Doc. br. 60. Deveta indikeija koju navodi dokument poinje 1. rujna 1070. g.

i~ Anno ab incarnatione doniini nostri lesu Christi millesimo LXX, indictione V i l l i . Regnante Romano imperatore tertio, rege Chrobati^ Dalmatieque Petro, Siuinnimir bano. Actum in ciuitate Nona Adamizo iupano. Ego Radauanus 1 trado omnem possessionem meam in terris et uineis, queque fuit aui meo(!) Ualeco, 2 in monasterio sancti Chrisogoni abbate Petro presente iure per[petuo] possidenda. 3 His coram testibus: capellano Petro teste, Laurentio teste, Desnna(!) iupano teste, Adamizo iupano teste, Souinna setenico teste, dedu teste, Uitadrago teste, Nepostoy teste, Petro presbiter teste, Michahel presbiter teste, Prodano teste, Rugota teste, Andreas presbiter teste, 4 Si quis autem hanc conscriptionis del donationis (cartulam) uoluerit corrumpere cupiditate deceptus, superni numinis iram incurrat sortemque possideat 5 cum his, qui dixerunt domino deo: recede a nobis, nee ut iudicetur, sed ut perpetuo damnetur, resurgat. Ego Adam, presbiter et monachus, 6 uer[itate] comperta rogatus manu mea scripsi.
1 U zadarskom prijepisu poetak ove isprave glasi: Eodem quoque anno et tem pore. Ego similiter Radouan. . .. Ovu je promjenu oigledno unio kasniji prepisivah zato to je ovu ispravu prepisao neposredno iza isprave br. 85., iako je ona neto kasnije nastala. - 2 Zadarski prijepis Ualeci. - 3 Zadarski prijepis possidendam. - 4 Zadarski prijepis ovako donosi redoslijed svjedoka: Petro capellano, Laurentio,

115

esinna Iupanus, damic Iupanus da, ouina sltniz, tjitedyag, Nepostoi, prqsbiter Petrus, prqsbiter Micael, Prodan, Rugoto, presbiter Andreas, Prema dokumentima br. 86 i 87 bio je Chroatorum dad Iohannes. 5 Zadarski prijepis: Si quis ant em has meas donationes cupiditate deceptus quocumque ingenio uel tempore uoluerit subiraere superni numinis irram incurat sortesque possideat, . , - 6 presbiter et chus pisar je naknadno umetnuo.

85. 1070, poslije 1. rujna. Radovan, unuk Lilikov, nakon presude kraljevskog suda, koji je Vekemiru, upanu Luke, osporio pravo na posjed Suhovaru, poklanja ovaj isti posjed samostanu sv. Krevana u Zadru.
Postoje dvije verzije ove isprave u deset raznih prijepisa. Prvu verziju (s jednim prijepisom) oznaujemo sa I, a drugu sa II. Bitna razlika izmeu njih je ta to je kod verzije I potpisan -Adam presbiter et monachus, a kod II Ana,stasius, Chroatensis episcopus et aule regie cancellarius. Budui da je kod ver zije II, koja je neto opirnija potpisan drugi pisar, Raki (Stari priepisi hrvat skih isprava, Rad JAZU 36, str. 145150) smatra da je to kasnije interpoliran tekst. U ispravama iz ovog vremena nalazimo jednog i drugog pisara, pa nije iskljueno da je Radovan radi jae vjerodostojnosti traio da ispravu jo jednom izda i kraljevski kancelar. Raki potkrepljuje svoju tvrdnju injenicom da je verzija I pisana beneventanom, pismom koje on smatra starijim. Meutim nje mu nije bio poznat prijepis druge verzije iz arhiva sv. Krevana (kaps. XIV, br. 171 prijepis d) koji kae za Radovanovu ispravu da se nalazi in quodam quaterno antiquo litterarum boniventarum. t/ svim prijepisima 1. IX 1070. oznaen je isti datum s indikcijom IX, koja poinjm

I Perg. 2.300. Pismo: Na poleini goticom rukom. De Sicoarra. Arhiv Raki: Jugoslavenske Doc. 61a. XIV beneventana. st. De possessionibus in Suchouara.< i u Zagrebu, D-I-l. drugom

akademije

Anno dominic incarnationis millesimo septuagesimo, indictione VIIII. Augusto regnante Romano tertio, tempore Cresimiri, Chroatorum regi(!). Ego Radouan, nepus Lilici, trado omnem possessionem mearn, qu fuit predicti aui mei in loco, qui dicitur Suchouara, beato Chrisogono mar t i n presente eiusdem monasterii Petro abbate. Sed, quia resistebat michi Uekemir, Luctj iupanus, cum Boleslao tepti 1 et contradicebat hoc fieri, quod feceram, dicens ipsa terra a rege predicto sibi esse concessa. Ob 116

quam igitur contentionem studui adesse ante presentiam dicti regis die sancto Pasche., cum multi Ghroatorum nobiles ibi tunc aderant. Et interrogaui dominum meum regem, si tantillam hereditatem meam illis iupanibus habere concessisset. Tunc rex coram omnibus illud se minime egisse dixit atque mei miserescens largitus est michi legatum suum no mine Apricium socolarem, qui michi et meam terram ab illis defendens redderet et meam donationem publice coram vicinis in loco supradicto confirmaret. Quod et factum est. Nam ueniens una mecum ad predictum locum, uidelicet Suchouara, coram omnibus ibidem manentibus uel co ram aduenientibus subscriptis testibus et terram iniuste querentibus interdixit ac domui dei una mecum iterum tradidit. Cerminico Breberscico teste, Uilcina Zatinscico teste, Dalrao Poliscico teste, Cosma Luciscico teste, Mutimir Sidrascico teste, Desinna, Nonensi iupano, teste, Sracino sitnico teste, Jacobizo Zastobriscico teste, Bolanno tepciza teste, Johannes dad teste, Johanne capellano teste, Budicio postelnico teste, Desimir Smulle^ filius, Tolimir psar, Uitomir duornic. Hi uero testes affuerunt coram rege. Suchouare_ uero: Bribigoi gradseic, Chroatin, Zelodrag, Dragouit, Dobrogoi, Negouan. Si quis autem hanc meam oblationem cupiditate deceptus quocumque ingenio uel tempore de domo dei auferre temptauerit, superni numiinis iram incurrat, sortemque possideat cum his, qui dixerunt domino deo: recede a nobis, nee ut iudicetur, sed perpetuo ut damnetur, resurgat. Ego Adam, presbiter et monachus, ueritate comperta, manu propria scripsi.
1 Treba itati tepti, a ne tepci, jer je drugo slovo t u Iigaturi sa i sibilantno t, koje nalazimo na vie mjesta u ovoj ispravi.

II Postoji devet raznih prijepisa isprave ove verzije. Oznaujemo ih slovima. Tekst donosimo prema najstarijem a) prijepisu, a vanije varijante nalaze se u biljekama. a) Perg. na nekoliko mjesta premazana taninom. 195\335. Pismo: karolinogotica XIII stoljea. Na poleini nekoliko regesta XVIIXVIII st. Dr. arh. u Zagrebu: Doc. antiquissima 6. b) Perg. na nekoliko mjesta vrlo oteena taninom. 200X180, Pismo: gotica XIV stb ,Na poleini regest XVII st. Dr. arh. u Zadru: Spisi samostana sv. Krevana, kaps. XIV, br. 164. Uz ovaj prijepis priloena su jo dva prijepisa XVIII st. s tano istim tekstom, pa ih zato ovdje ne oznaujemo posebnim slovima. c) Prijepis XVII st. Dr. arh. u Zadru: Spisi samostana sv. Krevana, kaps. Im. H br. 4, fol. 3v. Slijedei prijepisi imaju potvrde notara: d) Perg. s vrpcom izgubljenog peata zadarskog kaptola. 480.620. Pisma: gotica XIV st. Dr. arh. u Zadru: Spisi samostana sv. Krevana, kaps. XIV,

br.171.1

117

e) Per. Plika s rupama za vrpce izgubljenog peata zadarskog 455.535. Dr. arh. u Zadru: Spisi samostana sv. Krevana, kaps. XIV, f) Ovjerovljeni XIV, br. 229.s prijepis iz 1701. g. prijepisa

kaptola. br. 167? kaps.

e. Dr. arh. u Zadru,

g) Perg. 445Y.480. Pismo golica XIV sv. Krevana kaps. XIV, br. 165.4

st. Dr. arh. u Zadru: Spisi

samostana

+ Anno dominice incarnationis millesimo septuagesimo, indictione VIIII. Augusto regnante Romano tertio, tempore Cresimiri regis Chroatorum et Dalmatinorum. Ego Radouau, nepos Lilici, trado omnem pos sessionem meam, que fuit predicti iaui mei in loco, qui dicitur Suchouara, 5 beato martiri Grisogono presente eiusdem monasterii Petro abbate. Que possessio his manifestis indiciis declarator: a lacu ex septemtrionali plaga protendendo in directum uersus boream ad riuum, et ab isto loco eundo ad australem partem ad terminos predii de Dubio cum suis circumadiacentiis pascuis. Sed, quia resistebat mihi Uekemir, Luce iupalius, 6 cum Boleslauo tepcii et hoc donum, quod sancto martiri intuitu dei et pro remedio meorum predecessorum animarum feceram, contradicebat et ad nichilum deuenire satagebat dicens ipsam terram a rege predicto sibi esse concessam. Ob quam igitur contencionem die sancto Pasce studui adesse ante presentiam predicti regis, ubi non modica turba nobilium tarn Chroatorum quam Dalmatinorum adherat. 7 Tune o ra [m] omnibus interriogaui satis diligenter dominum meum regem, si tantillam hereditatem meam illis iupanis habere concessisset. Qui in fa cie omnium id se minime egisse respondit atque mei misertus largitus est michi legatum suum nomine Apricium socolarem, qui regia fretu-s auctoritate michi et meam terram ab illis defendens redderet ac meam donationem publice coram uicinis in loco supradicto, hoc est in monasterio sancti martiris Grisogoni, confirmaret et sigilli projirii munimine roboraret. Quod diuine misericordie instinctu factum est. Nam predictus Apricius una mecum ad predictum locum uidelicet Suchouara ueniens coram omnibus ibidem manentibus coram aduenientibus subscriptis testibus terram iniuste querentibus interdixit et, sicut illam domui dei largitus fueram, una mecum regali institutione iterum tradidit et confirmau[it]. Unde ego predictus Radouan regia potitus iustitia rogo et contestor omnes Christi fideles per patrem et Iesum Christum, filium eius, nee non et spiritum sanctum ab utroque procedente, ut hec omnia inuiiolabiliter conseruent. Si quis autem hanc meam oblationem qualibet cupiditate deceptus quocunque ingenio aliquo tem pore a domo dei auferre temptauerit, superni numinis iram incurrat sortemque possideat cum his, qui dixerunt domino deo: recede a nobis, nee ut iudicetur, set ut perpetuo dampnetur, resurgat. Cui donationi et facto interfuerunt hi testes: Desinna, Nonensis iupanus, testis, Cearminicus Breberschico testis, Uiocinna Zatinscico testis, Dalizo Poliscico te stis, Cosma Luscico testis, Mutimir 8 Sidrascico testis, Saragino sitinico testis, lacobigo Qastobriscico testis, Bolano tepciza testis, Iohannes dat testis, Iohannes capellanus testis, Budicio 9 postelnico testis, Desimir 118

SraiUilie filius testis, Tolimir psar testis, Vitomir duornic. Hii omnes testes fuerunt coram rege. Suchouare uero: Tribigoi 10 graseik, Croatin, Zelodrag, 11 Dragouit, Dobrogoi, Negouan. + Ego Anastasius, Chroatensis episcopus et aule regie cancellarius, hane donacionis cartulam rogatu predicti Raouani et ex mandato domini mei regis intus in ciuitate Nona scripsi et confirmatii. Feliciter.
1 Prijepis d se nalazi u skupini transumpta, koji se odnose na posjed Suhovaru, a izdana su 4. V 1374. od zadarskog kaptola na molbu opata Ivana koji je iao na put, a originalne isprave nije htio nositi izvan graa. Pored glavnog notara, koji se zo-ve Peronu ser Taiutoli Perutii de Cingulo, Anconitane prouinctie Marchie auctoritate notarius et nunc comunis ciuitatis Iadre proto cancellarius, ispravu su ovjerovili jo tri notara. Pred transumptom Badovanove isprave nalazi se ova biljeka: Et? primo quondam donationem scriptum in quodam quatemo antique litterarum boniuentarunt faetam per Radouanum de territorio Suhouara dicto monasterio saneti Grisogoni. Uz Radovanovu ispravu nalaze se transumpti slijedeih dokumenata: 6. V 1198., 27. XI 1239., 27. XI 1239., 1243., 10. V 1196., 8. IX 1358. - 2 Prijepis se nalazi u skupini transumpta koja u svemu odgovara skupini u kojoj se nalazi prijepis d. I ta isprava s navedenim transumptima izdana je iz istih razloga i na molbu istog opata s tom razlikom to je pisana per presbiterum Helyam, notarium imperiali auctoritate puplicum et autenticum et in hac parte scribam nostrum. Isprava s transumptima nije datirana, ali nema sumnje da je iz istog vremena. - 3 Prijepis / nalazi se u ovjero-vljenom prijepisu isprave od 4. V 1374., u kojem se nalazi prijepis cL Taj ovjerovljeni prijepis izdao je notar Zuanne Emanueli 24. VII 1701. 4 Prijepis g se nalazi u sku pini prijepisa istih dokumenata, koje sadre spomenute isprave u biljekama 1, 2, 3. Budui da ovaj prijepis nije ovjerovljen, lako je mogue da je on sluio samo za pri vatnu upotrebu sajnostana. Ovaj prijepis poinje rijeima: Hoc est exemplum primo cuiusdam scripture et donationis facte monasterio sancti Grisogoni de ladra repertum 5 in quodam quatemo et autentico scripto manu Blasii .... Prijepis c Sicouara, g Soccouarra. 6 Prijepis c vehementer Luca lupanus, d, e, f, g Velcemir.. 7 Prijepis c, d ,f, g aderat. 8 Prijepis g Mutimer. - 9 Prijepis c, d, e, f, g Diedicio. - 10 Prijepis c Tribigor, d, e, f Tribigoy.. - n Prijepis . / Celourag, g Zelodrat, 12 Prijepis c, d, e, f, g Dragouid.

86. 1070, poslije I. rujna. Ivan, djed Hrvata, prodaje samostanu sv. Krsevana u Zadru svoj posjed u epriljanu.
Prijepis XVII stoljea. Spisi sv. Krsevana, kaps. I, m. H, br. 4, fol. 3. poinje 1. rujna 1070. g. Dr. arh. u Zadru: Deveta indikacija,

Cod. dipl. CSD I, 138. Raki: Doc. br. 62/1. koju navodi dokument,

Anmo ab incarnatione domini nostri lesu Christi 1070., indictione nona. Impernte domino Romano tertio, Cnratia 1 ueto regnante Chresimiro rege. Ego Joannes, Croatoram dad, cum consia (!) 2 uxore mea Dobriza uendo possessionem meam in loco, qui dicitur Ceprigliani, mionasterio beati Grisogoni per uiginti solido iure perpetuo possidendam 119

present Petro abbate. QUQ his cingitur terminis ac lateribus: a latere orientali uia puplica, ab austral! colina deserti, ab oecidentali terra sancti Platonis, a setemptrionali Adami Mizo 3 lupani. 4 His coram testibus: Laurentius testis, Desinna lupanus testis, Adam Miz,o (!) lupanus testis, Souina sachich 5 testis, Saracenus secniz 6 testis, Petrus capelanus testis, Vito Drago 7 testis, Nepostoi testis, Michel presbiter testis, Proda no testis, Rugata, Andreas presbiter, Radouan testes. Ego Adam, presbi ter et monacus, rogatus et ueritate conperta . . .
1 Raki netano ita Croatie i ispravlja u Chroatie. - 2 Raki netano ita conzia i ispravlja u conscia. 3 Oito pogreno prepisano mjesto Adamizo. 4 Prepisiva svugdje kod rijei iupanus pogreno ita i longa kao /. - 5 Pisar krivo ita mjesto setenico (vidi br. 84). - 6 Slina pogreka kao kod biljeke 5. 7 Krivo itano mjesto Vitodrago (vidi br. 84).

87. 1070, poslije 1. rujna. U Biogradu. Ivan, djed Hrvata, poklanja samostanu sv. Krevana posjed u Brdima.
Prijepis XVII stoljea. Dr". arh. u Zadru: Spisi sv. Krevana, Cod. dipl. CSD I, 138. Raki: Doc. br.

u Zadru

svoj

kaps, I, . H, br. 4, fol. 3. 62/2.

Pri prepisivanju ovog dokumenta prepisiva XVII stoljea je vjerojatno izostavio prvotnu formulu datiranja, pa ga je datirao jednostavno sa eodem tempore mislei na ispravu br. 86, koja se u njegovom prijepisu nalazi ne posredno pred ovim, a govori o istim osobama. Isti sluaj imamo i kod prije pisa isprave br. 84 (vidi bilj. 1.). Postoji takoer mogunost da je ova isprava, koju je napisao drugi pisar, bila pripisana na preostalom praznom donjem dijelu pergamene na kojoj se je nalazila isprava br. 86.

Iterum ego Joannes, Grouatorum dad, pro remedio anime_ me eodem tempore concedo monasterio beati Grisogoni martiris curtem in loco, qui dicitur Berda, perpetuo possidendam presente Formino 1 abbate. Hanc ipsam denique terram promerui a domino meio Chresimiro rege et ipse concessit mihi hanc facere donationem. Acta sunt he in civitate Belgrado coram ipso domino meo Chresimiro rege et his coram testibus: Drugona scutonos testis, Michel testis, Joannes capelanus testis. Et ego Dominicus, presbiter et monacus, iussu dionatoris manu mea propria scripsi.
1 Ovo je jedino mjesto gdje se javlja opat samostana sv. Krevana Formin. Meutim znamo da je opat istog samostana bio ti to vrijeme P e t a r (od 1060. do 1075.). Zabuna prepisivaa mogla je nastati zbog toga to je eventualno u izvornom dokumentu stajao samo inicijal imena opata Petra, kako je to bilo inae dosta uobiajeno. Veliko slovo P i F se uostalom mogu lako zamijeniti, osobito ako je na koji nain pismo oteeno.

120

88. 1070, poslije 1. rujna. U Zadru. Hrvatin i njegov brat Ljuto str ah poklanjaju samostanu sv. Krsevana Zadru zemljite u Sekiranima. u

Perg. 150X85. Pismo: beneventana. Na poleini regest XVII stoljea. Dr. arh. u Zadru: Spisi sv. Krsevana kaps. XXIII, br. 24. U istom arhivu nalazi se prijepis XVII st. ovog dokumenta (kaps. I, m. II, br. 4, fol. 3). Lucius: De regno Dalm. et Croat, lib II, c. 15, p. 100. Po njemu Farlati: Illyr. sacr. lib. V, 604, Lucius navodi da donosi tekst ex registro antique privil. S. Gregorii (umjesto Grisogoni) monachorum Jadrae Njegov tekst ima dosta pogrenih itanja, ali se uglavnom slae s tekstom prijepisa kaps. I, m. H, br. 4, fol. 3. Cod. dipl. CSD I, 138. Raki: Doc. br. 63. Deveta indikcija, koju navodi dokument, poinje 1. rujna 1070.

4- Anno ab incarnatione 1 domini nostri lesu Christi millesimo LXX, indictione V i l l i . Imperatore Romano tertio regnante, Crobatie rege Cresimiro, bano Suinnimir. 2 Actum in ciuitate Jadera. 3 Ego Chrobatinus una cum fratre meo Lutostracho tradimus in monasterio sancti Chrisogoni territorium, quod abemus in loco, quod dicitur Sakerani, 4 abbate Petro presente, contiguum eiusdem exclesie^ territorium. 5 His coram testibus: priore Jadere Drago teste, Cusma, iupano Luce, teste, Adamizo 6 iupano teste, iudex Maio Jadere teste, Aprioio teste, Cando teste, Dabro de Bonamuta teste, Andreas films episcopi testis. Egio Adam presbiter et monachus ueritate comperta rogatus manu mea scripsi.
1 Zadarski prijepis XVII st. anno dominice incarnationis. 8 bano Suinnimir u prijepisu izostavljeno. 3 Prijepis ima ovu formulu u eshatokolu u malo drukijoj formi. 4 Ime je pisano u dva retka: na gornjem je pisalo aka, zatim je a pre crtano i na donjem retku dodano kerani. Prijepis ima: Sechirani. 5 U daljnjem tekstu prijepis ima slijedeu formulu kominac/ije: Qui autem hane nostrum donationem subtraere uoluerit, omnipotentis iram incurrat. Iza ovog teksta neposred no slijedi: Actum hoc in ciutate Jaderq his coram testibus. 6 Prijepis ima Adamizo None, zupanus testis.

89. Oko 1070. U Biogradu.

Izaslanik kralja Kreimira (IV) dosuuje pravo na crkvu sv. Kuzme i Damjana samostanu sv. Ivana Rogovskog.
Prijepis u Polichorionu samostana sv. Ivana Rogovskog, p. 13. Pismo: Dr. arhiv u Zadru. Farlati: Illyr. sacr. IV, 4. Cod. dipl CSD I, 146. Raki: Doc. br. 64. Libellus Polichorion, Starine XXIII, str. 169, gotica. Ljubit:

121

Raki je ovu ispravu datirao sa oko 1070. god., budui da se isprava jedi no moe datirati po opatu Feliksu, koji je bio opatom poslije opata Andrije i prije opata Petra. Opat Andrija se javlja 1060 a opat Petar prvi put u jednoj datiranoj ispravi 1076. (inae se esto javlja u Polichorionu, ali bez datuma).

Quomodo misit dominus 1 rex Chresimir nuncium suum 2 in Alba 3 ciuitate inquirere de iusticia ecclesie sancti lohannis euangeliste de Sanctis Cosme et Damiano de Monte. Breue recordationis quomodo placuit regi C.,4 quod mitteret nuncium suum in Alba ciuitaite inquirere a populo ciuitatis, si uera essent ea, que abbas Felix requirebat et proclamationem faciebat scilicet de iusticia ecclesie sancti lohannis euangeliste de Sanctis Cosme et Damiano, et quid populus diceret. Inde misit Vuilledragum, qui uocauit populum ad se ad sanctum Iohannem; ad quem populus uenit dicens, quod quicquid abbas requirebat de iusticia ecclesie, iustum requirebat. Ista sunt nomina hominum; Semiuitus Petrus, Petrus iudex, Nicolaus archidiaconus, Micha Uetulus, frater eius Belgo, Vitara, Iohannes presbiter. Negulus, Lube, Andreas, Drase et frater eius Dabrana, Gregorius, Diomacca, Trungannes. Et omnes ciues affirmauerunt priuilegium sancti lohannis de sanctorum Cosme et Damiani, et semper debuisset permanere sub potestate huius monasterii.
1 Raki netano ita uenerabilis. - 2 suum napisano iznad crte. 3 Daljnji tekst na desnom rubu lista. - 4 T. j . Chresimiro. - 5 Pisano Vuill'dragum, to Raki ita Uuillum Dragum.

90. Oko 1070. Kralj Kreimir (IV) poklanja samostanu sv. Stjepana kod Splita za podizanje mlina na podruju Solina.
Talijanski prijevod u kodeksu XVII st. Scritture Stefano di Spalato, fol. 31v32v (Isp. br. 41.). del monastero

mjesto
di s.

Bibliotcca Marciana u Veneciji, classe V, cod. LI, 5616 (provenienza: eno Apostolo 300). Farlati: Illyr. sacr. III, 138 donosi latinski prijevod. Prema njemu donosi isti latinski prijevod Cod. dipl. CSD I, 133. Raki: Doc. br. 58 donosi svoj vlastiti latinski prijevod. Dokument se moe datirati jedino prema titonoi Druganu, koji se javlja u ispravi iz g. 1070. (br. 87). Pred dokumentom stoji naslov: Donatione del re Cresimiro del molino detto Duboiel.

Nel nome di nostro signor Giesu Christo. Io Cressimiro, per la dio gratia re dei Crouati et Dalmatini, faccio breue donatione al cenobio
122

di san Stefano protomartire^ che posto uicino alia citt di Spalato. Per inuitato anzi ammonito dal venerabile arciuescouo Lorenzo et dal prefato abbate Gisilberto, che uoglia concedere per remedio delranima mia anzi de miei parenti il luoco del molino per ess er benedetto, 1 et hauendo trouato lo luoco atto come ci hanno fatto uedere, cioe uicino la 2 chiesa di san Pietro nel territorio di Salona, glielo concediamo da esser hauuto perpetuamente tenuto. Et se alcuno de nostri succession s'opporr a questa nostra donatione, il che dio non uoglia, incorra nella maleditione dell'onnipotente dio et dei santi padri et la scommunica et con Giuda sia condannato aH'infernio. Furono fatte queste cose alia presenza di questi testimoni: prima del predetto Lorenzo arciuescouo, di Pietro arcidiacono, di Giouanni sacerdote monaco, di Pietro primicerio, di Drugana stitanasso 3 et di Asdritio 4 podiuppo et di Gregorio podiuppo. Io Teodoro, prete capellano, per ordine del predetto re, signor mio, scrissi questa donatione et fui testimonio. 5
1 Raki preinauje bez potrebe vaj tekst: . . . U luoco del molino per (esso cenobio delV ordine di san) Benedetto. - 8 Raki: alia. - 3 Raki netano ita: xscitonossa. - 4 Raki: Osritio. - 5 Na kraju slijedi naknadna potvrda kralja Stje pana. Vidi br. 152,

91. 1071, 8. srpnja. U Biogradu. Kralj Kreimir (IV) odreuje i potvruje podruje rapske biskupije.

Perg. 149.241. Pismo: Prelazna minuskula izmeu karoline i gotice. Visei peat iz tamna voska u promjeru 180 mm, debljine oko 15 mm, s natpi som kapitalnim slovima: + SIGILLVM REGIS CRESIMIRRI DALM. AC(?) CHRO. Na peatu je lik kralja na prijestolju sa ezlom i jabukom. Na poleini regest iz XVII st. Dr. arh. Zagreb: Doc. ant. 7.

Lucius: De regno Dal. et Croat, lib. HI, c. 12, p. 142. Farlati: Illyr. sacr. V, 229. Iura regni CSD. I, 15. Cod. dipl. CSD. I, 140. Raki: Doc. br. 67. Diplomaliko-paleografska i historika analiza mnogih autora pokazuje da se radi o oitom falsifikatu. (Vidi ii, Prirunik str. 633-640). Dok Sufflay (A ket Arbei iker-oklevel. Szsadok 1905 p. 297-319) i ii o. c. smatraju da falsifikat potjee iz 14. st., karakteristike pisma upuuju na kraj dvanaestog ili poetak trinaestog stoljea. (V. i N. Klai: Rapski falsifikati, Zbornik insti tuta za hist, nauke u Zadru, 1955, str. 44).

+ Anno ab incarnatione domini nostri lesu Christi MLXXI, indictione V i l l i , die octaua mensis iulii, tempore domini Alexandri pape urbis Rome. Ego C.,1 rex Dalmatinorum ac Chroatorum, insimul meis cum
123

principibus iustitiam Arbensis ecclesie retinentes et earn in protectione nostra suscipientes uolumus et perpetuo iure assentientes firmamus, ut dicta ecclesia habeat suas parochias silicet iuppam, que fuit sub alpibus a castno latine Mural a vocitato sclauonice Stenige usque ad flumen Copriue et ecclesiam sancti Georgii in Rawna, Kiss am suis cum pertinentiis, tantum retinentes de iure suo paucas uillas Pagi: Pegani, Murowlani, Wlasigi, quas et si pro malo habet, nouo dedimus episcopo Nonensi iuppam Licche, iuppam Bugani et Bogachi. Et hoc statutum uolumus perpetuo inuiolabile manere, sicut semper a maioribus natu didicimus dicte iam ecclesie inuiolabile perstitisse. Quicumque igitur nostris de successoribus hoc priuilegium perturbare et ei uim infferre aliquo miolim.iic at Hiptauerit, nostro iudicio pellatur a regno; de inferioribus sanctimus componere centum lib ras auri, regali curie medietatem et sancte predicte Arbensi ecclesie aliam medietatem. Ad robore'm et uigorem nostreque cartule dationis assentionisque iustitie mitram nominis nostri inpressis litteris prelibate donamus ecclesie et nostri sigilli inpressione firmando roboramus. Indictione V i l l i . Datum est hoc priuilegium Arbensi ecclesie in castro Belgrade per manum Johannis diaconi et domini regis notarii coram comuni curia,
1

Cresimi^.

92. 1071. Paka opina daruje samostanu sv. Mihovila na Susku samostan sv. Petra na Iloviku (Neumae).
Perg. 250X140. Pismo: gotica poetka XIV st. Maqolini Arbensis et Chissani

Na poleini pismom XV St.: Carta de facto comitis i legest XVIII st. Dr. arh. u Zagrebu: Doe. ant. 8.

Farlati: Ilyr. sacr. V, 229. Lucius: De regno Dalm. et Cj-oat lib. Ill, c. 12. p. 142. iinade ovu ispravu samo u izvatku. Cod. dipl, I, 140. Raki: Doc br. 68. Raki i Kukuljevi donijeli su ovu ispravu prema Farlatiju, no Raki je neke stvari proizvoljno promijenio valjda da se priblii tekstu nepoznatog originala. Da je ovaj autentini prijepis iz poetka 14. st. dokazuje injenica to je Marcus Michaelis bio rapski comes g. 1280., 1289. i 1308. (Monum. spect. I, 127227). Ovaj autentini prijepis uinjen je po njegovom nalogu prema pri jepisu iz god. 1291.

+ Anno ab incarnatione domini nostri lesu Christi millesimo LXXI, indictione nona, tempore Cresimiri, Dalmatinorum ac Chroatorum regis, et Dragi Arbensis episcopi. Nos denique Kesensis communitas, quia deo
124

et monasterio sancti Michaelis de Sansigo in primordio edificationis ipsius monasterii occulte et aperte offendimus et quia deus sua misericordia nos per reuelationem sancti Nycholai uisitauit, quod strages, qua deprimimur, ob it (!) super mos deuenisset comuni et eonsilio pro emendatione mali facti, quod fecimus, donamus nostrum monasterium sancti Petri de Neuniis insuilis (1) monasterio Sansicano cum suis utrisque insullis Neumis et earum pertinentiis et cum X iibris ecclesie et tribus aratris bouum et duabus campanis et CCVI ouibus et X V i l l iumentis ac quinquaginta vachis. Pristinum 1 uero rogamus dari Magulino, Arbensi comiti, qui noster est. Que omnia volumus, ut dictum monasterium sancti Michaelis excepto nominato pristino habeat et iure hereditario in perpetuum possideat salua tarnen iustitia Arbensis episcopatus. Ego MaQolinus, Arbensis et Kisanus comes, testor et me subscribi iussi. Ego Otma (?) dono et subuolo (!) et subscribere me rogo. Ego Dobrogost banc donationem esse violo. Ego Petrig dono et volo. Ego Uuimus ualastelin dono et volo. Ego Stanimir dono et uolo. Ego Burdinus dono et uolo. Ego Prelug dono et volo. Ego Subdimir dono et volo. Ego Paulus dono et volo. Ego Cuiiamir dono et volo. Ego Rubo . . 2 dono et volo. Ego Bostian dono et volo. Ego Stoian dono et volo. Ego Gestima 3 dono et volo. Ego Priuonego 4 dono et volo. Ego Grubice dono et volo. Et omnes quiotquot sumus hanc donationem volumus esse in perpetuum valituram. iu Et ego Dragus, Arbensis episcopus, notate (?) 5 iuterfui donationi et saluo iure nostre sedis assentio et hoc priuilegium fieri iubeo, in cuius diocesi donantes donata sunt.''
1 Raki mijenja sasvim itljivu rije pristinum. u pristauum; isto tako u slijede oj reenici pristino u pristauuo, mislei da je to nastalo pogrekom pisara. Da bi dobio smisao on umee prijedlog an u teksit i mijenja dativ comiti. u

ablativ comite: Pristauum uero rogamus dari (a) Mazolino arbensi comite. Ta korektura je oito kriva, jer se po cijelom tekstu vidi da se t u ne moe raditi o pri stavu nego o nekim podavanjima rapskome knezu, a to je i znaenje rijei pristi num pristina (v. Du Cange: Glossarium mediae et infimae latinitatis). Prema tome je Kukuljevi u Cod. ipl. CSD I, str. 140 ispravno shvatio znaenje te rijei. 2 Iza, Rubo prelazi tekst na slijedei redak, na ijem poetku ini se da je neko nejasno slovo, zato vjerojatno ovo ime nije potpuno. - 3 Raki: Gostimir. 4 Nije jasno zato je Raki ovo mjesto, koje je kod Farlatija i Kukuljevia ostalo neproitano, popunio sa upan. 5 U tekstu stoji not sa znakom kraenja. - c Ovdje vjerojatno zavrava tekst prvotne isprave. Slijede potpisi egzaminatora i notara:. Ego Martinm diaconus examin ator manum misi. Ego Martinuscius de Slouigna eius curie examinaui. examinator iussu domini comitis Marci Michaelis et

Ego Camboninus de Rodanis de Cremona, Arbensis notarius, de mandato domini Marci Michaelis, comitis Arbensis, et curie Arbensis hoc exemplum exemplaui de quodam instrumente exempli confecti per manum Lanfranci, olim Arbensis notarii, sub anno domini MCCLXXXXI, indictione tercia, nil addens uel minuens, quod sententiam mutet, compleui, roboraui et consueto signo signaui. - Notarski znak. Martinuscius de Slouigna potpisao se je vlasitoruno. akon Martin prismstvova je kao egzaminator po svoj prilici kod prijepisa dokumenta god. 1291.

125

3. 1072. U Ninu. Braa Zovina, Desimir, Petar Gromela i Slavic poklanjanju sv. Krevana u Zadru posjed u Obrovcu. samostanu

Postoje dvije verzije ove isprave koje oznaujemo sa I i II. Raki smatra prvu verziju originalnim tekstom isprave, a drugu interpoliranim ili ak falsi ficiranim (Stari priepisi hrvatskih isprava, Rad JAZU 36, str. 150-153). Tu svoju tvrdnju Raki osniva na dodatku prvoj verziji u kojem se govori da su nasljednici nekoga -Uirre falsificirali ispravu i na temelju toga oduzeli samo stanu dio darovnog posjeda. Druga verzija pokazuje neka odstupanja kod opi sivanja meda i transkripcije imena. Raki je poznavao drugu verziju samo iz prijepisa XVII stoljea, dok mu raniji prijepis iz kraja XII ili poetka XIII stoljea pisan karolino-goticom nije bio poznat. injenica je da nijedan od sa uvanih egzemplara ne potjee iz 1072. godine, pa se ne moe ustanoviti koja je od ove dvije verzije stvarno falsificirana, - makar da su svjedoci zakletvom potvrdili originalnost prve verzije. Kukuljevi poznaje stariji prijepis druge verzije. Njegova pretpostavka da su obe verzije prevodi iz hrvatskog originala nije vjerojatna. Perg. 285X380. Pismo: beneventana. Na poleini biljeke XVII st. De Brauizo-Pribina. Dr. arh. u Zadru: Spisi samostana sv. Krevana kaps. XVIII, br. 34. Cod. dipl. CSD I 141. Raki Doc. br. 71a. 1072. godine je bila X a ne VII indikcija. Treba istaknuti da se i u II verziji navodi takoer VII indikcija. O toponimu Obrovac v. Viktor Novak, Zadarski kartular, str. 225.

+ Anno incarnationis domini nostri lesu Christi millesimo LXXII, mdictione VII, regnante Cressimir Chroati et Dalmatie, Stephanoque episcopante. Uisum nobis est fratribus Zouinna, Desimir, Petar Grome la, Slauiz de eiuitate Nona, ut pro remedio animarum nostrarxrm et parentum nostrorum defunctorum, quorum nomina indicamus: Ueliacus, Stepan, Tomidrag, Uekemir, Raddomir; nomina autem feminarum defunctarum: Petnonna, Bolinega- dare in c^nobio sancti Chrisogoni martyris situm in Iadera possessionem in Brauizo a mare infra et supra, que^ a nostris possessa est, septam antiquis maceriis, cuius pertingit ter minus per collem a meridie usque ad aquam recto itinere, que oritur iuxta siluula, que^ uocatur Lusiz, et inde extenditur in australi parte iuxta Mozaua usque ad aliam aquam, qu<j subterraneo meatu uidetur habere originem a fonte, qui uocatur SHuinich, qui fons in eadem possessione est; indeque ducitur terminus iuxta siluam, qu<$ dicitur Uirrouika qui rursum 1 tenditur contra mare et peruenituir ad antiqua sepulchra, que in eadem habentur possessione. Et inde ducitur funiculus usque ad terrulam ecclesic; sancti Chrisiogoni, ubi primitus idem martyr
126

sepuitus fuerat, et ab ipsa tenitur usque ad ecclesiam iam dicti martyris, quQ adheret celesi^ saneti Petri site^ ibidem, hinc et inde iterum usque ad mare; tarn in collibus quam in uallibus et quicquid nostri iuris reperiri potest in Brauizo, in abbatis Petri presentia fratrumque eius iure perpetuo tradimus possidendum. Si quis autem nostrum post obitum hoc donum pietatis auferre a dicto c^nobio temp tau erit paruipendens nostro uoto, iram omnipotentis dei incurrat et cum supremus idem iudex mundum iudicaturus aduenerit, non cum electis ad dexteram possitue uocem beatitudinis, sed cum reprobis condemptionis (!) audire mereatur. Actum in ciuitate Nona in presentia prefati regis: Druznik ded, Pribidrug postelnik, Drugana scitinik'2 regis, Adamiz iuppanus, Desinna iuppanus, Prodanus iuppanus. Item testes Latini: Drago prior, Andreas prior, Maius iudex, Candidus, Nikyforus, Petrus comerzarius et Prestantius frater eius. Ego Adam rogatus a predictis donatoribus scripsi. 3
1 Raki ita sursum. 2 Raki ita Dragana satnik. 3 Iza teksta isprave na lazi se slijedei dodatak pisan istom rukom, koji je danas djelomice taninom veoma oteen:

Dehinc elabentibus pluribus anids, temporibus uidelicet apud nos domini Colmanni regis quidam peruersi nepotes Uirre substraxerantf!) aliquos agelullos de predicta possessione falsificanles cartam istam. Quod prospicientes nos fratres iam dicti cenobii eos stare fecimus ad iudicium episcopate. Et datis iudicibus iudicauerunt nobis tribus monachis iurando firmare cartam istam et alii tres similiter iurarent de potibus illorum, qui illam donarant nobis possessionem. Quod et factum est. Inprimis iurat dominus Dabrus nuper abbas, deinde Georgius presbiter et Gauzulus presbiter; item de heredibus illorum, qui nobis hoc benigne egerant, iurat Radoslau, filius Petri iuppani, Saracin, filius Slauici iuppani similiter, et Climin, filius Desinnq iuppani simi liter. Iudices autem hi tres ferunt... (ime izostavljeno) regis iudex, Miroslau, Psacensis comes, et Desinna, noster iudex. Hoc itaque iudicium factum est in quadriuio maiore, sacramentum autem in nostro capitulo palam his testibus: Maius archidiaconus, Uitaiza, olim prior, Trunzan iudex, Uilcinna iudex, Malus Puana, [Majius tribunus. Zauizus tribunus, Gregorius tribunus, [Forminus tribunus], Uilcinna comerzarius. Ex Slauis testes: + Slauizus, + Radoslau, + Saracin, + Jcous, " + Geronnus, + A., + A., + C, + G., + Pribinna. Postea perlustrantes omnia loca ilia ita inuenimus, ut scriptum erat, erigentesque lapideos aceruos possedimus. (Tekst u zagradama da nas je sasvim neitljiv, a ovdje ga donosimo prema itanju Kukuljevia i Rakoga). Prema svjedocima, koji se spominju u ovom dodatku, slijedi da je isprava napisa na oko 1105. godine. Naime, u ispravi iz te godine (CD I I 15, br. 10) spominju se Lampredius prior, Vitaza prior, Trunzan iudex, Vilcinna iudex, Sorca, Madius archi diaconus. U dokumentu je izostavljeno ime kraljevskog suca i na tom mjestu ostavljen prazan prostor. Iz toga bi se dalo zakljuiti da je i ovaj dokument samo prijepis onog predloka kojem je u doba kralja Kolom ana pripisan ovaj dodatak.

U U Dravnom arhivu u Zadru postoje dva prijepisa ove verzije koje oznau jemo sa a ih. Rakom je bio poznat samo prijepis b iz XVII stoljea, koji je oigledno uinjen prema prijepisu a it kraja XII ili poetka XIII stoljea. Na

127

pogrekama itanja prepisivaca egzemplara b Raki temelji neke svoje postav ke o falsifikatu drugog tipa ove isprave. udnovato je to se Raki nije osvr nuo na Kukuljevia koji donosi tekst prijepisa a. Ovdje donosimo tekst prije pisa a, koji je vremenski vrlo bliz prijepisu verzije I, dok kriva itanja u egzemplaru h (koja se nalaze kod Rakog) donosimo u biljekama. Lucius: De regno Dalm. et Croat, lib. II, c. 15, p. 100 donosi samo poetak i kraj ove isprave. Farlati: Illyr. sacr. V, 604. Cod. dipl. CSD I 142. Raki: Doc. br. 71b. a) Perg. 185.255. Pismo: karolino-gotica Dravni Dravni arhiv u Zadru: Spisi samostana XVII st. sv. Krevana kaps. I, m. H, br. 4. arhiv u Zadru: Spisi samostana b) Prijepis kraja XII ili poetka sv. Krevana XIII stoljea. br. 44. kaps. XVIII,

Anno ab incarnatione domini nostri lesu Christi millesimo LXXII, indictione VII. Regnante Cresimiro Croatia Dalmati^que. 1 Uisum nobis est fratribus Zouine, Desimiro, Petro Gromele, Slauizo, ut pro remedio animarum nostrarum et parentum niostrorum defunctorum, quorum nomina h^c sunt: Veliacus, Stephanus, Tomidrago, Vekemiro, Radamiro, feminarum autem defunctarum itidem hec sunt nomina: Petrona, Boldenega, dare cenobio saneti Grisogoni martiris possessionem iusta (!) mare, infra et supra cuius pertingit terminus a parte aquilonali usque ad aquam, que^ oritur non. longe a siluula, que; uocatur Lucus, et inde extenditur iusta alteram aquam, qu subteraneo meatu uidetur habere originem a fonte, qui uocacatur (!) Scliuinich, qui fons in eadem possessione nostra est; indeque ducitur funiculus non longe a sepulchris, ipsaque sepulchra in eodera nostro habentur territorio; et inde porrigitur usque ad ecclesiam sancti Grisogoni, que deret (!) ecclesi^ sancti Petri, hine et inde usque ad mare percurrens et quiequid nostri iuris reperiri potest in loco, qui uocatur Brauizo in abbatis Petri presentia iure perpetuo possidendum. Si quis autem nostrum post obitum hoc donum pietatis auferre temptauerit paruipendens summi numinis iram, cum suppremus (!) iudex mundum iudicaturs aduenerit, non cum electis ad dexteram positus uocem remuneracionis, sed cum reprobis condempnationis audire mereatur. Actum ciuitate Nona in presentia prefati regis: Druzinic ded testis, Pribidrugo postelnic testis, Drugana scutarius regis testis, Adamizio iupanus testis, Desinna iupanus testis, Prodanus iupanus testis. Item alii testes Latini ex ciuitate Iadera: Drago prior testis, Andreas prior testis, Maius iudex testis, Prestantio Doda testis, Petrus commerciarius testis, Candidus testis, Nikiforus testis. Ego Adam a pr^dictis donatoribus rogatus manu mea scripsi.
1 Egzemplar b -regnante glorioso Croatiq Dalmatiqque rege Chresimiro. 2 Egzeniplar b Tomidrag, Vachemir, Radomir. i Egzemplar b Boteneg. - 5 Egzemplar b Dere (Raki ita Bere). 6 Egzemplar b supra culinam, pertingit terminus. Egzemplar b a parte aquilonis. 8 Egzemplar b Schiuinil.

128

.
1072. Drunik (Druzinico) djed uz pristanak kralja Kreimira poklanja samostanu sv. Krevana posjed Slivnicu u Brdima (quondam curtem in Berdam manentem ad locum, qui didtur Sliunicus),
Ova se darovnica (autenticum scriptum) nalazi u ispravi Dedomiia, prista va bana Dionizija, od 9. II 1183. (CD II, br. 181). Druzinik de spominje se kao svjedok u ispravi iz 1072. (br. 93 II).

95. 1070-1072. (?) Popis zemalja koje je opatica Cika kupila za samostan sv. Mafije u Zadru. '
Kartular sv. Marije u Zadru, fol. 9v. Pismo: beneventana. Arhiv samostana sv. Marije u Zadru. Cod. dipl. CSD I, 146. Raki: Doc. br. 77. V. Novak: Zadarski kartular, str. 247 (br. 7). Raki datira dokument 1070.1073. sprema banovanju Zvonimirovu. Mi smo ovaj dokument datirali prema ispravi br. 97, u kojoj se jo jednom spo minje biskup Dabrana. O tom biskupu Dabra(n)i nam inae nije nita poznato, ali nije iskljueno, da je on zaista bio zadarskim biskupom izmeu dva Stjepa na, od kojih se jedan zadnji put javlja god. 1069., a drugi prvi put god. 1072. V. Novak (o.e., str. 160) smatra, da biskup Dabraia odn. Dabrana nije postojao i datira ispravu prema Rakom.

Abbatissa C.1 monasterii' sanete Mari cum suis sororibus eomparauit terram in Petrizani sub Crescimiro rege et Simiro (!) bano a filiis Dobromiri: Rudinna, Adamizo, Saracenus per XXXVII solidos. In eodem loco a Grigo 2 Seuiotik3 pro uno solido de 4 cap ris et uno boue comparauit terram et aliam a Teona, 5 Trilie filio, pro duobus solidis. In eodem loco ab Adam Debel per V solidos et aliam in eodem loco a presbitero Brebeirizio per III solidos et pro rogatione eiusdem terre Neupreto dedimus III solidos de grano. His testibus: ^piseopus 6 Dabraia, Sega, Dabrostriaza, Trunzani filius iudicator, Margastront, presbiter Seraia, Dabrize Trudalaca, Doda, diaconus Madius, presbiter Barba, Santaze Dragosik, Spizar, Stoiana det, Crasona douormk, Zaron Driskeuik et frater eius Adamz. 7
1 T. j . Cika - 2 Raki smatra, da bi moralo biti Gregorio. - * Raki ispravlja u Seuotiche. - 4 Raki smatra, da mora biti decern, ali to vjerojatno ne stojti, jer se dalje javlja HI solidos de grano. - 3 Raki ispravlja u Techna. - Raki smatra

9 CODEX

da je ovdje tajala prvotno kratica: his tps, to se bi imalo razrijeiti sa: his testibus presentibus. Meutim je kratica potpuno jasna za: his testibus episcopus, a osim 4ga od Rakoga predloena formula glasi redovito his testibus. (bez presentibus). 7 R a e k i se ne obazire na interpunkciju u kartularu, a neka imena drukije ita. Popis svjedoka glasi kod njega ovako: His testibus presentibus: Dabrala, Sega, Dabrostraza Trunzani filius, iuicator Margastrona, presbitep Seralia, Dabrize, Trudalata, Doda, diaconus Madius, presbiter Barba, Santase, Dragouito, Spitar, Stoiana ded, Crasona duornik, Zaron gradskich et frater eius Adamiz.

96. 1072. (?) U Zadru. Petar, upan Sidrage, i njegov brat Slavic poklanjanju sv. Krevana u Zadru zemljite u Obrovcu. samostanu

Perg. 150X120. Pismo: karolina. Na poleini regest goticom XIV st.: De terra, que dicitur Brauizo. Kasnijom goticom samo Brazo. Drz. arh. u Zadru: Spisi samostana sv, Krevana kaps. XVIIi, br. 43. U istom se arhivu nalazi pod signaturom: Spisi sv. Krevana kaps. I m. H, nr. 4, fol. 4v. prijepis XVIII stoljea s varijantama koje donosimo u bilje kama. Farlati: Illff. sacr. V, 604. Cod. ipl. CSD I, 143. Raki: Doc. 70. U jednom i drugom sauvanom tekstu nalazi se sedma indikcija, koja odgo vara 1069. godini, a ne 1072. Budui da je u starijem tekstu broj indikcije i broj godine pisan rimskim brojkama postojala je mogunost da se kod prepi sivanja potkrade pogreka u jednom kao i u drugom sluaju. Zato navedena godina nije posve sigurna. U ispravi nema nijedan drugi element koji bi nam pomogao da tano ustanovimo datum. O toponimu Obrovac vidi V. Novak: Zadarski kartular str. 225.

+ Anno ab incarnatione domini nostri lesu Christi millesimo LXXII indictione VII. 1 Ego Petrus, iupanus de Sidraga, cum Slauizo fratre 2 pro remedium 3 animarum nostrarum et parentum defuntorum 4 trado in cenobium sancti Grisogoni omne territorium, quod pater mens Semiuit 5 possedit in loco, quod appellator Brauizo. Si quis autem hoc irritare temptauerit, quod cauet, 6 repperiat; quod uitat, inueniat. Actum in ciuitate Iadera presente Petro abbate, 7 Martino comerciario 8 teste, Ser gio teste, Maio filius Cerneca teste, Neuprat teste. Ego Adam riogatus a predictis fratribus manu mea scripsi.
1 U prijepisu b: Anno dominice incarnationis 1072. per indictionem septimam. - 2 U prijepisu b: cum fratre meo Flauizo. 3 U prijepisu* pro remedio, - 4 U prijepisu b: parentum nostrorum vivorum et defunctorum. Osim toga u egzemplaru a pisar je najprije bio napisao efunc, a onda je to prekriio i napisao defunto 5 rum. U egzemnlaru a ime Semivit je napisano nad crtom, dok ga u prijepisu b uope "nema. - 6 U priiepisai b caute. 7 U prijepisu b iza abbate. dolazi et his coram testibus. - 8 U egzemplaru a najprije je sitajalo Martinus comerciarius, a onda: ispravljeno u Martino comerciario.

iao

i
1072. (?) Petar, sin Semivitov, poklanja samostanu sv. Marije u Zadru sv. Petra i Pavla u Obrovcu.
Kartular sv. Marije u Zadru, sv. Marije u fol. 25r, Pismo: Zadru. beneventana.

crkvu

Arhiv samostana

Farlati: Illyr. sacr. V, 606. Cod. dipl. CSD I, 130. Raki: Doe. br. 72. V. No vak: Zadarski kartular, str. 245 (br. 4). Ova se darovnica U4). spominje
%

u ispravi

istog kartular a iz god. 1107. (CD

II,

Raki datira ovu ispravu Circa a. 1072-2 prema prioru Dragu i sucu Madiju; Kukuljevi pak sa 1068. godinom vjerojatno prema rukopisu Descrizione del nob. monasterio delle benedittine (koji se nalazi u arhivu istog samo stana).1 Meutim, u ispravi se spominju zemlje sv. Krsevana i vrlo je vjerojat no, da su to bas one koje je Petar poklonio tom samostanu (br. 96). Prema tome bi slijedilo da je ova darovnica sv. Mariji izdana neto kasnije. (V. tome V. Novak, o.e., str. 152)> O toponimu Obrovac v. V. Novak, o.e. str. 225.

Ego Petrus, Semiuiti films, una cum filiis Crine et omnes mei propinqui donamus pro animabus nostrorum parentum et pro salute nostra et nostrorum successorum cenobio sanete Marie ecclesiam, que est in Brauizio dedicata in honore sanctorum apostolorum Petri et Pauli, et cum omni territorio nostro ineipiente a territorium (!) saneti Crisogoni ex utraque parte descendentem usque ad riuum, et ex alia parte riui sce* dentem usque ad siiuam iuxta territorium saneti Nikolay exseepto (!) quasdam terrulas, que est (!) in medio saneti Crisogoni, ut habeant et possideant in perpetuum. Si quis hoc nostrum factum frangere presumpserit, maledictionem dei ineurrat et secundum mos (!) terre satisfatiat. Actum est hoc coram omni (!) nobilium presentia uidelicet Dabrane, 2 ladertini episcopi, et Drago prioris etque (!) Madii iudicis nee non Slauiti iupani et Zidimiri iupani et aliorum nobilium. Et ego presbiter Martinus 3 capelanus interfui, scripsi et testis sum.
1 U navedenom rukopisu Descrizione.. ., fol. 28 stoji slijedea biljeka o da tumu i o biskupu Dabrani: Dalla sua donazione del anno 1068 rileva si pure l'antiehita del monastero di s. Maria di ara che Dobrana era veseovo di detta citt, come si vede dalla genuina sottoscrizione del primo testimonio Dobrane, Jadrensi episcopi, che coincide con I'anno in cui Drago volgarmente detto il Magadre, cioe il Magno priore.... Raki smatra da je prior Drago, koji se spominje u ovom doku mentu, neak priora Draga Velikog. - ^ Raki smatra da treba biti Stephani. - 3 Fred imenom Martinus stoji nejasno .

131

98. i72. (?) Kralj Kreimir poklanja samostanu sv. Marije zemljite na Brdima.

Kartular sv. Marije u Zadru, fol. 24. redakcija se nalazi u istom kartularu fol. 29 r. Pismo: beneventana. Arhiv samostana sv. Marije u Zadru. Lucius: De regno Dalm. et Croat, lib. II, c. 9 p. 83 samo spominje ovu ispra vu. Farlati: Illyr. sacr. V, 604 donosi tekst b redakcije, Cod. ipl. CSD I, 144, donosi tekst a redakcije. Raki: Doc. br. 69 donosi tekst b redakcije. V. Novak: Zadarski kartular, str. 245 (br. 5). Isprava se smatra sumnjivom. Opatica Agapis se spominje prvi put tek 1103.,1 a prema svim dokumentima je po svoj prilici Cika? upravljala samosta nom do posljednjeg decenija XI stoljea. Treba upozoriti da se u a redakciji uz sumnjivu 1072. godinu nalazi i kriva VII indikcija kao i u nekim drugim ispravama ovog kartulara. (Isp. V. Novak, o.e., str. 154.)

Anno ab incarnatione domini nostri lesu Christi millesimo LXXII, 2 indictione VH ma . Ego Cresimur (!), 3 dei prouidentia rex Chroatorum et Dalmatinorum, pro remedium anime^ me et parentum meorum trado 4 in monasterium uirginum situm ladere in honore beate 5 uirginis Marie^ pr^sentia 0 Agapis abbatissa (!) territorium in loco, quod Berda uocatur, quondam possessum a duobus colonis, nomine uni Benach, alteri Beneda, 7 iure perpetuo possidendum. Si quis autem meorum decessorum id irritare temptauerit, pauendi incurrat supremi iudicis iram dampneturque cum his, qui leuam tenuerint partem. Iohannes causidicus regis testis, Draugana, 8 scutarius regis, testis, Adam, iuppanus Nonensis, te stis, Desinna iuppanus testis, Prodano iuppano testis, Zouinna setinico testis, Uekenego setinico testis, Michatio presbiter testis. 9
1 U prijepisu XVIII st. koji nosi naslov Descrizione del nob. monasterio delle benedittine nadovezuje se na tekst isprave ova biljeka: Dal qual documento si de duce, che Agape fu abbadessa prima di Cicca che U monastero fondato prima di questi tempi, che Cicca fu la restaratrice del medesimo . ... Ova pretpostavka nije vjerojatna. - 2 Tekst ima: millesimo LH (bez indikcije). - 3 Tekst b Cresimir. * Tekst b dono. - 5 Tekst 6 beatissime. - e Raki popunjava m presentia*. ' Tekst b Benada. - 8 Tekst b Dragana. - Tekst b Et ego presbiter Michatio, capelanus regis, scripsi et corroboraui.

99. 1073/74, Vekeneg poklanja samostanu sv. Marije u Zadru sav svoj posjed.
Kartular sv. Marije u Zadru. fol. 18 v-19v. Pismo' Arhiv samostana sv. Marije u Zadru. beneventana.

132

Farlati-.Illyr. sacr. V, 51. Cod. dipt. CSD I, 146. Racki: vak: Zadarski kartular, str- 246 (br. 6).

Doc. br. 74. V. No prije

Budui da je godina poimala 25. III, nije jasno da li je isprava izdana ili poslije 1. I 1074. po dananjem raunanju.

In 1 nomine domini nostri lesu Christi et eiusdem incarnationis anno millesimo septuagesimo tertio. Regnante Cresimino Chroati<, bano Suinimiro, jpiscopatuim uero gubernante domno Stephano; in ciuitate Nona iuppanus Adammizo. Ego denique Uekenego pro remedium anime^ mee^ precipio fieri in domo sancte^ Marie^ de Iadera oninem possessionem meam, quam habeo uineis, terris cultis uel incultis, et omnia animalia, pecoribus uel iumentis, omnia et in omnibus sit in predicta domo sanctQ Marie^ in perpetuum possidenda. Et si quis parentum meoram contraire temptauerit, quod absit, iratum habeat trinum et unum deum, et cum luda Scarioth in inferno dampnetur. Adammizo iuppanus testis, Pro dano testis, Desinna testis, cappellanus Grubina testis, Tollimiro testis, presbiter Dedochna testis, presbiter Barba testis, Zouinna testis, Nepostoy testis, presbiter Milotech testis, Petrus de Bonemute testis et alii plures testes.
1 Nema slova <<, jer je tu po svoj prilici trebao doi ukraeni inicijal. habeo Raki umee radi jasnoe in. 2

Iza

100. Prije ili poetkom 1074. Zakletva hrvatskog

Zapis u Splitskom Arhiv splitskog

biskupa Grgura splitskom nadbiskupu

evandelistaru kaptola. fol. 144V.1 Pismo:

Lovri.

beneventana.3 Tome arcid. o split Barada: Prilozi kro

Hrvatski biskup Grgur se prvi put spominje u tekstu skom saboru 1075. (prema Rakom), ili ak 1074. (vidi nologiji hrvatske povijesti, Rad JAZU 311).

Ego Gregorius, episcopus Chroacie, ab hac hora in antea promitto fidelitatem et obedientiam secundum ordinem meum ecclesie Spalatine et tibi, Laurenti, archiepiscopo nostro, tuisque successoribus canonice intrantibus. Sic me deus adiuuet et hista (!) sancta quattuor euangelia. +
1 Pred ovom zakletvom biskupa Grgura se nalazi na istoj strani formular zakletve pisan karolinom: Ab hac hora in antea promitto fidelitatem et oboedientiam secun dum ordinem meum aecclesiq Spalatinq et tibi Laurentio archiepiscopo nostro tuisque successoribus canonice intrantibus. Sic deus me adiuuet et ista sancta quattuor euan gelia. 2 Isp. V. Novak: Evangeliarium Spalatense, Vjesnik za arh. i hist. dalm. 46 (1. prilog), str. 80-81,

133

101 1074, 20. oujka. U Rimu. Papa Grgur VII nalae Dubrovanima da puste na slobodu svog biskupa Vitala, pa u tu svrhu alje svog poslanika sipontskog nadbiskupa Girarda da rijei to pitanje.
Prijepis u kodeksu 37v. Pismo: karolina. Bibliotheca Apostolica -Gregori VII bullarum tomus I, lib. I, ep. 64, Vaticana: Reg, Vat. 2. jol.

Prema danas ve usvojenom miljenju registar je nastao za vrijeme pontifikata Grgura VII (v. W. Peitz: Das Originalregister Gregors VII, Sitzungs berichte der Akademie der Wissenschasten in Wien, 1911.). Cod. dipl. CSD I, 148. Caspar: Gregorii VII registrum (Mon. tom. II). dolazi u Germ. Epp.

Papa Grgur VII vlada od 1073-1085. Dvanaesta indikcija koja tom vremenskom razdoblju traje od 1. IX 1073. 31. VIII 1074.

Gregorius episcopus, seruus seruorum dei. Omnibus Raguseis 1 salutem et apostolicam benedictionem, si ob^dierint. Peruenit ad aures nostras nos Uitalem episcopum uestrum cepisse et eo in custodia et uinculis posito alium uobis in episciopum elegisse. Qu quidem res, quam sit inordinata, quam iniqua, quam criminosa, quam diuinis et humanis legibus contraria nulli fidelium in dubio esse credimus. Proinde misimus ad uos dilectum fratrem nostrum Giraldum, Sypontinum archiepiscopum, ut in hae re nostra legatione fungens iustitiam inde decernere debeat. Ammonemus itaque et apostolica uobis auctoritate precipimus, ut relaxato episoopo, quem in captione tenetis, in presentiam prefati archiepiscopi conueniatis et ad faciendam super hac re canonicam iustitiam et in aliis etiam ecclesiaticis causis, qu^ inter uos corrigenda sunt, eandem, quam nostre presenti^ deberetis, ob^dientiam et fauorern exhibeatis. Quod si peccatis impedientibus causa apd uos examinari et diffiniri non possit, uolumus, ut utrumque uielicet episcopum, captum et eum, quem inresrulariter elegistis, in nostram presentiam conduatis, qnatinus adiuuante deo, quod iustum fuerit inde iudicare et auctorabiliter statuere ualeamus. Aliioquin si nostra immo apostolica monita et precepta contempseritis, a liminibus ecclesi^ et omni christiana communione uos apostolica auctoritate pellendos et sequestrandos esse sciatis. Data Rome, XIII Kalendas Aprilis, indictione XII.
1

Na lijevoj m*rgmi u kodeksu stoji takoer Omnibus

Raguseis.

134

102. 1 0 6 0 - X I 1074. Kralj Kreimir (IV) poklanja samostanu sv. Ivana Rogovskog zemlju u Jesenici i Draanima (terras de Jasseniza et terras Drazani).
Ovaj se podatak nalazi u ispravi zadarskog kneza Damjana od 1. III 1197. (CD II, br. 266). Kao datum dolazi u obzir samo vrijeme vladanja kralja Kreimira (IV).

103. Oko 1070 - X I . 1074. Kralj Kreimir (IV) poklanja sokolaru Apriciju (Aprico zemlju u Jelanima (terram in Elcani).
Ovaj se podatak nalazi u Polichorionu samostana 4 (br. 116). Moe se datirali samo vremenom vladanja kralja Petra (kod Rakoga; C. a. 1070). sv. Ivana Kreimira

Sacalaristich)
Rogovskog, (IV) i p.

opata

104. Oko 1070 - X I . 1074. _ _ Kralj Kreimir (IV) daje dio zemlje u Servici samostanu sv. Ivana Rogovskog.
Ovaj se podatak nalazi u Polichorionu samostana sv. Ivana Rogovskog, p. 5 (br. 116). Kao datum dolazi u obzir vladanja kralja Kreimira (IV) i opata Petra.

105. Oko 1 0 7 0 - X I . 1074. Kralj Kreimir (IV) poklanja Pribini Gusiu, sinu Prvanega, prigodom njegova ulaska u samostan sv. Ivana Rogovskog zemlju u Kamenjanima.
Ovaj se podatak nalazi u Polichorionu samostana sv. Ivana Rogovskog, p. 6 (br. 116). Kao datum dolazi u obzir samo vrijeme vladanja kralja Kreimira (IV) i opata Petra.

135

106. 1 0 7 0 - X I . 1074. Kralj Kreimir prodaje posjed (alodium) neke udovice Barbare za 40 romanata Petru, opatu samostana sv. Ivana Rogovskog.
Ovaj se podatak nalazi u Polichorionu samostana sv. Ivana Rogovskog, p. 11 (br. 116). Kao datum dolazi u obzir vrijeme vladanja kralja Kreimira (IV) i opata Petra.

107. 1074, mjeseca studenog. U Splitu. Nadbiskup Girardus, poslanik pape Grgura VII na splitskom saboru, nareuje zadarskom biskupu Stjepanu da Petra, opata samostana sv. Krevana, ponovno uvede u posjed samostanske kue na Tilagu, koju je isti biskup sebi prisvojio.
Tekst ove isprave je sauvan u djelu Farlati: Illyr. sacr. III, 142. Farlati veli da je ovaj dokument librariorum menidis vitiatnim, pa ga Raki (doc. 83) pokuava korigirati. Kukuljevi (Cod. dipl. CSD I, 150) donosi tekst pre ma Farlati ju. Ovdje donosimo tekst Farlati ja, a u biljekama korekture Rakog. Lucius (De regno Dalm. et broat lib. II, c. 10) donosi samo poetak navodei da se isprava nalazi u samostanu sv. Kuzme i Damjana. Iako je ova isprava datirana s 1075. godinom, smatramo da taj datum, koji /e Raki pridrao, treba iz slijedeih razloga korigirati. Prije svega provala Nor mana zbila se je prema ljetopisu A. Danola druge godine pontifikata Grgura VII, a to bi bilo 1074. Osim toga papinski legat Girardus doao je u Dubrovnik 1074. godine i teko je vjerovati da je u Dalmaciji ostao do kraja 1075. Prema tome po svemu izgleda da je kod datiranja ove isprave primije njen calculus Pisanus. (Vidi: Barada: Prilozi kronologiji hrvatske povijesti Rad JAZU br. 311, str. 193-198).

