NEOLITIK

I. STAREVAKA KULTURA oko 5000. 4500.g. pr. Kr.

- eponimno naselje: Starevo kod Paneva u Vojvodini - obuhvaa uu Srbiju, juni Banat, junu Baku, Srijem, Slavoniju, istonu i sredinju Bosnu, Kosovo, dio sjeverne Makedonije - lokaliteti: Ervenica, Nama, Trnica, Zvijezda, Hotel Vinkovci... - u Rumunjskoj je to Kri, Maarskoj Kere, Grkoj Sesklo, Bugarskoj Karanovo - naselja: na povienim rijenim obalama, prirodna uzvienja u blizini vode; grupirana u nizu - grupiranje objekata sa slobodnim meuprostorom - jamski stambeni objekti relativno duboko ukopani - manje jame (2-3 m): dublje za odlaganje otpada; plie vanjski 'dnevni boravak' (atorasta konstrukcija) - zemunice u obliku brojke 8 - pokojnici su se pokapali unutar naselja, blizu nastambi polagali bi se u ovalne rake u zgrenom poloaju Vinkovci: potkoviasta pe, luno nadsvoena lonarska; unutar naselja: vie ognjita, spremita hranem tkalaki stan, pei za kruh, bunar - keramika: 1)gruba svakodnevna: barbotin (bubuljiasti i kanelirani) na osuenu ali nepeenu keramiku se nabacuje polutekua glinena masa 2)fina oslikana keramika: glaanje, proiena glina, slikanje bijelom/tamnom prije peenja a nakon peenja opet poliranje - oksidacijski postupak posue crvene boje - oblici: (polu)kuglaste, konine zdjele; prstenasta/stoasta noga; uice rijetko prave ruke - stupnjevi prema Dimitrijeviu: 1.MONOKROMNI - nedostatak slikane keramike - crvena jednobojna keramika, bez ukrasa ili ukraena impresso nainom 2.LINEAR A (pretkeramiki stupanj - pretklasina faza) - pojava slikane keramike, iskljuivo bijele boje, motivi izrazito linearni i geometrijski 3.LINEAR B I GIRLANDOIDNI (ranoklasina faza) - primjena barbotina

- linear B: njeguje slikanje pravocrtnih motiva, ali iskljuivo crnom ili tamnosmeom bojom na prirodnoj oker ili crvenkastoj podlozi(Vuedol, Vinkovci) - girlandoidni (mogli bismo re prijelazni): javlja se krivocrtni motiv razliite girlande i lukovi (uz obod posude), standardniji pravocrtni motivi postaju sloeniji. Uporaba bijele boje(Sarva. Vinkovci) Klasino razdoblje spiraloidni stupanj: obuhvaa spiraloid a i linear c 4. SPIRALOID A nema ga puno u Hrvatskoj 5.LINEAR C - prevladavaju pravocrtni motivi na slikanoj keramici, spiralni i luni motivi su rijetki - blago bikonino oblikovanje posua - ukrasi barbotinom te nizovima bradaviastih izboina(kultura Koro) 6.SPIRALOID B posljednji stupanj - istona Slavonija(Vinkovci) - u to vrijeme starevaka kultura naputa matina podruja u Srbiji i iri se u prekosavske i prekodunavske regije. Uzrok tim pomicanjima je nastajanje vinanske kulture kasnog neolitika - javlja se bikonitet(vjerojatno preuzeto od vinanske kulture) - koristi se barbotin, uglavnom kanelirani, a i onaj dekorativni(povlaenjem prstiju formiraju se slobodniji krivocrtni ili girlandni motivi) - dominantni su motivi spirala - slikane su irokim vrpcama tamnom bojom na crvenoj ili oker osnovi - prisutna je polikromija uokvirivanje osnovnog tamnog motiva tankim bijelim obrubom - javlja se meandar - figurine: stupasti tip jednostavni likovi, tankim urezima oznaeni detalji, plastino istaknuti nos i ruke namee nam se ideja o drvenom prauzoru; naen niski reljef na ulomku grube keramike iz Sarvaa prikazuje enski oblik - posebna vrsta keramikog oblikovanja rtvenici, posude neobinih oblika etvrtasto postolje na 4 kratke noge s niskim okruglim recipijentom razgrnutog oboda u sredini(za rtve ljevanice) LINEARNO TRAKASTA KERAMIKA - periferni dio starevake kulture (Rumunjska, eka, Maarska)

