SVEUILITE U ZADRU Odjel za povijest Preddiplomski jednopredmetni studij povijesti

Marin Horvat

MITRAIZAM
(Seminarski rad)

Zadar, 2011.

SADRAJ

1. UVOD .................................................................................................................................... 1

2. PROBLEMATIKA NASTANKA "ZAPADNOG" MITRAIZMA ................................. 2

3. MITRA U CARSTVU .......................................................................................................... 4 3. 1. Carevi i Mitraizam ....................................................................................................... 5 3. 2. Kranstvo i mitraizam ................................................................................................ 6 3. 3. "Sukob" Kranstva i Mitraizma ............................................................................... 7 4. UTJECAJ MITRAIZMA NA KRANSTVO ................................................................. 9 5. ZAKLJUAK ..................................................................................................................... 10 6. LITERATURA ................................................................................................................... 11

1. UVOD

Mitrike misterije bio bi izravniji, ako ne toniji naziv za kult koji se pojavio na prostoru rimskog Carstva u drugoj polovici 1. st. po Kr. do nestanka konanom afirmacijom Kranstva na glavnoj pozornici "zapada." Mitraizam je, s druge strane, puno iri pojam nastao u novije doba kao rezultat poetka sustavnog bavljenja tom temom o emu e u nastavku biti rijei, no, isto tako treba naglasiti kako neu izlaziti iz okvira zanimanja ovog rada, a to je iskljuivo pojava rimskog Mitraizma. Kreui s problematikom nastanka, valja pojasniti odakle je doao, zato je jo i danas predmet sporova znanstvenika te koje su posebnosti vezane uz ovaj oblik. Nadalje, bitna je njegova afirmacija u Carstvu, kako se to dogodilo, koja je bila uloga samih Careva u postizanju onolike vanosti koju je imao u 4. st., vremenu kad je Kranstvo uzimalo sve vei zamah. Upravo je to predmet zanimanja koji najbolje opisuje kako ovaj orijentalni kult nije bio samo "jedno od" poganskih vjerovanja ve je imao puno vei znaaj u oblikovanju svijeta nego to se uobiajeno misli. Na kraju, bitno se pozabaviti onime to veina autora naziva "sukobom" Kranstva i Mitraizma te njihovim meusobnim utjecajem do konanog nestanka sa "zapadne" pozornice.

2. PROBLEMATIKA NASTANKA "ZAPADNOG" MITRAIZMA

Govorio sam o Mitraizmu kao irem pojmu koji treba razlikovati s oprezom. Kod prof. eljka Miletia nalazim najjednostavniju i najpregledniju klasifikaciju na tri razliita pojavna oblika. Prvi bi dakle bio prehelenistiki Mitraizam, onaj izvorni staroperzijski iz ahemenidskog perioda, prije ikakvog kontakta s Malom Azijom gdje se postepeno stapa s kultom Magne Mater i grkom religijom.1 Maloazijski je drugi pojavni oblik, u kojem dolazi do ve navedenih sinkretistikih spojeva u ak nekoliko kultova Mitre.2 To je zapravo ukratko sve to je bitno naglasiti iz ova dva oblika kojih u se naravno doticati i dalje ali samo kroz usporedbu ili izravno vezane injenice za trei oblik, onaj "zapadnog" Mitraizma. Mitraizam je, uz to to je iri pojam, zapravo i relativno nov pojam koji proistjee iz moderne znanosti. Ta moderna znanost o ovoj temi zapoinje s F. Cumontom zagovarateljem teorije o iranskom kultu koji je, preko heleniziranih tzv. magova s vremenom prenesen na zapad i svoj konani oblik dobio u kasnom helenistikom periodu. Svoje teorije podupire odreenim arheolokim nalazima koje izlae u djelu "Textes et monuments figurs relatifs au mystres de Mithra (1896 - 1900)."3 Dodue, opepoznata je injenica da Plutarh 67. g. pr. Kr. spominje Pompejeve pohode protiv kilikijskih gusara koji navodno prakticiraju ovaj kult, ali to nema apsolutno nikakve znanstvene podloge da su ga rimski vojnici donijeli i kasnije proirili. Isto se deava s Cumontovom teorijom ve na prvom meunarodnom kongresu o mitrikim