In anno MLXXV ab incarnatione domini notri lesu Christi, mense nouenibris, ea tempestate, qua cmes Amicus regem Cnoatiae cepit. Ego Girardus, s. Romanae ecclesiae apocrisarius Sipontinaeque sedis g(ratia) d(ei) archipraesul, missus a d(omino) Gregorio papa partes in istas statui sanctam synodum Spalatina in urbe sedens universo cum coetu firmans vera, execrans illicita, respuens falsa. Tum in hora 1 Pe trus ven(erabilis) abbas s. Grysogoni conquestus est de cella s. lohannie, 2 quae vulgo Silagus3 nominatur, quiod suus epdscopus videlicet Stephanus sibi abstulerat, unde abbas nobis chartulam porrexit, in qua invenimus, quod Corbina, 4 quae olim suprdictam cellam sua sponte dona136

verat, post 5 suggerente sibi inimico studebat auferre. Hoc gesture est tempore Acusonis legati d. Nicolai papae. 6 Sed dictus apocrisarius videns hoc arte diabolica machinari, audax, ut scrip tura testatur Justus confidit ut leo, investivit abbatem per baculum, quem gestabat manu eiodem7 priore concedente cum suo populo, et insuper aeternas maledictiones futuris usufpatoribus dedit. Ego autem videns sibi iuste 8 fieri et omne consilium meum rursum praecipimus suo praesuli investire abba tem suo illo coenobio per pedum, 9 quod manu port ab at; contradicentibus autem nostra verba haec et auferre volentibus post noxia verba illius missi prioris collaudamus et nostra insuper posuimus. Laurentius archipraesul collaudat et roborat. Ioannes Tragurinus episcopus eollaudavit. Praestantius Castilanus episcopus 10 colaudavit. Et omnis synodus collau dat et roborat.
1 Raki in hora (ilia). - 2 Raki cella sancti Johannis (sita in insula). - 3 Tre ba stajati Tilagus (v. br. 34) bilj. 1.). - 4 Raki ispravlja to ime u Grubina. 5 Raki: postea. 6 Treba stajati Teuzonis. Ovo upuuje na beneventanski pred loak, gdje je slovo t i a vrlo slino. Tako je isto prepisivao, lako mogao zamijeniti slovo sa slovom c. Osim toga prema starijoj ispravi br. 71 trebalo bi stajati 4lexandri papae. 7 Raki mijenja eodem u Nicola prema dokumentu br, 71. - 8 Raki krivo mijenja iuste u iniuste. e Raki nepotrebno mijenja o-vaj dio reenice: inuestire abbatem (et) cenobium (de) sua ilia (cella), per pedum. - 10 Farlati do daje (id est Belgradensis). To preuzimlje i Raki potvrujui jo u biljeci: Monasterium s. Johannis Bel gradi icitur etiam monasterium s. Joannis de castello (Cod. dipl. CSD II, 184); puto itaque castilanus in transumptum explicative illatum esse, ad authenticum autem belgradensis habuisse. Na istom splitskom saboru na lazimo biogradskog biskupa imenom Teodozije. koji se i inae javlja u dokumentima tog vremena (v. Toma, Arhiakon, Hist. Sal. c. XVI i br. 116). Svakako problem bio gradskog biskupa ovog vremena nije mogue prema postojeim izvorima rijeiti.

108. 1075, 8. veljae. Dalmutinski gradovi izjavljuju mletakom dudu da nee dozvoliti Normani dou u Dalmaciju.
XVI stoljea u Cod. Trevisaneus, fol. 165 r.

da

Prijepis

Archivio di Stato, Venezia. Lucius: De regno Dalm. et Croat, lib. II, c. 9, p. 85 samo spominje ispravu. Romanin: Storia docum. di Venezia I, 391. Tafel und Thomas: Urkunden zur alteren Handels- und Staatsgeschichte Venedigs I, 42. Ljubic, Mon. spect. hist. Slav, mer., vol. 1,-2. Cod. dipl. CSD, I, 149. Racki: Doc. br. 86.

In nomine domini dei aeterni et saluatoris nostri lesu Christi. Anno ab incarnatione eiusdem M. septuagesimo quinto, 1 mensis februaru die oetaua, indictione XV. Dalmati et Croati^. 2 Promittentes promittimus nos prior Spalatine ciuitatis uidelicet Sipephano 3 Vualiza nomine atque Gaudiniis tribunus, Dominicus Marra, loannes Pitipan.0, 4 Petrus filius 137

Doninii, 5 Desa films Co'cmi, aliusque Desa, Michael, Stephanus, Nichiphorus, Domnius 6 Drasi, Forminus Salate 7 cum vniuersis nostris conciuibus maioribus et minoribus nee non et prior TragurinQ ciuitatis Vita.Hs nomine et Petrus Bela, Georgius Bogaboici, 8 Joannes Chudi, Sabacius 9 archidiaconus, Desa, Andreas, Dominicus, Desa, Kirnia 10 cum cunctis nostris cumciuibus 11 maioribus et minoribus n.o.stre_ ciuitatis atque Candidus, prior Iaderensis ciuitatis, et Madius Sega iudex, Niehiphorus, Serrius, Zella, Madius Gallus, Dabro Strincia, Ioannes spataro candidate, Lampridius, Madinus Martini, Valentinus Speri Pracho, Andreas camerrarii ac vniuersi nostri cum ciuibus maioribus et mino ribus atque prior de Belgrado Dom[inicus] Justus Veneticus, Gregorius frater episcopi, Petrigna de Proboi Armati, Drago de Castricia, Michael de Vtecha, Prestantius Petrigne Anastasii, Michael de Diach . . . vero 12 atque omnes cionciues nostra ciuitatis uobis domno Dominico Siluio, duci Venetie. et Dalmatie^ imneriali protoprohedro et seniori nostro, vt ab hac die in antea quatenus nullus nostrorum ciuium audeat adducere Normannos aut extraneos in Dalmatian! aut per se ipsmn uel quouis ingenio. Si quis autem huius sceleris 13 preuaricator inuentus fuerit et se legitime excusare non poterit, amittat vitam suam et quicquid possidet in hoc se^culo, medietatem in camera ducis et medietatem ciuibus, qua in ciuitate prevaricator inuentus fuerit per iudicem et per Romanam legem, que^ in present! pagina scripta esse videtur in quarto capitulo eiusdem legis: quia si qu"s inimicos infra prouinciam inuitauerit aut introduxerit, anime sue. incurrat periculum et res eius infiscentur. 14 Signum manus prioris Spalatme^ ciuitatis Stefani Valize^, qui hoc rogauit fieri. Et successiue omnes, qui supra nominantur, subscribunt ut supra inde in calce. 15 Ego Laurentius, sancte; Salonitane_ ecclesiej archiepiscopus, ratifico ct confirmo. Ego Forminus, Nionensis episcopus. Ego Prestantius, episcopus Belgradensis. Ego Ioannes, abbas sancti Bartolomei. 16 Petrus Hencius, sancti Marci diaconus et ducis Veneti-Q Dominica Siluii capellanus, rogatus a dictis hominibus scrip sit et compleuit 17 feliciter.
1 U prijepisu XVIII stoljea koji se nalazi u kodeksu br, 2672 (stari broj 2559) biblioteke Cicogna u Veneciji isprava je pogreno datirana, sa 1072. god., dok se u istovremeno prijepisu biblioteke Marciane (Lat. classis X, cod. CLXXXI 3179) na lazi taan datum 1075. Raki je ispravu datirao s godinom 1076. smatrajui da je godina poimala more Veneto. Meutim zbog historijskih injenica netano je mi jenjati datum (isp. Baraa, Prilozi kronologiji hr-vatske povijesti, Rad JAZU 311, str. 197-198). - 2 Raki pred Dalmatiq et Croatie nadopunja tekst sa: Tempore da mini Siluii, ducis Venetie atque. - 3 Pogreno mjesto Stephane. Raki: Stephanu. - 4 Nad slovom netko je kasnije stavio c. Raki: Peripano. - Raki: Dominici. - 6 Raki: Dominicus. - 7 Salatus. - 8 Raki: Bogoboici. - Raki: Sabaudicius. - 10 Zadnja dva imena Raki isputa. - Raki: conciuibus. - 12 Imena ovog dijela teksta Raki ita: Candidus prior iadrensis ciuitatis et Madius Sega iudex, Nichifdrus Selius, Zella Madius, Gallus, Dabro Strincia, Johannes spatarius candidatus, Lampridius, Madinus Martini, Ualentinus Speri, Andreas camerarii ac uniuersi nostri conciues, majores et minores; atque prior de Belgrado Justus ueneticus, Gregorius frater episcopi, Drago de C(h)rastina, Michael de Utica, Prestancius^ Petrigna Anastasii, Michael de Diachuiro. - 13 Raki ispravlja, u foederis;. - 1 4 Rije je netano napisana, jer je niti prepisiva ovog kodeksa nije razumio. Napisano je

138

naime insentur. Kukuljevi ita: inferantur, a Raki: inserantur in erarium. ii (Povijest Hrvata, str. 554, bilj. 54) upozorava da se tu ne radi o nekom rimskom zakonu, ve o 4. cap. eikta langobardskog kralja Rotharija od 22. XI 643, kojega se tekst sasvim poklapa s gornjim citatom, a svrava: et res eins infiscentur. Sto^a treba gore navedenu nejasnu rije insentur. proitati kao infiscentur. - 15 Raki l ima samo: Et successiue omnium, qui supra nominali. Rakd stavlja i kod ime na Formina, Prestancija i opata Ivana: ratifico et confirmed. - 17 Raki: scripsi et compleui.

109. 1075, poetkom listopada. Kralj Dmitar Zvonimir prigodom krunisanju u crkvi sv. Petra u Solinu obeaje vjernost papi Grguru VII i poklanja rimskoj stolici samostan sv. Grgura u Vrani.
Ovu je ispravu prvotno unio u svoju Collectio canonum kardinal Deusdedit (oko 1086.-1088.). Odatle ju je prepisao camerarius Cencius (kasniji papa Honorije III) god. 1192. u t.zv. Liber censuum. Ovdje donosimo tekst Cencijev iz kodeksa koji se nalazi u Vatikanskoj biblioteci (Cod. lat. 8486, fol. 97v-98r), jer je tekst kasnijeg prijepisa Deusdeditova djela, koji je do danas sauvan (Bibliotheca apostolica Vaticana, cod. lat. 3833 I, fol. 91-92), loiji. Baronius: Annates ecclesiastici, Coloniae Agripinae 1624., tom XI, p. 527. Muratori: Antiquitates Ital. medii aevi, tom. X, col. 340, dissert. 69. Lucius: De regno Dalm. et Croat., lib. II, c. 10, p. 85. Farlati: Illyr. sacr. Ill, 146. Cod. dipl. CSD I, 162. Raki: Doc. br. 87/1. P. Fabte-L. Duchesne: he Liber censuum de VEglise Romaine, Paris 1910, 356. Raki datira ispravu godinom koja se nalazi u tekstu. M. Barada (Prilozi kronologiji hrvatske povijesti, Rad JAZU 311, str. 200-202) obzirom na vezu s ostalim historijskim injenicama i na XIV indikciju, koja je zavrila ve 31. VIII 1076., smatraju da je isprava datirana prema t.zv. pizanskom kalkulu, t.j. po dananjem raunanju trebala bi stajati 1075. godina. V. Novak (Supetarski kartular, str. 191, bilj. 4) pretpostavlja da se ovdje radi o rimskoj indikciji, koja poinje 25. XII, te prema tome korektura ne bi bila potrebna. Meutim rimska se. je indikcija poela upotrebljavati u papinskoj kancelariji tek godine 1087. (v. H. Grotefend: Taschenbuch der Zeitrechnung, 1910, S. 9). Pred samim tekstom stoji naslov: sinoo habita in Dal.ma.tia1 a legatis VII pape Gregorii scilicet a Gebizone, tunc monasterii sanctorum Bonifatii et Alexii bbate, nunc uero Cesena-te episcopo nee nun (!) et a Folcuino, Foro Simpron episopo, qe sinodus habetur in archiuio sacri palatii Lateranensis, in qua de regno et de rege Dalmatie ita inter cetera legitur.

In 2 nomine sanete et indiuidue trinitatis. Anno dominice inearnationis MLXXVI, indictione XIIII, mense octobri. Ego Demetrius, qui et Suinimir nuncupor, dei gratia Chroatie Dalmatieque dux, a te, domine Gebizo, ex apostolice sedis legatione domini nostri pape Gregorii potestatem optinens in Salionitana basilica sanoti Petri sinodali et concordi 139

totiu cleri et populi electione de Chroatorum Dalmatinorumque regni regimine per uexillum, ensem, sceptrum et coronam inuestitus atque constitutum rex, tibi deuoueo, spondeo et polliceor me incommutabiliter completurum omnia, que mihi tua reuerenda iniungit sanctitas, videlicet ut in omnibus et per.'omnia apostolice sedi fidem obseruem; et quicquid hoc in regno tarn apostolica sedes quam sui legati sanxerunt aut sanxerint, irreuincibiliter 3 custodiam, iustitiam excolam, ecclesias defendam, priniitie, decime omniumque ad ecclesias pertinentium procurator existam; uite episcoporum, presbiterorum, diaeonorum, subdiaconorumque, ut caste et regulariter uiuant, prouideam; pauperes, uiduas atque pupillos protegam; parentele illicitam copulam destruens legitimam dotem anulo sacerdotisque benedictione constituam et constitutam corrumpi non permittam; hominum uenditionem contradicam atque in omnibus, que ad rectitudinis statum congruunt, deo auctore me equum exhibeam. Ducentorum quoque bizantiorum tributum meorum omnium consultu primatuum (!) sancto P. 4 per singulos annos in resurrectione domini de mihi concesso regno persoluendos statuo;*5 et ut post me regnaturi hoc idem perpetuo seruent, censeo, cornoboro atque sanxio. Dono insuper, concedo atque confirmo apostolice sedi sancti Gregorii monasterium, cui Urana est uocabulum, cum omni suo thesauro. scilicet cum capsa argentea reliquias sacri corporis eiusdem beati Gregorii oontinente, cum duabus crucibus, cum calice et patena, cum duabus coronis ure'is, gemmis ornatis, cum euangeliorum textu de argento cumque omnibus suis mobilibus et immobilibus bonis, ut sancti P . legatis semper sit ad hospitium et omnino in potestate eorum, hoc tarnen interposito tenore, ut nulli alii potestati detur, sed omni tempore sancti P. sit pro prium, et a me meisque successoribus defensum atque ab omni nomine 6 liberum et securum. Cuiuscumque autem audatia temerario ausu prefatum monasterium ex 7 assignato thesauro priuauerit, terribilem illam iudicis uocem, quam diabolus cum suis angelis auditurus est, audiat. 8 Preterea, cum deo seruire regnare sit, uice beati P. et domini nostri pape Gregorii atque post se sessurorum 9 in apostolica sede nie tuis manibus committo et ciommittendo10 hanc fidelitatem sacramento stabilio: Ego, inquam, Demetrius, qui et Suinimir, dei gratia et apostolice sedis dono rex ab hac hora in antea, sancto P. et domino meo pape Gregorio suisque successoribus canonice intrantibus ero fidelis. 11 Et ut ipse siue post eum futuri pontifices siue legati eorum uitam aut membra perdant aut capiantur, neque in oonsilio neque in facto ero; et consilium, quod mihi crediderint, ad illorum dampnum scienter nulli intimabo. Regnum autem, quod mihi per manum tuam, donne (!) Gebizo, traditur, fideliler retinebo et illud suumque ius apostolice sedi aliquo ingenio aliquanclo non subtraham. Dominum rneum papam Gregorium et suos successores atque legatos, si in meam potestatem uenerint, honorifice suscipiam et hioneste tractabo et remittam; et undecumque me inuitauerint, prout potero, eis simpliciterque seruiam.
1 Sa strane: Dalmatian, - 2 Sa strane: ><De censibus siue tributo CC bisantiorum? quos debet r*ex Chroatie atque Dalmalie, et fidelitaie ecclesie Romane prestita ab eodem. - s Raki pogreno ita; irreuocabiliter, - 4 T. j . ovdje i na drugim mjesti-

140

ina: Petro. - s Sa strane: Tributumx. - e Raki ispravlja nepotrebno u honere.. - 7 Raki ita: ei. - 8 Lucius I.e. navodi da u arhivu splitskog kaptola postoji za sebna isprava o darovanju samostana sv. Grgura u Vrani rimskoj stolici, koja je ima la visei pea,t. Danas nema traga toj ispravi. Lucius a prema njemu i Raki smatra ju da je Cenciuis jednostavno umetnuo tekst ove darovnice u tekst Zvonimirove za kletve. Raki donosi tu navodnu ispravu posebno (Doe. br. 87/2) i to tako da je intitulaciju, koju donosi Lucius, spojio s tekstom to ga donosi Cencius. Ta intitulaeija glasi: -Ego Demetrius, qui et Suinimir nuneupor, dei prouidencia Chroacie Dalmacieque dux, dono .... 9 Ovaj particip futura od seefeo Raki pogreno ita n successorum. - 10 Raki krivo ita commendo.'Sa sirane: FiSelitatem factum ab eodem rege.

no.
1075, 9. listopada. Kralj Zvonimir potvruje splitskoj crkvi darovnicu kneza Trpimira i Muncimira kojom su joj poklonili crkvu i posjede sv. Jurja putaljskog.
Danas postoje dva prijepisa ove isprave: prijepisima, Oba prijepisa se nalaze u splitskom biskupskom arhivu i to u koje je dao uiniti splitski nadbiskup Sforza Ponzoni (16161641).

Ovdje donosimo tekst prema prijepisu a koji se nalazi u treem svesku Ponzonijeve zbirke (Farlati je zove: Donationes principum), br. 20. fol. 10. Prijepis b se nalazi u osmom svesku iste zbirke (Varia de bonis archiepiseopatus), br. 25, fol. 31. Ovaj prijepis je pisan istom rukom kao i prijepis a. Neznatne varijante donosimo u biljekama, Farlati: lllyr. sacr. III, 147. Iura regni CSD I, 19. Cod. dipl. CSD I. 153. Raki: Doc. br. 88 donosi t'eksl s vlastitim nadopunama. Prema godini navedenoj u ispravi i prema indikciji najvjerojatnije je ispra va datirana po tzv. calculus Pisanus. Po dananjem raunanju to odgovara 1075. godini (Isporedi: M .Barada: Prilozi kronologiji hrvatske povijesti. Rad JAZU 311, str. 201). Isporedi istu literaturu kao kod isprave g. 852. (br. 3).

In nomine sanetae et individua trinitatis. Ego quidem Suinimir, Chroatorum atque Dalmatinorum rex, residente me in regno meo, annio do minier incarnationis MLXXVI, indictione uero XIIII, die V i l l i mensds octobris, ac diuina gratia confortante suffragantibus meritis beatissimorum martirum Domnii et Anaslasii, ob quorum reuerentiam et deuotum amorem uenerabilis praesulis, mihi spiritualis patris, domini Laurentii, ecclesiae Spalatensis, in qua eorum corpora requieseunt, per presentem paginam do et confirmo eidem domino archiepiscopo et suis successoribus ac ipsi ecclesiae su in perpetuum ecclesiam saneti Georgii de Putalo cum toto territorio suo a rupibus monlis signatis ex utraque parte usque ad mare iuxta donationem et oonfirmationem regum pr^decessorum meorum, uidelicet Tirpimir et Muncimir, ut in ipsorum conscriptis paginis uidimus contineri, cum seruis et ancillis in eodem territorio positis atque commorantibus presentibus et futuris seu in 141

co<clem territorio in posterum residere volentibus, ita tarnen quod . . . dominus archiepisaopus eiusque successores temporaliter et spiritualiter merum dominium . .2 in ipsa manentibus villa et eorum bonis mobilibus et immobilibus . . . 3 prenominata Spalatensis ecclesia perpetuo possideat pacifice et quiete. Nulli ergo 4 liceat hanc paginam nostre, donationis et confirmationis infringere uel turbare. Si quis uero attemptare presumpserit, trinum et unum deum iratum habeat et maledictionem GCCXVIII sanctorum patrum incurrat et aliorum sanctorum et cum luda prioditore in inferno damnetur aeterno supplioio. Acta sunt haec in pr^sentia horum seruorum dei, uidelicet Stephani, episcopi Iaderti .. 5 episcopi Chroatensis, Gregorii, episcopi Arbensis, Theodosii, 6 episcopi Belgradensis, Basilii, episcopi Absarensis, Firmini, 7 episcopi Nonensis, Iohannis, episcopi Traguriensis, et Dabri, abbatis sancti Step hani, nee non comiitum et baronum: Dominici tepci, curialis comitis, Kirne . . .8 c/omitis, Dobrizi, comitis Cleunensis, Pribino, Cetinensis co mitis, Lubomiri comitis 9 et aliorum nostrum comitum et baronum, ubi fuit fidelium maxima congregatio. Pro quibus omnibus et singulis perpetuum robur habentibus atque tenentibus presentis priuilegii paginam nostri sigilli caracteri fecimus muniri.10
1 U prijepisu tekst izostavljen. Raki nadopunja sa supra dictus. - 2 U prijepisima tekst izostavljen. Raki nadopunja sa habeant, unci cum seruis et ancillis. 3 U prijepisima tekst izostavljen. Raki nadopunja sa item prefatam ecclesiam sancti Georgii de Putalo cum territorio suok. 4 Prijepis b igitur. 5 Iza Iadertinq. vjerojatno je slijedilo ecclesie. Raki netano ita Iadertine., a daljnju prazninu popunja sa Petri, to se iz postojeih dokumenata ne moe dokazati. 6 Raki ispravlja ime Theodosius u Prestantius kao pogreku pisara, ali se ne bi moglo sa sigurnou ustvrditi da se je tu pisar ili prepisiva zaista zabunio, jer sigurne potvrde da je Prestancije ve prije datuma ovog dokumenta naslijedio Teodozija nema. 7 Prijepis 6 Formira. 8 Tekst u prijepisima izostavljen. 9 Prijepis b Lubomiri... comitis. 10 Iza teksta .prijepisa a nalazi se ovjera notara s peatom nadbiskupa i znakom notara: Ego 1$ Mazzarellus, notarius publicus * curiaeque arehiepiseopalis Spalatensis cancellarius, antedictum exemplum aliena manu extractum auscultaui et concordare inuentum in-'fidem subscripsi mei tabellionatns signo apposito et ad maius robur predictae curiae sigillo muniui.

111. 1066-1075. U Zadru. Ivan akon prodaje samostanu sv. Krevana u Zadru zemlju u
Prijepis XVII stoljea. kaps. I, m. H, br. 4, fol. 4v. od ga Dr. arh. u Zadru: Spisi samostana sv. Krevana Cod. ipl. CSD I, 139. Raki: Doc. br. 84.

Obrovcu.

Biskup Stjepan se spominje od 1066-1088., dok se opat Petar javlja 1060 -cea 1075. Iz ovoga se izvodi datiranje ovog dokumenta. Kukuljevi datira sa oko 1070, Raki, 1066.-76. O toponimu Obrovac v- V. Novak: Zadarski kartular, str. 225.

142

Ego Ioannes diaconus, frater Dimitri pre_sbiteri, tibi domino r e t r o , abbati saneti Grisogoni, ad opus tuorum fratrum uendidi terram in loco, qui uocatur Obrouizo, pro sex solidos aureos (!) continentem sementi 1 modia usque uiginti quatuor, qu est iuxta terram uestri cen/obii, hoc quidem tenore, vt, si aliquis meorum uel extraneorum uobis hanc ter ram me uiuente 2 subtrahere uoluerit, ego me anteponam illam ad deffendendam; quod si earn deffendere nequiuero, proniitto me uestrum uobis reddere, nisi uestra michi aderit pietas, duplicatum premium. Actum est hoc in uestro monasterio sub camera beati Danielis subque notitia horum testium, ante quorum prsentiam prefactos mihi dedisti solidos: Stephanus, Iaderensis episcopus, Malus (!) diaconus et nionacus testis, Petrizo Pezenego 3 testis.
1 Raki nepotrebno ispravlja u sementi(s), jer se ovdje radi o obinom geniti-vu imenice sementum. - 2 Raeki ita y>inuente<x. - 3 Raki ispravlja u Vegenego.

112. 1076, 21. svibnja. U Rimu. Papa Grgur VII podjeljuje

Perg. 320(.555. Pismo: JDr. arh. u Dubrovniku:

dubrovakom
karoliuo-gotica. Acta saec. XII,

nadbiskupu
br. 2511.

Petru

palij.

Cod. dipl. CSD I p. 151 donosi tekst prema rukopisu Varie bolle ed is'trumeiti cavati dell'archivio p. di Ragusa,, tada u vlasnitvu dr. Ivana Augusta Kaznaia. Nije poznato gdje se danas taj rukopis nalazi. L. Santifaller Quel len und Forschungen zum Urkunden- und Kanzleiwesen Papst Gregors VII, I Teil, Citt del Vaticano 1957, p. 117, donosi doslovce Kukuljeviev tekst na svim pogrekama. Donosimo tekst isprave prema mnogo bolji od gore navedenog. autentinom prijepisu iz 1197. g. koji je

Ovaj tekst donosi fragmentarno i Farlati: Illyr. sacr. VI, 56. Isprava se smatra falsifikatom koji je uinjen prema ispravi Benedikta VIII iz g. 1022. (br. 44). Vidi o tome: Thalloczy-Jirecek-Sufflay, Acta et di plomata Albaniae I, 12 i 20.

Gregorius episcopus, seruus seruorum dei. Dilecto in Christo filio Petro, archiepiscopio sancte Pitauritane sedis ex ciuitate Labusedi in regno Zaculmi et Sorbuli 1 et Tribunie uel ciuitatis Catere et Antiuari seu Ultinii et Driuasti, Polati atque Scoderi cum ecclesiis et parrochiis earum. Si pastores ouium sole geluque pro gregis sui custodiam (!) die ac nocte contenti sunt, ut ne qua ex eis aut erando pereat, aut ferinis laniata 2 morsibus rapiatur oculis semper uigilantibus, quanto sudore quantaque cura debemus esse peruigiles nos, qui pastores animarum dicimur. Attendamus et subiectum offitium exibere erga custodiam do143

minicarum non ceemus, ne in die diuini examinis pro desidia nostra ante summ um pastorem negligentie nos reatus excruciet, vnde modo honoris reuerentia subiimiorem inter ceteros iudicamur. Pallium autem ex more ad missarum solempnia celebranda tibi tuisque successis utendttm transmisimus, quod tibi aliter ecclesie tue priuilegiis in suo statu manentibus utendum cioncedimus, nisi solummodo in die sancte resurrectionis lesu Christi, domini nostri, siue aseensionis et penteeosten seu in natalitiis sanctorum apostolorum atque Baptiste Johannis nee non in asumptione sancte Marie similiterque in domini nostri [lesu] 3 Christi die, uerum etiam in ordinatione suffraganeorum tuorum, sicut a beato Gregorio, predecessore nostro, huius alme sedis presule, sancitum est, in secretario induere pallium 4 debeat et sit ad missarum solempnia proficissi (!) et nichil tibi amplius liceat ausu temerarie presumptionis errogare (!), quam decessores preeessoresque tuos usos esse mcognitum non abes, ne, dum in exteriori abitu inordinate aliquid arripiatur, ordinate etiam, que licere poterant, ammittantur. Hortamur itaque, ut morum tuorum lornamenta huic conueniant, quoniam huius indumenti honor modestia actuum uiuacitate seruandum, quatinus auctore deo recte utrobique possis esse conspicuus. Itaque uita tua filiis tuis sit regula, in ipsa si qua fortitudo illis iniecta est, dirigant, in ea, quod immitentur, aspitiant, in ipsa re semper considerando profitiant, ut tuum uideatur posse deum esse bene, quod uixerint (!). 5 Cor ergo neque prospera, que temporaliter blandiuntur, extollant, neque aduersa deiciant, set quicquid illud fuerit, uirtute patientie deuincatur. Nullum apud te hodia, nullum fauor indiscretus inueniat, discretum te mali cognoscant, insontem apud te culpabilem suggestio mala non faciat, nocentem gratia non excuset, remissum te delinquentibus non ostendas, nee, quod ultum non fuerit, perpetrari permittas. Sit in te et boni pastoris dulcedo, sit et iudicis seuera districtio, unum scilicet, quod innocenter uiuentem foueat, aliud, quod inquietos corrigendos a prauitate compescat. Sed quoniam nonnunquam prepositorum zelus dum districtus malorum uult 6 uindex existere, transiit (!) in crudelitate corectio, iram in iuditio refrena, et censura discipline sic utefe, ut in culpa ferias et a dilectione personarum, quas corrigis, non recedas. Misericordem te, prout uirtus patitur, in omnibus exibe, opressis defensio tua iuste subueniat, opprinientibus modestie ratio contradicat. Nullius faciem contra iustitiam accipias, nullum querentem iustitiam despitias. Custodia in te equitatis excellat, ut nee diuitem potentia sua aliquit apud uos extra uiam suadeat rationis audere, nee pauperes sua fatiat humiHtas desperare, quatinus deo miserante ta lis possis existere, qualem sacra lectio precipit dicens: Oportet episcopum inreprehensibilem esse. Set his omnibus uti salubriter poteris, si magistram caritatem habueris, quam qui seqxitus fuerit, a recto tramite non recedit. Ecce, frater karissime, inter multa alia ista sunt sacerdotii, ista sunt pallii, que si studiose seruaueris, quod foris accepisse ostenderis, intus habebis. Fidem autem in tuis epistolis breuiter ascripsisti, litteratio (!) explanare debuerat. Redemptori tarnen gratias agimus, quod earn in ipsa etiam breuitate esse cognouimus rectam. Sancta trini344

tas fratermtatem uestram gratia sue protectionis circundet atque in timoris sui uia nos dirigat, ut post uite huius amaritudinem ad eternam simul dulcedinem peruenire mereamur. Scriptum per manus lohannis, scriniarii nostri palatii. Bene ualete. Data duodecimo Kalendas Ivnii per manus Petri, diaconi bibliotecaria et cancellarii sancle apostoiice sedis, anno domni Gregorii septinii pape, indictione XIIII. 7
1 et Sorbuli umetnuto najtnadno. - 2 Umetnuto naknadno - 3 Pergamena je na ovom mjestu oteena. - 4 Umetnuto naknadno. - 5 Ovaj inae nejasan tekst u Beneiktovoj ispravi glasi: y>ut tuum uideatur esse post deum bene quod uixerint.. 0 Umetnuto naknadno. - 7 Na dnu dokumenta sitnim slovima, ali istim pismom, stoji: Huius priuilegii explanatio acta est ab archiepiscopo Bernado (!) studio et procuratione notarii diaconi Marini Camasii, Domi filii, Ragusine matris ecclesie canonici, percurrente anno domini millesimo centesimo nonagesimo septinio, mensis semptembris (!) die septimo.

113. 1076, iza I. rujna. Biogradski biskup Prestancije poklanja samostanu sv. Ivana crkvu sv. Kuzme i Damjana. Rogovskog

Prijepis u Polichorionu samostana sv. Ivana Rogovskog, p. 13-14. Pismo: gotica. Dri. arhiv u Zadru. Lucius: De regno Dalm. et Croat., lib. II, c. 10, p. 86. Farlati: lllyr. sacr. IV, 5. Cod dipl, CSD I, 155. Racki Doc. br. 89. Ljubi: Libellus Polichorion, Sta rine XXIII, str. 170. Ovu je darovnicu potvrdio mletaki dud Ordilaffus Faletrus 1116. god. (Liber pactorum I, 110 - r. arhiv u Veneciji; Polichorion p. 25; CD II, str. 27-28). Petnaesta indikcija poinje 1. rujna 1.076. godine.

Qualiter dominus Prestancius, Belgradensis episcopus, perpetualiter habere concessit 1 monasterio sancti lohannis euangeliste ecclesiam sanc torum Gosme et Damiani de Monte. In nomine patris et filii et Spiritus sancti, unius trinitatis et trine unitatis indiuidue. Notum sit omnibus fidelibus tam presentibus, quam futuris, quod Prestancius, Belgradensis episcopus, gratia diuine et huma ne karitatis ecclesiam sanctorum Cosme et Damiani, que sita est in acuto iiertice cuiiusdam monticuli non longe a supradicta urbe distantis mo nasterio sancti lohannis euangeliste perpetualiter habere concessit. Ne autem aliqua succedentium uiolentia principium (!), regis uidelicet, episcopi aut prioris eiusdem ciuitatis 2 temeraria mente, feroci tirannide hec statuta uiolare audeat et sua audacitate corrumpat, huius concessionis sanctio ante personas uirorum honestissirnorum et sancte religionis cultum iugiter exequentram absque ulla contradictione laudabiliter corro10 CODEX

145

borata est in presentia scilicet Laurentii, toeius Dalmatie et Cnroacie reuerentissimi archiepisciopi, et domirii Gebionis, sanctorum Bonifacii et Alexii religiosissimi abbatis, una cum Fulcoino, Fori Simphronii uenerabili episcopo, apostolice sedis apochrisariorum, in uinea iusticie dei totis uiribus misericorditer laborantibus, astantibus etiam Belgradensis ecclesie archipresbitero Drago et archidiacono Iohanne et Iadere archidiacono Dabro et omnibus clericis utriusque ciuitatis et Dominico Iusto priore, Gregorio iudice, Drago, Prestancio, Michael, Drusia et fere to eius supradicte ciuitatis clero fauente ac populo. Anno millesimo ab incarnatione domini nostri lesu Christi 'uidelicet septuagesimo sexto, indictione uero quinta decima, tempore autem Gregorii septimi pape et Demetrii, Dalmatie ac Chroatie regis, et domini Petri, eiusdem monasterii abbatis religiosi. Quicumque autem corruperit, quod horum omnium laude confirmatum est, dei et eorum 3 maledictione (!) perpetuo incurrat. Amen.
1 Daljnji tekst na desnom rubu lista. 2 Raki nepotrebno ispravlja poredak rijei: iVe autem aliquis succedentium principum, regis uidelicet, episeopi, aut prioris eiusdem ciuitatis, uiolentia. 3 Raki ispravlja u sanctorum.

114. 1076, iza 1. rujna. U Biogradu. Graani grada Biograda izjavljuju da e samostanu sv. Ivana davati godinje desetinu maslina. Rogovskog

Prijepis u Polichorionu samostana sv. Ivana Rogovskog, p. 14-15. Pismo: gotica. Dr. arhiv u Zadru. Lucius: De regno Dalm. et Croat., lib. II, c. 10, p. 96. Farlati: Illyr. sacr. IV, 5. Cod. dipl. CSD I, 154. Raki Doc. br. 90. Ljubi: Libellus Polichorion, Starine XXIII, str. 171. Petnaesta inikcija poinje 1. rujna 1076. godine.

De oliuarum decimis Belgradensium. Notum sit omnibus fidelibus, tarn posteris quam presentibus, quia nos Belgradenses diuites ac inopes, nullo cogente, nullo monente, immo spontanea uohmtate, gratia deuote intencionis promisimus dare singulis annis decimas nostrarum oliuarum monasterio saneti Iiohannis apostoli et euangeliste die uidelicet dedicationis eiusdem ecclesie, quam uiri religiosissimi domnus silicet Laurentius, Spalatinus arehiepiseopus, una cum apochrisariis Romane sedis episcopo Fulcoino et Gebigone, abbate sanctorum Bonifacii et Alexii, et Prestancio, eiusdem urbis episcopo, dedicauerunt, eisdem etiam donum supradictum collaudantibus ac firmiter oorroborantibus et auetoritate apostolica interdicentibus, ne umquam ab aliquo uiolari presumatur. Quod si forte aliquis temerario conatu abnegauerit, iram superne mayestatis omniumque sanctorum maledictionem possideat. Et hec donatio
146

acta sanctitaque fuit anno ab incarnatione domini nostri lesu Christi millesimo septuagesimio sexto, indictione uero XV et hoc apostolante Gregorio VII papa, apud Grecos Michail imperante, apud Sclauos Suuinimiro regnante, Petro in eodem monasterio abbatiante, Dominico Iusto Belgradi priorante.

115. 1076, iza I. rujna. Kernic poklanja samostanu sv. Ivana Rogovskog crkvu sv. Mihovila u Miranima zajedno sa zemljom zato to mu je opat istog samostana pomogao da otkupi sestru iz ropstva.
Prijepis u Polichorionu samostana sv. Ivana Rogovskog, p. 18-19. Pismo: gotica. Dr. arhiv u Zadru. Cod. dipl. CSD I, 160. Racki Doc. br. 91. Ljubi: Libellus Polichorion, Sta rine XXIII, str. 174. Petnaesta indikcija zapoinje 1. rujna 1076. Formula dotacije ove isprave sasvim je jednaka dataciji isprave br. 114 koja je datirana sa 1076. godinom, te prema tome vjerojatno treba istom godinom datirati i ovu ispravu, tim vie to to trai i indikcija. Isporedi dokument br. 116 (p. 7).

De terra in Mirane. In nomine domini del eterni et saluatoris nostri lesu Christi. Anno ab incarnatione eius millesimo LXXV 0 , indictione uero XV a , apostolante Gregorio VII papa, imperante Michael apud Gre cos, regnante Suinimir apud Sclauos, Petro existente abbate in monaste rio sancti lohannis. Ego Kernig precogitans diuina inspirante gratia diem mortis ac deposicionis mee et comissa atque facinora mea ualde pertimescens, ne districtus iudex me occisum uel dormientem et tantis criminibus obuolutum imieniatur (!) confratrem me in monasterio predict exibui. Postea uero mihi maximo supereniiente infortuno, quedam soror mea a quibusdam latronibus est rapta et in seruitute extra nostram prouinciam miserabiliter uendita, de cuius uenditione et captiuitate ut propria (!) carnem meam contristatus ualde, cum non haberem censum, quern pno predicta sorore mea daremus, ad abbatis illius misericordiam pietate cucurri atque, ut nostri misereretur, postulaui. Ille uero utpote bonus pastor sororis mee benignissime intuitus et misertus est et earn precio redemit et sic de captiuitate liberauit. Cum igitur diuina clemencia de hac uita me uocare dignata est, predicti uenerabilis abbatis non inmemor pro salute anime mee et pro prefate redemptionis precio ecclesiam sancti Michaelis in Mirani et terram meam propriam, que est a limite eiusdem ecclesie in occidentali parte usque ad uallem, in predicto sancti lohannis mionasterio concessi et hoc ante presenciam horum lestium: Drago et Uachinna 2 postiuppo, Draseuig, 3 Negouan, Vetrich, 4 147

Streirado 5 et Drusba 6 fiiio eius, et Gorbina presbitero, et Iudauech* pres bitero de Sichaua, 8 et Dabranna, et Dragabuth eiusque filius Luena 9 de Cheran. 10
1 Po svoj prilici zabunom mjesto LXXVI. - 2 Raki ispravlja u Chruchana pozi vajui se na ostale isprave tog doba. 3 Raki ispravlja u Draseuit, - * Raki is pravlja u Uitech. - 5 Raki ispravlja u Strerado. - 6 Raki ispravlja u Druska. - 7 Raki ispravlja u Raanech prema dokumentu br. 116. - 8 Raki nefano ita Sichoua. - e Raki ispravlja u Slauena. - 10 Raki ispravlja u Cerani^.

116. Oko 1070-1076. U Biogradu. Popis zemalja koje je samostan sv. Ivana Rogovskog opata Petra. pribavio za vrijeme

Prijepis u Polichorionu samostana sv. Ivana Rogovskog, p. 4-12. Pismo gotica.1 Dr. arhiv u Zadru. Cod. dipl. CSD I, 147-167. Raki: Doc. br. 133 (4-12). Ljubi: Libellus Polichorion, Starine XXIII. Opat Petar se javlja samo u jednoj datiranoj ispravi i to u onoj iz god. 1076. (br. 114), ali budui da oko 1070 g. nalazimo opata Feliksa treba kao donju vremensku granicu uzeti tu godinu (v. br. 89).

De curte Cossyga in Crastani. Chossiga teu<jo2 pro gloria superne patrie concessit eidem monasterio curtem frugibus terre fertilem in Cra stani cum omnibus inibi coniacentibus humili prece sinceraque denotione fratres eius loci ad se conuocans eosque superne obsecrans sub tem pore P. 3 uenerabilis abbatis his legitime testificantibus silicet: Slaiga,4 Cbalcinna, Deiigazai. 5 De terris, quas Aprigo dedit in Elcani. 6 Aprigo Sacalaristich 7 pro eterna gloria concessit eidem monasteriio terram in Elgani testibus his: Radoslao, Lisigai, Musan et Stephano, fratre Radoslai; et hoc sub Petri abbatis tempore. Habuit autem Aprigo hanc terram tali ordine: Quadam die hie Aprigo regem Chresimirum ac reginam hospicio suscepit 8 regali apparatu eis cenam mimstrauit. Qua peracta eos largis muneribus honorauit, regi per se optimum puerum cum optimo equio atribuit, regine uero ancillam optimam donauit, regis schitanosse scutum et lanceam, et aliis diuersis diuersa dedit munera. Alias uero terras interiacentes eidem rex condonauit monasterio sancti Iohannis sub tempore Petri abbatis. De alodio Iohonnis Sclaui in Agorric.a.9 Iohannes Sclauus et idem monachus concessit eidem monasterio totum suum alodium, quod est in Agoricca uolente ac collaudante suo fratre Nosdra in horum presentia testmm: regis uidelicet Suuynimiri suorumque nobilium iuppanorum
148

Stressinne Berberistich 10 et Iacobi teuconis et Iurre, Nonensis iuppani, Madii, abbatis sancti Grisogoni, cum quibusdam suis monachis. De terra, quam dedit Budigo presbiter. 11 Bvdico presbiter concessit eidem monasterio pro eterna uita terram in Dollarn, pro qua P. abbas cum suis fratribus dedit ei optimum equum testibus his: Chrukenna 12 postiuppo et Uitale et Ursainna. 13 De alodio Petri presbiteri et monachi. Presbiter Petrus, effectus ibi dem monachus, concessit eidem monasterio totum suum alodium ibidem in Dollarn testibus his utriusque doni: 14 Chruchenna postiuppo, Uitale, Urseinna, etjioc sub Petri abbatis tempore. De territorio in Seruiga. 13 Tei-ra uero, que est in Seruiga incipiens a lacu orientis protensa uero ad usque puteum occidentis in longitudine et coiie aquilonis tensa usque ad ali um collem meridiei ex latitudine partim data est eidem monasterio a rege Chresymdro, ut predictum est; partem uero tribuit Petrus Chaida, factus ibidem monachus, aliam quoque Veilcaga 16 et Dragorado ibidem dedit aliam partem silicet quicquid suum fuit. Et hoc fecit pro suo filio, quem P. abbas excomparauit de Gossiga teuQone. Et pro illius parte dedit P. abbas illi Dragorado uaccam unam et iuuencuni arrare potentem et quinque lanatas. De terra in Chamennani, que fuit Prebinne Gussichii, filii Pruuanego.17 Terram autem in Chamennani, que incipit ab orientis puteo ad usque alium puteum occidentis, de latitudine uero ad usque latus boreale, quicquid est ibi arabile, effectus ibidem unus ex fratribus, donauit eidem monasterio Prebinna 1 8 Gussichius. Et hanc terram concessit ei rex Chressimir pro benedictione piost tonsionem capillorum. Testibus his: Irainna 19 iuppano, Vuerdata, filio Aprilcgi, 20 Iohanne, schytanossa regis Suuinimiri, Thaisa, filio Iurra, et fere omnibus udllanis de his tri bus uicis: silicet Treigigi, 21 Vchichi 22 et Chamennani, et Michael castellano 23 et Drago et Prestancio et Gregorio. De territorio Meirane. 24 Petrus abbas cum suis fratribus conparauit eidem monasterio mediana partem tocius territorii Meirane precio XXX solidorum Romarnorum a Chrenicio, cuiiusdam Iohannis filio, et ab eius consobrino nomine Iohanne; testibus his: Dragorado, Chrucadnna 25 po stiuppo, Drasauith, Negauan, Veitrich, 20 Strearado 27 et Drusba, 28 filio eius, et Gorbina presbitero, et Radanech preebitero de Sichoua, et quodam presbitero de Iagadeua, et Dabrainna, 29 et Dragabut eiusque filio Sluuinna 30 de Cerani. Determinatio huius territorii. Hec autem terra determinatur sie: ab amigdalo, que est ab aquilone, incipiens recta mensura tenditur per transtiersum usque ad collem, qui est ab austro; item ab cadem amigdalo iuxta lapides prolatatur in longitudine usque ad siluam, que sibi est contigua ab Oriente. Quomodo P. abbas certauit contra Berberistich pro hac terra. Hanc terram uero conatus est auferre P. abbati Stresinna Berberistich suique parentes. Quare idem P. abbas, quasi comotus, cum quibusdam ex fra tribus Nonam adiit et in presencia regis Suuinimir contra eos uiriliter decertauit ac iuuante Christi gratia honeste superauit dato iudicio a te149

pi-gone Dominico eodem Berberistich uolente et collaudante rege Suuini mir suisque nobilibus. Testibus his: eodem silicet rege Suuinimir, eodem etiam Stresinna Berberistich et Iurra, Nonensi iuppano, et Iacobo tepigone et fratribus eius et Lubomir iuppano. De curte filiorum Dobrogai 31 in Crastani. Filii Dobragai uendiderunt eidem monasterio curtem optimam in Crastani pro VII solidis; testibus Thesinna suoque fratre Braticha, Sidinna. Et hoc sub tempore abbatis P. De terra Luthstrach, fratris Chroatini. Eidem monasterio uendidit Luthstrach, frater Chroatdni, suum (Optimum alodium in Chrastani pro XIIII solidis. Testibus his: Slaiga duornich, Chalenna et suo fratre Prebinna et Iurainna et Desinna. Et hoc sub tempore abbatis P . De alodiis in Garriga. Eidem monasterio uendiderunt alodia sua in Garriga pro XXXV solidis isti uillani, uidelicet: Thessimir et Dabraga cum omnibus suis pertinentiis in aquis, in siluis, in prati. Testibus his: Slaiga duornich, et Chaleinna, et Prebinna 3 2 suo fratre, et Thessinna suoque fratre suis filiis duobus Sgidinna et Desinna, et Lubidrago et fere omnibus e odem uico uillanis. Et hoc sub tempore abbatis P . De alodiis in Iassene uico. Eidem monasterio alodia sua uendiderunt hi uillani scilicet: Thesinna et Dilgagai. Vbi ? In Assene uico. Quo precio? Pro tribus romanatis. Quibus adentibus? Istis: Sgidinna et Iurainna una cum Budina suo fratre, utrisque filiis Petri. Et hoc sub tempore abbatis P. De agro Andree in Chrastani in loco, qui dicitur Uellchiga. 33 Eidem monasterio uendidit suum agrum in TJeilchiga. Quiis? Andreas, filius Trebauigo. Quo precio? Pro tribus romanatis. Quorum testimonio? Istorum: Tessinna cum suis filiis et Dragagai. Et hoc sub tempore abbatis P. De terra Stanimir uendita in Dubrouigay. Eidem monasterio uendidit Stanimir terram in Dubrouiga pro V i l l i romanatis testibus his: Slauiga duornich et Cbaleinna et Deugaga 34 et filiis Petri, Iurainna et Budinna. Et hoc sub tempore abbatis P. De terra (Jouinna, filii Negomir. Eidem monasterio uendidit terram suam in Seuischane 35 Couinna, filius Negomir, tragos quinque pro ea in preciio accipiens. Testibus his: Thesinna suisque filiis. Et hoc sub tem pore abbatis P. De territoriio uendito a Iurainiia iuppano in Sidraga. 36 Eidem mo nasterio uendidit Iurainna, iuppanus de Sidraga, suum territorium, quod est in Sidraga, a puteo usque ad palacium pro eo accipiens opti mum equum, Testibus his: Michael, Gregorio, Drago, Prestancio, Druse, Petriga. Et hoc sub tempore abbatis P. De terra, quam in eodem loco uendidit Dedacha uillanus. 37 Eidem mo nasterio uendidit suam terram Dedacha uillanus pro III romanatis. Te stibus Chruchenna postiur^o et Uitadrago et aliis pluribus. Et hoc sub tempore abbatis P. De uinea, quam dedit Nassemir Gussichius. Eidem monasterio donauit Nassemir Gussichius, factus ibidem monachus, bonam uineam in Nabriiskic. 38 Testibus priore Dragoslao, et Michael, et Gregorio, et Pre stancio, et Dragio de Castriga. Et hoc sub tempore abbatis P. 150

De terra, quam dedit Nassemir in Nas seri. Eidem monasterio dedit idem Nassemir Gussichius uineam in Nalosai Nasseri similiter pro requie animarum, immo quicquid terrarum ibidem sit arum sue parti pertinebat. Testificantibus presbitero de Assericha 39 Rauigai, 40 Dragagai et Dessinna suo fratre, et Symone cum suo fratre. Nee non et uineam idem ibidem concessit in territorio Vlosy Nasseri et quicquid terrarum illic sitarum sue parti pertinuit. Et hoc sub tempore abbatis P. De uinea in territorio Na Sumoch. 41 Andreas Gussichius, Prebinego fi lms, uendidit eidem monasterio pro duobus bonis equis bonam uineam in territorio Sumochui Nasseri cum idoneis testibus, uidelicet: presbite ro Nasseri Dabragai, Charabigi, Desinna et fratre suo, Symone suoque fratre. De terra, que est in Iagothne. 42 Abbas Petrus emit terrain in Hiagothne 43 de Bratichi Besrodie pno XII romanatis dans pro ea etiam bomim equum 44 Lubomir, iuppano de Sidraga, et quicquid inibi est terraram, aquarum, petrarum, siluarum et omnium illic pertinentium. Testi bus his idoneis. De territorio in insula sancti Iohannis euangeliste. In ualle Pagnana Candulus presbiter dedit terram eidem monasterio effectus ibidem monachus. De terra in eadem ualle Pagnana. Abbas P. emit terram in eodem loco supra ecclesiam sancti Alexandri a quodam Absaritano pro I U I solidis romanatis. De alia terra in eadem ualle. Est et ibidem alia, quam emit abbas P. de Plachabudi pno III solidis romanatis. De alia terra in eadem ualle. Est et ibidem alia, pro qua idem P. abbas mutuauit bis tantum terre ad locum Muragol cum monachabus sancti Thome apostoli. De alia terra in eadem ualle. Est et ibidem alia, quam Iohannes Absarensis dedit eidem monasterio pro animabus, tam sua, quam et parentum suorum. De terra ex alio latere callis. Est et ibidem alia ex latere callis, in qua est largum uinetum, partem cuius donauerunt eidem monasterio archidiaconus Belgradensis, Dominicus uero Dernicius 45 duas partes, at episciopus Theodosius maiorem partem. Et hoc sub tempore abbatis P. De alia in eodem loco. Est et ibidem alia, quam idem P . abbas accepit pro mutuo ab hereditariis sancti Clementis dans eis terras Thome presbiteri in territorio, quod Roretum dioitur. De alia in eodem loco. Est et ibidem alia, quam Rosa, sochrus Streigii, 46 donauit eiidem monasterio, tamen partim dando, partim earn pro alia mutuandio. 47 De alia terra ibidem. Est et ibidem alia, quam P. abbas accepit pro mutuo dans pro ea ter tantum terre hereditario ecclesie sancti Georgii in loco, qui Frugi dicitur. De alia ibidem. Est et alia ibidem, pro qua P. abbas dedit Dominico brauario aliam teram in Roreto.
151

De alia ibidem. Est et ibidem alia, quam emit abbas P. a quodam Ueglensi pro IUI romanatis. De alodio Barbare uidue. Idem abbas P. comparauit a rege Chresimiro alodium cuiusdam Barbare uidue pno quadraginta romanatis; parentibus uero eiusdem Barbare dedit XV similiter romanatos, uidelieet III casas cum tota curte, que infra est, et duas terre pecias in ualle Pagnana. De terra in ualle Sutina. Idem abbas P. comparauit terrain in ualle Sustina de Valentino, filio Petri episeopi, pro XV romanatis et ex altero latere callis emit idem Petrus abbas unam terre petiam pro eodem precio XV romanatorum ab Andrea. Est et ibidem alia, quam idem Petrus abbas comparauit de Iuuac,a, consiobrino cuiusdam TJalentini, pro VII romanatis. De alia ibidem. Alia est et ibidem, 48 pro qua P. abbas dedit Uiragai uiineam Petri presbiteri, filii Rose, in Qulio. De alia ibidem. Est et ibidem alia uinea, quam dedit eidem monasterio Plato, filius archipresbiteri Cernec, pro animabus tam sua quam et suorum parentum. Et hoc sub tempore abbatis P. De alia in eodem loco. Est et alia uinea ibidem, quam donauit eidem monaisterio quidam nomine Breida pro animabus tam sua quam et suo rum parentum. Et hoc sub tempore abbatis P. De terra Piatonis et Iohannis, sui auunculi, sub rnonte sanctorum Cosme et Damiani. 49 Idem predictus Plato una cum Trunianno, 50 suo auunculo, et quodam Uitaga, suo consanguineo, condonarunt eidem monasterio earn terram, que est ab austro sub monte sanctorum Qosme et Damiani, pro animabus tam sua quam et suorum parentum. Et hoc sub tempore P. abbatis. De terra Rose, socrus Streigii. Rosa quedam, socrus Streicii, uendidit eidem monasterio terram inibi pro XV romanatis. Et hoc sub tempore abbatis P.
I

Unesci iz doba opata Petra na navedenim stranama se ne redaju neprekidno, ve se od p . 6-12 isprepliu sa unescima iz doba Lupa i Madija. 2 Raki ovdje i na drugim mjestima ispravlja rije teugo u tepigo. 3 Ovdje kao i na ostalim mje stima oito inicijal za Petri. - 4 Raki ispravlja u Sla(u)iga. Tako i na ostalim mjestima. 5 Raki smatra da to ime treba glasiti Dragazai. Sa strane neto kasnijim rukopisom: Tenet Miroslauus. 7 Raki ispravlja u socolaristich. 8 Raki dodaje iza suscepit (et). 9 Raki ispravlja: in Goriga. Meutim ovaj se je toponim vjerojatno vrlo esto upotrebljavao zajedno sa hrvatskim prijedlogom na, i tako skupa s njim u latinskom tekstu postao sloeni toponim od prijedloga i imenice. Prema tome je ovaj tekst morao glasiti: in Na Gorigca. - 10 Raki ita berberistichi. Tako i na ostalim mjestima. - -11 Sa strane ovog i slijedeeg uneska neto kasnijim rukopisom: In eodem loco. i2 Raki ispravlja u Chrukonna. Tako i u slijedeem unesku. 13 Raki ispravlja u Ursanna. Tako i u slijedeem 14 15 unesku. Misli se na ovaj i preanji unesak. Sa strane neto kasnijim ruko pisom: tenet Miroslauus. - 16 Raki ispra-vlja u Velcaga. - 17 Sa strane ne to kasnijim rukopisom: Hane tenent Cobileglauichi et Passauan. 18 Raki isprav lja u Pribinna. Tako i na ostalim mjestima 19 Raki ispravlja u Iuranna. Tako i na ostalim mjestima. - 20 Raki ita Aprilezi i ispravlja u Apricii. 21 Raki ispravlja u Triigi. - S2 Raki ispravlja u Vilchichi. - 23 Raki krivo ita capellano. - 24 Raki ispravlja u Mirane. Isp. br. 115, - z5 Raki ispravlja u Crucana. - 26 Raki ispravlja u Vitech. Tako i na ostalim mjestima. - 27 Raki ispravlja u Strerao.. 28 Raki ispravlja u Drusca, ~ 29 Raki ispravlja u Dabrana. - 30

152

Raki ispravlja u Slauinna. - 31 Raki ita Dobracao. - Iza Prebinna Raki nepotrebno umee cum. - 33 Raki ita Uilchica. - u Raki ispravlja u Delgaga. - 35 Raki ispravlja u Suuicham. - Sa strane neto kasnijim rukopisom: In eodem loco, to se odnosi i na slijedei unesak. - 37 Sa strane neto kasnijim ruko pisom: Hane tenent templarii. - 3fi Raki ispravlja u ire na Brijschiae. - s s Raki popunjava (N)assericha. - 10 Raki ispravlja u Radicai. - 41 Raki ispravlja u Sumoch(ui). Na rubu stoji Catulus. - 42 Sa strane neto kasnijim rukopisom: Hane tenet Drago et Drasco Pribiqi. - 43 Raki ita: Iagothne. 44 Raki ovdje izostavlja Lubomir, iuppano de Sidraga, to stavlja iza testibus his idoneis na kraju uneska, to po svoj prilici nije tano. - 45 Raki smatra da treba ispraviti u duornichius (tj. dvornik). - 46 Raki ispravlja u Strezii. Tako i na ostalim mje stima. - 47 Iza ovog uneska dolaze tri uneska iz doba opata Andrije (v. br. 65). 48 T. j . in Kutuno. J3vaj naime unesak dolazi u Polichorionu iza dvanaestog uneska iz doba opata Maija, (v. br. 122), u kojem se spominje taj lokalitet. - 49 Sa strane jedna nejasna, biljeka pisana glagoljicom XVII stoljea. 50 Ovo sloeno ime potvr uje pretpostavku Brunellija (Sto'ria i ara, 303-304) da trun nije nita drugo nego daljnji razvojni stepen rijei patronu, odnosno patron.

117. 1075/76. Petar, opat samostana sv. Krsevana u Zadru, ustupa na doivotno uivanje vinograd u Lukoranu Maju, sinu Barbe, iako je bio dosuen crkvi sv. Lovre.
Perg. 140,191. Pismo: beneventana. Dr. arhiiv u Zagrebu: Doc. ant. 9. Cod. dipl. CSD I, 131. Raki: Doc. br. 85. Isprava je datirana prema vremenu priorata (v. br. 108).

Kandia

i sudovanja

Maja

+ In nomine dei <jterni. Future recordations litteris notifieare satagimus, ut posteris pateant, ut, si quis a ueritate exorbitare uoluerit, ipsas litteras eundem arguat. Ego denique P., 1 sancti Ghrisogoni , breuis litteris facio de quodam terras in campio Laucarani ab ^cclesia sancti Laurencii quasi passos sexaginta in parte occidentali, quem Dabro, filio Nichifori, pro remedio 2 anime. sue. in domo sancti Laurentii offerens, post eius uero obitus Maius, filio Barbe, abstraere non metuit, sed abstracta aliquantulum uineas ibidem sibi composuit. Pro qua re egio quadam dies in episcopatum Iadertine sedis conueni presente domino Stephano, eausdem cathedra residente, et Canclido prior et Maius iudex et aliis plures nobilibus, quos longum est enarare, ibique plurima sunt memorata et quod iniuste a domo del fuerat absctraetum (!) iuste reddere est iudicatum, ut terras et uineas sit in perpetuum in ^cclesia sancti Laurentii et nobis nostrique (!) successoribus possidendum. Hoc actum est coram supermemorati testes. Sed tandem draina dementia inspirante atque misericordiia commotus placuit mihi meisque confratribus, ut ipsas uineas ad (!) ipso Maio in uita sua sine ailiquo censo retinere concedimus, post abscessumuero eius, si quis ex suo genere eas retinere uolue rit, reddat quarta in domo 3 sancti Laurencii. Et hoc actum est presente 153

is4 testibus: Inprimis Fusco Branza, Dominico Tichine^ Dabro filio Nichifori, Andreas, filio diaconi Martini, et Dabrana, filio Petri Lipe.
1 Tj. Petrus (v. br. 116). - 2 Nad slovom o napisano naknadno um - s Tekst koji se odavle nastavlja na poleini pergamene vrlo je izblijedio i premazan taninom, pa je itanje danas neitljivog dijela preuzeto od Rakoga. 4 Tj. his.

118. Oko 1076. U Biogradu. Lampridije, roak opata Petra, ostavlja nakon svoje smrti sv. Ivana Rogovskog trei dio svog posjeda. samostanu

Prijepis u Polichorionu samostana sv. Ivana Rogovskog;, p. 15. Pismo gotica. Dr. arhiv u Zadru. Cod. dipl. CSD I, 156. Raki Doc. br. 92. Ljubi: Libellus Polichorion, Sta rine XXIII, str. 171. Ovaj se dokument moe tek priblino datirati i to prema sucu Grguru koji se javlja god. 1076. u datiranom dokumentu br. 113.

De tercia parte hereditatis Lampredii, cognati Petri abbatis. Recordatio, quam Petrus abbas fecit scribi, qualiter Lampredius, eiusdem Petri abbatis cognatus, pro sua suorumque parentum animabus cessit eidem monasterio terciam partem totius sue possesionis et hoc post mortem eius, qualicumque modo terra mariue obiret, seu cmiocumque tempore, sic ut eo defuncto predicta pars tercia totius sue facultatis rediret in potestatem abbatis et suorum monachorum, et hoc absque ulla contrarietate seu fratrum siue parentum aut consobrinorum uel cognatorum uel auorum uel prouauorum uel uxioris uel nurus uel socri 1 uel socrus uel nouerce seu matertere siue quorumlibet ex suo genere. Et hoc actum est in presencia domni Prestancii episcopi et Domiinici lusti prioris et Gregorii iudicatoris et Petri de Nobilibus et Petricii, filii Madii, et aliorum plurimorum uirorum.
1

Raki uel sacri isputa.

110. Oko 1076. Ivan Slaven (Iohannes Sclauus) poklanja pred kraljem svoj posjed u Gorici (alodium, quod est in Agorica) sv. Ivana Rogovskog. Zvonimirom samostanu
p. 5.

Ova] se podatak nalazi u Polichorionu samostana sv. Ivana Rogovskog, (br. 116, v. bilj. 9.). Ovo se je zbilo za vrijeme, opata Petra, dakle oko 1076.

154

120. 1076. Tepija Dominik Bribirski opata samostana sv. Ivana (Stresinna Berberistich) u korist opata, a (tepigo Dominicus Berberistich) u sporu Rogovskog Petra sa Stresinjom Bribirskim zbog zemlje Mirane (Meirane) presuuje kralj Zvonimir presudu potvruje.

Ovaj se podatak nalazi u Polichorionu samostana sv. Ivana Rogovskog, p. 7 (br. 116). Opat Petar se u- jednoj sigurno datiranoj ispravi javlja 1076. godine (br. 113). Raki ovo datira bez obrazloenja c. a. 1078.-1080.

121. Oko 1076. Kralj Zvonimir potvruje samostanu sv. Ivana Rogovskog posjed zemalja u Rogovi, Vrbici i u Kamenjanima (terram in Rogoua et Virbiczam cum aqua molendinaria et in Chameniane).
Ova se potvrda spominje u ispravama kralja Stjepana od g. 1166. (CD 106, br. 100) i kralja Bele III od 6. V 1188. (Cd II 225, br. 210). II,

122. Poslije 1076. U Biogradu. Popis zemalja, koje je samostan sv. Ivana Rogovskog pribavio za vrijeme opata Lupa i Madija.
Prijepis u Polichorionu samostana sv. Ivana Rogovskog, p. 4-13.1 Pismo: gotica. Dr. arhiv u Zadru. Cod. dipl. CSD I 159-168. Raki Doc. br. 133 (43-58). Ljubi: Libellus polichorion, Starine XXIII. Vrijeme opatovanja Lupa i Madija poznato nam je tek iz dva kronoloka podatka, i to, da je Madije nasljednik Lupa i suvremenik strica kralja Zvoni mira Streze. Prema tome potjee ovaj popis zemalja svakako poslije 1076., jer se jo te godine javlja opat Petar. Raki datira opata Lupa oko 1080-1085, a uneske opata Madija oko 1085-1090. Njeg&vo datiranje prihvaa i Jeli (Povjesno-topografske crtice o biogradskom primorju, Vjesnik hrvatskog arhe olokog drutva NS III, 1898., str. 65), meutim ni on ne donosi potrebnih argu menata.