- u Hrvatskoj - dolina Ilove

NASELJA - spilje, zemunice trokutastog oblika, natkriveni rovovi - kasna faza nadzemne kue duge 30-40m, puno prostorija bez hodnika -> nije prisutan obiteljski nain ivota

II. IMPRESSO oko 6000.-4500.g. pr.Kr.

- neposredno iznad mezolitikog sloja, du jadranske obale - najstarija je faza vezana iskljuivo uz pilje nema tragova obrade zemlje i uzgoja biljaka - kamene su izraevine uglavnom nastale tehnikom okresivanja - keramika je primitivna neproiena zemlja, slabo je peena, povrina nije glaana; oblici su jednostavni - oponaa prijanje oblike od tikava/drveta; (polu)kuglasti oblici, bez izraene noge/vrata - impresso je tehnika otiskivanja noktom, prstom, nekim predmetom...negdje se utiskivalo koljkom cardium te je po toj vrsti ta kultura dobila i naziv cardium to i nije prikladan naziv jer to nije iskljuivi nain ukraavanja. Za otiskivanje su koriteni i kremena ila, trska, pueve kuice, a posuda se moe ukrasiti i povlaenjenm pozadine koljki nastaju eljasti ornamenti - u najstarijoj je fazi to utiskivanje po cijeloj povrini bez reda - u sljedeoj, razvijenijoj fazi otisci se povezuju i grupiraju to su razliiti cik cak i valoviti motivi, prepleti - u tom je razdoblju keramika kvalitetnija, a javlja se i tehnika urezivanja jednostavnih geometrijskih motiva uporablja se i fina monokrona keramika, presvuena tamnosmeim glatkim

premazom(manje su dimenzije) - u posljednjoj je fazi vie urezanih i udubljenih geometrijskih motiva - javljaju se krivocrtni motivi spiralni - zaeci oslikavanja posua - prevlaenje pojedinih dijelova crvenom bojom - nema plastike - prvi neolitiki stanovnici pilje transkog zaljeva, slovenskog primorja, Istre, Kvarnera i kvarnerskih otoka, sjeverna i srednja Dalmacija te srednjodalmatinski otoci

- u drugoj se fazi okreu poljodjelstvu plodnih krakih polja pa sredita naseljenosti sele u sjevernu Dalmaciju, na obale rijeka i potoka, na niske poluotoke. Grade se prva naselja koja su koncentrirana oko izvora vode, krunog su tlocrta - stambeni su objekti kruni, od prua i zemlje(Iula), ili u obliku ukopanih krunih zemunica - u Smiliu otkriveni kruni rovovi oko naselja prvo sluili za obranu, poslije za odbacivanje otpadaka

III. VINANSKA KULTURA

oko 3700.-3400.g. pr. Kr.