1 2

. Mileti, Mitraizam u rimskoj provinciji Dalmaciji, 1997, 1. . Mileti, 1997, 2. 3 M. Volken, "The Development of the Cult of Mithras in the Western Roman Empire: a Socio - Archaeological Perspective," Electronic Journal of Mithraic Studies 4, 2004, 1.

naukama 1971. u organizaciji Johna R. Hinnellsa. Naime, njegov dokaz u prvom planu obrauje motiv tauroktonije4 koji je specifina pojava samo u rimskom Mitraizmu.5 Druga bitna kritika je ona Richarda L. Gordona u kojoj je opovrgnuta ikakva veza zoroastristike borbe dobra i zla i Mitre kao medijatora u toj borbi kod naeg oblika Mitraizma.6 Vano je napomenuti da specifian motiv tauroktonije na sebi skoro uvijek ima iscrtan dananji zodijak, to je dobar pokazatelj djelovanja napretka helenistike astronomije. David Ulansey tvrdi da su astroloki simboli nastali kao religijsko gledite na otkrie precesije ekvinocija grkog astronoma Hiparha.7 Uzevi u obzir to i snaan utjecaj helenistike astronomije uope, moemo slobodno konstatirati da u "zapadnom" obliku Mitraizma postoji itekakva podloga za stvaranje sasvim zasebnog oblika utemeljenog na, kako kae prof. Mileti, novim religiozno - filozofskim pogledima na svijet u zavrnom razdoblju helenizma, epohi u kojoj astrologija postaje opeprihvaeni element cijelog mediteranskog svijeta, to je po njemu bio jedan od kljunih argumenata za prihvaanje rimskog mitraizma kao zasebne religije.8 Moda najbolju sumu dosadanjih istraivanja pojave rimskog mitraizma dao je Reinhold Merkelbach sa svojom hipotezom o jednom ili vie intelektualaca koji su u Rimu postavili jedan sasvim novi i zaseban oblik Mitraizma koji spaja znanje iz iranskih mitova, platonizma i ve spomenuto vrlo popularno astroloko uenje.9

4 5

esti prikaz Mitre kako ubija bika, uz popratnu simboliku. John R. Hinnells, "Reflections on the bull-slaying scene," Mithraic studies, vol. 2, 303-304. 6 . Mileti, 1997, 4. 7 D. Ulansey, The Cosmic Mysteries of Mithras, (1991) http://www.well.com/user/davidu/mithras.html. 8 . Mileti, 1997, 29. 9 . Mileti, "Typology of Mithraic Cult Reliefs from Southeastern Europe," Religija i mit kao poticaj rimskoj provincijalnoj plastici: akti VIII. meunarodnog kolokvija o problemima rimskog provincijalnog umjetnikog stvaralatva, 2005, 269.

Bilo kako bilo, rasprave su jo uvijek u tijeku, a dokazi ekaju da budu pronaeni. Sad kad smo preko novih metoda i razmiljanja utvrdili formiranje zasebnog kulta treba ga vremenski smjestiti i utvrditi njegov poloaj u Carstvu. 3. MITRA U CARSTVU

