DR.

MUSTAFA ES-SIBAI ENA IZMEU ERIJATSKOG I SVJETOVNOG PRAVA

Izdava: Prijevod djela: Senad eman Hfz. Sabahudin Skeji Ismet Purdi Rasim Brkovi Ahmed Purdi Zuhdija Hasanovi Ismail Pali

Redaktor: Lektor: Korektor: tampa: Za tampariju:

Pitanje ene tie se svakog oca i svakog sina ponaosob, i sve dok na dunjaluku bude oeva i sinova, bit e i dubokog potovanja prema ugledu ena, a oni koji ne razlikuju dostojanstvo od ponienja oni su davljenici u iluzijama i blatu.

Iz autorovog djela Hakeza allemetnil-hajat (Ovako me je uio ivot)

Svakoj djevojci koju je odgojio islam pa bila najbolja supruga i najbolja majka. Svakoj djevojci vjernici koja se opire izazovima i iskuenjima civulizacije. Mojoj majci, koja me je lijepo odgajala i koja je o meni veliku brigu vodila. Mojoj majci, koja je slina mnogim majkama prole generacije, ispravnoj ednoj i iskrenoj prema muu, koja je ivot podredila kui odgajajui nas i usmjeravajui, usaujui u due nas djece najplemenitije osjeaje i bodrei nas da nastavimo putem i budemo estiti ljudi, svima njima posveujem ovu knjigu. Mustafa es-Sibai

Autorov predgovor djelu

Hvala Allahu, Gospodaru univerzuma, neka je salavat i selam na naeg prvaka Muhammeda, sallallahu alejhi ve sellem, na njegovu porodicu, ashabe i sve koji slijede njegovu uputu do Sudnjeg dana. U osnovi, ova je knjiga predavanje koje sam odrao u amfiteatru Damaskog univerziteta u toku Kulturnih manifestacija 1961-1962. godine. Predavanje je trajalo dva sata ili malo vie od toga, u njemu sam saeto govorio zbog skuenosti vremena, pa kad je Univerzitet htio izdati godinji zbornik radova, kako to obiavaju takve institucije, smatrao sam nunim pojasniti ono to sam samo usputno spomenuo i svaki segment izlaganja potkrijepiti odgovarajuim dokazom iz erijata. Govorei o stvarnosti u kojoj ivi ena Zapada, a o emu svjedoe realni zapadni naunici koji se suprostavljaju beskrupoloznim napadima na islam i muslimane od orijentalista, njihovih ideologa i kolonizatora, ja zapravo govorim o pokuajima da se kolonijalizam muslimanskih zemalja opravda. Takvim naporima ide u prilog povrno, moemo slobodno rei nerazumno, poimanje zapadnjaka koji misle da je zapadni neokolonijalizam tih zemalja ustvari blagodat i pomo u iskorjenjivanju nakaradnog zakonodavnog sistema koji je vaei u tim dravama. U ovom posebnom izdanju dodao sam odreene segmente kojima sam elio argumentirati vei broj tema o kojima sam na predavanju govorio. Jedini moj cilj dodavanja ovih segmenata bio je u podastiranju itaocu brojnih dokaza i svjedoanstava koji e ga uvjeriti u istinitost stavova koje sam iznio. Moja je uloga u tome bila kao uloga advokata koji trai pravo ili ga brani pa sa mnotvom dokaza i svjedoanstava podie uvjerenost suda i porote u ispravnost onoga za ta se zalae. Problem je ene preeksponirano prikazan s jedne take gledita, a ja u ovoj knjizi elim ponuditi dokaze i svjedoanstva druge strane kojoj pozivam i u iju

sam ispravnost uvjeren. U tim dodacima ja nisam spomenuo sve dokaze koje posjedujem, jer to je more bez dna, uvrstio sam samo one najzanimljivije, precizno navodei njihove izvore kako bi time otklonio svaku sumnju kod italaca. Ponavljam ono to sam ve rekao: nije u pitanju neprijateljstvo ili prijateljstvo prema eni kako to, zbog neskrivenih ambicija, ele neki predstaviti, u pitanju je stvarno mjesto koje eni pripada u stabilnom i moralnom muslimanskom drutvu. Mi svojim stavom elimo jo vie naglasiti potrebu odbrane dostojanstva ena i njenih, erijatom zagarantovanih, prava, pokuavajui je udaljiti od iskoritavanja njene enskosti koja je gui i ini nesretnom, nadajui se kako nee posrnuti kao njena sestra koja ivi u zapadnoj civilizaciji iji su slobodoumnici jako uznemireni zbog njenog tamonjeg poloaja. Molim Svemogueg da nam podari uspjeh i ispravnost u naim pokuajima uspostavljanja drutva na islamskim principima te da naa iskustva uini jo jaim i tanijim. Damask, 28. dumadel-uhra 1382. godine po H. 25. april 1962. godine.

Mustafa es-Sibai Uvod u predavanje Pitanjem poloaja ene bavila su se sva drutva, kako ona ranije tako i savremena. enska populacija ini polovinu drutva ako posmatramo brojanu zastupljenost; ona je ljepa polovina tog drutva, kad su emocije u pitanju; ona

je i najsloenije pitanje drutva. Otuda je obaveza svih mislilaca bila da osmisle to najvanije pitanje drutva, pogotovo zbog toga to veina mukaraca pitanje ene doivljava kao pitanje seksualnosti, zadovoljstva i uitka. U ovom izlaganju ja neu govoriti o svim aspektima vezanim za poloaj ene. To stoga to se sve do ovog momenta osjeam nespremnim zaroniti u tu tematiku zbog neizvjesnosti puta, mnotva prepreka, preovladavajue emocionalnosti, malog broja realnih i neoptereenih slualaca ili italaca o ovim pitanjima. Vrijeme u kojem ivimo odlikuje se svojim posebnostima, jedna od njih jeste i ta da je nae vrijeme vrijeme propagande i reklame. Ogroman je utjecaj propagande na nae razmiljenje, pravce, prihvatanje ili odbijanje stvari. Propaganda je odigrala kljunu ulogu u formiranju javnog mnijenja, irenju prohtjeva i prekrivanju svijetlog lica istine. Ona je podijelila istraivae u dva tabora: na prijatelje i simpatizere ene i na neprijatelje i enomrsce. Naravno da je ovakva podjela daleka od istine i stvarnosti. Ja ne mogu zamisliti kako ovjek mrzi enu, pa ona mu je majka, supruga, kerka ili sestra, kako je onda mogue zamisliti ovjeka koji je neprijatelj svojoj majci, supruzi, kerki ili sestri naprimjer? Pa i ako joj neto zabranjuje, on to ini prvenstveno radi njene koristi, pa tek onda radi dobrobiti itavog drutva. Prijateljstvo i neprijateljstvo ne proizlaze iz doputanja ili zabrane nego iz osiguravanja dobra ili uea u zlu. Isto se moe rei i onima koje razvratna propaganda naziva prijateljima ene. Znai li to prijateljstvo da se ena dovede u poziciju koja teti njenom ugledu ili interesu, ili joj prouzrokuje duevni i drutveni nemir? Prijatelj koji eli sa svojim prijateljem ovako postupati jeste ustvari njegov ljuti neprijatelj, pa ma kako blag, uglaen i slatkorjeiv bio. Davno su mudri ljudi kazali: Prijatelj ti je onaj ko je iskren prema tebi, a ne onaj ko te uvjerava u to. Zbog svega ovoga, dananja podjela onih koji su protiv poboljanja poloaja ene na njene prijatelje

i neprijatelje u sebi sadri elemente namjerne podvale koja e se otkriti tokom argumentovane rasprave miljenja i iznoenja injenica. U ovoj u se studiji baviti samo nekim aspektima pitanja iz domena spoznaje i iskustava osobe koja je znaajan dio svog ivota posvetila rjeavanju opih pitanja drutva. Ja sam, prije svega graanin zaduen da, shodno svojim mogunostima, uloim trud i doprinesem izgradnji bolje drutvene zajednice. I ja, prije svega, vrsto vjerujem da je ljudsko dostojanstvo vezano za slobodu miljenja i iskazivanja toga to se misli. Aplauz publike ili njeno negodovanje i neprihvatanje nisu mi toliko bitni koliko mi je stalo do preciznog, temeljitog i iskrenog usmjerenja razmiljanja pripadnika islamskog ummeta. Bojim se utnje o istini, upornosti u pogrenom i usnulosti u stihiji okruenja u kojem ivim. HISTORIJSKI UVOD Razvoj prava ene kroz historiju Prije nego zaponem govor o eni izmeu erijatskog i svjetovnog prava, moram se historijski osvrnuti na drutvenu i zakonodavnu poziciju ene u starim drutvenim zajednicama poznatim prije pojave islama kao i na srednjovjekovnu i savremenu Evropu. Svakom objektivnom istraivau ovog pitanja jasno je kako ena, uprkos razliitosti naroda i civilizacija u vezi s pitanjem grubosti ili samilosti prema eni, nije sve do pojave islama stekla drutveni status i pravnu zatitu koju zasluuje svojom velianstvenom misijom predodreenom njenim prirodnim nainom ivota i pozicijom u drutvu koju joj moramo priznati. Spomenut u samo neto od toga. Kod Grka U prvom razdoblju grke civilizacije ena je bila zatiena i edna, ne naputajui kuu uivala je svaki vid brige i zatite. Bilo joj je zabranjeno

obrazovati se tako da uope nije bila prisutna u javnom ivotu. Bila je prezrena i nazivana prljavim avolom. ene uglednika nosile su obavezno marame na glavi. Zakonski gledano, ena je bila poput predmeta, kupovali su je i prodavali po pijacama, oduzete slobode i bez uivanja bilo kakvih graanskih prava. Bez prava na naslijee, cijelog ivota osuena na bespogovornu poslunost mukarcu koji ju je mogao udati za koga on hoe i koji je raspolagao njenim imetkom. Pravo razvoda braka bilo je iskljuivo u rukama mukarca, a eni nije bilo doputeno ni da zatrai razvod, osim u iznimnim prilikama. Postavili su niz smetnji tome. enu koja bi pokuala stii do suda mu bi zarobio na putu do sudije i kao zarobljenika je vraao kui. enama Sparte bila su data odreena graanska prava. Priznato im je pravo nasljedstva i raspolaganja imovinom. Ni to ena nije dobila kao posljedicu priznanja svoje enstvenosti, ve kao splet okolnosti vezanih za vojno ureenje grada iji su mukarci bili u stalnim ratovima pa je bila nunost da se ene staraju o njihovim domainstvima. Zbog toga je ena Sparte bila vie na ulici i spretnija od svoje sestre u Atini ili u bilo kojem drugom grkom gradu. Pored toga, Aristotel je estoko kritikovao stanovnike Sparte zbog slobode i prava koja su dali enama nagovjetavajui skoru propast Sparte zbog te slobode i prava. U kasnijem periodu grke civilizacije poloaj se ene promijenio, poela se mijeati s mukarcima po klubovima i na skupovima, nemoral se proirio, a blud postade neto to se nije ak ni osuivalo. Javne kue postae sjeditem politike i knjievnosti, a potom nage kipove proglasie umjetnou i kulturom. Njihova vjera ozvanii grjenu vezu izmeu mukarca i ene. Njihova boginja Afrodita, udata za jednog od njihovih boanstava prevari svoga mua s trojicom od kojih je jedan bio obini ovjek i iz takve se veze rodi Kupido bog ljubavi, po njihovom vjerovanju. ak ni to ne bi dovoljno u zadovoljavanju njihovih strasti te se proiri nastrani odnos mukarca s mukarcem, napravie kip Harmodosa i Aristogtona, koji su bili u grjenoj vezi. To je ujedno bio i kraj puta njihove civilizacije koja nesta u zaboravu.

Kod Rimljana Stari Rimljani nisu obavezivali oca da se prihvati i brine o svome djetetu ili da ga pridoda svojoj porodici. Obiaj je bio da se novoroene stavi ocu ispred nogu, ako ga uzme i podigne, to je bio znak da ga priznaje i eli u svoju porodicu, a ako ne, onda to znai da ga odbija priznati za svoga potomka. Takvu bi djecu ostavljali na javnim mjestima ili unutar hramova, oni koji su to eljeli mogli su sebi uzeti muku djecu, a ostala bi novoroenad naputena umirala od estine sunca ili studeni zime. Staratelj porodice imao je pravo prihvatiti u porodicu koga on hoe ili istjerati iz nje koga eli. lanom porodice prestajali bi biti sinovi koje bi otac prodao, zatim je donesen Zakon s dvanaest paragrafa o pravu trostruke prodaje, po kojem ako otac proda sina tri puta uzastopno, takav sin vie nije pod vlau staratelja, dok kerka ostaje pod upravom staratelja do kraja njegova ivota. Sve dok je iv, otac je imao vlast nad sinovima i kerima, bez obzira na njihovu starosnu dob, kao i nad svojim suprugama i suprugama sinova i unuka. Ta je vlast podrazumijevala prodaju, progon, fiziku kaznu i ubistvo, tako da su to bile ovlasti posjedovanja, a ne zatite. One nisu ukinute sve do usvajanja Justinijanovog zakona (u. 565. godine) po kojem ovlasti oca ne prelaze kazneno-odgojne mjere. Otac je porodice bio apsolutni vlasnik svega to je porodica posjedovala, nijedan drugi lan nije imao pravo materijalnog raspolaganja nego su oni bili samo orue i sredstvo u rukama oca porodice putem kojih se poveavala materijalna dobit porodice. On je enio i udavao sinove i keri bez njihove volje. to se tie materijalnog raspolaganja, ono eni nije bilo doputeno. Tako, ako bi ena stekla odreeni imetak, on bi se imao dodati imetku oca porodice, i na to ne bi utjecalo punoljetstvo niti brak. U kasnijem periodu, u doba Konstantina

doputeno je da se imetak naslijeen od majke razlikuje od imetka naslijeenog od oca, s tim da otac potpuno raspolae imetkom do udaje, a nakon udaje za sebe zadrava jednu treinu, a dvije treine vraa kerki. U Justunijanovom periodu odlueno je da sve to ena stekne direktnim radom ili putem neke druge osobe, mimo oca porodice, smatra se njenim vlasnitvom. Imetak, pak, koji joj pokloni otac porodice ostaje i dalje njegovim, na nain da iako joj je dato pravo vlasnitva, nije joj dato i pravo raspolaganja za ta je obavezno potreban pristanak oca porodice. Nakon smrti oca porodice sin postaje slobodan, ukoliko je punoljetan, dok kerka ostaje pod vlau staratelja, sve dok je iva. U kasnijem se periodu ena, putem odreenih pravnih doskoica, uspjela osloboditi zakonskih stega staratelja na nain da ena proda samu sebe staratelju kojeg ona izabere. Ta je prodaja podrazumijevala dogovor dvije strane po kojem novi staratelj oslobaa enu stega ranijeg staratelja i ne opire se nijednom njenom buduem postupku. Na sveanosti vjenanja supruga je potpisivala ugovor poznat kao Ugovor vlasti, po kojem vlast nad suprugom od tada ima njen mu na jedan od sljedea tri naina: na vjerskoj sveanosti, pred svetenikom, simbolinom kupovinom supruge i zajednikim brakom u trajanju najmanje godinu dana nakon

zakljuivanja braka. Na taj je nain vlast oca nad kerkom zamijenjena vlau supruga nad suprugom. U sutini, vlast nad enom se, u periodu procvata rimskog prava, promijenila iz prava posjedovanja u pravo zatite, mada je ena i dalje ostala u podreenom poloaju. Zakon od dvanaest paragrafa je sljedea tri razloga smatrao kljunim u ograniavanju njene sposobnosti, a to su: starosna dob, mentalna sposobnost i spol. Pravnici starih Rimljana su ograniavanje ene u

graanskim pravima opravdali rijeima: Zbog prevrtljivosti njihove pameti. Potom Justinijanov zakon uvjetuje kod sklapanja ugovora pravnu i stvarnu poslovnu sposobnost. Pravno nesposobnim smatrali su se: rob; stranci u domaim ugovorima, usmenim obeanjima ili pismenim kerke i supruge koje su podlone vlasti oca porodice.

dogovorima;

Poslovno nesposobnim smatrali su se: maloljetna djeca i senilne osobe; prezadueni maloumnici; punoljetne kerke i gospoe koje su pod vlau staratelja (oca ili

supruga). Na njih se to odnosilo samo onda kada bi se, bez dozvole staratelja, prezaduile; slobodne punoljetne ene, i to samo u sluaju da postanu prezaduene bez dozvole onog koji je zaduen da se brine o njima. Ova posljednja kategorija smatra se ponovo imovinski sposobnom nakon prestanka starateljstva nad njima u niim razinama Imperije, ali te slobodne i punoljetne ene trajno gube imovinsku sposobnost upravljanja ako na sebe preuzmu materijalne obaveze drugih, bez toga da same imaju koristi od njih, tako da one nisu mogle preuzeti dug mua niti bilo koga drugog.1

11.