- eponimno podruje: Vina na desnoj obali Dunava(Srbija) - okosnica balkansko-anatolskog horizonta crno polirane keramike - keramiki se proizvodi peku uz smanjen dovod kisika tamne bojecrna, siva, tamnosmea - intenzivno je mehaniko glaanje i poliranje povrine za visok sjaj izgleda poput metala - u oblikovanju se javljaju bikonini oblici - pojava novih oblika: naprimjer razliitih zdjela na visokoj nozi - vidljive su promjene u ukraavanju posuaslikanje gotovo iezava, dominiraju kaneliranje i takozvani efekt glaanja ili stralucido smjena slabijeg i jaeg glaanja odreenih djelova posude daje razliito zrakasto ili mreasto koncipirane motive - uz ovu se kulturu vee i ubodnovrpasti stil ukraavanja kombinacijom urezivanih vrpci i niza uboda ili kratkih zareza - bogata keramika antropomorfna plastika - u Hrvatskoj je vinanska kultura samo periferna pojava u istonoj Slavoniji - u nas daje poticaj nastanku i razvoju sopotske kulture - u posljednjim fazama gubi dijelove svog teritorija: on se svodi na sjevernu umadiju, Mavu, Srijem, i sjeverno-istonu Bosnu, a micanjem na sjeverozapad se javlja u Hrvatskoj i na desnoj obali Dunava Bapska, Berendijev vinograd - nalazi iz Bapske: vieslojno naselje na poloaju zvanom gradac najprije ga nastavala sopotska kultura, kasnije ga zauzela vinanska u svom povlaenju prema zapadu. Unutar je tog naselja utvreno postojanje nekoliko kuaistie se takozvana kua 2A 2B 2C duga 10 metara, ima 2 prostorije, unutar prve tri drvena pilona oblikuju neku vrstu predvorja srodan kasnijoj graevini templum in antis - ima dosta figuralne plastike(u Bapskoj ih nema, no Jakovo Kormadin(Srijem) vrvi takvim figurama)

- kvaliteta i bogatsvo plastike opadaju, no ne nestaje - u Bapskoj domete vinanske kulture pratimo samo na posuu. Vodei oblik je zdjela sa zakrljalim trbuhom(sveden na jedno vodoravno rebro ili ispupenje), a od ukrasa dominira kaneliranje u obliku kratkih okomitih ili kosih kanelira, njihovih prepleta ili S-spirale - brojne i jednostavnije konine zdjele ili tanjuri sa zadebljanim i uvijenim obodom(najee ukraene efektom glaanja) - glaanje prisutno u poetku Vine, potom nestaje te se opet javlja na kraju Vine - ukraivanje urezivanjem i ubadanjem gotovo nestaje, kao i karakteristine posude na visokoj nozi - prvi tkalaki stanovi (utezi) - susreemo se s vrstom oslikavanja, razliite kvalitete od onog u ranom ili srednjem neolitikucrusted slikanje boja se nanosi na peenu posudu nepostojana, lake se otire - najea je uporaba crvene boje, potom bijele, samo izuzetno ute - motivi su iroke vodoravne vrpce, grupirane okomite crte, spiralne kuke, iscrtkani trokuti, pokoji meandar - to razdoblje Vine pripada poecima eneolitika - naselje u Bapskoj razara eneolitika badenska populacija

- Vina industrija cinabarita ; kozmetika, crvena boja, iva - rvnjevi za usitnjavanja cinabarita u prah; pei za arenje cinabarita (niske),s kupolom i koje su 25% kosog dna (iva) -nekoliko nalaza Pb (galenit; olovo-sulfid PbS; na 600'C MINIJ crvena boja) -elementarni (oxidni) i karbonatni bakar) - istodobno s Vinom D GUMELNITZA kultura (Ai Bunar u Turskoj rudnik) VARNA bogati kenotafi. Na keramiku peenu na 1100'C nanosili Hg s Au i pekli (Hg ispari a Au ostane na posudi).

IV. SOPOTSKA KULTURA oko 4300.-max. 3500.g.pr.Kr

- eponimno naselje: Sopot kod Vinkovaca - vei dio sjeverne Hrvatske, rasprostire se u meurjeju Dunava, Save i Drave, od Srijema na istoku, pa negdje do Krievaca na zapadu, vei dio bosanske Posavine - poznata je i kao slavonsko-srijemska kultura, bapsko-lenelska ili sopotsko-lenelska