155

Est et ibidem alia terra empta sub tempore Lupi abbatis a capellano ecclesie sanctorum Cosme et Damiani pro una uaeca in lagodana et ab uillanis inibi cohabitantibus. De terra in Narach, 3 quam uendidit socer Dubroa Nichifori. Est terra in Narach, quam emit abbas Lupus octo solidis a sochro Nichifori ladere, et est sex locis diuisa. Testibus his: Slaiga4 duornich et Chalainna, 5 Nichiforo Grasso, Thessina et filius eius et Deilgaca. 6

De curte Thasa in Crastani. Thaisa 7 Gussychius, Gurgi filius, pro uite superne gloria concessit eidem monasterio curtem in Crastani, quam habuit ab Iodrochina. 8 Testibus his: Prebinna, filio Beroe, lurainna 9 et Budinna, fratre eius, films Petri, sub tempore abbatis M. De curte Petri in Lessani. Petrus, Semiuiti filius, curtem in Lessani cum tota illius pertinentia per (!) eterna glioria concessit eidem mona sterio, pro qua et optimum equum a parte fratrum habuit. Testibus his: lurainna, lacono 10 et Musan, Lisigai, Milodrago; sub M. abbatis tempore. De alia terra in eodem loco. 11 Est et alia ibidem, quam emit M. abbas, Lupi a(bbatis) successor, octo solidis de Chalainna et Iunassa quinque locis dispertita. Testibus his. 12 De alia terra in eodem loco. Est et alia ibidem, quam emit ille idem abbas M. a Desinna pro X romanatos filio Bolemiri et a nepote Radaniga cum petris, 13 aquis, siluis et omnibus suis appendiciis. Testibus his: Seimolli 14 duornich et Chalenna et Petro de uico Treigigi 15 et Deilgaga et ^udinna. Hec autem sunt nomina auorum illius, qui hoc territorium uendidit: Cyprianus, auus eius, auiia Helena, pater eius Clonimir. Ipse autem uenditor nominatus est Ubladicha 16 de Chelmennani. Cuius uenditionis sunt hii testes idonei: Lampredius, Michail, Petrus Longus, Nychiforus, Prestancius. De terra Pissachani in eodem loco. 17 Est et ibidem alia, quam emit ille idem abbas M. XXXV solidis de Pissachani et qmcquid pertinebat illi terre in aquis, petris, 18 siluis. Testibus his: Stresmna Berberistich et quinque suis militibus, et Streisata, 10 Suuinimiri regis auunculo. De terra in Nabfese. Madius abbas cum suis fratribus in Nabrese comparauit terram pro XV solidis nomanatis de Suinidrago Trebegnignanin. Testibus: Chruchenna postiuppo et fere omnibus uillanis, qui sunt in laggognani, 20 et aliis, qui sunt in Lesani, et Uitale, genero postiuppi, et Pecchai. De terra ad muros, quani uendidit Pribinego. 21 Eidem monasterio uendidit suam terram, que est ad muros, Pribinego et sui parentes pro VII solidis. Testibus his: Chruchenna postiuppo et Uitale, suo genero, et Charabiga. Et hoc sub tempiore abbatis M.
156

De territorio Thasa in Elgani. 22 Eidem monasterio uendidit totuni suum territorium in Elgani Thasa, filius lurra, pro XV romanatis, et hoc sub tempore abbatis M. Testibus bis: Radoslao, Musan, Lisigai et Stephano, fratre Radoslai, et Milodrago et lurainna, Iacono 23 et Vuerdata, Aprigonis filio. De territorio, quod uendidit Qouinna et sui fratres. 24 Eidem monaste rio in eodem territorio uendidit suam terram Qouinna et fratres eins Iuuaga et alii duo pro XV romanatis. Testibus his: Radoslao et suo fra tre Stephano et Uechedrach, 25 filio Chroatini, et Bosithecha de Coquicino uicia, et fere omnibus uillanis de Gaunichi uico, et Andrea commercario et Dabrige Napisdimeeho. Et hoc sub tempore abbatis M. De terra, quam donauit Uerdata, filius Aprigonis. Uerdata, Aprigonis filius, donauit terram in Na Briiskic 26 eidem monasterio pro sua et parentum animabus; tarnen tarn pro ea quam et caritatis indicio accepit a fratribus unum equum ualentem VIII romanatos. Testibus: Lisigai, Ra doslao, lurainna, Iacono. Et hoc sub tempore abbatis M. De terra in Sydraga, quam emit abbas M. de lacobo, filio Priuanego. 27 Est et terra in Sidraga, pro cuius parte media donauit abbas M. opti mum equum et unum solidum romanatum lacobo, filio Priuanego. Alte ram ueno partem dedit Thechenna, filios (!) Vueirdenna, pro sua et animabus parentum. His testibus idoneis: Petro, filio Madii, et Prestan em, et Michael, et Prebinna et suo fatre Tholimir. De terra in Kutuno, quam dedit Prestancius castellanus. 28 Prestancius castellanus dedit eidem monasterio terram ad sanetam Mariam in Kutu no pro anima sui filii eo sepulti. Et hoc sub tempore M. abbatis. De terra Madii, filii Armati. Est et alia ibidem, pro qua M. abbas mutuauit alias terras cum Madio, filio Armati, in Pustimano; eas dico terras, que fuerunt regine, et illam, que fuit nurus Dragagai. De terra Dese archipresbiteri in ualle Sustina. Archypresbiter Desa, filius presbiteri lohannis, uendidit eidem mionasterio terram in ualle Sustina et aliam terre peciam ab oeeidente iuxta puteum.
1 Unesci iz doba jednog i drugog opata ona navedenim stranama ne redaju se nepre kinuto, ve se isprepliu sa unescima iz doba Andrije i Petra. 2 Ovaj se unesak na stavlja na p. 6 neposredno bez posebnog naslova na unesak iz doba opata Petra pod naslovom De territorio in Seruiga (v. br. 116). Prema tome se ovaj unesak odnosi na navedeni teritorij. - 3 Raki pretpostavlja da bi to moglo biti na Rak. Raki ispravlja u Sla(u)iga. 5 Raki ispravlja u Chalinna. Tako i na ostalim mjestima. - 6 Raki ispravlja u Dilgaga. - 7 Raki ispravlja u Thesa. Unesak se nalazi na p. 4. 8 Raki ispravlja u ladroehina. 9 Raki ispravlja u Iuranna. Tako i na ostalim mjestima. - 10 Raki ovdje i na svim ostalim mjestima ispravlja u (d)iacono, smatrajui to apozicijom imena Jurana. Meutim iza lurainna je uvijek osim na o-vom mjestu znak interpunkcije, a rije Iacono poinje uvijek velikim slovom. V. bilj. 23. - u Tj. in Narach, jer dolazi neposredno iza uneska s tim naslovom (p. 6). - 12 Nema imena svjedoka,. - 13 Raki bez razloga ispravlja u prati. - u Ra,ki ispravlja u Simolli. 15 Raki ispravlja u Trizici. 1 Raki ispravlja u Uuladicha (tj. vladika). - 17 Unesak poinje na p. 6 i prelazi na p. 7. - 13 Raki kao i prije ispravlja u prati. - 19 Raki ispravlja u Stresata. 20 Raki ispravlja u Jaggodnani. 2 t Unesak poinje na p. 8 i prelazi na p. 9. Sa strane kasnijom rukom: Hane tenent templarii. - 22 Sa sirane kasnijom rukom: Hane tenet Miro-

157

slauus (p. ). - 23 Sa strane z ovo ime nalazi se biljeka: uel melius ctiaconus. Iz ovoga bi se dalo zakljuiti da ovdje i na drugim mjestima gdje se nalazi ovo ime ne moe biti govora o vlastitom imenu Iacono, ve o iskrivljenoj formi rijei diaconus. Ali ova je marginalna biljeka nastala oko tri stoljea kasnije, pa prema tome ova naknadna korektura ne mora biti ispra-vna. - 24 Sa strane neto kasnijom rukom: Hane tenet Miroslauus. Osim toga stoji biljeka: In eodem loco, koja se odnosi na ovaj i preanji unesak. - 25 Raki ispravlja u Vechedrago. - 26 Raki ita na Brijshie. 27 Nalazi se na p. 10. Sa strane kasnijom rukom: Hane tenet filius ete cum, templo. - 28 Nalazi se na p. 12.

123. 1078, 9. sijenja. U Rimu. Papa Grgur VII pie zahuniskom vladaru Mihajlu da ne moe rijeiti spor izmeu dubrovake i splitske crkve dok mu ne stignu pouzdani poslanici.1
Prijepis u kodeksu Gregorii 141 r. Pismo: karolina. Bibliotheca Apostolica VII bullarum tomus I, lib. V, ep. 12, fol.

Vaticana: Reg. Vat. 2.2

Lucius: De regio Croat. Et Dalm., lib. II, c. 11, p. 88. Farlati: Illyr. sacr. Ill, 150. Cod. dipl. CSD I, 161. Caspar: Gregorii VII registrum (Mon. Germ. Epp. tom. II). Raki: Doc. br. 158. Papa Grgur VII vlada 1073.-1085. Prva indikcija koja dolazi u tom skom razdoblju traje od 1. IX 1077. - 31. VIII 1078. Nad tekstom stoji naslov: Sclavorum regi. vremen

Gregorius episeopus, seruus seruorum dei, Michaheli, Sclauoram regi, salutem et apostolicam benedictionem. Cognoscat debita tue; deuotionis circa sedem apostolicam reuerentia Petrum apud uos dictum nostrum legatum adhuc nostram non aduenisse presentiam, suas tarnen misisse litteras, qu ita uestris dissonantes existunt, quod uestram causam seu Ragusan^ ecclesie penitus finire nequimus. Quapropter Petrum, Antibarensem episeopum, atque Ragusanum siue alios idioneos nuntios ad nos mittere oportet, per quos de lite, que^ est inter Spaletanum archiepiscopum ac Raguensem iustitia possit inquiri ac canonice diffiniri tuique regni honor a nobis cognosci. Tunc uero Recognita tu petitioni iuste satisfacere secundum quod cupimus, ualebimus ac in dono uexilli et in concessione pallii quasi karissimum beati Petri filium dictante rectitudine audiemus. Data Rome, V Idus Ianuarii, indictione I.
1 Isp. Raki: Borba junih Slovena za dravnu neodvisnost u XI. vieku. Rad JAZU XXVII, 116-130, i XXX, 75-81. - 2 0 vremenu postanka rukopisa v. br. 101.

158

124. 10*78, 12. oujka. Kraj Zvonimir daje Bracanima slobodu trgovanja.

Tekst ove isprave poznat nam je samo iz djela Cicarelli: Osservazioni sull'isola clella Brazza, Venezia 1802, p. 102. Prema ovom istom izdanju donose ispravu Cod. dipl. CSD I, 161 i Raki: Doc. br. 95. Isprava se smatra falsifikatom. Raki za to navodi slijedee razloge: 1077. g. bila je XV indikcija, a poetkom slijedee godine (kada je bila I indikcija) ve 7. sijenja proglaen je bizantinskim, carem Nikifor Botaniata kao nasljednik Mihaila VII. Osim toga u formulama Zvonimirovih isprava nigdje ne nalazimo ime bizantinskog acra, zatim nigdje se ne spominju imena u ispravi nekih nave denih velikaa. Oblik imena Zuomimir ne nalazi se ni u jednoj drugoj ispra vi. Konano otok Bra je bez sumnje pripadao Zvonimirovom kraljevstvu te nije bilo razloga izdavanju ovakvog privilegija. Raki iz svega zakljuuje da je isprava sastavljena u doba mletake vladavine. Na to nas upuuje esto spominje plemia (nobiles) kao i sam oblik isprave. S obzirom da je 12. oujka bila ve u toku 1078. godina, jer je isprava da tirana po stilu inkarnacije, kao i zbog I indikcije koja odgovara toj godini, po trebno je dokument datirati 1078. godinom.

In nomine sancte et indiuidue trinitatis. Anno ab incarnacione domini nostri Jesu Christi millesimo LXXVII, die XII marcii, indieeione I, apostolante papa Gregorio VII et apud Grecos Michaele imperante. Notum sit omnibus tarn presentibus quam posteris, quod ego Zuioinimir seu De metrius, diuina concedente gracia rex Chrobatorum et Dalmatinorum, cum omnibus nobilibus meis concessi Prestanti Pelagio, iudici insule Bracie in Dalmacia, et omnibus charissimis nobilibus de Bracia, quod ipsi nobiles amici cum omnibus suis insulanis possint libere uendere et emere in omnibus ciuitatibus, locis et uillis regni mei onines mercaturas, quas placuerit eis emere et uendere, sine ulla collecta, da(z)ia et inposicione. Nee quisquam de fidelibus meis audeat eos molestare ullo modo sub pena mee indignacionis. Et hoc propter beneuolam traetacionem, quam ipsi nobiles de Bracia fecerunt fidelibus meis preclaris Dragote bano et Slavogosto iuppano. Et hec facta sunt in presencia uenerabilis Gregorii, episcopi Chriobatorum, Petri capellani, Dragote bani, Slauogosti iuppani, Berislaui comitis et Drsine iudicis. Per manum Gregorii notarii cum appensione mei sigilli. 1
1 Slijedi notarska potvrda: Ego Drago Radini, ciuis Sibenici, imperii (!) auetoritate iudex ordinis (!) et communitatis Bracie iuratus cancellarius, ex alia membranula in hanc fideliter extraxi die 4. julii 1379. et meo proprio nomine et signo consueto

in fidem

et testimonium

signaui.*

159

125. 1078, 16. travnja.

Kralj Zvonimir ponovo poklanja splitskoj crkvi neka sela, zemlje, panjake koje su joj neko poklonili njegovi pradjedovi.
Perg. u donjem Arhiv kaptola u dijelu vrlo oteena.1 Splitu.
2

450.350.

Pismo gotica XIV

stoljee.

Farlati: lllyr. sacr. III, 148. Cod. dipt. CSD I, 163. Raki Doc. br. 98. Ve Lucius (Memorie istoriche di Tragurio, p. 217) smatra da je ova isprava falsifikat iz 1338. godine, koji je nastao prigodom svae zbog panjaka Bosiljina izmeu Splita i Trogira. Raki (Podmetnute, sumnjive i preraene listine, Rad 3AZU 45, str. 136) i ii (Prirunik, str. 581) je isto tako smatraju falsifikatom. M. Barada smatra da falsifikat nije dokazan i da su svakako nteki historijski podaci tani (Dinastiko pitanje u Hrvatskoj XI stoljea, Vjesnik za arh. i hist, dalmatinsku, L. str. 174).
3 In nomine [sanete] et indiuidue trinitatis. Anno scilicet ab incarnatione domini millesimo septuagesimo octauo, die XVI mensis aprelis, indictione prima. Ego siquidem Suinimir, Chroatorum atque Dalmatinorum rex, cupiens ardentissime iura et bona ecclesie gloriossissimorum martirum Dompnii, Anestagii 4 recuperare et ampliare pro posse ob ipsorum martirum reurentiam, quorum precibus 5 meritis spero ante eterni iudicis examen munere adiuuari, et 6 instantissimam petitionem venerabilis patris mei spiritualis Laurentii arcbiepiscopi et multorum nobilium suorum ciuium de Spalleto, meorum dilectorum fidelium, qui una cum eodem eorum presule mihi grauem querelam exposuerunt, quod propter copiam diffusam animaiium ipsorum ciuium el hominum ac villarum eiusdem arcbiepiscopi et ecclesie sue pascuas sufficientes ha bere nequibant libere in meo regali districtu, eo quod homines et villani vicini villarum ecclesie memorate molestabant et perturbabant ciues predictos et homines ac villanos ipsius archiepiscopi pascuis pro predictis contra priuilegia donationum ac confirmationum progenitorum meo rum, presertim villarum atque terrarum Serennine, Gothe, 7 Tugare, Osigi, Debrig, Dlanoge, VallariR et Cremene, que posite sunt infra miontes Massari, nee non villarum et terrarum sancti Georgii de Putalo: Cosige, Lasany, Ostrogh, Biachy cum tota monilione 9 castri Albona, Radosichy et Smine, que site sunt circha montes, in montibus et sub montibus Dubraue, ac etiam villarum et terrarum Stolec, in Cetina, Sudumschige 10 in Cleuna, ecclesiarum [sancti Mo]ysy, sancti Stephani, sancte Ma . . . .,11 sancti Petri de Clobuceg12 et a[liarum] villarum et tenrarum memorate ecclesie Spalletensis. Quas quidem villas atque terras et ecclesias cum 13 omnibus suis pertinenciis animarum suarum donauenmt ecclesie Spalletensi, et egio confirmaui et confirmo tibi predicto archiepiscopo tuisque successoribus et ecclesie prenotate ac ex noua donatione concedo imperpetuum. Et ideo uolo ac donatione perpetua, quod tu et tui

160

uccessores hominesque tui et villani viaram et terrarum dictarum ac eciam cities tui Spalletenses habeant potestatem et libertatem pascendi et adaquandi uestra cuncta animalia in districtu meo in paseuis et loeis contiguis ac vicinis villarum et terrarum predictarum ecclesie Spalleten sis sine contradictione uel turbatiione alicuius persone, et presertim in Bosiline, meo regali territorio, absque decimatione seu colecta aliqua, preter decimas, quas per omnia loca prenotata ex mea coneessione et me arum antecessorum coligere debet integre et exigere idem arehiepiscopus et sui successores sine contradictione temporibus perpetuis, ita tarnen quod predict a omnia tu et tui sucessores et ecclesia Spalletensis possideant paoifice et quiete. Si quis uero huic donationi ac confirma tion! mee contrarius existerit, 14 irratum habeat trinum et vnum deum et maledictionem trecentorum decern et octo patrum et aliorum sancto rum incurrat et cum luda proditore dampnetur eterno supplicio atque LX libras auri persoluat ac componat, quarum medietas regali inferatur fisco, altera auteni pno thesauro prefate ecclesie Spalletensis. Acta sunt hec ante noticiam horum testium videlicet Gregorii, venerabilis episcopi Cbroatensis, lohannis, abbatis genobii saneti Bartholomei, Addam, 15 iuppani Nonensis, Stresegne Breberestiti, 10 Dessimiri Corbaustuci, 17 Do mini ci, ladrensis sacerdotis, et Stephani, cappe[ilani] saneti Nicholay, et aliorum multorum. In quorum omnium testimonium et memoriam perpetuam presentis priuilegii paginam mei sigilli carateris (I) appensione 18 feci muniri. 19
1 Prijepis ove ispra-ve nalazi se i u treem svesku isprava, koje je dao prepisati nadbiskup Sforza Ponzoni Donationes principum, fol. 47r-50v, Biskupski arhiv u Splitu, br. 20, Da je prepisivao ima,o pred sobom ovaj prijepis koji je ve u XVII sto ljeu bio isto oteen kao i danas, vidi se iz ove biljeke: Exemplum sumptum authentico in membrana per vetustatam in tres partes lacero, quarum tertia inferior deest et in aliquibus dictionibus, ubi cellule^ apparent, corrupto praesertim in subscriptionibus, notariorum, quarum altera tantum, licet et ipsa in aliquibus dictionibus corrosa, legitur videlicet Matthei Gherardi, reliquarum duarum videlicet Lucani primicerii et Ioannis condam magistri Zoue de Ancona tantum linearum inilia superfuerunt cum eorum signis apparentibus etiam frustulis cordularum duorum sigillorum, existente 2 in archiuio reuerendissimi capituli Spalatensis. Ra,ki navodi da se u biblioteci porodice Fanfogna u Trogiru nalazi jedan prijepis ove isprave. Da,nas nije poznato gdje se taj prijepis nalazi. Meutim opis, koji navodi Raki, ta,no se poklapa sa sa drajem i dananjim .stanjem isprave splitskog kaptola. - 3 Prije samog teksta isprave notar daje ovaj opis tobonjeg originala: In dei nomine. Amen. Hoc est exemplum cuiusdam priuilegii [regjalis muniti appensione cuiusdam sigilli magni rotundi cum cordula sirici crocei lubeique coloris, in quo quidem sigillo sculta est quedam regalis ymago sedens in trhono (!) habens in ma[nu dejstra quendam lilium baculo superpositum et' in manu sinistra quondam sculturam rotundam et circumcircha sculte er ant liefere cruce premissa sic dicentes: Rex Suinimir Dalmatinorum [at] que Croha4 torum.. Cuius quidem priuilegii tenor per omnia talis est: . . . Raki ispravlja u Anastasii. 5 Raki ovdje umee et. - e Raki ita ad. 7 Raki ita Gatte. 8 - Raki ita Vollari. Mjesto munitione. Raki tu rije pogreno ita iurisdiccione. 10 Raki ispravlja u y>Sudumirice. - n Raki ita Marie. Meutim tu ima jo vie mjesta. - 12 Raki ita Clobuco. - 13 Raki nadopunja progenitores mei pro salute. Prostor ne dozvoljava nadopunu s toliko rijei. Moda je stajalo: pro remedio. u Raki ita extiterit. - 15 Raki ita Adamiz. 16 Raki ita Stresigne breberistici. - 17 Raki ita corbauistici. - 18 Raki ita impressione. - 19 Slijede ovjere notara: (Notarski znak) Matheus condam Gerardi de Panicho .. . Bononie, publicus imperiali auctoritate notarius et nunc iuratus reuerendi in Christo

1 1 CODEX

161

patris et domini domini Dominici, miseratione diuina et sedis apostolice gratia archiepiscopi Spalatensis, predictum priuilegium cum origina[li] .. . domino archiepiscopo et subscriptis tabellionibus et in presentia venerabilium patrum dominorum Arch[angeli, de]i gratia Tiniensis episcopi, et Andree eadem gratia Scardonensis episcopi, et Bemardi, Segiensis (!), diligentissime ascultaui et quia uera (?) . . . [orijginali, me subscripsi signumque meum apposui consuetum predicto domino qrchiepiscopo vn[a cum] dictis episcopis suam auctoritatem interponente. (Notarski znak) Et ego Lucanus, ecclesie Spalatensis primicerius, auctoritate im[periali] . . . Bernardi Segniensis ... archiepiscopo et suprascripto et infrascripto notariis et imprese[ntia] .. . signumque meum apposui consuetum predicto domino archiepi scopo vna. . . (Notarski znak) Ego Iohannes condam. magistri Coue de Ancona .. . iuratus comunis Spalleti, hoc exemplum exa[minaui] . . . reuerendissimo in Christo patre et domino domino ar[chiepiscopo]. . . episcopi vna cum predictis Matheo et Lucano notariis . .. speciali licentia et mandate me eciam in testem s[ubscripsi].

126. 1078, prije I. rujna. Kralj Zvonimir stavlja cetinsku upu pod jurisdikciju s pravom na sve dohotke. splitske crkve

Danas se najstariji prijepis ove isprave nalazi u treem svesku isprava, koje je dao prepisati splitski nadbiskup Sforza Ponzoni (Donationes principum, sol. 13) po notaru Ivanu Mazzarellu.1 Biskupski arhiv u Splitu, br. 20. Drugi prijepis napisan od istog notara nalazi se u osmom svesku prijepisa isprava nadbiskupa Sforza Ponzoni (Varia de bonis archiepiscopatus, fol. 4346r, Biskupski arhiv u Splitu, br. 25). Lucius: De regno Dalm. et Croat, lib. H, c. 15, p. 98. Farlati: Illyr. sacr. Ill, 149. Cod. dipl. CSD I, 162. Raki: Doc. br. 99. ii (Povijest Hrvata, 575, bilj. 49) veli da je Lucius ovu ispravu prepisao iz danas nestalog registra napisanog god. 1333. i to dosta netacno, ali da je sadraj isprave u sutini autentian. Meutim tekst Lucijev, izuzevi sasvim neznatne i malobrojne razlike, potpuno se poklapa s tekstom iz Donationes principum. ii time pobija svoje ranije miljenje u Priruniku (str. 185), gdje proglasuje ovu ispravu nesumnjivim falsifikatom. V. Novak (Supetarski kartular, str. 62) podrava ranije iievo miljenje, dok M. Barada (Dinasti ko pitanje u Hrvatskoj XI. stoljea, Vjesnik za arh. i hist, dalmatinsku, L, str. 178) ostavlja to pitanje otvorenim.
1 In nomine sanctae et indiuidu trinitatis. Anno scilicet ab incarnatione domini nostri lesu Christi MLXXVIII, indictione prima. Ego Suinimir, qui et Demetrius, gratia diuinitus collata subministrante et sagacis uigore scientie 2 uere coelitus attribute^ cooperante rex totius Chroati simulque Dalmatiae, perspicaci suspensae mentis intuitu precipites rerum mundanarum transitus prospiciens et non sine admiratiione nullas earum stabiles nee alicuius spei futurae beatitudinis collectiuas inueniens, eis modo exceptis, que deo et electis eius, quasi accommodatiue,

162

quia centies duplicate redient (!) commendatae, una cum Gregorio, uenerabili Chroatorum episcopo, et lepeoii 3 Dominico, meorum comitum aliorumque nobilium oommuni fulcitus consilio, salutare et perutile dueens tarn mihi quam meis successoribus, ex uniuersalitate multiplicum mei regni climatum beatissimo Spalatin sedis pontifici ac martyri Dioomnio, tempore uidelicet Laurentii, reuerendissimi archiepiscopi, iuppam earn, quam Centenam uocant, 4 sine ulla contradictione omnium eorum, quicumque post me hoc in regno successerint, affirmatiue 5 corroboro, corroboratiue 6 ab orani parte perenniter habbenda concedo, sic ut, quantacumque longitudine seu latitudine protenditur, eius sanctifies dominationi plane 7 et omnino subiiciatur. Ita dico et hoc edico, ut quicquid ad ecclesiastic^ dispensationis ordinem sano intellectu pertinere uidetur, pleniter habeat; christian^ fidei doctrinam ubique teneri faciat; ordinatos tarn presbyteros quam alios, ut caste uiuant, constringat; ordinandos ordinari et syniodis uti faciat, discordes canonicali regula pacificare studeat; primitiarum ac decimarum omnium, qu^ legaliter decimari possunt et debent, tarn a maioribus quam a minoribus, generaliter iura recipiat; uiuorum ac mortuorum ecclesiae debitas oblationes perpetualiter possideat. Hoc autem ideo feci, ut deus et dominus noster lesus Christus et gloriosa eius genitrix et uirgo, sanetus quoque Petrus ac beatissimus Domnius oontra omnium aduersantium molimina uires ac triumphum in terris conferant, et in coelis apud summum iudicem peccatorum ueniam exorantes 8 dignetur preparare gloriam. Sd quis autem, quod absit, hanc nostram donationem dirumpere conatus fuerit, ira omrapotentis dei ueniat super eum et maledictiones CCCX et VIII sanctorum patrum incurrant super ipsum et XII apostolorum, atque in aeterna damnatione perpetim sustineat combustionem; nee non LX libras componat auri, medietas quarum regali inferatur fisco, alia uero prefat^ ecclesiae beatissirni Domnii conferatur. Hoc uero nostrum obseruantee decretum locum (!) amena loca, ubi piorum anim requiescunt, Eiisii possideat amenum (!).9 Hacta (!) sunt haec ante notitiam horum testium: in primi quidem Helen^, glorisissimae regine^ Gregorii, uene rabilis Chrioatensis episcopi, loannis, uenerabilis abbatis cenobii sancti Bartholomei apostoli, dein Dominici tepti, Pribinnae Cetinscici, Iacobi Gitfaci (?), 10 Adam, Nonensis iupani, Stersnine Broborstici, 11 Desimiri Corbaustioi, Dominici, Iadrensis sacerdotis, et Stephani, capellani et presbiteri sancti Nicolai. Et ego Theodoras, licet immeritus sacerdos, iussu domini mei regis preriiominati Suinimiri, qui et Demetrii, atque domini Gregorii, sui epis copi, scriptor huius decreti et testis sum ibidem. 12
1 P r e d tekstom same isprave stoji: Exemplum sumptum ex autentico in membrana cum impressione unius sigilli cerei, apparentibus tarnen signis aliorum quatuor sigillorum existente in archiuio archiepiscopali Spalatensi. Hoc exemplum est sumptum siue transcriptum ex quodam montaneo antiquissimo, in quo sunt quamplura priuilegia papalia et regalia antiquitus scripta aliaque iura ecclesiae et archiepiscopalus Spalatensis per me Dominicum, canonicum Spalatensem, autoritate imperiali notarium et nunc iuratum notarium reuerendissimi in Christo patris et domini domini Andreq, dei et apostolicae sedis gratia archiepiscopi Spala-

163

tensis, legum doctoris, mandata et auctoritate ipsius domini archiepiscopi; tectumque et insinuatum fuit de uerbo ad uerbum in prqsentia ipsius domini archiepiscopi per me notarium supradictum et auscultatum diligenter per infrascriptos notarios in prqsentia testium subscriptorum, cum ipso scripto principali concordare, et ut adhibeatur huic exemplo in posterum plena fides, suam, auctoritatem interposuit et decretum. Cuius quidern series montanei seu priuilegii per omnia talis est: . . . - 2 Raki 3 4 ispravlja u clemencies. Lucius ita tepcii, a Raki tepcio. Lucius i Raki: aiunt. - 5 Raki ita affirmatione. 6 Raki ita corroboration. - 7 Raki ita plene, 8 Raki ispravlja u exorent. 9 Raki ispravlja u (in) eternum. 10 Raki ispravlja u morstici. u Raki ispravlja u Stresigne breberstici. - 12 Slijede potpisi notara: Jacobus, filius condam Ubertini ser Leonari de Pugliensibus de Placentia notarius, Ioannes condam Colutii de Cingulo notarius, Nutus condam ser Dominici de Perusio notarius. Dominicus Dragosiaui Masconich, ecclesie Spalatensis canonicus et nunc reuerendissimi domini Andree, archiepiscopi Spalatensis, scriba iuratus, scripsit presentibus archiepiscopo Andrea, fratre Benuenulo, episcopo Farensi, fratre loanne, episcopo Mucharensi, fratre Nicolao ordinis s, Benedicti, abbate monasterii s. Stephani de Pinis, et capitulo et canonicis maioris metropolitanae ecclesiae Spalati. Anno MCCCLXXXXVI, indictione IV, die VI martii.

127. 1078. Vojvoda Stjepan stupajui u samostan sv. Stjepana kod Splita istom samostanu neka zemljita. poklanja

Talijanski prijevod u kodeksu XVII st. Scritture del monastero di s. Ste fano di Spalato, fol. 37r. (isp. br, 41). Biblioteca Marciana u Veneciji, classe V, cod. LI, 5616 (provenienza: eno Apostolo 300). Farlati: Illyr. sacr. III, 153, donosi latinski prijevod. Prema njemu donosi isti latinski prijevod Cod. dipl. CSD I, 133. Raki: Doc. br. 101 donosi svoj vlastiti latinski prijevod. Isprava se moe datirali prema dolasku papinskog legata kardinala Petra, t.j. u proljee 1078. (v. ii: Povijest Hrvata str. 572). Pred dokumentom stoji naslov: Donatione di Stefano duca de Crouati della terra al ponte Adneslab et un'altra a Brestenpoloch.<(

Nel nome di Christo. lo Stefano, gi nobile duea di Crouati, oppresso da graue infirmit ho fatto chiamare i uenerabili sacerdoti del regno di Croatia per ritriouar remedio de miei peccati, per buon conseglio de quali m'ho fatto portare al monasterio di san Stefano protomartire. Et iui fece deposito di tutta la mia dignit et iui elessi la mia sepoltura raccomandandomi alPorationi dell'abbate del medesimo monasterio. Et ho offerto per remedio dell' anima mia al medesimio monasterio dui campi del mio patrimonio: al ponte Adneslab 1 et a i beni del mio nepote et fino al fiume, I'altro campo a dritto per Brestempotoch 2 al fiume et a i medesimi beni di mio nepote. Furono fatte queste cose alia presenza di Siommomiro3 re, mio signore, di Lepa regina, di Itadouano
164

fig'liolo del re, di Pietro prete cardinale, legato della Romana chiesa, di Lorenzo arciuescouo, di Gregorio uescouo, di Giouanni abbate di san Bartolomeo, di Vrsone di san Moise, di Andrea capellano, di Nicol eapellanio del re. Et io Teodoro, cancelliere del signor re ho scritto questa carta et fui testimonio. 4
1 Raki ispravlja u: ad Naslap. 2 Raki ispravlja ovo ime u Brestovi-potoch. - s Raki ita: Suinimiro, 4 Na kraju slijedi ovjera notara: Et io pre Sabatio, nodaro giurato del comune, I'ho copiato in questo libro come I'ho ritrouato nel origi nale. Sabacije je bio u Splitu notar krajem XII stoljea.

128. 1078. Dobro, opat samostana sv. Stjepana kod Splita, poklanja sav svoj imetak istom samostanu.
Talijanski prijevod u kodeksu XVII st. Scritture fano di Spalato, fol. 27r.28r. (isp. br. 41). Biblioteca Marciana Apostolo 300). u Veneciji, del monastero di s. Steeno

classe V, cod. LI, 5616 (provenienza:

Farlati: Illyr. sacr. III 153 donosi latinski prijevod. Prema njemu donosi isti latinski prijevod Cod. ipl. CSD I 139. Raki Doc. br. 102 donosi svoj vlastiti latinski prijevod. Isprava se moe datirati Petra u proljeu 1078. Pred dokumentom stoji: prema Del dolasku papinskog poslanika kardinala

medesimo.

Nel nome del eterno dio et saluator nostno Giesu Christo. Io Dabrone, indegno abbate, benche infermo del corpo, tuttauia sano della mente, hauendomi finalmente la diuina rmsericordia doppo molti pericoli trauagli accadtrtimi per li miei peccati concesso quello di che sommamente I'ho pregatio et hauendo io per conseglio degli amici rifiutato.il peso, che gi a dannatione delFanima mia haueuo accettato et fatto quello che niolto prima doueuo fare. Dispongo prima d'ordinare nel cenobio di san Stefano, nel quale mi trouo indegnamente descritto secondo la legge diuina et regola di san Benedetto, et lasciare le cose nostre tutte quelle, che parano nostre, anzi raccomandate a noi, che furono de nostri antepassati, prima di Paulo arciuescouo di donna Dabra, mia madre adottiua, et la chiesa di santa Maria posta in Paludo con tutte le sua appendici, et tutte le cose, che parano nostre, et tutte le cose a noi pertinenti, mobiili et stabili, le quali tutte concedo in perpetuo a detto monasterio da doner da quello esser hauute, possedute et permutate. Et 165

se aleuno de nostri parenti per estinto diabolico ardir con traf are a questa nostra donatione, caschi nell'ira di dio trino et vno et nella maledittione dei 318 santi padri. Furono fatte le aopradette cose alia presenza di questi testiimoni: del venerabil Lorenzo areiuescouo et Gregorio vescouo, don Benedetto (!) abbate, Pietro arcidiacono, don Vrsone abbate, Giouanni capellanio, Pietro, prete et cardinale, del priore di Trau 1 don Pietro Bela, pre Giouanni, don Pietro decano. Et io Theodoro prete ho scritto et fui lestimonio.
1 Raki ispred Giouanni priore di Trau (Vitale).

capellano

stavlja: (Pietro

presbitero)

et cardinale,

del

129. 1078. Kralj Zvonimir presuuje spor koji je zbog nekih zemalja imao Petar Crni s kraljevim ujakom Strezom.
Iura Sancti Petri de Gonial, p. 18. Pismo: Arhiv kaptola u Splitu. karolina.

Carrara: Archivio capitolare di Spalato, p. 61. Cod. dipl. CSD I, 175. Raki: Doc br. 111 (str. 132). V. Novak: Supetarski kartular, str. 224 (br. 81). Unesak datiramo 1078. godine. prema Petru kardinalu, koji se inae javlja u Hrvatskoj

Post he_c uero Suinimir rex dederat Stresi, auunculi sui (!), totas ter ras, quQ erant in Masaro et incipiente a Salona usque Biaki, ut ipse tolleret tributum ab eis. Denique uolebat mihi per uim tollere memoratam terram ita dicendo, quod essent regales. Nam ego statim iui ad Suinimirum in Subenico et duxi mecum uenditores terre^ e t . . . recti, 1 quod ipsa terra non esset regalis, nisi illorum, qui earn uendiderunt, tarn de ista terra quam et de ilia, quam comparaui in Urana a Cillaua Niuua. Vnde mihi confirmauit prefatus rex nominatas terras, ut nllus deinceps inde querimionias faceret, et etiam maledictionem dedit omnibus, qui eam quesierint. Ante Laurentium archiepisopum, abbatem sancti Bart holomew Duymum priorem, abbatem sancti Stephani, Dabrum Platichlebi et lacobum Marsticum, Dauarado duornicum, Ulcina Sagorsticum, presbiterum Petrum cardinalem, Iohannem capellanum, Duymo podsuppum. + .
1

Ovo je mjesto oteeno.

166

130. 1078. U Kninu. Kralj Zvonimir potvruje darovnicu kralja Kreimira, kojom je ovaj samostanu sv. Marije poklonio zemlju u Tokinji.
Kartular sv. Marije u Zadru, f.ol. 9r; drugi prijepis s neznatnim razlikama fol. 33r. Pismo: beneventana. Arhiv samostana sv. Marije u Zadru. Lucius: De regno Dalm. et Croat, lib. II, c. 15, p. 98. Farlati: Illyr. sacr. V, 50. Cod. dipl. CSD I, 165. Raki: Doc. br. 100. V. Novak: Zadarski kartular, str. 248 (br. 8).

Ego Suinimir, rex Chroatie atque Dalmatie, concedo, firmo et corroboro coram Laurentio archiejpiscopo et Iohanne, abbate sancti Bartho lomew, et Andrea, nostrio capellano, et Dominico tepize et Crenia 1 iuppano hanc donationem, quam dedit noster antecessor rex Crescimir monasterio sancte Marie, sito Iadere de terris in Tochinia et de conditione, sicut in suprascripta 2 eontinetur cartula. 3 Hoc actum est in Teneno. Anno dominie^ incarnationis millesimo septuagesimo loctauo.
1 ii (Povijest Hrvata, str. 574, bilj. 47) smatra da je ovdje grijekom prepisivaevom ime kninskog upana Jurine iznajeaeno u besmisleno Crenia iuppano. 2 Prijepis b ima samo supra. 3 Misli se na ispravu br. 77.

131. 1078. U Zadru. Grgur, opat samostana sv. Krsevana, odluuje zajedno s ostalim monasima da se samostan ogradi zidom.
Ova se isprava nalazila u izgubljenom kartularu samostana sv. Krsevana kao etrnaesta po redu. Danas je poznata jedino po prijepisu, koji donosi F. iie u Vjesniku hrv. arh. drutva NS XIII, str. 68 (Genealoki prilozi o hrvatskoj narodnoj dinastiji).

Anno dominice incarnationis millesimo septuagesimo octauo, regnante Buthianjo augusto, 1 Jadere Drago priore, Stephanus episcopatum regens. Ego Gregorius abbas considerans sancta loca ex more una cum fratribus Uiisum est nobis opere pretium fore, si sacrum cenobium a publico clauderetur. Unde habi(to) consilio 2 dicto priori ac presuli petitiones feeimus, quas ipsi et omnis populus Jaderanus uidentes esse proficuum consenserunt. Post confirmationem maiorum et uniuerse urbis iterum quidam filii Belial subdole 3 componentes falsa, priorem eundem in iram excitaueruiit ita, ut arrepto temone ( . . . . ? ) in murum 167

una uice dedit, stans perculsus diuino metu, sese in lacrimis dedit, mox coram nobis et omni clero humi prostratus ueniam petiit se reum et nefarium clamans. Nos autem domini preceptum seruantes ilium blande suscepimus, non tarnen absque uindicta. Inde tarnen ipse quam et ceteri nobiles conclamationem fecerunt, ut si quis deindeeeps hunc murum per uiolentiam rump ere uoluerit, iratum habeat trinum Deum et unum et incurrat iram beatissimi martiris Chriogoni, qui est patronus nostre urbis, et dampnetur in inferno cum Juda. Hoc actum est coram fratribus nostris et coram clericis. + Ego Dominicus presbiter interfui et rogatus a priore seripsi et coroboraui.
1

T. j . Nikephoros I I I Botaniates (1078-1081) -

ii pie ovu rije rastavljeno.

132. Oko 1078. U Zadru. Ponovni sporazum o pravu ribarenja na otoku Molatu i u Tilagu zadarskih ribara i samostana sv. Krsevana.
Prijepis XVII stoljea. sv. Krsevana, kaps. I, m. II, nr. 4, fol. 5r. Dr. arh. u Zadru: Spisi samostana

izmeu

Cod. dipl. CSD I, 147. Raki: Doc. br. 106. Budui da je Candidus bio zadarski prior 1076., a da je ova isprava napi sana parvo intervallo evoluto za vrijeme priorata Draga i u vrijeme bi skupa Stjepana, moe se zakljuiti da je pisana oko 1078. g. Kukuljevi je bez obrazloenja datirao ispravu oko 1073..

Tempore domini Magii, laderensis prioris, pro necessitatibus publicis fuerunt uendite piscationes: vna in Melata insula, 1 altera in Tilago 2 in ualle Malora 3 sancti Vitoris 4 ex parte altana, que^ continet 5 a lo[co], 6 ubi Megarus 7 dicitur usque ad casas, qu< su^ piscationis se quartam portionem se habentibus dare solebant, quas uero pauci 8 laderensium nobiles propter quartam portiionem emerant. Sed, quia sqpq in diuisione 9 piscium litigabant et se inuicem sindentes (!) et cedentes lacerabant, 10 venit iam diotus 11 prior, cuius sperius in alio loco mentionem fecimus, cum eis ad monasterium, et timens, ne in peius malum deueniret, pr sente Trasone abbate feci(t) eos portionem suam piscium offerre coram omni populo beato Grisogono martiri. At illi lomnes in hoc facto letati sunt et minime iam sentientes litigium in pace fraternitatis manserunt emptionem suam piscium data sacro quippe cenobio. Post multorum autem curricula annorum, quando omnia iam diruta fuerant qutjque utilia erant, et seruorum dei pertinentia tempiore Candonis iterum piscatores ad sinistram tendentes machinabant auferre quartam partem vallis sancti Vitoris adiicientes, quiod de to ta Melata quartam dedimus partem. Vnde paruo interuallo euoiuto Dragonis, nobilissimi prioris, sub tempore
168

iudicium inter eos fuit, que^ equalis 12 pars iustior esset. Statim inflamati piritu nequam monachis sacramentum dederunt, quamuis se nimium penitentes egisse talia. 13 Inter hc afuit Stephanus, laderensis presul, una cum Drago priore et Maifredo 14 aduocat, testes et omnes nobiles nostre_ vrbis. Et ego Dominicus prezbiter rogatus ab omnibus propria manu scripsi et roboraui.
1 Raki ovu rije izostavlja. - 2 Raki ispravlja u Silago. V. br. 34, bilj. 1. " Raki prema br. 34 ispravlja u valle maiori, to je i vjerojatnije. 4 Raki ovdje i nie Victoris. 5 Raki: continetur. , 6 U prijepisu stoji Alo. - 7 Raki ita Meyarus i ispravlja u Mecarus. 8 Raki prema tekstu br. 34 () pauci. 9 Raekii: (sed quia in dicta diuisione). Za in dicta neispravno veli da stoji dictitione. 10 Dovle se tekst ove isprave skoro potpuno poklapa s ispravom br. 34. 11 Raki netano ita in diebus. i ispravlja u iam dictus. - 12 Raki ispravlja u et qualis, 13 Da bi tekst uinio razumljivijim Raki nadodaje ( agnoscerent). - u Raki ispravlja u Manfredo.

133. 1060-1078. Mojmir poklanja samostanu sv. Ivana Rogovskog svoj posjed.
Prijepis gotica. Dravni Lucius: 159. Raki Jurana, kojemu se u Polichorionu samostana sv. Ivana Rogovskog, p. 14. Pismo:

arhiv u Zadru. De regno Dalm. et Croat., lib. II, c. 15, p. 100. Cod. dipt. CSD I, Doc. br. 43. Ljubi: Libellus Polichorion, Staring 23, str. 170. upan Sidrage, spominje se od 1060.-1078. Ovo je jedini element, po moe datirati ovaj dokument. Raki ga stavlja Circa a. 1060.

De teritorio Moimiri. Ego Moimir pro eterna gloria dono tiotam par tem alodii rnei uolente et consentiente et colaudante fratre meo Draselo, quod incipit a ualle sanctorum Cosme et Damiani usque ad territorium monacharum sancti Thome. Isti sunt testes, quorum nomina leguntur: Iurana, iuppan,o> de Sydraga, et Crucona potsuppo, eit Lisigaio, Vitodrago et aliis quam plures. 134. 1076-1078. Kralj Zvonimir poklanja samostanu redovnica sv. Benedikta zemljite Puslicu u Laanima.
tako da je nekoliko redaka

u SpUtu
izgublje

Perg, u srednjem dijelu vrlo oteena, no. 293\279. Pismo: beneventana. Na poleini regest XVIII stoljea. Dr. arhiv u Zagrebu: Doc. ant. 10.

169

Farlati:

lllyr.

sacr. III, 155. Cod. dipl. CSD I, 154. Raki:

Doc. br. 97.

Iako ve Farlati spominje da je isprava na mnogim mjestima oteena, ipak mu je uspjelo proitati najvei dio teksta, pa su prema njegovom itanju oteena mjesta rekonstruirali kasniji izdavai. Danas ima jo vie necitljwog teksta nego u vrijeme Rakoga, zato je ovdje preuzeta njegova lekcija. V. Novak u raspravi: Dva splitska falsifikata (Buliev zbornik) smatra ovu ispravu falsifikatom, ali ii (Povijest Hrvata, str. 574, bilj. 47) ne prihvaa to miljenje drei da je ona u najgorem sluaju prijepis iz XII vijeka. Sufflay (0 prodoru slavenskih plemenskih ustanova, Obzor 31. I i 1. II 1924.) brani autentinost i originalnost ove i isprave br. 149. L. Kati (Jo o da rovnicama Zvonimira i Stjepana II koludricama sv. Beivedikta u Splitu, Vjesnik za arh. i hist, dalmat., 49, 1926-27) brani uglavnom autentinost obiju isprava. Isprava se moe datirati samo prema svjedocima koji se spominju lim ispravama kralja Zvonimira. ii (l. c.) je stavlja u 1078. g. i u osta

In Christi nomine. Ego Suinimir nutu dei Chroatorum et Dalmatinorum rex. Nobis diuina dementia concedente in regali siolio inuiolabiliter residentibus undique uterque sexus militum uidelicet utriusque uit laicorum, seruorum et ancillarum, nostram affluens pro rebus sibi oportunis curiam causis sibi necessariis perquirens semper astabat. Inter quo quedam sanctimonialium mater Maria uidelicet cenobii sancti Be nedict! in sollempnitate consecrationis ecclesie nostri episcopatus sancte Marie uocabulo auxilium immo subsidium memorati cenobii a nobis per quirens ex regali throno cum suis quibusdam sororibus coram nobis astitit. Unde consul tu omnium seruorum dei et nobilium no stro rum, qui gra tia dei dicte. sollempnitati aduenerant, pro pensione et uoluntate prefat^ abbatisse_ et quia locus territorii eidem monasterio contiguus uidebatur, nostra regali potestate, quod Pustiza nominatur, perpetuo iure possidendam sibi inuiola[biliter conce]ssimus in Lazani. Actum est hoc in uilla regali, quo in loco iam dicta ecclesia sancte Ma[rie sita uidetur, his]coram testibus. Inprimis coram Laurentio, venera[bili archiepiscopo, Petro, Chroatensi episcopo, Stephano, laderensi episcopo, Johanne, Traguriensi episcopo, Johanne, sancti Bartholomei abbate, Petro, Belgradensi abbate, Dominico tep]zi, lurrina Tenenstico, Uiseno Polstico. Isti [ad no stram confirmaoionem cum innumerabili multitudine ibidem astanjte sufficiant. lacobum uero ducem Marianorum ex [p(arte nostra legatum et intr]oductorem abbatiss fieri immemoratis 1 terris permisimus. Si quis uero regum uel principum, iupanorum, parua siue magna persona, huic nostr^ donation! contraire temptauerit, trinum et unum deum habeat iratum et CCGtoruH-i decern et octo sanctorum patrum consequatur maledictionem. Et molendinum, que est uita ipsorum, similiter fiat. Ego Theodoras, presbiter et ^cclesi^ sancti Domnii et eiusdem regis cancellarius, scripsi et sum testis ibidem.
1

T. j . in memoratis.

170

135. 1079, 4. listopada. U Rimu. Papa Grgur VII opominje viteza Vecelina1 da ne napada kralju Zvonimira. orujem

Prijepis u kodeksu Gregorii VII bullarum tomus I, lib. VII, ep. 4, fol. 174v. Pisma: karolina. Bibliotheca Apostolica Vaticana: Reg. Vat. 2} Farlati: Illyr. sacr. III, 153. Cod., dipl. CSD I, 166. Caspar: Gregorii VII registrum (Mon. Germ. Epp. tom. II). Raki: Doc. br. 107. Papa Grgur VII vlada 1073-1085. Trea indikcija koja dolazi u tom vremen skom razdoblju traje od 1. IX 1079. - 31. VIII 1080. Sa strane kasnijom rukom pisana biljeka: Wezolino nobili militi + .

Grego'rius episcopus, seruus seruorum dei, Wezelino, nobili militi, salutem et apostolicam benedictionem. Scias nos de prudentia tua multum mirari, ut, qui te esse dudum beato Petro et nobis fidelem promiseris, contra eum, quem in Dalmatia regem auctoritas ^apostolica constituit, tu modo coneris insurgere. Quapropter nobilitatem tuam monemus et ex parte beati Petri precipimus, ut aduersum iam dictum regem deinceps arma cap ere non presumas sciens, quicquid in ilium ausus fueris, procul dubio te in apostolicam sedem facturum. Si uero aduersus ipsum aliquid te forte te (!) dicis habere, a nobis indicium debes expetere et expectare iustitiam potius quam contra eum ad iniuriam sedis apostolicej manus tuas armare. Quod si te temeritatis tu^ non ponituerit, sed contra mandatum nostrum contumaciter ire temptaueris, scias indubitanter, quia gladium beati Petii in audaciam tuaam euaginabimms et eodem pertinaciam tuam et omnium, qui tibi in ea re fauerint, nisi resipiscas, multabimus. Sin uero oboediens, sicut Christianum decct, prudenter extiteris, gratiam beati Petri et apostolie sedis benedicti onem, sicut obtemperans filius consequeris. Data Rom^ I U I Nonas Octobris, indictione III.
1 Isp. Raeki: Borba Junih Slovena za dravnu neodvisnost u XI. vijekn. Rad JAZU 28, str.. 174-177. - 2 O vremenu poetanka rukopisa v. br, 101.

136. 1080. do kraja X I stoljea.

Petar Crni, sin Gumajev, obdaruje crkvu i samostan sv. Petra u Selu, koje je on sagradio, nekim posjedima i opisuje nain na koji ih je stekao. Iura saneti Petri de Gomai, op. 1-15. Pismo: karolina. Arhiv kaptola u Splitu.

171

Lucius: De regno Dalm. et Croat., lib. II, c. 10, p. 85 samo spominje ovaj kartular. Farlati: Illyr. sacr. Ill, 154 donosi samo njegov poetak. Potpuni tekst prvi donosi Carrara: Archivio capitolare i Spalato. Ovaj dio kartulara donosi Cod. dipl. CSD I, 170-175, a Raki: Doc. br. 111. Kritiko izdanje sa popratnim raspravama i faksimilima objelodanio je V. Novak: Supetarski kartular, Zagreb 1953. Dio kartulara, koji ovdje donosimo obuhvaa u navedenom djelu uneske od l-70a (str. 213-222). Ovaj prvi odlomak kartulara sv. Petra u Selu datirali smo od 1080. do kraja XI stoljea prema navedenom djelu V. Novaka. Vrlo je vjerojatno da je prvi unesak zaista iz 1080. godine, iako ima netonu indikciju (osmu mjesto tree). U ostalim unescima niu se dogaaji, prikazani u formi kronike, koji su se zbi vali od 1080. do kraja XI stoljea. Izgleda da se sastavlja kartulara nije drao kronolokog reda. Meutim ovaj originalni poredak kartulara nismo htjeli cijepati i drugaije rasporediti kako je to djelomice uinio Raki jer je gotovo nemogue makar i priblinom sigurnou datirati svaki pojedini unesak. Osim toga sastavlja je zakljuio ovaj prvi dio kartulara formulom sankcije, pa se moe pretpostaviti da svi ti unesci tvore jednu cjelinu. U biljekama Razlike denom djelu V. navodimo Novaka. priblino datiranje svakog uneska prema V. u Novaku. nave u itanju pojedinih izdavaa ne donosimo, jer se nalaze

In Christi nomine et eiusdem inearnationis anno millesimo octogesimo, indictione uero VIII, temporibus quoque domni Laurent!, uenerabilis Spalatine sedis arehiepiseopi, regi (!) Chroatoxum Suinimiri, nee non Valizze priors. Petrus ego Zerni. qui et Gumay filius, vna cum domina Anna mea coniuge, filia scilicet May Faue^ diuina docente dementia ac plurimioram dei seruorum fulti consilio salubre causa nostrorum defunctorum immo delictorum redemptionis iniuimus consilium, quatinus de nostro proprio conquestu more fidelium omnipotenti deo pro posse no stro aliquam portionem offerre piossemus. Quodque deo iuuante expleri difiniuimus. Igitur in loco, qui dicitur Seile, circa cclesiam saneti Step han!, que_ ditiora domini nostri uidelicet beatissimi Domnii subiacet, cepimus ad honorem prineipis apostolorum omnium Petri apostoli ecclesiam construere quamque deo permitente studio artificum compleuimus. Denique iam peraeta eonuocato presule iam memorato c^terisque ministris ordinis diuinii V Idus mensis Octubris eandem consecrari rogauimus. Ad cuius sollempnitatem quam plurimi Spalabinorum Chroatorumque iiirorum gratia remissionis seu absolutionis uenerunt. Deinde auetoritate duce diuina prephatus archiepiscopus cum ceteris sibi astantibus ministris pno dotis eiusdem ^cclesie nos exigere cepit. Nos uero pro uiribus et nostro posse qu^cumque tarnen necessaria eiusdem dei seruis dietantibus erant, optulimus ibi. In primi quidem competentia offitii missarum librum missalem I, calicem argenteum cum sua patena et omni aparatu misse, librum passioimm sanctorum I, antiphonarium nocturnale I, psalterium I. Terras auteim dedimus omnes, qu^ in cireuitu eius habentur ^cclesi^: a confinio territor prelibate ^cclei^ saneti Dominii usque ad locum,
172

qui dicitur Saline, quicquid infra est, mons slue uallis, a maris ripa usque ad udneam Tilsto Goese. Omnia enim ista nostro proprio acquisiuimus pretio; ideo in domo dei dedimus. Nam in primiis terrain, in qua sita uidetur e_cclesia, comparauimus a Pribistrio pro duobus solidis et uno modio frumenti, alio autem de sale, quod dedimus pro fine sibi. Et hoc factum est coram Stephano, filio iupani Pribiinne, et presbitero Prodano et presbitero Dragsano atque Giirgi de Tug ari. + . 1 Ibidem iuxta eandem terram emimus terras a Zulo pro IUI modus frumenti et I argenteum pro fine coram Iohanne Mesagalina et Stephano Curano, Boledrugo de Tugari. + .2 Insuper emimus Semianum a suis inimicis pro XL romanatis; ipse autem non habens unde se redimieret, dedit mihi territorium, quod sui patris erat, ut ego diuiderem cum filio suo omne per medietatem et in parte mea dedit totum territorium super ecclesiam et sibi retenuit ter ritorium in Maloin, et quod remaneret, diideremus, et sic a me liber abscesit. Et hec conuentio ac diffinitio facta fuit ante ecclesiam in Nacle coram his nobilibus, scilicet presbitero Lasca et alio presbitero Lasca, presbitero Prodano, presbitero Picna et Girgi de Tugari et Dragonego et Habraham et fratre suo Andrea et tomnibus eiusdem loci uillanis ac coram testibus aliis, quos a Spalato mecum duxi: Iohanne, filio Gastano, Petro, filio Salati et Bilza, filio Girdeo. + . 3 Post haec uero Miraslauus cum filiis Michahelis Acedelo quidem et Chualo aduersus nostram diffinitionem hane maligno piritu concitatus surrexit et non modicam partem de prephato territorio a me subtrahere cepit a territonio Pribistrii usque sursum ad petram. Vnde nos conuocatis iterum multis Spalatinorum nobilibus, inter quos etiam Iacobum, Marianorum ducem, cum suis militibus ibidem interesse rogauimus, ante quiorum presentiam cum prefato decertauinras Mir'oslauo, ubi et conuentionem hisdem monentibus cum eis denuo fecimus. Quapropter afirmauit nobis prefatas terras, quas subtraere uolebat, et insuper nobis agmentauit (!) monticellum, qu^ prope petra situm est, et ualle similiter incapiente de Saline usque Satilie et de Satilie usque ad mare. Et dedimus sibi pro conuentione octoginta modia ordei et unum solidum pno fine. Et ipse Miroslauo ante posuit se dicens: Quicumque ammodo uoluerit te de hoc requirere, ego me omnibus pro te opponam. Actum est ante notitiam horum testium: duois uidelicet iam dicti et sui risari Sauide ac ceteris militibus eius et Dragisani, filii Senniani, Girgi de Tugari, Habraham et frater eius ladreio, Dabrouito setnico et Semidrago et frater eius Uilcizo et alius frater Basili et Draganego duornioo et frater illius Boledrugo, Formini Spalatini, qui et Busica, presbiteri Petri Piseniza, Formini Platimisse, diaconi Duymi Boge, Grubiti Zune, Prodani et diaconi Dabri et aliorum multorum. + .4 Nam post multorum annorum curricula decidi in infirmitate, ut nulla spes euadendi esset, ideo uotum uoui in ipsa infirmitate, ut si ego conualescerem de infirmitate, in prefata ^cclesia Petri apostoli ibi me totonderem (!) et habitum beatissimi Benedicti reoiperem. Igitur dispen173

sante diuina dementia surrexi de lectulo et consilio et adiutorio Laureiitii archiepiscopi, ceterrorum (!) clericorum m supra nominata ecelesia domnum Gregorium nostrum nepotem abbatem ordinauimus; e^t hoc, quod , auxilio dei adimpleui. Sed cum cej>imus dificare domos, quas necessaria erant fratribus, aminiculo dei consumauimus. Quapropter consilio memorati abbati (!) aliorumque fratrum uoluimus in nominato monticellum, quod comparaui a Miroslauo et a filiis Michahelis, uicum construere nostras famulis, ceperunt Uilkiki nee non Prodanus duornico cum omnibus Tugaranis causa inuidie zeloque diaboli inflammati resistere dicentes: Non licet tibi construere uicum in monticellum, quia noster est. Et ego illis: Uallem et montem incipiente ex Saline usque Satilie omnia mea sunt, quia emi a Miroslauo coram idoneis testi moniis. Attigit eo tempore uenire in nostras partibus Slauizo rex et Petrus banus nee non Sarubba causa discordie^, quQ erat inter Slauzo et Lubomiro. Vnde uocauerunt nos ante hos nominatos uiros omnes Tugarani residentibus in ^cclesia beati Petri, qu^ sita est in Olmisi, scilicet coram Slauzo nee non Petro et Sarubba ceperunt altercare nobiscmn et ita nobis iudicauerunt, ut ego uocarem tres meliores ex prefatis testimoniis, uidelicet presbiterum Petrum Piseniza et Forminum Platimisse nee non diaconum Duymum Boce. Igitur habii (!) Spalatum mecumque adduxi eos et ad nominatas petras ascenderunt et ita, ut suprascriptum est, quia monticelum et uallem et incipiente a Saline usque ad uineam Tilsto Cosse totum nostrtim esse testificauerunt coram Dabro diacono, filio Diti, presbitero Dominico Macica, presbitero Runtino, Duymo, filio Iezamoza, Oliuerio, Rugata, Ulcina Damanego, Dabro Petritd, Kerna de Tugari, Drugana Tilsto Cosse. + . 5 Et alias terras ultra torrentem coinparauimus a luanizo pro I solido et pario de sola pro fine coram Nyoola et fratre suo Girgi. + . Et comparauiimus terram aliam a Dobrouito et filio suo Dedomiro, qu^ est super terras sancti Stephana sub Rupe, que_ uulgo dicitur Lao, pro VI galetas uini et media pro fine coram presbitero Urso et diaconio Dabro, Iohanne Mesagalina et Petro Carboni. + . Adhuc comparauimus promunctorium, qui dicitur Pissi Rit, a filiis Stephanizi, Petratia et Sdedrugo pro II solidis et duobus pariis de solis pro fine coram Mesagalina et Petro Carbone. + . Ibidem prope uinea Nycolay comparauimus uineam a Girgi, fratre Nycole, pro II solidis et I modium frumenti pro fine coram Gregorio Cimpli et Iohanne Cotini. + . Ibidem comparauimus uineam a presbitero sancto Maximo pro I go li do et I argenteum pro fine coram Micha Masitulo et Andrea de Tu gari. + .6 C,o[m]paraui teram de Zulo infra nostras terras pro I solido et II stara de sale pro fine; presbiter Madius Barbazani testis. + . Emimus terra de luanizo iuxta terra supranominati Zuli pro I U I modio de grano et medio pro fine; ante presentiam horum testimoniorum: Paulo Acina, Fusco Pece, filio Minga. + . 174

Adhuc quoque comparauimus de ulo terra prope meas terras pro III stara de grana et alia(s) de ipso Zulo emi terra subtus terras sancti Maximi pro VII galetas uini et I prandium pro fine; presbiter Gingi, Pra dano, frater de Marco, testes, f . Et comparaui terra(s) de Zuli supra terras sancti Domnii secus meas terras pro I U I caseis et I U I panibus pro fine; filio Calendulo, Zanni, testes. + . Emimus terram, que pertinet ad Gozzinzani iuxta territorium nostrum de Bozza et de fratre eius et de totis parentibus eius per I pinguissimam porcam et CCC cepas pro fine ante hos testes: Boledrug, Pradano, filio Semidrago, Boiano, filio setnico. Beza et frater eius Uilcanus. + . Ego Petrus comparaui terram in die sancti Beneddcti de Drugana et de fratre eius Boiano terra, que_' fuit de sancto Maximo infra territorium sancti Petri. Nam prefatus Drugan et Biolano mutauerunt suam terram a sancto Maximo, que habuerunt sursum et mihi ista deorsum uendiderunt pro I U I solidis et I modio de sale pro fine; presbiter Iohannes Raguseus testis, Anastasius presbiter testis et alius Iohannes testis, lohanne, filio Paulelle. Isti sunt testimonia Raguseorum. Sabatius subdiaconus, filius Cepuci, Uelconiza, filio Dabraza, testes, Andreas presbi ter et Dretillo celararius testes. -f- . Et alia terra comparaui de Bolanio, filio Dabrouito, supra terras sancto Maximo pro II solidis et I modio de grano pro fine, duornico Dragoiiego et Iohannes, Calendulo filio, testes. + . Et emi tres pezze de terra supra nominata terra de fratre eius Dragano pro I modio frumenti et II stara de sale pro fine; Draganego duor nico testis. Ibidem comparaui terram, ubi dicitur Grebeni, de filiis Semidragi Pradano et Drugana pro XX uellera ouium et II pro fine; Ursane, filio luncte, testis. Et onines terras, que^ habuerunt supra Grebeni, totam comparaui a prenominatis fratribus pro I solido et II uellera et III cubiti de lenzo pro fine; Ursana Iunte testis, Draganego testis. + . Et emi a Uilkiizio, auunculo Pradani, terras incipiente a terras Draga ne usque ad terras Zurilli et usque ad terras Uitaze, qu$ sursum sunt, pro V modus frumenti et medio et I caseum pro fine coram Dranego duornico et Calendulo. Ibidem emi terram de Uitaza supra ipsas terras pro III modiis frumenti et medio et I caseum pro fine magister filio Calendulo et Boledrugo et Zuli, testes. + . Et emi terra de Zurillo et de filio eius Dabriky pro I solido et I I galetas uini pro fine coram Girdana Tilsta Cossa et Draganego duor nico. + . Et alia terra comparaui ab ipso Zurillo in loco, ubi dicituir Area, su pra terras sancti Stephani pro VII galetas uini et mesa pro fine; filio Kalendulo et Bolledrugo nee nion Iadrei, qui fuit a Casaro, testes. + . Comparaui uineas de Draganego, uites et terra pro XI solidis et I mo dio sale pro fine coram Girgi, Abraham et setnico Dabrauito. + . Et de ipso Draganego comparaui alia terra a Bresteni pro I solido et I ouis pro fine coram Semiano et Girgi. + . 175

Comparaui terra a Muela Longa iuxta meas terras de Iuanzio pro medio solido et I capra pro fine coram filio Dragiisani et Draganego et filio Calendulo. + .7 Et emi terra a Grubizo aurifico incipiente de Stilbiza usque deorsum ad terras prioris Tragurii coram noslno abbate et presbitero Paulino et filio Calendulo et Zurillo pro III capras et I modio frumenti pro fine. -}- .8 _ Et emi terra de consobrino suo Zurra aurifico ibidem iuxta eum pro I modio ordei et I caseum pno fine coram Draganego et ZulL + . Et emi uinea de Dabressa sursum iuxta Boledrugo pro I U I solidis et I modio salis pro fine coram Girgi. 4~ . Comparaui de fratre suo Martino uineam que est a Surbo pro I solido et I modio salis pro fine coram Girgi. + .9 Et emi terram a Prasizo, que fuit auio meo Michaza, quam uendidit uxor eius et ego redemi earn ab illorum nepotibus, qui earn comparauerant videlicet a Urascana, Metazza et de consobrino eius Uilcai et Michazza, filio Iadrei, pro X solidis et II argentei atque II galetas uini pro fine coram Osrizzo podsuppio et Togedrago oluzaro et Uilcana brauaro, Petrana Scurpune, Balla, Duymo Dragauito. + .10 Adhuc quoque compa[ra]ui terram supra Salona, ubi dicitur a Suatizo, de ote de Uale pro V solidis et medio pro fine coram Sinice et Rarara. + . 11 Deinde comparaui locum in Salona a Gribiza, (!) de Baza, pro II solidis et I modio de sale pro fine ante presentiam Iacobi Morstici et su uxoris. Et in ipso lo[co] statui molendinum et in ipsa domo prefata emi locum de filio Criuizo Nesnu et de nepote eius pno II solidis et menso (?), I galetas uini pro fine coram eidem Iacobo Marstico, Ueliaco cum filio suo, Gregorio podzuppo, Vcha, Cotino. 12 Deinde post multios annos insurrexerunt contra me nepus suus et filius Uilcane brauari lohannes uolentes per iniustitiam tollere prefatum molendinum. Vnde preiudicauit eos Vilcana brauaro ita dicente: Fili, sine 13 requirere pre fatum mulendinum, quia praue illum requiris. Nam ego scio, quod prelium tulit exinde et pretium dedit Cicl^ pno seruitute sua. Coram presentia Dobromiri, fili Saraceni, et filio Tripuni Zurra, Priuet Dedo. + . 14 Deinde comparaui similiter in ipsam domum locum de Uilcana, filio Mratino Locarda pro II solidis et I modio de sale pro fine; Formino Platimissa et Benedicto Orbazai atque Uicha, testes. + . 15 Et emi in alio looo quarta pars de memorato loco de Semina et de fratre eius pro II modus de grano et medio et mesa galeta uini et III pani pro fine coram Ulcina Trulullo et Petro de Muto et Zanni de Ma-

raldo. + .
Et emi quarta pars in ipsum locum de Draszo, filiastro de Crasano, pro I solido et mesa galeta uini pro fine cioram Formino Platimissa et Benedicto Orbazai. ~\- . Denique ooniparaui medietatem de ipsum suprascriptum locum a pres bitero Ueterano, qui cantat missam in sancto Iohanne a Cremen, pro II solidis et I galeta uini pro fine coram Prodano/nepus de Mattana, presbiter Marco, diaconus Dabro, Duymio de Tule testes. + .16
176

Adhuc uero comparaui seruum nomine Cyprianum cum filiis et filiabus et uineis, que^ sunt super callem sub cclesia sancti Maximi, pro fine a Nycola pro XV solidis coram Petro Cegayta, Iohanne de Porta, Dabro Laudula, Fusco Pucipani. In eadem ^cclesia dedimus seruum nomine Nycolaum cum uxore sua Dabrina, cum filiis et filiabus ac uineis suis, que. sunt iuxta uineas Cipriani, quia comparauimus ilium a fratre suo Girgi. Nam prenominatus Nycola sit in ipsa exclesia; coram Lucaro et aliis multis dedimus ilium per manum suo fratri Girgi prenominato; coram Stephano upano (!), Formiino Platmissa. + . Comparaui nomine Negozai a Duymo, filio Stresinna, pro VI solidis pro fine coraim Fusco Tiberi et Drago Muti. Similiter comparaui seruum nomine Dragaza a presbitero de Orechoa pro V solidis coram Basilio Stasucco et Lampredio Cybriulo, cui et C pecora et II uacce atque par bouum dedimus ad opus eiusdem ^cclesie, et sit ibidem. + . Emimus puerum adhuc paruum, qui nuncupatur Slobba a suo genitore, quem studio litterarum crudiri fecimus quemque libertauimus et usque ad presbiterum honore sublimari fecimus ad eiusdem cclesie opus; ibi ilium perpetuo manere uolumus. Et dedimus Petrum Dracculum, quem compa[ra]ui a Catarinis pro III solidis. Comparaui Zorgi Dracculum a Bartholei setnico pro VII solidis coram archiepiscopo et Iohanne capellano pro fine. Comparaui seruum Andriulum nomine, quod dedi palri suo XL solidos ad laborem et non habenti unde reddere tuli prenominatum filium pro solidis, compara[ui] pro I solido et I staro de grano pro fine in tali pacto, ut si daret seruum similem sui, liber abscederet. Sin autem in perpetuum fieret ^cclesie seruus; coram omnes fratres et coram sorore sua hoc firmatum est. Denique comparaui seruum nomine Pribilum ex Olmisanis pro I U I solidis de Preda et Gradenna. 17 Comparaui seruum nomine Bollezo, filio Ulasizio de Preda, et ex Desa pro VII solidis coram omnes monachos. Ad hc comparaui ser uum nomine Dra-^adet de Gurgi, filio Beriuoy, pro uno mernico, quod fuit permanupresio de Ludino et ipse mediator ex seruo. Denique com paraui seruum nomine Dedona cum filio de mulier Casari et de filiis suis pro III solidis pro fine ante ^cclesiam et coram omnes monachi et omnes Tugarini. Adhuc quoque comparaui seruum nomine Maracus de Radaslauo de Narento pro I cauallum pro fine. Comparaui seruum no mine Uilcota, quiod dedit mihi Tollanus pro senium, quem mihi furauiit Miraslauo, pater Tollani, permanupriso; coram Bartholei setniquo. Com paraui seruum Radouano nomine ex Campisanis pro X solidis et dedi ilium per manum ad Ursanum de Sirnounyze. Denique cioimparaui ser uum filius (!) Mirane et dedit michi per se puerulum nomine Bratessa coram Brano iupano et filio eius et premominatus filius Mirane perma nupriso. Et emi seruum nomine Nycola et soror eius nomine Marina ex monacho sancti Bartholomei pro III solidis pro fine. Comparaui seruum nomine Desinna de Micha Tigala pro VII solidis pro fine, permanupriso pater suus Uilconiza; coram Sarubba iupano et Gregorio Scafiule et Nyciforo, filio Telina. Denique comparaui seruum nomine Lubizo de Gruba, filio Purci, pro I ancilla et I seruiolum rogante me patre suo, ut ilium redimerem; coram Marstico Rusino et Grubizo suo consobrino,
12 CODEX

177

pater uero suu permanupriso et mater, ante presentiam horum testim nium: Duymo de Srenine et Uilikiki et nepus suus Pradano et omnes monachi. Gomparaui seruum nomine Raccana, qui fuit Usemiro de Subbenzani pro III solidis pro fine. Comparaui Lutizo seruum; nam ipse Lutizo mihi debebat III solidos non habenti unde redderet, dedit se mihi seruum; coram duo filii Cdedrago (!) et Stiglizo. Comparaui se ruum nomine Perinna pro II slidis pro fine. Dedit hie Zaeharia filium suum Chudali nomine, ut esset seruus sancti Petri pro III solidis pro fine. Et Raccana similiter dedit filium suum Belotiza in prefata ecclesia in sempiternum. Denique Dabressa dedit filium Strosit in memorata ecclesia, ut esset seruus in sempiternum. Comparaui seruum nomine Uelooz de Nebistan pro II solidis pro fine. Vtecha et duo filii sint simi liter in ^cclesia sancti Petri. Porcarus similiter se dedit in nominata ^cclesia, eo quod illum curavit de cara abbas cum magno dispendio quam habebat in capite. 18 Comparaui medium molinum de Brataaza, fratre Zezani, quem dedit ei Criuali rex pro XXV cubiti de lenzo et I galeta de uino pro fine, co ram Madio Longo et Formino Salato; et alium medium fuit de sancto Petra, dedit illum mihi presbiter et omnes serui sancti Petri, ut illum laborarem, ut fieret medietas mihi et alia medietas illis; coram duo filii Cacaunti et duo filii Riuelli. 39 Omnia ista, qu hie prelibata sunt, uolumus in sempiternum Qcclesiam habere. Nostris autem filiis ad regendum h^c omnia committimus, sed tali modo, ut que_ ibi sunt oblata, regant, custodiant, conseruent et ab omni perturbationis ineursu defendant, cotidiianum ut habeat offi cium, elaborent non ad opus suum, sed ad ^cclesie et ibi seruientibus illud custiodiant. Quod si, quod absit, aliquis eorum aliter preter quod preeipimus egerit, ut ad suum opus illud retinuerit, iratum habeat trinum et unum deum et maledictionem CCCX et VIII sanctorum patrum consequatur et in perpetuo nostram possideat maledictionem. + .20
1 V. Novak postavlja mogunost, da je ovaj unesak nastao najranije 1079. Raki (Doc. br. 49) datira gradnju crkve circa a. 1065., dok ii smatra u Priruniku (str. 275) da su crkva i, samostan osnovani 1060, a u Povijesti Hrvata (str. 539) 1064. - 2 V. Novak datira: neto prije 1080. - 3 V. Novak: oko 1080. - 4 V. Novak prema Jakovu, predasniku kralja Slavca, datira: oko 1030; Raki bez tumaenja: c. a. 1076. 5 V. Novak zbog kralja Slavca stavlja ovaj unesak u zadnji decenij XI stolje a. Lj. Karaman (Historijski zbornik XIXII, str. 311-313) smatra kao i Lucius Slavca hrvatskim kraljem i postavlja ga vremenski izmeu Kreimira i Zvonimira. Zato datira ranije ovaj unesak. - Za sve gornje uneske V. Novak pretpostavlja, da se mogu datirati i poslije 1080. - 7 Svi gornji unesci nemaju nikakovih kronolokih podataka. 8 Po V. Novaku ova je kupoprodaja izvrena poslije 1090. god., kada, je, po njegovom miljenju, tek izgraen samostan. Meutim je to moglo biti i nekoliko godina ranije. 9 Za ove uneske nema kronolokih podataka. 10 V. Novak smatra, da nije iskljueno da je ove zemlje Petar Crni kupio jo prije izgradnje crkve, t.j. prije 1080. godine. Raki datira ovaj unesak sa 1072. identificirajui osobu Togedraga s Tomidragom, koji se javlja te godine. Druga varijanta ovog uneska javlja se u istom kartularu, p. 1718 u ovom obliku: Et emi terram, ubi dicitur a Praszo^ quq fuit auio meo Michazzo, quam uendidit mulier eius, et ego redemi eam illorum nepotibus, qui eam comparauerunt, uidelicet a Vracana, Matazza et de consobrino eius Uilcai et a Michazza, filio ladrei, pro X solidis et II argentei ac II galetas uini pro fine; coram Astrizo podsuppo et Togedrago cluzaro et Uilcana brauaro, Damiano,

178

filio Matana, Petrana, filio curpune, Balla, Duymo Dragauiti. - Nema nikakovih kronolokih elemenata. - 12 Ovaj unesak datira V. Novak od 1080. do 1090. godine. - 13 Trebalo bi stajati: -desine. - u V. Novak misli da post multos annos moe biti negdje oko 1090. - 13 V. Novak smatra da ovaj ima stvarnu i vremensku vezu s gornjim uneskom. 16 Gornji unesci nemaju nikakovih kronolokih podataka. - 17 V. Novak smatra da hi se ovi unesci mogli datirati izmeu 1080. i 1090. 18 V. Noyak smatra da bi se svi gornji unesci o kupnji robova mogli datirati poslije 1090. 19 Ovaj unesak V. Novak datira oko 1100. godine. To svoje miljenje temelji na pret postavci, da ime Criuali nije nita drugo nego maarski kiraly, to bi se odno silo na kralja Kolomana. U istom izdanju Supetarskog karlulara (str. 269) P. Skok ozbiljno je uzdrmao tu Novakovu hipotezu smatrajui da je to ime nepoznatog pori jekla. Prema tome ni Novakovo datiranje ovog uneska nema vre osnove. Raki ispravlja u Cresimir rex. - 20 Za ovu formulu sankcije V. Novak veli: sastavlja karlulara smatrao je, da je time zavrio cjelinu, kojom je obuhvatio sva glavna darivanja i kupnje, vezane sa zadubinama, crkvom i manastirom.