Vidi: El-Medhal ila tarihil-hukukir-rumanijje od dr. Mearufa ed-Devalibija

U Hamurabijevom zakonodavstvu ena se ubrajala u stoku koju su posjedovali, tako ako bi neko ubio neiju kerku kazna bi mu bila da ocu ubijene kerke da svoju kerku da je ubije ili zadri u svom vlasnitvu. Kod Indijaca Stari indijski mudraci smatrali su kako ovjek ne moe usvojiti znanja i spoznaje dok potpuno ne prekine sve porodine veze. Manovo zakonodavstvo nije davalo eni pravo na samostalnost od oca, supruga ili sina. Ako bi svi oni pomrli, ona bi bila duna da pripada nekom mukarcu iz suprugove rodbine. Dakle, ena je cijelog ivota bila manje vrijedna. Ona nije imala pravo ak ni na ivot nakon smrti mua, bila je duna umrijeti na dan mueve smrti, da bude s njim iva spaljena na istoj lomai. Ovaj je obiaj postojao kod njih sve do poetka XVII stoljea kada je, uz veliko opiranje indijskog svetenstva, i dokinut. ene su rtvovali svojim boanstvima kako bi ona njima bila zadovoljna, naredila kiu ili podarila opskrbu. U pojedinim djelovima drevne Indije postojalo je drvo kojem bi godinje rtvovali po jednu djevojku. U zakonu Hindusa pie: Strpljenje na tekoj sudbini, vjetar, smrt, pakao, otrov, zmije i vatra nisu nita gori od ene. Poslovice prijanjih naroda Kineska poslovica kae: enu uutkaj i nikad joj ne vjeruj. A ruska: U deset ena nee nai vie od jedne due. panska poslovica veli: uvaj se pokvarene ene, a ne daj se ni estitoj. Italijanska kae: Mamuza je i za dobrog i za loeg konja, a tap je za dobru i za lou enu.

Kod idova Pojedine idovske grupacije kerku doivljavaju kao slukinju, otac ima pravo prodati je, a mogla ga je naslijediti samo u sluaju da nema mukih potomaka, u protivnom, otac joj cijelog ivota ne bi ba nita poklonio. U etrdesetdrugom paragrafu Jobovog (Ejubovog) putovanja stoji: Na itavoj zemlji ne bi lijepih ena poput Ejubovih i otac im dade nasljedstvo iako su imale brau. Ukoliko bi kerka bila uskraena nasljedstva zbog postojanja brata, onda bi on bio duan materijalno se brinuti o njoj, u svakodnevnom ivotu i prilikom udaje. To se odnosilo samo u sluaju da je nasljedstvo bilo u nekretninama, a ako bi naslijeeni imetak bio pokretni, onda ena ne bi dobila nita za izdravanje i udaju, makar se radilo o tovarima zlata. Ako bi nasljedstvo prelo u vlasnitvo kerke, zbog nepostojanja mukog potomstva, njoj ne bi bilo doputeno udati se za pripadnika druge familije, niti imetak prenijeti na tu familiju. idovi enu smatraju prokletom zato to je zavela Adema, u Tevratu pie: Gorina ene vea je od gorine smrti, dobar ovjek pred Allahom nae spas od nje, jednog ovjeka meu hiljadu sam naao, ali meu svima njima ne naoh enu. Kod krana Prvi krani bili su pod jakim dojmom nemorala i razvrata kojeg su vidjeli kod Rimljana i svega onoga to je dovelo do prave moralne erozije, smatrajui enu glavnim krivcem takvog stanja. Razlog takvog gledanja bio je u nastupu ene u drutvu, u njenom odavanju prohtjevima i slobodnim kontaktima s mukarcima po njenom slobodnom nahoenju. Oni su onda ustvrdili da je brak poast koje se treba kloniti te da je neenstvo Bogu drae od braka. Obznanili su da su ene

ejtanova kapija, da se ona treba stidjeti svoje ljepote zbog toga to je ta ljepota oruje ejtanovo u izazivanju spletki i kunji. Sveenik Tertulijan smatra kako je ena ejtanov prolaz ka ljudskoj dui, suprotnost melekima i iskrivljena slika Boga, odnosno ovjeka. Sveenik Sostam kae: Ona je nuno zlo, eljena bolest, opasnost za porodicu i kuu i iskuenje golemo. U petom stoljeu je zasijedalo vijee Makom, koje je razmatralo sljedee pitanje: Da li je ena tijelo bez due? Ili ona ima duu? Na kraju su zakljuili da nijedna ena, osim Mesihove majke, nema u sebi plemenitu duu (koja e je spasiti pakla). Kada su zapadni narodi prigrlili kranstvo, njihovo je svetenstvo bilo pod jakim utjecajem takvog poimanja ene. Tako su Francuzi 586. godine (u vrijeme Poslanikove, s.a.v.s., mladosti) problematizirali pitanje: Da li je ena ljudsko bie ili je neto drugo? Na kraju su odluili da je ona ljudsko bie stvoreno da slui mukarcu. Prezir Zapada prema eni i nepriznavanje njenih prava trajalo je i tokom itavog srednjeg vijeka. ak je i u vremenu vitezova, za koji se misli da je poloaj ene u njemu bio bolji, koji su iskazivali naklonost prema enama i hvalili njenu ulogu, drutveni status ene ostao nepromijenjen. I dalje je smatrana manje vrijednom i bez prava raspolaganja svojim imetkom bez doputenja mua. Zgodno je spomenuti da je zakon Engleske sve do 1805. godine dozvoljavao muu da proda svoju suprugu, precizirajui cijenu ene: est funti (pola ilinga = etvrt sirijske lire2). Desilo se da je jedan Englez 1931. godine prodao svoju suprugu za pestotina funti. Njegov advokat, branei ga, rekao je: Zakon Engleske od prije sto godina doputao je muu prodaju supruge. Zakon iz 1801.
2

Spomenuta vrijednost u naoj valuti iznosila bi 0,71068 KM (primj. Z.H.).

godine odredio je da je cijena ene est funti, pod uvjetom da je ena saglasna s takvom prodajom. Sud je odgovorio kako je taj zakon dokinut 1805. godine zakonom koji zabranjuje muevima prodaju ili odricanje od supruga, te je nakon prepiske sud osudio ovjeka koji je prodao svoju suprugu na zatvorsku kaznu u trajanju od deset mjeseci. Prole godine dogodilo se to da je jedan Italijan prodao drugom svoju suprugu na rate, pa kad je kupac odbio platiti dogovoreni iznos, mu ga je ubio. (asopis Hadaretul-islam, druga godina, 1078. stranica). Francuskom revolucijom (koja se desila krajem XII st. po H.) ukinuto je ropstvo i objavljena sloboda ovjeka kojom se nije mislilo i na enu. Francuski je zakon precizirao kako ena ne moe sklapati ugovore bez pristanka staratelja, ukoliko se radi o neudatoj eni. U tekstu ovog zakona kae se da su osobe s nepotpunim ovlastima: maloljetnik, maloumnik i ena. Tako je bilo sve do 1938. godine, kada je zakon izmijenjen u korist ena, iako su ostala odreena ogranienja za udatu enu, o emu emo uskoro govoriti. Kod predislamskih Arapa Ako se vratimo u predislamski period Arapa, vidjet emo obespravljenu enu, koja nije mogla naslijediti niti je mu prema njoj imao ikakvih obaveza. Nije bio odreen broj brakorazvoda niti je bila limitirana poligamija. Nije postojao zakon kojim bi se sprijeilo zlostavljanje ene, niti joj je bio doputen izbor branog druga. Samo su arapski prvaci i uglednici svoje kerke pitali za miljenje prije udaje, kako se to da zakljuiti iz odreenih historijskih kazivanja. Kada bi ovjek umro a poslije njega ostala djeca od druge ene, najstariji sin imao je prednost oeniti se enom svoga oca smatrajui je nasljedstvom poput ostale oeve imovine. Kada bi elio iskazati svoju elju za takvim brakom, bacio bi svoju odjeu ispred nje, u protivnom, ona bi imala pravo udati se za koga eli.

Bili su jako neraspoloeni prema enskoj djeci, ak su ih neka plemena ivu zakopavala, plaei se sramote, dok su druga plemena zajedno sa enskom zakopavala i ivu muku djecu, plaei se siromatva. Ta pojava nije bila masovna meu Arapima, to su inila samo odreena plemena, meu kojima nije bilo pripadnika plemena Kurej. Jedino ime se arapska ena tog vremena moe pohvaliti svojim sestrama u svijetu jeste briga mua prema njoj, odbrana njene asti i osveta zbog naruavanja njenog dostojanstva. STAV ISLAMA Poetkom estog stoljea, usred tamom prekrivenog pitanja ene u tadanjim urbanim i ruralnim dijelovima zemlje, s Arapskog poluotoka, iznad praine teke, iz dolina prostranih, s crvenih pjeanih dina, iz Meke se zau nebeski glas kazan jezikom Poslanika, s.a.v.s., koji eni dade prava shodno njenom dostojanstvu. Ta data prava bila su bez manjkavosti, njima su dokinute nepravde i ponienja kojima je ena bila izloena tokom cijele ranije historije ovjeanstva, nastalim prohtjevima naroda i gledanjem na enu kroz prizmu ivotinjskog nagona za produenjem vrste. I islam uini enu aktivnim sudionikom u razvijanju, uvrivanju i utjecanju na sigurnost drutava. Osnovna naela islama o eni Saetak reformskih naela koje je islam obznanio preko Poslanika, s.a.v.s., a koji se tiu ene, mogao bi glasiti ovako: prvo: ena je po svojoj ljudskoj prirodi potpuno jednaka mukarcu. Uzvieni kae: O ljudi, bojte se Gospodara svoga, Koji vas od jednog ovjeka stvara3.

Sura En-Nisa, ajet 1.

Poslanik, s.a.v.s., rekao je: ene su prave sestre mukarcima. (Hadis biljei Ahmed, Ebu-Davud, Tirmizi i drugi); drugo: uklonio je prokletstvo nad njom, koje su joj bili prilijepili svetenici ranijih vjera. Ademova kazna izgnanstva iz Denneta vie nije bila iskljuivo njena, nego krivica njih dvoje zajedno. Allah, d.., u kazivanju o Ademu kae: I ejtan ih navede da zbog drveta posrnu i izvede ih iz onoga u emu su bili.4 O Ademu i Havi kae: I ejtan im poe bajati da bi im otkrio stidna mjesta njihova, koja su im skrivena bila.5 A o njihovom pokajanju veli: "Gospodaru na", rekoe oni, "sami smo sebi krivi, i ako nam Ti ne oprosti i ne smiluje nam se, sigurno emo biti izgubljeni."6 Kuran ak ponekad taj grijeh pripisuje samo Ademu, pa kae: Tako Adem nije Gospodara svoga posluao i s Puta je skrenuo.7 Potom je ustanovio jo jedno naelo kojim enu oslobaa grijeha njene majke Have i koje se, ustvari, podjednako odnosi i na mukarca i na enu: Taj narod je bio i nestao; njega eka ono to je zasluio, i vas e ekati ono to ete zasluiti, i vi neete biti pitani za ono to su oni radili;8 tree: ena svojom pobonou i ibadetom moe biti nagraena Dennetom ili kanjena Dehennemom, potpuno isto kao i mukarac. O tome Uzvieni Allah
4 5

Sura El-Bekara, ajet 36. Sura El- Araf, ajet 20. 6 Sura El-Araf, ajet 23. 7 Sura Ta-Ha, ajet 121. 8 Sura El-Bekara, ajet 134.

kae: Onome ko ini dobro, bio mukarac ili ena, a vjernik je, Mi emo dati da proivi lijep ivot i doista emo ih nagraditi boljom nagradom nego to su zasluili.9 I kae: I Gospodar njihov im se odazva: "Nijednom trudbeniku izmeu vas trud njegov neu ponititi, ni mukarcu ni eni - vi ste jedni od drugih. 10 Pogledaj kako Kuran potvruje to naelo sljedeim rijeima plemenitim: Muslimanima i muslimankama, i vjernicima i vjernicama, i poslunim mukarcima i poslunim enama, i iskrenim mukarcima i iskrenim enama, i strpljivim mukarcima i strpljivim enama, i poniznim mukarcima i poniznim enama, i mukarcima koji dijele zekat i enama koje dijele zekat i mukarcima koji poste i enama koje poste, i mukarcima koji o svojim stidnim mjestima vode brigu i enama koje o svojim stidnim mjestima vode brigu, i mukarcima koji esto spominju Allaha i enama koje esto spominju Allaha - Allah je, doista, za sve njih oprost i veliku nagradu pripremio;11 etvrto: islam se bori protiv pesimizma i tuge ljudi koje raalosti roenje enskog djeteta, kao to je to bio sluaj s predislamskim Arapima i mnogim dananjim narodima, pa i zapadnim u ta sam se imao priliku i lino uvjeriti. Allah, d.., kritikujui ovaj runi obiaj, kae: I kad se nekome od njih javi da mu se rodila ki, lice mu potamni i postaje potiten, krije se od ljudi zbog nesree koja mu je dojavljena; da li ovako prezren da je zadri ili da je u zemlju zarovi? Kako runo oni prosuuju!12; peto: zabranio je zakopavanje djevojica, estoko osuujui takav postupak rijeima: I kada iva sahranjena djevojica bude upitana zbog kakve je krivice umorena,13
9

Sura En-Nahl, ajet 97. Sura Alu Imran, ajet 195. 11 Sura El-Ahzab, ajet 35. 12 Sura En-Nahl, ajeti 58 i 59. 13 Sura Et-Takvir, ajeti 8 i 9.
10

i rijeima: Oni koji iz lahkoumnosti i ne znajui ta rade djecu svoju ubijaju 14; esto: naredio je njeno potivanje, kao kerke, supruge i majke. Kada je rije o potivanju ene kao kerke, brojni su hadisi koji na to upuuju: Jedan od njih jesu i rijei Poslanika, s.a.v.s.,: Koji god mukarac bude imao kerku i lijepo je podui, lijepo je odgoji .......itd. O potivanju ene kao supruge govore nam brojni ajeti i hadisi, a spomenut emo samo neke od njih: Uzvieni Allah kae: I jedan od dokaza Njegovih jeste to to za vas, od vrste vae, stvara ene da se uz njih smirite, i to izmeu vas uspostavlja ljubav i samilost. 15 Poslanikove, s.a.v.s., rijei: Najbolja blagodat dunjaluka jeste dobra ena koja te obveseli kad je pogleda i brine kad si odsutan.16 O potivanju ene kao majke ima zaista mnogo ajeta i hadisa. Allah, d.., kae: ovjeka smo zaduili da roditeljima svojim ini dobro; majka njegova s mukom ga nosi i u mukama ga raa.17 Doao je ovjek Poslaniku, s.a.v.s., i pitao ga: Ko mi je najprei od ljudi? Majka, ree Poslanik. Pa onda? Majka. Pa onda? Majka. Pa onda? Otac, ree mu Poslanik, s.a.v.s.18 Doao je ovjek Poslaniku, s.a.v.s., i rekao mu: elim se boriti na Allahovom putu. Poslanik ga upita: Da li ti je majka iva? Jeste, odgovori. On mu ree: Budi pored nje, zaradit e Dennet19;