- razvija se na temeljima kasne starevake kulture no pod utjecajima vinanske: u poetku nositelji starevake kulture ive blizu onih vinanske te polako od njih preuzimaju bikonino profiliranje posuda, zanemarivanje slikane keramike(u poetku)...s vremenom je utjecaj vinanske kulture sve vei, starevaki starosjedioci se ne asimiliraju kulturno i duhovno ve se priklanjaju novim trendovima tako je nastala sopotska kultura - jedna od prvih tekovina to preuzima sopotska kultura je redukcijsko peenje keramike promjena boje u keramici - u ranijim fazama razvoja na sopotskom posuu nema efektnih dekorativnih tehnika, malo ukrasabradaviaste aplikacije, duborez i rovaenje - u sopotskoj kulturi dominiraju grube posude u obliku amfora i buta, utilitarnog obiljeja; kod finog posua dominiraju plitke i duboke zdjele te lonci otre bikonine profilacije(u srednjoj i kasnoj fazi se ublauju i umekavaju) - ukrasi na grubom posuu: aplicirane plastine vrpce s otiscima vrha prsta; na finom posuu: poneki linearni, valovit ukras kombiniran s okruglim udubljenjima, izveden rovaenjem ili duborezom - u srednjem razvojnom stupnju najuoljiviji vinanski utjecaji ee kaneliranje i efekt glaanja, a javlja se i ubodnovrpasti stil ukraavanja(male posude iz Bogdanovaca ukraene prvim vinanskim spiralama i meandrima) - prepoznatljiv oblik sopotske kulture: zdjela na visokoj, upljoj, ovalno perforiranoj nozi - u sljedeoj fazi ta noga poprima trbuast obliknajtipiniji predmet sopotske keramike proizvodnje - u zavrnoj fazi neka toliko vinanskih utjecaja, u ukraavanju se javlja tehnika rovaenja i duboreza(nema kaneliranja). Uestalija je pojava crvenog slikanja poslije peenja - penetracija sopotske kulture u maarsku transdanubiju prouzroila nastanak i razvoj lenelskih kultura - sopotska kultura od vinanske nije preuzela oblikovanje plastike antropomorfnog oblika sopotski su kipii(s takozvanim ptijim licem) uglavnom slini najjednostavnijim vinanskim statuetama (Vina), no sopotske su loije oblikovane i izraene pogoto vo one u ranom i srednjem stupnju razvoja, koji su pod utjecajem vinanske kulture; originalnija figurica pripada kasnom razvojnom stupnju sopotske kulture, kad vie nije bilo vinanskog utjecaja - antropomorfna obiljeja vidljiva na nekim od predmeta(smatrani amuletima jer su probueni) koji moda ni nisu antropomorfni jer su jako stilizirani - antropomorfnu bi figuru zaista mogla predstavljati posuda iz Sarnatovaca

- oito im je izrada antropomorfnih keramikih kipova strana i nepotrebna, to ne mora biti oznaka artistike nemoi(glineni kip bika iz Hermanova vinograda tvrdi suprotno) - naselja: smjetena su u nizinskim, esto movarnim predjelima, u blizini rijeke ili oveeg potoka; opasavali su ih jarkom, ali i palisadama prva nizinska utvrena naselja u ovom dijelu Evrope(Sopot i Otok kod Vinkovaca, Orolik, Hermanov vinograd) - u bruljkastim su krajevima naselja na terasama gorskih izdanaka(Bapska) - u redovima su rasporeene pravokutne kue s jednom ili vie prostorija tipine neolitike graevinske konstrukcije kostur od greda, zidovi od iblja obljepljeni blatom - u Otoku otkrivena kua od horizontalno poloenih hrastovih debala koja je pridravao niz okomitih drvenih stupaca, unutranjost je kue podijeljena na 3 lae, na proelju je trijem