137. 1080. (?) Petar Crni sa enom Anom poklanja samostanu sv. Petra u Selu zemlje u Bila ju.
Iura Sancti Petri de Gomai, p. 28. Pismo: beneventana. Arhiv kaptola u Splitu. Carrara: Archivio capitolare di Spalato, p, 68. Cod. dipl. CSD I 178. Raki: Doc. br. 112. V. Novak: Supetarski kartular str. 230, br. 101, Zemlje u Bilaju spominju se prema podacima kartulara dva puta, i to prvi put oko 1090. (v. br. 154.), a drugi put 1187. (v. V. Novak; Supetarski kar tular, str. 229, br. 98). Spor g. 1187. rjeavao se je pred Izakom, opatom sv. Stjepana, koji je ujedno bio i vikar splitskog nadbiskupa. Isti opat Izak pot pisan je na ovoj ispravi, koja je cijela pisana prema miljenju V. Novaka nekom degeneriranom beneventanom XIV stoljea (o.e., str. 136). Zbog toga, a i zbog samog sadraja, isti pisac misli da je ovaj unesak kartulara ustvari smueni sastav iz izvoda gore spomenutih. Kukuljevi datira ovu ispravu bez obrazloenja 1085. godinom.

+ In Christi nomine et eiusdem incarnaeionis millesimo oetauogesiimo, indiccione uero oetaua. Temporibus quoque domini Laurencii, venerabilis archiepiscopi Spalatine sedis, regis Croatorum Suinimiri nee non Uolize prioris. Ego Petrus Cerni, qui et Gumay filius, una cum uxore mea domina Anna dedimus omnes terras, que sunt in Bylay, incipiendo a muro, qui est supra mare, et ad alium murum, ubi fuit pons ad torentem, qui uocalur Gargeuac 1 et usque ad aquam, qua (!) uocatur Cripotim, 2 et inde ad alium tiorentem et inde uersus mar 3 ad murum pristinum. Et ego Ysac, habas (!) saneli Stephani, hoc scripsi.
1 V. Novak ita Gargenac. - 2 Raki ita Cripotin, jasno. 3 Rije je nejasno ispisana. Raki je ita mare.

Zaista zadnje slovo nije

179

.
1080. Petar Crni pred Jakovom, neretljanskim vladarom (Marianorum duce), sklapa nagodbu o nekim zemljama s Miroslavom, koji ih je htio sebi prisvojiti.
Ovaj se podatak O datiranju nalazi u Supetarskom kartularu, p. 3. v. br. 136, bilj. 4.

139. 1083. Kralj Zvonimir poklanja splitskom nadbiskupu u Zmini. Lovri zemlju Konjutinu

Danas postoje dva prijepisa ove isprave. Oba se skom arhivu i to u prijepisima koje je dao uiniti Ponzoni (1616-1641.). Prvi prijepis se nalazi u zbirke (Farlati je zove: Donationes principum Drugi se prijepis nalazi u osmom svesku iste zbirke scopatus), br. 25, fol. 38. Oba su prijepisa pisana

nalaze u splitskom biskup splitski nadbiskup Sforzatreem svesku spomenute ),. br. 20, fol. llvlv.1 (Varia de bonis archiepiistom rukom.

Farlati: Illyr. sacr. III, 154. Cod. dipl. CSD I, 177. Raeki: Doc. br. 114.

In nomine sancte^ et indiuidue^ trinitatis. Anno quidem dominicae inearnationis MLXXXIII, indictione uero sexta. Ego Suinimir, gratia dei Chroatorum atque Daknatinorum rex, cum me dei omnipotenlis pietas sua miseratione in regali locaret solio, cum etiam regni diademate sceptroqe a uicario eiusdem clauigeri Petri, Gregorio uidelicet papa beatissimo, legaliter adhornarer (!), ^quanimiter cepi circa me.os fideles immo dei oratores donationis gratia esse solicitus dignum ducens, quo nullus fieret exterus a nostra donatione. Igitur inter plurimos nostra regalis dignitas fideles et oratores hunc sibi eligere decreuit Laurentium scilicet2 Spalatinum uenerabilem archiepiscopum uice patris cuique placuit corde gratissimo territorium in loco, qui Smina nuneupatur, illud quidem, quod Conustina nominatur, donare tali uero mo do, ut ipse illud possideat, habeat, donet cuicumque voluerit. Si quis autem, quod absit, nostrorum successorum instinctu diaboli hanc nostrarn donatiionem disrumpere tentauerit, iratum habeat trinum et unum deum et habeat maledictionem CGCX et VIII sanctorum patrum et cum luda, traditore domini, in inferno perpetualiter trudi mereatur. Hacta (!) sunt autem haec ante pre^sentiam horum 3 testium: in primi regine
180

Lepae, Radouani, regis filii, presbiteri Andrej et capellani regis, Dabri abbatis, Ugonis, capellani archiepiscopi, Mocica4 postelnici, Simonis pres biteri, Dragolubi capellani, Uisse ubrusari. Ego Theodoras, sacerdos et cancellarius eiusdem regis, iussione re gali scripsi.
1 Pred tekstom ovog prijepisa nalazi se biljeka: Ewemplum sumptum originali in membrana cum sigillo plumbeo pendente cum cordula canapis, in cuius una facie est imago regis sedentis, in altera uero scriptum: SV1NIMIR REX CHROATORUM, existente in archivio archiepiscopali Spalatensi. Iza teksta ovog prijepisa nalazi se ovjera notara s peatom nadbiskupa i znakom notara: Ego Joannes Mazzarellus, notarius publicus curiaeque archiepiscopalis Spalatensis cancellarius, antedictum. plum aliena manu extractum auscultaui et Concordar inuentum in fidem subscripsi mei tabelhonatus signo apposito et ad maius robur predictae curiae sigillo muniui. Raki navodi u biljeci ispod ove isprave da u biblioteci Fanfogna u Trogiru po stoji prijepis splitskog kaptola iz godine 1397. - 2 Raki: uidelicet. - 3 Raki: huiusmodi. - 4 Raki: Matica.

140. 1083. Kralj Zvonimir poklanja samostanu sv. Stjepana zemlju Radunu.
del

kod

Splita

Talijanski prijevod u kodeksu XVII st. Scritture Stefano di Spalato, fol. 30v31r (sp. br. 41). Biblioteca Marciana Apostole 300). u Veneciji,

monaster o di s. eno

classe V, cod. LI, 5616 (provenienza:

Farlati: Illyr. sacr. III, 154 donosi latinski prijevod. Prema njemu donosi isti latinski prijevod Cod. dipl. CSD I, 177. Raki: Doc. br. 115 donosi svoj vlastiti latinski prijevod. Raki smatra ovu ispravu inter poliranom zbog toga sto stil, formule i sa draj ukazuju na to da je ona uinjena prema ispravi br. 139. Isto tako on smatra da je ime opata uzeto iz isprave Petra Kreimira iz g. 1070. (br. 90) budui da se u ispravama iz ovog doba (br. 136 i 137) spominju drugi opati samostana sv. Stjepana* Raki primjeuje da se u ispravi kralja Stjepana iz g. 1089. (br. 150) koja govori o istom posjedu ne spominje ova darovnica. Pred tekstom stoji naslov: Donatione, del re Summimiro, de Ra.dunna<<.

Nel nome della santa et indiuidua trinit. L'anno dall'incarnatione del signore 1083 nelF indittione sesta. lo Summimiro, per la dio gratia re dei Croati et Dalmatini, essendo per la dio gratia quieto nel mio stato et regnando il beatissimo papa Gregorio ho parimente utoluto incominciare ad esser cortese uerso i miei fedeli anzi oratori di dio stimando cosa degna, che nessuno fosse escluso dalla nostra donatione. Fragli altri per fideli di dio deuioti habbiamo eletto Gisiberto, abbate di Spalato di san Stefano, al quale con gratitudine habbiamo concesso il
181

territorio nel luogo detto di Radunna da esser da esso perpetuamente hauuto. Con questo patto per, che esso quello possieda, habbi et doni chi si uoglia. Et se alcuno de nostri successori ardir opporsi questa nostra donatione, il che dio non uoglia, caschi nelFira dell'onnipotente dio nella maleditione del santi padri meriteuole d'esser condennato in perpetuo nell' inferno con Giuda traditore. Furono fatte le predette cose alia presenza di questi testimoni: prima della regina Lepa, di Radouano, figliuolo del re, di prete Andrea, capellano del re, di Dabro abbate, di Ugo, capellano dell'arciuescouo, di Mocica 1 postelnico, di Si mone prete, di Dragolubo capellano, di TJissa vbrussaro.
1

Raki ita: Mosica i ispravlja u:

Matica.

141. 1084/85. Splitski nadbiskup Lovio poklanja samostanu sv. Stjepana najprije ze mljite oko crkve sv. Mihovila, a onda poslije dueg vremena i samu crkvu.
Talijanski prijevod u kodeksu XVII st. Scritture del monastero di s. Ste fano di spalato, fol. 23v-25r (isp. br. 41). Biblioteca Marciana u Veneciji, classe V, cod LI. 5616 (provenienza: eno Apostolo 300). Farlati: Illyr. sacr. III, 155 donosi latinski prijevod. Prema njemu donosi isti latinski prijevod Cod. dipl. CSD I, 178. Raki: Dot: 116 donosi svoj vlastiti latinski prijevod. Dokument se ne da tano datirati, 1084. a ne 1085. godini. jer navedena sedma indikcija odgovara

Raki nazivlje dokument sumnjivim zbog nejasnoe stila. No, nije iskljue no da je latinski original bio jasniji. Kako se iz samog sadraja vidi, radnja se je odvijala kroz due vremensko razdoblje te nema razloga da se zbog narativnog karaktera dokumenta posumnja u njegovu autentinost. Pred tekstom stoji naslov: Delia asa di s. Michele.

Nel nome deila santa et indiuidua trinit. L'anno dell'mcarnatione del signore 1085, 1 nel indittione settima. lo Lorenzo, per la dio gratia vescouo di Spalato, insieme con Valiza priore, clero tutto '1 popolo, habbiamo consigliato don Dabrone, abbate del cenobio di s. Stefano protomartire, per causa di persecutione di diuerse genti; per per comun consiglio stato trattato, che se li concedesse un luoco uioino alia chiesa di s. Michele, che posta uerso le mura della citt et il lido del mare; et in oltre gl'haueamo essibito di dargli, quando le piace et in che modo le pare, anco la chiesa. II qul conseglio sentito il predetto abbate con i suoi frati h commciato fabricare, et cioimpita l'opera ha fabbri182

cato im palazzo. Finalmente non doppo molti anni il rettore della predetta chiesa, cioe don Dabelao 2 gi arciuescouo, incominci a tralasciare la medesima chiesa; et quella noi refut dicendo non uioler piu seruire in quella; et noi accettatala la essibissimo insieme con i libri et adornamenti, che ui si trouauano, 3 i monaci del predetto monasterio inuitandoli uenir quella. I quali essendo uenuti cosi comiinciai parlarli insieme con l'archidiacono tutti quelli, che furono presenti: Ecco, che uenuto 4 il tempo, fratelli et figliuoli, s'e approssimata Phora che con il diuiino aiuto n'e concesso adempire quello, che hauemo promesso. Pigliate hora uoi, benche senza abhate, riceuete il promesso dono. Et essendo data la cura di scriuere quest'ordine Giouanni capellano; et hauendo lui, benche piu uolte pregatone per sua indispositione, 9 io Theodoro, indegno prete, ho scritto cosi pregato dal medesiniio uenerabile arciuescouo, il quale mi troui presente dal principio al fine; acci questa donatione, che stata fatta da tutti li sopradetti, arciuescouo, clero, priore, nobili et popolo tutto, et unita alia chiesa di s. Stefano protomartire stii perpetuamente ferma ne possi per scropulo malignit d'alcuno esser scorporata. Et se alcuno di nostri successori per qualsiuoglia causa la uorra disunire da delta chiesa di s. Stefano, il che non piaccia a dio, anzi da Michele, prencipe degli angeli, inoorra la disgratia di esso santo et ne senti perpetuo dolore. Furono fatte le predette cose alia presenza delli infrascritti testimonni cioe-: Pietro archidiacono, Gregorio uescouo, Pietro primiicerio, pre Martinio, pre Domenico Mazzuola, Giouanni capellano, pre Maion Barbagianni pre Ceculo. Et io Theodoro prete in uece del capellano, che haueua hauuto la cura di scriuere queste cose, le ho scritte et sonio stato testimonio.
1 Prvotno je stajalo 1805. a zatidm naiknadno ispravljeno u J0S5: - 2 Tj. Dabrale. V. F a r l a t i : Illyr. sacr. I I I , 119-127. - 3 Raki ita: ritrouauano. - 4 Raki: che /u. 5 Ovdje Raki umee: (transcurato).

142 1085/88. (?) Petar Crni sa enom Anom poklanja samostanu sv. Petra u Selu zemlje u Polju. neke

Iura Sancti Petri de Gomai p. 29. Pismo: karolino-gotica. Arhiv kaptola u Splitu. Carrara: Archivio capitolare di Spalato, p. 68. Cod. dipl. CSD I, 179. Raki: Doc. br. 117. V. Novak- Supetarski kartular, str. 231, br. 105. V. Novak (o. c, str. 207) smatra ovaj unesak kartular a nespretnim falsifi katom XIII., a moda i XIV. stoljea. Prema osobama, koje se spominju i prema devetoj indikciji kao datum uneska dolazi jedino u obzir vrijeme od 1. IX 1085. - 31. VIII 1086. Kukuljevi i Raki itaju godinu sasvim pro izvoljno millesimo oclauogesimo (VI).

183

+ In Christi nomine. Amen. Anno incarnacionis eiusdem millesimo octauo de cimo (!), indiccione . Temporibus quoque domini Laurencii, uenerabilis archiepiscopi sedis Spalatine, domini Suenimiri, regis Chroatorum, Uolize prioris . . . 1 Petrus Qerni, qui et Gumay fildus, una cum cioniuge mea domina Anna dedimus monasterio sancti Pe tri omnes nostras, quas habemus in loco, uocato Campo, incipiendo a muro in inferior! uersus mare recta linea et sicut curit litus usque ad potoch et usque ad ripam superiorem et recte, sicut curit ripa uersus torrentem, usque ad pedem montis Po . . . longe et uersus mare, sicut curit ripa, et inde ad murum pristinum. Et bii fuerunt testes: Bogdan, Rac, Dragonegio ic, . . ray setnico et alias. Et ego Dobrona hoc breue scripsi iussu Pribimiri, uicarii regis.
1

Ovaj list kartulara je na nekoliko mjesta oteen.

143. Prije poetkom 1086. Zakletva Vilalisa, izabranog biskupa rapskog, splitskom nadbiskupu Lovri,

Zapis u Splitskom evanelistom fol. 245v. Pismo: beneventana.1 Arhiv splitskog kaptola. Farlati: Illvr. sacr. 141., Raki: Doc. br. 16213. Rapski biskup Vitalis se javlja u ispravama iz 1086. godine (br. 144) i iz 1089/90. (br. 151).

Ego Vitalis presbiter, eeelesi? Arbensis futurus episeopus, ab hac hora in antea promitto ecelesie_ Spalatine^ et tibi domno Laurentio tuisque successoribus canonice intrantibus obedientiam et fidelitatem uel auxiHum pro meo posse et scire secundum ordinem meum. Si[c]me deus adiuuet et he_c sancta quattuor euangelia.
1 Isp. V. Novak: Evangelitium Spalatense, Vjesnik za arh. i hist. dalm. 46, -(1. prilog), str. 83. - 2 V. Novak u navedenom djelu pretpostavlja da je Vitalis bio bi skupom do c. 1094. g. zato, jer se njegov nasljednik spominje tek te godine,

144. 1086. Izjava svjedoka o zemljama crkve sv. Marije u Rabu.

Arbensis fol. 257. Pismo: prehu-

Prijepis u kodeksu Documenta diocesis manistika. Arhiv rapskog kaptola, kodeks br. 43.

184

Lucijan Mari: Antropogeograsska ispitivanja po sever odalmatinskim ostrvima , Srpski etnografski zbornik - Naselja i poreklo stanovnitva knjiga 23, str. 349/350.1 Farlati: Illyr. sacr. V, 232 spominje ovu ispravu, ali donosi samo poetak. Nad tekstom stoji naslov: Stabilia ecclesierum uel ecclesiastica.

Anno ab incarnatione domini nostri lesu Christi millesimo octuagesimio sexto, indictiione nona. Ego Vitalis, dei gratia Arbensis episeopus cathedra residente tempore meo, recordationis cartulam facio de prediis sancte Marie episcopatus. Gonduxi hos homines et ueritate dei coniuraui eos quicquid bene scirent, per cartulam affirmarent; dixeruntque: hoc quod bene scims ore nostrorum parentum, qui sunt uel qui fuere anteeessorum nostrorum. Niomina eorum hec sunt: diaconus Ursus, Dominions de Aceto, presbiter Petrus, Gregorius, filius Marini. Hii demonstrauerunt has terras: in primi Campum Muchum iuxta sanctum Stephanum in Lauro, quem tenet Niciphorus, uineam; terram, quam tenet Maius Scola; locus cuii dicitur 2 . . . . ; uineam, quam tenet . . . . ; uineam, quam tenet Anna; uineam, quam tenet filius Ioanelli; uineam, quam tenet Stibilius; uineam, quam tenet Bosulcus; uineam, quam te net Bosano; uineam, quam tenet diaconus Ursus; uineam, quam tenet Patriarcha; uineam, quam tenet Cropa; uineam, quam tenet Capsalus; terre . . . . ; uinea in Remanano; carania, que est iuxta . . . . et tota sciana 3 usque ad terminum iuxta uineam de Natale; adueniente locello, qui dicitur Petrotu, a cararia cum tota pulbelaria usque ad lapiro, locel lo, qui dicituir Zuini; uineam, quam tenet Sisca; uineam, quam tenet Vtertro; uineam, quam tenet Fantasia; uineam, quam tenet Bazamane; et aliam, quam tenet Ficatrici; uineam, quam tenet Stana; munticellum, quem tenet Galualgi cum tot terris; locellum, qui diaitur Caplaco; terram, quam tenet dominus Maio; terram, quam tenet Constantinus; uineam, quam tenet Bonifacius; uineam, quam tenet filius Adatii; uineam, quam tenet filius pri oris Madii; montem totum, qui dicitur Sciro; locello, qui dicitur Catilli; uineam quam tenet Bonizo de capellano adueniente riuo, qui dicitur Frapea, et totum montem, qui dicitur Plagini, usque Drinduli et totum Prsali; locellum, qui dicitur Vallis Plane; locello, qui dicitur Campo de Pino; orto Dominico cum uaticella Nascanco incipiente a terra de Constanti . . . . riuum tot terre usque cortinam; terram in Lauro, quam tenet diaconus Laurentius; terram ibidem, quam tenet Pro dana; locellum, qui vocatur agro domno Marino; terram, quam tenet Mago de Dimigna; terram ibidem, quam tenet filius Blusi; terram in Portami; terram de Tuf i.4
L. Mari donosi tekst po prijepisu G. Prage iz jednog kodeksa, koji je po njego vom miljenju nestao poslije prve talijanske okupacije. Meutim smatramo da se radi o zabuni, jer tekst kodeksa br. 43. oigledno odgovara prijepisu G. Prage, iako je ovaj pri itanju uinio neke pogreke. - * Neproitana mjesta nijesu bila, itljiva ve notaru Antoniju Nimireu koji nam je ispravu sauvao. 3 Praga ita scirna (?). ~ 4 Iza teksta isprave: Ego Antonius Nimireus, Arbensis archidiaconus, auctoritate apostolica comes palatinus et imperiali notarius publicus ac iudex Ordinarius, ex qua1

185

dam scedula uel inuentario in pergamena scripto posito in archiuio uel capsa reuerendi capituli Arbensis posito fideliter adcopiaui. Notar Antonius Nimireue (postao arhiakonom g. 1451.) je napisao najvei dio spomenutog kodeksa, ali taj ima. i kasnijih dodataka ak do XIX stoljea.

145. 1086. U Splitu. Mirazza, opatica samostana sv. Benedikta u Splitu, popisuje neke kupljene za svoj samostan. zemlje

Prvi dodatak na poleini isprave o osnutku samostana sv. Benedikta u Splitu is g. 1068. (vidi br. 80). Danas je tekst vrlo oteen tako da su mnoge rijei koje su jo mogli proitati Kukuljevi i Raki neitljive. Pismo: beneventana. Cod. dipl. CSD I, 180. Raki: Doc. br. 118.

[In dei nomine et saluatoris lesu Christi.] 1 Anno sacro eiusdem incarnationis M oetogesimo VI, indietione V i l l i . [Sub domno Laurentio] Sp[alatine sedis uenerabili archiepisoopo, cotmitatu domini] Duimo prioris. Ego Miragga, quamquam indigna [sancti] Benedicti abbatissa, una cum [meds sorori]bus quic[quid] a nobis [repertum fuerat, present! scrip to memorie] mandamus. Comparauimus igitur de Duimo Casline [terram, que parte aquilonis] iuxta monasterium ska [est, cum cripta et omni bus sibi pertinentiis de intus] et foris per C solidos pro fine tenendi, possidendi ita, ut perpetualiter monastertii sit. Hoc actum est hos [ante testes: Dusigrani, abbate sancti Petri, Lioirran . .] iudice, filio Sal uli, Druse Neslane, Platimissa [Micha], filius Martini . . . . misse, [Petrana . . . . aduocatus . . . .] . . . [item ab eodem Duimo CJaslina post [ea . . . . prop territorio per V i l l i ] solidos comparauimus ante predictos testes.
1 Ono to je u zaporkama uzeto je iz teksta Kukuljevia i Rakoga, budui da je danas neitljivo.

146. 1087, 8. listopada. U Kninu. Kralj Zvonimir potvruje samostanu sv. Marije u Zadru slobotine mu je neko dao kralj Zvonimir. koje

Kartular sv. Marije u Zadru, fol. 17r. Pismo: beneventana. Arhiv samostana sv. Marije u Zadru. Cod. dipl. CSD I, 180. Raki: Doc. br. 119. V. Novak: Zadarski str. 248, br. 9.

kartular,

186

ii tvrdi da je ova isprava autentina Paulera (Vidi o tome: ii, Prirunik str.

i pri tome 537-540).

pobija

argumente

1.

Et ego Suynimir, rex Croatia Dalmatieque, tibi abbatissej Cicke regali iure tuoque monasterio sancte^ Mri eandem, quam processor meus Cresimir rex, 1 subscribo libertatem firma perpetuitate Laurentii archi^piscopi laudatio ne. Petrus, Chroatensis ejpiscopus, laudo. Iohannes, abbas sancti Bartholomei, laudo. Firminus, Nnensis ejpiscopus, laudo. Et aldi episcopi et eomites laudantes eonfirmauerunt. Confirmatio ista data abbatiss^ Cicke in Teneno in festiuitate sancti Dimitrii anno domini millesimo octogesimo VII 0 . ,
1

Vidi . 74.

147. 1075-1089. Kralj Zvonimir poklanja samostanu redovnica sv. Benedikta u Splitu neko zemljite (territorium, quod est in Dillato subter Vipera^ quod Lugoperscina vocitatur).
Ova se darovnica (priuilegii instrumentum) spominje u ispravi splitskog kneza Grubee od 15. III 1188. (CD II 221, br. 208). Raki je smatra ubiae fidei. Za datiranje treba uzeti itav vremenski razmak vladanja kralja Zvonimira. Raki je datira c. a. 1078.

148. Prije ili poetkom 1089. Zakletva Andrije, izabranog biskupa zadarskog, Lovri. splitskom nadbiskupu

Zapis u Splitskom evandelistaru fol. 245v. Pismo: beneventana.1 Arhiv splitskog kaptola. Farlati: . sacr. III, 141., Raki: Doc. br. 162/1. Zadarski biskup Andrija se javlja u ispravama 1091. i 1095. godine ispravi iz 1089/90. (br. 151)?

i u

Ego Andreas, futurus episcopus Iaderensis ecclesie^ promitto ecclesie, Spalatine^ et tibi domino Laiirentio archiepiscopo tuiisque successoribus canonice intrantibus obedientiam et fidelitatem secundum ordinem meum. Si(c) me deus adiuuet et sancta 0 euangelia. 187

1 Isp.'V. Novak: Evangeliarium Spalatanse, Vjesnik za arh. i hist. alm. 46 (1. pri log), str. 83. - 2 V. Novak u navedenom djelu stavlja prema Farlatiju biskupovanje Andrijino u g. 1072/73; vidi o tome ispravu br. 159.

149. 1089, 8. rujna. U ibeniku. Kralj Stjepan potvruje ispravu kralja Zvonimira kojom ovaj poklanja redovnicama sv. Bcnedikta u Splitu zemljite Pusticu u Laanima.
Perg. u gornjem i danjem dijelu vrlo oteena, 325.273. Pismo: Na poleini regest 18. tsoljea. Doc. ant. 11. Dr. arhiv u Zagrebu: beneventana.

Lucius: De regno Dalm. et Croat, lib. II, c. 11. p. 87. Farlati: Illyr. sacr. Ill, 158. Kukuljevi: Jura regni CDS / , 20. Cod. dipt. CSD I, 181. Racki: Doc. br. 124. V. Novak u raspravi: Dva splitska falsifikata (Buliev zbornik) smatra ovu ispravu falsifikatom. ii (Povijest Hrvata, str. 592, bilj. 2) ne prihvaa ovo miljenje smatrajui ispravu netonim prijepisom jo iz XII vijeka. V. jo to je reeno pod br. 134. 0 datiranju isprave ii veli: Budui da je izdana skoro po smrti kralja Zvonimira, treba je staviti u godinu Zvonimirove smrti, a to je jamano 1089. (I.e., bilj. 3).

+ In Christi nomine. Stephanus ego, nutu dei Chroato[rum et Dalmatinorum rex,] huius paginiis seriem uel dictaminis causam cunctis nostri regni conprouincialibus ad f ut s gratia niotare his studui scriptis. Cum igitur omnipotentis dei pietas me sua dementia p[atrum], auum proauumque solio [nostro r]egio omnibus Chroatie_ et Dalmatie^ nobilibus collaudantibus exaltauerit honore, undique unfiuersa] nobilitas seu exiigm populi manus ac celeri ^cclesiarum cenobiorumque rectiore]s [u]el [retroactis pro] causis e[t co]nfirmatio[nis] . . . arum uel gratia comunis nostri regni utilitatis ad nostram, ut-mori est o[mnibus] imperantibus, eonfluere [ce]perunt. Itaque mater et procu[ratri]x sanctimonialium Spalatini ctmobii saneti uidelicet Benedict! ni . . . . 1 inter hos nostri presentia una cum quibusdam suis sororibus quioddam scriptum 2 a nuper rege defuneto Suinimiro concessum sibi hoc ad opus sui cenobii de quiodam territorio regali, quod in loco, qui dicitur Lasani, habetur, secum deferens in die natiuitatis sanete dei ge[nit]ricis et uirgiinis Mari^ se medium statuit. Et hoc ideirco . . . . . at ut quem ammodum a memorato rege illud donatiionis scriptum habebatur ratum atque firmatum pari modo immo meliori a nostra regali dignitate cum nostri impressione sigilli robarari (!) nee non perpetim deberet firmari. Quo cognito tum
188

iliarum precibus flexi, tuni nostorum nobilium consilio suffulti, quod postulauerant, adimpleri illis precepimus. Igitur memoratum territorium iam dicto in loco inconcussum perpetualiter atque inuiolatum ad opus prescripti monasterii cum terris, quod Pustiga nomiinatur, firmamus, ita quidem, ut nostrorum successorum [n]ul[lus] uel cuiuslibet persona magna uel parua nullio modo his nostris firmationibus et sigilli impres sion! contraire debeat. Quod si, quod absit, aliud aliquis agere temptauerit et prenominatam domus (!) dei his r[ebus] disuestire tioluerit, trinum et unum deum habeat iratum et CCGtorum X et VIII sanctorum patrum consequatur maledictionem [et] cum luda traditore in inferno mancipetur. Actum est hoc apud castrum Sibinico in die prefate^ sollempnitatis ante notitiam horum testimoniorum: in primi Laurenti archiepiscopi, Iohannis, Tragurini episcopi, Petri, Spalatini archidiaconi, presbiteri Petri Spalatini, Iacobi Morstici, [Lujbimiri 3 [t]epgi, Stresigna Breberistici, Uiseni Zetinstigi Dragoslaui Sagorstici, Uratina Polstici, Osrina Dridifstici], [Desimiri ubrusari] 4 uone . . s . . ..'. oici, Tole . . . . epkiza ac ceterorum [nostrorum] nobilium. Ad hec quoque [causa diuini amopris a parte nostri sibi concessimus perpetim 6 Salone molendinum similiter et starea, que est pnopria nostra testibus confirniantibus. Quibus eis omnibus legatum iupanum Zentene TJisenum uidelicet
1 Raki ita martiris iako sv. Benedikt nije martyr. Osim prvog slova danas se uope nita rie ne vidi. - 2 T. j . Zvonimirova darovnica iz god. 1076/8. (br. 134). 3 Inje Lubomir tepzi sauvano je na suvremenom natpisu nad vratima crkve sv. Jurja u estinju kraj Trogira. Vidi Racki Doc. 228. - 4 Ime Desimir je u vrijeme Rakoga jo bilo itljivo, dok je ubrusari popunjeno prema dokumentu od god. 1089. (br. 150). - 5 Popunjeno prema Rakome, danas neitljivo. - 6 Kukuljevi ita ovu kraticu perpetue, Raki prope, meduitim je jo danas gotovo sasvim itljivo perpetim, to odgovara i smislu i gramatikoj konstrukciji.

150. 1089. Kralj Stjepan poklanja samostanu sv. Stjepana kod Splita u Raduni.
Talijanski prijevod u kodeksu Stefano di Spalato, fol, 21v.-23r. Biblioteca Marciana Apostolo 300). u Veneciji, XVII st. Scritture (isp. br. 41).

zemljite

del monaster

di s. eno

classe V, cod. LI, 5616 (provenienza:

Farlati: Illyr. sacr. III, 158 donosi latinski prijevod. Prema njemu donosi isti latinski prijevod Cod. dipl. CSD I, 182. Raki: Doc. br. 125 donosi svoj vlastiti latinski prijevod. Pred dokumentom stoji naslov: Donatione del re Stefano di Dragunet.

189

Nel nome della santa et indiuidua trinit. L'anno dalla incarnatione del signore 1089.* nel indiltione XII et epatta XXV. 2 Io Stefano, per la dio gratia re de Croati et Dalmatini, ho fatto^scriuere questa nota di nostra regal donatione. Che essendo scritto, che con il tempo si consuma glilmperii et i regni di questo mondo nella guisa ponto che suanisce il fumo per l'aria che quello, che si concede per l'amor di dio, si trasniuta in meglio, dicendio l'apostolo: Si semina in corrutione, nasce in incorruttione; si semina nell' ignobilita, nasce nella gloria; si semina corpo ani mate, nasce corpo spirituale, et dicendo il salmista: Chi semina nelle lacrime, raccoglie in allegrezza. Le quali cose sono da pensar grandemente et con ogni spirito mandarle ad esecutione da cadauno secondo le sue fiorze. Pero io, re prenominato, mosso da questi essempi et inuitato 3 dalli essempi 4 dei buoni semi di dio anzi del nostro abbate di s. Stefano protomartire, chiamato Theodoro, ho uoluto sodisfare alia sua dimanda. Li concedemo dunque il territorio nostro regale posto in luoco detto Raduna, tutto qualsi sia per l'amor di dio et per la liberatione dell'anima nostra anzi di nostri padre madre nel giorno del tremendo giuditio, da ess er da esso perpetuamente hauuto, posseduto et permutato. quello che da tralasciarsi di scriuere, benche con qualche rossore, acci possa dai poster! esser letto, che constretto da qualche necessit et recorso da loro per aiuto conseglio 5 in nostro seruitio domandandoli qualche dono, il che loro molto cortesemente adempirono in cento piu soldi d'oro, per esser degnamente recompensati, il che sinhora non ho potuto adempire; sapendo queste cose Lorenzo, venerabile arciuescouo, et Gregorio, gi vescouo di Cnoatia, et Gregorio, nostro cancellier. Se alcuno ardir per instinto diabolico contrauenire o corrompere questa nostra donatione, incorra nella disgratia di dio trino et vno et nella maleditione dei santi padri et sia tenuto alia restitutione dei cento soldi predetti al monasterio di san Stefano protomartire, che e posto uicino alia oitt di Spalato nel pnomontorio. Fatte furono le cose predette alia presenza di questi testimoni: prima il prenominato arciue scouo, Gregorio vescouo, Agralisto da Bari, 6 Dobroslao, figliolo di GOTbina, Desimino vbrusarico, 7 Dragoslao Dridstic, 8 Domenico postelnico, Budigo 9 capellano, Budimiro, figliolo di Beridrug. Et io Gregorio, cancelliero del prefato re, signor mio, ho scritto queste cose di suo ordine et fui testimonio. Et io Giouanni, figliolo di Dragarado, 10 per ordine di detto re, signor mio, introduttore di questo territorio, fui testimonio.
1 U prijepisu stoji 1809, to je oigledna pogreka prepisivaa. - 2 Godine 1089. bila VI epakta, dok navedena XXV odgovara proloj 1088. godini. - 3 Raki ispravlja u incitato. * Raeki ispravlja u preghiere. 5 Raki umjesto dviju zadnjih rijei stavlja ausilio. 6 Raki smatTa da je besmisleno ovako transkribirano ime, pa ga isputa. - 7 Raki ispravlja u ubrusaro.. ~ 8 Raki ispravlja u dri(i)stico. - " Raki: Budizo. - 10 Raki neispravno ita Bratarao.

190

151. 1089/90. Splitu. Splitski nadbiskup Lovro zajedno s ostalim biskupima pred kraljem Stjepanom donosi presudu u sporu izmeu Neze i njene neakinje opatice Cike.
Kartular sv. Marije u Zadru, fol. 19v-20r. Pismo: beneventana. Arhiv samostana sv. Marije u Zadru. Cod. dipl. CSD I, 181. Raki: Doc. 123. V. Novak: Zadarski kartular, str. 248, br. 10. Raki datira ovu ispravu s godinom 1088/89 i to prema poetku vladanja kralja Stjepana II. Meutim, Zvonimir je ubijen tek u prvoj polovici 1089. godine (ii. Povij. Hrvata str. 593) zato treba datum ove isprave pomaknuti za godinu dana. Prijepis isprave u kartularu je vrlo netaan. Zbog mnogih pogreaka Raki je smatra sumnjivom, isto tako i Barada (Dinastiko pitanje, Vjesnik za arh. i hist, dalmatinsku, sv. L, str. 196, bilj. 96). ii (Povij. Hrvata str. 594, bilj. 12) veli: Autentinosti njenoj nema prigovora, no prepisivao je tekst, krae njem originalu, toliko pobrkao i iznakazio, da je smisao razumljiv tek poslije dueg razmiljanja i poznavanja genealogije Madijevaca.

[E]go Laurentius, (S)palatensis archiepisoopus, iussi describi iudicium sinodaliter diffinitum a memetipso et a subscripti co^piscopis, scilicet A. 1 laderensi atque A. 2 Croatensi quin 3 I. 4 Traugurensi ac U.5 Arbensi coram Stephano, regi (!) Chroati, et Iacobo Maristico* Firminoque prio re multisque aliis nobilibus presentibus in ^cclesia sancti Domnii inter Nezam, 6 Madii prioris filiani, ac Cicca (!) abbatissam, suam neptim, Uekenege genitam, l^piscopus Stephanus, suus nepos, et Madius, eausdem gener, Nieifori frater, aduersus Ciccam sic interpellabat ex parte Nezze dicens se pro ea subisse debitum XXXX solidorum, insuper ob id sua pignora dedisse. Quibus contra Gregorius, predicti Madii filitts, pno prefata abbatissa sie respondebat: se ab ea nil aeeepisse filios enumerando sororum una cum ea pro parte domus, quam non habuerat, pigno ra posuisse et in eodem fratres, sororum filios, sibi illos XL dedisse soli-, dos; ab illa ueno penitum nichil, sed, sieut ab allis, aeeepisse absque placito absque termino pro parte dmus XL solidos. Et hoc abbatissa confirmabat testibus: domno Madio, Iderensi archidiacono, et Dominico Ticine, quibus in medium deduetis dicta abbatiss sunt confirmata. Quibus sie iudicauimus, ut ea pignora, que abbatisse, ui ablata sunt, reddantur et XL solidos p-artitores se ipsos numerantes siue de suis propriis seu de communi facientes eos, cuii subiacent, reddant; he,c ueros 7 suam, prout sibi data est, teneat partem.
1 Raki razrjeava tu siglu: A(ndrea). Takvo rjeenje je tano jedino ako se onaj dio isprave u kojem se spominje biskup Stjepan smatra vremenski ranijim. -^ 2 Raki smatra da bi trebalo stajati P(etro), budui da se ovaj biskup u to doba spominje. - 3 Raki ita quam. T.j. Iohanne. - 5 T.j. Uitali. 6 To ime Raki uvijek ita Vega. - 7 Raki ita vero, kako bi i trebalo po atmislu da stoji.

191

i52. 1089/90. Kralj Stjepan potvruje darovnicu kralja Kreimira sv. Stjepana kod Splita. izdanu samostanu

Ova se potvrda nalazi na kraju darovnice kralja Kreimira. Vidi br. 90. Farlati: . sacr. III, 138 donosi latinski prijevod. Prema njemu donosi isti latinski prijevod Cod. dipl. CSD I 133. Raki: Doc. br. 126. donosi svoj vlastiti latinski prijevod.

Et io Stefano herede del medesimo mio zio 1 nel regno per la diuina clemenza confermo questa donatione in perpetuo auanti il predetto arciuescouo 2 et Gregorio, vescouo di Croatia. Io Giouanni, eapellano del medesimo arciuescouo, ho scritto per ordine del predetto re Stef anio et fui testdmonio.
1

T.j. Cressimiro.

T.j.

Lorenzo.

153. Oko 1090. Spor izmeu Petra Crnog i Ludina, sina Miroslava, zbog nekih
Iura Sancti Petri de Gomai Arhiv kaptola u Splitu. Raki: p. 21-23. Pismo: karolina.

posjeda.

Carrara: Archivio capitolare di Spalato, p. 62. Cod. dipl. CSD I, 176. Doc. br. 127. V. Novak: Supetarski kartular, str. 226-227, br. 91-93. Svi dogaaji navedeni u ovom sporu vezani su uz odlazak samostan, tj. po miljenju V. Novaka oko 1090. godine. Tako dok Kukuljevi bez obrazloenja datira otprilike 1080.

Petra Crnog u datira i Raki,

Breuem recordationem ego Petrizo facio de conuentione, quam feci cum Ludino, filio Miroslauo, quando ilium retinui Spalatio apud me. Nam dimisi ibi duos seraos et trecentos poroos tali quidem tenore, ut, si deinceps michi faceret aliquod damnum, isti parentes eius scilicet Vilcano de Goynego et Brauizo et Uekemiro et Ieroslauo et Slauizo, frater eius et duo nepotes, filii Casari, et omnes parentes iuirauerunt, etiam ipse Ludinus, ut michi componerent damnum prenominati parentes; insuper et nepta dedi ei baptizare. Post he_c habii ad monasterium, sed ipse non quieuit facere michi dam num. TJenit et deuastauit totam villam meam, cepit quatu.o>r seruos et duas ancillas et patrem ancillarum flagellauit usque ad mortem et cepit duos optimos equoe et unum mium et tres boues et due vacce et quin192

que tel de sagis habentes unaquaque vigiinti cubiti et quatuor bela et nouem camiise et una racana, due cucure et quatuor spare et quinque para et duo(de)cim marre et sex uomeres et quinque delatoria et sex saga, octo putatoria et duodecim sicli et sex poircos. Post hc habii ad preniominatos parentes eius uidelicet et permanupriisos ita diicendo: Reddite michi damnum, que^ fecit uester consangu(i)neus. At ipsi respondenmt: Uerum es^ sicut tu dicis. lam nos te rogamus, ut accipias totam hereditatem illorum, que pertinet illis ex suo patre. Sed ego nolebam: Nisi michi iunxeritis 1 terra a Belay, que terrain incipiente a muris usque meas terras, quas emi a Tomizay et de fratre suo Sbina. Denique dederunt michi totam hereditatem ipsorum et ipsa terra a Belay ante presentia horum testimoniorum: presbiterorum Iohannis Kerne fi lio, Micha de Suliza, Michune monacho, Sauida Uratinna de Malla. Nam ipsi prenomi(na)ti testes presbiter Iohannes et filio Suliza et Sauida et fi lio Malla Uratinna ambulauerunt per totam 2 terras, quas michi dederunt parentes illorum. Postea iuimus a Raccinioo et dederunt totum, quod est in Raccinioo et in Iessenemo totas uineas et ubicumque, qu pertinet illis. Post hc dicebat Susalo de Bilsoy, quia non est uerum, non dedit a Racinicio; sed prescripti testes testificauerunt in Clisa coram iudice Volenno et Vlcina, filio brauari, nee non et Vlcina de Stresazza, Tessenno de Sittimiiro, -mi drugo,. filio Naiezda, Dimitrio, filio Stocolle, quod Racinico et omnia, qu.3 illis pertinent, dedimus in (in) sempiternum.
1

V. Novak ita uinxeritis

to ima isti smisao. -

Raki:

totas.

154. Oko 1090. Petar Crni kupuje neke zemlje u Belaju i movici za samostan sv. Petra u Selu.
Iura Sancti Arhiv Petri de Gomai, p. 23. Pismo: u Splitu. karolina. kaptola

Carrara: Archivio capitolare, p. 63. Cod. dipl. CSD I, 177. Raki: Boe. br. 127. V. Novak: Supetarski kartular, str. 227, br. 94-95. Po preanjim unescima kartulara moe se zakljuiti da je Petar kupio te zemlje nakon odlaska u samostan (v. br. 136). Raki ove uneske takoer da tira oko 1090., dok Kukuljevi oko 1080.

Denique emi terra de Tomizay et de fratre suo Sbina in loco, ubi dicitur a Belay, ex uno torrente usque ad alium pro trecentos uellera de lana et quinquaginta dedi eis pro fine. Et eodem die comparaui de Uilcmiro et de fratre suo Preda curtem in Sirnouniza et uinea in Peruno pro uno quo; ante presentia horum testium: presbiter Yilcana, Teodorus Pudisini, Sauida et filio, Malla et filio, Souinna et filio eius Russello,
1 3 CODEX

193

Vecemiro et filio eins ernugnuo et omnes parentes eins. E/t conimedi cum puefatis testiibus unam porcam et unum modium de farina et duoecim galetas uini in loco, ubi dicitur a Cobilach. De duobus emptionibus isti prenominati sunt testes et de Tomizay et de Preda.

155. Poslije 1090. Popis nekih zemalja koje je stekao samostan sv. Petra u Selu.
Iura Arhiv Sancti Petri kaptola u de Gomai, p. 16-17. Pismo: Splitu. karolina.

Carrara: Archivio capitolare di Spalatof p. 60. Cod. dipl. CSD I, 149 i 175. Raki: Doc. br. 136, 137 i 111 (str. 131). V. Novak: Supetarski kartular, str. 223-224, br. 76-79. Ova etiri uneska donosimo zajedno budui da prva dva pripadaju po V. Novaku zadnjem deceniju XI stoljea dok druga dva nemaju potrebnih ele menata za datiranje.

Denique nionasterio dio anim abbate. +

ego filio Draganego Prodano offero terra (!) supra Saline in sancti Petri, quod mihi precepit dare pater meus pro remesue; coram auunculo suo Nie tla eiusdem ecclesiee_ .

Post h^c uero in ipsum monasterium Paulus et Petrus, filii Palunduzuli, fratrique (!) nostri abbati deerunt terras pro remedium anime^ su-5. In primi a Zunano uineam et aliam in Calamito supra uineas Petracca et uineam a sancto Ysydoro et uineam a Ballo et a sancto Casiano uineam, quam habuit inpignatam Susazo pro IUI solidis et a sancto Casiano agrran in Spalazulo uero II petie de terra, a Spinunti quoque I agrum et medietatem de domo in Spalato, qu^ fuit de Anzulo. Ista omnia suprascrdta dederunt pro remedio anime^ sue et quartam partem de terra eorum. 1 + . Comparani curtem in Brazza de Tessen Pupazusio a Gomilie omnes agros et uineas; coram omnibus insilanis (!). + . Comparaui uineas in To . . nico de Gipriano, t aliam comparaui uineam ab ipso Gipriano ad uiam, qu^ ducit ad , pro I U I solidis pro fine; coram Vsemmiro. + .
1 V. Novak dva, prva uneska datira poslije 1090.. t . j . poslije izgradnje samostana. Kiakuljevi datira oko 1075., a Raki oko 1096. bez obrazloenja.

194

.
Poslije 19. Popis zemalja i ljudi koje je Petar Crni kupio za samostan sv. Petra u Selu.
Iura Sancti Petri de Gomai, p. 18-20. Pismo: karolina. Arhiv kaptola u Splitu. Carrara: Archivio capitolare di Spalato, p. 61. Cod. dipl. CSD I 175. Racki: Doc. br. 111 (str. 132-133 i 135). V. Novak: Supetarski kartular, str. 224-226, br. 82-90). Svi ovi unesci nemaju potrebnih elemenata za datiranje, ali je najvjerojat nije da su se kupnje navedene u njima izvrile poslije izgradnje samostana, t.j. po V. Novaku poslije 1090.

Ad h^c emi terras a fiiiis Uiseni, Desizio et Bogdano et aliis fratribus in loco, ubi dicitur Podspilize, cognomento Mirizo, terra et silua et petras, totum, quod, est in Mirizo, pro VI soMdis pro fine, et medium besuetie; coram his testibus: presbitero Dabro, filio Telina, diacono Micha, Iurre filio, diaoono Cernata, films Pradani Pecce, diacono Dabro, films Petrici, Ulcina, filio Climni, Grubo, filio Bipirelle, Paulo Acina, Drase et Gausulo nepus Zune, Stano, filio Petrici. Et ego Diti filius diaconus Dabro sicut audiui a prefatis testibus, sie scripsi. + . Denique emi de Germano presbitero, nepote Tamali, tertiana partem Qcclesie. sancti Martini, que est sita in Monte Grasso, et totas terras, qutj pertinent de Tamali pro III solidis et medium pro fine; coram his testi bus: Nyciforo, nepote Cini, Gausulo, filio Scanacani, et Gegayta, Trunzanni, filio Rugate, nee non Paulo Acina, Diominicus, abbas sancti Stephani, Johannes, filius Putipani, et Sennica atque Cicla. + . Emi uineas de Uilcumiro, fratre Prede, suptus a ^cclesia sancti Maximi, quq fuit Arabizo, pro XII galetas uini et I porca pro fine; coram Germano Tamali et Paulino monacho et ceterorum monachorum. + . Post hq uero emi ex Girdana meditatem de uinea, qu^ est ubi dicitur in Bresti, totam, qu sibi pertinet, pro I solido et medium pro fine modium de grano; coram Zirnugo et Glonimiro, fratre Grubti, et Uitan, frater duornico, et abbas cum suis monachis. Et ego Dabrus diaconus, sicut audiui ex memoratis testibus, sie scripsi. + . Denique emi de mulierem (!) Benede et ex filiis suis uinea, que est subtus saneta Maria, que. uocatur Nache, prope mare pro I modio de gra no et I staro pro fine; Girdana et .omnes monachi testes. + . Compara(ui) filia Scarane cum filio suo Nadeia pro I solido et II stara de grano pro fine; Pradano duornico et frater eius testes. + . Post h^c emi mulier Neuadi cum filia sua pro I solido et I libra de lino pro fine, ante Pradano duornico et fratrem eius et Boledrugo de Nacle et Kerna de Tugar cum fratre suo Belata et Girdana. Ego Dabro diaco nus scr(i)ptor sum et testis. + . 195

Ad comparaui mater triani de irnecha, filio prioris, pro III solidiis et filium comparaui de Longobardiis pno X solidis in tali tenore, ut sint omnes fratres et sorores in seruitute; Duymus 1 prior et filras eius testes. + . Emi de Bratizo, filio Ghudina, u(i)neam et agrum a Bresti secus me pro IIII galetas de uino et media pro fine; Cirnotta et presbitero Cechizo et diaconus Stepanus testes. 2
1 V. Novak ita: Duymo. a Raki 1080. godinom.

Sve gornje uneske Kukuljevi datira 1074.--1080.

157 Poslije 1090. do kraja XI stoljea.

Rusin morstik poklanja samostanu sv. Petra u Selu zemlje u Trsteniku, to nakon njegove smrti potvruju njegova udovica, a kasnije i kralj Slavic.
Iura sancti Petri de Gomai, p. 16. Pismo: Arhiv kaptola u Splitu. karolina.

Carrara: Archivio capitolare di Spalato p. 60. Cod. dipl. CSD I, 148. Raki: Doc. br. 81. V. Novak: Supetarski kartular, str. 223, br. 72-75. Kukulfevi datira ove uneske 1070.-1074. bez obrazloenja, a Raki 1065. 1074. smatrajui da se potvrda i darovnica Slaveva ima datirati sa 1074.-1075. i da se ta potvrda zbila nekoliko godina poslije Rusinova darovanja. V. Novak datira ove uneske zadnjim decenijem XI stoljea oslanjajui se na rezultate istraivanja M. Barade o morsticima i njihovom zadnjem pred stavniku kralju Slavcu (o. c. str. 195 i 204). Isp. br. 136, bilj. 5.

Breuem recordationem facio ego Rusinus, qui et Morsticus, de terris, que^ sunt in Tristenico, pars que mihi contigit uolo et iubeo, ut sint in monasterio sancti Petri pro remedio anime^ Nam si quis earn subtrahere, 1 iratum habeat trinum et unum deum et meam maledictionem. Oblata sunt autem hex coram Preda, filio Stepaniti, et Dragisse. 2 Denique post mortem prefati Marstici uenit uxior eius et affirmauit prefatas terras coram presbitero Uilcana et filio Milese et Rusello, filio Souinne^ et Desimiro, filio Dreuaro, nee non Deuiaanno. 3 Postea uenit Slauiz rex et corroborauit prenominatas terrae coram Petro bano et Sarubba iupano et ded. 4 filio Climini, et Uelcano setnico et Iuuano, filio brauaro, et Zurra, filio Tripuni, presbiter Panesa, Budimir tepciza et presbiter Uilcano. Ibidem Slauiz ante eosdem testes sicut partem fratris sui affi(r)mauit, sic suam partem, que ibi habebat in eadem ^cclesia pro remedio anime; SUQ nee non sui fratris perpetualiter contulit. 5 ,
196

1 Raki dodaje: (temptauerit). 2 Ovaj unesak V. Novak datira poslije 1090. 3 Ovaj unesak V. Novak datira drugom polovicom posljednjeg decenija XI stoljea. - 4 Raki i V. Novak piu ovu rije velikim slovom, ia,ko je u originalnom tekstu pi sana malim slovom. S obzirom da se inae nabrajaju imena s dvorskim slubama, nije iskljueno da je ovdje izostavljeno lino ime uz dvorsku slubu ed. 5 Ovaj une sak V. Novak datira poslije 1095. godine. U ispravi iz 1176. godine, koja se nalazi u kantularu sv. Petra u Selu p. 2526, nalazimo o morsticima i ovoj njihovoj darovnici ovu zabiljebu: Monastoriinn sancti Petri de Gomai a longis retro temporibus sepedictas terras possedit, quas quidem terras Rossene moristicus prius donauit monasterio sancti Petri de Gomai et post mortem ipsius Rossene moristici Petrus Slauus, filius eius, et Slauizo, auunculus eiusdem Petri Slaui, prenominatas terras in sepedicto mo nasterio confirmauit et eas in pace et magna quiete hactenus possedit et quod a predictis uiris donatione et confirm atione prelibate terre nostro monasterio fuerint (!) iradite.

158. Sredinom 1091. Ugarski kralj Ladislav pie Oderiziju, opatu montekasinskog samostana, da eli stupiti s njime u prijateljsku vezu tim vie to je stekavi skoro cijelu Slavoniju postao njegov susjed.
Petri Diaconi Registrum No. 3, fol. LXX. Pismo: beneventana. Samostanski arhiv, Montecassino. Tekst donosimo prema faksimilu u iievoj Povijesti Hrvata, str. 607. Pismo je pronaao Luka Jeli, a objavio ga je Vj. Klai (Ein Brief des Knigs Ladislaus von Ungarn an Oderisius Abt von Montecassino, Vjesnik zem. arh. vol. III, 1901. 3641). Po njemu donosi ga i Frakndi (Szent-Lszl levele a Montecassinoi apdthoz, Ertekesek, Mag. Akad. vol. XIX. 8. 1901.). Klai smatra da je pismo pisano poslije 1091. ii ga ipak tanije datira sredinom 1091. i to zato to je papa Urban II u novembru 1091. potvrdio darovanja kralja Ladislava samostanu sv. Egidija u Nimesu, a koncem iste go dine Ladislav se nalazi na strani protupape Klemenla III Wiberta (v. Priru nik str. 293-303). Nad pismom stoji naslov: Epistola regis Ungarorum.

Oderisius 1 religiosissmo abbati sancti Benedicti mniqe sibi commiisse congregationi L.,2 Ungarorum ac Messie dei gratia rex, sertiitium, amorem in Christo lesu domino nostro. Quamuis peccator existam, quoniam cura terrene dignitatis atque (!) 3 grauissimis non potest premouer i ( ! ) 4 criminibus, tarnen tue sanctitatis culmen nonignoraui; sed a cunctis probis mee terre peregrinis, quid ageres et tui in dei seruitio subditi, diligenter inquisiui. Vnde dolui te de mee regionis statu neminem uel per interpretem 5 quicquam inquisisse. Verum quia confido me sancto rum uirorum precibus aggregatum uictoriose non semel contra barbaro pauca manu diinicuisse; sicut sancti Egidii congregationis me litteris meis commissi, 6 sic tibi te (!) 7 sancti Benedicti conuentui, quem monachorum patrem extitisse didici, per has litteras et per capellano (!) 8 meios 197

et Sorinum, nostrum militem, quos V.9 apostolico mitto, commendo. Scias etiam nie sancti Egidii abbati plurima in terra Ungarie prestitisse beneficia, quod sit tibi imago futuri beneficii, scilicet quandocumque me per legatos tuos exquisiueris. Mandassem etiam tibi iam ad manum quedam de nostris muneribus; set ueritus sum propter turbani terre uestre malis impedientibus uiris totum frustra fecisse, te 10 quia uero iam credo te quosdam de tuis, quibus placita nostra suggeremus, ad nie missurum, quod expecto. Sed istud obnixe non meritis meis, quod uellem, sed spe future munificentie exigo, ut de sancti Benedicti reliquiis aliquid nostre dirigas patrie. Porro si neutra ad presens agere possis, saltim per legatum, quem papa mihi mittet, quod . . . . 11 quomodo uelis, rescribe; uicinis enim iam agere poteris, quia Sclauoniam iam fere totam acquisiui. Confirmatum tibi (?) 12 per hunc scriptum quicquid in Ungaria et Messia et Sclauonia ulio loco nostri homines offerre uoluerint. Valete.
1 Trebalo bi stajati: Oderisio. 2 T.j. Ladislaus. 3 Pogreno mjesto absque. 4 Pogreno mjesto promoueri. 5 Klai pogreno ita per istam terre partem^ a ii per istam partem. itajui krivo ovo mjesto ii stvara zakljuak da je pismo iz Hrvatske. 6 Pogreno mjesto commisi. 7 Klai i ii ispravljaju u item. - 8 Pogreno mjesto capellanos. 9 T.j. Urbano. - i 0 Kiai i ii ispravljaju u item, a Klai donosi jo u biljeki da u tekstu zapravo stoji notom. - n U faksi milu mjesto je neitljivo; Klai i ii itaju i ispravljaju isto kao mjesto spomenuto u biljeki 10. 12 To mjesto u faksimilu nije jasno; preuzeli smo Klaievo i iievo itanje.

159. Oko 1091. Zadarski biskup Andrija zajedno s gradskim priorom Dragom samostanu sv. Marije otok Silbu i imunitet.
se nalazi u istom

daje
kartu-

Kartular sv. Marije u Zadru, fol. 14r. redakcija laru fol. 32 v. Pismo beneventana.

Lucius: De regno Dalm. et Croat, lib. II, c. 16, p. 102. Farlati: Illyr. sacr. V, 49. Cod. dipl. CSD I, 144 Raki: Doc. br. 129a. Sva navedena djela donose ispravu b redakcije. V. Novak: Zadarski kartular, str. 250, br. 11. U jednoj i drugoj redakciji je datum isti. Meutim u a redakciji je prvot ni datum izradiran i vjerojatno je rukom pisara b redakcije ispisan gornji da tum. Raki je sasvim ispravno datirao ispravu sa oko 1091. prema lino stima koje se spominju. Ovdje treba istaknuti injenicu da je u si redakciji isto tako po svoj pri lici rukom pisara b redakcije na izradiranom mjestu napisano insulam Silue U ispravi priora Draga koja je u neposrednoj vezi s ovom ispravom nema ni spomena o darovanju toga otoka. Prema tome se to mjesto kao i datum moe smatrati interpolacijom. Isp. V. Novak, o. c. str. 168.

Anno dominice incarnationis millesimo LXXII indictione VII. 1 Ego Andreas, presul ladere urbis, una cum Drago priore et clero et populo eiusdem ciuitatis. Placuit niobis dare insulam Silue, ueramque ingenuita198

tem 2 monasterio sancte, Mari situm in eadem urbem (!) in die consecrationis 3 eius basilice iure perpetuo tenenda ob salute (!) omnium nostrum uiuorum et defunctorum. Quod si quis proteruus deinceps hoc nostrum actum uiolare aut rumpere temptauerit in aiiquo et per 4 uim sanctismonialibus illic habitantibus uel usque ad formellam casei rapuerit, diuinam et sanctorum eius et nostram percipiat maledictionem et me dietas donxus sut; careat 5 in publico. 6
1 Smatrajui ovaj datum netanim Raki ga niti ne donosi. 2 redakcija ima insulam Silue et ueram libertatem ueramque ingenuitatem. - 3 T.j. 28. X. 4 U redakciji izostavljeno. 5 Raki prema Luciju ita cadat. 6 TJ b redakciji slijedi ovaj tekst: Ego lohannes indicator laudo et confirmo. Candidus laudo et confirmo.

160. Oko 1091. U Zadru.

Zadarski prior Drago u ime cijelog grada daje samostanu imunitet.
Kartular Arhiv sv. Marije u Zadru, foL 14v. Pismo: sv. Marije u Zadru. sacr. spa Doc. beneventana.

sv. Marije

samostana

Lucius: De regno Dalm. et Croat, lib, II, c. 16, p. 102. i Farlati: Illyr. V, 49 nadovezuju ovu ispravu na onu biskupa Andrije, a njen zavretak jaju s ispravom splitskog sinoda (br. 151). Cod. dipl. CSD I, 145. Raki: br. 129b. V. Novak: Zadarski kartular, str. 250 (br. 12). Nema sumnje da je ova isprava Andrije (br. 159). Raki smatra ovu ispravu nastala istovremeno s ispravom

biskupa

interpoliranom.