14 15 16 17 18 19

Sura El-Enam, ajet 140. Sura Er-Rum, ajet 21. Hadis sa slinim rijeima biljee Muslim i Ibn-Made. Sura El-Ahkaf, ajet 15. Hadis biljee Buharija i Muslim. Hadis biljei Taberani.

sedmo: podsticao je na ravnopravnost ene u obrazovanju s mukarcima, ve smo spomenuli Poslanikove, s.a.v.s., rijei: Koji god mukarac bude imao kerku, lijepo je podui i lijepo je odgoji ....... Zabiljeene su i Poslanikove, s.a.v.s., rijei: Traenje je znanja stroga dunost svakog muslimana.20 Ovaj je hadis poznat meu muslimanskim masama s dodatkom: i muslimanke koji nije izvorni dio hadisa, ali je ispravnog znaenja jer su islamski uenjaci jednoglasni u ocjeni da sve to se trai od mukarca u nauci, isto se tako trai i od ene. Hafiz Es-Sehavi u svom djelu El-Mekasidul-hasene, na 277. stranici kae: Pojedini autori su na kraju ovog hadisa dodali 'i muslimanki', to nije dio nijednog hadisa, iako je samo znaenje tog dodatka tano; osmo: dao joj je pravo nasljedstva kao majki, suprugi ili kerki, svejedno, bila odrasla ili malodobna osoba, pa ak i ako je postojala kao embrion u majinoj utrobi; deveto: precizirao je brano pravo, dajui eni ista prava kao i mukarcu, s tim da je mukarcu povjerio brigu nad porodicom to samo po sebi ne podrazumijeva porobljavanje niti nepravdu. Uzvieni Allah kae: One imaju isto toliko prava koliko i dunosti, prema zakonu, samo muevi imaju prednost pred njima za jedan stepen21; deseto: regulisao je pitanje razvoda braka ime je sprijeena samovolja mukarca kojem je postavljena granica koju ne smije prekoraiti, a to je tri puta. Kod predislamskih Arapa nije bilo ograniavanja broja niti vremena trajanja
20 21

Hadis biljei Bejheki. Sura El-Bekara, ajet 228.

razvoda braka. Sam period iddeta (postbranog prieka) davao je priliku suprunicima da se vrate istoti i zajednikom ivotu, o emu emo govoriti u ovoj studiji; jedanaesto: ograniavanje poligamije na etiri ene, koja je kod Arapa i drugih naroda koji su doputali vieenstvo bila, sve do tada, neograniena; dvanaesto: starateljstvo nad maloljetnim djevojicama je podrazumijevalo zatitu, odgoj i brigu o eni i unapreenju njenog imetka. Ono nipoto nije moglo biti starateljstvo koje bi znailo posjedovanje i porobljavanje. Nakon punoljetstva eni su data sva prava materijalnog raspolaganja, potpuno isto kao i mukarcu. Onaj ko pomno prouava erijatsko pravo nee nai nikakve razlike izmeu mukarca i ene u vezi s pitanjem materijalnog raspolaganja, kao u sluaju kupoprodaje, opoziva kupoprodaje, izbora, plaanja unaprijed, zamjene novca, prava pree kupovine, zakupa i iznajmljivanja, zaloga, podjele, opunomoenja, udruivanja u poslu, zastupnitva, nagodbe, dioniarstva, ostavljanja na uvanje, poklona, uvakufljenja, oslobaanja ropstva i slino. Rezultat Iz ovih dvanaest naela znamo da je islam eni dao odgovarajue mjesto u tri osnovna segmenta drutva, a to su:
1. humani: islam je priznao njenu ljudsku prirodu i uinio je potpuno

ravnopravnu mukarcima u vezi s tim pitanjem, a upravo to je bilo sporno i osporavano kod veine ranijih civiliziranih drutava;

2. drutveni: njen plemeniti drutveni poloaj dao joj je mogunost

obrazovanja shodno ivotnoj dobi, od ranog djetinjstva pa sve do kraja ivota. Respekt prema eni poveavao se shodno njenoj starosnoj dobi: od djetinjstva, preko braka i materinstva pa sve do starosti, u kojoj je potrebno pokazati jo vie ljubavi, njenosti i potovanja;
3. pravni: s nastupanjem punoljetstva i zrelosti data joj je potpuna poslovna

sposobnost. Nikome nije dato ekskluzivno pravo nadziranja ena u vezi s tim pitanjima: ni ocu, ni muu, niti porodinom starjeini.

Neke razlike Pa i pored svega navedenog, islam, u vezi s pojedinim pitanjima, ipak razlikuje mukarca od ene. Sigurno je da to razlikovanje nema nikakve veze s jednakou u ljudskosti, ugledu i sposobnostima islam joj je priznao potpunu jednakost s mukarcima, nego te razlike nalau drutvene, ekonomske i psihike nunosti, a evo i pojanjenja kako: 1. u svjedoenju: islam je u svjedoenju kojim se utvruju prava odredio da to bude svjedoenje dvojice pravednih mukaraca ili jednog mukarca i dvije ene, u vezi s rijeima Uzvienog u ajetu koji govori o dugu: I navedite dva svjedoka, dva mukarca vaa, a ako nema dvojice mukaraca, onda jednog mukarca i dvije ene, koje prihvaate kao svjedoke; ako jedna od njih dvije zaboravi, neka je druga podsjeti.22 Jasno je da ovo davanje prednosti nije vezano za ljudskost, ast, niti sposobnost. ena je jednaka mukarcu u ljudskosti i asti: moe jednako kao i on voditi sva finansijska poslovanja pa je uvjetovanje svjedoenja dviju ena s jednim mukarcem dolo u vezi s pitanjima koja izlaze iz okvira dostojanstva,
22

Sura El-Bekara, ajet 282.

priznavanja i potivanja ene. Ako primijetimo kako je islam, pored doputanja finansijskog poslovanja eni, odredio joj kao primarnu zadau brigu o porodici, a ta njena zaokupljenost porodicom ini je da veinu svoga vremena provodi u kui, naroito onog u kojem se obino obavlja kupoprodaja, uoit emo da je svjedoenje ene u parnicama o finansijskom poslovanju ljudi veoma rijetko. Ona tim stvarima ne pridaje veliki znaaj, pa je mogue da, svjedoei pred sudijom, zaboravi, pogrijei ili naini previd, pa ako to svjedoenje potvrdi jo jedna ena, onda prestaje mogunost zaborava ili greke. U pravima se mora biti siguran, a na sudiji je obaveza ulaganja krajnjih napora u dokazivanju tanosti i osporavanju netanosti. Ovo je sve ono to je vezano za ovo pitanje, tekst ajeta je jasan, u njemu Uzvieni daje pojanjenje razloga uvjetovanja svjedoenja dviju ena s jednim mukarcem: Ako jedna od njih dvije zaboravi, neka je druga podsjeti, znai da ako jedna zaboravi ili pogrijei, neka je druga podsjeti kako je stvarno bilo. Zbog takve mogunosti, mnogi erijatski pravnici ne prihvataju svjedoenje ene u krvnim deliktima. To je samo zbog ranije spomenute brige o kui, ena se rijetko nae u konfliktnim situacijma koje zavre ubistvom, pa i kada se nae, rijetko ostaje do kraja koji rezultira ubistvom. Zbog svoje prirode takvi dogaaji je izbezume, esto se deava da, ukoliko nije uspjela pobjei s tog mjesta, zatvoriti oi ili zatraiti pomo, i bez svijesti ostane. I kako je onda mogue da takva osoba svjedoi i opie zloin, zloince, sredstvo kojim je poinjen zloin, kao i nain na koji se on dogodio? Poznato je da se sankcije (hudud) ne primjenjuju u sluaju postojanja sumnje, a njeno svjedoenje o ubistvu i slinom zloinu u sebi sadri sumnju nemogunosti davanja tanog opisa zloina zbog psihikog stanja u kojem se tada nalazila. Ovakvu opreznost u prihvatanju svjedoenja o onome emu ena rijetko prisustvuje potvruje stav erijata o prihvatanju svjedoanstva samo jedne ene o pitanjima koja zna samo ena ili o pitanjima koja mukarci uglavnom ne znaju. Tako je dovoljno svjedoanstvo samo jedne ene da bi se dokazalo pravo

materinstva, kao i da li je ena djevica ili nije, pa i svjedoanstvo o veini tjelesnih mahana. Ovo se posebno odnosilo na raniji period u kojem su porod i lijeenje ena obavljale iskljuivo ene. Dakle, nije u pitanju uzdizanje ili potcjenjivanje, sposobnost ili nesposobnost, u pitanju je tanost u presudama i prevencija od grijeenja. Tome veliku panju pridaje svako pravedno zakonodavstvo. Besmislena je svaka optuba i napad na islam u vezi s ovim pitanjem koje se koristi kao oruje u borbi za prava obespravljenih ena. Islam je jasno objavio ravnopravnost ena s mukarcima, o emu postoje tekstovi u koje svi muslimani vjeruju, od kojih smo neke ve naveli; 2. u nasljedstvu: islam je priznao enu i zatitio njena prava dajui joj pravo nasljedstva, to nije bio sluaj sa predislamskim Arapima, mnogim starim i pojedinim savremenim narodima. Nasljednim pravom odreeno je da ena naslijedi onoliko koliko to broj nasljednika zahtijeva, tako da: 1- ena moe naslijediti koliko i mukarac, kao u sluaju sestara po majci, koje, ako su same, ili ako je brat po majci sam, uzimaju po estinu nasljedstva. Ako ih bude vie od dvoje i budu mukarci i ene, tada zajedniki uestvuju u treini tako da mukarac naslijedi od te treine koliko dvije ene; 2- ena moe naslijediti koliko i mukarac ili manje od njega, kao u sluaju da meu nasljednicima budu majka ili otac zajedno s djecom umrlog. Ako bi s njima bili samo muki potomci, ili muki i enski potomci, tada bi i otac i majka dobili po estinu nasljedstva. Ako bi s njima ostali samo enski potomci, tada bi i ocu i majki pripala po estina, s tim to bi ocu pripalo i sve ono to prelazi preko utvrenog dijela nasljedstva. Ako bi iza umrlog ostali kerka, supruga, majka i otac kerka bi naslijedila polovinu (to je dvanaest

dvadesetetvrtina, 12/24), supruga osminu (to je tri dvadesetetvrtine, 3/24), majka estinu (to je etiri dvadesetetvrtine, 4/24), a otac estinu (to je etiri dvadesetetvrtine, 4/24) i ostalo (to je jedna dvadesetetvrtina 1/24); 3- ena moe naslijediti duplo manje od mukarca, i to je najei sluaj, odnosno to je pravilo, osim u ranija dva spomenuta sluaja. Postavlja se pitanje: da li je islam time umanjio znaaj i poloaj ene, stavljajui je u podreen poloaj? Nije, jer je nemogue da islam u jednom segmentu postupa suprotno drugom, da postavi naelo kojem bi suprotstavio drugaije propise. Ovakva je raspodjela povezana s raspodjelom i teinom obaveza prema pravilu: Troak shodno zaradi. Mukarac je u islamu obavezan materijalnim obavezama kojim nije obavezana ena, on plaa mehr (vjenani dar), izdvaja za kune potreptine, izdrava enu i djecu. A ena uzima mehr i materijalno ne uestvuje u izdravanju domanstva, sebe ni djece, pa makar ona bila i jako bogata osoba. Otuda je bilo pravedno da ona ne naslijedi koliko i mukarac, pogotovo to je islam prema njoj bio samilostan oslobaajui je svih tih tekoa, stavljajui je na teret mukarcu i uz to joj dajui polovinu nasljedstva!!! Pretpostavimo da ovjek umre ostavljajui nasljedstvo sinu i kerki, kakva e biti, u veini sluajeva, sudbina tog imetka nakon kratkog vremena? Kerkin imetak nee se smanjiti, nego e se poveati! Poveat e se mehrom koji e joj dati mu, o poveat e se trgovakim ili bilo kojim drugim oblikom investiranja.

A to se tie njenog brata, njegov e se imetak umanjiti za mehr koji on mora dati mladoj, za trokove svadbe i namjetaja, u ta e biti potroeno, moda, cijelo nasljedstvo, a na njemu ostaje obaveza izdravanja sebe, supruge i djece. Zar ne vidite da ono to uzme kerka ostaje za ne daj Boe, za sluaj da se mu, otac, brat ili roak ne mognu o njoj pobrinuti? Dok je ono to uzme sin podlono troenju i za podmirenje osnovnih materijalnih izdataka? Jednom sam ovo pitanje postavio studentima prava, mladiima i djevojkama, pitajui ih jo i ovo: Smatrate li, nakon svega toga, da je islam uinio nepravdu eni u vezi s pitanjem nasljedstva, obespravio je ili je uinio manje vanom? Studenti su, u jedan glas, odgovorili: Islam je dao prednost eni nad nama mukarcima! Studentice su utjele, neke su kasnije priznale kako je islam pravedno postupio dajui eni, u odnosu na mukarca, upola manje nasljedstva. Zakonodavstva koja eni daju jednako nasljedstvo kao i mukarcu materijalno su enu obavezala kao i mukarca. U tom je kontekstu i logino izjednaiti nasljedstvo, ali eni, koja je osloboena materijalnih izdvajanja za sebe i djecu, dati isto koliko i mukarcu ija je dunost materijalno zbrinuti porodicu, to bi bila neloginost i neprimjereno pravednom zakonodavstvu! Mogue je pitanje: Zbog ega islam nije enu obavezao radom i tekoama kao i mukarca? Na odgovor na to pitanje ponudit emo na kraju ove studije, kada budemo govorili o tome da li je u interesu porodice i drutva da enu obaveemo poslom kako bi ona mogla izdravati ili bar djelomino uestvovati u izdravanju sebe i djece, ili je u interesu da se stara o domainstvu i djeci.