V. KORENOVSKA KULTURA oko 4600.-4200.g.pr.Kr.

- u sjevernoj Hrvatskoj Bjelovarsko podruje i Moslavina; na zapadu Turopolje - pripada kulturama linearno-trakastog keramikog kompleksa - pod utjecajem je starevake i Koro kulture; lokalne se mezolitike kulture preobraavaju u neolitike pojave kompleks linearno-trakaste keramike koja kasnije zaposjeda golem prostorod Nizozemske i Belgije, preko srednje Evrope do Moldavije i Ukrajine na istoku(u ovim krajevima predstavlja poetak neolitika). U srednjoj Hrvatskoj i junoj Maarskoj kultura linearno-trakaste keramike nastaje izravno na supstratu starevake kulture; pripada ve razvijenom neolitiku - naselja: u bjeklovarskom podruju: Drljanovac, Malo Korenovo; u Moslavini: Kanika Iva, Tomaica - uvoz korenovskog keramikog posua na nalazitu Danila u Smiliu irenje korenovske kulture? - za naselja biraju prirodna uzvienja, terase ili padine neposredno uz uz vodu ili usred movarnog terena - stambeni i radni objekti su zemunikog tipa - vei dio posua je peen u osnovi oksidacijskim postupkom, tek se u zavrnoj fazi samog procesa primjenjuje redukcijsko peenje - takvo je posue izvana sivo ili crno, a esta je i neujednaena mrljasta boja povrine - fino korenovsko posue je preteno lijepo oblikovano, s vrlo tankim stijenkama - tipine su kuglast ili kalotaste posude s pojaanim dnom ili na niskoj nozi, zatim Sprofilirane zdjele s manje ili jae izvijenim vratnim dijelom; kuglaste amfore s niskim cilindrinim vratom(oblici svojstveni svim kulturama u sklopu linearno-trakastog kompleksa)

- u kasnijoj se fazi javlja i bikoninost - vodei ukrasurezivanjem, temelji se na dva osnovna naela: jednostavnu linijsku izvedbu; vrpastu koncepciju. Motivi: vrpce, crte A i U, kukaste spirale... - u ornamentalnu su kompoziciju uklopljene i uice ili ispupenja na najirem dijelu trbuha posude - keramika je plastika nepoznata, osim figurice svinje iz Malog Korenova, no i ona je vrlo stilizirana

VI. BREZOVLJANSKI TIP SOPOTSKE KULTURE

- regionalna varijanta nastala mijeanjem sopotskih elemenata sa korenovskim supstratom - Gornji Brezovljani, okolica Bjelovara Drljanovac, Turopolje Staro ie, podruje oko Virovitice Jasenac, pii Bukovica - ive u zemunicama - naselje na prirodnom uzvisenju novi se objekti ne grade na mjestu starih ve se pomiu - naene radionice za proizvodnju keramike u Gornjim Brezovljanima - posue pokazuje ovisnost o sopotskoj kulturi, no profili su meki i blai - individualnost brezovljanskoj keramici osigurava specifian stil ukraavanjaposude su u osnovi peene oksidacijski, potom je na pojedinim dijelovima posude primjenjen redukcijski proces ime su na tim mjestima stvorene tamne plavkastosive ili crne mrlje taj je proces svjesno provoen - prisutnost slikane keramike motivi izvedeni crvenom bojom nakon peenja, linijski su jednostavni, uz rub posude(dodir s lenelenskim kulturama) - ulomak antropomorfne figure(dio ruke s 4 prsta) takoer asocira na lenelenski kulturni kompleks, kao i ivotinjska figurica s otvorom umjesto glave

VII. DANILSKA KULTURA oko 4500.-3900.g.pr. Kr.

- u predjelima jadranske obale(gdje je bila i impresso kultura) - Danilo kraj ibenika eponimni lokalitet; ostali nalazi razasuti u nizu pilja oko Trsta, po jugoistonoj Istri, na kvarnerskim otocima, u sjevernoj i srednjoj Dalmaciji, po poluotoku Peljecu do Boke Kotorske - velik je dio nalaza iz pilja gdje su se nositelji danilske kulture zadravali samo povremeno - naselja na otvorenom ravni i plodni krajevi - ona su krunog ili polukrunog oblika, esto s izvorom vode u sreditu