In Christi nomine. Ego Dragus, gratia eius prior ladere urbis, una cum nobilibus et omni populo huius ciuitatis tibi, domna Cicc abbatissa, tuisque sororibus presentibus et futuris, placuit nobis concedere pnopter deum et sancta dei genitrice (!) et pro salute animarum et corporum nostrorum 1 ueram libertatem, quam nullus ex nostris monasteriis habet, ut non cauallus, non famulus usque ad formellam casei per uim eis aliquis (!) tollerit. E t si quis hoc nostrum 2 rumpere uel contraire uoluerit, deificam habeat maledictionem et incurrat eis p^nam (!) medietas domus su^. Actum est hoc in die conseorationis basilic^ sanct Marie ante Andream, nostrum ^piscopum, et eius clero et Madii abbati et Ursoni 3 abbati (!).
1 Raki ovdje umee: (monasterio Lucius i Farlati itaju Trasone.

sonete Marie).

Raki umee: actum. s

199

161. 1092. Zadarski prior Drago dosuuje Veki, keri Cike, dio njene batine, to naknadno potvruje splitski nadbiskup Lovro.
Kartular sv. Marije u Zadru, fol. 20v23v. Pismo: beneventana. Arhiv samostana sv. Marije u Zadru. Lucius-: De regno Dalm. et Croat. Lib. Ill, c.l., p. 106 donosi samo poetak. Farlati, lllyr. sacr. V, 51. Cod. dipt. CSD 184, 185. Raki: Doc. br. 128. V. Novak: Zadarski kartular str. 251, br. 13. Isprava se sastoji od dva dijela. Prvi dio sadri presudu priora Draga, dok drugi potvrdu nadbiskupa Lovre. Drugi dio se nastavlja neposredno iza prvog i to tako da je izmeu jednog i drugog razmak od jednog retka. Raki zadrava datum koji se nalazi u prvom dijelu isprave, ali iz sadraja se vidi da je izdana due vremena poslije Boia 1091. Prema tome se moe zakljuili da je datiran po florentinskom kalkulu, dakle najkasnije do 24. III 1092. Potvrda nadbiskupa Lovre je po svoj prilici izdana tokom 1092. godine, (v. ii: Povj. Hrvata, str. 610).

(A)nno incarnationis lesu Christi, nostri doniini, millesimo XCI, kyri Alexio Constantinopoleos imperante, tempore quo TJladislau, Pannonioram rex, Chroatie_ inuadens regnum domnum Almum, suum nepotem, in illo statuit regem, Iaderensi uero cathedre, domno Andrea uenerabiliter presulante meque Dragio, domni Prestantii e^piscopi nepote, iam tertio priorante. Accidit, ut in primo anno meq tertie_ recuperationis coram nobis prefato ejnscopo aliisque quam pluribus oriretur quejimonia domne Uekq 2 , fiilie^ Cicne, que^ uiri sui uidelicet Dobroslaui thorum custodiens uiginti annis deo deuota monastic utebatur habitu, quam Petrus, socer suus, filius domni Dabri, uerbis suorum deceptus propinquorum suo exhereditarat uerbo filiumque suum, quem cum selauunoula natum habebat, moriens totius su^ hereditatis fecerait heredem. Hanc autem monachili irretitam uinculo, que_ illum alim(en)tis uestiraentisque foueat continue^ quod ueris probatur assertionibus, expertem suorum fieri iusserat dicens filio mortuo huic uiuenti nurui quasi mor t u i nil deberi dari. Quem etiam iam dictus Dobroslaus, filius eius, paterna motus pietate sue. consensu coniugis Uek, quam futuram nouerat monacham, eadem notificante moriendio su illum proprietatis fecerat participem, par bourn sibi tnibuens cum suis culturis aureosque na stalo, quin etiam suam uineam; nempe neminem estimans ili conipotizani hereditati sua pretermiissa coniuge, quippe nondum ipse pater alia utebatur uxore. Unde factum est, ut utrisque coram nobis litigantibus ipsamet domna Ueka cum sua matre aliisque propinquis, et ex alia parte Madio electo eiusque fratre Petrina nee non Zanizo, Mazikyrn^ fililo, quin 4 pluribus aliis conicientibus, 5 demum iussi presulis ejnseopali, quo sedebamuis egressi palatio, ibidemque cisternam ingredientes cum iamdicto ej>iscopo et lohanne iudicatore aliis nobilibus ducto in medium 200

utrorumque certamine, quid hinc rei exitus doceret, perscrutari ce^pimus, quod more antiquorum diiudicare uiolentes, ut ipsa sua fruaretur parte, uelut si uiiuus adesset, cuius karitate <se monastic^ dederat professioni. Sed huic rei contrariantibus hoc displicuit seque archi^piscopali u ell ob^dire iudicio conclamarant. Quibus et ilia una nobiscum assentiens sepissicme inuitauit, ut ad suum cum ea irent propositum. 6 Qui sub uriiius anni indutiis, nobis cernentibus, centies exclamati ire renuerunt. Quo noe hoc modo definiuimus, in primi anni illius atributo sibi tribu ne Trunzanno Maio, Peze filio, partis domus et uinee^ heredem earn fecimus, ut uel sic Spalatum, prout expetierant, cum ea proficiseerentur, Quiibus et ex hoc indutie_ a mense iulio usque in natalem domini largite^ sunt, sed procaciter resistentes et se hinc subtraxere. Quapropter ego Dragus prior commune seruans sacramentum neminem uolens ab aliquo u im sustinere cum iam nominato ^piscopo aliisque nobilibus ad domum illius pergentes, qu sita est in quadruuio sancti Petri, legali hoc diffinientes iudioio, sub ^piscopali uinculato precepto, illam pleniter debere habere partem iussimus ipsique nos illis domum partientes monache, occidentalem partem domus dedimus duasque ulnas et eio> amplius medietatis domus propter misericordiam illam consentire uoluimus infantulo. H-c ego Maius archidiaconus, quia his omnibus interfui et, ut a memoratis prsulibus michi iniunctum est, fideliter ueraciterque seripsi, et post tradita coram his testibus lecta est et sigillo dicti prioris signata: Iohanne iudicator (!), Uitaza testis, Micha testis, Desinna testis, Madio Zelle testis, Budinellus testis, Madius, gener Zelle Prestantii, Praona testis, Grubize, filius Gregioirii, testis, Gauzulus Prestabarba testis, Barba testis, Neupret testis, Dolmaldus testis, Brate testis, et alii quam pluires collaudantes et confirmantes. 7 * * *

Quoniam, quod a minoribus legaliter ddffinitum est iudicibus, a maioribus, si oportet, debeat confirmari, corroboro ego L.,8 Salonitane, sedis archiepiscopus, et laudo hoc iudicium a tanto honestiissimo uiro D.,9 ladertino priore, cum suis nobilibus iam doctum. 10 In e^cclesiasticis enim etmundialibus sancitum habetur legibus, ne quejiibet persona, in sua arrogantia erecta, contra iudicia semel iam facta conqueratur iterurn in sua male uisa quea-imonia. In iibello quidem, quern Uekenega, filia Cicne, 11 a prelibato priore datum et ab archidiacono M.12 scriptum ad mea (!) contulit laudationem, iuste et caniomice cognoui finitum. Quds namque arnogans exhereditare auderet hanc uiduam ab hereditate mariti sui, dum non solum eius lectum sic nobiliter, utputa cognoscimus, obseruauit; ac inter uiduas, quas laudat apostolus P. 13 se certamen et ad pre mium, utique assumpto earundem habitu proiectoque cum suo sarcine mundo, se contulit. Unde h^c ordinata, sicut superius, confirmo et immio laudo atque sub ligamine anathematis et Niceni concilia uinculo quemquam pono, qui hoc nititur infringere et delere. Hane uero sigillo sancti
201

Domnii cartula (!) iussi signari, ut contra omnes permaneat conquestores in sua stabilitate firma. In hac laudatione A., 14 ^ptiseopus ladere, et D., 15 eiusdem ciuitatis prior, testes.
1 Raki ispravlja U tnei tercii prioratus. - Raki to irrie ovdje i na ostalim mje stima ispravlja, u Veke(nega). ? Umjesto Ciche. - 4 Raki krivo ita cum. 5 Raki krivo ita consentientibus. 6 R^ki ispravlja u prepositum. - * Na fol. 30r kartulara nalazi se jedan dio zakljune formule ove isprave (od Vitace do kraja), pisan rukom drugog pisara. Raki to nije zapazio, pa donosi taj tekst kao nastavak isprave br. 77 b redakcije. - 8 T.j. Laurentius. 9 T.j. Drago. - 10 Raki ita >.dictum. - u T.j. Ciche. - 12 T.j. Maio. - n T.j. Paulus. - 14 T.j. Andreas. - 15 T.j. Dragus.

162. 1094. Ugarski kralj Ladislav osniva zagrebaku

Odlomak isprave na pergameni ostrogonskog 1134. Pismo: karolinka minuskula. Nadbiskupski arhiv u Zagrebu: Privilegialia

biskupiju.
Felicijana iz god.

nadbiskupa br. I

Transumpt ove isprave nalazi se u ispravi pape Grgura IX od 18. VII 1227. (Kaptolski arhiv, fasc. I, br. 41) i u originalnom papinskom registru u Vati kanskom arhivu (ep. 149).1 B. Kreli: Historia cathedralis ecclesiae Zagrabiensis, p. 1. I. Tkali: Mo numenta historica episcopatus Zagrabiensis I, 1. Cod. dipl. CSD II, 26. A. Theiner: Monumenta Hung. I, 85. Raki: Doc. br. 130. Raki datira osnutak zagrebake biskupije 10931095. god., dok ii (Pri runik, 362363) oslanjajui se na podatke o osobama koje se javljaju u ovoj i u drugim suvremenim ispravama smatra: da utemeljenje biskupije zagre bake pada upravo u godinu 1094.

Regnante nobilissimo rege Ladisclauo, Strigoniensis uero ecciesie, primatum Acha gubernante et Baaciensi archiepiscopo Fabiano existente, Bespremensi episcopo Cosma, pallatino comite lula, Semegiensi comite Grab, preictus rex diuina gratia inspirante horum ceterorumque nobilium consilio Zagrabiensem constituit episcopatum, videlicet ut, quos error idolatrie a dei cultura extraneos fecerat, episcopalis cura ad uiam ueritatis reduceret. Ad instruendam ergo huius plebis ignorantia quendam Boemicum uenerabilis uite uirum nomine Ducb idoneum repperit, quem eidem ecciesie pastorem per suum c[apel]lanum Fancicam delegauit, qui et illi ecclesi^ officinarios de Semigiensi et Zalensi comitatu ordinauit. Preterea alter capellanua Cupan nomine precepto eiusdem regis dedit eidem ecciesie. populum de Dumbroa cum terra et silua ibi appendente. 2 202

1 Nema sumnje da je postojala i posebna isprava o osnutku zagrebake biskupije. 0 nesta-nku n.ajs>tarijih isprava zagrebake biskupije zagrebaki arhiakon Ivan god. 1334. veli: Sed processu temporum advenientibus Tartaris . . . . tempore domini Bele regis quarti privilegia ipsius ecclesie metu ipsorum Tartarorum fuerunt asportata pro conservatione in insulam marinom Arbum vocatam, nee exinde potuerant omnia rehaberi, et quomodo hoc accident ignoratur. (v. ii: Prirunik, str. 323-324). - 2 U ispravi kralja Andrije I I iz 1217. godine ovako se spominje osnutak zagrebake bisku pije: Quod cum essemus in exequendo Uinere assumpte crucis, iniuriam, crucifixi ulcisci volentes ad sanctam terrain proficiscendo, venissemus ad Zagrabiensem episcopatum ac monasterium Zagrabiense a sancto Ladiclao rege, sanctissime recordacionis predecessore nostra, constructum, qui, terrain Sclauonie siue banatum ab errore ydolatrie ad christianitatem conuertens corone Hungarie subiugauit; qui eciam in eodern banatu episcopatum instituit et monasterium in honore sancti regis Stephani construxit (Tkali: Monumenta historica episcopatus Zagrabiensis I, 45. Raeki: Doc. br. 130/2).

163. Prije 1095 (7. oujka). Zakletva Petra, izabranog biskupa krkog, nadbiskupu splitskom Lovri.

Zapis u Splitskom, evanelistom fol. 245v. Pismo: karolina i beneventana. Arhiv splitskog kaptola. Farlati: Illyr. sacr. III, 141., Raki: Boe. br. 162/2. Farlati (o.e. V, 298) prema Valeriju Ponte stavlja Petrovo vrijeme biskupovanja od 1069-1094. Meutim se on javlja samo u ispravi od 7. III 1095. (br. 164).

Ego Petrus 2 presbiter, ecclesie^ Veclensis futurus episeopus, ab hac in antea promitto ecclesie^ Spalatin^ et tibi domno Laurentio arehiepiseopo tuiisque successoribus canonice intrantibus obedientiam et fidelitatem uel auxilium pro posse et scire secundum ordinem meum. Si(c) me deus adiuuet et hex sancta IUI euangelia.
1 lap. V. Novak: Evangeliarium Spalatense, Vjesnik za arh. i hist. dalm. 46 (1. prilog), str. 83. 2 Prve dvije rijei pisane karolinom, a ostalo beneventanom.

164. 1095, 7. oujka. U Zadru. Crkveni sabor potvruje slobotine to ih je grad Zadar dao sv. Marije.
se nalazi u istom

samostanu
kartularu

Kartular sv. aMrije fol. 14v-16v. redakcija fol. 30v-31v. Pismo: beneventana. Arhiv samostana sv. Marije u Zadru

203

Lucius-: De regno Dalm. et Croat, lib. II, c. 16, p. 102 i Farlati: Illyr. sacr. V, 49 nadovezuju ovu ispravu na onu priora Draga (br. 161). Cod. dipl. CSD I, 143. Raki: Doc. br. 131. V. Novak; Zadarski kartular, str. 254. br. 15. Budui da se svi navedeni elementi kod datiranja slau s godinom 1095., to dokazuje da je ova isprava datirana prema firentinskom kalkulu. Prema tome je Rakova korektura kod broja godine nepotrebna, (v. ii, Prirunik str. 292, bilj. 2).

-f- L., 1 dei gratia Spala tine sedis archiepiscopus, A.,2 Iaderatinus epi scopus, Petrus, Arbensis episcopus, P., 3 Ueclensis episcopus, I.,4 Tragurensis episcopus, B., 5 Belgradensis episcopus, A., 6 Nonensis episcopus, G.,7 abbas monasterii sancti Chrisogoni, Theoderus sancti Stephanii, Pe trus sancti Nicolai, Johannes sancti Michahelis, Dabragna sancti Petri abbates cum omnibus clericis atque laicis deum timentibus Iaderatine scilicet e_cclesie_ congregatis. Nlobis plurima uentilanda et examinanda allata, ut mori est generalis concilii confluerent 8 interea etiam niiehilominus illud affuit muniminis scriptum, quod episcopus et prior, nobile et ignobiles Iaderensis exelesie^ beate Marie^ semper uirginis, monasterio uidelicet uirginum de deuote famulantium, nouiter in eadem ciuitate nostris ternporibus eonstructo, tempore clousecrationis iam dicte ecclesie_ deuote et alacriter eoncessercmt.9 Hoc denique licet 10 continens ut, 11 qui 12 de solo patrimonio niobilium puellarum illuc ob amorem Christi concurrentium ^dificatum fuerat, sie ab omni infestatione tiributi quiete uiuerent, ut libere ab omni mancipatione humani seruitii toto mentis affectu seruirent, cui se disponsantes anoillulas tradiderunt; hoc solummodo petente abbatissa ingenuitate preeipua, nomine Cicca, cum omni bus sororibus uolentibus illis amplissima de fisco ciiuili dona confeirre. Quod namque dum diligentius perscrutantes inuestigaremus, illud inde cassare studuimus, quod cassandum et impossibile ad obseruandum perspeximus: inerat siquidem ei, ut si quis ex omnibus boni monasterii ad formulam 13 usque casei uiolenter 14 presumeret, anathematis uinculo et ex triplo (?) 1 5 ligaretur. Quo iure abraso cetera perpetua stabilitate firmare salubrius decreuimus, ita quidem, ut nullus de clero uel populo, magna uel parua persona, ingenuus uel seruus, ab inde in antea quicquam auferre uiolenter presumat, quod si presumpserit et emendare post aetam quetrimo>mam resistendo noluerit, tunc anathematis uinculo mpenitens innodatus intereat. Exceptio quando prior sepedicte ciuitatis pro communi utilitate omnium conoiuium ipsemet uel filius eius iuerit, uel siram legatum transmiserit; 16 quod tarnen cum omni honestate et mensura fiat. Hoc denique promulgato acclamatum est: si placeret?, succlamatum quoque est: omnibus placet. 17 Anno dominie^ incarnationis millesimo XCIIII, indictione III, epacta XII, concurrente VII, regnante Alexio, imperatore Constantinopolitano, episcopante Iadere Andrea, tertio existente Drago priore, Nonis in martii (!), quaTtarum nichilominus feriarum. 18 204

i 1\j. Laurentius. * T.j. ;>ndreas. - 3 U b redakciji: Petrus. - ^ T.j. lohannes. - 5 T.j. Bonus. - 6 ii (Prirunik str. 317) misli da, bi moglo biti: Andreas. - 7 Raki misli da je to kriva sigla umjesto M., jer je u to doba Mad'ije bio opat sa mostana sv. Krsevana. ii (Prirunik I.e.) popunjava u Gregorius. - 8 U b redak ciji je pisar najprije htio napisati confluerent a zatim ispravio u confluerunt. - 9 U b rekaciji stoji concesserunt insulam Silue. - 10 Raki ita etiam. n Raki 12 ovako popunjava nejasni tekst: ut (uirgines monasterii) .. . redakcija ima que, to Raki ispravlja u quod. 13 redakcija ima formellam. 14 Raki 15 umee (rapere). U tekstu stoji tiplo s valovitim znakom kraenja nad slovom i. Raki to ita templo, ali je mnogo vjerojatnije da treba itati triplo. V. Novak ita: et timplo. - 16 Raki dodaje iza transmiserit (excipiantur). 17 Raki nepotrebno korigira tekst na ovaj nain: sucelamatum quoque est 13 (ab) omnibus: placet. V. Novak: . . . omnibus: placet. Raki premjeta formulu datiranja na poetak dokumentia. Redakcija b koja zavrava na fol. 31v sa rijeju placet ima formulu datiranja tek na foliju 35r.

165. 1095, 24. studenoga. U Zadru.

Drago, prior zadarski, daje samostanu sv. Krsevana sve dohotke soli i ribolova koje su zadarski priori odavna imali u Vergadi (Lubrikati).
Perg. premazana taninom, ali je posve itljiva. 175X300. Pismo: benetfentana. Na poleini goticom: De quadam donatione monaisterio facta, i regest XVII st. Dr. arhiv u Zadru: Spisi samostana sv. Krsevana kaps. I, m. A, br. 2. Farlati: Illyr. sacr. V, 52. Cod. dipl. CSD I, 186. Raki: Doc. 134. Iz isprave se razabire da je izdana in die natalicii sv. Krsevana, a to je 24. XI. Isprava je vjerojatno datirana po pizanskom raunanju (calculus Pisanus) -.godinom 1096., to po dananjem raunanju znai 1095. Vidi o tome: Barada, Dvije nae vladarske isprave, Croatia sacra, 7, str. 60-61.

+ Anno, ex quo redemptor humani generis dominus Iesus Christus sacram carnem ex intemerata uirgine Maria recepit, millesimo XCVI habebatur, indie tione IIII, ep acta XXIII, concurrente VII, imperante Alexio magno imperatore, apud nos Iadera episcopante Andreas presul. Quia magis illud mortalibus prodesse conspicimus, qui in utilitatibus seruorum dei, prout competit, aliquid elaborare procurat, quam qui in mundanis rebus inutiliter insudare aliquo miodo insistit, uerbi gratia, quia mundus transit et concupiscentia eius; et idcirco ego Dragus, Iaderensis prior, nepos scilicet Dragond Magni 1 pri oris, iam senex, in quinto anno tertii mei prioiratus post plurima pericula et agones, que ab incolis nostris et diuersarum gentium feritate quassatus, sed adiuuante me larga dei misericordia adiutus 2 emulaui in bonis anticessorum (!) meorum actus ob salute animarum raostrarum preteritorum uidelicet insistentium et futurorum, consiliatus omnibus nobilibus nostris, flagitante domno Madao, abbate e^enobii sancti Chrisogoni martyris, cum confratribus suis, concessi eis omnia ilia seruitia, que. antiquitus priores nostri in castro 205

Lubricata habuisse manifestum est, id est sai, quem incole illius loci per unaquamque domum nouem modia ciolligentes omni anno et duas piscationes deseruiebant absque ilia, qu nostro episcopio debentur. 3 Hanc quidem donatio-nis paginam lecta est a domno Maio archidiacono post euangelium in die natalicii eiusdem martiris ad missam in presentia supradicti pontificis et eius clerus, quam audientes ab omni populo acclamatum est: fiat, fiat, fiat. Et post facto silentio ego dictus prior una cum proceribus nostra urbis post signa corroborationis addidimus he_c: Si quis nostrorum hoc actum post rumpere temptauerit, deificam et huius sancti martyris et nostram habeat maledictionem. Iterum multotiens dictum est: fiat, fiat. + Signum manus Dragi prioris et eius filii. + Signum manus Candidi et filiorum eius. + Signum manus Uitaze^ nuper prioris, et fratrum eius. 4' Design^ iudicis et fratris eius. 4- Slauane_ commerzarii et fratris eius. + Petrinn^, Andree filii, et filiorum eius. 4 - Madii, Zalltj filii, et nepotum eius. 4- Dode^ et nepotum ac filiorum eius. Filiorum domni Pauli, et omnium procerum communi signo. 4 4- Ego Gregorius episcopus hanc concession em confirmo. 4
1 Atribut Magnus vjerojatno je nadimak priora Draga. - 2 Pisano iznad retka. s Tekst koji slijedi je deskriptivne prirode i odnosi se n a prvobitnu ispravu o da rovanju, to se oito vidi iz teksta post signa corroborationis addidimus hec. Ta koroboracija slijedila bi iza quq nostro episcopio debentur. Prema tome nije jasno da li se gornji datum in die natalicii odnosi na prvobitnu ispravu, ali se s vjero jatnou moe pretpostavljati. 4 itava ova reenica ispisana je drugom rukom i bljeim crnilom. Grgur je bio zadarski biskup 1101.-1111. (Vidi Brunelli: Storia della oitta di ara,, str. 328 i 337.).

166. Oko 1095. U Zadru. Zapis o mjerama koje je poduzeo opat samostana $v. Krsevana uzurpiranja samostanskog zemljita na otoku Pamanu. protiv

Perg., dvolist istrgnut iz nekog kodeksa veliine 193.295. Na prvom listu nalazi se prijepis iz kraja XII. si. dokumenta g. 1166. (CD II str. 107.), a na drugom listu ovaj zapis pisan ranom gotikom minuskulom. Na kraju jednog i drugog zapisa nalazi se po svoj prilici monogram notara PS, to bi moglo biti Petrus. Dr. arh. u Zadru: Spisi samostana sv. Krsevana kaps. II, br. 12. Na poleini pismom XVII st. biljeka, koja se odnosi na oba dokumenta: De oonfinibus terre^ Camanani et Puscamani. Cod. dipl. CSD I 187, Raki: Doc. br. 135. CD II 107, br. 101.1 Zapis datiramo prema ispravi od 24. XI 1095. u kojoj se spominju isti svjedoci. Raki ga datira: Ad a. 1096. Pred samim tekstom je neko kasnijom goticom napisao: De insula Puscumani.

206

Tempore, quo Maius cenobio beati Grisogoni abbas erat, fuerunt quidam, qui ui nolebant (!) 2 de territoriis, que sunt in insula Pustimani, que dederat episcopus Prestantius cum fratre suo Maio beato G.,3 par tem sibi usurpare et iam ceperant ibi laborare. Predictus autem abbas hoc ut uidit, ualde contristatus est et consilio inito cum monacis suis quosdam nobiles uiros Iadretinos illuc secum uenire rogauit atque nauicula assensa 4 cum eis et cum monacis suis illuc peruenit, et ecce [eos qui iam] 5 ceperant fines territorii sancti G. laborare [foreas eliminauit] nee [non cum decreto illorum] nobilium et conlaudatione eorum colonellas siue acce . . . [que fuerant ab inua]soribus immutata 3 uel destrueta, [ubi prius steterant], erexerunt [et terminis] predieta territoria lustrauerunt: a mare [uersus boream usque ad locum tribus] uallibus, quod est in sumitate moncium usque ad mare ad locum, qui dicitur Pechiga, uersus austrum ab ecclesia sancti Michaelis usque ad montem, qui dicitur Gedinighi, 7 usque ad mare et in sinistra terminos terras, montes et ualles; et nullus fuit, qui hoc decretum rumpere seu uiolare presumsisset (!). Nam nomina illorum, qui cum abbate fuerunt et hec statuerunt, hec sunt: Drago prior, Vitaga prior, Desinna iudex, Micha iudex, Cando, Bodinellus, 8 Cerneta, Slora 9 et alii multi. Cum abbate uero suio fuerunt monaci h[i]: Benedictus, presbiter et monacus, Gaudius, presbiter et monacus, et alii plures.
1 Smiikla,s je o6ito irnao neki drugi predloak, jer u ovom nema traga notaru An'tonijiu Raduleo, koji je bio notar u Zadru 1701-1725. - 2 Po sadraju moralo bi stajaiti: volebant. - 3 T.j. Grisogono. - 4 T. j . ascensa, kako Raii ita. - 5 Tekst u zaporkama je danas zbog -Aaninskog premaza neitljiv, pa ga donosimo prema itanju Kukuljevia i Ra,kog. c Raki ita immurati, ali to nema smisla. - 7 Raki ita Godinichi. s Raki ispravlja u Budinellus. - 8 Raki ispravlja u Sloba.

167. 1097, mjeseca svibnja. U Trogiru. Obeanje Trogirana mletakom

Prijepis prepisana. Archivio XVI stoljea u Cod Trevisaneus, Venezia. hist. Slav, mer., val. I, 4. Cod. dipl. CSD I, 209. Raki.

dudu.
nije do kraja

fol. 169. Isprava

di Stato,

Ljubi, Mon. sped. Doc. br. 139.

In nomine domini dei aeterni. Anno ab incarnatione eiusdem millesimo nonagesimo septimo, mense madii, indictione quinta. Tragurii. Quo ndam sub tantorum dominioirum regimine nos degere atque sub eorundem euigilata cura atque assidua tutela nos persistere congruum atque tutissimum satis esse cognouimus, iccirco (!) nos Joannes, dei gratia Tragurensis episcopus, cum nostris successoribus vna cum Drago priore 207

et Petro Bela cum cunctis nostris cumciuiibus i maioribus et minoriWs cum nostris hejedibus promittibus vobis domino nostro Vitali Michaeli, duci Venetiae 2 et Dalmati^ atque Croaciej et imperial! prothoseuastori, ut anumodo sine vestro voluntario consensu . . . . 3
1 Raki: conciuibus. strane: Desunt reliqua. 2

Pisano nad precrtanim i neitljivim tekstom. -

Sa

168. 1097, mjeseca svibnja (?). U Splitu. Grad Split obeaje mletakom dudu da e mu u sluaju potrebe na raspoloenje jednu saginu ili dvije galije. staviti

Prijepis XVI stoljea u Cod. Trevisaneus, fol. 169. Archivio di Stato, Venezia. Tafel und Thomas: Urkunden zur lteren Handels- und Staatsgeschichte der Republik Venedig. I, 63. Ljubi, . sped. hist. Slav, mer., vol. I, 3. Cod. dipl. CSD I 187. Raki: Doc. br. 138. Budui da je trogirska isprava koja govori o istom predmetu datirana sa mjesecom svibnjom 1097. ova nedatirana isprava je nastala svakako takoer iste godine, a po svoj prilici i istog mjeseca. Nad tekstom naslov: Promissio facta domino Vitali primo Michaeli, duci Venetie, a Spalatinis, a sa strane: 1097, ut puto.

Nos Spallatini priores, scilicet senioor et iunior, cum cuncto populo, maioribus et minoribus, promittimus vobis, domino nostro Vitali Micha eli, glorioso duci Venetie, atque Dalmati^ 1 siue Chroacie, et imperiali prothoseuastori, ut, cum venerit stolus vester Spalatum, nos preparate debeamus unam saginam uel duas galleas 2 alias ad veniendum vtobiscum. Tantum tarnen in prouidentia vestra sit, quas illarum vobiscum ducere velitis. Quod si hoc non obseruauerimus, tunc componere debeamus in camera vestri pallatii solidos romanatos mille, et haec promissionis cartula in sua firmitate permaneat. Signum manus Petri senioris prioris, qui hoc rogauit fieri. Signum manus Doymi prioris, qui hoc rogauit fieri. Signum manus Andrej, qui hoc rogauit fieri. Signum manus Petri, qui hoc rogauit fieri. Signum manus Gaudii dudicis, qui hoc rogauit fieri. Signum manus Andrej, qui hoc rogauit fieri. Signum manus Petri, fratris prioris, qui hoc rogauit fieri. Signum manus Chirnechaej qui hoc rogauit fieri. Signum manus Pauli. Signum manus Prodani. Signum manus Draghi. Signum manus Luchari. Ego Petrus subdiiaconus rogatus a supraseriptis compleui et noboraui. Haec promissio facta est presentibus legatis vestris, dommis scilicet Badouairio da Spinale et Fale tro Stornato. 208

 Raki izostavlja atque Dalmatiq. 2 gallas sa znakom kraenja preko oba elova l, to bi moglo biti igalleras. Raki ita galtas i ispravlja u galleas, ali veli da je gatta vrst broda.

169. Oko 1097. Brana poklanja samostanu sv. Petra u Selu zemlju Sekiricu.

Iura Sancti Petri de Gomai, p. 1516. Pismo: karolina. Arhiv kaptola u Splitu. Farlati: lllyr. sacr. IV, . Carrara: Archivio capitolare di Spalato, p. 59. Cod. dipl. CSD I, 166. Baki: Doc. br. 140. V. Novak: Supetarski kartular, str. 222, br. 71. Ovaj unesak Kukuljevi datira 1080. godinom bez ikakva obrazloenja, dok Raki i V. Novak oko 1097. godine zbog trogirskog priora Draga i splitskog Dujma.

Memoratorium faeio ego Brana una cum filiis meis, uidelicet Dragus, prior Tragurinus nee nion Ulcina, de terris, que^ sunt a Sekyriza suptus Stilbiza.' Volumus et confirmamus, ut sit in monasterio sancti Petri, principis apostolorum, pro remedio anim nostra meique uiri nee non filiorum. Quod si, quod absit, aliquis preter quod precepimus egerit, iratum habeat trinum et unum deum et nostram maledictionem consequatur. H^c loblata sunt coram Duymo priore et Georgio Usdischa et omnes monachas sancti Benedicti.

170. Krajem X I stoljea. U Splitu. Oporuka, splitskog priora Petra.

Prijepis na papiru 220X.230. Pismo: humanistika poetka XVI. stoljea. Arhiv biskupskog sjemenita u Splitu fasc. XVII (Benefizio di S. Gio. in Fonte). M. Horvat u radnji: Oporuka splitskog priora Petra (Rad JAZU 283 str. 119.) donosi prijepis oporuke iz g. 1711., koji sadri vrlo lo tekst, pa su i zakljuci, osobito oni koji se odnose na datiranje, netani. Ppema diploma tikoj analizi kao i prema podacima nekih drugih izvora oporuka pripada kraju XI stoljea. Isp. Stipii J.: Oporuka priora Petra, Zbornik Historijskog instituta JAZU II, Zagreb 1959. Na prvom listu sa lijeve strane se n-alazi biljeka: Priuilegium Sancti Joharmie de Fonte.
14 CODEX

209

In nomine dominii lesu Christi. Amen. Magnum est proudsionis consi lium suas ante ordinre dispensare facultatulas, quam metu mortis quis possit urgeri. Et ideo ego Petrus prior, dum me infirmitas ualida l>reocuparet, integro tarnen consilio tractaui apud (aput) memetipsum diuidere facultatulas meas filiis meis. In primi uolo et iubeo, ut casa noua et lia casa, quam de parentibus meis habeo, sit filiis meis natis de Castricca; uinea de Calbariola, quam ego plantaui simulque et pastina in Barbarana, que emi de Mariano tribuno pro soldis V., et ibidem emi terrain de Iohanne, filio Dude, pro soldis IIII simulque et uinee a Dommanora, omnia ista shit uxori mee C. et filiis meis et pastina in Pandniolo de Fundi supra mare simulque et uinee 1 et duo iuga bouum et agri, qui mihi de meis parentibus prouenerunt in quocumque loco, sint uxori et filiis meis. Volo et iubeo, ut sit in ecclesia beati Iohannis terra, ubi dicitur a Mureiliano, quam emi a Ruculo pro soldis XV, et fasse IIII in Palude et terra, ubi dicitur ad Petram, et terra in Valen tino, que est iuxta terrain sancti Thome apostoli, sit in ipsa ecclesia sancti Iohannis. Volo et iubeo, ut de ecclesia sancti Iohannis in Braga curam habeatis ad mitendum in earn seruum dei, et omnis terra, que cir ca earn est in quantum potest gallus audiri, dum canit, quam emi pro libra auri, sit ipsius ecclesie et habeat paratineam, quam comparauit pa ter meus de Mariano Passara in loco iuxta turrem presbiteri Fusci. Et Gadatia, filia mea, simul cum matre sua, aulea ancila mea, fiant libere, et ipsi Gadatie sit medietas uinee in Calbarola. Volo et iubeo, ut ipsa casa noua sit uxori mee Castrice cum filiis suis et casa uetus, quam de parentibus meis habeo, hec omnia in eius derelinquo potestate, se[d] si aliqua, quod absit, de filiis meis deuenerint, quos habeio de C., ipsa casa noua, quam laboraui de ftigio meo, et alia casa uetus sint pro piritu nostro in ecclesia beati Iohannis. Hec omnia, que supra scripta sunt, sint uxori et filiis meis, si ea alii uiro non nupserit, et si aliqua de ipsis infantibus deuenerint et ipsa poterit custodire caput , sedeat su per omnes istas res et post obitum eius lomnia sint pro redemptione animarum nostrarum. De familia uero serui scilicet et ancille, a maiore usque ad minorem, omnes sint liberi pro nostra redemptione. Hec omnia comitto Iohanni presbitero dispensare et Formino tribuno. Goniuro uos per deum uiiuum et uerum, ut omnia ista, que hie scripta sunt, per manus uestrs bene dispensetis, ut non teneamini pro me rationeni reddere ante filium dei. Habeant filii mei benediictionem de rore celi et de pinguedine terre habundantiam et omnes istas res teneat uxor mea Ca stricca adunatas [in]simul usque dum ipsi infantes ad ordinem peruenire possint. Quicumque istud testamentum meum irritum facere temptauerit, iram omnipotentis incurrat et uinculo maledictionis CCC torum XVIII patrum insolubiliter denotetur. Ego Andreas presbiter pridie Kalendas Aprilis hanc cartulam scripsi. 2
1 U tekstu precrtano od pisara a Domanora. 2 Neposredno iza ovo teksta do dano je slijedee: deicatio huius ecclesie uicesimo quarto die mensis eiusdem, to bez sumnje ne pripada tekstu oporuke ve nekom drugom tekstu kartulara koji su kasniji prepisivai iz neznanja povezali s oporukom.

210

Krajem X I stoljea. U sporu izmeu Petrom rubba)

m.

oko nekog zemljita ( Saline usque ad uineam Tilsto Cosse) Tugarana i Petra Crnog neretljanski vladar Slavic zajedno s banom i Sarubom (Slauizo rex et Petrus banus Sapresuuje u crkvi sv. Petra u Omiu u korist Petra Crnog.
Ova se presuda spominje u Supetarskom 0 datiranju v. br. 136, bilj. 5. kartularu, p. 5-6 (br. 136).

172 Krajem X I stoljea. Inventar crkvenih knjiga i predmeta samostana sv. Benedikta u Splitu.

Raki (Doc. 143) veli da se originalna pergamena nalazi u Arhivu Jugosla venske akademije u Zagrebu. Danas te isprave u spomenutom arhivu nema i nije poznato kada je nestala. Stoga donosimo tekst prema izdanju Rokoga. Iz sadraja ovog inventara nije mogue ustanoviti da se on zaista odnosi na samostan sv. Benedikta u Splitu. Isto tako nije mogue odrediti iz kojeg vre mena potjee. Nije iskljueno da je na poleini pergamene postojala neka biljeka prema kojoj je Raki zakljuio provenijenciju i vrijeme.

In primi I crux de libra et media, et alia crux de XXX pese de argenteo, et I calicem de due parti de libra, et I turabulum de I libra et V i l l i pese, et I splate/rium 1 de X rom(anatis), et I antiphonarium de VI rom(anatis), et III libri pasionali, et II Mbri de missa, et I manualum, et I librum euangelium de nocte et I librum de epistola Pauli, et II antiphonaria, I de die et I de nocte, et II libri de omelie et prophetarum, et breuiarium, et ymnarium, et oracionalium, et regula, et I planeta de dalmatino, et I planeta de dimito nigro, et I de zenda, et I crux de lignum diomini, et II sauana de gata auti, et II sauana de zenda, et I sa(uana) de sirico, et II manipula de sirico.
1

Raki ispravlja u

psalterium^

173. Krajem X I stoljea (?) Inventari knjiga, crkvenog posuda i ruha crkve i samostana sv. Petra u Selu.
uneska) beneventana,

Iura Sancti Petri de Gomai, p. 27 i 29. Pismo (prvog (drugog i treeg uneska) gotica (razliite ruke).

211

Arhiv kaptola u Splitu. Carrara: Archivio capitolare, p. 67 i 68. od. dipl. SD I, 189. Raki: Doc. br. 142. V. Novak: Supetarski kartular, str. 230 i 231 (br. 99, 103, 104). Kukuljevi datira prvi unesak oko 1100., Raki prva dva inventara ad finem saec. XI., dok V. Novak smatra da su sva tri inventara nastala tokom XIII stoljea (o.e., str. 133-136 i 138-139). Pismo stvarno upuuje na XIII stoljee, ali ipak nije iskljueno da su to prijepisi nekih starijih inventara nastalih odmah poslije osnutka samostana. Nije nevjerojatno da je taj bogati samostan ve na poetku nabavio sav potrebni crkveni invetar. Sva tri inventara donosimo zajedno zbog njihova sadraja iako su pisana rukom trojice razliitih pisara,

1 I n n o m i n e domini. I n c i p i t n o t a l i b r o r u m : in p r i m i miisalum, e t duos t e f e n a r i o s n o c t u r n a l e s e t alios u e r n a l e s , et uitas p a t r u m , et tres omelias, et m a t u l i n a l e m , et pasionaleni, et u n u m c o l l e c t a r i u m , et u n u m p e n i t e n t i a l e m , et u n u m ordo ad u i s i t a n d u m i n f i r m u m et u n u m t e x t u s regule de g e n e r i b u s uel uita m o n a c h o r u m , et u n u m l i m i n a r i u m , 1 et u n u m l i b r u m p r o m o r t u o r u m , e t salterium, et l e c t i o n a r i u m a n n i eireulo, et alium p s a l t e r i u m , et ordo ad p e n i t e n t i a m d a n d a s (!) et o r d o ad m o n a c h u m f a c i e n d u m , et l i b r u m cum lectionibus dominicis et c u m canticis monasticis, et o r a t i o n a l e m de Pasca u s q u e in saneti M a r t i n i , et alium ymnar i u m , et ordo de dominicis diebus siue cotidiamis s e c u n d u m o r d i n e m sancti Benedicti, et p s a l t e r i u m c u m litteris francigenis. II I n p r i m i I cruce de r a m o , q u e fuit facta in L i m o z a , et duo p l u u i a l i s : u n u m est p u r p u r a et alter e x a m i t u m , et due p l a n e t e : u n a b e r g a t a et alia p u r p u r a et tertia de b a n b a c o , et I d a l m a t i c a alba, et u n a stritta, 2 et I I I p a n n i s 3 de sirico, et u n u m p a i m u m i n p i n t u m , et I I I p a r a t u r a d e lino, e t I U I c u r t i n e , et I U I nantirzalis, e t V s a u a n e , 4 et V I I c u p e r t u r i s de cruce, et I I m a p u l e l e de seta, et X V I I I I m a p u l e l e de l i n o , et I I missalis, et I omelia de a d u e n t o et I omelia q u a d r a g e s i m a l o , et I omelia post P a r a s c e u e n , et I omelia Gregorialis, et I vita p a t r u m , et I I antifonariis, et I mattinalio, et I I I psalteriis, et I I imnis, et. I c a n o n e s , et I liber. E t est a p u t ecclesiam I m a t u t i n a l u m , et I i m n u s , et I m a n u a l u m , et I orat'ionalum, et I p s a l t e r i u s , et I regula, et I sermocinalis. Istis r e b u s d a m n s t e n e r e in m a n u s T a l m a c i u s . Testes s u n t : P e t r i s et F a l c u s et p r e s b i t e r l u a n n s et clericus B e n d i c t u s (!). IIP E t h e c s u n t u e s t i m e n t a uius ecclesie: in p r i m i I a alba c u m frisio, e t I p l a n e t a , et I I camisia, et I n a n t i r z a l , 7 et I p a r i altaris d e z a n d a t o , et I uergato. - . 212
6

1 Pogreno mjesto hymnarium. Ta pogreka prepisivaa je sasvim razumljiva, ako se uzmu u obzir potezi slova i li. V. o tome V. Goortan: Nekoliko napomena uz izdanje Supetarsikog ka,rtulaxa, Historijski zbornik 1956, br. 1-4. str. 221. - 2 Raki ispravlja u str(ia)ta, to bi znailo naborana, dok P. Skok (Supetarski kartular, str. 292) misli da se radi o pridjevu stricta = uska. - 3 U rukopisu je ova rije dosta nejasno napisana i mogla bi se citati funnis. 4 V. Novak ita sauatia, Ra,ki sabatia a ispravlja u vsoiiana. Meutim u rukopisu stoji sasvim jasno sauane, to bi se moglo protumaiti kao vulgarizirani oblik od sabanum (savanum) = grubo (laneno) sukno (v. Georges: Lateinisch-deutsches Handwrterbuch 1918). 5 Ovaj inventar Raki ne donosi. - 6 T. j . huius. - 7 V. Novak ita nautirzal iako jasno stoji nautirzal. U tom obliku ova rije se javlja, i u gornjem inventaru.

174. 1100, prije 1. rujna. Dukljanski kralj Bodin poklanja benediktinskom samostanu na crkvu sv. Martina u umetu. Lokrumu

Ova isprava se nalazi u nekoliko prijepisa iz XVIII stoljea koji se potpu no poklapaju, i to u zborniku Zibaldone Ivana Mattel u franjevakoj biblio teci u Dubrovniku u treem svesku, str. 209; u rukopisu Serafina Cerve Sacra metropolis Ragusina, str. 69, biljeka 27 (biblioteka dominikanskog samostana pod sign. 36IV14);1 u Bogiievoj biblioteci u Cavtatu, ms 96 svezak P.2 ii (Ljetopis papa Dukljanina str. 227-241) kao i Thalloczy-Jirecek-Sufflay (Acta Albaniae I, 24) smatraju ovu ispravu falsifikatom. U istom djelu donosi ii na str. 196 tekst isprave. Tekst jo donosi Cod. dipt. CSD I, 188 prema rukopisu Cronaca antichissima koji se tada nalazio u franjevakoj biblioteci u Dubrovniku, ali ga danas vie nema. Osma indikcija svrava 1. rujna 1100. godine.

In nomine domini nostri lesu Christi. Anno ab incarnatione dpmini millesimo centesimio, indiictione octava. Testamentum hoc firmum stabileque factum a me dei gratia Bodino rege ex loco, qui vocatur Sanctus Martinus de Zonchetto, scilicet: Notum sit omnibus nos dedisse ilium et cum omni possessione tarn de tefris, quam de vineis, que pertinent ad eundem locum, in monasterium sancti Benedicti, ita quidem, ut licitum habeant monachi perfruere ilium et possidere perpetualiter absque contrarietate omnium nostrorum presentium et futurorum. Et si quis contumax haec nostra statuta depravare intuerit et aliquam molestiam vel vim ipsis monachis intulerit, iram omnipotentis dei et maledictionem omnium sanctorum incurrat. Et ego A. 3 abbas ex coenobio sanctorum martyrum Sergii et Bachi per iussionem domini regis scripsi in presentia dompni P. 4 archiepiscopi et aliorum nobilium. 213

1 U jednom i drugom rukopisu tekst same isprave se nalazi zajedno s ostalim lokrumskim ispravama, koje se odnose na crkvu sv. Martina u Sumetu (Vidi: ii, Letopis popa Dukljanina str. 196-199), i to u n u t a r slijedeeg notarskog instrumenta: In dei nomine eterni. Amen. Anno nativitatis domini MCCCLVIII indictione XI, die VIII mensis septembris. Ad instantiam et precationem ac rogationem venerabilis viri fratris Nicolai, dei et apostolice sedis gratia abbatis monasterii sancte Marie de Lacromna ordinis sancti Benedicti nigrorum Ragusinq diqcesis. Ego notarius cum altero notario et prqsentibus testibus infrascriptis recopiavi ac publicavi quoddam instrumentum scriptum manu domini abbatis cenobii sanctorum martyrum Sergii et Bacchi infrascriptq donationis siue dotationis monasterii sancte Marie, de Lacrumna antedicti. Cuius instrumenti tenor de uerbo ad uerbum nil addens uel minuens, prout est in matre, dignoscitur esse talis:... (slijedi tekst isprava kralja ure, kralja Bodina, suca Boleslava i suca Gre. Vidi kod iia I.e.). Predicta uero instrumenta in preicta presenti eharta contenta seriosius et de uerbo ad uerbum cum matribus earum ego notarius infrascriptus presenlibus infrascriptis testibus examinaui et prouidi. Quorum testium nomina sunt he.c uidelicet: ser Stephana de Catich et Georgio quondam ser Stoislaui et ser Thaddeo quondam ser Lampredi omnibus ciuitatis Tragusii (!) notis, idoneis, rogatis el specialiter ad predictam examinationem uocatis. Que quidem examinatio facta fuit Ragusii in domo habitationis suprascripti ser Stephani Cathich. i Post annos circiter CL hoc idem exemplar exscriptum fuit et in authenticam formam redactum, uti ex publica huiusmodi attestatione in eaem membrana descripta constat. (Ova je reenica umetak jednog kasnijeg prepisivaoa). Ego Bartholomeus de Sfondratis de Cremona, publicus inperiali auctoritate no tarius et comunis Ragusii iuratus notarius et cancellarius secretus', suprascripla instru menta fideliter extraxi et transtuli ex uero instrumenta antiquo, quod erat in m.onasterio Lacromensi, rogatus per patres dicti monasterii eo, quia dictum instrumen tum antiquum erat ob eius antiquitalem caducum et in dies tendebat ad caducitatem, nichil addens uel minuens, quod sensum uariet uel mutet ihtellectum. Quod prqsens extractum auscultaui diligenter cum dicto instrumento antiquo in presentia magnifici rectoris ser Stephani Marini de Zamagno sedenli pro tribunali et suam auctoritatem interponentis pariter et decretum, et quia ntrunque concordare inueni, idea de ipsius domini rectoris mandto me subscripsi tabellionatus mei signum consuetum de more nomini meo reponens. Bartholomeus de Sfondratis iz Cremone bijae notar u Dubrovniku 14491504. 2 Ovaj svezak nosi naslov arehivio Lacromanensis monasterii in statu Ragusino cxistentis ibi loco secundo instrumenti nam primo vix legi potest. Tu se nalaze pri jepisi istih isprava, koje se odnose na crkvu sv. Martina u umetu u ovom redoslijedu: suca Grde, kralja ure, kralja Bodina i suca Boleslava. - 3 ii nadopunja: Afndreas?]. - 4 ii nadopunja Pfetri],

175. Oko 1100. Zakletva osorskog biskupa Vilima splitskom nadbiskupu Krescenciju.

Zapis u Splitskom evaidelistaru, fol. 143v. Pismo: beneventana. Pisano pre ko izbrisanog teksta,1 Arhiv splitskog kaptola. Farlati: Illyr. sacr. III, 162, i V, 196. Nadbiskup Krescencije prema Farlatiju (o.e. III, 60) vlada od 1099. do 1112., dok za osorskog biskupa Vilima isti pisac (o.e. V, 195. 196) smatra da je bio posveen ineunte saecula duodecimo.

214

Ego Guilelmus, Apsareusis episcopus, promitto fidelitatem et obdientiam ab hac hora in antea secundum ordinem meum ecclesitj Spalatine et tibi, Crescenti, archiepiscopo nostro, tuisque successoribus canonice intrantibus. Sic deus me adiuuet et ista saneta quattuor euangelia.
1 Isp. V. Novak: Evangeliarium log), str. 80.

Spalatense,

Vjesnik za arh. i hist. dalm. 46 (I pri

215

SUMMARIUM
1. 743, 16. maii. Romae. Zacharias papa Andreae, archiepiscopo Ragusino, pallium confert eumque de officii eius instruit 2. Circa a. 839. Mislavus, Croatorum dux, ecclesiae b. Georgii in Putalio possessiones in Lasani et Tugari atque decimas curte Clusam donat. 3. 852. 4. martii. In Biaci. Trpimir, Croatorum dux, ecclesiae Salonitanae ecclesiam ac monasterram b. Georgii in Putalio una cum quibus'dam possessiouibus confert eo quod archiepiscopus Petrus memorato duci argentum pro vasis ecclesiasticis accomodavit 4. 858.-867. Nicolaus papa clero Nonensi ecclesiam sine nutu sedis aipostolicae instituendam non esse soribit 5. A mense decembri exeunte a. 872. usque ad mensem maiuni. a. 873. Frag mentom epistolae Iohannis VIII papae duci Domagoi dire-ctae, qua eruitiur, quomo'do ecclesia Bulgarorum Ignatio, patriarchae Constantinopolitano, subiecta sit 6. 873.-875. lohannes VIII papa clero (Salonita.no?) Trantiait se presbyteris tempore Nicolai papae excommunicatis nonnulla poenitentiae opera cotmmisisse

i 3

3 8

7. Ab a. 874. usque ad initium a. 875. Iohamnes VIII papa clero et fidelibus Croatiae scribit ducem Domagoi quemdajn conspiratorem, qui enm occidere meditatus esset, contra promissionem interfecisse, presbyterum vero Iohannem in eo penitus inocentem esse, quapropter ministerium sacerdotis exercere posse 8. 874.-875. Fragmenta epistolae Iohannis VIII papae dui Domagoi directae, qua eum hortatur, ut contra marinos la,trunculos vehementius accendatur atque insidiatores non mortis, sed exilii poena astiget . . . . 9. A. 879. ineunte. lohannes V I I I papa Sedesclavo comiti mandat, ut lega tom suum ad Michaelem, Bulgarorum regem, deducendum curet . . . 10. 879, 7. iunii. lohannes VIII papa sacerdotes et populum Croatiae eccle siae Romanae reconciliatos hortatur, ut in fide perseverent . . . . 11. 879. 7. iunii. lohannes V I I I papa fidelitatem Branimir, ducis Croatorum, lauda,t eique legatum suum Iohannem apostolicas litteras ad Bulgarorum regem perferentem commendat

10

11 12 13

14

217

12. 879. 7. iunii. lohannes VIII papa Theodosii, diaconi et ecclesiae Nonensis electi episcopi, fidelitatem laudat atque ne consecrationem, nisi a se, accipiat, hortatur 13. 879. 10. iunii. lohannes VIII papa clerum et populum Dalmatiae ad sedem Petri apostoli revocat; archiepiscopum electum Salonitanum ad consecra tionem palliumque accipiendtim Romam venire iubet; lohannem presbyterum, legatum suum, oommendat . . . . . 14. Circa a. 880. lohannes VIII pa,pa duci Branimir, clero et populo Croatiae seribit se magno cum gaudio a Nonensi episcopo Theodosio de fidelitate audivisse eosque rogat, ut legato ad se dirigant . . . . 15. Circa a. 880. lohannes VIII papa regem Bulgarorum Miehaelem una cum Theodosio, episcopo Nonensi, lega,tos non misisse miratur; quod ut quam cit'ius faciat, monet . . . . . . . . . . . 16. 886887. Stephanus VI papa Walpertum, patriarcham Aquileiensem, re darguit, quod Salonensem archiepiscopum (Theodosium) iurisdictionis terminos transgrediens oonsecraiverit . . . . . . . 17. 886.-887. Stephanus VI papa Theodosium, episcppum Nonensem, vitupe rat, quod post mortem Marini, archiepiscopi Spa,latensis % curam huius etiam ecclesiae susceperit . . . . . . . . . . . 18. 887.-888. Stephanus VI papa Theodosio, archiepiscopo Salonitano, pal Hum promittit, si ipse ad aipostolorum limina venerit . . . 19. 879.-888. Branimir dux possessiones quasdam a predecessoribus eius iam prius ecclesia,e s. Domnii collatas denuo donat vel confirmat . 20. 892. 28. septembris. In Biaci. Muncimir, dux Croatorum, donationem a duce Trpimir a. 852. ecclesiae Spalatensi factaim confirmat . 21. 918. mense decembri. Iaderae. Testamentum Andreae, Jaderae prioris . 22. Circa a. 925. lohannes X pa,pa lohannem, archiepiscopum Salonitanum, quod ad limina apostolorum non venerit, redarguit; fideles obiurgat, quod ad Methodii doctrinam confugiant; deinde ministerium sacrificii in vextranea lingua peragi vetat . 23. Circa a. 925. Capitula concllii Spalati habiti . , 24. Circa a. 925. lohannes X papa Tamisclao. regi Croatorum, et Michaeli, duci Chulmorum, commendat, ut pueros a cunabulis in studio litterarum deo offerant, neve in barbara seu Sclavinica . lingua deo sacrificium offerri sinant . . . . . . . . . . .. . . , 25. Circa a. 925. lohannes X papa constitutiones concilii Spalati habiti excepto capitulo de iurisdictione Nonensis episcopi confirmat atque lohannem, archiepiscopum Salonitanum et Gregorium, episcopum Nonensem, componendae litis causa ad se venire iubet . . . . . . . 26. Circa a. 928. Capitula concilii Spalaiti habiti 27. A mense iunio a. 928. usque ad mensem februarium decreta concilii Spalati habiti confirmat . . a. 929. Leo VI papa

15

16

18

19

19

20 21 22 22 25

28 30

33

35 36 38

28. 950. (?) Cresimir, rex Croatorum, quibusdam novem viris insulam Duranam ac possessiones quasdam Salonae sitas confert, hi autem in eadem insula

218

ecclesiam s. Martini, s. Stephani papa s. Mariae erigunt eamque possessionibus donant 29. 960. mense iunio. Rivoalti. Excerptum dec-reto Venetorum de abrogando mancipiorum commercio in Histria et Dalmatia 30. 949. ante 970. Cresimir, rex Croatoirum, ecelesiae s. Chrysogoni Iaderae territorium in Hyculo donat 31. 986. (?) 19. decembris. Iaderae. Mains, Iaderae prior, una cum omnibus civibus eiusdem civitatis reaedificato monaster-io s. Chrysogoni omnia bona mobilia et immobilia ab eodem monasterio iam prims possessa denuo donat . . 32. 944. 9. februarii. Pincius, consanguineus imperatoris Bulgarorum, qui refugium rege Dircislao obtinuit, ecclesiam s. Michaelis Salonae erigit eamque quibusdam terris providet . . . . . . . . . . 33. 999. 15. iulli. Iaderae. Testamentum Agape, filiae Dabro tribuni . . . 34. 986.-999. Iaderae. Nobiles Iaderae monasterio s. Chrysogoni iuis piscationis in Tilago concedunt . . . . . . . 35. 1000. 1. augusti (?) Pincius cum fratribus, / nepotibus et filio Pleso ecelesiae s. Michaelis Salonae quasdam terras donat . . . . . . 36. Saec. XI inennte. Plesus, Pdncii films, quasdam terras donat . . ecelesiae s. Michaelis Salonae . . . .

39 43 44

44

46 48 49 51 53 54 55 56 57 58 59 60 61

37. 1018. mense iulio. In Arbe. Cives civitatis Arbe duci Venetorum tributum dare omni anno promittunt 38. 1018. mense iulio. Veglae. Cives civitatis Veglae duci Venetorum tributum dare omni anno promittunt. 39. 1018. mense augusto. Veglae. Cives civitatis Cafisole duci Venetorum tribntum dare omni anno promittunt 40. 1018. mense augusto. Absari. Cives civitatis Absari duci Veneticorum tributum dare omni anno promittunt 41. 1020. Spalti. Testamentum Pauli, ,archiepiscopi Spalatensis, quo ecclesiam e. Mariae in Paludo priori Prestantio relinquit 42. Post a. 1020. Spalati. suo donat Prestantius, prior Spalati, ecclesiam s Mariae filio

43. Post a. 1020. Spalati. Petrus diacorras monasterio s. Stephani Spalati ter rain quandam et calicem argenteum donat . 44. 1022. 27. septembris. Romae. Benedictus VIII papa archiepiscopo Ragusmo Vitali pallium confert atque limites rarisdictionis eius designat . . : "'. 45. 1023. mense augusto. Ragusii. Vita,lis, archiepiscopus Ragusii, et Lampredius, praeses eiusdem civitatis, monasterium s. Benedicti in Lacromensi insula fundant . . . . 46. Ante a. 1028. Episcopus laderensis Prestantius eiusque frater prior Mains ecclesiam s. Michaelis in insula Postimana erigunt eamque monasterio 6. Chrysogoni donant . . . - . . 47. A. 1028. exeunte. In Obrovizo. Heleniza, soror Goemiri bani, monasterio s. Chrysogoni Jaderae territorium in Obrovizo donat . . . . . .

62

65 66

219

48. 1000. post. a. 1030. Cresimir H I rex cognato suo Madio et filio eins Dab rone terram in Tochenia confert . . 49. 1033. 5 iulii. Iaderae. Monasteirium s. Chrysogoni do-mum, quae olini Saniveni fuit, pro domo filiorum Constantini permutat . . . . . 50. 1034. Iaderae. Savina, uxor Gimmai, monasterio s. Chrysogoni octavam partem domus suae confert 51. 1036. 13 februaru. Iaderae. Cives Iaedrae hortum ante ecclesiam s. Thomae situm monasterio s. Chrysogoni concedunt 52: 1036. Iaderae. Sergius, Petri filius. dimidiam partem domus suae pro quadam domo monasterio a. Chrysogoni per incambium concedit . . 53. 1033.-1036. Gregorius, prior Iaderae ac totius Dalmatiae stratigo, una cram suis eonsaaiguineis, filiis episeopi Prestantii, donationem ecelesiae s. Michaelis in insula Postimana monasterio s. Chrysogoni a,b eodem episcopo eiusque fratre priore factam confirmat 54. 1039. (?) Litovitus, protospatharius et stratigo Serviae et Zachulmiae, monasterio s. Benedicti in insula Lacroma ecclesiam s. Pancratii de Ba bina in insula Meleta donat . . . . . . . . . . . . 55. 1040. Spalati. Nikiforius, prior Spalati, quaedam bona immobilia comparata conscribit nuper

67 67 68 69 70

71

71 73

56. 1042. (12. junii) usque ad 1044. (1. septembris). S. banus et imperialis protospatarius ecclesiam a se aedificatam cum suppelectili et quibusdam possessionibus monasterio s. Chrysogoni Iaderae donat 57. 1044. 1. septembris. Iaderae. Dauseta hortum suum iuxta monastemim s. Chrysogoni situm huie monasterio legait 58. 1050. mense iunio. In insula Tremiti. Presbyter Iohannes, filius Gaudii Cherllicco, civis Spalatensis, se atque ecclesiam s. Silvestri in insula Buci sitain abbati monasterii insulae Tremiti tradit 59. 1050.-1055. Ragusii. Petrus Slaba, prior Ragusii, bona, quae monasterio s. Benedicti in insula Lacroma olim presbyter Dominicus legavit, eidem mo nasterio adiudicat 60. 1056. Iaderae. Per occasionem inventionis corporis s. Chrysogoni quidam piscatores Iaderenses partem piscationis monasterio s. Chrysogoni se dare obligant 61. 1056. Iaderae. Monachi monasterii s. Chrysogoni declarant quomodo pisca tores Iaderenses portionem piscationis suae eidem monasterio dare promisermt . . . . . 62. 1058. (?) Radoslavus, rex Diocleae, monasterium in loco Belem vocato erig1!! atque monachis Lacromensibus tradit . . . . . 63. A. 1060. ineunte. In urbe Arbensi. in insula, Arbae fundatur . Litterae quibus monasterium s. Petri

75 77

78

79

82

83 84 85 87 93

64. 1060. mense februario. Belgradi. Cresimir rex privilegia quaedam nee non insulam, quae vocatur Iuris, monasterio s. Iohannis confert . . . . 65. Circa a. 1060. Belgradi. Conscriptio terrarum monasterii s. Iohannis tem pore abbatis Andreae adeptarum

220

66. W50.-16. patati. itno, filius Presitantii, prior palati, ecclesiam Mariae de Paludo monasterio s. Stephani confert

. 93

67. 1061. post 1. odobri. Alexander II papa decreta in oonciliis civitatum Dajmait'iae praesentibus legato cairdinale Mainardo et archiepiscopo Spalatensi lohanne lata confirmat . . . . 68. 10601062. Cresimir rex monasterium monialium s. Thomae Belgradi ab omni tribuito eximit eique. territorium regale Rasochatiea confert . . . 69. 1060.-1062. Cresimir rex monasterio monialium s. Thomae Belgradi terram in Sydraga, confert 70. 1064. Tragurii. Litterae Tragurii fundatur qttibus monasterium monialium s. Benedicti

94 96 97 98

71. 1064. (1. septembris) usque ad 1065. (31. augusti). Teuzo, apostolicae sedis apocrisarius, monasiterio s. Chrysogoni cellam s. Iohannis in insula Tilago adiudicat 72. 1066. ante 25. decembris. Iusiurandum a Petro, electo episcopo Absarensi. Laurentio, archiepiscopo Spalatensi, oblatum 73. 1066. ante 25. decembris. laderae. nasiterium s. Mariae erigit 74. 1066. 25. decembris. Sibinici. regiaim libeTtaitem confert Cicca, filia Doimi et Vekenegae, mo-

99 100 101 102 102 103 104

Cresimir rex monasterio s. Mairiae laderae

75. Circa a. 1066. Abbatissa. Cicca t e r r a m in loco Capruli sitam uno equo albo XL romanatorum appreciato a Iaderensibus emit . . . . . 76. 1066. vel paulo post. Conscniptio terrarum et rerum moiiasterii. s. Mariae laderae tempore abbatissae Ciccae adeptarum . . . . . . . 77. 10661067.(?) Cresimir Toehenia confert rex monasterio s. Mariae laderae . . . . terram in . . .

78. 1066-1067. Nonae. Cresimir rex possessionem territorii in Hyculo a, proavo suo Creeimiro rege monasterio s. Chrysogo laderae concessam eidem confirmat , 79. 1067. Petrus, abbas monasterii s. Chrysogoni laderae, declarat quomodo id&m monasterium possesiones in Yculo et in insula Postimajaa adeptus sit. 80. 1068. mense decembri. Spalati. Laurentius, archiepiscopus Spalatensis, nuper ereoto monasterio monialium s. Benedicti Spalati quasdam terras et ecclesiam s. Mariae oonfert 81. Post a. 1068. N e m k a Mesagalina monasterio monialium s. Benedicti Spalati ecclesiam s. Nicolai et unam glaebam terrae confert . . . . 82. 1069. Cresimir rex monasteTio s4 Chrysogoni laderae insulam Maumi confeirt 83. 1070. 16. maii. Cresimir rex litteras fundationales monasiterii s. Petri in instila Arbe confirtuat . . . . . . . . . . . . . 84. 1070. post 1. septembris. Nonae. Radovanus monasterio laderae possessionem, quae avi eius fuit, confert . s. Chrysogoni

105 106

109 112 112 114 115

85. J070. post 1. septembris. Radovan, nepos Lilici, possessionem Suchovara a iudicio regis Vekemiro, Lucae iupano, abneg.atam monasterio s. Chrysogoni laderae confert

116

221

86. 1070. post 1. septembris. Johannes, roatorum dad, possessionem Ceprigliani monasterio s. Chrysogoni Iaderae viginti solidis vendit

119 120 121 121 122 123 124 126

87. 1070. post 1. septembris. Belgradi. Iohannes, Croatorum dad<4 curtem in Berda monasterio s. Chrysogoni Iaderae confert . . . . . . 88. 1070. post 1. septembris. Iaderae. Chrobatinus einsque frater Lutostrach territorium in Sakerani monasiteirio s. Chrysogoni Iaderae tradunt . . 89. Circa a. 1070. Belgradi. Nuntius Cresimiri regis ecclesiam sanctoirum Cosme et Damiani monasterio Belgradensi s. Iohannis adiudicat . . . . . 90. Circa a. 1070. Cresimir rex monasterio s. Stephani prope Spalatum locum moleindini in territorio Salonae concedit 91. 1071. 8. iulii. Belgradi. Cresimir rex territorium ecelesiae Arbensis definit eit eonfirmat 92. 1071. Commiunitas Keesensis monasterio s. Michaelis de Sansigo monasterium s. P e t r i de Neumis confert 93. 1072. Nonae. Fratres Zovinna, Desimir, Peter Gromela et Slaviz monasterio s. Chrysogoni Iaderae possessionem in Bravizo donant 94. Circa a. 1072. Drusinico ded Cresinriro rege consentiente monasterio e. Chrysogoni Iaderae quandam curtem in Berda manentem and locum, qui dicitur Slivnicuis, confert 95. 10701072. Conscriptio terrarutm ab abbatissa Cica pro monasterio s. Mariae Iaderae emptarum 96. 1072. (?) Iaderae. Petrus, iupanus de Sidraga, eiusque frater Slaviz mona sterio s. Chrysogoni territorium in Bravizo donant . . . . . . . 97. 1072. (?) Petrus, Semiviti filius, monasterio s. Maria Iaderae ecclesiam sanotorum Petri et Pauli in Bravizo confert 98. 1072. (?) Cresimir rex monasterio s. Mariae Iaderae territorium in Ber da confert 99. 1073.-1074. Vekeneg monasterio s. Mariae Iaderae omnem suam possessio nem confert . . . . . . . 100. Ante uel. a. 1074. ineunte. lusiurandum a Gregorio, episcopo Croaitiae, Laurentio, archiepisoopo Spalatensi, oblatum 101. 1074. 20. marti. Romae. Gregorius VII papa Raguseis praecipit, u t episcopiim Vitalem liberum dilmittant; quapropter Giraldnm, archiepdscopum Sypontinum, Ragusium ad istam questionem solvendam mittit . . . .. 102. 1060. usque ad mensem novembrem a. 1074. Cresimir rex monasterio s. Iohannis Belgradi terras de Iasseniza et Drazani confert 103. Circa a, 1070. usquie ad mensem novembrem goni Sacalaristich terram in Elgani donat . 104. Circa a. 1070. usque ad mensem novembrem a. 1074. Cresimir rex Apri. . a. 1074. Cresimir rex glaebam . . .