Ovdje nam je dovoljno rei: Neopravdano je traiti izjednaavanje nasljedstva mukarca i ene sve dok ih ne izjednaimo u obavezama. To je cijela filozofija, nju moemo potpuno prihvatiti ili je potpuno odbaciti. to se nas, kao muslimana, tie, mi smatramo islamsku filozofiju jasnijom i loginijom, koja je naklonjena porodici, drutvu i samoj eni. U savremenom civilizacijskom poimanju, koje emo kasnije spomenuti, ima elemenata koji podupiru islamska gledita koja zadovoljavaju svakoga koga zanima istina ista od prohtjeva, elja i emocija. Prije nego to preem na drugu temu, smatram uputnim spomenuti dvije historijske koristi: prva: krani libanonske pokrajine Debel su u doba osmanlijske vlasti bili ogoreni nastojanjem Osmanlija da eni priznaju pravo nasljedstva. Naljutilo ih je to to erijat daje sestri polovinu onoga to naslijedi brat jer je obiaj kod njih bio da ena ne dobiva nita od nasljedstva, jer bi imovina koju bi dobila ila njenom muu. Ovo spominje sveenik Pols Sead u predgovoru svog djela Muhtesaru-eria na 25. strani sljedeim rijeima: U pismu kojeg je 29. jula 1840. godine uputio Odboru za irenje svete vjere, patrijarh Jusuf Hubej kae: 'Kao posljedica sudstva koje sudi u Debelu po erijatu, mnogo je radnika osueno na zatvor i druge kazne, posebno vezano za nasljedstvo kerki, jer erijat nalae da svake dvije sestre nasljeuju koliko jedan brat. Odatle nastaju sukobi i teki sporovi. Obiaj je bio, i bogatih i siromanih, stanovnika Debele da kerka ne nasljeuje nita vie od uobiajene otpremnine prilikom udaje, osim kad roditelji to posebno oporue. Sadanje presude sudija dovode u teku situaciju roditelje koji nastoje obuzdati napade na ivote i tijela. Roditelji su nezadovoljni da ih keri, po erijatskom uenju, nasljeuju, pribojavaju se gubljenja svojih imetaka i propasti svojih domainstava. Stoga, oni nastoje za svoga ivota, putem raznih darivanja i

oporuka, sprijeiti kerke da ih zajedno sa svojom braom naslijede nakon njihove smrti.' Zatim spomenuti patrijarh, pojanjavajui tetu nastalu takvim oporukama, kae: S obzirom da su nastale tete ovakvim zakonom jae izraene od ostalih, kako smo gore ukratko naveli, ini nam se nunim vraanje nasljeivanja kerki i ena openito u okvire ranijeg obiajnog prava, mislim da one ne nasljeuju zajedno s mukarcima, nego da im se da uobiajena otpremnina. Time bi se vratio mir a zaustavilo zlo...; druga je: u pojedinim zemljama Skandinavije jo uvijek je na snazi zakon po kojem ena nasljeuje manje od mukarca, uprkos njihovoj ravnopravnosti u obavezama i materijalnom izdvajanju; 3. materijalna kompenzacija za enu (dija): erijat je u sluaju nenamjernog ubistva ene, ubistva koje ne ispunjava uvjete da se nad ubicom ispuni kazna odmazde ubistvom, odredio da je visina materijalne kompenzacije (dije) upola manja od kompenzacije za mukarca. Ovo se moe uiniti udnim ako znamo da je islam zagarantovao potpunu ravnopravnost mukarca i ene u humanosti, sposobnosti i jednakosti u drutvu. Sutinski posmatrano, ovo nema nikakve veze s tim naelima, nego je povezano sa tetom proizalom po porodicu u kojoj je ubijen mukarac ili ena. U sluaju namjernog ubistva pribjegava se kisasu ubistvu ubice, bez obzira da li je ubijeni mukarac ili ena i bez obzira da li je ubica mukarac ili ena. Ovo stoga to odmazdom elimo kazniti na isti nain ovjeka zbog ubistva drugog, a u ovome su i mukarac i ena jednaki. U nenamjernom ubistvu ili ubistvu iz nehata, pred nama je jedino mogunost materijalne odtete, zatvora i slinog. Ta materijalna odteta mora biti usklaena

s ranije utvrenim naelima veliine nanesene materijalne tete. Pa da li je gubitak mukarca u porodici jednak gubitku ene? Djeca iji je otac ubijen grekom i supruga kojoj su mua ubili grekom izgubili su onoga ko se brinuo o njima i materijalno ih zbrinjavao. Djeca ija je majka ubijena grekom i suprug kojem je supruga grekom ubijena su na gubitku u moralnom smislu i taj gubitak nije mogue materijalno nadoknaditi. Materijalna kompenzacija (dija) nije izraz stvarne vrijednosti ovjeka, nego je izraz stvarne materijalne tete nanesene porodici gubitkom njenog lana, i to je osnov kojem ne moe niko prigovoriti. Potvrda ovome to sam rekao jesu i nai dananji zakoni koji su za materijalnu kompenzaciju odredili najnii i najvii iznos, ostavljajui sudiji procjenu kompenzacije koja nee biti manja od najmanje niti e prelaziti najveu. To nije nita drugo nego ostavljanje mogunosti procjene tete nanesene porodici gubitkom jednog od njenih lanova. Ona se razlikuje kod mnogih ljudi koji se trude i rade, pa kako da se ne razlikuje izmeu onog ko radi i izdrava porodicu i onog ko ne radi i ne izdrava nikog, a pogotovo ako jo i njega izdravaju. Vratit u se i jo jednom ponoviti kako je to povezano s islamskom filozofijom ivljenja, po kojoj ena nije obavezna privreivati niti izdravati sebe i djecu, a sve u cilju ouvanja interesa porodice i drutva. to se tie drutava zasnovanih na filozofiji po kojoj je ena duna izdravati kuu i djecu, u takvim drutvima bi materijalna kompenzacija za ubijenu enu mogla biti jednaka kompenzaciji za ubijenog mukarca; 4. voenje drave:

islam je odredio da upravljenje dravom pripada mukarcu. O tome Poslanik, s.a.v.s., kae: Nee uspjeti narod koji enu sebi za vou izabere. Ovaj tekst odnosi se samo na glavnu upravu nad zemljom u vidu vladara (predsjednika) zemlje, zabiljeen je od Poslanika, s.a.v.s., nakon to su Perzijanci, poslije Kisrine smrti, izabrali za vladara jednu od njegovih kerki. Konsenzusom je utvena valjanost upravljanja ena. erijatski su pravnici jednoglasno dopustili eni starateljstvo nad maloljetnicima i osobama s nepotpunom sposobnou, dopustili su eni da zastupa skupinu ljudi u materijalnom poslovanju, voenju firmi, svjedoenju. Ebu-Hanifa dopustio je eni da u odreenim okolnostima preuzme sudstvo, a sudstvo je upravljanje. Dakle, tekst hadisa jasno zabranjuje eni upravljanje vrhovnom vlau drave, kao i to da se bavi svim poslovima koji su povezani s opasnou te odgovornosti. to se tie ostalih slubi, o njima emo govoriti na kraju studije. Ni ova razlika nije povezana s odnosom islama prema ljudskosti, asti i sposobnosti jedne ene, nego je vrsto vezana za interes ummeta, psihiko stanje ene i njenu drutvenu misiju. Predsjednik drave u islamskom uenju nije formalna slika za dekoraciju i potpisivanje, on je voa drutva, umni predvoditelj, istaknuta linost, elokventni govornik, njemu su date iroke ovlasti znaajnih posljedica i rezultata. On je taj koji objavljuje rat neprijatelju, vodi vojsku ummeta na polju napora, odreuje mir i primirje, ako je u tome korist drave, ili nastavak rata, ukoliko je u tome interes. Normalno je da sve te odluke budu donesene tek nakon uvaavanja miljenja eksperata ummeta, postupajui po rijeima: I dogovaraj se s njima23, ali vladar je taj koji obznanjuje odluke i presuuje u onome oko ega
23

Sura Alu Imran, 159. ajet.

se oni raziu, postupajui nakon toga po rijeima Uzvienog: Kada vrsto odlui, osloni se na Allaha.24 Predsjednik drave, po islamskom uenju, dri hutbu petkom u damiji, kao imam klanja ljudima, presuuje u sporovima ljudi, ukoliko mu vrijeme to doputa. Neosporno je da su te opasne zadae u suprotnosti s mentalnim i emocionalnim biem ene. Posebno onaj dio koji se odnosi na ratove i komandu vojskom jer to zahtijeva jake nerve, superiornost razuma nad emocijama i veliku hrabrost da se zaroni u dubine opasnosti i krvi. Ne ostaje nam nita nego da zahvalimo Allahu to ena nije takva, jer da jeste, ivot bi izgubio ono najljepe: milost, blagost i ljubav. Svaki drugaiji pristup jeste samo preuveliavanje oitog. ak i kad nae u historiji ene koje su komandovale vojskom i vodile bitke, to je toliko minorno u odnosu na mukarce i ne moe potisnuti u zaborav prirodu velike veine ena kroz sva stoljea historije i u svim narodima. Mi u vezi s tim pitanjem sve do danas nismo vidjeli progres u veini drava koje ne uspijevaju pronai odgovarajuu enu za ministra odbrane, glavnokomandujueg vojske, zapovjednika divizije ili nie vojne formacije. U tome nema nikakve manjkavosti za enu, pa ne poiva sav ivot na namrgoenosti, sili, estini i srdbi. Kad bi ivot bio samo takav, onda bi on definitivno bio dehennem nepodnoljivi. Allahova je milost snagu mukarca pomijeala s blagou ene, njegovu estinu s njenom milou, otrinu s blagou. U njenoj samilosti i enstvenosti lei tajna njenog opstanka, njene i nae sree.

24

Sura Alu Imran, 159. ajet.

to se tie hutbe na dumi i predvoenja demata u namazu, neosporno je da obredoslovlje, a posebno u islamu, poiva na predanosti i oslobaanju razuma od svega to ga, osim ibadeta, zaokuplja, te se s tim ne slae da ena vazi mukarcu ili mu bude imam u namazu. Nije osnovni razlog ove razlike, po naem miljenju, pitanje imameta, hutbe ni rjeavanja sloenih problema, nego je to pitanje odlunosti i davanja prednosti interesu nad emocijom u toku voenja drave, kao i potpuna predanost i posveenost lijeenju problema drave, to je u suprotnosti s prirodom ene i njenom misijom. Rezime Ukratko, islam je nakon obznane svog jasnog stava o pitanju ljudskosti, sposobnosti i poloaja ene, posmatrajui prirodu ene i poslove koji su u njenom interesu, udaljio enu od svega onoga to je suprotno njenoj prirodi ili bar djelomino spreava njenu misiju u drutvu. Zbog toga se pojedini propisi, manje ili vie, odnose samo na enu. Radi istog cilja ena je osloboena odreenih vjerskih i drutvenih obaveza kao to su: duma, obavezno noenje ihrama na hadu, dihad, osim u vremenu ope mobilizacije. U tome nema oprenosti s naelom jednakosti ene i mukarca u vezi s pitanjem ljudskosti, sposobnosti i drutvenog poloaja. Uvijek su zakoni svakog vremena i naroda obavezivali odreenu skupinu ljudi posebnim propisima u interesu svih i u tome nije bilo niega ime bi se dovelo u pitanje naelo jednakosti graana u sposobnosti i asti. injenice koje je lijepo spomenuti Nakon ovog openitog stava islama prema eni i njegovih opih naela o njenim pravima i poloaju, ukratko moemo saeti sljedee injenice:

prvo: islamski stav o eni bio je revolucionaran za uvjerenja i shvatanja svoga vremena i onoga koje je njemu prethodilo, a u kojem se sumnjalo u ljudsko porijeklo ene; drugo: on je bio revolucionaran u odnosu na stara uvjerenja koja i danas ive kod pojedinih sljedbenika odreenih istonjakih vjerskih grupacija po kojima ena nije bila dostojna prihvatanja vjere i ulaska u Dennet u drutvu odabranih vjernika; tree: bio je revolucionaran prema uvjerenjima i batini koja nije istinski potivala enu, niti onako kako dolikuje njenoj ljudskoj prirodi; etvrto: on je intelektualan pomak ovjeanstva koji je uinjen najmanje dvanaest stoljea prije savremene zapadne civilizacije. Njime je priznata potpuna sposobnost ene. Dovoljno je znati kako su razlozi suspenzije poslovne sposobnosti u vezi s islamskim poimanjem maloljetnost i maloumnost, dok je tih razloga u rimskom i francuskom pravu, sve do 1938. godine, tri: maloljetnost, maloumnost i enski spol. Nakon ispravki u francuskom zakonu 1938. godine kojima se eljelo ukloniti ograniavanje pravne sposobnosti ena, ostale su zakonske smetnje i smetnje nastale kao posljedica sistema zajednikog vlasnitva suprunika. Zakonske smetnje sastojale su se u nedoputanju francuskoj eni da se bez ranije saglasnosti svoga mua bavi ikakvom profesijom.

A smetnje nastale kao posljedica sistema zajednikog vlasnitva nisu doputale udatoj Francuskinji da slobodno raspolae svojom privatnom imovinom. Morala je voditi rauna o materijalnim interesima supruga i sama saglasnost suda nije bila dovoljna bez pristanka mua.25 Kad bismo uporedili reducirane ovlasti Francuskinje s potpunim ovlastima muslimanke koje su joj date prije vie od etrnaest stoljea, u kojima nije bilo smetnji koje sputavaju savremenu enu Francuske, shvatili bismo koliku je prednost ostvario islam na polju zakonodavstva u odnosu na prava i mogunosti ene. Bila bi nam razumljivija i sva teta francuskog zakonodavstva nanoena enama njihovog drutva do sada. Jedan bivi francuski ministar pravde izjavio je: San i nada Francuskinje nikada se jo nisu ostvarili26; peto: islamsko je zakonodavstvo humano i pravedno: odredilo je prava ene i za to nije bila potrebna revolucija niti zakulisne radnje ena. Francuskinja se tek nakon dugih i tekih revolucija i borbi izborila za svoja prava. Do svojih prava dola je postepeno, malo-pomalo, dok je islam muslimanki ta prava dao odjednom, dobrovoljno i po svom izboru; esto: islamsko zakonodavstvo bilo je plemenitih namjera kad je eni priznalo njena prava ne iskoritavajui injenicu da je ona ena. Grka, rimska i savremena zapadna civilizacija dopustile su eni aktivno kretanje u drutvu, prvenstveno da bi uivale u njenoj enstvenosti, a ne da bi ona uivala u blagodati svojih prava. Dokaz tome je stav tih civilizacija prema njenim pravima. Islam je doao kao potpuna suprotnost tome, prihvatio je sve ono to kroz pravnu i poslovnu sposobnost afirmira istinsko dostojanstvo ene, odredio je norme mijeanja s mukarcima i kretanja u drutvu, a sve s ciljem davanja
25 26

Zuhdi Jeken, Ez-Zevad, str. 224. Isti izvor, str.226.

prednosti interesu porodice i drutva, ouvanja njenog dostojanstva i spreavanja iskoritavanja njene enstvenosti; sedmo: islamsko je zakonodavstvo pored datih prava eni i obznanjivanja njena digniteta vodilo rauna da svaki posao ili postupak na koji je podstie bude u skladu s njenom prirodom i da je niim ne optereuje. Tako, naprimjer, dopsutilo joj je kupoprodaju dajui joj potpuno pravo raspolaganja, ali preporuuje da ona sve te poslove obavlja samo u prijekoj potrebi i da shvati kako je dobro za nju samu, za njenu porodicu i drutvo u cjelini da se posveti neemu to nije nimalo lake od javnih poslova, neemu uzvienijem i asnijem, prilinijem njenoj ljudskosti i dostojanstvu od pukog rada van kue da bi jela i ivjela. Islam je u vezi s ovim pitanjem bio jako mudar i umjeren ne zabranjujui joj rad izvan kue, kao to je to bila praksa ranijih i doskoranjih naroda, niti je podstiui na rad van kue na raun porodice uljepavajui joj guvu s mukarcima, kao to je to sluaj savremene civilizacije. Nema sumnje u Boije porijeklo ovog mudrog i pravednog zakonodavstva; osmo: i kao posljedica svega ovoga, muslimanka openito, a Arapkinja posebno, moe se ponositi pred enama cijelog svijeta da je prije svih zakona i civilizacija stekla svoja prava koja joj i pripadaju, da je priznata njena ljudskost i dostojanstvo, te da sve to nije bio plod prolaznih ciljeva i prohtjeva niti prisile i nude. POLOAJ MUSLIMANKE KROZ HISTORIJU U vrijeme prosperiteta muslimana U svjetlu korjenitih poboljanja koja je najavio islam u svijetu je, po prvi put, nastalo drutvo koje je potovalo enu kao istinsko ljudsko bie koje uiva duni

respekt okruenja u kojem ivi, kao suprugu, majku koja podie junake i velikane. Njen je ugled bio zatien od runih rijei o njoj tako to nije bilo sumnjivog mijeanja s mukarcima, osim na mjestima odreenim za ibadet, proces obrazovanja i borbu za slobodu. Na tim mjestima bilo je posebno mjesto za nju, pristojno odjevenu, vjerom nadahnutu, tako da nije bila izloena pogledu bestidnika. Pred njom bi se, od stida, pogled obarao, kad bi sjedila, pogled bi se od nje, iz potovanja, okretao, a kada bi se borila, srca mukaraca bila bi otvorena prema njoj, veliajui i cjenei tu borbu. Islamsko je pravo, bez obzira na razliitosti unutar njega, utemeljilo naela koja nijednog trenutka nisu dovedena u pitanje, bez obzira na mjesto i vrijeme ivljenja. To stoga to su ta naela otvorena i jasna u Allahovoj knjizi, Poslanikovom sunnetu i djelima Poslanika, ashaba i svih onih koji ih sve do danas u tome slijede. U vrijeme dekadence muslimana Potom nastupie vremena u kojima se prema eni nekada iskazivala panja, a nekada nebriga, kao rezultat razvoja islamske civilizacije i raznolikosti obiaja islamskih zemalja, da bi, na kraju, doba dekadence muslimana bilo karakteristino i po potpunoj nebrizi o eni, kao i po brojnim krenjima datih joj prava. Sve je to muslimanku sputavalo u ispunjenju primarne drutvene zadae koju joj je islam odredio. Ipak, mora se uoiti kako u ovim nepravednim vremenima vrsto egzistiraju dvije injenice: prva: prava koja je islam zagarantovao eni stoje zapisana u svim knjigama islamskih pravnika ovog dekadentnog vremena. Razlog tome jesu steena prava muslimanke koja nisu bila rezultat trenutnih drutvenih okolnosti, nego su to trajna prava Boijeg zakona, koja niko, bez obzira kakva njegova mo bila u drutvu, ne moe dovesti u pitanje, osporiti ili promijeniti;

druga: ednost, predanost, lijepo miljenje o muslimanki te njeno izvravanje svoje porodine obaveze ostali su prisutni gotovo itavo to vrijeme, uprkos svim tekoama i posrtajima koji su zadesili islamsko drutvo ovog vremena. Upravo ovo je muslimanku uinilo predmetom jake udnje i interesovanja brojnih zapadnih autora koji s poetkom zapadnog kolonijalizma pomno istrauju istinu o muslimanima. Pravedno je posvjedoiti kako su nemuslimani koji ive u muslimanskom drutvu iskoristili islamsko naslijee u vezi s pitanjem ouvanja ugleda i asti svojih ena te se razlikuju u odnosu na nemuslimane koji ive na Zapadu, uprkos injenici da slijede upute iste vjere. To je ono to mi jasno uoavamo kod starih kranskih porodica, mada je i njih kao i nas zapljusnuo val zapadnog naslijea, morala i obiaja. POTREBA ZA REFORMOM Poetak aktivnih kontakata sa zapadnom civilizacijom desio se poetkom dvadesetog stoljea i sa njima nastojanja reformatora drutva za poboljanjem stanja u kojem se nala ena naeg dekadentnog perioda u kojem su potisnuta mnoga njena prava i gotovo da je potpuno nestalo njeno aktivno uee u kreiranju i unapreenju drutva. Dva mogua naina reforme Oni koji su pozivali reformama podijeljeni su u dva idejno jako udaljena tabora: 1. one koji su uili i spoznali o islamu i onome to on misli o eni, to su oni koji vjeruju u obavezu ouvanja svega onoga to je specifikum arapske ene muslimanke. Oni pozivaju da se iskoriste islamsko naslijee i iskustvo naroda koji su unaprijedili poloaj i pitanje ene;