. Mileti kae da je "republikanska netrpeljivost prema stranim kultovima u imperijalno doba ustupila mjesto toleranciji, traenju paralela i ohrabrivanju lokalnih izriaja."10 Moda i nije najtonije priati o iznenadnoj toleranciji, ve o odreenoj nunosti koja je rezultat irenja granica Carstva i napretka u znanosti, pogotovo astrologiji, kako sam ve napomenuo. Orijentalni kultovi nudili su iri spektar vjere, vezu s kozmosom i to je najvanije, drugaija i nova filozofska razmiljanja. Povrinski gledajui, njihova boanstva se i ne razlikuju puno od onih tradicionalnih rimskih pa je asimilaciju ili sinkretizam bilo lako provesti.11 Okvirnu dataciju pojave mitrikih misterija u Carstvu moda bi najbolje bio sagledati kroz materijalne i druge dokaze u samom gradu Rimu. Naime, prva okupljalita ili svetita tovatelja ovog kulta pojavljuju se u Rimu kroz zadnja dva desetljea 2. st., dok se prvi pisani dokaz pojavljuje neto prije, otprilike iz Domicijanovog ili Trajanovog doba.12 Bitnija je naravno pojava tih tzv. svetita, zvanih mitreji. Bila su to okupljalita najee u podrumima kua, ispod vanih graevina itd, bez prozora i bilokakvog drugog dotoka svjetla. Naravno, ni ta pojava nije sluajna jer opepoznata injenica je da neki istoni oblici mitraizma slave Mitrino roenje iz kamena, odnosno spilje, to se najvjerojatnije odraava na simboliku

10 11

. Mileti, 1997, 43. Isto. 12 . Mileti, 1997, 46.

rimskih mitreja. Daljnjim razvitkom ovog kulta broj takvih okupljalita drastino raste, ali o tome u neto kasnije.

3. 1. Carevi i Mitraizam Promatranje daljnjeg toka razvoja mitrikih misterija najbolje je istaknuti preko pojedinih rimskih careva, koji su izravno ili neizravno utjecali na taj fenomen. Prvo znaajnije irenje ovog kulta poinje u vrijeme Komoda, koji nastavlja antoninsku ideju Herkulovog kulta i poistovjeuje se s tim boanstvom, a poseban je po tome to u svoju ideju unosi niz orijentalnih vjerovanja meu kojima je i Mitra. Bilo je to prvo slubeno uvoenje mitrikih misterija kroz novi politiki program, a upravo krajem 2. st. Mitrini sljedbenici regrutiraju se meu Rimljanima sve vieg drutvenog ranga.13 Tree stoljee naruava ravnoteu slubenih kultova, ali i drugih institucija openito. Naime, dobro je poznata problematika 3. st., ali moda je najbitnije naglasiti pojavu raznih novih iskazivanja religijske svijesti, poput nekromancije i poetka bitnijeg irenja Kranstva. injenica je da su ti novi oblici religije drani zastranjenjem i redovito proganjani. 14 Malo reda uveo je tek Aurelijan, koji svojim trijumfom, povodom ponovnog uvrenja dunavskog podruja Male Azije i ostatka Istoka, uvodi brojne reforme i proziva sebe restitutor orbis. Bio je to uvod u uvoenje novog solarnog kulta ije vrhovno boanstvo naziva Sol Invictus Deus, nepobjedivo sunce ije korijene treba traiti u nizu istonih boanstava koje stapa u jedno prilikom svojih pohoda. Bio je to zapravo jednostavan izraaj onodobnih filozofskih traenja Bitka, no injenica je da Sunce, kao lako prepoznatljivi univerzalni simbol dobiva puno vee
13 14

. Mileti, 1997, 47-48. . Mileti, 1997, 50.