- ivjeli su ili u ukopanim krunim kolibama(Danilo), u nadzemnim krunim kuicama(Smili) ili u nadzemnim etvrtastim kuama s podom od nabijene gline(Bribir) - tipina neolitika tehnika od drvenih balvana, granja i prua, s krovom od slame ili trstike - naselja zatiena obrambenim rovom - dosta kotanih predmeta, ak i nakita - najsiromanije je grubo keramiko posue - posue bolje kvalitete je brojnije, dobro je uglaana povrina, tamnosmee ili crne boje - razvijaju se: bikonine zdjele zaobljenog dna, zvonaste ae, visoke zvonolike zdjele, spoljotene kuglaste posude s visokim i stoastim vratom, razliiti tanjuri... - to je posue upeatljivo zbog bogate ornamentike izveden udubljivanjem, urezivanjem, igosanjem, reljefnim oblikovanjem; kombinirano s crvenom i bijelom inkrustacijom - motivi veliki horror vaccuidominiraju spirale u obliku S i C, inaice trokuta, nizovi linija u razliitim meandarskim, cik-cak i mreastim kompozicijama - fino oslikano posue je izvrsne kvalitete, nakon peenja je ukaste, ute, blijedocrvene ili ciglastocrvene boje ujednaenog tona - posue je ukraeno iskljuivo oslikavanjem bijelom, crnom ili sivom iscrtavaju se nizovi paralelnih crta, trokuta, rombova...Obino su obrubljeni tankom crvenom ili crnom crtom i odvojeni jedni od drugih irokim crvenim vrpcama. Velika je slinost po tehnici izrade sa keramikom Ripoli kulture vane veze i odnosi nositelja danilske kulture sa susjednom jadranskom obalom - danilski oblik posude: na 4 zdepaste noge, s nakoenim recipijentom i visokom prstenastom rukomritoni; esto ukraeni, vjerojatno specijalne namjene, prisutna crvena boja u unutranjosti recipijenta - zoomorfni oblik aludira na obrede u vezi s plodnou stoke - neki su smatrali ritone svjetiljkama lojanicama - ima ih u kakanjskoj kulturi(sredinja Bosna, Albanija, Grka, Peloponez) - javlja se i antropomorfna keramika plastika jednostavne zvonolike statuete - ima i realistinijih statueta predstavljaju enske likove koji nisu ukraeni(samo katkad pojedini dijelovi tijela) postoje miljenja da su ove figure pri obredu plodnosti predstavljale enski simbol, a zvonasti kipovi muki - osebujni sitni ivotinjski kipovi u liku svinje, goveda i medvjeda obrednog znaenja

VIII. HVARSKA KULTURA oko 3900.-3300.g.pr.Kr.

- na istonoj obali Jadrana djelomino nasljeuje Danilsku - prvobitno je otkrivena na Hvaru Grapeva pilja - ima je na cijelom potezu od transkog zaljeva do junodalmatinskih otoka, no i u dolini Neretve u Lici - naselja su na otvorenom stara danilska, no proirena, intenzivno nastanjuju pilje - na srednjedalmatinskim otocima je varijanta klasina hvarska kultura; u Hercegovini je to lisiika varijanta; u sjevernoj Dalmaciji smilika varijanta; te ona u Istri i Primorju - sjevernodalmatinska se varijanta najizravnije nastavlja na danilsku kulturu. Vrhunac dosee reljefno spiralno ukraavanja keramikog posua, slikani ornamenti rijei i s novim motivima(uobiajeni geometrijski motivi) - u ranoj su fazi jo prisutni zvonoliki likovi, a od srednje faze iezavaju - rijetke antropomorfne figure - nema promjene na zoomorfnoj keramikoj plastici - uporaba ritona(noge oblikovane poput ljudskih, kleeih) - u mlaoj fazi osiromaenje keramikog posua, nestaje keramik plastike i izumiru elementi danilske kulture. Prevladava fina monokormirana keramika tamnosmee ili crne boje, niske iroke zdjele zaobljenog profila. Ukrasi: jednostavni urezani motivi ravnih, cik-cak crta, girlandi... - pravi razvoj hvarske kulture odvija se na srednjedalmatinskom podruju(klasina hvarska) Korula, Hvar, Peljeac - ornamentalne kompozicije nikad ne prekrivaju cijelu povrinu posuda - oblici klasine hvarske varijante: niska, iroka zaobljena zdjela s prstenastim vratom te jajoliki lonac s koninim vratom; nema raskoi danilske kulture no djeluje dostojanstvenije - urezivanje stiliziranih prizora simbolinog ili realnog karaktera scene lova, krajolici i sl lisiika varijanta - prikaz lae s jedrom na posudi iz Grapeve pilje(ne zna se je li laa ili ivotinja, ovisi kako ju okrene) - hvarska je kultura vrsto vezana uz more(pomorstvo?) - jo jedna bezimena kultura, inaica lenelskog kulturnog kompleksa koji oznaava kraj neolitika u veem dijelu srednjoevropskih prostora