2. one koji su opinjeni svjetlom zapadne civilizacije i ivotom ene Zapada. Oni pozivaju obaveznosti slijeenja Zapada u odnosu prema eni i to smatraju jedinim moguim putem njenog buenja iz duboke usnulosti. To bi bila dva osnovna pravca koja slijede oni koji pozivaju reformama pitanja ene. Naravno, ja sam protiv onih koji su zadivljeni stanjem u kojem se nalazi dananja ena i koji ne vide bilo kakvu potrebu za poboljanjem ili promjenama njihovog naina ivota... O takvim ne elim da govorim jer oni nisu praktiari niti su svjesni opasnosti ivota ene sa svim tim silnim naslijeem zaostalosti minulog vremena. Stoga je bilo nuno da se razliiti stavovi ta dva reformatorska bloka reflektuju na zakone renesansnog doba u kojem ivimo. Tako u tim zakonima imamo propisa koji se naslanjaju na islamsko pravo i propisa koji su u suprotnosti s njim. Ja u spomenuti samo neke najvanije propise, u granicama koje mi vrijeme doputa. Polja reformskog djelovanja Mogue je podijeliti reforme ili propise koji sainjavaju na zakon kojim se nastoji poboljati poloaj ene na tri glavna dijela: u domenu personalnog statusa, u pogledu politikih prava i u okvirima socijalno-drutvenog statusa.

PERSONALNI STATUS

Poznato je da je porodino pravo stotinama godina kod nas27 crpljeno iz hanefijskog islamskog prava, isti je sluaj i s Libanom, Jordanom, Egiptom i Irakom. U Libiji, Tunisu, Aliru i Maroku ovo je pravo naslanjano na malikijsku pravnu kolu, u Hidazu na afijsku, a na hanbelijsku u Saudijskoj Arabiji, Kuvajtu, Emiratima i drugim zaljevskim zemljama Prilikom meusobnih neslaganja ljudi su se obraali za presudu erijatskim pravnicima koji su presuivali na osnovu miljenja jedne od tih pravnih kola koju je dotini pravnik preferirao. Nema sumnje kako svaki od tih mezheba u sebi sadri odreene propise koji su suprotni interesima porodice, posebno nakon razvoja civilizacija, obiaja i tradicija. Tako je osmanska drava u svom kasnom periodu postojanja smatrala nunim doraditi odreene regulative porodinog zakona, pa je 1336. hidretske godine usvojila porodini zakon koji je bio sainjen dijelom iz hanefijskog, a dijelom iz ostalih mezheba. Egipat je isto tako neka pitanja personalnog zakona temeljio na nehanefijskom miljenju, pa je 1920. godine usvojen zakon pod rednim brojem 25, a 1929. godine zakon broj 15, kao to je 1934. godine usvojen zakon broj 77, koji ureuje propise nasljednog prava, a 1946. godine zakon broj 71 kojim se regulie testamentalno pravo. U Siriji je 1951. godine usvojen Zakon o personalnom statusu, koji je u potpunosti regulisao pitanje sklapanja braka i rastave, pravne sposobnosti, testamenta i nasljedstva. Pojedini propisi tog zakona preuzeti su iz drugih, a ne iskljuivo iz hanefijske pravne kole, a na kraju 308. lana kae se kako e se u sluaju nepostojanja zakonskog akta u vezi s odreenim pitanjem postupiti shodno praksi hanefijskog mezheba.

Autor ovdje govori o Siriji, a kod nas u Bosni i Hercegovini, openito na Balkanu, kao i u Turskoj, Azerbejdanu, Armeniji, Kuzistanu, Tabrizu, Avganistanu, Pakistanu, muslimanskim dijelovima Indije, Kine i dr. dijelovima svijeta dominantan je takoer hanefijski mezheb uglavnom u obredoslovlju (ibadetima), dok se u Pakistanu i Avganistanu primjenjuje i u drugim oblastima ivota. U Bosni i Hercegovini porodini, nasljedni i vakufski odnosi regulirani su na osnovu erijatskog, uglavnom hanefijskog, prava sve do ukidanja erijatskih sudova 1946. god. (primj. Z.H.).

27

Isto tako je u Jordanu, Tunisu, Maroku i Iraku nastao novi porodini zakon sastavljen od svih priznatih mezheba. Pojedini od tih novonastalih zakona sadravali su u sebi odreene propise koji su bili jasno suprotstavljeni erijatskim propisima. Odlika savremenih zakona o porodinom pravu arapskih zemalja jeste njihovo uspjeno otklanjanje brojnih pritubi ljudi na ogranienost suda unutar jednog mezheba, iako ti propisi sami po sebi esto nisu pogaali pravi interes erijata. U ovoj studiji ograniit u se samo na najvanija poboljanja, odnosno reforme zakona o porodinom pravu Sirije i Egipta. Nadam se da sline korekcije postoje i u ostalim zakonima arapskih drava.

1 - O BRAKU 1. Zabrana maloljetnim osobama da zasnivaju brak prije punoljetstva Pravnici etiri mezheba i drugi smatraju ispravnim brak maloljetnih osoba prije punoljetstva. Svoje miljenje temelje na razumijevanju kuranskog teksta i na dogaajima koji su se dogodili za ivota Poslanika, s.a.v.s., ashaba i tabiina. Vrlo mali broj islamskih pravnika ne slae se sa takvim miljenjem. Meu njima su ubruma i El-Betti, koji ni u kom sluaju ne doputaju brak maloljetnih osoba, a ugovor koji umjesto njih postignu njihovi staratelji (velij) smatra se nevaeim i neobavezujuim. Nema sumnje da svrha propisivanja braka ide u prilog ovom miljenju. U takvim brakovima nije interes maloljetnih osoba, on esto moe imati vrlo tetne posljedice po njih jer se djevojka i mladi mogu nakon punoljetsva osjeati prisiljenim da ostanu u braku s osobom koju ne ele, osobom razliitog karaktera, morala, temperamenta i slino, to se esto i dogaa.

Ono to ljude, posebno na selima, navodi na ovakve postupke jeste elja dva staratelja, meu kojima nerijetko postoji tazbinska veza, da putem takvog ugovora ostvare porodini, materijalni ili lini interes. Takvim interesima erijat ne pridaje nikakav znaaj i u savremenom dobu se ne smatra nikakvim preduvjetom za porodinu sreu. Naa je obaveza da budemo rezervisani prema svemu to vodi slabljenju i podjelama. Ranije je praksa u naem drutvu bila takva da se djevojka ne pita za miljenje o udaji, otac ili majka bi je udali za koga su oni htjeli. S obzirom da je to bilo tako, bilo im je lahko udati je prije punoljetstva pa kad bi postala punoljetna, djevojka ne bi mogla izraziti svoje nezadovoljstvo njihovim izborom. Ako bi se pak tome usprotivila i odbila prihvatiti takav brak, bila bi izloena estokoj patnji i maltretiranju koje bi nerijetko zavrilo i ubistvom Ovakve postupke erijat ne odobrava niti je doputeno to tretirati kao porodini interes. Ovo je otvoreno krenje prava mladia i djevojaka da izaberu onoga koga oni ele za budui brani ivot. Praksa je potvrdila pogubnost ovakvih postupaka; takvi brakovi uglavnom propadaju, a njihov epilog je nerijetko moralni ili fiziki zloin. Zbog toga sirijsko personalno pravo ne doputa brak maloljetnih osoba. Po slovu tog zakona ni staratelj ni oporuilac nemaju pravo udati ili oeniti maloljetnu osobu, a ukoliko do toga ipak doe, takav brak je neobavezujui i bez ikakvih pravnih posljedica. Ovo je na zakon preuzeo iz osmanskog porodinog prava. to se tie egipatskog zakonodavstva, ono ne priznaje takvu branu zajednicu, to znai da je brak ispravan, ali se ne moe registrovati u erijatskim sudovima. Mogue opravdanje ovakvog postupka jeste veliki broj brakova maloljetnih osoba, posebno u egipatskim selima i respekt zakonodavstva spram postojeeg drutvenog stanja. Vjerovatno su ovakvu odluku smatrali prvim korakom u zaustavljanju takvih brakova.

Mi smatramo da je stav naeg sudstva ispravniji i djelotvorniji. 2. Ograniavanje starosne dobi za brak U islamskom pravu ne nalazimo ogranienost starosne dobi za valjanost braka nego njegova opa pravila nalau stvarnu spolnu zrelost za brak ili priblinu granicu od petnaest godina. Pozitivno personalno pravo je valjanost za brak uvjetovalo starosnom dobi od osamnaest godina za mladie, odnosno sedamnaest za djevojke. Zakon doputa petnaestogodinjem mladiu i trinaestogodinjoj djevojci da zatrae od suda dozvolu za prijevremeni brak, a sudija moe, ukoliko se uvjeri u njihovu tjelesnu sposobnost za brak i ukoliko samo otac ili djed daju svoj pristanak, verifikovati takav brak. U protivnom, brak se ne moe sklopiti meu maloljetnicima. Ovakav stav nema uporita u miljenju erijatskih pravnika, on je preuzet iz zapadnog zakonodavstva, a Zapad ima svoje specifino okruenje i uvjete. Ja smatram da ovo ogranienje nije usklaeno sa spolnom zrelou djevojaka i mladia u naim dravama niti je u skladu s opim moralnim interesima. Brak se mora dopustiti nakon postizanja spolne zrelosti jer mladi, djevojka i njihovi staratelji bolje znaju kad je interes braka s nastupanjem spolne zrelosti preteniji od ekanja odreene starosne dobi nakon toga. ini se da uplitanje zakona u ovu tematiku i nema smisla nakon to je ostavio mogunost prijevremenog braka na osnovu spolne zrelosti uz uvjerenje sudije kako tijelo mladia i djevojke moe podnijeti brak! Kao da je sudiji vie stalo do mladia i djevojke od njih samih ili od njihovih roditelja, odnosno staratelja. Ne mogu pronai koristi od uplitanja sudije u ova pitanja jer se oevi koji ele udati kerke prije pravnog punoljetstva koriste mnogim varkama kako bi zakonski verifikovali takav brak. Jedna od najee koritenih jeste ona kad pred sudiju ili njegovog zamjenika dovedu, umjesto maloljetnice, njenu stariju sestru,

amidinu, rodicu ili kominicu pa sudija na osnovu toga odobri taj brak. Koja je korist uplitanja sudije u takve probleme? Nae vrijeme jeste vrijeme potpune svijesti o svojim problemima, djevojka je svjesna branih problema i tekoa, njeni staratelji nee pristati na njenu udaju ako u tome nije vei interes za nju. Isto tako, starateljima su poznate tekoe ranog braka i oni mogu, ako ele i ako je to u interesu njihove kerke, taj brak odgoditi za nekoliko godina. Neko moe rei: Pojedini oevi podstiu kerke na rani brak kako bi kroz to postigli oekivanu materijalnu dobit. Odgovor tome jeste taj da hanefijski mezheb, a po njemu je ureeno personalno pravo, ne doputa prisilu djevojke na brak od oca ili staratelja, naprotiv ona mora dati dobrovoljni pristanak na brak. Upravo je to garant zabrane oevog pourivanja udaje kerke radi elje za odreenom materijalnom dobiti. 4. Rano sklapanje braka Ja sam umjereni zagovornik ranog braka jer on uva moral omladine i jaa osjeaj odgovornosti, on je bolji za zdravlje suprunika, a posebno za zdravlje supruge. Nauno je dokazano, a to potvruje dr. Viktor Bogomoli u svom djelu Od koe do svijesti, koje je kod nas prevedeno kao ivi kao mladi cijeli ivot, da je poroaj jako bitan u ivotu svake ene i da nijedan specijalista nije dokazao da mnogo poroaja slabi organizam ene. Na stranici 68. stoji: Sigurno je da trudnoa i poroaj vrlo pozitivno djeluju na organizam ene, nisam s onima koji smatraju da pretjerano raanje skrauje eni ivot, pa svima su nam poznate ene koje su mnogo puta rodile i opet dugo ivjele. Ako bismo navodili primjere koje znamo, moda bi zakljuili kako je snaga razmnoavanja dokaz neprirodne vitalnosti, moda je najbolji primjer za to ruski seljak po imenu Fjodor Fasilijan. Ovaj sedamdesetpetogodinjak imao je osamdeset troje djece od dvije ene. S prvom je imao etiri puta uzastopno

etvorke, etiri puta uzastopno trojke, esnaest puta dvojke, a s drugom enom dva puta trojke, est puta dvojke i jo petero djece koji su roeni bez blizanaca. Potom ovaj doktor kae: Ovakvi primjeri ne uzimaju se kao neoboriv dokaz u nauci, ali je definitivno to da je poroaj koristan za enu. Ekspert Elkis Karl uoio je da se dojke ena potpuno ne razviju sve dok ne rode jednom ili dva puta. Trudnoom ena postie vitalnu ravnoteu, a problemi i tekoe za vrijeme trudnoe jesu neto prolazno. Zbog toga medicina tu tjelesnu aktivnost i reprodukciju smatra jednim od najvanijih aspekata ivota jedne ene i stoga podstie takve zakonske tjelesne aktivnosti za poboljanje njenih organa, dugovjeniju mladost i dug ivot. Ovom prilikom elim neto rei o odgaanju braka mladia i djevojaka, a posebno studenata i studentica do vremena okonavanja studija i osiguravanja sigurne budunosti. Ovo je opasna pojava koja je ve dovela do nesagledivo loih posljedica po drutvo. Zaista je brak, ako se olakaju sredstva i ukine runa praksa, neto sasvim normalno. Tako student kojeg izdrava roditelj moe u istoj sobi ivjeti sa suprugom, a da to ne upropasti njegovog oca. Moramo napraviti razliku izmeu braka i potomstva, danas je medicinski mogue odgoditi raanje do vremena kad suprunici budu u stanju izdravati svoju djecu. Vano je da rani brak nae mladie i djevojke sauva od moralnog posrtanja, da ih smiri i zatiti od psihike rastrojenosti tetne po njihov studij i nain ponaanja u ivotu. Do nas su stigle vijesti da je brak amerikih studenata sa studenticama postala opa moda, tako da je broj takvih studenata u vodeim amerikim univerzitetima dostigao ak 40 %. Sline vijesti kau kako je ta moda zahvatila i Englesku. Mnogi univerzitetski profesori Amerike i Evrope podravaju ovaj novi trend meu studentima i studenticama, tako predava psihologije na Harvardskom univerzitetu kae kako rani brak nije tetan, kao to neki misle, posebno ne brak studenata sa studenticama. Pojava koju ljudi uoavaju na univerzitetima posve je