129 129 130 131 132 132 133

134 135 135 135

terrae in Serviga monasterio s. Iohannis Belgradi confert .

105. Circa a. 1070. usque ad mensem novembrem a. 1074. Cresimir rex Prebinnae Gussich, filio Pruvanego, post tonsionem capillorum terram in Chamennani donat

1^5

222

i 0 6 . irca a. 1070. usque ad mensem novembrem a. 1074. Cresimir rex alodium vidua Barbara Petro, abbati monasterii s. lohannis Belgradi, 40 romanatis vendit " 107. 1074. mense novembri. Spalati. Archiepiscopus Girardus, apocrisariua Gregorii VII papae in synodo Spalatensi, episcopo Iaderensi Stephano mandat, at Petrom, abbatem monasiterii s. Chrysogoni, in possessionem domus eiusdem monasterii in Tilago, quam idem episcopus m a m esse asserebat, enuo introducat 108. 1075. 8. februarii. Civitaitum Dalmatian promissio Venetis facta de Normannis in Dalmiatiam non admittendis 109. 1075. mense octobri ineunte. Demetrius Suimmir, dum in ecclesia s. Petri ad Salonam in Croatorum et Dalmatinorum regem coronaretur, fidem Ro mano pontifici pollicetur eique monasterium s. Gregorii Vranae donat . 110. 1075. 9. octobris. Suinimir rex donationem ducum Trpimir et Muncimir, qua ip-si ecclesiajn et possession&s b. Georgii de Putalio ecclesiae Spala tensi tradideru/nt, denuo confirmat 111. 1066.1075. Iaderae. Iohannes diaconus monasterio s. Chrysogoni terrain in Obrovizo sex solidis aureis vendit . . . 112. 1076. 21. mail. Romue. pallium conf ert . . Gregorius VII papa archiepiscopo Ragusino Petro . .

136

136 137

139

141 142 143 145 146

133. 1076. post 1. septembris. Prestantius, episcopus Belgrademsis, monasterio s. lohannis Belgradi ecclesiam ss. Cosmae et Damiaii concedit . . . . 114. 1076. post 1. septembris. Belgradi. Cives civitatis Belgradi monasterio e. Iohanniis decimam partem olivarum annuatim dare promittunt . . . 115. 1076. post 1. septembris. Kernig, cuius sororem a quibusdam latronibus nap tarn abbas monasterii s. lohannis Belgradi captivitate pretio redemit, ecclesiam s. Michaelis in Mirani una cum quadam terra eidem mona sterio donat 116. Circa a. 1070. usque ad a. 1076. Belgradi. Conscriplio tbr-rarum monasterii 6. lohannis tempore abbatits Petri adeptarum . . . . . . . 117. 1075.-1076. Petrus, abbas monasterii s. Chrysogoni Jaderae, vineam in Lauoarami, quam Malus, filius Barbae, sibi iniuste vindioabat, tamen eidem Maio ad dies vitae sine censu concedit 118. Circa a. 1076. Belgradi. Lampredius, cognatus Petri, abbatis monasterii s. lohannis, tertiam partem totiius suae possessionis eidem monasterio legat. 119. Circa a. 1076. Iohannes Sclavus presente rege Suinimiro monasiterio s. lohannis Belgradi alodium, quod est in Agoricja, donat . . . . 120. Circa a. 1076. Tepico Dominions Berberistich in lite inter abbatem mo nasterii s. lohannis Belgradi et Stresinnam Berberistich mota terram Meirane abbati adiudicat; Suinimir rex iudieium confirmat . . . . 121. Circa a. 1076. Suinimir rex possessionem terrarum in Rogova et Virbicza cum aqua molendmaria nee non terrae in Chameniane monasterio s. lohannis Belgradi confirmat . ." . .

147 148

153 154 154

155

155

223

122. Post a. 1076. Belgradi. onscriptio' terra-rum monasterii s. Iohan-ms tem pore abbatum Lupi et Madii adeptarum . . . . . . , . . . 123. 1078. 9. ianuarii. Romae. Gregorius VII papa Michaeli, Sclavorum regi nuntiat se questionem inter ecclesias Raigueanam et Spalatensem tarn diu diffinire non posse, donee nuntii idonei ad se venerint . . . . . 124. 1078. 12. martii. concedit Suinimir rex incolis insulae Braciae libertatem meircandi

155

158 159 160 162 164 165 166 167 167

125. 1078. 16. aprilis. Suinimir rex villas, et terras a progenitoribus eius ecclesiae Spalatensi donatas eidem iterum concedit 126. 1078. ante 1. septembru. tinac concedit Suiinimir rex ecclesiae Spalatensi iuppani Ce. . visitans . sua

127. 1078. Steiphanus dux monasterium s. Stephani prope Spalatum quasdam terras eidem concedit

128. 1078. Da.bro, abbas moiiasterii s. Stephani prope Spalatum, omnia bona eidem, monasterio concedit

129. 1078. Suinimir rex litem de quibusdam terris a P e t r o Zerni contra Stresi, avunculum regis, motam in favorem Petri diiudicat 130. 1078. Tininii. Suinimir rex donationeni terrae in Tochinia a Cresimiro rege momasterio s. Mariae Iaderae factam confirmait 131. 1078. Iaderae. Gregorius, abbas monasterii s. Chrysogoni, una cum suis moniachis idem monasterium muro claudi decernit 132. Circa a. 1078. Iaderae. Nova, compositio de iure piscationis in insula Mela/ta et in Tilago inter piscatores Iaderenses et monasterium s. Chryso goni facta 133. 10681078. Moimir monasterio s. Iohannis Belgradi possessionem suam concedit . 134. 1076.-1078. Suinimir rex monasterio monialium s. Benedicti Spalati territorium Pustiza, in Lazani douat 135. 1079. 4. octobris. Romae. Gregorius VII pap.a militem Wezelimum monet, ne contra Suinimirum regem arma capere praesumat 136. 1080. usque ad finem saec. XI. Petrus Zerni, filius Gumaii, ecclesiam e.t monasterium s. Petri in Sello a se constructa posseaaionibus dotat. Quas quidem possession es describit et quomodo eas acquisiverit, refeiit . . . 137. 1080. (?) Petrus Zerni eiusque uxor Anna, monasterio 8. P e t r i in Sello terras in Bylay donant . . . . . 138. Circa a. 1080. Petrus Zerni cum Miroslavo, qui quaisdam terras sibi vindicabat, Cioram lacobo, Marianoirum duce, pactum init 139. 1083. Suinimir rex Laurentio, archiepiscopo Spalatensi, terrain Conustina in Smina concedit 140. 1083. Suinimir rex monasterio s. Stephani prope Spalatum terrain in Radunna concedit . 141. 1084.-1085. Spalati. Laurentius, archiepiscopus Spalatensis, monasterio s. Stephani terrenum circum ecclesia,m s. Michaelis, deinde et ipsam eccle siam donait .

168 169 169 171

171 179 180 180

x

"l

12^

224

142. 1085-1086. (?) P e t r u s (Jerni eiusque uxor Anna monasterio s. Petri in Sello qua ad am terras in Campo sitas donant . 143. Ante vet a. 1086. ineunte. Iusiurandum Vitalis, electi episcopi Arbensis, arehiepiscopo Spalatensi Laurentio oblatum . 144. 1086. Arbe. Declaratib testium de terris eccleaiae s. Mariae Arbensis . . 145. 1086. Spalati. Mirazza, abbatissa monasterii s. Benedict!, terrae quasdam a monasterio emptas consribit 146. 1087. 8. octobris. Tininii. Suinimir rex libertatem monasterio s. Mariae laderae a Cresimiro rege conce&sam confirmat . . . 147. 1075.1098. Suinimir rex monasterio monialram s. Benedicti Spalati teirritorium Lugopersina in Dillato concedit 148. Ante "vel a. 1098. ineunte. Iusiurandum Andreae, electi episcopi Iadereosis, arehiepiscopo Spalatensi, oblatum 149. 1089. 8. septembris. Sibenicl. Stephanus rex donationem territorii Pustiza in Lazani a Suinimiro rege monasterio monialium s. Benedicti Spalati facitam confirmat . .., 150. 1089. Stephanus rex monasterio s. Stephami prope Spalatum terrenum in Raduna concedit . . . . . . . . 151. 1089.1090. Spalati. Laurentius, archiepiscopus Spalatensis, una cum cete ris episcopis causam inter Nezam eiusque neptim Ciccam, abbatissam monasterii s. Mariae Iaiderae, diffinit . . . . . . . . . 152. 1089.1090. Stephanus rex donationem Cresirniri regis monasterio s. Stephani circa a. 1070. factam confirmat . . 153. Circa a. 1090. Nota de causa inter Petrum Zerni et Luinum, filium Mi roslavi, de quibusdam possessionibms mota . 154. Circa a. 1090. Nota de quibusdam terris in Belay et Sirnovniza, quas Petrus Zerni pro monasterio s. Petri in Sello emit . . . . . . 155. Post a. 1090. Consriptio terrarum a monasterio s. Petri in Sello adeptarum. 156. Post a. 1090. Conscriptio teirarnm et servo-rum, quos Petrus Zerni pro mo nasterio s. Petri in Sello emit 157. Post a. 1090. usque od finem saec. XI. Donatio cuiusdam terrae in Tristenico a Rusino Morstico monasterio s. Petri in Selo facta. Qua,m quidem donationem post mortem ipsius vidua eius et deinde Slaviz rex confirmaverunt 158. A. 1091. mediante. Ladislans, rex Hungarorum, Oerisio, abbati monasterii Montecassinensis, nuntiat se, postquaim fere totam Sclavoniam acquisiverit et ita ambo vicini facti sint, amicitiam cum eo inire velle 159. Circa a. 1091. laderae. Andreas, episeopus Jaderensis, et Drago, prior eiusdem civitatis, monasterio s. Mariae insulam Silve veramque imgenuitatem conferunt 160. Circa a. 1091. laderae. Drago, prior laderae una cum nobilibus et omni populo civitatis monasterio s. Mariae veram libertatem concedunt . . 161. J092. Drago, prior laderae, Ve-kae, filiae Ciccae, partem hereditatis eins adiudicat. -Quam quidem adiudicationem Laurentius, archiepiscopus Spa latensis, confirmat . . .
15 CODEX

183 184 184 1^6 186 187 187

188 189

191 192 192 193 194 195

196

197

198 199

200

225

162. 1094. Laidisla\us, rex Hungarorum, episcopatum Zagrabiensem comstituit. 163. Ante 7. septembris a. 1095. Iusiurandum Petri, electi episcopi Veclensis, La.urentio, archiepiscopo Spa,la>tenei, oblatum . . . . . . . . 164. 1095. 7. martii. Iaderae. Episcopi Dalmatiae in eongregatioue Iaderae habita libertates monasterio s. Mariae coucessas confirmant . . . . . 165. 1095. 24. novembris. Iaderae. Drago, prior Iaderae, monasterio s. Chrysogoni omnia servitia in castro Lubrica<ta, id est partem salis et piscationis, quae priore Iaderae ab aintiquo habuisse dinoscuntur. conoedit . . . 166. Circa a. 1095- Nota de modo, quo Maiius, abbas monajsterii s. Chrysogoni, teri-itoritim erasdeon monasterii in insula Pxietimana contra invasoree def emdit . . . . . . . . . . 167. 1097. mense maio. Tragurii. netiarum promittimt Cives civitatis Tragurii fidelitatem duel Ve.,

202 203 203

205

206 207 208 209 209

168. 1097: mense maio (?) Spalati. Gives civitatis Spalati duci Venetiairum unam sginam vel duas galleas, si necesse fuerit, dare promittunt . 169. Circa a. 1097. Brana monasterio a. P e t r i in Sello t e r r a m Sokyriza donat. 170. Saec. XI exeunte. Spalati. Testamentum Petri, prioris Spalati . . . 171. Saec. XI exeunte. Slaviao rex et Petrus banus nee non Sarubba causam de quodani territorio inter Tugaranoe et P e t r u m Zerni motam in favorem Petri difinrant . . . . . 172. Saec. XI exeunte, Inventariiun librorum et supelleetilis monasterii monialium s. Benedicti Spalati 173. Saec XI exeunte (?). Inventarium librorum et supelleetilis monasterii e. Petri in Sello . 174. 1100. ante 1. septembris. Bodinus, rex Diocleae, monasterio s. Benedicti in Lacroma, ecclesiam s. Martini de Zoncbetto concedit 175. Circa a. 1100. Iusiurandum Guilelmi, archiepiscopo Spalatensi, oblatum episcopi Absarensis. Crescentio,

211 211 211 213 214

226

INDEX PERSONARUM ET LOCORUM

Abraham (post 1080) 175, cf. Habraham Abrauicium (918) 27 Abricus Tazus (saec. X I in.) 53 Absarrensis, cf. Iohannes Absaritanus quidam (cca 107076) 151 Absarum, insula et urbs (1018) 57 cf. ecclesia (episcopatus); episcopi: Dominicus, Martinus, Petrus, Basilius; prior: Iohannes; tribunus: Uiato Acedelus, filius Michahelis (post 1080) 173, 174 Aceto, cf. Dominicus Acha, archiepiscopus Strigoniensis (1094) 202 Acina, cf. Paulus Acuso, cf. Teuzo Adam, (Absarum) (1018) 57 - , abbas sancti Barthol omei (10661067) 106, (1069) 114 - , monachus, Ghroatiae electus episcopus (1066-67) 106 - , presbyter et momachus (1070) 115, 117, 120, 121, (1072) 127, 128, 130

, (Adamizo), iupanus Nonensis (1066f67) 106, (1069) 114, (1070) 115, 121, (1072) 127, 128, 132, (1073/74) 133, (1078) 161, 163 Debel (1070/72 ?) 129 Adamizo, filing Dobromiri (1070/72 ?) 129 Adamz, frater Zaron Driskeuik (1070/ 72 ?) 129 Adatius, (Arbum) (1086) 185 Ad muros, terra (1060) 90 Adneslab (= Na slap?), pons (1078) 164 Adrina, terra (1020) 59 Agape (Agapis), abbatissa monasterii sanctae Mariae Iaderae (1072 ?) 132 , mona'cha monasterii s. Benedicti Spalati (1068) 111 , filia Andreae, prioris Iaderae (918) 26, 27 , prima uxor Andreae, prioris Iade rae (918) 26 , filia Dabro, tribuni Iaderae (999) 48 Agorrica, locus (1070-76) 148

Broj unutar zagrade oznauje godinu datiranja dokumenta, dok broj izvan zagrade oznauje stranicu na kojoj se nalazi p ojedina natuknica. Kratica saec. in. ex. znai saeculo neunte, exeunte.

227

Agralisto da Bari (1089) 190 Aiabala (Ragusium) (1050-55) 81 Alba, civitas (cca 1070) 122, cf Belgradum Albona, castrum (1078) 160 Aldefreda, episcopus Nonensis (892) 23 Alexander II papa (1061) 95, (1064/65) 100, (1071) 123 Alexander, nepos Pincii (994) 47 Alexius I (Comnenus), imperator Constantinopolitanus (1092) 200, (1095) 204, 205 Almus, nepos Ladislai regis (1092) 200 Amicus, comes (Normannorum) (1074) 136 Anastasius, episcopus Cruatensis et aulae regis cancellarius (1069) 114 , episcopus Iaderae (986) 45, 46 , presbyter (post 1080) 175 , tribunus Iaderae (918) 28 Anchoma, cf. Ioanneo episcopus Andreas (1070-76) 152 (Absarum) (1018) 57 (Belgradum) (coa 1070) 122 . (Iadera) (1033) 68 (Spalatum) (1097) 208 -(Tragurium) (1064) 99, (1075) 138 (de Tugari) (post 1080) 174 , cf. Lampredius, Petrinna , abb as s. Iohannis ev. Belgrad! (1060) 88-90 , abbas ss. Serg et Ba'chi (1100) 213 , archiepiscopus Pitauritanae ecclesiae (743) 1 , diaconus (Ragusium) (1050-55) 81 - , capellanus regis Suinimiri (1078) 165, 167, (1083) 181, 182 , commercarius (post 1076) 157 , episcopus Iaderae (1028) 66, 67, (1033) 68, (1034) 69, (1036) 70, 71 , episcopus Iaderae (1056) 82, 83, (quondam ep. 1066/65) 100

, episcopus Iaderae (cca 1089) 187, (1089/90) 191 (cca 1091) 198, 199, (1092) 200, 202, , episcopus Iaderae (1096) 204, 205 , episcopus Nonensis (1095) 204 , presbyter (Iadera) (999) 49 , presbyter (1070) 115, 120, (post 1080) 175 , presbyter (Spalatum) (1068) 111, (saec. XI ex.) 210 , prior Belgradensis (1069) 114 , prior Iadrensis (918) 26, 28, cf. Agapis, Anna, Dobrosia, Maria, Niceforus, Petrus , prior Iadrensis (986) 45 , prior Iadrensis (1044) 77 , prior Iadrensis (1072) 127, 128 prior Veglae (1018) 55, 56 , tribunus postea prior Iaderae (1067) 108 de archidiacono (Ragusium) (1023) 64 camerrarii (Iadera) (1075) 138 , filius episcopi (1070) 121 - , filius Andreae, priorig Iadrensis (918) 26, 27 , filius Castae (saec. XI in.) 53 , filius Ceruasii (Ragusium) (1023) 64 . , frater Dabranae, prioris Tragurii (1064) 98 , Gussichius, filius Prebinego (1070-76) 151 , frater Habraham (post 1080) 173 , filius Marnaci Lampri (Ragusium) (1050-55) 81 , filius diaconi Martini (1075/76) 154 , filius Norati presbyteri (Ragusi um) (1050-55) 81 , filius Papae (1066) 101, cf. Ci'cca , filius Sclepi (Ragusium) (105055) 81 de Surani (Ragusium) (1023) 64 , filius Trebauico (1070-76) 150 Andriacus (Arbum) (1018) 54 Andriulus, servus (post 1080) 177

228

Anffredus, presbyter ladrensis (1034) 69, notarius ladrensis (1036) 71 Anna (Arbum) (1086) 185 , monialis s. Benedicti Spalati (1068) 111 , filia Andreae, prioris Iaderae (918) 26 , uxor Petri Zerni, filia Maii Fauae (1080) 172, (1080 ?) 179, (1085/ 86) 184 - , sorpr Prestantii, prioris Spalati (post 1020) 60 Autiuari (Antibari) (1022) 61, (1076) 143, cf. Petrus archiepiscopus, cf. Auarorum civitas Anzulus (Spalatum) (post 1090) 194 Apricius (Aprigo) socolar (1070) 117, 118, 121, Saoalaristich (1070-76) 148, cf. Vuerdata Aprilccus (1070-76) 149 Apsarum cf. Absarum Arabizo (post 1090) 195 Aquileia, cf. ecclesia, Walpertus patriarcha

Arbum, insula et urbs (1018) 54, (1060) 86 cf. ecclesia (episcopatus); episcopi: Petrus, Maius, Drago, Gregorius, Vitalis, Petrus; priores: Maius, Trumbellata, Magulinus comes; tribunus: Iohannes A r b u n u * (1060) 85 Area, locus (post 1080) 175 Arebaoolus cf. Petrus Armatus, cf. Madius, Petrainna, Petrigna de Proboi Armatus, archidiaconus Iaderae (986) 46 Armonius, frater Pincii (994) 47 Asdritius, podiuppus (cea 1070) 123 Assene, cf. Iassene Assericha, locus (1070-76) 151 Ataina, cf. Iohannes Auarorum civitas ( = An'tiuari) (743) 1 Audocus (Spalatum) (1040) 74 Augina, zuppanus armiger (892) 24 Aulucus (Iadera) (918) 26

Baaciensis archiepiscopus Fabianus (1094) 202 Babina palla (insula Meleta) (1039 ?) 72, 73 Bacharinus presbyter (saec. X I in.) 53 Badouarius de Spmale, legatue ducis Venetiarum (1097) 208 Balla (post 1080) 176 Ballus (post 1090) 194 Balsamus (Ragusium) (1050-55) 80 Barba (Absarum) (1018) 57 (Iadera) (1092) 201 --(Vegla) (1018) 55 , presbyter (Arbum) (1060) 86 , presbyter (Iadera) (1070-72 ?) 129, (1073-74) 133 , tribunus (Iadera) (986) 46, 50 , cf. Malus Barbagianni (Barbazanni), cf. Maius Barbanus de Cresconi (918) 27 Barbara vidua (1070-76) 152 Barbarana, locus (saec. XI ex.) 210 Barda, locus (1000) 52, (saec. X I in.) 53 Bari, civitas (1089) 190, cf. Agralisto Barnimerus,. cf. Branimir Barras, cf. Plato Bartholeus, setnicus (post 1080) 177 Basilius (post 1080) 173 , archiadiaconus (Spalatum) (saec. XI in.) 53 , capellanus (Spalatum) (1068) l l 2 , episcopus, Absarensis (1075) 142 , episcopus ladrensis (999) 48, 49 II, imperator Constntinopolitanus (986) 45, 48, (1000) 51, (1023) 63

229

 de Pola (1036) 70 Stasuccus (post 1080) 177 Bassanum, locus prope Belgradum (1060) 91 Bassus, cf. Gregorius Baza, cf. Gribiza Bazamane (Arbum) (1086) 185 Bela, locus (950 .?) 41 Bela, cf. Petrus Belay, locus (cca 1090) 193 Belata, frater Kerne de Tugar (post 1090) 195, cf. Girdana Bellata, prior Arbensis (1,018) 54, cf. Trumbelata , cf. Petrus Belaujrata, terra (950 ?) 41 Belgus, frater Michae Uetuli (Belgra dum) (cca 1070) 122 Belem, monasterium in - (1058 ?.) 84 Belgradum, civita s (1060) 88-90, cf. Alba castrum (1071) 124; cf. episcopi: Theodosius, Dabro, Prestantius, Bonus indices: Petrus, Gregorius; ' priores: Dragaslaus (Drago), An dreas, Dominicus Iustus Veneticus monasteria: ss. Gosmae et Damiani, s. Iohannis ev., s. Thomae Bello, terra prope Spalatum (1020) 59 Belotiza (post 1080) 178 Belscicho (1060) 91 Benach colonus (1072 ?) 132 Beneda colonus (1072 ?) 132 Beneda mulier (post 1090) 196 Benedictus, clericus (saec. XI ex.) 212 V I I I papa (1022) 61, 62 , presbyter et monachus (cca 1097) 207 Calmon, presbyter (1050-60) 94 Orbazai (post 1080) 176 -Benies (Ragusium) (1050-^55) 81 Berberensis iupanus (Berberistich), cf. Budec postelnic, Stresmna, Dominicus tepigo, Breberiscicus Berda, locus cum curte (1070) 120, (1072"?) 132 ;

Bericinus Giruica Tobri (1000) 52 Beridrug, cf. Budimir Berigory (Berigui), iudex (rex) Marianorum (1050) 78 Berislauus, comes (1078) 159 Beriuoy cf. Gurgi Beroe, cf. Prebinna Besprimiensis episcopus Cosma (1094) 202 Berzana (Vegla) (1018) 55 Beza (post 1080) 175, cf. Uiloanus Byaci (Biachy, Biaki) (852) 5, (892) 24, (1078) 160, 166 Bylay (Billa), locus ad Salonam (1000) 52, (1080 ?) 179 Bilsoy, cf. Susalo Bilza, filius Girdei (Spalatum) (post 1080) 173, cf. Lampredms Bipirella, cf. Grube Bis de Cucca (1060) 90 Bizantius, presbyter (1068) 111 Blatta, locus ad Belgradum (1060) 90, 91 Blusus (Arbum) (1086) 185 Boca cf. Duimus Bo S achi, iupa (1071) 124 Bocius (Vegla) (1018) 55 Bodidrago, iuppanus (1050) 78 Bodiinellus (Iadera) (cca 1097) Bodinus, rex Diocleae (1100) Boemicus vir, cf. Duch Bogabdici, cf. Gregorius Bogaboyse (Tragurium) (1064) Bogdan (1085/86 ?) 184, (post

207 213

99 1090)

195 Boianus, filius etnici (post 1080) 175 Bolan(n)us, tepciza (1070) 117, 118 i , filius Dabrouiti (post 1080) 175 i frater Druganae (post 1080) 175 (Bolledrago, zuppainus carniciarius (892) 24 Boledrug (post 1080) 175, 176 i , frater Draganego duornici (post 1080) 173 de Nacle (post 1090) 195 de Tugari (post 1080) 173 Bolemir (post 1076) 156

230

 , iupanue Nonensis (1028) 67 Boleslaus, tepci (comes curialis) (1060) 88, 91, (1066/67) 106, (1069) 114, (1070) 116, 118 Bollezo, filius Vlasizi, servus (post 1080) 177 Boliza, cf. Dabro prior Iaderae Bolinega (Boldenega) (Nona) (1072) 126, 128 Bona, fili'a Madii Sege (ladera) (1066) 103 Bona Lampata (Spalatum) (1040) 74 Bonamuta, cf. Dabro, P e t r a s v Bonizo (Arbum) (1086) 185 Bonifaeius (Arbum) (1086) 185 Bonus (Arbum) (1018) 54 episcopus Belgradensis (1095) 204 , patriarcha Gradensis (960) 43 Barrus, .cf. Plato , cf. Vrus Bosano (Arbum) (1086) 185 Boeetrenhc (1066/67) 106 Bosdline, regale territorium (1078) 161 Bosithecha de Coquicino vico (post 1076) 157 Bostian (Pagus) (1071) 125 Bosulcus (Arbum) (1086) 185 Bozza (post 1080) 175 Bracia (Braca, Brazza), insula (1078) 159, cf. Prestanti Pelagius iudex, nobiles de Bramislauus, filius Radoslaui regis Diocleae (1058 .?) 84, cf. Iulia Branus iupanus (post 1080) 177 Branza, cf. Fuscus Brataaza, frater Zezani 178 Brate (1092) 201 Bratesa (post 1080) 177 Bratich Besroie (1070-76) 151 Braticha, 150 Bratizo, filius Chudinae (post 1090) 196 frater Thesinne (1070-76) (post 1080)

Brauizum, locus (1072) 126, (1072 ?) 130, 131, (cca 1090) 192, cf. Abrauicium Breberizus, presbyter (1070-72 ?) 129 Breberistiti, cf. Stresegna Breberscicus, cf. Cerminicus Breida (1070-76) 152 Brestempotoch (1078) 164 Brestemi, locus (post 1080) 175 Bresti, locus (post 1090) 195, 196 Bribigoi, gradscic (1070) 117, cf. Tribigoi Bubanus, cf. Lampredius Rugani, iupa (1071) 124 Buci, insula (1050) 78 Bucta (?) (1040) 74 Budec (Budiz, Buddcius) postelnic, Berberensis iupanus (1066/67) 106, (1069) 114, (1070) 117, 118, 120 Budico (Budizo), capellanus (1066/67) 105, (1070-76) 149, (1089) 190 Budigo, filius capellani (1060) 91 Budimir, iupanus comitissae (892) 24, iupanus palatinus (892) 24, cf. Stephanus camerarius tertius , tepciza (post 1090) 196 v , filius Beridrug (1089) 190 Budina, filius Petri (1070-76) 150, (post 1076) 156 Budinellus (ladera) (1092) 201 Buduanensis civitas (743) 1 Bulgaria (cca 928) 37, rex (cca 880) 19; cf. Michael, imperatores; cf. ^Sismanus, Stephanus; cf. Uulgari Bulgari (872/73) 9, (Uulgari) (879) 12 Burdinus (Pagus) (1071) 125 jBusica, cf. Forminus Spalatinus Buthianvis ( = Nikephoros I I I Botniates), imperator Gonstantmopolitanus (1078) 167 Butina viso (1042-44) 76 Butiranus, cf. Casanus Buzaichus, cf. Ciuiticus Buzini, filius Sisinni (1023) 64 (Ragusium)

231

c g eh
Cabrona, locus prope laderam (918) 27 Cacauntus (post 1080) 178 Cachinus (1060) 93 C(h)afisole, civitas (1018) 55 Chaida, cf. Petrus Calafato (Tragurium) (1064) 98 Chalainna (Chaleinna, Chalenna) (1070-76) 148, 150, (post 1076) 156, cf. Prebinna Calamitum. locus (post 1090) 194 Calbarola, (Calbariola), terra prope Spalatum (1020) 59, (saec. XI ex.) 210 Calbarorus, cf. Ominicus Calendulus (Kalendulus) (post 1080) 175, 176 Calmon, cf. Benedictus Chamennani, vi'cus (1070-76) 149 Campisani, incolae (post 1080) 177 Campo, terra (1085/6 ?) 185 Campo de Pino, lo'cellus (Arbum) (1086) 185 Campus Muchus (Arbum) (1086) 185 Candidus (Iadera) (1072) 127, 128, (1095) 206 - , prior Iaderae (1075) 138, (1075/6) 153 Cando (Iadera) (1070) 121 (1078) 168, (cca 1097) 207 Cando, presbyter Veglensis (1018) 55 Candulus, presbyter et monachus s. Johamnis Belgradensis (1070-76) 151 iCandussus, presbyter Absarensis (1018) 57 Canialbus (Ragusium) (1050-55) 81 Caplaco, locellus (Arbum) (1086) 185 Capsalus (Arbum) (1086) 185 Caputa, cf. Duimus Charabiga (1070-76) 151, (post 1076) 156 Carauia, presbyter Spalatensis (1040) 74 Carbone (Carboni), cf. Petrus Carento, servus (852) 6 Carosus (Ragusium) 1023) 64 Casanus, filius Butirani (918) 27 Casarus (post 1080) 175, 177, (post 1090) 192 Casilina, cf. Duimus, Petrus Cassan, terra ad Salonam (saec. XI in.) 53 Rasanagu (Spalatum) (1040) 74 Casta, cf, Andreas Castilanus, cf. Praestantius episcopiu Belgradensis Castrica (Castricia), cf. Drago Castricca, uxor Petri prioris Spalati (saec. XI ex.) 210 Catharum (cca 928) 37, Katarinensis civitas (743) 1, (1022) 61, Catera civitas (1076) 143, Catharitanus episcopus (cca 925) 31 Chateina, abbatissa monasterii s. Bene dict! Spalati (1068) 110 Catilli, locus (Arbum) (1086) 185 Cattus, cf. Maius Caxila (950 ?) 41 Cdedragus (post 1080) 178 Cechizo, presbyter (post 1090) 196 Ceculus, presbyter (1084/5) 183 Cegayta (post 1090) 195, cf. Petrus Celestinus, frater Pincii (994) 47 Cen'tena, iupa (1078), 163 Ceprigliani, locus (1070) 119 Cepucus, cf. Sabacius subdiaconus Cheran (Cerani), locus (1076) 148, (1070-76) 149 Cercha, frater Uulcothe (950 ?) 42 Cherllicco, cf. Gaudius Cerminicus Breberscicus (1070) 117, 118 de Tugari (post 1090) 174, ; Kerna (1090) 195, cf. Johannes presby ter Cernata diaconus, filius Pradani Pecce (post 1090) 195 Cernec archipresbyter, cf. Plato Cerneca, tribunus Iaderae (1036) 70, 71 , tribunus Iaderae (1067) 108

232

Cerne'cha, cf. Maius tribunus :Cerneta (ladera) (cca 1097) 207 Qerni, cf, Zerni /Kernig, monachus s. Iohamiis Belgradensis (1076) 147 Cernugnuus, filius Vecemiri (cca 1090) 194 Ceruasius, cf. Andreas Cerus., frater Sidicae (1000) 51 Kesenis communitas, cf. Kissa Chesica, locus (1000) 51 Cetina iupa (1078) 160, cf. Centena; cf. iupani Dragomir, Pribinna, Uissenus Cetinscicus, cf. Pribinna, Zetinscicus Ceustizo, servus (852) 6 Giba (950 ?) 40 Cybriulus, cf. Lampredius Cicca (Ciccha, Cicka), filia Doimi et Uekemegae, neptis Madii prioris, nxor Andreae, filii Papae, mater Dornnanae et Uekenegae, abbatissa monasterii s. Mariae Iaderae (1066) 102-104, (1070-72 ?) 129, (1086) 187, (cca 1091) 199, (1095) 204 Cicla (1080) 176, (post 1090) 195 Cilda Lagana (1040) 74 Cillaua niuua, terra (1078) 166 Cimplus, cf. Gregorius Cinicus Tabiscauicus (1000) 52 Cinus, cf. Nyciforus Cyprianus (post 1076) 156, (post 1090) 194, , capellanus (852) 6 , servus (post (1080) 177 Chirinus, cf, Firmariscus Kirae, comes (1075) 142 Cirnecha (Spalatum) (1097) 208 - , filius Duimi prioris Spalati (post 1090) 196 Kirnia (Tragurium) (1075) 138 Cirnotta (post 1090) 196 Ciruica Tobri, cf. Bericinus Kissa, insula et communitas (1071) 124, cf. comes Magolinus Chisus (1000) 52

Ciuicitus Busaichus (1000) 52 Claudus, cf. Duimus Zoppus Cleonia (Cleuna), iupa (892) 24, (1075) 142, (1078) 160; cf. iupanus Zelliricco, comes Dobrizus Climinus (post 1090) 196 Clisa (Clesa, Clixa, Clusa, Clysium) curtis (852) 5, castrum (950 ?) 42, suburbium (994) 47; cf. Sibidrago zuppanus, Florinus princeps, Volennus iudex Clobuceg, (1078) 160 Clonimir (post 1076) 156 , frater Grupti (post 1090) 195 Clusa, cf. Clisa Co acca, frater Martini (950 ?) 41 Cobilach, locus (1090) 194 Cocinus, cf. Desa Columna, cf. Maius prior Comaretum, locus ad ladferam (918) 26 Comiciai, iupanus (852) 6 Comnenus (Isaac), imperator Constantinopolitanus (1060) 85, Cuimanus 89 Constaco. locus (950 ?) 41 Constantinopolis (1060) 88, (1066) 102, (1092) 200; imperatores Constantinopolitani, cf. CoMStantinus VII, Romanus II, Basilius II, Constantinus VIII, Romanus III, Michael IV, Constan'tinus Dukas, Romauus IV, Michael VII, Buthianus (Nikephoros I I I Botaniates), Alexius I Constantinus (Arbum) (1086) 185 - - , (ladera) (1033) 68 , VII, imperator nus (918) 26 Constantinopolita(1060) 86,

, VIII, imperator Constantinopolitanus (986) 45, 48, (1000) 51, (1023) 63 , Monomachus, imperator Constantinopolitanus (1042-44) 75, (1044) 77, (1050) 78, (1050-55) 80

233

 , Dukas, imperator Constantinopolitanus (1064) 98, (Dukyzi) (1066) 102, (1067) 107 , magister de ladera (918) 27 , tribunus de ladera (918) 28 Conustina, territorium (1083) 180 Copriua, flumen ad Rawno (1071) 124 Coqui'cinus, vicus (post 1076) 157 iCorbaustucus, cf. Desimir Corbina (1074) 136 Chortinus, servus (852) 5 Coruus, ef. Petrus Cosrnas, episcopus Besprimiensis (1094) 202 Cosi.se, locus (1078) 160 , Luciscicus (Luscious) (1070) 117, 118 Ss. Cosmae et amiani nons (1070-76) 152 Cotinus (post 1080) 176, cf. Ioannes Couina (post 1076) 157, cf. Iuuaca , filius Negomir (1070-76) 150 , cf. Zouina C(h)ossyca (Chossica), teugo (10701076) 148, 149 Cozzinzani, incolae (post 1080) 175 Crasona, douornik (1070-72) 129 C(h)rastani, locus (1060) 90, (1070-76) 148, 150, (post 1076) 156 Crebesoy (Spalatum) (1040) 74 Cremen (post 1080) 176 Crisana, diaconus (ladera) (1044) 78 Criuali rex (post 1080) 178 Criuizo Nesnu (post 1080) 176 Croati (Chroati, Crouati) (cca 928) 37, (928/9) 39, (950 ?) 40, (1066/7) 150, (1080) 172 Croatia (Chroatia, Chrobatia) (994) 47, (1000) 51- (1060) 91, (1070) 115, 1078) 164, (1097) 208; cf. J duces, reges Croatorum, bani, episcopi Croatenses; dignitates aulae ducis: cf. iuppanus palatinus, camerarius, pincernarius, armiger, macerarius, cauallarius, iupanus comitissae, macerarius comitissae; dignitates aulae rega-

lis: comes curialis, tepci, iudex curiae, postelnic, pincerna, uinotoc, scitnik, ubrusar, duornic, uolar, socolar, psar, uratar; cf. iuppae, iuppani, setnicus, postiuppus Chroatinus (Chrobatinus) (1070) 117, 119, 121, cf. Lut(o)strach, Vechedrag Cropa (Arbum) (1086) 185 Chnuchenna (Chrukenna, Crucona Crucainna), postiuppus (1060) 91, (1070-76) 149, (post 1076) 156, (1060-78) 169, cf. Uitalis Chrucola, cf. Simon Chaualus (post 1080) 173 Cucoa, cf. Bis de Chudali, servus (post 1080) 178 Chudi, cf. Ioannes Chudina, cf. Bratizo Cremene, locus (1078) 160 Crenia, iuppanus (1078) 167 Crenicius, filius Iohannis (107076) 149 Cresamustlo, camerarius secundus (892) 24 Crescetntius, archiepiscpous Spalati (1100) 215 Cresconus, cf. Barbans Cresimir (Cressimir, Chresimir, Crescimir, Cresymir, Crerimyr) II, rex Croatorum (950 ?) 40, (949970) 44, (1066) 105 I l l , rex Croatorum (1000 post 1030) 67, (1066/67) 105, (1069) 113 IV, Petrus (1060) 85, 88, 89, (1050-62) 97, 98, (1066) 101, 102 (1066/67) 104, 105, (1067) 107, (1068) HO, (1069) 113, 114, (1070) 115, 116, 118-121, (cca 1070) 122, (1071) 123, 124, (1072) 126,128, (1070-72 ?) 129, (1072 ?) 132, (1073/74) 133, (1070-76) 148, 149, 152 (1078) 167. (1086) 187 Crina (1066) 101, (1072 ?) 131 Chripinus, locus (1060) 90

234

Cripotim, aqua (1080 ?) 179 Crisana, diaconus Iaderae (1044) 78 Chruchola, cf. Simon, g u d m n a (post 1076) 156 Cuimanus, cf. Comnenus Culiamir (Pagus) (1071) 125 Culium, locus (1070-76) 152 Chulmi (cea 925) 34 Cumas, cf. Ioannes dux

Cumensis

episcopus

Liutwardus

(886/87) 20 Cupan, capellanus Ladislai regis (1094) 202 Curamus, cf. Stephanus Curinus, cf. Joannes Cusma, iupanus Lucae (1070) 121 Kutuno, locus (post 1075) 157

D D-, neptis Dabrae moonachae (1066) 103 Dabelao ( = Dabral), rector ecclesiae s. Michaelis, olim arehiepiseopus Spalati (1074/5) 183 Dabra, monaeha (1066) 103 , mater adoptiva Dabri abbatis (Spalatum) (1078) 165 abragai, presbyter Nasseri (1070-76) 151 Dabragna, abbas s. P e t r i (1095) 204 abraia, episcopu s (1072-72 ?) 129, cf. Dabrana episcopus Dabrainna (1070-76 149 Dabrana (Iadera) 1076) 148 , episcopus Iaderae (1072 ?) 131 , prior Tragurii (1064) 98 , frater Drase (Belgradum) (cea 1070) 122 , filius Petri Lipae (Iadera) (1075/76) 154 Dabraza, cf. TJelconiza Dabresa (post 1080) 176, 178, cf. Strosit Dabreinna, prior (1060) 91 Dabriga (Dabriza, Dabriga), abbatissa monasterii s. Thomae Belgradi (1060-62) 97 Napisimecho (post 1076) 157 , consobrina Prestantii prioris Spa lati (post 1020) 60 Trudalaca (1070-72 ?) 129 Dabriky, filiu s Zurilli (post 1080) 175 Babrina, uxor Nyoolai (post 1080) 177 Dabro (Absarum) (1018) 57 (Arbum) (1018) 54 (Iadera) (986) 46 (Iadera) (1092) 200 , (Vegla) (1018) 55 , abbas s. Stephana Spalati (105060) 94, (1075) 142, (1078) 165, (1083) 182 , archidiaoonus Iadrensis (1076) 146 , diaconus (1000) 52 , diaconus (post 1080) 173, 174, 176 , diaconus (Ragusium) (1050-55) 81 , diaconus Spalatensis (1040) 74 , episcopus Belgradensis (1066) 102 , presbyter (Chafisole) (1018) 56 , presbyter (Spalatum) (1020) 59 , prior Iaderae, filius Bolizae (1066/7) 105 , tribunus Iaderae (918) 28 , tribunus Iaderae, frater Maii pri ons (986-999) 48-50 , tribunus Iaderae (1034) 69, (1036) 70, 71 tribunus Iaderae (1067) 108 , de Bonamuta (1070) 121 , filius Diti, diaconus (post 1090) 174, 195 Graualama (Spalatum) (1020) 59 Laudula (post 1080) 177 , filius Madii (Iadera) (1066/67) 105 filius Nichifori (1075/76) 153, 154 , filius Petrici diaconus (post 1090) 174, 195

235

 Platichlebi (1078) 166 Crincia (Iadera) (1075) 138 , filius Ursani presbyteri (Ragusium) (1050-55) 81 , filius Telina, presbyter (post 1090) 195 Dabrostriaza (1070-72 ?) 129, Tranzani filius iudicator (1070-72) 129 Dabrouilus, setnicus (post 1080) 173, 175, cf. Bolanus Dabrucus, filius Plesi (saec. XI in.) 53 Dalizo Poliscicus (1070) 117, 118 Dalmatia (cea 925) 34, 35, (928/29) 38, (960) 43, (986) 45, (1036) 70, (1060) 88, 89, (1061) 95, (1066) 102, (1066/67) 104, (1075) 137, D. sive Chroatia (1097) 208; cf. arehiepiseopus Laurentius; dux Venetiae et Dalmatiae Dominicus Siluras; catapanus, protoap alarms, stratico Dlmaticum mare (1069) 113 Dalmaticus (1018) 54-57 Dalmatini (950 ?) 40, (1066/67) 105 Damaiai, servus (852) 6 Damanego, cf. Ulcina Daneicus, frater Pisae (1060) 91 -Daniel, sororius Plesi (saec. XI in.) 53 (Spalatum) (1040) 74 Dannulo (Absarum) (1018) 57 Damubius (852) 5 Dauarado, duornieus (1078) 166 Dauseta (Iadera) (1044) 77 Dazina (1000) 52 Debel, cf. Adam Debric, villa (1078) 160 Dedacha, viilanus (1070^-76) 150 Dedo, cf. Priuet Dedochna, presbyter (1073/4) 133 Dedomir, filius Dobrouiti (post 1080) 174 .Dedona, seruus (p. 1080) 177 Deilgazai (Deilgaga, Deugaga) (107076) 148, 150, (post 1076) 156 Delminiensis eccelesia (cea 928) 37 Demago dux, cf. Domagoi

Demetrius, cf. Suinimir Dercislauus (Dircislauus, Dirzislaus) rex, filius Cresimiri II (994) 47, (1000) 51, (1066/7) 106 Desa (post 1080) 177 (Spalatum) (1075) 138 (Tragurium) (1075) 138 , archipresbyter, filius presbyteri Iohannis (post 1076) 157 elericus (Jadera) (1066/7) 105 , filius Cocini (1075) 138 Desciniza, risar (1066/7) 105 Desidana, filia Omnici pastoris (918) 27 Desiderius, pastor (918) 27 Desimir (Nona) (1072) 126, 128 Corbaustuci (1078) 161, 163 , ubrusar (1089) 189, 190 - , filiuts Dreuaro (post 1090) 196 , filius Smullae (1070) 117, 118 Desina (Designa) (1070) 115, (1070-76) 150, 151, (post 1076) 156 (Iadera) (1092) 201 , iudex Iaerae (1095) 206, (cea 1097) 207 ', iupanus (1028) 67 , iupanus Nonensis (1070) 117, 118, 120, (1072) 127, 128, (1073/4) 133 , servus (post 1080) 177 , filius Thessinae (1070-76) 150 Desiz (post 1090) 195 Deuiannus (post 1090) 196 Dillatum, locus (1075-89) 187 Dimitrius, presbyter (1066-75) 143 - , filiug Stocollae (cea 1090) 193 Ditus, cf. Dabrus diaconus Dlanoce, villa (1078) 160 Dobriza, uxor Iohanmis, dad Chroatorum (1070) 119 Dobrizus, comes Cleoneaisis (1075) 142 Dobro, cf. Dabro D o b r o t i (1070-76) 150 Dobrorugu, scitonossa (1066/7) 105 Dobrogoi (1070) 117, 119 Dobrogost (Pagus) (1071) 125 Dobromir (1070-1072 ?) 129, cf. Adamiz, Rudinna, Saracenus

236

 , filius Saraceni (post 1080) 176 Dobrona, scriptor (1085/6 ?) 184 Dobrosia, filius Andreae prioris Iaderae (918) 26 Dobroslaus, filius Gorbinae (1089) 190 - , vir Uekae, filiae Cichae (1092) 200 Dobrouitus (post 1080) 174, cf. Dedomir Doda (ladera) (1066/7) 105, (1070-72 ?) 129, (1095) 206, f. Prestantius Dodauit, uinotoc (1066/7) 106 Doymus, cf. Duimus Dol(l)ani, locus (1060) 90, (1070-76) 149 Dolmaldus (ladera) (1092) 201 Domacca (Belgradum) (cca 1070) 122 Domagoi, dux Sclauorum (872/3) 9, (874/5) 10, 11 Dominicus (Tragurium) (1075) 138 , abbas s. Stephani Spalati (post. 1090) 195 , brauar (1070-76) 151 , diaconus Veclensi s (1018) 55 , episcopus Absarensis (879) 16 , iudicator Spalati (1020) 59, (1040) 74 - , postelnicus (1089) 190 , presbyter et momaehus (1070) 120 , presbyter Iadrensis (1078) 161, 163 , presbyter et monachus (Ragusium) (1050-55) 80 - - , prior Ragusii (1058 ?) 84 , tepci (Berberistich, curialis co mes) (1075) 142, (1070-76) 150, (1078) 167 de Aceto (Arbum) (1086) 185 , filius Dabri diaconi (1000) 52 Dernicius (1070-76) 151 Iustus Veneticus, prior Belgradi (1075) 138, (1076) 146, 147, (cca 1076) 154 Ma cica, presbyter (post 1090) 174 Marra (Spalatum) (1075) 137 Mazzuola, presbyter (1084/5) 183 Pundrulo (Spalatum) (1040) 74

Siluius, dux Venetiae et Dalmatiae et imperialis protoprohedrus (1075) 138 Tichinae (1075/6) 154, (1089/90) 191 Truntanesmaylati (1018) 56 Dominicus ortus (hortus) (Arbum) (1086) 185 Dommanora, lo'cus (saec. XI ex.) 210 Dommicus, presbyter et capellanus (852) 6 Domna(n)na, (Spalatum (1068) 111 , filia Cicchae (1066) 101 Domnius beatus (cca 925) 31 , tribunus Iaderae (986) 46, (98699) 50 ." Drasi (Spalatum) (1075) 138 , cf. Petrus Donatus abbas (950 ?) 41 Dragani, locus (1060) 90 Dracculus, cf. Petrus, Zorgi Dragabuth (1070-76) 148, 149, cf. Sluuina (Luena) de Cerani Dragacai (1070-76) 151, 157 Dragaza (post 1080) 177 Dragazay, filius Semicasin (892) 24 Dragadet, servus (post 1080) 177 Dragana (Draganus) (post 1080) 175 Draganego, cf. Dragonego Dragauitus, cf. Duymus Dragissa (post 1090) 196 Dragisanus presbyter, filius Senniami (post 1080) 173, 176 Drago (Dragus) (Belgradum) (1076) 146, 147, (1070-76) 149, 150 (ladera) (1033) 68 (Spalatum) (1097) 208 , archipresbyter Belgradensis (1076) 146 , episcopus Arbensis (1060) 85, 86, (1066) 102, (1071) 124, 125, , postiuppus (1076) 147 > (Dragaslaus), prior Belgradi (cca 1060) 88, 89, 91, (1060-62) 98 prior Iaderae, (cca 1060) 88, (1066) 101, (1066/7) 105

237

 , prior Iaderae (1070) 121, (1072) 127, 128, 131, (1078) 167-169, (cea 1091) 198, 199, (1092) 200-202, (1097) 204-207 , prior Tragurii (1097) 207, cf. Bra na , tribunus Spalati (999) 49 de Castriga (Belgradum) (cca 1060) 88, (1075) 138, (1070-76) 150 ^ - , filius Duimi Dragauiti (Sapalatum) (1068) 111 -Muti (post 1080) 177 , cf. Duimus Dragolub, capellanus regis Suinimiri (1083) 181, 182 Dragomir iupanus (950 ?) 41 , iupanus de Cetina (1069) 114 Dragonego, duornicus (post 1080) 173, 175, 176, (1085/6 ?) 184, cf. Boledrug, Prodan Dragorad de Seruiga (1070-76) 149, cf. Iohannfes Dragosik, cf. Santaze Dragoslaus (1070-76) 150 Dragoslaus, cf. Drago prior Belgradi Dridistic (1089) 190 Sagorsticus (1089) 189 Dragota, banus (1078) 159 Drasauith (1070-76) 149 Drase (Belgradum) (cca 1070) 122 < (Draze), tribunus Iaderae (1033) 68 Neslane (Spalatuai) (1086) 186 , nepus Zume (post 1090) 195 , cf. Domnius Draselus, frater Moimiri (1060-78) 169 Drasen postiuppus (cca 1060) 91 Draseuie (1076) 147 Drasigna (950 ?) 40 Drasina, iudex (1078) 159 Drasizus, filiaster de Crasano (post 1080) 176 Draugana, cf. Drugana Dretillo cellararius, Raguseus (post 1080) 175 Dreuaro, cf. Desimir ; .

Dridisticus, 'cf. Dragoslaus, Osrima Drinduli, locus (Album) (1086) 185 Driskeuik, cf. Adamz, Zarom Driuaslcnsis ecclesia (743) 1, (1076) 143 Drugana (post 1080) 175, cf. Bolanus , scutobaiulus (1066/7) 106, scutonos (1070) 120, stitanasso (cca 1070) 123, scitnik regis (1072) 127, 128, scutarius regis (1072 ?) 132 , filius Semidragi (post 1080) 175 Tilsto Cossc (post 1090) 174 Drunuzanni, filius Paruacca (1033) 68 Drusba, filius Streiradi (Belgradum) (1076) 148, 149 Druse (1070-76) 150 , filius episcopi (cca 1060) 91 Drusia (Belgradum) (1076) 146 Druznik, Druzinic ded (1072) 127-129 Dubium, praedium (1070) 118 Dubraua (1078) 160 Dubroa Nichiforus (post 1076) 156 Dubrouica (Dubrouicay), locus (1070 .76) 150 Duch, Boemicug vir, episcopus Zagrabiensis (1094) 202 Duculus, cf. Uculus Duimus (Duymus), diaconus, filius Bo ge (post 1080) 173, (post 1090) 174 , potsuppus (1078) 166 , prior Spalati (1078) 166, (1086) 186, (post 1090) 196 , prior Spalati (cca 1097) 208, 209 , ualastelin (Pagus) (1071) 125 Caputa (Spalatum) (1040) 74 Gasline (Spalatum) Claudus (Zoppus) (1068) 111 (1020) (1086) 59, 186

(Spalatum)

Dragauiti (Spalatum) (1068) 111, (post 1080) 176, cf. Drago. Ma nila, Petrana (Spalatum)

- , filius domni Dragi (1068) 112

238

 Grasstis (Spalatum) (1040) 74 - , filius Iezamoza (post 1090) 174 domni Petri (Spalatum) (1068) 112 de Srenine (post 1080) 178

, filius Stresinna (post 1080) 177 de Tule (post 1080) 176 , filius Ualizae (Spalatum) (1068) 111 Dusigrani, abbas s. P e t r i (1086) 186

EJ-jani, locus (cea 1060) 91, (1070-76) 148, (post 1076) 157 Elisius campus (1069) 113, (1078) 163 Epidaurus, cf. Pitauritana ecclesia Eufemia, abbatissa monsterii ordinis s. Benedi'cti Tragurii (1064) 99

F Fabianus, arehiepiseopus Baaciensis (1094) 202 Falco, abbas monasterii s. Petri Arbensis (1060) 85, 86 , presbyter a'tque notarius in insula Tremiti (1050) 78 Falcus ( s a e c v X I ex.) 212 Faletro Stornato, legatus ducis Venetiarum (1097) 108 Fancica, capellanu s Ladislai regis (1094) 202 Fantasia (Arbum) (1086) 185 Farisanus, diaconus Spalatensis (1020) 59 Fasinu, cf. vallis de Faua, cf. Maius Felix, abbas monsterii s. Iohannis ev. Belgradi (cea 1070) 122 JFerna, cf. Stephanus Ficatrioi (Arbum) (1086) 185 Firmariseus Chirini (1000) 51 Firminus. cf. Forminus Flaueico, cf. Postimana Florinus, princeps Spalati et Clisii (1000) 51 Forminus, abbas monstaerii s-, Chrysogoni Jaderae (1070) 120 (Serminus) capellanus ducis Muneimiri (892) 24 (Firminus), episcopus Iadrensis (918) 27, (cca 925)...35, (cca 928) 37, (928/9) 38, 39 (Firminus), episoopus Nonensis (1075) 138, 142, (1087) 186 (Firminus), prior Spalati (1089/90) 191 - , tribunus Spalati (saec. XI ex.) 210 Busica (Spalltum) (1068) 112, (post 1080) 173 Platimissa (post 1080) 173, 176, 177, (post 1090) 174 Pudichino (Spaiatum) (1068) 111 r Salatae (Salatus) (1075) 138, (post 1080) 178 cf. Petrus Forum Simpron (1076), cf. Fulcoinus episcopus I'ranoorum rex Lotharius (852) 4 ,Frapca, rivus (Arbum) (1086) 185 Frugi, locus in valle Pagnana ad Belgradum (1070-76) 151 Fulcoinus, episcopus Fori Simpronii (1076) 146 Fundi, cf. Pandniolum de Fusculus (Iadera) (986) 45 Fuscus (Arbum) (1018) 54 , archidiaconus 70 Spalatensis (1040)

239

- - , diaoonus Spalatensis (1068) 112 , presbyter Spalatensis (post 1020) 61, (1040) 74 , presbyter Spalatemsis (saec. XI ex.) 210 Branza (1075/6) 154

Gricine (Grigina) (Spalatum) (post 1020) 59, (1040) 74 , Pece, filius Minga (post 1080) 174 Pucipani (post 1080) 177 Tiberi (post 1080) 177

G Gabizara, cf. Lampridius Gadatia, filia Petri prioris Spalati (saec. XI ex.) 210 Galius, cf. Madras Galualgi (Arbum) (1086) 185 Gargeuac, torrens (1080 ? ) 179 Garriga, vicus (1070-76) 150 Gastano, cf. Iohannes Gatta, cf. Petrus Gattina, cf. Messana Gaudinus, tribunus Spalati (1075) 137 Gaudius, iudex Spalati (1097) 208 , presbyter et monachus s. Chryso goni laderae (cca 1097) 207 . Cherlicco (Spalatum) (1050) 78, cf. Iohannes Gaunichi, vicus (post 1076) 157 Gausulus (Gauzulus) Prestabarba (Iadera) (1092) 201 , filius Scanaeani (post 1090) 195 , nepos Zune (post 1090) 195 Gebizo, abbas ss. Bonifacii et Alexii, legatus Gregorii VII papae (1075) 139, (1076) 146 Gedinichi, mons (cca 1097) 207 Georgius (Absarum) (1018) 57 (Tragurium) (1064) 98 , diaconus Arbensis (1060) 86 , episcopus Veclensis (1064/5) 100 - - , tribunus de Iadera (918) 28 . , tribunus de Iadera (1067) 108 , u r a t a r (1060) 88 Boffab oici (Tragurium) (1075) 138 , nepos Pinoii (994) 47 Usdischa (cca 1097) 209 , cf. Petrus diaconus Gerardus, cf. Girardus Germanus presbyter, nepos Tamali (post 1090) 195 Geruasius, cf. Ualentinus Gestima (Pagus) (1071) 125 Gimmai, cf. Sauina Gingi, preabyter (1080) 175 Girardug (Giraldus), archiepiscopus Sypontinus, apocrisarius Romanae ecclesiae (1074) 134, 136 Girdana (post 1090) 195 , frater Kernae de Tugar (post 1090) 195, cf. Belata Tilsta Cossa (post 1080) 175 Girdeo, cf. Bilza Girgi (post 1080) 175, 176 , frater Nicolae (post 1080) 174, 177 de Tugari (post 1080) 173 Girnus, filius Prestantii prioris Spalati (post 1020) 60, cf. Zirno Gisilbertus, abbas monasterii s. Stephani Spalati (cca 1070) 123, (1083) 181 Gisus, abbas s. Chrysogoni ladrensis (1056) 83 Gitafacus, cf. Iacobus Giubaz (1000) 52 Godemir, banus (1028) 66, (1066) 67, cf. Heleniza Godostro Serenico (Chafisole) (1018) 56 Goigo (Goizo, Goyzo, Guoigo) banus (1060) 88, 90, 91 (1060-62) 97, 98 Goinego, cf. Uilcano Goyslauus, cf. Suataslauus Gomilia, locus (Bracia) (post 1090) 194 Gorbina (Iadera) (1064/5) 100

240

- - , presbyter (1076) 148, 149 , prior Iaderae (1056) 83 Gothe, locus (1078) 160 Grab, comes Semegiensis (1094) 202 Gradenna (Almissa) (post 1080) 177 Graeci (879) 17, (960) 44, (1050-55) 80 Grassus, ef. Duimus, Nichiforus Graualana, cf. Dabro Graulu. frater Dominici Pundruli (Spa latum) (1040) 74 Graulus (Spalatum) (post 1020) 61 Grebeni, terra (post 1080) 175 Gregorialis, cf. omelia Gregorius s. : reliquiae (1075) 140 Gregorius (1070-76) 149, 150 (Belgradum) (1060) 91, (1070) 122 , abbas s. Chrysogoni Iadrensis (1078) 167, (1095) 204 , abbas s. Petri in Seile, nepos Petri Zerni (post 1080) 174 - - , cancellarius regis Stephani (1089) 190 , episcopus Arbensig (1075) 142 b-- , episcopus Chroatiae (cca 1075) 133, (1078) 159, 161, 163, (1089) 190, (1089/90) 192 , episcopus Iadrensis (1095) 206 , episcopus Nonenais (cca 925) 35, 36, (cca 928) 37, (928/9) 38, 39 - , grammaticus magister (1070) 115 - - , iudex Beigradi (1076) 146, 154 , notarius (1078) 159 I I papa (cca 925) 34 papa (1022) 62 VII papa (1074) 134, (1075) 139, 140, (1076) 143, 145, 146, (1078) 158, 159, (1079) 171, (1083) 180, 181 , potiuph (950 ?) 41 , podiuppus (potsuppus) (cca 1070) 123, (post 1080) 176 , prior Iaderae., protospatarius et stratigo universae Dalmatiae, pro consul (1033) 68, (1034) 69, (1036) 69-71
16 CODEX

, prior Iaderae imperialis patrikyus ac totius Dalmatiae stratigo (1067) 108, 109 -Bassus (Vegla) (1018) 55 Cimpli (post 1080) 174 , films Madii (ladera) (1089/90) 191 , filius Marini (1086) 185 Masca, presbyter (Spalatum) (1068) 111 Scafiule (post 1080) 177 de episoopo (1036) 70, 71 , frater episcopi (Belgradum) (1075) 138 cf. Grubiza Gribiza, nepos de Baza (post 1080) 176 Gricina (Grizzina, Grigina), cf. Fuscus Grigus Seuotic (1070-72 ?) 129 Gromela, cf. Petrus Gruba, films Furci (post 1080) 177 Grubice (Pagus) (1071) 125 Grubiza, filius Gregorii (1092) 201 Grubizus (post 1080) 177 , aurifex (post 1080) 176 Grubin(n)a (950 ?) 40 , capellanus (1073/4) 133 , ricgar (950 ?) 41 Grubitug. Zune (post 1080) 173 Grubo, films Bipirelle (post 1090) 195 Grubona, decanus (1066/7) 106 Gruptus, cf. Clonimir Guilelmus, episcopus Absarensis 1100) 215 Guisenolfus, abbas monasterii in insula Tremiti (1050) 78 Gumai, cf. Petrus Zerni Gurgi, filius Beriuoy (post 1080) 177 Gurgus, cf. Thaissa Gussychius Gussychius, cf. Andreas, Nassemir, Prebinna, Prebinego, Pruuanego, Thaissa Gusterna, terra (Spalatum) (1068) 111 (cca

241


Habraham (post 1080) 173, cf. Abra ham Helena (post 1076) 156 regina, uxor regis Suimimiri (1078) 163 Hencius, cf. Petrus Hiagothne, 'cf. Iagothne Histria (960) 43 Hyculus, locus, cf. U'culiig

I lacobizo Zastobriscicus (1070) 117, 118 lacobus teuso (tepigo) (1070-76) 149, 150 Morsticus (dux Marianorum) (1078) 166, (1076-78) 170, (post 1080) 173, 176, (1089) 189, (1089/90) 191 Gitfaei (1078) 163 , filius Priuanego (post 1076) 157 Iaconus (post 1076) 156, 157 Iadareus (1060) 90 l a d e r a (Zadarensis ciuitas) (879) 16, (918) 26, (986) 45, (999) 48, (1033) 67, (1034) 68, (1042-44) 76, (1064/5) 100, (1066/7) 105, (1067) 107, (1070) 121, (1072 ?) 130, (post 1076) 156; cf. ecclesia (episcopatus) Iadrensis; episcopi: Vitalis, Forminus, Anastasius, Prestantius, Andreas, Pe trus, Andreas; monasteria: s. Chrysogoni, s. Mariae; priores: Andreas, Maius de Columna, Gregorius, Andreas, Gorbina, Maius, Maius, Drago, Dabro, Leo, Nicola, Candius, Drago, Vitaza; , iudices: Martinus, Madius Sege, Dabrostriaza, Designa, Micha tribuni: Anastasius, Nicephorus, Theodosius, Dabro, Georgius, Pa ulus, Prestantiu;, Vitalis, Petrus, Plato, Maius Mara in Saco, Maius Sclitula, Domnius, Iohannes,

Y Lampredius, Niceforus, Ursana, Barba, Drase, Drago, Prestantius, Dabro, Paulus, Andreas, Georgius, Maius, Martinus, Pancella, Petrus, Sergius Dominicus Truntanesmaylati Iaderanus populus (1078) 167 laderenses (1056) 82, 83, (1067) 108 Iadreius (post 1080) 175 , frater Habraham (post 1080) 173, cf. Andreas - , cf. Michazza Iagadeua (1070-76) 149 Iagodnana (Iagoggnani), locus (post 1076) 156 Iagothne (Hiagothne) (cca 1070-76) 151 Iassene, vicus (1070-76) 150 Ybema, servus (852) 6 Yculus, locus (1067) 108, cf. Uculus, Du'culus Ieroslau (cca 1090) 192 Iessenemo (cca 1090) 193 Iezamoza, cf, Duimus Ignatius, patriarcha Constantinopolitanus (872/3) 9 Insula (1042-44) 76 Ioanellus (Arbum) (1086) 185 Iohannis ev. insula (1070-76) 151 Io(h)annes (post 1080) 175 (Absarum) (1070-76) 151 (Arbum) (1018) 54 (Iade;ra) (1044) 78 (Vegla) (1018) 55 , cf. Chreniigius

242

 , abbas monasterii s. Bartholomew (1075) 138, (1078) 161, 163, 165, 167, (1087) 187 , abbas s. Michaelis (1095) 204 , archidiaconus Arbensis (1060) 86 .', archidiaconus Belgradensis (1076) 146 ,archiepiscopus Saioni'tanae ecclesiae (Spalatensis) (cca 925) 29, 34, 35, (cca 928) 37, (928/29) 39 , archiepiscopus Spalatensis (1061) 94 .' , arcbipresbyter Arbensis (1018) 54 - , archipresbyter Arbensis (1060) 86 , archipresbyter Spalatensis (879) 16 - , causidicus regis (1072 ?) 132 , capellanus (1070) 117, 118, (1078) 166, (post 1080) 177, (1084/5) 183 , capellanus archiepiscopi Laurentii 1089/90) 192 i , capellanus regis (1066/7) 106, (1069) 114 , dad (dat) Chroatorum (1070) 117-119 , diaconus (1066-75) 143 - , diaconus, notarius P e t r i Cresimird regis (1071) 124 i- , diacomus Iadrensis (918) 27, 28 , dux Cumas (cca 928) 37 , episcopus Anchonitanus (cca 925) 30, 34 (Rhetorieus), episcopus Traguri> ensis (1064) 98, (1066) 102, (1074) 137, (1075) 142, (1089) 189, (1089/90) 191, (1095) 204, (1097) 207 , eunuchus (1060) 91 , iudicator Iadrensis 201 - , iudicator Spalatensis (1068) 112 VIII papa (874/5) 10, (879) 12-16, (cca 880) 18, 19 X papa (cca 925) 29, 34, 35 , presbyter (874/5) 10, (879) 13-15 (1092) 200,