znaenje u to doba pa ak nadivljuje samog Cara i njegovu tvorevinu.15 Aurelijan i njegova tvorevina su zapravo jako bitni za daljnji tijek dogaaja o emu e jo biti rijei. Ovaj kontinuitet prekinuo je u tetrarhijski sustav za vrijeme Dioklecijana koji je utemeljen na obnovi rimske religije, a sam Dioklecijan postavio se kao svojevrsni zatitnik.16 tovanje Sunca u ovo vrijeme stagnira, no valja naglasiti kako mitrike misterije tada imaju ist i siguran privid sigurnosti i opstanka. injenice naravno govore drugaije, od svih tadanjih kultova rimske religije, Mitraizam se najvie pretvarao u monoteistiku vjeru. Bilo je to zbog sve eeg izjednaavanja Mitre sa onim Solom kojeg je Aurelijan istaknuo preko drugih poganskih kultova. Kako su se mitrike misterije sve vie pretvarale u monoteistiko vjerovanje, pojavila se nunost supremacije samo jednog boga, a to je u konanici postao Sol.17 Krajem 3. i poetkom 4. stoljea Sol se sve ee sinkretizira s drugim orijentalnim boanstvima, a svoj vrhunac doivljava za vrijeme Konstantina Velikog kada postaje sinonim za kranskog Boga. 3. 2. Kranstvo i Mitraizam Za poetak bitno je istaknuti odakle rimskim mitrikim misterijama tolika vanost. Kao prva teorija istie se ve spomenuto izjednaavanje Mitre i Sola, to je dakako bitno najvaniji imbenik. Kod Merkelbacha se nalazi teorija kako je Mitraizam esencijalno religija lojalnosti, dok Gordon zakljuuje da preko autoritarnih i ritualiziranih drutvenih iskustava njegovih pristaa vojniki i birokratski sloj osigurava ekonomski aspekt drutvene kontrole.18 injenica je da uspjean kult stvara socijalnu strukturu koja daje svojim lanovima materijalne i psiholoke povlastice. U ovom sluaju psiholoke bi bile odreena socijalna
15 16

. Mileti, 1997, 51-52. . Mileti, 1997, 52. 17 . Mileti, 1997, 55. 18 . Mileti, 1997, 49.

povezanost lanova kroz specifine obrede inicijacije te rangove unutar organizacije koji omoguavaju laku kontrolu, ali i socijalnu povezanost lanova razliitih drutvenih klasa.19 to se tie tih struktura, mitrike misterije su ih itekako imale i to jako dobro razraene, ali ulaenje u te segmente nije predvieno u ovom radu. Sve to zapravo doprinijelo je formiranju ovog kulta u znaajno rimsko vjerovanje koje u 4. st. dobiva znaajnog suparnika, Kranstvo. Znamo da je Kranstvo na zapadu dobilo znaajnu ulogu tek za Konstantina Velikog i njegove pobjede nad Maksencijem 312. godine, ali malo literature navodi da mu se u snu kri pojavio preko sunevog diska, to znai da je on ve vjerovao u jednog vrhovnog boga, zapravo ve formiranog Sola. On je zapravo zbog nepoznavanja kranske dogme i rituala tome pristupio s etike strane drei Kranstvo nainom ureenja ivota. On i dalje kuje novac s likom Sola zadravajui stare forme vlasti i titula. Sunce je naime i dalje opeprihvaeni simbol monoteizma, a njegovi postupci su tada zadovoljili i krane i pogane. Dodue i njega samoga jer nije trebao koristiti tada kontroverzne kranske simbole, a sebi je omoguio neutralan opis boanskog utemeljenja imperijalne vlasti.20 Bio je to poetak jake kranske ekspanzije na zapadu, a neto jai otpor rimske tradicionalne religije dogodio se tek u drugoj polovici 4. st. za vrijeme Julijana Apostata koji je navodno imao svoje svetite gdje je tovao mitrike misterije.21 Naravno, do veeg otpora nije dolo zbog Julijanove nejasne smrti u borbi s Perzijancima 363. godine, a 379. godine Teodozije proglaava Kranstvo slubenom rimskom religijom to je dovelo do raznih zabrana poganskih svetkovina i na kraju do potpune neprihvatljivosti.22 3. 3. "Sukob" Kranstva i Mitraizma