prirodna i korisna jer oenjeni student zna vrijednost svoje budunosti. (Damaanske novine El-Vahda, 11.05.1961. godine) Ja kao univerzitetski profesor i suprug podstiem i pozivam studente na brak sa studenticama garantujui im miran i sretan ivot. Ovo zahtijeva od mladia i djevojaka da zaponu revoluciju protiv loe tradicije koja je od vjenanja napravila veliki materijalni teret. Djevojci je dovoljno da kae ocu i majci kako je ona zadovoljna da ivi u sobi mladia koji stanuje kod roditelja, sve dok ne budu imali svoj stan, a i mladiu da uini isto. Dovoljno je da jedan broj postupi tako da bi ostali to prihvatili kao neto sasvim normalno. Nunim smatram pozvati i enska udruenja da meu enskom populacijom ponesu bajrak odbacivanja tradicije od koje svi patimo, da se protiv nje svim arom bore na svojim sastancima i seminarima. To je najbolji in koji se moe predati naoj i generacijama koje e doi poslije nas. 3. Spreavanje prevelike razlike u godinama meu suprunicima U svjesnim drutvima koja cijene moralnost i plemenite drutvene vrijednosti, zakonodavstvo ostavlja pripadnicima tog drutva da sami odrede okolnosti i prilike u kojima neto jeste ili nije doputeno, shodno razliitosti potreba i razloga koji to doputaju. Otuda se erijat zadovoljio pojanjenjem svrhe braka i plemenitog drutvenog cilja koji se njime eli postii: injenice da je brak razlogom smiraja due i da se njime gradi zdrava elija koja kroz dobro potomstvo jaa drutvo. Nije odredio gornju granicu starosne dobi meu suprunicima jer zdrav razum i estite namjere tako nalau, s obzirom da se ljudi u vezi s ovim pitanjem razlikuju. Koliko li je samo osoba u poodmaklim godinama koji su sposobniji od mladia u obavljanju branih obaveza i spremnijih da usree svoje supruge i

kuu ispune uicima i smirajem. Ipak, pojedinci kojima je trenutna korist prea od naknadne tete i kojima je lini interes ispred interesa kerke ili sina, u bogatstvu i ugledu vide puteve ka srei, ne gledajui na mladost i snagu, dajui svoje kerke za starce koji nisu u mogunosti ispuniti brane obaveze. Nemogue je da ivot njihovih kerki s takvim muevima bude ivot jednog srca i due, naprotiv to je ivot utvara i otvorenih kabura koji su spremni prihvatiti novog stanovnika. Takvi debelo grijee prema svojoj djeci, a erijat, iako nije jasno zabranio takav postupak, svojim duhom i obznanjenim ciljevima estoko se protivi i odbacuje takve postupke. Pojedini islamski pravnici zabranjuju takve postupke poput El-Kalijubija, koji u svom djelu Haije alel-minhad kae: Ispravno je da maloljetnu ker uda za takve (starog i slijepog), iako mu je to zabranjeno, to je miljenje veine uenjaka. (Vidi: 3/30) Ti vidi da su oni razlikovali ispravnost ugovora od njegove zabranjenosti, pa iako je ugovor ispravan, on u sebi sadri zabranu, jednoglasna je ocjena uenjaka. Islamski pravnici to definiu jo i kao: Pravno je dozvoljeno, ali ne i moralno! Mnoge ljude od njihovih postupaka ne mogu odvratiti rijei kako je neto haram, ukoliko oni u tom postupku vide linu korist. Zbog toga je u porastu ovih dana udaja djevojaka u cvijetu njihove mladosti iz pohlepe za bogatstvom, ugledom i nasljedstvom mua. Posebno je alosno da i same djevojke iz istih pobuda ele takav brak. Takve pobude nisu omiljene meu ljudima niti je erijat njima zadovoljan. Takav brak ne moe zatititi mladu suprugu niti joj moe dati smiraj i stabilnost. Upravo zbog toga je obaveza to zakonski zabraniti, postupajui po krajnjim namjerama erijata. Vladar ima pravo zabraniti neto to je u osnovi doputeno ukoliko ono proizvodi tetu, a ta je tek s onim to proizvodi haram? Zbog toga nae zakonodavstvo smatra obaveznim priblinu starosnu dob i jasno kae kako sudija ne smije dopustiti

brak ukoliko se radi o velikoj razlici u starosnoj dobi suprunika. I divno je kako su postupili. Zakon nije precizirao odreenu starosnu dob, ali nai erijatski sudovi odobravaju brak u kojem ta razlika ne prelazi dvadeset godina, a u sluaju da prelazi, ne priznaju takav brak. Ovakav je stav, openito posmatrano, prihvatljiv. 4. Zabrana staratelju da odreuje s kim e djevojka stupiti u brak Jo uvijek je tradicija naeg drutva, posebno u ruralnim djelovima, da djevojka gotovo i nema pravo izbora mua. U veini sluajeva mu joj je onaj koga otac ili majka ele, a ona se zbog svoje ednosti stidi rei svoje miljenje, a i drutveno je okruenje takvo da je gotovo nemogue suprotstaviti se zahtjevu oca i staratelja. Mnogo je brakova uniteno slinim situacijama, a iza njih su ostale brojne patnje. Ovakav postupak nema uporita u erijatu. Istina, pojedini mezhebi smatraju doputenim da otac prisili neudavanu kerku na brak, ali ne i onu koja je bila u braku, bez njenog pristanka, ali je lijepo da i nju pita za miljenje. Ovome se protive Ebu-Hanifa i njegovi istomiljenici, koji kau: Nema pravo ni otac niti bilo ko od staratelja prisiliti punoljetnu djevojku na udaju i oni su duni pitati je za njeno miljenje, pa ako ona pristane, onda je taj ugovor valjan, u protivnom smatra se nevaeim. Praksa je bila, a i sad je, da se u erijatskim sudovima postupa po miljenju EbuHanife, tako da oevi ili staratelji nisu imali naina prisiliti djevojku na brak koji ona nije eljela. Samo to Ebu-Hanifa i istomiljenici smatraju kako staratelji mogu uloiti prigovor na elju djevojke da se uda za onoga koga voli iz dva razloga:

prvi: u sluaju da mu nije dostojan djevojci. Ta dostojnost se kod Ebu-Hanife ogleda u porijeklu, zanimanju, drutvenom poloaju oca i predaka, bogatstvu i tome slinom, to samo po sebi otvara iroke mogunosti neukim starateljima koji spreavaju brakove s onima ije su porodice smatrali nedoraslim po bogatstvu ili tome slinom; drugi: u sluaju manjeg mehra nego to je to uobiajeno. Ako bi se djevojka udala za manji mehr od uobiajenog, otac ili staratelji imaju pravo raskinuti takav ugovor zbog nanesene im tete. Nesumnjivo je da drutveni progres zahtijeva nove poglede na ova pitanja i zbog toga ih nae personalno pravo pravilno tretira. to se tie ravnopravnosti, zakon je priznaje meu suprunicima i smatra garantom sree i razumijevanja, ali ona zakonom nije precizirana, nego je preputena obiajnom pravu ('urfu) svakog mjesta na osnovu kojeg se verifikuju brakovi. Ovakvi su stavovi mudri i mogue ih je primijeniti u svakom vremenu i njima postii porodinu harmoniju. Zakon doputa ocu kerke koja se bez njegove dozvole udala u godinama propisanim po zakonu da se usprotivi sudu samo zbog nejednakopravnosti, a sudija je duan na osnovu toga raskinuti ili odobriti ugovor. Na ovaj nain je zakon onemoguio zloupotrebu oeva i staratelja u vezi s pitanjem udaje djevojaka. Ostaje problem neusklaenosti zakona s mezhebom Ebu-Hanife u sluaju ako esnaestogodinja djevojka sklopi brak s dostojnim mladiem, a otac ne da svoj pristanak na takav brak. Takav brak sudija, shodno zakonu, ne moe odobriti, iako je on po jednoglasnom miljenju hanefija ispravan. A to se tie visine uobiajenog mehra (mehrul-misl), zakon ga uope ne priznaje i tu ne doputa ocu pravo prigovora. Ovdje je zakon jako dobro postupio jer je mehr (vjenani dar) izraz poasti prema eni i elje povezivanja

s njom, a izrugivanje da je nizak posljedica je dahilijetskog okruenja koje ne zanima svrha braka i razlog mehra u tome. Ovakvim shvatanjima islam ne pridaje nikakav znaaj i to je miljenje svih mudtehida, osim Ebu-Hanife. 5. Posebni uvjeti prilikom branog ugovora Ponekad je u interesu supruge da postavi odreene uvjete prilikom branog ugovora, pa kakav je erijatski stav o tome? erijat vodi rauna o interesima ljudi, u to nema nikakve sumnje, nastoji odobriti sve ono to se ne kosi s opim intencijama erijata i opim naelima sistema i zajednice. Islamski pravnici imaju poznatu praksu kad je u pitanje uvjetovanje branog ugovora, a time i braka, meu njima ima onih strogih koji ga doputaju samo u iznimnim sluajevima do onih koji doputaju svaki uvjet ukoliko nije u suprotnosti sa erijatom, kao to su hanbelije. Svaki mezheb ima svoje dokaze zbog kojih prihvata ili ne prihvata odreeni art u branom ugovoru. Kada govorimo o braku, trebamo znati za konsenzus o tome da se svaki uvjet koji je u suprotnosti s prirodom braka smatra nitavnim i neispravnim, kao npr. da ona ne bude njemu posluna ili da se on materijalno ne brine o njoj. Ono oko ega se spore islamski pravnici jeste miljenje hanefijske pravne kole, po kojem se sudilo u naim erijatskim sudovima prije donoenja Zakona o personalnom statusu iz 1951. godine, a to je: Svaki uvjet koji ne podrazumijeva ili koji ne prilii branom ugovoru, a za koji ne postoji jasan tekst o njegovoj doputenosti i po kojem se ne postupa u obiajnom pravu smatra se neispravnim, odnosno brani ugovor je valjan, a uvjet se brie i nema nikakvog znaaja, bez obzira na obostrano zadovoljstvo njime prilikom potpisivanja ugovora.

Tako u sluaju da ona uvjetuje prilikom ugovora da je ne vodi izvan njene zemlje ili da se ne oeni drugom enom na nju ugovor je ispravan, a uvjet nitavan, njemu je doputeno da je nakon toga odvede ili da se na nju oeni jo jednom enom, mada bi bilo pree da ispuni obeanje dato prilikom vjenanja, jer Allah podstie na ispunjavanje preuzetih obaveza i ugovora. Ovakav je princip nanio velike tete eni jer je ona njime izigrana, jer ne bi pristala na brak bez tih uvjeta koji su u njenom interesu. Neuvaavanje uvjeta na koji je mu pristao bilo je krenje datog obeanja i prevara od mua. Zbog toga je Zakon o personalnom statusu nastojao sauvati prava ene, a sprijeiti mua da je vara, prihvatajui stav hanbelija, koji u osnovi prihvataju svaki uvjet, podijelivi te uvjete tako da podjednako tite interes i supruga i supruge. Zakon uvjete razvrstava u tri kategorije: 1. neispravne uvjete, koji se ne smiju ispuniti, a s kojima e brak biti valjan. Tako npr. ukoliko bi uvjet naruavao erijatsku valjanost braka, kao kad bi se uvjetovao brak bez mehra ili da je ena duna izdravati mua, ili ukoliko bi bio u suprotnosti s krajnjim namjerama erijata, kao kad bi jedan suprunik zabranio tjelesno uivanje drugom supruniku, ili kad bi se uvjetovalo neto to erijat zabranjuje, kao npr. da ena putuje sama - takvi su uvjeti neispravni, a ugovor je ispravan. Nije doputeno ispuniti nijedan od takvih uvjeta. Ve smo spomenuli kako je to jednoglasno miljenje svih islamskih uenjaka i mi ne znamo da tu ima drugo miljenje; 2. ispravni uvjeti koje mu mora ispuniti, odnosno sudstvo ga je duno na to prisiliti. To je uvjet kojim se postie interes supruge i ne zadire u interese drugih niti sputava slobodu mua u njegovim linim legalnim poslovima. Kao npr. u sluaju kad ena uvjetuje da ne putuje s njom ili da je ne vodi iz kue njenog oca

ili iz zemlje u kojoj ivi. Ovakav je uvjet ispravan i mu ne moe putovati s njom, i ukoliko bi bio uporan u tome, sudija bi ga sprijeio u njegovoj namjeri. Ovo je preuzeto iz mezheba imama Ahmeda, rahimehullah; 3. ispravni uvjeti, ali koji nisu obavezujui za mua u smislu da ga sudstvo ne moe prisiliti da ih ispuni, takvi su uvjeti u sljedea dva sluaja: a) da supruga u branom ugovoru uvjetuje neto ime ograniava slobodu mua u njegovim legalnim poslovima, da uvjetuje da ne putuje ili da se ne zaposli, da se ne bavi politikom ili da se ne oeni jo jednom enom; b) da uvjetuje neto ime ugroava prava drugih, kao npr. uvjet razvoda braka s drugom enom. Uvjeti spomenuta dva sluaja su ispravni, ali sudstvo ne moe prisiliti mua da ih ispuni, dok ena ima pravo na osnovu njih traiti prekid ugovora. I ovo je u skladu s mezhebom imama Ahmeda, osim uvjetovanja razvoda braka s inoom (prvom suprugom) o emu postoje dva miljenja kod hanbelija: jedno kae kako je to ispravan art, a drugo da nije. Na osnovu spomenutog, jasno nam je kako je zakon dao eni pravo da uvjetuje ta god poeli, a to nije u suprotnosti sa samom institucijom braka. Na ispunjenje tih uvjeta sudstvo moe prisiliti mua, a na osnovu nekih od njih supruga moe traiti raskid ugovora, u sluaju da ih mu ne ispuni. Na taj je nain podignut veliki teret kojem je bila izloena ena ograniena propisima hanefijskog mezheba, sve do donoenja zakona. Mogunost je uvjetovanja, opet, dala veliku mogunost nanoenja tete muu, tako npr. ena je uvjetovala da mu ne putuje, a on bude primoran otputovati jer je slubenik, recimo i firma ga alje u drugu dravu: ako ena bude odluno odbijala otputovati s njim, on nema drugog izbora nego da je ostavi i ive sami.