10

- jedno od prepoznatljivih obiljeja lenelskih kultura je oslikavanje keramikog posua bijelom, utom, crvenom i crnom bojom, u kasnijim fazama proizvodnja vrlo kvalitetner crvene keramike(Ozalj) - na temelju nje se razvija prva eneolitika kultura - lasinjska

ENEOLITIK 3500.-2200. g. pr. Kr.

IX. LASINJSKA KULTURA
Eponimno naselje: Lasinja na Kupi (D obala) -izmeu brezovljanskog tipa i lasinjske kao spona SEE TIP (Markovi) -pojodjeljstvo i vie stoarstvo NASELJA -nomadi -male zemunice, spilje KERAMIKA Oblici: bikonini (zdjele; lonci s prstenastim vratom, par rukica na prijelazu vrat-trbuh, izduljeni donji dio; zaobljene zdjele) -vr s jednom prstenastom rukom, zdjela na visokoj trbuastoj nozi (+jeziasti plastini izdanci) Peenje: redukcijsko + paralelna primjena oksidacijskog Ukras 1. bradaviasti, jeziasti protomi (plastini elementi) 2. urezivanje, igosanje, ubadanje Motivi: cikcak, granice, riblja kost.. 3. girlande, polukrugovi FIGURICE 1. jednostavne, plosnate statuete; pravokutna glava i tijelo, batrljci, plastine grudi, linearno zarezane oi i usta

(Balaton I)

2. tzv. valjkaste statuete

X. RETZ-GAJARY KULTURA (Balaton II)

S Cro, ogromna rasprostranjenost po EU -pokretljivo drutvo (stoari), breuljci, brda NASELJA -u blizini naselja drugih kultura -zemunice

11

Pepelana nadzemne kolibe KERAMIKA -posue tamnih boja -inkrustacija tzv. brazdasto urezivanje (Furchenstichkeramik)-> urezivanje trzanjem zailjenog predmeta isprekidane crte poput brazdi Podrijetlo: 1. od rovaenja u drvetu 2. iz revolucije ubodnovrpastog ukraavanja (Stichbad) tzv. okvirni stil (Rahmenstil) nizovi brazdastih crta, iscrtkani trokuti rasporeeni u zatvorene zone -rovaenje, duborez, obino urezivanje Oblici: kalotaste alice s vrpastom rukom i visoki vrevi S profilacije -'negativ' motiva zvijezde na dnu -crno-bijeli kontrast FIGURICE -nezastupljene U CRO VIndija; ploasta figuroms motivom romba (enski simbol)

U ovo vrijeme: TISZAPOLGAR i BODROGKGRESZTUR kulture -nemaju naselja, smao nekropole (jedina sveta mjesta) -kult mrtvih i kult predaka

XI. BADENSKA KULTURA PRAVI POETAK BAKRENOG

DOBA 4000.-3500.g.pr.Kr
Eponimno naselje: Baden Koenigshoehle (Austrija) Rumunjska (SALKUTA ive na rudnicima) NASELJA -rijene terase, breuljci -poljodjeljstvo, stoarstvo, metalurdgija (bez znaenja) -konstantni nizovi jama (Za stanovanje, smonice, za otpatke) Vuedol, Sarva (...) -> nadzemni objekti (na kat) -nekropole Vuedol -kua s apsidom mod ai kostolako