19 20

M. Volken, 2004, 19. . Mileti, 1997, 56. 21 Isto. 22 . Mileti, 1997, 57.

Zanimljivo je promatrati podatke o omjeru krana i tovatelja mitrikih misterija tokom 4. st. Naime, statistika donosi brojke od nekih dvije tisue mitreja samo u gradu Rimu, to je vjerojatno malo pretjerana brojka dobivena usporedbom areheolokih nalaza u Ostiji. Ako se u Ostiji pojavljuje jedan mitrej na dva hektara, znailo bi da ih je u Rimu bilo oko 690, no to je opet samo statistika, kao i broj vjernika u gradu Rimu izraunat na preko 41000 poetkom stoljea u omjeru sa skoro isto kranskih vjernika.23 Broj krana se zasigurno poveao poslije Konstantina, no to je bio rezultat prijanje navedenih okolnosti. Prije Teodozija nema zabiljeenih izravnih obrauna izmeu ove dvije vjere, ali ima drugih zanimljivosti poput mitreja i kranskih okupljalita u istim objektima zbog nedostatka prostora u gradu Rimu.24 Navodno je to bila vrlo esta pojava. Kako sam ve rekao, nakon Teodozija dokazani su izravni sukobi kranstva i mitraizma ili da se ispravnije izrazim kranstva sa mitraizmom jer nema dokaza da su tovatelji mitrikih misterija imali istu namjeru, bolje reeno izbacivanje suparnika i kompletnu zabranu njegova djelovanja. Moda je glavni problem bio to su svi vei dunosnici nakon Konstantina preli na kranstvo pa su mitriki tovatelji ostali nemoni u tom pogledu. Opepoznata injenica jest da kranstvo od svojih samih poetaka pokazuje svoju netolerantnost prema drugim vjerovanjima i dri svoj nauk najispravnijim, a taj nauk je veinom preuzet iz tih drugih vjerovanja. No, isto tako poznato nam je iz povijesti da ortodoksniji i radikalniji protivnik ima konkretnija rjeenja i uvijek se namee. To se upravo dogodilo i s ova dva suparnika. Prvi korak potpune netolernacije dogodio se ba u Rimu kad je neki gradski prefekt Furije Maecije Graccho zabranio pogansku svetkovinu raanja mladog Sunca koja se inae odravala 25. prosinca.25 Dogaaji su se zaredali, tako je Gracijan 381. odbio postati pontifex maximus,

23 24

. Mileti, 1997, 59. . Mileti, 1997, 60. 25 . Mileti, 1997, 61.

ime je prekinuo i tu tradiciju.26 U zadnjem desetljeu 4. st. kranstvo sustavno namee svoj nauk svima i poinje fiziki unitavati sva poganska vjerovanja. Tu su se nale i mitrike misterije, koje su se s vremenom jednostavno utopile u toj vrstoj kranskoj dogmi. 4. UTJECAJ MITRAIZMA NA KRANSTVO

Utjecaj mitraizma na kranstvo je velik, bez obzira to je pobijena iranska teorija "zapadnog" mitraizma. Naime, pobijanjem te teorije ispada da su ove dvije pojave na prostoru rimskog Carstva istodobne.27 Realno gledajui, mitrike misterije jesu zasebna pojava, ali vuku direkte korijene iz na poetku navedenih pojavnih oblika to znai da bi u sluaju utjecaja na kranstvo trebalo sagledati cjelokupnost modernog pojma mitraizam. Najbolje bi bilo poeti s poganskim festivalima. Moda je i najpoznatije mitriko nasljee 25. prosinca, prvobitno dan Mitrina roenja, poslije 300. g. roendan glavnog kranskog zatitnika.28 to se tie datuma svetkovina, vie ih je preuzeto iz ostalih orijentalnih kultova. Mitra je u odreenim iranskim inaicama kulta roen od djevice Anahite, imao je 12 pratioca, a zanimljiv je i motiv njegova rtvovanja za svjetski mir ili dobrobit ovjeanstva. Znali su ga kao dobrog pastira, izbavitelja, pratio je put istine i svjetla, a na svome putu je inio udesna djela. Bio je svemoan, sve je vidio i sve znao, a svetkovao se Nedjeljom. Pratioce je zvao svojom vojskom i ocrtavao im je svoj znak na elu, a prakticirao je i ritual koji kranstvo poznaje kao krtenje.29 Ovo su ipak izravne i najbitnije znaajke utjecaja, bez da se ide u neka ira istraivanja razliitih varijacija ovog orijentalnog kulta.