Ovo je jako tetno po porodicu i njenu stabilnost, mu e biti prisiljen na razvod braka, a on je ruenje njegovog doma i kraj branog ivota to samo po sebi donosi snane potrese koje je teko izdrati. Smatram nunim ponovno razmatranje ovakvog uvjetovanja na nain da ni suprug ni supruga ne mogu pretjerivati u njima, jer brani ivot nije profitabilna firma u kojoj e svako nastojati dobiti vei dio, nego je brak moralna zajednica u kojoj jedni daju drugima dio svoga prava. Jedino tako se moe postii harmonija, zajednitvo i stabilnost. Ovdje ostaju jo dvije stvari na koje moram ukazati: prva: hanefijski pravnici doputaju da ena uvjetuje da pravo davanja rastave braka (talaka) bude njeno pravo i da ona moe sebi dati razvod kad god to poeli. Ovakav je uvjet, po njima, valjan i ena ima pravo razvesti se od svoga mua kad god ona to poeli. Oni ovo ne smatraju uvjetom jer bi to po njihovim pravilima bilo nitavno, nego to smatraju darivanjem supruge neim sa ime mu apsolutno raspolae odmah nakon branog ugovora pa ne smeta da joj on to pravo pokloni prilikom potpisivanja tog ugovora. I u ovome nema nita suprotno opim erijatskim pravilima; druga: porodini zakon precizira da ukoliko supruga uvjetuje da se mu ne eni drugom enom, pa se oeni, ona e dobiti rastavu braka, jer je ugovor ispravan, a uvjet valjan. Takav uvjet nije nitavan, on je vezivanje razvoda za odreeni art, kao kad bi joj mu rekao: Ako ode na to i to mjesto, vie mi nisi supruga, pa ako ode, razvod se ve desio, prema jednoglasnom miljenju uleme. O POLIGAMIJI

Ideja poligamije Ortodoksni zapadnjaci iz reda klera, orijentalista i kolonijalizatora poveli su otru kampanju protiv islama i muslimana zbog poligamije (vieenstva) i to im je dokaz islamskog ugnjetavanja ene i njenog iskoritavanja od muslimana za zadovoljenje svojih strasti i prohtjeva. Zapadnjaci u svemu tome otkrivaju svoj cilj, razgoliuju svoje namjere bez ikakve logike. 1 Islam nije prvi koji je dopustio poligamiju, nego je poligamija bila prisutna skoro u svim starim narodima: kod Atinjana, starih Kineza, Indijaca, Babilonaca, Sumera i Egipana. Veina ovih naroda nije ak ograniavala poligamiju. Kineski zakon (Lao Ce) dozvoljavao je da ovjek ima stotinu trideset ena. Jedan od kineskih careva imao je oko trideset hiljada ena?! 2 idovska vjera doputala je ovjeku da ima neogranieni broj supruga. Svi poslanici spomenuti u Tevratu imali su vie supruga. U Tevratu se navodi da je Sulejman, a.s., imao sedam stotina supruga, slobodnih ena, i imao je tri stotine priljenica, koje su mu bile robinje. 3 U kranstvu ne nalazimo nijedan izriit tekst koji zabranjuje poligamiju, nego imamo samo kao savjet da je Allah svakom ovjeku stvorio drugu njegovu. Iz ovoga se moe samo razumjeti, kao krajnja mogunost, podsticanje da se u uobiajenim uvjetima ograniava samo na jednu suprugu. Islam zagovara slino, i mi to ne negiramo, ali gdje moemo nai dokaz da je onaj ovjek koji se oeni drugom enom, ne razvodei se od prve, bludnik i da je njegov ugovor nevaei? Ni u jednom primjeru Indila ne moemo nai tekst koji o tome govori, tavie, u jednoj od Pavlovih poslanica nalazimo da je poligamija doputena. On kae: Biskup ima obavezu da bude muem jednoj supruzi.28 Obavezivanje biskupa na jednu suprugu daje pravo drugima na vie njih. Historijski je dokazano da su se stari krani enili vie nego jednom enom. Neki od crkvenih velikodostojnika imali su vie od jedne supruge. U samim
28

Pogledaj: Prva Pavlova poslanica Timotiju!

poecima kranstva poligamija je bila doputena u izuzetnim prilikama i na odreenim mjestima. Vestermark, koji je priznat autoritet o historijatu braka, kae: Poligamija je, kako i Crkva priznaje, ostala vaea sve do XVII stoljea, a mnogo puta ponavljala se u okolnostima koje nije raunala ni Crkva ni drava.
29

On jo kae u ve spomenutoj knjizi: Diarmait, kralj Irske imao je dvije

ene i dvije robinje (nalonice). Kod Franaka, u srednjem vijeku nekoliko puta je dolazilo do poligamije. arl Luj imao je dvije supruge i nebrojeno nalonica. U nekim se od njegovih zakona jasno vidi da poligamija nije bila nepoznata ak ni meu svetenicima. Nedugo poslije toga, Filip i Frederik Vilijam II Pruski sklopili su brak sa po dvije ene, uz suglasnost svetenika luteranske crkve. I sam Martin Luter odobrio je postupak prvog, kao to ga je potvrdio i Melanjon. Martin je Luter u mnogim prilikama, bez ikakvog prigovora, govorio o poligamiji jer nije zabranjena od Boga, a Ibrahim, koji je kao i Mesih iskren, nije se ustezao i zabranjivao poligamiju s obzirom da je imao dvije ene. Da, Allah je dopustio poligamiju ljudima Staroga zavjeta, pod odreenim okolnostima, a kranin koji ih eli slijediti ima pravo na to ako zasigurno ivi u istim okolnostima u kojima su i oni ivjeli. U svakom je sluaju poligamija bolja od razvoda braka. Godine 1650. nakon Vesfalijskog sporazuma i nakon to je primijeena malobrojnost stanovnika zbog tridesetogodinjeg rata, Franci su u Nirnbergu izdali proglas kojim doputaju ovjeku da zajedno ivi s dvije ene. Neke crkvene sekte otile su i dalje pa su obavezale svoje sljedbenike na poligamiju. 1531. g. su, u Monsteru, protestanti, otvoreno pozivali i govorili da istinski kranin svakako treba imati vie od jedne supruge. Mormoni, kao to je poznato, smatraju da je poligamija sveti Boji sistem.30 Akkad kae: Poznato je da je posjedovanje priljenica u kranstvu bilo openito doputeno, kao i poligamija, kao to je u zapadnim zemljama bilo doputeno i roblje, i jedino su ga ograniavale, kao i broj supruga, samo
29 30

Akkad, Hakaikul-islam, 177. Akkad je ovo naveo u svojoj knjizi El-mer'e fil-Kur'anil-kerimi, str. 132,133.

ekonomske prilike u kojima se domainstvo nalazilo, kao i tekoa da se dobavi privlana robinja iz stranih zemalja. Ponekad su, neke kranske voe, savjetovali da se uzmu robinje, ako bi zakonita supruga bila neplodna, a kako bi se izbjegao razvod braka. O tome se govori u petnaestom poglavlju knjige Idealan brak, koju je napisao sveti Augustin. On daje muu prednost da uzme robinju nad razvodom od svoje neplodne supruge. Racionalistika enciklopedija ukazuje na to, a potom se vraa na temu poligamije i kae: Velikan Grotije branio je pretke i njihovo enjenje s vie od jednom enom jer su oni izvravali dunost, a nisu traili uivanje kroz poligamiju, zbog ega su ih neki potonji kritiari kritikovali. Derdi Zejdan kae: U kranstvu nigdje ne postoji decidna zabrana njegovim sljedbenicima da se ene s dvije i vie ena, i da su htjeli, poligamija bi bila doputena kod njih. Meutim, njihove voe smatrali su da je ograniavanje na jednu suprugu blie ouvanju porodice i njenoj kompaktnosti. To je bilo naroito raireno u rimskoj dravi. I nije im bilo teko tumaiti biblijske stavke na taj nain sve dok enidba sa vie od jedne ene, kao to je poznato, nije postala zabranjenom. 4 Vidimo savremeno kranstvo kako priznaje poligamiju u Africi. Misionari su se tamo suoili s drutvenom pojavom poligamije kod idolopoklonikih plemena i vidjeli su da, kada bi im zabranili poligamiju, to bi odvratilo Afrikance od primanja kranstva. Iz tog razloga zagovarali su obaveznost doputanja afrikim kranima da se ene neogranienim brojem ena. Gospodin Nordije, koji je napisao knjigu Islam i kranstvo u afrikim sredinama, na str. 92-98. navodi ovu injenicu, a zatim kae: Ovi su misionari govorili da nije njihova politika da se mijeaju u drutvene obiaje plemena koja su ih imala i koje su zatekli. Nije im pametno zabranjivati da uivaju sa svojim suprugama sve dokle god oni ispovijedaju kranstvo, tavie, nema nikakvih tetnih posljedica sve dokle god Tora, knjiga koju krani uzimaju kao osnov

svojoj vjeri, doputa poligamiju, a naroito to je i Isus to potvrdio svojim rijeima: 'Ne pomiljajte da sam doao ruiti, ne, nego upotpunjavati.' Naposljetku, Crkva je i zvanino proglasila dozvolu afrikim kranima da imaju neogranien broj supruga. 5 Zapadnjaki kranski narodi nali su se pred problemom velikog broja ena u odnosu na mukarce, naroito poslije dva svjetska rata, i to predstavlja opasan drutveni problem za ijim sretnim rjeenjem jo uvijek tragaju. Jedno od rjeenja koje su nudili bilo je i dopustiti poligamiju. Svjetski omladinski kongres, odran u Minhenu, Njemaka, 1948. god., a na kojem su uestvovali i neki muslimanski pregaoci iz arapskog svijeta, imao je nekoliko tijela od kojih je jedno razmatralo problem ena iji je broj daleko nadmaivao broj mukaraca, nakon rata. Meu rjeenjima ovog problema bilo je i ono koje su ponudili muslimani, a to je da se dopusti vieenstvo. U poetku je ovaj prijedlog bio prihvaen sa uenjem i podsmijehom, ali su lanovi tijela razmatrali i ovo i nakon duge rasprave doli do zakljuka da nema drugog rjeenja. Rezultat je bio da je tijelo odluilo da Kongres izae s tim prijedlogom i da trai od vlade da se dopusti vieenstvo kako bi se rijeio problem. Stanovnici Bona su 1949. g. traili od organa vlasti da u Ustav Njemake ue doputenost poligamije.31 Novine su prenijele vijest, prole godine (1961.), kako je Njemaka vlada traila od uprave El-Ezhera pojanjenje ustrojstva poligamije u islamu jer razmilja o tome da se njime okoristi kako bi rijeila problem mnotva ena. Nedugo zatim doli su i njemaki strunjaci i sastali se s ezherskim uenjacima a sve u cilju rjeavanja ovog problema, kao to su se i neke Njemice upisale na Ezher kako bi prouile odnos islama prema eni, uope, i njegov odnos spram poligamije posebno. I prije ovog pokuaja u Njemakoj, jo za vrijeme nacistike vladavine, bilo je pokuaja da se ozakoni poligamija. Veliki arapsko-islamski voa govori nam o tome da mu je Hitler govorio o svojoj elji da se ozakoni
31

Dr. Muhammed Jusuf Musa u Ahkamu-ahsijje, str. 121. Drugo izdanje.

poligamija, pa ga je molio da mu ponudi sistem koji bi bio zasnovan na islamu, meutim, poetak Drugog svjetskog rata isprijeio se izmeu Hitlera i provedbe ovog plana. Prije Hitlera je i Edvard VII htio dopustiti poligamiju i za to je ve bio pripremio plan, ali otpor crkvenih velikodostojnika omeo ga je u tome.32 Potom, mnogi slobodni mislioci Zapada izrazili su se pohvalno o poligamiji, a naroito o poligamiji kod muslimana. Grotije, poznati pravnik, kada govori o poligamiji, pohvalno se izraava o zakonu starih Hebreja i njihovih poslanika.33 Njemaki filozof openhauer, u svom traktatu Rije o enama kae: Evropski su brani zakoni krivo postavljeni zbog izjednaavanja ene i mukarca, pa su nas ti zakoni ograniili na jednu enu i tako nam zanijekali pola naeg prava. Natovarili su nam obaveze. Trebali su, ako su ve dali eni prava koja mi imamo, isto tako dati joj i pamet koju mi imamo... Nastavlja, pa kae: ena, u onim narodima koji doputaju poligamiju, nije liena mua koji e se brinuti o njoj, a kod nas je vrlo malo udatih ena, dok je onih drugih nebrojeno mnogo, koje vidi kako nemaju skrbnika; ima djevice iz visokih krugova koje i ostare ozlojeene i izgubljene, i slabih stvorenja iz niih stalea koje nailaze na potekoe i rade teke poslove. Neke pokleknu i ivot provedu u bijedi i sramoti. U Londonu je 80.000 djevojaka nieg stalea (u vrijeme openhauera primj. autora) pokualo samoubistvo ili ga i izvrilo, to je rezultat ogranienja na jednu suprugu i tvrdoglavosti evropske gospoe i bedastoa koje ona sebi daje za pravo. Zar nije dolo vrijeme, poslije svega, da poligamiju ubrojimo kao injenicu za sve ene? Ako se vratimo osnovi stvari, neemo nai nikakvog opravdanja i zapreke ovjeku da se oeni drugom enom ako je njegova prva supruga oboljela od neke teke i dugotrajne bolesti zbog koje i on osjea posljedice, ili mu ena bude nerotkinja, ili zbog starosti ne mogne zatrudnjeti. Mormoni,
32 33

Galajini, El-Islam ruhul-medenijje, str. 228. Novo izdanje. Akkad, Hakaikul-islam ve ebatil husumih, str. 177.

protestantska sekta koja doputa poligamiju, a koja ima crkve u Evropi i Americi, uspjela je u ostvarenju svojih ciljeva jedino kroz obezvrjeivanje ove strane metode metode ograniavanja na jednu suprugu. 34 Gustav Lopen u Hadaretul-arebi govori o poligamiji kod muslimana, a proveo je neko vrijeme ivei u istonim zemljama meu muslimanima, pa kae: Ne znam da li postoji ijedan drutveni sistem koji su Evropljani vie kritikovali od principa poligamije u islamu, niti znamo da su i u jednom vie pogrijeili nego u vezi s pitanjem tog sistema. Mnogi evropski historiari smatraju da je poligamija kamen temeljac kompletnom islamu, da je poligamija uzrok irenja Kur'ana i da je poligamija uzrok pada i propasti istonjaka. Iz ovih udnih postavki se uo i glas protivljenja i samilosti za tim ponienim i jadnim enama koje su u haremima, koje motre eunusi prijeke naravi i koje gube ivot ako odbiju svoje gospodare! Taj opis ne odgovara stvarnom stanju i nadam se da e italac koji ita ovo poglavlje, nakon to odbaci evropsku zabludu, uvidjeti da je istonjaka poligamija dobar sistem koji podie moral onih naroda koji ga zagovaraju, koji jaa veze u porodici i daruje eni potovanje i sreu koju ne moe nai u Evropi. Prije nego to potvrdim svoje rijei, rei u: Poligamija nije svojstvena samo islamu. Ovaj je sistem bio poznat i idovima, i Perzijancima, i Arapima prije pojave Muhammeda, s.a.v.s., i narodi koji su primili islam u njoj nisu vidjeli nita novo. Pored svega, ne vidimo nijednu jau vjeru koja bi mogla promijeniti uroenu prirodu i iskorijeniti taj princip koji je naslijee istonjaka, plod njihove klime i njihov nain ivota. Utjecaj okoline i porijekla jeste jasan pa ga ne treba posebno pojanjavati, a poto konstitucija enskog tijela, njeno majinstvo i bolesti itd. vrlo esto enu prisiljavaju da ne bude u branoj postelji te poto povremeno ostajanje bez branog druga (hudovanje) nije uroeno istonjakoj klimi, niti odgovara prirodi istonjaka, princip je vieenstva apsolutno potreban.
34

Galajini u El-islamu ruhul-medenijje, str. 224.

Na Zapadu, gdje je klima labavija, ograniavanje na jednu enu prisutno je samo u zakonima, a ne i u prirodi Evropljana, osim u izuzecima. Ne vidim nikakva razloga da se zakonska poligamija kod istonjaka stavlja na nii nivo nego prikrivena poligamija zapadnjaka, mada smatram da je poligamija istonjaka na viem stepenu nego zapadnjaka. Kroz ovo i spoznajemo krajnje uenje istonjaka koji dolaze u nae gradove i sluaju prigovore njima, te nae prigovaranje smatraju neprijateljstvom. Potom Gustav Lepon prenosi zapaanje vjerskog uenjaka Loblea iz njegove knjige Radnici Istoka o potrebi i nudi koja mueve, glave poljoprivrednih porodica na Istoku tjera na vieenstvo, i injenice da ene iz ovih porodica, bez ikakva bola, podstiu svoje mueve na enjenje s jo ena. Svoje poglavlje zavrava rijeima: Miljenje Evropljana o poligamiji nastalo je iz njihovog gledanja na ovo pitanje shodno svojim osjeajima bez davanja znaenja i osjeajima drugih. Dovoljno je nekoliko generacija pa da se predrasude unite ili da se posiju. 35 Vestermark u svojoj Historiji kae: Poligamija i njeno pitanje jo nije okonano, i pored njenog zakonskog zabranjivanja. Na nju se stalno vraa kada god se, u modernom drutvu, pojavi neki problem vezan za porodicu. Potom se zapitao: Da li je ograniavanje na jednu suprugu krajnje rjeenje za sistem budunosti i vremena koja dolaze? A onda odgovara na ovo pitanje: Na ovo u pitanje odgovoriti iznosei razliite stavove: Spenser smatra da je ograniavanje na jednu enu konanica branog sistema i svaka e promjena na ovom polju, nesumnjivo, uzrokovati njen kraj. Suprotno njemu, dr. Lepon smatra da e evropski zakoni dopustiti poligamiju. Erenbel smatra da je poligamija nuda za ouvanje arijevske loze! Potom Vestermark iznosi svoj stav dajui prednost jednoenstvu (monogamiji) ako sve bude u odnosima koji potvruju ovakav sistem. 36
35 36

Hadaretul-garb, 482-486. Akkad, El-mer'e fil-Kur'anil-kerim, str. 134. u izdanju Darul-hilal.