12

-pokopi unutar naselja (duge, cilindrine jame, u zgrenom poloaju na leima; mukarac na drugu stranu od ene); baden uvodi spaljivanje -ukopi konja KERAMIKA -visoki sjaj (metalni) cnih poliranih posuda Oblik: vrevi s trbuhom i visokim cilindrinim vratom Ukrasi: kaneliranjei rebrenje, dojam punciranja -specifian oblik: vr s visokom vrpastom rukom i u klasinoj fazi izduljena, vretenasta amfora Fischbutte FIGURICE -plosnate (magma mater), stilizirane; idoli bez glave (od kosti/drveta?), naglasak na prikazu spola Gradac -enske figurice (dvostruki trokut) -naeno nekoliko bodea -prva kola na 4 kotaa -donijeli materijal tvrdoe 4 - u sjekirama 1.5 posto As -nema nalaza metalurgije u naseljima

XII. KOSTOLAKA KULTURA (Vladimir MIoji) 3300.3000.g.pr.Kr.

NASELJA a. raniarska podruja vieslojna, na uzvisinama uz rijeke, na temeljima starijih kultura -utvrene opkopima ili ancima b. planine gradinska naselja -vri i trajniji nadzemni objekti pravokutnog oblika Ukop: skeletni, zgreni poloaj + spaljivanje (u arama) KERAMIKA -tamnosivo/smee boje, rijetko crne 1. zdjele kalotastog oblika, bez izraenog dna 2. zdjele s naglaenim vratom, blago zaobljeno rame -konine cilindrine alice s visokom rukom -fischbutte ambore bez ukrasa -brazdasto urezivanje, okvirni stil

13

-fino igosanje tupim predmetima (polumjesec, krug, trokut, ahovnice) -bijela inkrustacija

XIII. VUEDOLSKA KULTURA 3000. g pr. Kr

sopotska tradicija + utjecaj kostolake NASELJA -uzdignute lesne terase uz rijeku, obronke -utvreno (padine, opkopi) -kasna faza: gradine -sojenice (Ljubljansko Barje), nadzemne etvrtaste kue... Gradac -vrsta akropole s megaronom (talionike pei) -ispred proelja megarona grob (mukarca i ene) s 50ak posuda, s I strane rtvene jame (jelen) -male kue s 'jamama-podrumima' (okruglog oblika), mali rtvenik od gline (individualni rituali), rov ide oko kue, udaljene meusobno 80ak cm -ukopi unutar naselja (u starim jamama.podrumima; grupni ili pojedinani) KERAMIKA -umjetnost, runo raena -dobro proiena glina, razvijena tehnologija peenja Oblici: bikonine zdjele, lonci, plitke zdjele, vreaste amfore Ukras na gornjem ili sredinjem dijelu posude Klasina faza: crno polirana + bijela inkrustacija + geometrini motivi (arhitektonski stil) Pretkalsina: rozete -tunelaste ruke -brojni rtvenici (sedlasti, rogoliki tip) -> slino s Egejom kao i motiv dvostruke sjekire -jarebica, jelen 1. plosnate figure, bez naznake spola, samo blago reljefno istaknute grudi 2. bogato ukraene enske statuete a. u obliku violine plosnate b. voluminozna u sjedeem poloaju -> ouvano fragmentarno -duborez, rovaenje Neobian ukop (grob s pokojnikom s rukama iznad glave i nogama u cudnom poloaju)

14

-As i Sb bronca Sl. dio kalupa preciziran na 5 mm, otrog ruba, sebeli poput cigle, kalupi na 2 strane -slijede leita Cu -iz govedarske je postala metalurka k. -vertikalna diferencijacija drutva 9m veliki tumul Kasna faza vie Fe u rudai SARVA -kolekcija kalupa za bodee/koplja -dvodijelni i viedijelni kalupi -serijska proizvodnja metala

CATAL HUYUK
-graevine od kamena vezane malterom -zidovi bukani pa bojani bijelom pa po njima bojano srvenom -podnice od 20-25cm buke Grob -raka: obojano tijelo ene, samo lubanja drugom nijansom crvene (postupak ekskarnacije) Rudnik Idrija najvei rudnik cinabarita Svetita -s bikovskim glavama u zidovima -prikaz magme mater kako radja ovnujsku glavu -na kontrazidu od ovna, nia bojana crvenom bojom -naen predmet od olova

15