, presbyter Belgradensis (cca 1070) 122 , presbyter (Ragusium) (1050-55) 80, cf. Lampridius , presbyter Raguseus (post 1080) 175 - , presbyter et monachus (Spalatum) (1068) 111, 112, (cca 1070) 123 -, presbyter (Spalatum) (saec. XI ex.) 210 , presbyter, cf. Desa archipresbyter , prior Absari (1018) 57 , schytanossa regis (1070-1076) 149 , scriniarius sacri palatii (1076) 145 , spataro candidate (Iadera) (1075) 138 , tribunus Arbensis (986) 46 , tribunus Iadrensis (986-99) 50 f -Ataina, prsbyter (1050-60) 94 , filius Calenduli (post 1080) 175 Kernae, presbyter (cca 1090) 193 , consobrinus Chrenigii (1070-76) 149 Cotini (post 1080) 174 Chudi (Tragurium) (1075) 138 Curinus (1000) 52 , filius Dragaradi (1089) 190 . , filius Dudae (Spalatum) (saec. XI ex.) 210 , filius Gastani (post 1080) 173 ~ filius Gaudii Cherllicco presbyter et monachus (Spalatum) (1050) 78 '* Mesagalina (Spalatum) (1068) 112, (post 1080) 173, 174 Muralus (saec. XI in.) 53 , filius Paulellae (post 1080) 175 , frater Pincii (994) 47 , nepos Pincii (994) 44 , filius Pirui, presbyter (Tragurium) (1033) 68 Pitipano (Putipani) (Spalatum) (1075) 137, (post 1090) 195 , avunculus Platonis (1070-76) 152, cf. Truniannus , filius Plesi (saec. XI in.) 53 Podcupioa (1000) 52

243

de Porta (Spalatum) (1068) 112, (post 1080) 177 t Sclauus, monachus (1070-76) 148 Succo (Spalatum) (1020) 59 Taina (Spalatum) (post 1020) 61 , filius Teuderii (Iadera) (918) 26 - , filius Uilcanae brauari (post 1080) 176 , filius Vrsi Boni, ducis Venetiaruni (960) 43 Iodrochina (post 1076) 156 Ysac, abbas s. Stephani (1080 ?) 179 Italia (852) 4 Iuanizus (post 1080) 174 Iuanus, presbyter (saec. XI ex.) 212 Iuanus, filius brauari (post 1090) 196 Iuanziug (post 1080) 176 Iudauech, presbyter de Sichaua (1076) 148 Iudeus (960) 43

lula, cmes palatinus Hungariae (1094) 202 lulia, coniux Raoslaui, regis Diocleae (1058 ?) 84 ' Iunassa (post 1076) 156 Iurai(n)na, filius Petri (1070-76) 150, (post 1076) 156, 157 (Iurana), iupanus de Sidraga (1060) 88, 91, (1060-78) 169, (1070-76) 149, 150 Iuris insula (1060) 88, cf. Zuri lurra, cf. Gurgi, Micha diaconus, Thaisa , iupanus Nonensig (1070-76) 149, 150 lurrina Tenens'cicus (1076-78) 170 Iustus (Vegla) (1018) 55 Iustus Veneticus, cf. Dominicus Iimaga, frater ^ouinnae (post 1076) 157 , consobrinus Ualentini (1070-76) 152

L Labrangua magna, locus (950 ?) 41 jLabusedum ( = Ragusium) (1022) 61, (1076) 143, cf. Ragusium Lachomis regnum (1022) 61, cf. Zahulmia Lacroma (Lacrurnnus, Lacromensis in sula) (1023) 63, (1050-55) 80, cf. monasterium s. Benedicti Ladisclaus rex Ungarorum (1091) 197, (1094) 2 0 2 ' Lagana, cf, Gilda Lampata, cf. Bona Lampredius (Lampridius) (post 1076) 156 ' (Arbum) (1018) 54 (Iadera) (1075) 138 - , filius Andreae (Ragusium) (1023) 64 ~ , filius Bilzae (Ragusium) (1023) 64 , frater Bubani (Ragusium) (105055) 81 Cabriulus (post 1080) 177 de Gabizara (Ragusium) (1023) 64 , filius Micatii monachi (Ragusium) (1050-55) 81 , cognatug Petri abbatis s. Iohannis ev. (1076) 154 Lamprus, cf. Marnacus Lao, cf. Rupes Lasani (Lasany, Lazani) (852) 5, (1078) 160, (1076-78) 170, regale territorhim (1089) 188 Lasca^ presbyter (post 1080) 173 Lastarus, cf. Siruus Laucarani, campus (1075/6) 153 Laurentius (1070) 115, 120 (Vegla) (1018) 55 , arhiepiscopus Spalatensis nuper episcopus Absarensis (1060) 91, (1060-62) 97, (1064/5) 100, (1066) 101, 102, (1068) 110, (cca'1070) 123, (cca 1074) 133, (1074) 137,

244

1075) 138, 141, 142, (1076) 146, totius Dalmatiae et Chroatiae archiepiscopus (1076) 146, (1078) 160, 163, 165-167, (1076-78) 170, (1080) 172, (1084/5 ?) 182, (1085/ /6 ?) 184, (cca 1086) 184, (1086) 186, (1087) 187, (cca 1089) 187, (1089) 189, 190, (1089/90) 191, 192, (post 1090) 174, (1092) 201, (ante 1095) 203, (1095) 204 , diaconus (Arbum) (1086) 185 Laudula, cf. Dabro Lauretum, terra prope Spalatum (1020) 59 Laurum, locus (Arbum) (1086) 185 Lena, locus (cca 1060) 91 L e 0 (Absarum) (1018) 57 (Vegla) (1018) 55 - , episcopus Pales'trinae ecclesiae, legatus Ioannis X papae (cca 925) 30, 34 VI papa (928/9) 38 , presbyter (Vegla) (1018) 55 , presbyter (Ragusium) (1023) 63 - , prior Iaderae imperialis protospatharius ac Dalmatiae catapanus (1067) 107, (1069) 114 Lepa . regina, uxor Suinimiri regis (1078) 164, (1083) 181, 182 Le(s)sani, vicus (post 1086) 156 Liccha, iupp (1071) 124 Lichina, locus prope Salonam. (1052) Liciniatensis civitas (743) I , cf. Uloinium Licinius, episcopus (cca 925) 3 1 , 32 Lilicus, cf. Radouan, Ualeco Limoza (saec. XI ex.) 212, crux de ramo Lipa, cf. Petrus Lisicai (1070-76) 148, (poet 1076) 156, 157, (1060-78) 169 Litouit (Lotauittus), protospatharius

epi to chrussotriclino ypatus et stratigo Seruiae et Zachlumiae (1039 ?) 72, 73 Liutamiro, servus (852) 6 Liuteciai, servus (852) 6 Liutvardus, episcopus Cumensis (886/7) 20 Locarda, cf. Mratimis Loinga, cf. Mucla Longobardi (poet 1090) 196 Longus, cf*. Matlius, Petrus Lotharius, Francorum rex (852) 4 Lube (Belgradum) (cca 1070) 122 Lubidrago (1070-76) 150 Lubiz, servus (post 1080) 177 Lubimir tepci (1089) 189 Lubomir (1080) 174 iupanus de Sidraga (comes) (1075) 142, (1070-76) 150, 151 Lubricata, castrum (1095) 206 Luca, iuppa (1060) 88, 91, (1066/7) 106, iuppani: Priuanego, Uekemir, Uia'chico, Cusma Lucarus (Lucharus) (Spalatum) (post 1080) 177, (1097) 208, cf. Stephanus Luciscicus (Luscicus), cf. Cosma (Cus ma) Lucus, silvula (1072) 128, cf. Lusiz Ludinus, filius Miroslaui (post 1080) 177, (cca 1090) 192 Ludouicus, iuppanus (852) 6 Luena de Cheran, filius Dragabuth (1076) 148, cf. Sluuina de Cerani Lugoperscina, locus (1075-89) 187 Lupus, abbas s. Iohannis ev. Belgradensis (post 1076) 156 Lusiz, silvula in Bravizo cf. Lucus Lutizo, servus (post 1080) 178 Luth(o)strach, frater Chroatini (1070) 121, (1070-76) 150 (1072) 126,

245


cica, cf. Dominicus Maso (Arbum) (1018) 54 Magolinus (Maculinus), comes Arbensis et Kissanus (1071) 125 Madalbertus, episcopus et legatus papae (cca 928) 37 Madinus Martini (Iadera) (1075) 138 Madius (Magius, Maius) (Arbum) (1060) 86 , abbas s. Chrysogoni Iadrensis, monachus Montecassinensis (986) 45 , abbas s. Chrysogoni (1070-76) 149, (cca 1091) 199, (1095) 205, (cca 1097) 207 , abbas s. Iohannis ev. Belgradensis (post 1076) 156, 157 , archidiaconus Iadrensis (1089/90) 191, (1092) 301, (1095) 206 , comerzari (Iadera) (1044) 78 ' , diaconus (Iadera) (1070-72 ?) 129, (1066-75) 143 , diaconus atque notarius (Iadera) (1033) 68 , episcopus Arbensis (1018) 54 - , (Segae) iudex Iaderae (1066) 103, (1066/7) 105, (1070) 121, (1072) 127, 128, (1072 ?) 131, (1075) 138, (1075/6) 153 , presbyter (Vegla) (1018) 55, 56 , prior Arbensis (1060) 86 prior Arbensis (1086) 185 , prior Iaderae atque proconsul Dalmatiarum (986) 45, 46, (986999) 50, (999) 48, 49, - de Columna (1067) 109 (secundus), prior Iaderae (1067) 109 , prior Iaderae (1066) 101, (1067) 108, (1078) 168, (cca 1097) 207, cf. Cieha, Neza, Prestantius epi scopus (Cernechae), tribunus Iadrensis (986) 46, (986-999) 50 , tribunus Iadrensis (1067) 108 , tribunus Mara in Saco (999) 49 , tribunus Sclitula (999) 49 , films Armati (post 1076) 157 Barbagianni (Barbazani), presby ter (post 1080) 174, (1084/5) 183 , filius Barbae (1075/6) 153 Cattus (Arbum) (1060) 86 , filius Cerneca (Iadera) (1072 ?) 130 , cognatus regis Cresimiri, avi Petri Cresimiri (1066/7) 105 Faua (1080) 172, cf. Anna Gallus (Iadera) (1075) 138 Longus (post 1080) 178 , frater Nicifori (Iadera) (1089/90) 191 -- Scola (Arbum) (1086) 185 , filius Zellae (Zallae, Iadera) (1066/7) 105, (1092) 201, (1095) 206 , gener Zellae Prestantii (1092) 201 , cf. Petrus, Petricius, Peza, Trunzannus Mago de Dimigna (Arbum) (1086) 185 Maianus, brauarus (1000) 52 Maifredus, advocatus (Iadera) (1078) 169 Mainardus abbas, ipoorisarius apostolicae sedis (1060) 88, 89, 91, (1061) 95 Malla Uratina (cca 1090) 193 Malcin, locus (post 1080) 173 Malic (1036) 70 Mara in Saco, <?f. Maius tribunus Maracus, servus (post 1080) 177 Marani, cf. Mariani Marcus, presbyter (post 1080) 176 , episcopus Chroatensis (104244) 76 ,cf. Pradanus Margastont (Iadera) (1070-72 ?) 129 Margutius, frater Ursac (Ragusium) (1050-55) 81 Maria, abbatissa eoenob s. Benedicti Spalati (1076-78) 170

246

, uxor Andreae priori Iaderae (918) 26, 27 , uxor Plesi (saec. XI in.) 53 , uxor S. bani (1042-44) 75 - Venetica (918) 27 Marianus, tribunus Spalati (saec. XI ex.) 210 Passara (Spalatum) (saec. XI ex.) 210 Mariani (Marani) (1050) 78, -cf. Berigui (Berigoy) rex (iudex), Jacobus dux, Slauizo rex, cf. Morsticus Marichina, raonacha s. Msriae Iaderae, filia Bonae Medii Segae (1066) 10.) Marina (post 1080) 177 Marimis (Arbum) (1060) 86 . episoopus ecclesiae Spalatinae (886/7) 21 , presbyter (Arbum) (1086) 185 , cf. Gregorius JVIaristicus, cf. Morsticus Marnacus Lampri (Ragusium) (105055) 81, cf. Andreas Marra, cf. Dominieus Marsticus, cf. Morsticu3 Martinus (Absarum) (1018) 57 (Arbum) (1018) 54 (Arbum) (1060) 86 (Tragurium) (1033) 68 frater Coaccae (950 ?) 41 de Iadera ? filius Maurentii, iudicator (1033) 68 , nepos Pincii (994) 47 Stredrago (1018) 56 , archiepiscopus Spalati (994) 47, (1000) 51 , comerciarius Iaderae (1072 ?) 130 - diacomus, cf. Andreas , episoopus Absarensis (1018) 57 , leuita (Iadera) (1044) 78 , presbyter capellanus (852) 6 , presbyter capellanus (1072 ?) 131 - presbyter, frater P e t r i diaconi (post 1020) 60 , presbyter (Spalatum) (1068) 112 , tribunus (Iadera) (1067) 108

, cf. Madinus Manila, uxor Duimi Dragauiti (Spala tum) (1068) 111 Maruno, servus (918) 27 Masca, 'cf. Gregorius - Masitulo, cf. Micha, Pe'trana Massari (Masarum, Ma&aro), mons4 (852) 6, (1078) 160, 166 Mattana, cf. Prodauus Mauni, insula (1069) 113 Maurentras, cf. Martinus de Iadera Mauritius (Vegla) (1018) 55 Maurus, presbyter Absarensis (1018) 57 Mazikyrna, cf. Zanizo Mazzuola, cf. Domnicus Megarus, locus m Tilago (986-999) 50, (1078) 168 Meirane, cf. Mirani Mclata, insula (986-999) 50, (1078) 168 Meleta, insula (1039 ?) 72, :?. Mesabra, locus prope Spalatum (1020) 59 Mesagalina (Spalatum) (1068) 111, cf. Iohannes JNemira Messana Gattina (saec. XI in.) 53 Messia (994) 47, (1091) 167, 168 Metazza (post 1080) 176 Methodius (cca 925) 30 Mezulus (Iadera) (918) 27 Micha (Iadera) (1092) 201 1 , archipresbyter Spalati (1068) 111 , diacoims, Iurrae filius (post 1090) 195 , iudex Iaderae (cca 1097) 207 , presbyter Spalatensis (1068) 112 Masitulo (post 1080) 174 Platimissa (Spalatum) (1086) 186 1 de Suliza, presbyter (cca 1090) 193 Tigala (post 1080) 177 Uetulus (Belgradum) (cca 1070) 122, cf. Belcus Michael (Belgradum) (1076) 146, (1070-76) 150, (post 1076) 156, 157

247

 (Spalatum) (1075) 138 , castellanus (1070-76) 149 , dux hulmorum (cea 925) 34 IV, imperator Constantinopolitanus (1036) 69, 70, (1040) 73 VII, imperator Constantinopolitan u s ( 1 0 7 6 ) 147, (1078) 159 , presbyter Nonensis (1070) 115, 120 , rex Bulgarorum (879) 12, (cea 880) 19 , rex Sclauorum (Diocleae) (1078) 158 Acedelo (post 1080) 173, 174. e Diach . . . (Belgraum) (1075) 138 ; frater Petri (1060) 91 - , filius Tribiseti (1000) 52 de Vtecha (Belgraum) (1075) 138 , cf. Vitalis, dux Venetiarum Mic(h)atius, monachus (1050-55) 81, cf. Lampredius , presbyter (1072 ?) 132 Michazza, avus Petri Zerni (post 1080) 176 , filiu/3 Iadrei (post 1080) 176 Michel (Belgraum) (1070) 120 Michuna, monachus (post 1090) 193 Milesa (post 1090) 196 Milica de Sicirane (918) 27 MilHgai, iuppanus (950 ?) 41 Milodrago (post 1076) 156, 157 Milotech, presbyter (1073/4) 133 Minga, cf. Fuscus Miragca, abbatissa monasterii s. Bene dict! Spalati (1086) 186

Mirane (Mirani, Meirane), vicus (1076) 147, (1070-76) 149, (post 1080) 177 Miraslauus, cf. Miroslauus Mirica (Tragurium) (1064) 99 Miriz, terra (post 1090) 195 Miroslauus (Miraslauus) (post 1080) 173, 174, cf. Ludinus, Tollanus Mislav, dux Chroatorum (cea 839) 3, 5 Missia, cf. Messia Mitrocaput (Ragusium) (1050-55) 81 ploica, postelnicus (1083) 181, 182 Mogoruici (1060-62) 97 Moimir (1060-78) 169, cf. Draselus Mons Casinus (986) 45 Mons Grassus (post 1090) 195 Morsticus (Marsticus), cf. Iacobus, Rusinus Mozaua, aqua (1072) 126 Mratinus Locarda (1080) 176 Muchus, Campus - (Arbum) (1086) 185 M u d a Longa, locus (post 1080) 176 Muncimir, dux Chroatorum (982) 23, 24, (1075) 141 Muragol (Muraculum), locus (1060) 91, (1070-76) 151 Muralus, cf. Ioannes Murca (Murcha), soror Pin'cii (994) 47 , amita Plesi (saec. XI in.) 53 Murcilianum, locus (saec. XI ex.) 210 Murcs, diaconus (Arbum) (1018) 54 Muro4vIani, villa (Pagus) (1071) 124 Murula (Sclavonic Stenice) castrum (1071) 124 Musan (1070-76) 148, (post 1076) 156, 157 Mutimir Sidrasoicus (1070) 117, 118 Muto, cf. Petrus Mutus, cf. Dragus

N Nabrese, locus (1060) 91, (post 1076) 156 Nabriiskic (Na briiskic), lo'cus (107076) 150, (post 1076) 157 Nache, vinea (post 1090) 195 Nacle, locu s (post 1080) 173, cf. Boledrug. Nadeia (post 1090) 195 Naieza, cf. Tomirug Nalosai Nasseri (107-76) 151

248

Napisdimecho, cf. Dabria Naplata (Spaiatum) (1068)) 111 Narach, locus (1076) 156 Narentum (post 1080) 177 Nascanco, uaticella (Arbum) (1086) 185 Nasezaii, servus (852) 6 Nassemir Gussichius, monachus s. lohannis ev. Belgradensis (1070- 76) 150, 151 Nasseri, locus (1070-76) 151, cf. Nalosai Nasseri, Sumochui Nasseri, Vlosy Nasseri Na Sumoch, territorium (107076) 151, cf. Sumochui Nasseri Natale (Arbum) (1086) 185 Nebistan (post 1080) 178 Nedamustlo, servus (852) 6 Negouan (Negauan) (1070) 117, 119, (1076) 147, (1070-76) 149 Negomir, cf. (Jouinna Negozai (post 1080) 177 Negulus (Belgradum) (cca 1070) 122 Negusius Podcupica (1000) 52 Negutia, camerarius (852) 6 Neimiuir (1060) 90 Nemira Mesagalina (Spaiatum)- (post 1068) 112 Nemustlo, iuppanus (852) 6 Nepostoy (1070) 115, 120, (1073/4) 133 Neslane, cf. Drase Neuad (post 1090) 195 Neumae insulae (1071) 125 Neuprat (Neupret) , (1066) 103, (107072 ?) 129, (1092) 201 Nez(z)a, filia Madii prioris Iaderae (1089/90) 191 Niciphorus (Nicephorus, Niceforus, Nikiforius, Nychiforus) (post 1076) 156 (Arbum) (1018) 54 (Arbum) (1086) 185 (Iadera) (1072) 127, 128, (1075) 138 (Spaiatum) (1075) 138 , diaconus (Ragusium) (105055) 81 - - , prior Spalati (1040) 73 , tribunus Iadrensis, socer Andreae

prioris (918) 26 , tribunus Iadrensis, (986) 46, (986999) 50 , filius Andreae prioris Iadrensis (918) 26 , nepos Cini (post 1090) 195 Grassus (post 1076) 156 , frater Madii (Iadera) (1066/7) 105 , filius Telina (post 1080) 177 , cf. Dabro, Dubroa Nic(h)odemus (Spaiatum) (1068) 111 , prior Spalati (post 1020) 61 Nicolaus (Nycolaus, Nikola, Nycola), archidiaconus Belgrademsis (cca 1070) 122 , capellanus regis Suinimiri (1078) 165 I papa (858-67) 8, (873/75) 9 II papa (1060) 88, (1061) 95 , prior Iaderae et stratigo (1064/5) 100 < , dominus Cypriani (post 1080) 177 , servus (post 1080) 174, . 177, cf. Dabrina Girgi Nictla (post 1090) 194 Niua, cf. Cillaua Nobiles, cf. Petrus Nona, civitas (1066/7)' 106, (1067) 107, (1069) 114, (1070) 115, 119, (1072) 127, 128, (1070-76) 149; curtis (1042-44) 76; cf. ecclesia (episcopatus) Nonensis;

episcopi: Theodosius, Aldefreda, Gregorius, Rainerius, Forminus (Firminus), Andreas; iudex: Saluisclauus Nonerises iuppani, cf. Bolemir, Adam, Iurra, Desina Nonenses incolae (1028) 67 Norata, filia Plesi (saec. XI in.) 53 Noratus, presbyter (Ragusium) (105055) 81, cf. Andreas Normanni (1075) 138 Nosdra, frater Iohannis Sclaui (1070 76) 148

249


Obrouizo, locus (1028) 66, (1066-75) 143, cf. Abrauicium, Brauizum Odelitteras, cf. Petrus Oderisius, abbas monasterii Montecassinensis (1091) 197 Odolbertus, abbas (Iadera) (918) 27 Oliuerius (post 1090) 174 Olmisium, locus (post 1090) 174 Olmissani (post 1080) 177 minicus Calbaroro, pastor Andreae prioris laderae (918) 27 Orbasius, filius Plesi (saec. XI in.) 53 Orbazai, cf. Benedictus Oreochoa, locus (post 1080) 177 Oreschie, locus (950 ?) 42 Orso cf(. Ursus Osici, villa (1078) 160 Osrigna banus (950 ?) 41 Osrina Dridisti'cus (1089) 189 Osrizzus, podsuppus (post 1080) 176 Oatrogh, villa (1078) 160 Otma (Pagus) (1071) 125 Otto, dux Veneticorum ac Dalmaticorum (1018) 54-57 Ozanulo, zuppanus (852) 6

P Pacialio luncesia (892) 24 Pagamellus (saec. XI in.) 53 Pagnana vallis (1070-76) 151, 152 Pagus, insula (1071) 124 Palestrina ecclesia, cf. Leo episcopus Palude (Paludum), locus prope Spalatum (1020) 59, (saec. XI ex.) "210, cf. ecclesia s. Mariae de Palundusulus, cf. Paulus, Petrus Pancella, tribunus laderae (1067) 108 Pandtniolum de Fundi (saec. XI ex.) 210 Panesa, presbyter (post 1090) 196 Pangratius, nepos Pincii (994) 47 Panisanum, terra prope Spalatum (1020) 59 Pannonia (1092) 200, cf. Ladislaus rex Papa, cf. Andreas, Cicca Paruacca, cf. Drunuzanni Passara, cf. Marianus Patraca, diaconus (Ragusium) (105055) 81 Patriarcha (Arbum) (1086) 185 Paulella (posft 1080) 175 Pauligo (950 ?) 40 Paulinus, monachus (post 1090) 195 , presbyter (post 1080) 176 , nepos Pincii (994) 47 Paulus (Iadera) (1095) 206 (Pagus) (1071) 125 (Spalatum) (1097) 208 , archiepiscopus Spalati (1020) 59, (post 1020) 61, (1078) 165 , tribunus Iadrensis (918) 28 Acina (post 1080) 178, (post 1090) 195 -de Bilia (Arbum) (1070) 115 filius Palunduzuli (post 1090) 194 Pazina (1000) 52 Peca, cf. Fus'cus Pecani- villa insulae Pagi (1071) 124 Pecce, cf. Cernata, Praanus Pecchai (post 1076) 156 Pechiga, locus in Postimana (cca 1097) 207 Peciazitus, cf. Trimonius Pelagius, cf. Prestantius Pelestrina, cf. Palestrina Peralus, nepos Pincii (994) 47 Perinna, servus (post 1080) 178 Perstriph (950 ?) 42 Peruana, filius Stephani (Ragusium) (1023) 64 Peruanus Puci (Ragusium) (1050-55) 81 Peruno, locus ( 1090) 193

250

Petalium, cf. Putalium Petra, locus (saec. XI ex.) 210 inpinta, locus Spalati (post 1068) 112 Petracca (post 1090) 194 Petralus (1000) 52 Petrana (Tragurium) (1040) 74 , advocatus (Spalatum) (1086) 186 (Petrainna) Armati (Belgradum) (1060) 91 Casilina (Spalatum) (1040) 73 , filius Duimi Dragauiti (Spalatum) (1068) 111 Masitulo (Spalatum) (1040) 74 Scurpune (post 1080) 176 . Petratia, filius Stefanizi (post 1080) 174 Petrig, (Petriz,Petrizo) (Pagus) (1071) 125 < Pezenego (Iadera) (1066-75) 143 filius Trunzasni (1066) 103 .i cf. Petrus Zerni Petrica (1070-76) 150 Petricius, filius Madii (Belgradum) (1076) 154 , cf. Dabro diaconug Petrizani, locus prope laderam (107072 ?) 129 Petrigna (Petrinna) Anastasii, cf. Prestantius , filius Andreae (Iadera) (1095) 206 , frater Madii (1092) 200 de Proboi Armati (Belgradum) (1075) 138 Petris (saec. XI ex.) 212 Petritus, cf. Dabrus Pelrona (1072) 126, 128 Petronus, filius Plesi (saec. XI in.) 53 s. Petrus (cea 925) 31 (Romana sedes) (1075) 140 Petrus (Absarum) (1018) 57 (Ragusium) (1023) 64 (Ragusium) (1050-55) 81 , frater prioris (Spalatum) (1097) 208 (de vico Treigigi) (post 1076) 156 (Vegla) (1018) 55

, abbas monasterii s. Benedicti in insula Lacrumna (1039 ?) 72, (1050-55) 80, (1058 ?) 84 ' , abbas monasterii s. Ghrysogoni laderae (1064/5) 100, (1066) 101, (1067) 107, (1069) 113, (1070) 115, 116,120, 121, (1072) 127, 128, (1072 ?) 130, (1074) 136, (106675) 143, (1075/6.) 153 , abbas monasterii s. Ioharanis ev. Belgrad! (1076) 146, (1070-76) 147-152, 154 ~ , abbas s. Nicolai (1095) 204 , archidiaconug (Spalatum) (1068) 111, (cca 1070) 123, (1084/5) 183, (1089) 189 , archiepiscopus Ragusii (Pitauritanae sedis) (1076) 143, (1078) 158, (1100) 213 , archiepiscopus Spalatensis (Salonitanus) (852) 5, (892) 23 , archipresbyter (Iadera) (986) 46 , banus (post 1090) 174, 196 , capellanus (1070) 115, 120, (1078) 159 , cardinalis, legatus apostolicae se dis (1078) 158, 165 , comerciarius (Iadera) (1072) 127, 128, cf. Prestaintius , decanus (1078) 166 , diaconus (Arbum) (1018) 54 - - , diaconus (Iadera) (1034) 69 , diaconus, frater Andreae prioris laderae (918) 27 , diaconus et notarius Ragusii (1023) 64 . diaconus, frater Georgii (Ragusi um) (1050-55) 81 - , diaconus (Spalatum) (post 1020) 60 , diaconus, bibliothecarius et cancellarius ap. sedis (1076) 45 , episcopus Absarensis (1066) 101, 102 , episcopus Arbensis (986) 46 , episcopus Arbensis (1095) 204 ' , episcopus Croatensis (1086) 187

251

- , episcopus Iadrensis (1044) 77 , episcopus Veglensis (ante 1095) 203, (1095) 204 , iupanus de Sidraga, filius Semiviti (1069) 114, (1072 ?) 130, 131, (post 1076) 156 , iudex Belgradensis (cca 1070) 122 , iudex regalis curiae (1069) 114 , leuita (Arbum) (1018) 54 , leuita (Iadera) (1044) 78 , monachus (Ragusium) (1023) 63 , pastor (918) 27 , presbyter (Absarum) (1018) 57 , presbyter (Arbum) (1086) 185 , presbyter (Nona) (1070) 115 , presbyter (Spalatum) (cca 925) 35 , presbyter (Spalatum) (1068) 111, (1089) 189 , presbyter et monachus de Tremitana insula (1023) 63 - ,. presbyter (Vegla) (1018) 55 , primicerius (Spalatum) (cca 1070) 123 , prior senior Spalati (1097) 208, (saec. XI ex.) 210 , subdiaconus (Spalatum) (1097) 208 , tribunus Iadrensis, socer prioris Maii (986) 46, (986-99) 50 , tribumus Iadrensis (1067) 108 , tribunus Spalatinus (986) 46 , zuppanus (892) 24 , filius Andreae prioris Iadreae (918) 26 Arebacoli (Ragusium) (1050-55) 81 Bela, prior Tragurii (1075) 138, (1078) 166, (1097) 208 de Belata (Iadera) (1036) 70, 71 de Bonemute (1073/4) 133 Candianus, dux Venetiarum 43 Carbone (post 1090) 174 Cegayta (post 1080) 177 Cerni (Cerni, Zerni), Gumay filius (1080) 172, (1080 ?) 179, (1085/6) (960)

184, (Petriz-o) (cca 1090) 192, cf. Anna, Michazza Ghaida, monachus (1070-76) 149 Coruus, presbyter (1050-60) 94 Cresimir rex, cf. Cresimir IV , filius Dabreinnae prioris (1060) 91 , filius Domnii (Spalatum) (1075) 138 Dracculus (post 1080) 187 Formini (Vegla) (1018) 56 : Gatta (saec. X I in.) 53 Gromela (Nona) (1072) 126, 128 - Hencius, s. Marci diaconus et ducis Dominici Siluii capellanus (1075) 138 Lipe (1075/6) 154 Longus (post 1076) 156 Macica (Spalatum) (post 1020) 61 , filius Madii (post 1076) 157 de Muto (post 1080) 176 de Nobilibus (Belgradum) (1076) 154 Odelitteras, diaeonu s Absarensis (1018) 57 filius Palunduzuli (post 1090) 194 Piseniza, presbyter (post 1080) 173, 174 filius Rosae, presbyter (107076) 152 filius Salati (post 1080) 173 -- Slaba, prior Ragusii (1050-55) 80 socer Uekae, filiae Cich'ae (Iadera) (1092) 200 , cf. Budinna, Duimus, Iurainna, Pribitreco, Stano, Sisinus, Ualentinus Pezenego, 'cf. Petrizo Phodrupglane, locus ad Salomam (1000) 51 Picna, presbyter (post 1080) 173 Pincius, consanguineus Stephani imperatoris Bulgarorum (994) 47, (1000) 52, cf. Armonius, Pollemius, Ioannes, Paulinus, Celestinus,

252

Murca, Petralus, Martinus, Alexan der, Georgius, Pangratius, Plessus Pino, cf. Gampo de Piruanego, iuppanus de Lua, cf. Priuanego Pirno, cf. Johannes Tragurinus Pisa, cf. Daneicus Pseniza, cf. Petrus Piesachani, locus (post 1076) 156 Pissi Rit, promunctorium (post 1080) 174 Pisutel, piscator seu gripator (ladera) (1056) 82 Pitabritana (Pitauritana) eclesia .(= Epidauritana) (743) 1, (1022) 61, (1076) 143, cf. eclesia Ragusina Pitipano, cf. Ioannes Plachabui (1070-76) 151 Plane, cf. vallig Plane (Arbum) PJagini, mons (Arbum) (1086) 185 Platichlebi (Platuchlebu) (Spalatum) (1040) 74, cf. Dabro Platimissa diaoonus Spalati (1040) 74, cf. Forminus, Dabro Plato, (1070-76) 152, cf. Iohannes, Uitaga dictus Bonus Barrus (1060) 93 , filius archipresbyteri Ceraec (1070-76) 152 < tribunus, frater Iohannis tribuni Arbesani (986) 46 Platus (ladera) (1066) 103 Plesus (Plessus), filius Pincii (994) 47, (1000) 51, (saec. X I in.) 53, cf. Dabruccus, Orbasius, Petromus, Io annes, Norata, Maria Podboi, piscator seu gripator (1056) 82 (ladera)

Podcupica, cf. Ioannes, Negusius Podspilize, locus (post 1090) 195 Pola, civitas (960) 44, (1036) 70 Polatum, (Polatensis ciuitas) (1076) 143 Poliscicus (Polsticus), cf. Dalizo, Uisenus, Uratina (743) 1,

Pollemius, frater Pincii, consanguineus Stephani imperatoris Bulgarorum (994) 47 Polludusa, cf. Zorgi Popinus, presbyter Spalatensis (1068) 112 Porcarus (post 1080) 178 Porod, locus (ad Spalatum) (950 ?) 41 Porta Dominica (Tragurium) (1064) 99 Porta, cf. Iohannes de Portami, locus (Arbum) (1086) 185 Postellio, servus de Massaro (852) 6 Poslerulensis, cf. Sergius Postimana (Pustimanum, Pustimana) (1067) 108, (post 1076) 157, (cea 1097) 207, cf. Flaueico Potecario (852) 6 Potmerie, locus (950 ?) 41 Pracho, cf. Ualentinus Speri Praan, duornicug (post 090) 195 , frater Marci (post 1080) 175, 198 * Pecce (post 1090) 195 , filius Semidragi (post 1080) 175 Prasca, cf. Stephanus, Uilkizo Prasiz (post 1080) 176 Prebinego, cf. Andreas Gussichius Prebinna, filius Beroe (post 1076) 156, 157 , frater Chaleinae (1070-76) 150 - , Gussichii, filius Pruuanego (107076) 149 Preda (post 1080) 177 , filius Stepaniti (post 1090) 196 , frater Uilcumir (cca 1090) 193, 194, (post 1090) 195 Prelug (Pagus) (1071) 125 Premicco (950 ?) 41 Prestabarba, cf. Gauzulus Prestantius (Belgradum) (1076) 146, (1070-76) 149, 150, (post 1076)" 156, 157 , castellanus (post 1076) 157 domnus (1000) 52 , episcopus Belgradensis (?) (950 ?) 41 , episoopus Belgradensig (1060) 91, (1076) 145, 146, 154, (episcopus

253

Castilanus) (1074) 137, (1075) 138 , episcopus Iadrensis (1067) 108 , episcopus Iadrensis (cea 1097) 207 - , prior Spalati (post 1020) 60, (1050-60) 94 , tribunus Iadrensis (918) 28 , tribunus Iadrensis (1034) 69, ~ (1036) 70, 71 , tribunus Iadrensis (1067) 108 ' Doda (1072) 128 , frater Madii (Belgradum) (1060) 91 , p t e r Pauli arehiepiseopi Spalatensis (1020) 59 Pelagius, iudex insulae Braciae (1078) 159 , frater P e t r i comerzarii (1072) 127 - Petrignae Anastasii (Belgradum) (1075) 138 Pretilia, iuppanus (852) 6 Pribidrug, postlnik (1072) 127, 128 Pribimir, uicarius regis (1085/6 ?) 184 Pribilus, servus (post 1080) 177 Pribyna, banus (1066/7) 106 Pribmna Cetinscicus (Cetinensis iuppa nus comes) (1075) 142, (1078) 163, cf. Stephanus Pribinego (post 1076) 156 Pribistrius (post 1080) 173 Pribhreco, filius Petri, zuppanus (892) 24 Prisinacco (918) 27 Prisna, maecerarius zuppanus (892) 24 Priuanego (Piruanego), iuppanus de Lucca (1060) 88, 91

-- , cf. Iacobus Priuet Dedo (post 1080) 176 Priuidrug (950 ?) 40 Priuona (950 ?) 40 Priuonego (Pagus) (1071) 125 Proboi Armati, cf. Petrigna Proculus, frater Ursaici diaconi (Ragusium) (1050-55) 81 Prodana (Arbum) (1086) 185 Prodanus (1000) 52 (Nona) (1070) 115, 120 (Spalatum) (1097) 208 , duornicus (post 1080) 173, 174 , iuppanus (1072) 127, 128, (1072 ?) 132, (1073/4) 133 , presbyter (post 1080) 173 , filius Draganegi (post 1090) 194 , nepus de Mattana (post 1080) 176 Prsali, locus (Arbum) (1086) 185 Pruada, zuppanus cauallarius (892) 24 Pruoma (1092) 201 Pruuanego, cf. Prebinna Gussichius Pucipanus, cf. Fuscus Pudichino, cf. Forminus Pudisinus, cf. Teoorus Pultago, locus ad Iaderam (918) 26 Pundrulo, cf. Dominicus Pupazuso, cf. Tessen Puppina, presbyter (saec. XI in.) 53 Puscus, cf. Peruanus Pustica, territorium in Lazani (107678) 170, (1089) 189 Pustimana, Pustimanum, cf. Postimana Putalium (Petalium) (852) 5, (892) 23, (1075) 141 Putipanus, cf. Iohajmes

R Rabiosa vallis (1066/7) 106, Rac (1085/6 ?) 184 Raccana, servus Usemiri de (post 1080) 178 Racche (950 ?) 40 Raccinico, locus (cea 1090) Radabano, iuppanus (1050) (1067) 107 Subbenzani Radanech, presbyter de Sichoua (107076) 149 Radaniga (post 1076) 156 Radomir (Radamir) (Nona) (1072) 126, 128 Radoniza (1028) 67 Radosichy, villa (1078) 160

193 78

254

Radoslaus (Radaslauus) (1070-76) 148, (post 1076) 157 de Narento (post 1080) 177 , rex Diocleae (1058 ?) 84 Radouan (Radauanus) (post 1080) 177 , nepus Lilici (1070) 115-120, cf. Ualeco * , filius regis Suinimiri (1078) 165, (1083) 181, 182 RauMa, territorium regale (1083) 182, (1089)) 190 Ragusium (Ragusa) (1023) 63, 64, ef. Labusedum cf. eeclesia Ragusitana; archiepiscopi: Andreas, Vitalis, Pe trus; prior Petrus Slaba Ragusei (139 ?) 72, 73, (1074) 134, (post 1080) 175, cf. Iohanmes Rainerius, episcopus Chroatensis (Nonensis) (1060) 91, (1060-62) 97, 98, (1064/5) 100, (1066) 102 Rarara (post 1080) 176 Rarinacco (918) 27 Rasochatiga, locus (1060-62) 97 Rauigai, presbyter de Assericha (107076) 151 Rawna, locus (1071) 124 Remanano, locus (1086) 185 Repusina, locus (1000) 52 Rasinicus (Chafisole) (1018) 56 Rethoricus, cf, Ioharunes episcopus Tragurii

Riuoaltum (960) 43 Roccius, abbag (1023) 63 Rogoua, locus ad Belgradum (1060) 88, 90, cf. monasterium s. Iohannis evangelistae Roma (1071) 123, (1074) 134, (1078) 158, (1079) 171 Romani (cea 928) 37 Romanus II, imperator Constantinopolitanus (960) 43 III, imperator Constantinopolitanus (1028) 66, (1033) 67, (1034) 68 IV, imperator Constantinopolitanus (1070) 115, 116, 118, 119, 121 Roretum, territorium ad Belgradum (1070-76) 151 Rosa, urbs (743) 1 Rosa, socrug Treigii (1070-76) 151, 152 , cf. Petrus presbyter Ruculus (Spalatum) (saec. XI ex.) 210 Rudinna, filius Dobromiri (1070-72 ?) 129 Rugota (Rugata) (1070) 115, 120, (post 1090) 174, 195, cf. Tnmzanni Runtinus, presbyter (post 1090) 174 Rupes 174 Rusellus, filius Souinnae (cea 1090) 193, 196 Rusinus Morsticus (post 1080) 177, (post 1090) 196 (qui dicitur Lao) (post 1080)

S >., banus et imperialis protospatarius * (1042-44) 75 Sabacius (Belgradum) (1060) 91 , archidiacomus (1075) 138 , subdiaconus, filius Cepuci (post 1080) 175 Sablata, locus (prope Iaderam) (1066/7) 106, (1067) 107 Sabulum, locus (1000) 51 Sacalaristich, cf. Aprigo Sagoleus, servus (852) 5 Sagorsticus, cf. Dragoslaus, Ulcina akerani, territorium (1070) 121, cf. Sicirani Salatus, cf. Forminus, Petrus Saline, locus (ad Salonam) (post 1080) 173, (post 1090) 174, 194 Salona (cea 925) 31, (950 ?) 41, (1078) 166, (post 1080) 176, (1089) 189; eeclesia (arehiepiseopatus), cf. ec-

255

clesia Salonitana; archiepiscopi, cf. archiepiscopi Spalati; monasteria: m. s. Moysi, s. Nicolai Saluisclauus, iudex Nonensis (1069) 114 Sancta Maria, terra (post 1020) 59 Sanctus Martinus de Zonchetto, locus (1100) 213 Saniuenus (Iadera) (1033) 68 Sansigo insula (1071) 125 Santaze Dragosik (Iadera) (1070-72 ?) 129 Sapana, piscator seu gripator (Iadera) (1056) 82 Saracenus (Saraginus, Sracinus), sitni'cus (1070) 117, 118, 120 , filius Dobromiri (1070-72 ?) 129 Sarubba, iuppanus et ded (post 1080)) 177, (post 1090) 174, 196 Sassu (Spalatum) (1040) 74 Satilie, locus (ad Salonam) (post 1080) 173, (post 1090) 174 Sauida, risar Iacobi ducis Marianorum (post 1080) 173 Uratinna de Malla (cca 1090) 193 jSauina, uxor Gimmai (Iadera) (1034) 69 Saxones (cca 925) 34 Sbina, frater Tomizay (cca 1090) 193 Scafiula, cf. Gregorius Scanacanus, cf. Gausulu s Scarana (1090) 195 Scardona, cf. ecclesia Scardonitana Schulcha, locus (1000) 52 Scidinna, filius Thessinae (1070-76) 150 Sciro, mons Arbi (1086) 185 Sclauinia (Sclauonia) (cca 925) 30, (1091) 198 Sclaui (874/5) 10, Sclauini (cca 925) 30, (1039 ?) 73, (1061) 96, Sclauoram comes (879) 12, Sclauorum (Chroatorum) rex (1076) 147, Sclauorum (Diocleae) rex (1078) 158 Sclauus, cf. Ioannes Sclepus, cf. Andreas

Sclitula, cf. Maius tribunus Scliuinich (Sliuinich) fons in Braiiizo (1072) 126, cf. Sliunicus Scoderum (Scodrinensig civitas)) (743) 1, (1076) 143 Scurpuna, cf. Pe'trana Sdedrug, filius Stefanizi (post 1080) 174 Sedesclauus, comes Sclauorum (Chroa torum) (879) 12 Sega (1070-72 ?) 129 , cf. Madius, Petriz Seimolli, duornich (post 1076) 156 Sekyriza, locus (cca 1097) 209 Seile, locus (1080) 172, cf. monasterium s. Petri Sema, diaconus (Spalatum) (1040) 74 Semegiensis comes Grab (1094) 202 Semigiensis comitatus (1094) 202 Semianus (post 1080) 173, 175 Semicasin^ cf. Dragazay Semidrago (post 1080) 173, cf. Drugana, Pradanus, Uilkizo Semina (post 1080) 176 Semisima (918) 27 Semiuitus Petrus (cca 1070) 122 , pater Petri iuppani de Sidraga (1072 ?) 130, 131 Semnica (post 1090) 195 Sepalato (Tragurium) (1064) 98 Seraia, presbyter (1070-72 ?) 129 Serenico, cf. Godostro Serennine, villa (1078) 160 Sergius (Arbum) (1018) 54 (Iadera) (1072 ?) 130 , tribunus Iaderae (1067) 108 , filius P e t r i (Iadera) (1036) 70 Posterulensis (1066) 103 Serminus (== Forminus), diaconus capellanus ducis Muncimiri (892) 24 Serrius (Iadera) (1075) 138 Servia (1039 ?) cf. Litouit (Lotauittus), Seruuliae regnum (743) 1, Sorbulia (1022) 61, Sorbuliae regnum (1076) 143 Seruiga, locus (1060) 90, (1070-76) 149

256

Sestrulle, locus (950 ?) 41 Seuischane, locus (107076) 150 Seuotik, cf. Grigus Sibidrago, zuppanus Clesae (892) 24 Sibinicum (Sibiniquum, Subenicum) (1066) 102, (1078) 166, (1089) 189 Sichaua (Sichoua), locu s (1060) 91, (1076) 148, (1070-76) 149 Sicirani, lo'cu s (918) 27, cf. Sakerani Sidica (1000) 51, 52, cf. Cerus Sidinna (1070-76) 150 Sidraga (Sydraga), iuppa (1060) 88, 91, cf. Petrus iuppanus , locus (1060) 91, (1060-62) 98, (1076) 157 Silagus (1074) 136, cf. Tilagus Silua, insula (cca 1091) 198 Siluius, cf. Dominicus Simon (Symon) (1070-76) 151 , presbyter (1083) 181, 182 Chruchola (saec. XI in.) 53 Siniee (post 1080) 176 Sirnouniza, locus (post 1080) 177, (cca 1090) 193 Siruus, filius Lastari (saec. XI in.) 53 Sisca (Arbum) (1086) 185 Sisciana ecclesia (cca 928) 37 Sisinnus, filius Petri (Ragusium) (1023) 64 , cf. Buzini, Margucius, Ursacius Sismanus, imperator Bulgarorum (994) 47 Sittimir, cf. Tessenus Slaba, cf. P e t r u s Slano, locus (1000) 52 Slauama, comerzarius (ladera) (1095) 206 Sia(u)ica, duornich (1070-76) 148, 150, (post 1076) 156 Slauini, cf. Sclauini Slauitus, iuppanus (1072 ?) 131 Slauiz (Slauizo) 128 , rex (post 1090) 174, 196 , frater Ieroslaui (cca 1090) 192
17 CODEX

, frater P e t r i iuppani de Siraga (1072 ?) 130 Slauogost, iuppanus (1078) 159 Slauonicus (1000) 51 Slauzus (post 1090) 174, cf. Slauizo Sluuinna de Cerani, filius Dragabuth (1070-76) 149, cf. Luena de Cheran Sliuinich, cf. Scliuinich Sliunicus, locus (cca 1072) 129, cf, Scliuinich Slobba (post 1080) 177 Slora (ladera) (cca 1097) 207 Smina, territorium (1078) 160, (1083) 180 Smull (Smulia), cf, Desimir Smurdaeani, locus (prope Belgradum) (1060-62) 97 Sommomir, cf. Suinimir rex Sorbulia (Sorbuli) regnum, cf. Seruia Sorinus, miles Ladislai regis Ungarorum (1091) 198 Souinna, setenicus (sachich) (1070) 115, 120 (cca 1090) 196, cf. Desi mir Spalatum (Spalletum, Spalatina civitas) (879) 16, (892) 24, (999) 49, (saec. XI in.) 53, (1050) 78, (1068) 112, (cca 1070) 123, (1074) 136, (1078) 160, (post 1080) 173, (post 1090) 174, (cca 1090) 192, (post 1090) 194, (1092) 201, (1097) 208; cf. ecclesia Spaltensis, Salonitana, archiepiscopi: Petrus, Marinus, Theodosius, Iohanaies, Martinus, Paulus, Lampredius, Dabral, Laurentius, Crescentius; monasteria: monialium s. Bene dict^ s. Stephani protomartyris; priores: senior et iunior (1097) 208, cf. Florinus prineeps, Nicodemus, Prestantius, Niciforius, Zirno, Nicodemus, Stephanus Ualiza, Duimus, Petrus, Duimus; tribuni: Petrus, Drago, Gaudinus, Marianus;

(Nona)

(1072) 126,

257

iudices: Dominions, Iohannes, Lorrandus, Gaudiug Spalatinus, cf. Forminus Busica Spalazulo (post 1090) 194 Speri Pracho, cf. Ualentinus Spinale, 'cf. Badouarras Spinunti, locus (Spalaitum) (post 1090) 194 Spizar (Iadera) (1070-72 ?) 129 Sracinus, cf. Saracinus Srenine, locus (post 1080) 178 Stagnensis ecclesia (cea 928) 37 Stagnenses cives (1039 ?) 73 Stligato (Tragurium) (1064) 98 Starnir (Absarum) (1018) 57 Stana, monialis s. Benedicti (Spala'tum) (1068) 111 Slana (Arbum) (1086) 185 Stanimir (1070-76) 150 . (Pagus) (1071) 125 Slano, films Petrici (post 1090) 195 Stasuccus, cf. Basilius Stenica, locus (950 ?) 41 Stenice, castrum (1071) 124, cf. Murula Stepanitus, 'cf. Preda Stefanizo (1028) 67 Stephanus, capellanus s. Nicholay (1078) 161, ]63 - ., gupanus (post 1080) 177 - , diaconus (post 1090) 196 - , diacomus Spalatensis (post 1020) 59 ", dux (1066) 102, (1078) 164, ef. Stephanus I I , episeopus Iadrensis (1066) 101, (1066/7) 105, (1069) 114, (1072) 126, (1073/4) 133, (1074) 136, (1066-75) 143, (1075) 142, (1075/6) 153, (1078) 167, 169, (1089/90) 191 , imperator Bulgarorum. (994) 47 , monachus (Spalatum) (post 1020) 61 . * VI papa 22 (886/7) 20, 21, (887/8)

;- , presbyter (Ragusium) (1050-55) 80 , presbyter (Spalatum) (1068) 112 I rex, p a t e r Petri Cresimiri regis (1060) 89, (1066) 102, (1066/7) 106, (1069) 113 -- II rex (1089) 188, 190, (1089/90) 191, 192, cf. Stephanus dux t , filius Budimiri, camerarius tertius (892) 24 Curanus (post 1080) 173 de Ferna, diaconus (Spalatum) (post 1020) 61 Lucari (Ragusium) (1023) 64 Prasca (1066/7) 106 , filius iuppani Pribinae (post 1080) 173 frater Radoslai (1070-76) 148, (post 1076) 157 Valiza (Ualiza, Uoliza), prior Spalati (1068) 110, (1075) 137, (1080) 172, (1080 ?) 179, (1084/5) 182, (1085/6 ?) 184, cf. Duimus, Perua na Stepus, servus (852) 5 Stibilius (Arbum) (1086) 185 Stibiliza (cca 1097) 209 Stigliz (post 1080) 178 Stinieha (Stiniga, Stiniza), locus ad Salonam (950 ?) 41, (1000) 52, "- (saec. XI in.) 53 Stotholia, cf. Dimitrius Stoian (Pagus) (1071) 125 Stoiana det (1070-72 ?) 129 Stoleg, villa in Cetina (1078) 160 Stornato, cf. Faletro Strasische, locus (950 ?) 41 Strauisiga (Strasiuiga), locus (1060) 90 Strearad (Streirad) (1076) 148, (107076) 149, cf. Drusba Stredrago, cf. Martinus Strehemil, servus (852) 6 Streigius, cf. Rosa Streisata (Stresa), avunculus regis Suinimiri (post 1076) 156, (1078) 166 Stresazza, cf. Vlcinna

258

Stresinna (Stresigna, Stresegna) Berberistich, Breberisticus iuppanus (1070-76) 149, 150, (post 1076) 156, (1078) 161, 163, (1089) 189 , cf. Duimus Strianus (post 1090) 196 Slrietech, filius Rarinacci (918) 27 Strigoniensis eeclesia (1094) 202 Strki'cia, cf. Dabro Strioza, filius Zenici (1000) 51 Strosit, filius Dabressae (post 1080) 178 Studeg, regalis pincerna (1069) 114 Suataslaus, f rater Cresimiri regis et Goyslaui (1066/7) 106 Suatizo, t e r r a (supra Salonam) (post 1080) 176 Subbenzami, villa (post 1080) 178 Subdimir (Pagus) (1071) 125 Subenicum, cf. Sibetnicum Succo, cf. Iohannes Suchouara, terra (1070) 116-118 Sudumschige, locus (Cleuna) 160 Suimir, cf. Suinimir (1078)

Suinidrago Trebegnignanin (post 1076) 156 Suinimir (Suuinimir, Suenimir) Deme trius banus (1069) 115, (1070) 120, (1070-72 ?) 129, (1073/4) 133, d u x J 1 0 7 5 ) 139, rex Croato rum (1075) 140, 141, (1076) 146, 147, (1070-76) 148-150, (Zuoinimit) 159, (1078) 160, 162, 163, 164, 166, 167, (1076-78) 170, (1080) 172, (1080 ?) 179, (1083) 180, 181, (1085/6 ?) 184, (1087) 187, (1089) 188, cf. Stresa, Hele na, Lepa, Radouan Suliza, cf. Micha presbyter Somochui Nasseri (1070-76) 151, cf. Na Sumoeh Suqui mostoh, pons (950 ?) 42 Surani, 'cf. Andreas Surbus (post 1080) 176 Susalo de Bilsoi (cca 1090) 193 Susazo (post 1090) 194 Sutina uallis (1070-76) 152, (post 1076) 157 Suuiskhani, locus in Chrastani (1060) 90

T
Tabiscauicus, cf. Cinicus Taina, cf. Iohannes Talmacius (saec. XI ex.) 212 Tamalus, cf. Germanus presbyter Tamisclaus, rex Croatorum (cca 925) 34 ;Tarnoua, urbs Uulgariae (994) 47 Tazus, cf. Abricus Techamilla (918) 27 Telina, cf. Dabro presbyter, Nyciforus Tenescicus, cf. Iurrina Tenemum, cf. Tinninum Teona, filius Triliae (1070-72 ?) 129 Terpimir, cf. Tirpimir dux Croatorum Tesina, servus (852) 6 Tessem Pupazuso (post 1090) 194 -de Sittimiro (cca 1090) 193 Teuderius, cf. Iohannes Teuzo, apocrisarius sedis apostolicae; (1064/5) 100, (Acuzo) (1074) 137 Tha(i)sa Gussychius, filius Gurgi . (Iurra) (1070-76) 149, (post 1076) l r )6, 157 Thechenna, filius Uu'erdana (post 1076) 157 Theodora, imperatrix Constantinopolitana, uxor Constantini Monomachi (1050-55) 80, (1056) 82, 83 -T(h)eodorus, diaconus, sacri palatii scriniarius (743) 3 , presbyter (Spalatum) (posit 1020) 61 , presbyter (Spalatum) (1050-60) 93

259

r , presbyter et cancellarius ecclesiae s. Domnii ac regis (1068) 112, (cea 1070) 123, (1078) 163, 165 (1076-78) 170, (1083) 181, (1084/5) 183, abbas monasterii s. Stephani , prope Spalatum (1089) 190, (1095) 204 Pudisini (cca 1090) 193 , films Zubinici (1000) 51 Theodosius, diaconus dein episcopus Nonensis et archiepiscopus Spalatensis (879) 15, (880) 18, 19, (886/7) 21, 22 - - , episcopus Belgradi (1060) 88, 89, 91, (1060-62) 98, (1075) 142, (1070-76) 151 , tribunus Iaderae (918) 26 tribunus Iaderae (986-99) 50 Theophilactus, archidiaconus apostolicae sedis (743) 3 Thessimir (1070-76) 150 Thessina (1070-76) 150, (post 1076) 156, cf. Braticha, Dessina, Sidinna Thomas, presbyter (1070-76) 151 Tiber, cf. Fuseus Tichanus, settinicug (1050) 79 Tichina, cf. Dominicus Tigala, cf. Micha Tilagus, locus (986-99) 50, (1064/5) 100, (1074) 136, (1078) 168, cf. Silagus Tiisto Cossa (post 1090) 173, 174, cf. Drugana, Girdana Tinum, mons (1060-62) 97 Tinninum (Tigninum, Tenenum) (950 ?) 41, (1078) 167, (1087) castrum (950 ?) 41 Trpimir, dux Croatorum (852) 4-6, (892) 23, (1075) 141 Tiuer (Spalatum) (1040) 74 Tobrus, cf. Bericinus Ciruica Tochenia (Tochinia), locus et territorium (1066/7) 104, 105, (1078) 167 Todur (Spalatum) (1040) 74 Togedrag, cluzar (post 1080) 176

Tollanus (post 1080) 177- cf. Miraslauus Tolenus, tepkiza (1089) 189 Tolimir (Tholimir) (1073/4) 133 , psar (1070) 117, 119 , frater Prebmnae (post 1076) 157 Tolliscia leprosus (950 ?) 42 Tomidrag (1072) 126, 128 Tomidrug, filius Naiezda (cca 1090) 193 Tomizay (cca 1090) 193, 194, cf. Sbina Tordoso (950 ?) 40 Torreza, locus (1020) 59 Tortorus, cf. Urso Tragurium (Traguriensis civitas) (1033) 68, (1064) 98, 99, (1097) 207, castrum (1064) 99; cf. episcopus Iohanncs; rnonasterium monialium s. Nico lai; priores: Dabrana, Petrus Bela, Vitalis, Drago Tragurinus (1040) 74, cf. Martinus Trapicus (1000) 2 Traso (Transus, Trasus, Trasius), abbas monasterii s. Chrysogoni Iaderae (986-99) 50 (alter abbas eiusdem nominis) (1028) 66, 67, (1033) 68, (1036) 69, 70, (1042-44) 76, (1067) 108, (1078) 168 Trabauico, cf. Andreas Trebegnignanin, cf. Suinidrago Treigigi, vicus (1070-76) 149, (post 1076) 156 Tremitana insula (Tremiti) (1023) 63, (1050) 78 Tribigoi, gradscic (1070) 119, cf. Bribigoi Tribis, vallis (1000) 52 Tribisetus, cf. Michael Tribunia, regnum (743) (1076) 143 Tridullo (Tragurium) (1064) 98 Trilia, cf. Teona Trimonius, frater Peciaziti (1000) 52 1, (1022) 61,

260

Triphonius, diaconus (Ragusium) (1050-55) 81 Tripimus Zurra (post 1080) 176 Tristenic, locus (1090) 196 Trubuza, servus (852) 6 Trudalaca, cf. Dabrize Trumbellata, prior Arbi (1018) 54, cf. Bellata Trun Paulus (ladera) (1044) 78 Trungamnes (Belgradum) (1070) 122 Trunzanni Maius, filius Pezae, tribunus Iaderae (1092) 201

, filius Rugatae (post 1090) 195 , cf. Petriz (Trunianmis, avunculus Pla'tonis (107076) 152 Truntanesmaylati, cf. Dominicus Tufi (terra de) (Arbum) (1086) 185 Tugari, villa (852) 5, (1078) 160, (post 1090) 173, 174, (post 1090) 195 Tugarani (post 1080) 177 Tule, cf. Duymus

U IJachinna, postiuppus (1076) 147 Uale (post 1080) 176 Uleco, avus Radauani (1070) 115, cf. Lilicus Ualentinus (Vegla) (1018) 55 - , filius Geruasii (Ragusium) (1023) 64 -de P . . . c a (Ragusium) (1023) 64 , filius P e t r i episcopi (1070-76) 152 Speri Pracho (ladera) (1075) 138 Laliza, cf. Stephanus Ualiza I'allari, locus (1078) 160 Walpertus, patriarcha Aquileiensig (cca 880) 20 Uarda (1066/7) 106 Ycha (post 1080) 176 Vchichi, Vicus (1070-76) 149 Uculus (Hyculus, Duculus), vicus prope Iaderam (918) 26, 27, (999) 49, (1066/7) 105 UVchedrag, filius Chroatini (post 1076) 157 U , filia Cichae, cf. Uekenega Uekemir (Uecemir) (1072) 126, 128 ---- (cca 1090) 192, 194, cf. Cernugnuus , Lucae iuppanus (1070) 116, 118 Uekeneg, uxor Doimi, mater Cichae abbatissae (1066) 101, (1089/90) 191

W , filia Cichae abbatissae, uxor Dobroslaui (1066) 101, 103, (1092) 200, 201 Uekenegus, setinik (1072 ?) 132, (1073/4) 133 TJecina (Chafisole) (1018) 56 Uegla (Veglia, V e d a ) (1018) 55, 56 cf. ecclesia Veglensis; episcopi: Uitalis, Georgius, Petrus; prior: Andreas Ueglensis quidam (1070-76) 152 Uelcaca (1070-76) 149 Ueitrich (1070-76) 149 Uelcanus, setnicus (post 1090) 196 Ueloona (950 ?) 40 Uelconiza, filius Dabraza (post 1080) 175 Uelemir, iupanu s (950 ?) 41 Ueliaco (1028) 67 Uellcica, locus in Chrastani (1070-76) 150 Ueliacus (1072) 126, 128, (post 1080) 176 Venetiae (960) 43, cf. duces: Otto, Dominicus Siluius, Vitalis, Micha elis Venetica, cf, Maria Veneticus (960) 44, (1018) 55-57, (1068) 111, cf. Dominicus Iustus Yenetus (Uegla) (1018) 55 Uera, monialis (Spalatum) (1068) 111

261

Ueru, insula (1069) 113 l'eteranus, presbyter (post 1080) 176 e t r i c h (1076) 147 Uetulus, 'cf. Micha "Wezelinus, miles (1079) 171 Hgo. capellanus archiepiscopi Laurentii (1083) 181, 182 Uiakizo (Uiachigo), iuppanus de Luca (1066/7) 106, (1069) 114 Uiato, tribunus de Absaro (999) 49 Uiatro (Arbsarum) (1018) 57 Uicha (post 1080) 176 Uilcai (post 1080) 176 XJilcana (Uilcanus), brauarus (post 1080) 176, cf. Iohannes , presbyter (cca 1090) 193, 196 , frater B-ezae (post 1080) 175 de Goynego (cca 1090) 192 , filius Mratini Locarda (post 1080) 176 Uilkiki (post 1080) 174, 178 iJilcina (Uocina) Zatinscicus (1070) 117, 118 Uilkizo, avunculus Pradani (post 1080) 175 - - , frater Semidragi (post 1080) 173 Uilcona, pastor (1028) 66 Uilkoniza (post 1080) 177 Uilcota (post 1080) 177 TJil'cumir (Uilcmir), frater Predae (cca 1090) 193, (post 1090) 195 Uifledragus (cca 1070) 122 t ' i p e r a , locus (1075-89) 187 Uiragai (1070-76) 152 Uirrouika, silva in Brauizo (1072) 126 TJisenus (post 1090) 195 t Zetinscicus (zuppanus Zentenae) (1089) 189 Poscicus (1076-78) 170 Uisa, ubrusar (1093) 181, 182 Uitaca (Vitaza), (post 1080) 175 (Belgradum) (cca 1070) 122 (Tragurium) (1064) 98 ' (Iadera) (1092) 201 , prior Iaderae (cca 1097) 206, 207 < , eonsanguineus Platonis 152 (1070>-76)

IJitan, frater duornici (post 1090) 195 Uitalis (1070-76) 149 , abbas monasterii s. Chrysogoni. (1044) 77 Michaelis, dux Venetiae et Dalmatiae atque Chroatiae et imperialis prothoseuastor (1097) 208 , archiepiscopus Ragusii (1023) 63 ; (1058 ?) 84 , episcopus Ragusii (1050-55) 80, (1074) 138 , episcopus Arbi (cca 1086) 184, (1086) 185, (1089/90) 191 , episcopus Iaderae (879) 16 ~ , episcopus Veglensis (1018) 55, 56 , prior Tragurii (1075) 138 , subdiaconus (Ragusium) (1050-55) 81 - , tribunus Iaderae (918) 28 --- , tribunus Iaderae (1033) 68 , gener Chruchennae pcstiuppi (post 1076) 156 Uitodragus (Uitadragus) (1060-78) 169, (1070) 115, 120 Uittico (1060) 90 Uitomir, duornic (1070) 117, 119 Uladislaus, cf. Ladislaus rex Pannoniorum seu Ungarorum Wlasigi, villa Pagi (1071) 124 TJlasizo, cf. Bollezo VIcina (Ulcina), filius brauari (cca 1090) 193 , filius Climni (post 1090) 195 Damanego (post 1090) 174 - Sagorsticus (1078) 166 - de Stresazza (cca 1090) 193 Trulullo (post 1080) 176 , cf. Brana Ulcinium (Ultimum) (1022) 61, (1076) 143, cf. Liciniatensis ciuitas Vlicine, locus (950 ?) 41 Vlosy Nasseri (1070-76) 151 Ungaria (1091) 198, cf. Ladislaus rex Uncio (Iadera) (1066) 103 Uolennus, iudex Clisae (cca 1090) 103 Uoiesa. dad (1066/7) 106, (1069) 114 Uoliza, cf. Stephanus Ualiza

262

Urana, locus (1078) 166, cf. monasterium s. Gregorii Vrascana (post 1080) 176 Ura'tinna de Malla cf. Malla Uratina Uratina Polsticus (1089) 189 Vrbanus II papa (1091) 198 Vrsacius diaconus, filius Iacobi (Ragusium) (1050-55) 81 , filius Sisini (Ragusium) (105055) 81 , cf. Margucius, Proculus Vrsana (Vrsaina) (1070-76) 149 , tribunus laderae (986) 46, (98699) 50 , tribunus laderae (1067) 108 , filius Iunctae (post 1080) 175 de Petrana Masitulo (Spalatum) (1040) 74 Vrsanus, presbyter (Ragusium) (105055) 81 de Sirnounyze (post 1080) 177 Urso (Vrsus), abbas (cea 1091) 199

- , abbas monasterii s. Moysi (1078) 165, 166 , abbas monasterii s. Stephan! de Spalato (post 1020) 60, 61 , diaconue (Absarum) (1018) 57 , diaewnus (Arbuni) (1086) 185 , diaconue (Spalatum) (post 1020) 61 , presbyter (post 1080) 174 - Bonus, dux Venetiarum (960) 43 Tortori (Spalatum) (post 1020) 61 Usdicha, cf. Georgius Usemmir (post 1090) 194 Usemir de Subbenzani (post 1080) 178 Vtecha (post 1080) 178, cf. Michael Vtertro (Arbum) (1086) 185 Uuerdata, filius Aprilcgi (1070-76) 149, (post 1076) 157 Lferanizza (Spalatum) (1040) 74 Uuerdenna, cf. Thechenna Uulgari, cf. Bulgari Uulcotha, cf. Cercha