26 27

. Mileti, 1997, 57. . Mileti, 1997, 70. 28 Isto. 29 S. Acharya - D. M. Murdoch, Mithra: The Pagan Christ (2012) http://www.truthbeknown.com/mithra.htm.

5. ZAKLJUAK

Na kraju treba uzeti u obzir kako je ovo jo uvijek kompleksna tema koja eka nove dokaze i nove metode istraivanja iako je od vremena zaetnika F. Cumonta do danas napravljeno mnogo. Doprinos je velik, a suvremene teorije brojne i konstruktivne, to ini ovu kompleksnu temu mnogo lakom za sustavnije prouavanje nego to je bila F. Cumontu u njegovo vrijeme. Taj moderni doprinos pokuao sam to bolje i to jasnije prikazati u prvom dijelu rada da bi cjelina dobila moda i najbitniju podlogu. Moda se u izlaganju samog rimskog mitraizma nisam uspio dotaknuti svih posebnosti, ali tema bi jednostavno otila u druge sfere, nepredviene za ovaj rad. Nadalje, to se tie utjecaja poganskih kultova na kranstvo morao sam se ograniiti na najbitnije injenice jer bi se o utjecajima na biblijski Novi Zavjet, kransku ikonografiju i obiaje dao napisati podui rad za sebe. Sumu svega moda najbolje ocrtava izjava francuskog filozofa, pisca i istraivaa bliskoistone povijesti Ernesta Renana: "Da je rast kranstva bio zahvaen nekom smrtonosnom boleu, svijet bi bio mitriki."30 Izjava je dakako iz 19. st. i o njoj bi se moglo podue razglabati. injenica jest da mitrike misterije svojevremeno imaju velik utjecaj na zapadu, ali treba uzeti u obzir da to ipak nije radikalan ni ortodoksan tip religije u svojoj sri,

30

E. Renan, The Hibbert Lectures 1880: Lectures on the Influence of the Institutions, Thought and Culture of Rome on Christianity and the Development of the Catholic Church 1898, 2004, 35.

a kako sam naveo u tekstu, da kranstvo nije imalo takav nain djelovanja, moda danas ni ne bi bilo gdje jest.

6. LITERATURA

1. D. Ulansey, The Cosmic Mysteries of Mithras (1991) http://www.well.com/user/davidu/mithras.html. 2. E. Renan, The Hibbert Lectures 1880: Lectures on the Influence of the Institutions, Thought and Culture of Rome on Christianity and the Development of the Catholic Church 1898 (2004) http://books.google.hr/books?id=DTR0dNVAvUgC&pg=PA35&redir_esc=y#v=onepage&q &f=false. 3. M. Volken, "The Development of the Cult of Mithras in the Western Roman Empire: a Socio - Archaeological Perspective," Electronic Journal of Mithraic Studies (2004) http://www.uhu.es/ejms/Papers/Volume4Papers/Volken.Mithras%20socioarchaeological.2004.doc.. 4. J. R. Hinnells, "Reflections on the bull-slaying scene," Mithraic studies, vol. 2 (1971) http://books.google.hr/books?id=eBy8AAAAIAAJ&lpg=PP1&dq=mithraic+studies&pg=PA 303&redir_esc=y#v=onepage&q=Since%20Cumont's%20reconstruction%20&f=false. 5. S. Acharya - D. M. Murdoch, Mithra: The Pagan Christ (2012) http://www.truthbeknown.com/mithra.htm

6. . Mileti, Mitraizam u rimskoj provinciji Dalmaciji, doktorska disertacija, mentor Nenad Cambi, Filozofski fakultet u Zadru, 1997, 198 str. 7. . Mileti, Typology of Mithraic Cult Reliefs from Southeastern Europe," Religija i mit kao poticaj rimskoj provincijalnoj plastici: akti VIII. meunarodnog kolokvija o problemima rimskog provincijalnog umjetnikog stvaralatva, 2005, 269-275.