Y cf. I

Z
Zacharias (post 1080) 178 papa (743) 1, 3 Zacheus (1056) 84 Zacbulmia (Zaculmi) regnum (743) 1, (1039 ?) 73, (1076) 143, cf. Li'touit (Lotauititus) Zudarensis ciuitas, cf. Iadera 'agrabiensis episcopatus (1094) 202; Z. episcopus, cf. Duch Zalaca (Spalatum) (1040) 74 Zalla, cf. Zella Zalensis comitatus (1094) 202 Zamarus (Ragusium) (1050-55) 81 Zanellus (Iadera) (918) 27 Zanni (post 1080) 175 -de Maraldo (post 1080) 176 , cf. Iohannes Calenduli Zanizo, filius Mazikyrne (Iadera) (1092) 200 Zaron Driskeuik (1070-1072 ?) 129, cf. Adamz (Zarsata, iuppanus (852) 6 Zastobriscicus, cf. Iacobizo Zella (1066/7) 105 Zatinscicus, cf. Uilcina (Iadera) (1075) 138 Prestantii (1092) 201 , cf. Madius Zelestro, zuppanus camerarius (892) 24 Zelliricco, zuppanus Cleoniae (892) 24 Zelodrag (1070) 117, 119 Zenicus, cf. Strioza Zentena, iuppa (1089) 189, cf. Uissenus iuppanus, cf. Cetina

263

Zerni, cf. Petrus Zestededo, zuppanus pincernarius (892) ' 2 4 Zetinscicus, cf. Uissenus, Cetinscicus Zezanus, cf. Brataaza Zidiinir, itipanus (1072 ?)' 131 Zirno, prior Spalati (1050-60) 94, cf. Girnus Zirnugo (post 1090) 195 Zitallo, superpositus monasterio (892) 24 Zonchetum, locus prope Ragusium (1100) 213 jZoppus, cf. Duimus Claudus Zorgi Dracculus (post 1080) 177 Polludusa (Spalatum) (1040) 74 Zouin(n)a (1073/4) 133 (Nona) (1072) 126, 128 - - , centurio (1028) 67 , setinicus (1072) 132

---' , cf. Qouinna Zouiz, uolar (1066/7) 106 Zremilo (918) 27 Zbehicus (1000) 51, cf. Theodorus Zuini, loellus (Arbum) (1086) 185 Zulicus, frater Ioannis Podcupica (1000) 52 Zulo (852) 6 Zulus (post 1080) 173-176 Zuna, cf. Drase, Grubitus Zuaanum, locus (post 1090) 194 IZune, presbyter (Spalatum) (1040) Zuoinimir rex, cf. Suinimir Zuri insula (1060) 89, cf. Iuris Zurilius (post 1080) 175, cf. Dabriky Zurra, aurifex (post 1080) 186 - , filius Tripuni (post 1090) 196 Zutimustlo (852) 6 Zuureana (Spalatum) (1040) 74

264

INDEX

RERUM

abbas, cf. monasterium abbatem ordinre (post 1080) 174 abbatiari (1076) 147 accipere feminam (1061) 95 ficcomodare (852) 5 acquirere (1091) 198 actor (986-999) 50 adaquare (1078) 161 aduocator, aduocatus (1050) 78, (1064) 99, (1078) 169 affirmare (1039 ?) 73 ager (950 ?) 4 1 , (994) 47, (1086) 185, (post 1090) 194, 196 agnus (1060) 88 alba cum frisio (saec. XI ex.) 212 alodium (1070-76) 148-150, 152, (106078) 169 alpes (1071) 124 altaina pars (986-999) 50, (1078) 168 altare (892) 24, (986-999) 50, (1056) 82, (saec. XI ex.) 212 altercare (post 1090) 174 amictus (1042-44) 76, - aureus (1068) 112 ' ., fJ amigdalus (1070-76) 149 ammonitio (1056) 83 amita (saec. XI ex.) 53 ampulla (1060) 88 atiathematis interpositio (1061) 95 anathemizari (1061) 95

ancilla (852) 5, (918) 23, 27, (104244) 76, (1076-78) 170, (post 1080) 177, (cca 1090) 192, - aulea (saec. XI ex.) 210, ancillam donare (1070-76) 148 ancillula (1095) 204 animalia: agnus, bos, capra, cauallus, equus, gallus, iumentum, lanata, mulus, ouis, pecus, porca, porcus, tragus, uacca annulus ducis Muncimiri (892) 24 antelectulus (999) 49 antiphonarius (1052) 44, - nocturnalis (1080) 172, (saec. XI ex.) 211 apparatus missae (1080) 172, a. regalis (1070-76) 148 appenditia (1060) 85, (post 1076) 156 apoerisarius eeclesiae Romaaiae (cca 928) 37, (1060) 88, (1064/65) 100, (1074) 136, 137, cf. legatus apostata (1034) 69 apostolica ammonitio (879) 17 Tpistola (879) 14 gratia (879) 13 sedes (743) 3, (858-67) 8, (874/5) 10, (879) 14, 16, 17, (cca 880) 18, (1064/5) 100 appensio sigilli (1078) 161 apreciare ().042-44) 76 aqua molendinaria (cca 1076) 155

265

aquiminile '(999) 49 arare (1070-76) 149 aratrum bourn (1071) 125 arbores: amigdalus, pagana arbor, oliua, quercus, ulmus arcae mortuorum (950 ?) 41 arcella (999) 49, (1066) 103 archiepiscopi - Baaciensis: Fabianus; Ragusii: Petrus, Vitalis; Spalati (Salonae): Petrus, Marinus, Theodosius, Johannes, Martinus, Pau lus, Lampredius, Dabral, Laurentius Crescentius archiscamnm (999) 49 arena Salonae (950 ?) 41, (1000) 51, 52 argenteus (1075) 140, (1080) 172-174, 176

aigentum (852) 5, (918) 27, (1042-44) .76, (1075) 140 armiger (iupanus) (892) 24, cf. AugLna artatikium sericum (999) 49 artifex (1080) 172 attestatio (1069) 113 attribuere tribunum (1092) 201 auctor (852) 5, author donationis (892) 24, a. oartulae (1028) 67 auctorieare (1060) 90 aula regalis (1069) 113 aureus (1056) 84, (1075) 140 aurifex (post 1080) 176 ,aurum (1033) 68, (1036) 71, (1042-44) 76, (1060) 86, 88, 91, a. obrigum (1018) 54, 56

b bacile (1042-44) 76 baculus (1074) 137 banbacus (saec. XI ex.) 212 bannum regale (1066/67) 105 banus (1042-44) 75, (1060) 90, (1069) 113, 114, cf. Pribyna, Osrigna, Godemir, Varda (Guarda), Bosetrench, Stephanus Prasca, Goico, Suinimir, Petrus baptizare (cea 1090) 192 baratrum (892) 24 barbam nutrire (1061) 95 barbarus (887/8) 22, (1091) 197 barones (1075) 142 basilica (858-867) 8; cf. ecclesia s. Mariae Jaderae, ecclesia s. Petri Sa lonae belum (cca 1090) 193 benedictio (950 ?) 40, (1060) 91, benedictionem donare (1060-62) 98, b. post tonsionem capillorum (107076) 149 beneficium (1056) 83, b. regale (1060) 91, (1067) 108, (1091) 198 bergatus (saec. XI ex.) 212, 'cf. uergatus besuetie (post 1090) 195 bibliothecarius apostolicae sedis, cf. Petrus diaconus bizantius (1075) 140 bonus homo (1033) 68 boreiale latus (1070-76) 149 bos (1028) 66, (1071) 125, (1070-72 ?) 129, (post 1080) 177, (cca 1090) 192, (1092) 200, (saec. XI ex.) 209 b r a u a r (1000) 52, (saec. XI in.) 53, (1070-76) 151, (post 1080) 176, (cca 1090) 193, (post 1090) 196, cf. Maianus, Uilcana, Dominicus brebiarium (breviarium) (1042-44) 76, (saec. XI ex.) 211 breue (1085/6 ?) 184, b. donationis (post 1020) 60, b. recordationis (1023) 63, (1040) 73, (cca 1090) 192 bulla (879) 17 bussedum (999) 49 buttis (918) 27, (999) 49

266


caldaria (999) 49 (calix (999) 49, (1042-44) 76, (1075) 140, (1080) 172, . argenteus (1020) 60 callis (1070-76) 151, 152, (post 1080) 177 camastra (999) 49 camera b. Damielis monasterii s. Chrysogoni (1066-75) 143 camera ducis Venetiarum (1075) 138 camerarius (892) 24, cf. Zelestro, Negutia; camerarius secundus (892) 24, cf. Cresamustlo; tertius (892) 24, cf. Stephanus filius Budimiri camisa (1042-44) 76, (cca 1090) 193, camisia (sae'c. XI ex.) 212 (1042-44) 76, (1071) 125 campus (892) 23, (1023) 63, 64, (1069) 113, (1075/6) 153 canaua (1068) 111 cancellarius apostolicae sedis, cf. Pe trus diaonus bibliothecarius aulae regis Chroatorum, cf. Anastasius, Theodoras, Gregorius ecclesiae s. Dompnii cf. Theodo rus candela (1066) 103 candeola (1066) 103 candidato, cf. spataro 'canones (liber) (saec. XI ex.) 212 canoriica praeceptio (879) 17 canonicalis regula (1078) 163 cantica monastica (saec. XI ex.) 212 capellanus (994) 47, (post 1076) 156, capellani aulae regalis (1069) 113; capellanus archiepiscopi Laurentii (1083) 181, cf. Ugo; c. ducum et regum Chroatorum, cf. Dommicus, Cyprianus, Martinus, Firminus di-. aconus, Iohannes, Budizo, Theo dorus, Nicolaus, Andreas, Iohan nes, Dragolub capilectulus (999) 49 capitalis (999) 49 capitulum (1018) 54, 56, (1061) 95 capra (918) 27, (1070-72 ?) 129, (post 1080) 176 capsa (1042-44) 76, argentea cum reliquiis s. Gregorii papae (1075) 140 captivitas (960) 43, 44, (1076) 147 captivus (918) 27 cara (curare de c.) (post 1080) 178 cararia (1086) 185 carniciarius (pro camerarius?) (892) 24, cf. Bolledrago cartula (chartula, kartula) (986) 46, (1018) 55, (1028) 67, (1042^44) 76, (1074) 136, (1078) 167, (1092) 202, (caec. XI ex.) 210, - dationis (1071) 124, - d o n a t i o n s (892) 24, libertatis (1060) 88, - promissionis (1018) 54, 55, 57, - recorda t i o n s (1028) 66, (1086) 185, testamenti (1044) -77, - traditionis (986) 45 caseus (post 1080) 175, 176, (cca 1091) 199, (1095) 204 castellanus (post 1076) 157 castigare (874/5) 11 castrum: Tigninum (950 ?) 41, Tragurinum (1064) 99, Belgradum (1071) 124, Murala (Stenige) (1071) 124, Sibinicum (1089) 189, Lubricata (1095) 205 catapanus, cf. Leo prior Iaderae cathedra episcopalis (1028) 66 pontificatus (pontificalis) (1033), 67, (1044) 77 ecclesiae ladrensis (1056) 83, (1092) 200 catholica fidelitas (1060) 90 cauallarius zuppanus (892) 24, cf. Pruada cauallus (918) 27, (post 1080) 177 cauare lapidem (950 ?) 41 caiusidicus regis (1072 ?) 132, cf. Ioha nnes cell* (1042-44) 76, (1060) 90, - b. Domnii (1068) 110, - s. Iohannis in

267

insula Tilago (1064/5) 100, (1074) 136 celarafius (post 1080) 175, cf. Dretillo cenam reg! et reginae ministrare (107076) 148 cenaculum regis (1069) 113 cenobium, cf. monasterium censura ecclesiastica (1056) 83 census (1075/6) 153, (1076) 147 . centurio Zouinna (1028) 67, cf. setnicus (post 1080) 175 cereus (1068) 111, - laudum (1066) 103 certare (1070-76) 149 cedere post mortem (cca 1076) 154 chorus psallentium (1061) 95 chrisma (cca 925) 31, 32 christicola (874/5) 11 chrussotriclinum (1039 ?) 72, 73 cingulus (1092) 200 kyrios (1042-44) 76 cirographum (1067) 107, 108, (1069) 114 cirostata (1042-44) 76 cisterna palatii episcopalis Iaderae (1092) 200 claudere viam publicam (986) 45 claustra antiqua (986) 45 cluzarus (post 1080) 176, cf. Togedrag colere (1060) 90, 91 collecta (1078) 159, 161 collectarium (saec. XI ex.) 212 collegium (cca 925) 34 colligere (1095) 206, - pecuniam (994) 47 colonella (cca 1097) 207 colomi (1072 ?) 132 columpnella (1067) 107 comam nutrire (1061) 95 comerzarius (commerciarius) (1044) 78, (1072) 127, 128, (1095) 206 comercium (1068) 111 comes (986) 45, cf. Branimir; - Sclauorum cf. Sedesclauus; - curialis cf. Bolesclaus; - palatums cf. l u l a ; - Arbensig et Kessemsis cf. Macolinus; Semegiensis, cf. Grab; 'co-

mites Chroatiae (1066) 102, (1069) 113, 114, (1075) 142 comitatus, cf. Semigiensis, Zalensis comitissa, uxor ducis Muncimiri (892) 24 communitas (Kessensis) (1071) 124 comparare (918) 26, (1040) 74, (1066) 103, (1070-76) 149, 152, (post 1076) 156, (post 1080) 175-178, (1086) 186, (cca 1090) 193, 194, pro fine (post 1080) 174, - filiam (post 1090) 195, - m-atrem (post 1090) 196 comparatio (1040) 73, (1066) 103 c-ompater (852) 5 complere (cartam) (852) 6, (892) 24, (918) 28, (1018) 54-57, (1033) 68, (1042-44) 75, (1044) 78, (1075) 138, (1097) 208 componere (1033) 68, (1056) 84, (1060) 86, 88, (1069) 114 compotizari (1092) 200 concedere (1022) 62, (1036) 70, (104244) 76, (1060) 90, 91, (1064) 99, (1070-76) 145, 148, 150, (post 1076) 156, - vitam (874/5) 10 concessio (1066) 102 eoncessor (852) 5 concilium (1064/5) 100, generale (1095) 204, - Affricanum (928/9) 38, - Nicenum (1092) 201 conclamatio (1078) 168 'condonare (1070-76) 148, 152 eondonatio (1068) 111 conductus de aqua de Salona (950 ?) 41 confirmare (1033) 68, (1042-44) 76, (1060 86, 88, (1092) 201 confirmatio (950 ?) 42, (1068) 112, (1075) 141, 142, (1078) 160, 161, (1087) 187, (1089) 188 confugium (874/5) 10 eonfugere (cca 925) 30 congregatio (monachorum) (986) 45, (1044) 77, (1056) 84, (1091) 197 coniurare (saec. XI ex.) 210 conprouinciales regni (1088/9) 188

268

consanguinitas (1061) 96 conscriptio (1070) 115 consecrare ecclesiam (1080) 172 consecra'tio ecclesiae (cca 1091) 199, (1095) 204 conspirator (874/5) 10 constituere episcopatum (1094) 202 eonstitutio (960) 43 cosltructio monasterii (1068) 111 construere ecclesiam (1028) 66, monasterium (852) 4 eonsuetudo antiqua (cca 928) 37, (928/29) 39, 'c. prisca (892) 23, c. regularis (1023) 64 consul (918) 27, (986) 46, (999) 49, (1044) 77 eontentio (892) 23 contrariari (1092) 200 conuenietia (1033) 68 conuentio (post 1080) 1073, (cca 1090) 192 coopertorium de lecto quirino (918) 27 coppa de argento (918) 27 coquinula (1066) 103 corona aurea regni (1075) 140 coronare (986) 45 corpus b. Chrysogoni (986) 45, (1056) 82 corroborare (852) 5, (1042-44) 76,

(1050-55) 80, (1060) 90-91, (1078) 163, (post 1090) 196, (1092) 201 c o r r o b o r a t e (1060) 91,- (1095) 206 cortina (curtina) (1086) 185, (saec. XI ex.) 212, c. de sirico (1042-44) 75 cripator, cf. gripator crux (1060) 90, (saec. XI ex.) 211, - d e argento (1042-44) 76, - de ramo facta in Limoza (saec. XI ex.) 212 cubitus (post 1080) 175, 178, (cca 1090) 193 cucura (cca 1090) 193 cubitra (999) 49 culcitrinum (999) 49 cultura (1092) 200 cupa (1042-44) 76 cupertura de cruce (saec. XI ex.) 212, cf. coopertorium curia (1066) 103, - regalis (1069) 114* (1071) 124 curialis comes, cf. tepci 'curiola (1066) 103 curtina, cf. cortina ; curtis (852) 5, (828/9) 39, (1036) 70, (1042-44) 76, (1060) 88, 90, (cca 1072) 129, (1070-76) 148, 150, 152, 156, (cca 1090) 193, 194, c. paIatii (960) 43 custodire lectum (918) 26, c. caput (saec. XI ex.) 210

d
dalmatica alba (saec. X I ex.) 212 dalmatinum, planeta de alma'tino saec. XI ex.) 211 dare pro fine, cf. finis decalogus (cca 925) 34 decanus, cf. Grubona decimae (852) 5, (cca 925) 34, (1075) 140, (1078) 161, 163, - oliuarum (1076) 146 decimatio (1078) 161 decretum sacrum (858-867) 8 ded (dedu, det, dad, dat), cf. Uolessa, Iohannes, Druznik, Stoiana, Sarubha deffinitio (diffinitio) (918) 27, (986) 46, (1064) 99, (post 1080) 173 deffinire (960) 43, (1060) 90, (1092) 200 delatorium (cca 1090) 193 deliberare facultates (918) 26, (999) 48 deliberatio (post 1020) 59 delictum (994) 47 denarius (1000) 51, 52, (post 1020) 59, (saec. XI in.) 53

269

deramatus (1042-44) 76 descriptio (918) 27 " detectio criminis (874/5) 10 detrasportare (960) 44 cleuastare (1066) 103, (1090) 192 deutera (999) 49 diadema regni (1083) 180 dictamen (1068) 112, (1089) 188 dictare (950 ?) 41 dictator eirographi (1069) 114 dignitas regalis (1083) 180 dimittere liberum (servum) (918) 27 dimi'tum nigrum (saec. XI ex.) 211 diocesi s (cea 925) 31, 32 disciplina ecclesiastica (1060) 89 dispendium (post 1080) 178 dispensare facultatulas (918) 26, (999) 48, (1044) 77, (saec. XI ex.) 210 idispensato ecclesiastica (1078) 163 districtus regalis (1078) 160 disuestire (1089) 189 doctrina (cea 925) 30, 34, - Methodii (coa 925) 30 dominium (892) 23, (1075) 142 domus episeopii s. Anastasiae Iaderae (1036) c9

dogma (879) 13, 16, (cea 925) 32, 35, 36, (cea 928) 37 donare (950 ?) 4 1 , (1060) 93, (1070-76) 149, 151, (post 1076) 157, - regaliter (1060) 91 donarium (1060) 90 donatio (852) 5, (892) 23, 24, (950 ?) 40, (post 1020) 60, (1023) 63, (1060-62) 98, (1066/7) 105, (1070) 115, (1071) 125, (1075) 141, 142, (1076) 147, (1078) 160, 161, 167, (1083) 180, (1095) 206 donum conferre (1095) 204 dos ecclesiae (1080) 172 dolare (1067) 108 ducere virum (918) 27 duces Chroatorum, cf. Mislav, Tirpimir, Domagoi, Seesclauus, Brani mir, Muncimir, Stephanus dux Chulmorum, cf. Michael dux Venetiarum, 'cf. Otto, Dominicus Siluius, Vitalig Michaelis duornic (douornic, uornieh), cf. Uitomir, Crasona, Dominicus, Slaiga, Dragonego, Dauarado, Prodan, Seimolli

ecclesia s. Alexandri in valle Pagnana (1070-1076) 151 s. Anastasiae (Iadera) (918) 27, (1036) 70 s. Bartholomei de Tinnino (terra) (950 ?) 41 s, Gasiani (post 1090) 194 s. Chrysogoni (Iadera) (918) 27, (986) 45, (999) 49, (1056) 83, (1064) 100 s. Cipriani (Arbuni) (1060) 85, 86 s. Clementis (hereditarii) (107076) 151 ss. Cosmae et Damiani de Monte (Belgradum) (cea 1070) 122, (1076) 145, (cea 1070-76) 152, (post 1076) 156

ss. Csmae et Damiani (Ragusium) (1050-55) 80 ss. Domnii et Anastasii (Spalatum) (852) 5, 6, (879-88) 22, (892) 23, 24, (1000) 51, (saec. X I in.) 53, (1020) 59, (1078) 160, 163, (1080) 172, (post 1080) 175, (1089/90) 191, (1092) 202

(domus) s. Domnii (Tragurium) (1064) 99 s. Georgii (ad Belgradum) (hereditarius ecclesiae) (1070-76) 151 s. Georgii in Putallio (852) 5, (892) 23, (1075) 141, (1078) 160 s. Georgii in Rawna (ad ecclesiam Arbensem pertinens) (1071) 124

270

. Gregorii (ad Salonam) (terra) (950 ?) 41 s. Ihannis in insula Braga (aec. XI ex.) 210 s. Iohaunis Cremen (post 1080) 176 s. Ihannis (prope Iadram) (918) 26 s. Iohannis in Sidraga (1060) 91 s. Ihannis (Spalatum) (saec. XI ex.) 210 's. Ysydori (post 1090) 194 s. Laurentii (Iadera) (918) 26 s. Laurentii (prope campum Laucarani) (1075/6) 153 s. Marci (Venetiae) (capellanus) (1075) 138 s. Mariae (post 1090) 195 s. Mariae in Biaci (892) 24 s. Mariae in Brauizo (1072 ?) 131 (ecclesiola) s. Mariae minoris (Ia dera) (1066) 101 s. Mariae (Iadera) (918) 27, basi lica (cca 1091) 199, (1095) 204 s. Mariae in Kutuno (post 1076) 157 s. Mariae de Paludo (102) 59, (post 1020) 60, (1078) 165 s. Mariae in insula Tremiti (1050) 78 s. Mariae in villa regali (1076-78) 170 s Martini (post 1090) 195 ss. Martini, Stephani papae, b. Mariae virginis in insula Durana (950 ?) 41 8. Maximi (ad Salonam) (saec. XI iin.) 53, (1080) 174, 175, 177, (post 1090) 195 s. Michaelis in Mirani (1075) 147 b. Michaelis in Postimana (1067) 108 b. Michaelis, s. Petri apostoli, b. Martini episcopi (ad Salonam) (994) 47, (1000) 5 1 , 52 s. Michaelis (Spalatum) (1084/5) 182, (cca 1097) 207

8. Moysi (ad Salonam) (1078) 160 s. Nicolai (1078) 161 s. Nicolai in Brauizo (territorium) (1072 ?) 131 s. Nicolai (Spalatum) (post 1068) 112 s. Panchratii de Babina palla in insula Meleta (1039 ?) 73 s. Petri in insula Arbi (1060) 86 s. Petri in Brauizo (1028) 66, (1072) 127, 128 . s. Petri (Iadera) (918) 27 s. Petri in Olmisi (post 1090) 174 . s. Petri (Salona) (cca 1070) 123, basilica (1075) 139 s. Petri in Seile (1080) 172-175, 178 s. Siluestri in insula Buci (1050) 78 s. Stephani (terra sub Rupe) (post 1080) 174 8.. Stephani (1078) 160 s. Stephani in Lauro (Arbum) (1086) 185 s. Stephani protomartyris (Spala tum) (1084/5) 183 s. Teclae (ad Salonam) (950 ?) 42 s. Thomae (Belgradum) (1060-62) 97 - s. Thomae (Spalatum) (terra) (saec. XI ex.) 210 ss. Nicolai, Petri, Stephani pontificis, Dimitrii, Chrysogomi, et. b. Mariae atque omnium sanctorum (1042-44) 75 - vetus in Bassano (cca 1060) 91 ecclesia (episcopatus) Absarensis (cca 928) 37, 39 (episcopatus) Anchonitana (cca 925, 30 (episcopatus) Arbensis (cca 928) 37, (928/9) 39, (1071) 124 (episcopatus) Aquileiensis (886/7) 21 (episcopatus) Belgradensis, Belgradum: episcopi cf.

271

(episcopatus) Catarineinsis (743) 1, (cea 925) 31, ( 928) 37 (episcopatus) Cumensi s (886/7) 20 (episcopatus) Delmisniensis (cca 928) 37 (episcopatus) Iadrensis. (cca 928) 37, (1075/6) 153, (1095) 204 (episcopatus) Nonensis (858-67) 7, (879) 15, (892) 23, (cca 925) 35, 37, (1071) 124 (episcopatus) Palestrina (cca 925) 30 (episcopatus) Ragusitana (743) 1, (cca 925) 31, (cca 928) 37, (928/9) 39, (1022) 61, (1023) 63, (1078) 158, cf. e. Pitabritana (episcopatus) Romana (879) 13, 17, (cca 925) 34, (1060) 88, 89, (1064/5) 100 (episcopatus) Salonitana (852) 5, (873/5) 9, (886/7) 20, (887/8) 22, (892) 23, (cca 925) 35, (928/9) 39, cf. e. Spalatensis (episcopatus) Scardonitana (cca 928) 37, (928/9) 39 (episcopatus) Sisciana (cca 928) 37 (episcopatus) Spalatensis (886/7) 27, (892) 23, (cca 928) 37, (928/9) 38, 39, (1073/4) 133, (1078) 158, 160-163, (cca 1089) 187, (cca 1100) 215, cf. e. Salonitana (episcopatus) Strigoniensis (1094) 202 (episcopatus) Veglensis (cca 928) 37 (episcopatus) Zagrabiensis 202 (1094)

edificare ecclesiam (994) 47, (1000) 51, (1067) 108 emere (saec. XI in.) 53, (1070-76) 149, (post 1076) 156, 157, - hominem a suis inimicis (post 1080) 173, - mulierem (post 1090) 195

emptio piscium (1078) 168 ensis (1075) 140 episcopi, cf. Absarum, Anchona, Belgradum, Besprimiensis, Croatia, Cumensis, Iadera, Nona, Palestrina, Ragusium, Salona, Spalatum, Tra gurium, Vegla, Zagrabiensis; Dalmatini (897) 16 episcopi filius (1067) 108 episcopium (domus episcopii s. Aiiastasiae Jaderae) (1036) 69, (1095) 206 episcopus Croatensis (Cruatensis, in terra Chroatorum, e. Chroa'tiae) (cca 925) 32, (coa 928/9) 39, (1066) 102, episcopus regni (1066) 102, (1066/7) 106, (1069) 114, cf. Gregorius, Rainerius, Adam electus episcopus, Anastasiug epistola (cca 928) 37, e. Pauli (saec. XI ex.) 211 equus (1042-44) 76, (1060-62) 98, (1070-76) 148, 151, (1076) 156, 157, (cca 1090) 192, 193 ereditarius ecclesiae (1068 111, cf. he re dit a rius error idolatriae (1094) 202 euangelium (evamgeliorum textus de argento) (1075) 140, - d e nocte (saec. XI ex.) 211 eunuchus, cf. Iohannes examinare (1095) 204 examilum (saec. XI ex.) 212 excaecare (994) 47 exclamare (1092) 201 excommuni'care (872/3) 9, (879) 17, (cca 925) 32, (cca 928/9} 39, (1061) 95, 96 eximere (1060-62) 97 exhereditare (1092) 201, 202 exilium (874/5) 11 expellere de terra (994) 47 expulsio (994) 47 extraneus (1075) 138 exul (cca 925) 31

fabrica (1050-55) 80 fabricare ecclesiam (950 ?) 4 1 , (1000) 51, (1042-44) 75, f. domum (1066) 103 facitergium (1042-44) 76 facultas (ca 925) 34, (1020) 59, (104244) 75, (1076) 154 facultatula 1044) 77, (saec. XI ex.) 210 falsitas Graeca (872/3) 9 familia (1042-44) 210 76, (saec. XI ex.)

firmitas (1042-44) 76 fiscalis (1060) 88 fiscus civilis (1095) 205 --- mundalis (1061) 96 -regalis (1060) 90, (1078) 161 fistula de argento (1042-44) 76 flagellare (cca 1090) 192 flumen (950 ?) 4 1 , (1000) 51 fons (1060) 90, (1072) 126 fontana (funtana) (1060) 90, (1060-62) 97 formella (formula) easei (cca 1091) 199, (1095) 204 fornicatio (cca 925) 32 fratres (852) 4, (986) 45, (1028) 66, (1036) 70, (1039) 73, (cca 1060) 89, 91, (1050-60) 94, (1067) 107, 108 fratres vel seruitores monasterii sanctimonialmm (1068) 111 frixoria (999) 49 fruges terrae (1070-76) 148 frumentum 173-176 fulla (1000) 52 (1068) 111, (post 1080)

famulus (post 1080) 174 farina (cca 1090) 194 fassa (918) 27, (se. XI ex.) (918) 27 (852) 5 210 faligium (saec. XI ex.) 210 feltrum ferrum

fidelis (892) 23, (950 ?) 40 fidelitas (1075) 140 filacta de auro et argento (1042-44) 76 finis (1040) 73, 74, pro fine dare (post 1080) 173, 175, 178 (post 1090) 194-196 fines saeeulorum (1066) 107 firmare (1018) 55, 57, (1066/7) 105, (post 1080) 177 firmatib (1089) 189

funiculus (1072) 126, - terrae 52 furare servum (post 1080) 177

(1000)

6 galeta (1068) 111, g. vini (post 1080) 174-176, 178, (post 1090) 195, 196 gallea (1097) 208 gallus (saec. XI ex.) 210 gehenna baratri (852) 5 gemma ornata (1075) 140 gens barbarica (886/7) 21 girres (1068) 111 gnognatio ( = cognatio) (852) 5
18 CODEX

gomilicae (950 ?) 41 gradscic, cf. Bribigoi, Tribigoi gramaticus magister, cf. Gregorius granum (918) 27, (1070-72 ?) 129, (post 1080) 174-177, (post 1090) 195 grex ouium (1028) 66 gripator (1056) 82, cf. cripator gubernacula regni (1069) 113

273

h
habitus monastieus (1023) 64, (post 1090) 173, (1092) 200 helemosina (cea 925) 31 hereditas (1060) 86, (1070) 118, (1076) 154, (cea 1090) 192 hereitarius e'cclesiae (1070-76) 151, cf. ereditarius beres (994) 47, (1034) 68, (1036) 70, (1089-90) 192, (1092) 200 bomines (1078) 160, 161, cf. bonus homo honorificentia volun'taria (1060-62) 97 hospitio suscipere regem (1075) 140

idolatria (1094) 202 ieiunare (873-5) 9 ignobiles: Arbi (1060) 85, Iaderae (1056) 82, (1095) 204, Ragusii (1050-55) 80, Tragurii (1064) 99 imnarium (ymnarium -= hymnarium) (1042-44) 76, (1066) 103, (saec. XI ex.) 211, 212, cf. liminarium imperator (986 ?) 45, cf. Bulgaria, Constantinopolis imperialis protospatarius ac totius Dalmatiae catapanus, cf. Leo Imperium (1060) 85, - Romanum (1036) 69 impressio sigilli (1089) 188, 189 incambium (1036) 70 Ancrepare (994) 47 indutiae (1092) 201 infamis in regno (1069) 114 infans (saec. XI ex.) 210 infantulus (1092) 201 mfiscari (1075) 138 infula episcopalis (928/29) 38 ingemuitas (cca 1091) 198 inpignare (post 1090) 194 insula (1000) 52, - regalis (950 ?) 41 insulanus (1078) 149, (post 1090) 194 interfectio (1066) 101 interpres (1091) 197 introducere (1064) 99 introductor (950 ?) 41, (1076-78) 170, (1089) 190 introitus et exitus (892) 23, (918) 26 inuadere (1092) 200

inuasor (cca 1097) 207 irmestire: per baculum (1074) 137, per pedum (1074) 137, per uexillum, emsem, sceptrum et coronam (1075) 140, per uirgam (1064/5) 100 inuestitura de serico (999) 49 inquirere a populo civitatis (cca 1070) 122 ire ad regem (1060) 86 iudex (cca 880) 18, (986) 45, (1066/7) 105, iud. maior et minor (1092) 201 - regalis curiae, cf. Petrus iudicare (1064) 99, (post 1090) 174 iudicator (1066) 103, (1070-72 ?) 129, (1076) 154, cf. Dominicus tudicialis sententia (1092) 200 iugum boum (saec. X I ex.) 210 mmentum (1042-44) 76, (1071) 125 iuppae, cf. Boachi, Bugani, Cetina (Centena), Cleonia (Cleuna), Clisa, Liccha, Luoa, Sidraga; cf. iuppani: Berberemsis (Breberistich), Cetinscicus (de Cetina), Cleoniae, Glisae, Corbaustucus (Corbausticus), Dridisticus, Luciscicus (Luscicus, de Luca), Nonensis, Poliscicus (Polsticus), Sagorsticus, Tenenscicus, Zastobriscicus, Zatinscicus (105055) 80 archiepiscopale iudicium (1092) 201, -

274

iuppani, cf. Bodidrago, Branus, Crenia, Desiina, Dragomir, Ludouicus, MilIigai, Nemustlo, Ozanulo, Pretilia, Pribitreco, Prodanus, Radabano, Slauitus, Slauogost, Stephanus, UeIemir, Zarsata, Zidimir; cf. Croa tia: digni'tates aulae ducis (regalis) Iuppanus comitissae, iuppanus palatinus, cf. Budimir

iurare (cca 1090) 192 ius ecclesiae (892) 23, - e'cclesiasticum (cca 1060) 88, ins perpetuum possidendi (1072) 127, ius regale (1087) 187, ius hereditarium (1071) 125 iusiurandum (1068) 110 iuuencus (1070-76) 149

1 laborare ecclesiam (1050) 78 lacus (1060) 90, (1070-76) 149 lana (cca 1090) 193 lanata (1070--76) 149 lancea (1070-76) 148 lapiro (1086) 185 lapis incisus (950 ?) 42 laudatio (1087) 187, (1092) 201 Latini testes (1072) 127 latruneulus marinus (874/5) 11 latro (1076) 147 leetum obseruare (1092) 201 leetionarium (saec. X I ex.) 212 legatio (879) 15, (1074) 134, (1075) 139, (1095) 204 legatus: apostolicae sedis (879) 12, (cca 880) 18, (cca 925) 35, (cca 928) 37, (1075) 140, (1091) 198, regis Cresimiri (1070) 117, regis Suinimiri (1076-78) 170,. prioris Iaderae (1095) 204, ducis Veneliarum (1097) 208 lena caprina (918) 27 lenzo (post 1080) 175, 178 leprosus (950 ?) 42 Ieuita (1018) 54, (1044) 78 lex (1060) 86, 88, - Christiana (1060) 91, - Romana (1075) 138 libellus (1067) 108 liber (saec. XI ex.) 212, - de epistola Pauli (saec. XI ex.) 211, - euangelii (saec. XI ex.) 211, - de missa (saec. XI ex.) 211, - missalis (1042-44) 76, (1080) 172, cum lectionibus dominicis e>t canticis momasiticis (saec. XI ex.) 212, - mortuorum (saec. X I ex.) 212, - de omelie (saec. XI ex.) 211, passionalis (saec. XI ex.) 211, passionum (1080) 172, - prophetarum (saec. XI ex.) 211 libertas (1060) 88, 89, (1060-62) 97, regia (1066) 102, (1086) 187, (cca 1091) 199 pascendi et adaquandi (1078) 161 libertre (post 1080) 177 libertus (cca 925) 31 libra (1018) 54, (1071) 125, argentea (852) 5, auri (986) 46, (1018) 55, 56, (1036) 70, 71, (1042-44) 76, (1060) 86, (1068) 111,.(1078) 161, (saec. XI ex.) 210, 211 limes dioe'ceseos (cca 925) 31, (cca 928) 37 limina apostolorum (887/8) 22, (cca 925) 35 liminarium ( = hymnarium) (saec. XI ex.) 212 lingua (cca 925) 34, - extranea (cca 925) 30, - Latina (cca 925) 30, - Sclauinica (cca 925) 32, 34 linum (post 1090) 195, (saec. X I e x.) 212 lisa (999) 49 litigare (986-99) 50, (1060) 86, (1092) 200 litterae (879) 13, (cca 925) 35, 36, (1064/5) 100, (1091) 197, - Fran-

275

cigenae (saec. XI ex.) 212, - Latinae (1061) 96, - patentes (cca 925) 35 litterarum Studium (post 1080) 177 loellus-.(1086). 185 _/.:luncesia (892) 24, cf. Pacili Iupanus (1070) 120, cf. iupanus lustrare territorium (cca 1097) 207 macerarius (maccerarius) (pro camerarius ?) comitissae (892) 24, cf. Zellidrago, m. ducis (892), cf. Pri sna maceria (1072) 126 machinamentum (1067) 107 macina (999) 49 magister (918) 27, (post 1080) 175, gramaticus (1070) 115 magnates: Iaderae (1036) 69, 70, regis Chroatiae (1060) 89 maiestas regia (950 ?) 41, (1000) 52 maledictio (maliditio) (852) 5, (892) 24, (950 ?) 41, (986) 46, (994) 47, (986-99) 50, (post 1020) 60, (1023) 64, (1028) 66, (1034) 69, (1039 ?) 72, (1042-44) 76, (1044) 77, (1050-55) 80, (1060) 86, 91, (1064) 99, (1064f5) 100, (1068) 112, (1069) 114, (1074) 137, (1076) 146, (1076-78) 170, (1078) 161, 163, 166, (post 1080) 178, (1083) 180, (1089) 190, (post 1090) 196, (cca 1091) 199, (1095) 206, (cca 1097) 209, (saec. XI ex.) 210, (1100) 213 patris (994) 47 malum consanguinitatis (1061) 96 mancipare (852) 5, (892) 23 mancipatio (1095) 204 mancipium (960) 43, 14 manipulus (1042-44) 76, (saec. XI ex.) 211 manuale (1042-44) 76, (saec. XI ex.) 211, 212 mappa (999) 49 mappula (999) 49, 49, (saec. X I ex.) 211

mapulela de lino, de seta (saec. XI ex.) 212 mare (post 1080) 173, (1080) 179, (1085/6 ?) 185, - nostrum Dalmaticum (1069) 113 marina (1060) 86 marra (cca 1090) 193 marturinus (1018) 56, 57 matrimonium (1066) 103, - legitimum (1061) 96 mater monasterii ( = abbatissa) (1089) 188 mater adoptiua (1078) 165 matutinale (1066) 103, (saec. XI ex.) 212 mediator (post 1080) 177 membra s. Chrysogoni (1042-44) 76 memoria (950 ?) 42 memoratorium facere (cca 1097) 209 memoriale (994) 47 memdax (994) 47 mensurat>: cubitus, gal eta, mernicus, modius, passus, ulna mercatura (1078) 159 mernicus (mensura) (post 1080) 177 mesus (post 1080) 175 metropolis ecclesia (852) 5, (cca 925) 31 metropolitanus (928/9) 38, 39 miles regis Hungariae (1091) 198, milites ducis Marianorum lacobi (post 1080) 173, milites Stressinae Berberistich (pott 1076) 156 missam cantare (post 1080) 176 missalis liber (post 1080) 172, (saec. X I rx.) 212 missus (?ca 880) 19, (1018) 54, 56 rooderare habenas regni (1060) 85 modium (modius) (mensura aridorum) (918) 27, (1068) 111, (1066-75) 143, (post 1080) 173-176, (cca 1090) 194, (post 1090) 195, (1095) 206 molendinus (molendinum): regius (1000) 52, (1060) 85, (post 1080) 176, (1089) 189 molmurn (post 1080) 178

276

monachari (1066) 103 monasterium (852) 4, (892) 24, (986) 45; - construere (1023) 63, (1060) 85, 86, (1064) 99 monasterium in Belem (1058 ?) 84 . s. Bartholomei (1066/7) 106, (1075) 138, (post 1080) 177, (1087) 187 Benedict! de Lacroma (1058 ?) 84, (1100) 213 ^ s. Benedicti in Monte Cassino (986) 45, (1091) 197 >-monialium s. Benedicti Spalati (1068) 110, (1086) 186, (1089) 188 ss. Bonifacii et Alexii (1076) 146 s. Egidii (1091) 198 s. Gregorii Vranae (1075) 140 s. Chry&ogoni (Grisogoni) Iaderae (986) 45, (986-99) 50, (999) 49, (1028) 66, (1033) 68, (1034) 69, (1036) 69, 70, (1044) 77, (1056; 84, (1064/5) 100, (1066) 101, (1066/7) 105, (1067) 107, 108, (1069) 113, (1070) 115, 116, 118120, (1072) 126, 327, (1072 ?) 131, (1066- 75) 143, (1078) 167, 168, (1095) 205 s. Iohannis evangelistae Belgradi (1060) 88-91, (1070) 122, (1076) 146, (1076) 145, (post 1076) 156, (1070-76) 148-152 s. Mariae Iaderae (1066) 102, 103, (1066/7) 104^ (1070-72 ?) 129, (1072 ?) 131, 132, (1073/4) 133, (1078) 167, (1086) 187, (cca 1091) 199 8. Michaelis de Sansig (1071) 125 8. Moysi Salonae (1078) 165 s. Nicolai Salonae (1095) 204

monialium s. Nicolai Tragurii (1064) 99 s. Petri Arbi (1060) 85, 86 8. Petri de Neumis insulis (1071) 125; 8.. Petri in Seile (post 1080) 172, (1085/6 ?) 184, (cca 1090) 192, (post 1090) 194, 196, (cca 1097) 209 ss. Sergii et Baehi (1100) 213 s. Stephani protomartyris Spalti (post 1020) 60, (cca 1070) 123, (1075) 142, (1078) 164, 165, (1089) 190 moinacharum s. Thomae Belgradi (1060-62) 97, 98, (1070-76) 151, (1060-78) 169 monetae: argenteus, aureus, byzantius, denarius, libra, libra argentea, libra auri, solidus, solidus setiricus ex auro mundo, solidus auri, soli dus romanatus (romanus) monitio (1078) 160 nionticellus (munticellus) (post 1080) 173, 174, (1086) 185 mortarius hereus (999) 49 mos antiquorum (1092) 200 mulus (cca 1090) 192 munus (986-99) 50, (1091) 198, muneribus honorare regem (107076) 148 munusculum (892) 24 murus (950 ?) 4 1 , (post 1076) 156, 1078) 167, (1080 ?) 179, (1085/6 ?) 184, (cca 1090) 193, - civitatis (928/9) 39, - civitatis Iaerae (986) 45, - vetustus Salonae (1000) 52 mutuare (1070-76) 151, (1076) 157, (post 1080) 175 ptnutuum (pro m u t u o dare) 151 (1070-76)

277

naiitirzalis (saec. XI ex.) 212 naetalus aureus (1092) 200 navieula (cca 1097) 207 navigare (874/5) 11 navigium (1068) 111 navis (918) 27, (960) 43 negotiari (960) 43 nobiles Chroatiae Chroatorum) 107, (1070) (1089) 188, et Dalmatiae (regis, (1060-62) 97, (1067) 117, (1070-76) 148, 189

Arbi (1060) 85 de Bracia (1078) 159

Iaderae (986) 45, (986-99) 50, (1056) 82, (1067) 107, 108, (1075/6) 153, (1092) 200, 201, (1095) 204, 205, (cca 1097) 207 Ragusii (1023) 63, (1050-55) 80 Tragurii (1064) 98, 99 nobilitas (1089) 188 norma monastica (1023) 63 snotare ad memoriam posterorum (994) 47 notarius (1018) 56, (1023) 64, (1033) 68, (1036) 71 notificare (1064/5) 100 notitia (892) 23

oblatio (1028) 66 obricus (obrizus) (118) 54, 56, cf. aurum observare lectum (918) 27 obtestatio (1060) 91 occidere (cca 925) 31, 32 offere (1064/5) 100, (1067) 108, (post 1090) 194 offersio (offertio) (1050) 78, (1056) 82 officmarius ecclesiae Zagrabiensis (1094) 202 officium cotidianum (post 1080) 178 , oliua (1067) 107, (1076) 146 oliuetum (1067) 107 omelie ( = homilia) (1042-44) 76, (saec. X I ex.) 211, 212, - de advento (saec. XI ex.) 212, - Gregorialis (saec. XI ex.) 212, - quadragesimalis (saec. XI ex.) 212, post Parasceven (saec. XI ex.) 212 oppidum desertum (1067) 108

praciomalium (oracionalis) (saec. XI ex.) 211, - de Pasca usque ad sanctum Martinum (sae'c. XI ex. 212 ordeum (post 1080) 173, 176 ordinre episcopum (1061) 95, o. presbyterum (1078) 163 ordinatio (886/7) 21 ordinator ecclesiae (994) 47 ordo clericalis (post 1020) 60
1

monasterialis (monasticus) (986) 45, (1060) 86 i de dominicis diebus siue cotidianis secundum ordinem sancti Benedicti, o. ad nionachum faciendum, o. ad peniteintiam dandan- o. ad visitandum ihfirmum (saec. XI ex.) 212 ouis (918) 27, (1028) 66, (1071) 125, (post 1080) 175

pactio (1068) 111 pactum (1000) 51, (1065) 99 pagana arbor (1060) 90

pagina (950 ?) 4 1 , (999) 48, (1033) 68, (1075) 138, (1075) 141, - privilegii (1078) 161, - donationis

278

(1095) 206, - diffinitionig (1060) 88, cf. cartula paginula (1050-55) 81, - privilegii (852) 5, (892) 24 palatium (960) 44, - ducale (1018) 55, - ducis Chroatorum (892) 24 cf. Budimir, episcopale (1092) 200, - publicum (960) 43 palla ( = polje = campus) (1039 ?) 73, cf. Babina palla palleum (palium, pallium) (743) 2, (879) 17, (887/8) 22, (928/9) 39, (1022) 61, 62, (1076) 144, (1078) 158 panis (post 1080) 175, 176 pannus inpintus (saec. XI ex.) 212, p. serious (de sirico) (918) 27, (999) 49, (1042-44) 75, (saec. XI ex.) 212, p. varius (918) 27 papa, cf. Zacharias, Nicolaus I, Iohannes VIII, Stephanus VI, Iohannes X, Leo VI, Benedictus T i l l , Nicolau s II, Alexander II, Urbanus II parare (918) 27 paratinea (1040) 73, (saec. XI ex.) 210 para'tura de lino (saec. X I ex.) 212 parium de sola (post 1080) 174 parrochia (928/9) 39, (1022) 61, (1076) 143, p. scilicet iuppa (1071) 124 partitor (1089/90) 191 pascere (1078) 161 pascua (1078) 160 passionalis (saec. XI ex.) 212 passiomarius (1042-44) 76 passus (mensura) (1067) 107 pastor (918) 27 pastina (saec. XI ex.) 210 patena (post 1020) 60, (1075) 140, calicis (1080) 172 patria (evellere a p.) (852) 5, (960) 44, (994) 47 patrikyus imperialis (1076) 108 Patrimonium (1066) 103, (1078) 164, nobilium puellaram (1095) 204 patronus (1056) 83 peca (1068) 112, cf. petia

peculium (918) 27 pecunia (994) 47, (1000) 52, - Graecorum (1050-55) 80 pecora (918) 27, ( 1 0 4 2 ^ 4 ) 76, (1073/4) 133 pecus (post 1080) 177 pedus (1074) 137 pellis vulpina (1018) 55, p. marturina (1018) 56 penam persoluere (986) 46 penitentialis (saec. X I ex.) 212 pendula (999) 40 perimere (874/5) 10 permaaiupreso, (permanupriso) (post 1080) 177, (cca 1090) 193 pertinentiae (1033) 68, (1060) 90, (1070-76) 150 pese (saec. XI ex.) 211 petia (post 1090) 194, pezza terrae (post 1080) 175, cf. peca petra (post 1080) 173 pincerna (pincernarius) regalis, cf. Studeg, Zestededo pinnaculum templi (1066) 103 pirestres (999) 49 piscari (1060) 86 piscatio (986-99) 50, (1056) 82, 83, (1067) 107, (1078) 168, (1095) 206 piscator (1056) 82, 83, (1078) 168 piscis (1060) 86, (1078) 168 placitum (1091) 198 planeta (saec. ex.) 212, - de dalmatino (saec. XI ex.) 211, - de dimito nigro (saec. XI ex.) 212, - de si rico (1042-44) 75 plantare (1067) 107, - vineam (saec. XI ex.) 210 plebs (1056) 83 pluuiale (saec. XI ex.) 212 podiuppi (podzuppi, potiuph), 'cf. Asdritius, Crucona (Cruchenna), Dra go, Drasen de Blatta, Duymus, Gregorius, Osrizzus, Uachinna pondus auri (1060) 9 1 , p. aureum (1060) 88 pons (1080 ?) 179

279

pontifex Beigradi (1060) 89 -^-r Romanus (cca 925) 32, 35, (cca 928) 37 pontificium (874/5) 10, (cca 928) 37, (928/9) 39 '.,."';Jir/ populus (1094) 202, - exiguus (1089) 188, - Iaderanus (1078) 167porca, porcus (1042-44) 76, (post 1080) 175, (post 1090) 193-195 porta Bellate (Iadera) (1066) 101 Mercha (950 ?) 41 portiumcula (1056) 83 portus (1000) 52 positura (1060) 90 possessio (852) 5, (1060) 88, (1067) 107, (1070) 115, 116, (1076) 154 possessiuncula (1028) 66, (saec. XI in.) 53 postelnic (postelnig, postelnik), cf. Budeg (Budicius), Pribidrug, Mocica, Dominicus potenciolus (1060) 90 potoch (1085/6) 184 prandium (post 1080) 175 predium (1086) 185 Ipiedicatio (874/5) 10, (879) 13, (cca 925) 30, 34 precium (960) 44, (1000) 52, (1044) 77, (1050-55) 80, (post 1080) 176 preiudicare (post 1080) 176 presulari (1066) 101, (1092) 200 primas ( = archiepiscopus Spalati) (cca 925) 31 primates (960) 43, - populi (892) 23, - regis (1060) 90 primatus (cca 928) 37 primitae (cca 925) 34, (1075) 140, (1078) 163 princeps Chroatorum (879) 14, (cca 928) 37, p . provinciae (cca 925) 31, p . Spalati et Clisii (1000) 51 prior, cf. Absarum, Arbum, Belgradum, Iaera, Ragusium, Spaltum, Tragurium, Vegla priorari (1066) 101, (1092) 200

prioratus (1034) 68, (1067) 107, (1095) 205 pristinum (tributum) (1071) 125 priuilegium (852) 5, (886/7) 20, (892) 23, 24, (cca 925) 31, (cca 928) 37, (1050-55) 80, (1060) 88, 91, (1064) 98, (cca 1070) 122, (1071) 125, (1078) 160 proceres Chroatorum (cca 925) 32, (cca 928) 36, p . Iaderae (1095) 206 proconsul Dalmatiarum, cf, Malus, Gregoriug pro'curatrix monasterii (1089) 188 professio monastica (1092) 200 promittere (1056) 84, (1066) 101, (1097) 208, - oboedientiam et fidelitatem (cca 1086) 184, (cca 1089) 187, (ante 1095) 203, (cca 1100) 215 promissio (1018) 54, 56, (1056) 82, (1097) 208 Promontorium (promunctorium) (1060) 86, (post 1080) 174 protoprohedrus imperialis, cf. Domini cus Siluius dux Venetiae et Dalmatiae prothoseuastor imperialis, cf. Vitalis Michaelis dux Venetiae, Dalmatiae e t Chroatiae protospatarras imperialis, cf. Gregorius prior Iaderae, Litouitus stratigo Seruiae et Zechulmiae, S, banus, Leo prior Iaderae prouisor ancillarum dei (1068) 111 psalterium (1042-44) 76, (1080) 172, (splaterium) (saec. X I ex.) 2 1 1 , (salterium) (saec. XI ex.) 212 psar, cf. Tolimir puellae nobiles (1095) 204 puerlus (post 1080) 177 p u e r u m attribuere (1070-76) 148 pulbelaria (1086) 185 puttorium ('eca 1090) 193 puteus (1060) 90, (1060-62) 97, (107076) 149, 150, (post 1076) 157

280

q quadruuium s. P e t r i laderae (1092) 201 quercus (1066/7) 105 querimonia (1078) 166, (1092) 200, 201, (1095) 204 quietatio (1000) 52 quirinus (918) 27 quoquina (999) 48

racana (cca 1090) 193 raina (999) 49 rebellis (994) 47 recordatio (1056) 83, (cca 1076) 154 rector (1064) 99, ecclesiae et coenobii (1089) 188 recuperatio (1092) 200 redemptio (saec. XI ex.) 210 redimere (960) 44, (post 1080) 176, se (post 1080) 173 regalis auctoritas (1060) 90 regalia districtus (1078) 160 regale territorram (1060-62) 97, (1089) 188, 190 regina, uxor P e t r i Cresimiri (1070-76) 148, (post 1076) 157, cf. Helena, Lepa regnum: Slavinorum (cca 925) 34, Chrbatorum (852) 5, (1060) 9 1 , r. hereditarium (1069) 113, Chroatorum Dalmatinorumque (1075) 140 regula (1023) 63, - s. Benedicti (1056) 83, (1060) 86, (1078) 165 regula (liber) (saec. X I ex.) 211, - de generibus uel uita monarhorum (saec. X e x . ) 212 rehedificare monaterium (986) 45 reliquiae s. Benedicti (1091) 198, - cor poris s. Gregorii (1075) 140

revelatio s. Nychlai (1071) 125 rex (986) 45, r. Chroatorum (Chroatiae et Dalmatiae) (1061) 95, (1066) 101, (1066/7) 104, (1067) 108, (1069) 114, (1079) 171, cf. Tamisclaus, Cresimir I I , Dirzislaus, Cresimir I I I , Stephanus I, Petrus Cresimir IV, Demetrius Suinimir, Stephanus I I ; rex Diocleae: Radoslaus, (Sclauorum) Michael, Bodinus; rex Marianorum, cf. Berigoy, Slauig; rex TJngarorum, f. Ladislaus: rex Uulgarorum (Bulgarorum), cf. Michael rex, cf. Griuali riccar (risar) (950 ?) 4 1 , (1066/7) 105, (post 1080) 173, cf. Desciniza, Grubinna, Sauida (Iacobi ducis> Marianorumy ritus canonicus (1061) 95 roborare (986) 46, (1018) 56, (1034) 69, (1036) 71, (1060) 88, (1060-62) 97, (1066/7) 106, (1097) 208 romanatus (moneta) (1068) 112, (1070-76) 150-152, (post 1076) 157, (saec. XI ex.) 211 rota molemdini (1000) 52

sachich ( = setnicus) (1070) 120 sacramentum (1092) 201, - dare (1078) 169

sacrum palatium (743) 3 sagia (cca 1090) 190 sagina (1097) 208

281

sagum (cea 1090) 193 sal (post 1080) 173-176 salina (950 ?) 41, (999) 49, (1000) 52 balterium, cf. psalterium sanctio (1066/7) 106, (1076) 145 sarcofagus (1056) 83 sauana (918) 27, (saec. XI ex.) 212, -< de zenda (saec. XI ex.) 211 saxum theatri (1000) 51 scamparactio (1040) 74 sceda uetera (1040) 74 sceptrum (1075) 140, (1083) 180 scholae s. Domnii (950 ?) 41 sciana (1086) 185 scismaticug (872/3) 9 scitnik (scitonosa, schytonossa, scutonos, scutarius, scutobaiulus), cf. Io hannes, Dobrodrug, Drugana (Draugana) Sclauonicum vulgare (1096) 113 sclauuncula (1092) 200 scopulug (1060) 86 scribere securitatem (1036) 70 scriniarius sacri palatii (743) 3, cf. Io hannes scripta traditionis (1050) 78 scriptum donationis (1089) 188 scriptor dictaminis (1068) 112, s. ecreti (1078) 163 scriptores actorum, cf. Martinus presby ter capellanus, Firminus diaconus capellanus, Iohannes iaconus, Anastasius episcopus Iadrensis, ~ Marinus presbyter Veclensis, Mar tinus episcopus Absarensis, Step hanus monachus, Stephanus diaco nus, Maius diacomus, Anffredus presbyter, Dabro diaconus, Crisana diaconus, Theodoras presbyter, Adam monachus Croatiae electus episcopus, Stephanus episcopus Iadrensis, Anastasius cancellarius episcopus Croatensis, Iohannes diaconus no'tarius, Martinus pres byter capellanus, Dominicus pres byter monachus, Michacius pres byter capellanus, Petrus Hencius

diaconus ducis Venetiae capella nus, Georgius notarius, Dabro dia conus, Ysac abbas s. Stephani, Gregorius cancellarius, Madius archidiaconus, Petrus subdiaconus scutarius, scutobaiulus, sctonos cf. scitnik scutum (1070-76) 148 secniz (== setnicus) (1070) 120 secretarium (1076) 144 securitas (1036) 70, 71, (1039 ?) 72, (1050-55) 80 sella (1042-14) 76, - argentea (918) 27, - ferrea (999) 49 sementum (1066-75) 143 senior (874/5) 10, (1018) 54, 55, (1075) 138 sententia (8735) 9, dampnationis (1061) 95 separare ab ecclesia (1056) 84 sepulchrum antiquum (1072) 128 sericum, cf. siricum sermo rusticus (1067) 108 sermocinalis (liber) (saec. XI ex.) 212 servare sacramentum (1092) 201 serviolus (post 1080) 177 servitium (1095) 205 servitores sanctimonialium (1068) 111 servitus (post 1080) 176, (post 1090) 196, in servitutem vendere (1076) 147, s. laicalis (1061) 96 seruulus (1028) 66 servus (852) 5, 6, (892) 23, (918) 27, (1042-^4) 76, (1075) 141, (107678) 170, (post 1080) 177, 178, ' (cca 1090) 192, (1095) 204, (saec XI ex.) 210, servum comparare (post 1080) 177, servum libertre (post 1080) 177, se dare in ser vum (post 1080) 178 seta (saec. XI ex.) 212 setiricus solidus ex auro mundo (1033) 68 setnicus, (setinicus), cf. Bartholeus, Dabrauitus, Tichano, Uelcanus, Uekemegus, Zouina, Saracinus siclus (cca 1090) 193

282

sigiilum (1039 ?) 72, 73, (1075) 142, (1078) 161, (1089) 188, 189, - pri ons Iaderae (1092) 201, - s. Domni (1092) 201 sigilli appensio (1078) 161, sigillo roborare (1070) 118 signare (1039 ?) 72, 73, (1092) 201, 202, annulo signare (892) 24 signum corroborationis (1095) 206 synodug (cea 925) 31, 35, - Romama (1061) 95 siricum (seri'cum) (918) 27, (999) 49, (1042-44) 75, (saec. XI ex.) 211 silnicus (sitinicus), cf. setnicus smaragdus ( = liber Smaragdi, abbatis s. Michaelis ad Mosam) (104244) 76 socolar, cf. Apricius sola (post 1080) 174 solidus (918) 27, (1033) 68, (1040) 73, 74, (1050-55) 80, (1060) 91, (1066) 103, (1070-72 ?) 129, (1070-76) 150, (post 1080) 1 7 3 178, (1086) 186, (1089/90) 191, (post 1090) 194, 195, - aureus, auri (1066-75) 143, (1089) 190, romanatus (Komanus) (107076) 149, 151, (post 1076) 156, 157, setiricus auro mundo (1033) 68, soldus (saec. XI ex.) 210 solium (892) 24, (950 ?) 40, - regale (1076-78) 170, (1083) 180 spara (cea 1090) 193 spatano candidato (1075) 138, cf. Iohannes

splaterium ( = psalterium) (saec. XI ex.) 211 sponere (1018) 54-57 squirineum (918) 27 stafils (1066-67) 106 stagniolurn (999) 49 starea (1089) 189 slarum (mensur aridorum) (post 1080) 174, 175, 177, (post 1090) 195 fctatuere regem (1092) 200 statutum (1071) 124, (1076) 145 sleniccha (950 ?) 41 stola (1042-44) 76 stolug (1097) 208 strangulare (994) 47 strata (1066) 103 stratico (stratigo), cf. Gregorius prior Iaderae, S. banus, Nicola prior, Gregorius prior Iaderae, Leo prior Iadrae stritta (saec. XI ex.) 212 Studium litterarum (cea 925) 34, (post 1080) 177 subscribere (892) 24, (1022) 62 substantia (saec. XI in.) 53, g. stabilis (994) 47 subiugare (892) 23 suburbium (994) 47 suffraganeus (743) 2, (cea 925) 29, 3 4 36, (1022) 62, (1061) 95, (1076) 144 sularus (1040) 74 Euperpositus nionasterio (892) 24

tacere per inui'tis (1033) 68 tefenarius nocturnalis et vernalis (saec. XI ex.) 212, cf. antiphonarius tela de sagis (ca 1090) 193 temonem arripere (1078) 167 tepci (tepico, tepciga, tepkiza, tepti, teuzo, tepciza) cf. Boleslaus, Bola-

nus, Budimir, Chosica, Dominicus Berberistich conies curialis, Iacobus, Lubimir, Tolenus terra (918) 27, (950 ?) 41, 42, (986) 45, (999) 49, (1000) 52, (saec. XI in.) 53, (1020) 59, 60, (1060) 90, 91, 93, (1060-62) 98, (1064) 99, (1067) 107, (1070-76) 148-152,

283

(post 1076) 156, 157, (1078) 166, 167, (post 1080) 173-186, (1086) 185, (post 1090) 194, 196, (1094) 202, - regalis (950 ?) 41, (1066/7) 104, (1078) 166 terraticum (saec; XI in.) 53 terrenum (1000) 51, 52, (saec. XI in.) 53 territorium (1040) 73, (1060-73) 169, (1067) 107, 108, (1069) 113, (1070) 121, (1072 ?) 131, (107678) 170, (post 1080) 173, 175, (1086) 186, - regale (1078) 161, (1089) 188, 190 testamentom (1033) 68, (1044) 77, (1070) 115, (saec. XI ex.) 210, (1100) 212 testificare (post 1090) 174 testificatio (1067) 107 testimonium (1060-62) 97, (testis) (post 1080) 175, (1089) 189 teugo, cf. tepci textus evangeliorum (saec. XI ex.) 212 theatrum (teatrum) Salomae (950 ?) 4 1 , (1000) 51, 52

thesaurus (1075) 140, - ecclesiae Spalaterisis (1078) 161, - monasterii 8. Mariae (1066) 103 thorum custodire (1092) 200 thronus regalis (1076-78) 170 tonsio apillorum (1070-76) 149 torens (1000) 52, (post 1080) 174, (1080 ?) 179, (1085/6 ?) 184, (cca 1090) 193 tradere (918) 28, (986) 45, (1018) 56, (1033) 68, (1036) 70, (1044) 77, (1060) 88, (1092) 201 traditio (986) 45 tragus (1070-76) 150 tribunus, cf. Absarum. Arbum, Iadera, Spalatum tributum (1018) 54-56, (1060) 90, (1060-62) 97, (1068) 111, (1078) 156, (1095) 204, - f s c a l e (1060) 88 turabulum (turibulum) (999) 49, (1042-44) 76, (saec. XI ex.) 211 turris (saec. XI ex.) 210, t. s. Petri Spalati (1068) 111 t u r r o , de - (1040) 73 tvpus regalis (1060) 91

uacca, (vacha) (1042-4) 76, (1071) 125, (1070-76) 149, (post 1076) 156, (post 1080) 177, (cca 1090) 192 ualastelm (1071) 125 uallis: apud s. Ciprianum (1060) 86, ss, Cosmae et Damiani (1060-78) 169, v. Fasinu (1060) 85, v. Obscura (1060) 85, 169, v. Rabiosa (1066/7) 106, (1067) 107, v. maior s. Victoris (v. malora s. Vitoris) (98699) 50, (1078) 168, v. Sutina (1070-76) 152, (post 1076) 157, v. Tribis (1000) 52 uaticella (1086) 185 ubrusar, cf. Desimir, Uissa vectigl (1060) 90 ellus ouium (post 1080) 175

vendere (984-99) 50, (1070-76) 150, 152, (post 1076) 157, (post 1080) 175, 176 venditio hominum (1075) 140 venditor terrae (1078) 166 iicrgatus (saec. XI ex.) 212, cf. bergatus -ucstimenta ecclesiastica (saec. XI ex.) 212 uestimentum de squirineo (918) 27 vexillum (1075) 140, donum vexilli (1078) 150 uia antique, qua itur ad Nonam (1067) 107 uicarius regis (1085/6 ?) 184, cf. Pribimir

284

uicus (post 1090) 194, uicum construere famulis (post 1090) 174 uiduitas (1066) 101 villa (928/9) 39, (1078) 160, (cea 1090) 192, - regalis (1076-8) 170 villanus (1060) 90, (1070-76) 149, (post 1076) 156, 157, (1078) 160, (post 1080) 173, villani Spalatensis ecclesiae (1078) 161 vinculum repromissionis (1018) 57 vinea (892) 23, (918) 26, 27, (1060) 91, (1064) 99, (1067) 107, (1070-76) 150-153, (post 1080) 173, 176, 177, (1086) 185, (post 1090) 174, (cca 1090) 193-196, (1092) 200, 201, (saec. X I ex.) 209 vinetum (1070-76) 151 vinotoc (1066/7) 106, cf. Dadouit

vinum (918) 27, (1060) 88, (post 1080) 174, 176, 178, (cca 1090) 194, (post 1090) 195, 196 uiso ;'(1042-44) 76, cf. Butina uiso uitae patrum (liber) (saec. XI ex.) 212 ulmus (1067) 107 ujna (mensura) (1092) 201 uol'ar (1066/7) 106, cf. Zouiz uomer (cca 1090) 193 uotum uouere (post 1080) .173 u r a t a r ( = vratar) (1060) 88, cf. Georgius usurpare (cca 1097) 207, u. alienas parochias (928/9) 39 utensilia (852) 5 uullotirium (1039 ?) 72, 73 vrceus hereus (999) 49 wretenus (1000) 51, 52

yptus (1039 ?) 72, 73 ypocancellarius Benedict! papae (1022) 62, cf. Gregorius

zandatum (saec. XI ex.) 212 zenda (sae'c. XI ex.) 211 ziurum (tributum) (1068) 111 zuppanus, cf. iupanus

285

"te
if