Potreba za poligamijom Ako razmotrimo pitanje poligamije, objektivno i bez unoenja emocija, vidjet emo da ona ima svoje i loe i dobre strane. Dobra strana nije u veem broju ena jer, nesumnjivo, jedna je ena prea i blia je ljudskoj neiskvarenoj prirodi, vra za ouvanje porodice i podsticajnija na njenu privrenost i meusobnu ljubav njenih lanova. Zbog toga je jednoenstvo prirodni sistem i nijedan normalan ovjek nee razmiljati o tome da ga promijeni osim u nudi. Ta je nuda ono to daje pozitivan izgled poligamiji. Nuda se moe podijeliti na linu i drutvenu.

Drutvena potreba za poligamijom Drutvenih prilika koje uzrokuju poligamiju ima mnogo, a mi emo spomenuti dva stanja ije postojanje ne moe niko zanijekati: - kada se povea broj ena nad brojem mukaraca, u uobiajenim prilikama, kao to je sluaj sa nekim sjevernoevropskim zemljama. ene u tim zemljama, bilo u ratu bilo u miru, mnogostruko premauju broj mukaraca. Jedan doktor koji radi na porodiljskoj klinici u Helisinkiju rekao mi je da na svakih etvero novoroenadi dolazi jedno muko, a ostalo su enska djeca. U ovakvoj je situaciji poligamija obaveza, i drutvena i moralna. Poligamija je mnogo bolje rjeenje nego da ene skitaju po ulicama bez porodice i skrbnika koji bi im pruio utoite. Ne postoji ovjek koji potuje drutveni poredak, a da e dati prednost prostituiranju nad poligamijom, osim ako je sklon zadovoljenju svojih prohtjeva i ako je egoist pa se na tom putu zadovoljenja svojih seksualnih nagona ne obazire ni na kakva moralna naela niti materijalne obaveza spram

onih s kojima je u kontaktu. Ovakve osobe predstavljaju tetu po zajednicu i neprijatelji su svakoj eni. Ideji jednoenstva ne slui nimalo na ast da ima ovakve zagovornike. Njihov ovakav nain ivota je ruglo i za njih i za one koji ga podravaju. Od poetka ovog stoljea, zapadnjaki intelektualci poeli su razmiljati o negativnim posljedicama zabrane vieenstva: enskim beskunicima, prostituciji i vanbranoj djeci, pa su doli do rezultata da tim pojavama nema drugog rjeenja nego dopustiti poligamiju. asopis Lagos Weekly Record objavio je u broju od 20. aprila 1901. godine tekst, preuzet iz London Truth, a koji je pisala jedna od engleskih ena, sa sljedeim sadrajem: Mnoge su beskunice od naih keri, mnogi su problemi, a malo je onih koje interesuje to. Ako sam ena koja gleda te djevojke i srce mi se cijepa zbog njih, ali koja je korist od moje tuge i suuti, makar i mnogi drugi osjeali kao i ja?! Ona je beskorisna ako nema akcije koja bi sprijeila ovakvu nevolju. Bog poivio Tomasa, koji je uoio bolest i predloio lijek za nju, a to je da se dopusti mukarcima da se ene s vie nego jednom enom. Na ovakav e se nain zasigurno rijeiti problem, a nae e keri postati domaice. Najvei problem koji se moe zamisliti jeste prisiljavanje Evropljanina da se ogranii samo na jednu suprugu. Ovo je ograniavanje nae keri proizvelo u beskunice i natjeralo ih da se prihvate mukih poslova. Zlo je nuno iskorijeniti i ako se mukarcima ne dopusti da se ene s vie nego jednom enom. Na ta misle i ime se pravdaju oni oenjeni mukarci koji imaju vanbranu djecu koja su postala teret i sram za itavu zajednicu. Da je poligamija doputena, ni ta djeca ni njihove majke ne bi prolazili kroz ponienja u kojima su, nego bi bili asni i potovani. Poligamija bi od svake ene uinila domaicu i zakonitu majku. 37 Statistiki podaci Evrope i Amerike ukazuju da se poveava broj nezakonite djece na nain koji zabrinjava sve sociologe. Sva su ova djeca samo proizvod

37

asopis Menar Reida Ridaa, etvrti tom, str. 485,486.

ograniavanja mukaraca na jednu suprugu i mnotva ena koje nemaju zakonitog naina za seksualne odnose; 2 kada se znatno smanji broj mukaraca u odnosu na ene, bilo kao rezultat razornih ratova ili nekih drugih katastrofa. Evropa je vodila dva svjetska rata u etvrt stoljea u kojima je izgubila milione mladia. Mnoge djevojke, a i mlade ene, izgubile su skrbnika i nisu imale nikakvog drugog naina, makar i nale posao, osim da se priklone onima koji su bili oenjeni a nisu izgubili ivot u ratu. Rezultat toga je bio da su zavodile oenjene mukarce i odvajale ih od njihovih supruga ili ih navodile na preljub. ene su, u ovakvim situacijama, osjeale veu bol i ponienje nego da im je suprug doveo jo jednu enu na zakonit nain. U nekim evropskim zemljama, naroito u Njemakoj, enska udruenja traila su od vlada da se dopusti poligamija, ili, drugim rijeima koje su bile blae, da se mukarac prisili na brigu i staranje o drugoj eni koja mu nije supruga. Ratne tete i manjak mukaraca nisu ostavili nikakvog izlaza osim kao jedini nain da se nadoknadi ovaj gubitak mukaraca - doputanje poligamije. Engleski mislilac Spenser, bez obzira na njegovo protivljenje ideji poligamije, smatra da je ona nuna onom narodu koji je izgubio mnogo mukaraca u ratovima. Spenser u svojoj knjizi Osnovi sociologije kae: Ako narod doe u situaciju da izgubi mnoge mukarce u ratu, a preostali mukarci imaju samo po jednu enu, i mnoge ene ostanu bez mueva, to e nuno dovesti do smanjenja nataliteta. Tada broj roenih nee biti jednak broju umrlih. Pretpostavimo da se sukobe dva naroda koji imaju iste predispozicije, ali jedan od njih ne moe oekivati da e sve njegove ene roditi. Takav narod se nee moi oduprijeti onome koji oekuje od svih svojih ena da rode. Tako dolazimo do rezultata da e onaj narod koji je ograniio broj supruga na jednu, nestati i biti poraen od onoga koji je dopustio vieenstvo. 38
38

Ferid Veddi, Dairetu me'arif, 4/692. (pod pojmom mu).

Na ovo emo dodati da u sluaju zaraenih strana makar i jedna i druga imale zakon o monogamiji, ipak, ona strana koja se predala bogatstvu i uivanjima izgubit e od onog naroda koji je manjeg civilizacijskog stepena i time blii iskonskom nainu ivota. One ene koje su nauile na obilje, stalno trae manje potomstvo, kao to je u Francuskoj, nasuprot drugog naroda koji ima brojnije potomstvo, kao to je u Rusiji, pa je u ovom sluaju prvi narod primoran pribjei poligamiji kako bi nadoknadila gubitak u potomstvu. Line potrebe za vie ena Mnoge su situacije koje dovode i tjeraju ovjeka na vieenstvo, a mi emo, kao primjer, navesti neke od njih. 1. Ako je ena nerotkinja, a on eli potomstvo. To nije nikakva sramota jer je ljubav prema nasljednicima neto to je ukorijenjeno u ovjeku. Ovakvom ovjeku preostaje samo jedno od dvoga: ili da se razvede od svoje supruge nerotkinje ili da se oeni jo jednom. Nesumnjivo je dovoenje jo jedne ene asnije i bolje za ovjeka nego razvod. Ovakvo je rjeenje bolje i za nerotkinju. Iz iskustva znamo da u ovakvim situacijama nerotkinja vie voli da ima inou uz sebe nego da izgubi branog druga i nain ivota. Potom, nema nikakve nade za nju da se ponovno uda nakon to se sazna da je razvedena zbog toga to je bila neplodna. Ovo je najee. Ona je tada pred beskunitvom, ili da se povrati svome ocu, ili da ostane u kui svoga mua i uiva sva prava zakonite supruge i drutvene asti. Ona ima ista prava kao i druga supruga. Ne sumnjamo da e razumna i asna ena izabrati brak nad beskunitvom. Iz ovog razloga vidimo mnoge nerotkinje kako trae svojim muevima enu koja e im roditi djecu. 1- Da se ena razboli od neke dugotrajne bolesti, bolesti nutrine ili neke zarazne bolesti pa ovjek, zbog te bolesti, ne moe sa svojom enom da ima brani odnos. ovjek je tada pred dva izbora: ili da se razvede s

njom, a u tome nema nikakve odanosti, ljudskosti niti plemenitosti, nego je ponienje i izdaja bolesne ene, ili da se oeni drugom enom zadravajui prvu uz sebe. Tada bi prva ena imala sva prava koja joj pripadaju kao supruzi i on bi je izdravao kupujui joj sve potrebno i brinui se o njenom lijeenju. Nesumnjivo je druga opcija mnogo plemenitija od prve, a zadrala bi se i brana srea i ovjeka i ene. 2- Da ovjek zamrzi svoju enu u tolikoj mjeri da ne koristi ni prvi ni drugi opozivi razvod niti pomogne posredovanje ljudi iz njene i njegove porodice, niti bude od koristi iddet (postbrani priek), vrijeme od tri mjeseca koliko se ne smiju sastajati u branoj postelji zbog opozivog razvoda. I ovdje je ovjek pred dva izlaza: ili da se razvede u potpunosti s njom i dovede drugu, ili da je ostavi kod sebe i oeni se drugom, s tim da prva zadrava sva prava ene, koja joj pripadaju po zakonu. Nesumnjivo je drugo rjeenje bolje i plemenitije za prvu suprugu, i bolje za ovjeka, jer pokazuje koliko je on odan i plemenit. To vrijeme je i dobro za enu jer joj osigurava boravite i izdravanje, naroito ako je ena zala u godine i izrodila djecu. 3- Da ovjek, po prirodi svoga posla, esto putuje, pa nekad njegovo izbivanje iz kue bude i po nekoliko mjeseci, a nije u mogunosti da enu i djecu vodi sa sobom na svako putovanje niti moe da ivi sam i usamljen na svom putovanju tokom tih dugih odsustava od kue. Opet se kao ovjek i mu nalazi pred dva izlaza: ili e sebi nai enu s kojom e se zadovoljavati na nepropisan nain i koja nee imati nikakvih branih prava. (Ni ona a ni njena djeca, koja bi se mogla izroditi iz te njegove veze s njom, ne bi imala prava koja imaju zakonita djeca.) Ili da se oeni drugom s kojom bi mogao provoditi vrijeme na jedan zakonit nain koji mu ne bi bio osporavan ni po vjeri ni po zakonu, a ne bi bio sporan ni u zajednici. Djeca iz takve veze bila bi priznata u drutvu i odrastala bi kao i svi ostali graani.

Smatram da zdravo razmiljanje, savremeno rjeenje problema i sve drugo jeste na strani poligamije ili vieenstva, naspram monogamije ili jednoenstva. 4- Ostala nam je jo jedna situacija u kojoj bih htio biti krajnje otvoren, a to je da ovjek ima seksualni potencijal koji ne moe zadovoljiti s jednom enom, ili zbog njenih godina ili zbog dugog perioda u kojem ona nije sposobna za seksualni odnos, bilo zbog mjesenice koja dugo traje, bilo zbog trudnoe, bilo zbog bolesti ili neeg drugog. U ovakvoj situaciji mislim da je bolje da on ostane strpljiv u tome u emu se nalazi, ali ako on nije strpljiv i nije spreman na strpljivost, ta onda da radi? Da li emo zatvoriti oi pred stvarnou i zanijekati je, kao to radi noj, ili emo je probati rijeiti? ime emo rijeiti ovakvu situaciju? Da li mu dopustiti blud? U tome bi bilo vrijeanje te druge ene s kojom bi imao odnos i ponitavanje njenih prava i prava njene djece, pored negiranja vjerskih zakona i naela. Ili emo mu dopustiti da se oeni drugom i time stupi u zakonski brak kojim bi zatitio njena prava i ast, a i djeci omoguio da imaju porijeklo koje je priznato? Ovdje se sudaraju moralna naela i obaveze tako da je teko dati prednost drugoj situaciji nad prvom. Ovdje je neophodno da navedem svoj razgovor s jednim zapadnjakom koji e baciti malo svjetla na navedenu temu. Kada sam posjetio Evropu 1956. g. kao lan delegacije Univerziteta u Damasku, meu onima s kojim sam se sreo u Londonu bio je i prof. Enderson, voditelj Odsjeka za izuavanje istonjakih zakona porodinog prava na Orijentalnom institutu Londonskog univerziteta, i, izmeu ostalog, priali smo o poligamiji u islamu. Enderson me pitao. ta ti misli o poligamiji? Dobra stvar i rjeenje za sve drutvene zajednice u mnogim situacijama, ako se provodi pod propisanim uvjetima, rekoh mu. Znai, ti smatra, kao i Muhammed Abduhu, da je treba ograniiti?

Ne slaem se u potpunosti s njim, ali smatram da treba uvjetovati vieenstvo mogunou ovjeka da izdrava vie ena, kako bi se mogla zadovoljiti pravednost koju islam nalae. Da li ovjek kao ti, u ovom vremenu, brani ideju poligamije? I ja u tebe pitati pa mi i odgovori bez uvijanja! Ako bi neko imao enu pa se ona razboljela od teke bolesti i nema nade u njeno ozdravljenje, a ovjek je u punoj snazi i zdravlju, ta e raditi? Pred njim je jedno od troga: ili da se razvede s njom, ili da se oeni na nju, ili da je vara na nezakonit nain? Tu ima i etvrta stvar, a to je da se strpi i da ostane estit i edan. A moe li svaki ovjek tako da postupi? Mi krani to moemo zbog jakog osjeaja vjere koji imamo. Ja sam se osmjehnuo i rekao mu: Zar ti, koji si zapadnjak, tako da kae? Razumio bih da to kae neki musliman ili kranin s Istoka, jer se on moe suzdrati od onog to je zabranjeno poto sredina u kojoj ivi ne omoguava mu da se sretne i osami sa enom, kada hoe i gdje hoe, a i zbog injenice da njegovi obiaji i moral jo uvijek imaju jak utjecaj na njega i njegovo ponaanje, a i vjera jo uvijek ima jak utjecaj u njegovoj zemlji. Ali vi zapadnjaci, niste ostavili nijednog naina osamljivanja i sastajanja sa enom niti njenog zavoenja, a da ga niste i u praksi sproveli, u tolikoj mjeri da ne moete ivjeti ni sata, bilo nou bilo danju, a da se ne sretnete s nekom enom ili ne ostvarite kontakt s njom, od trenutka kad izaete iz kue pa do povratka u nju. Vae je drutvo ispunjeno nonim klubovima, kafiima i plesaicama, zabavljaicama, i vae su ulice preplavljene vanbranom djecom.. zar vi da kaete kako vam vjera zabranjuje da prevarite bolesnu enu?! Kako, kada vijesti o varanju lijepih mladih i zdravih ena pune novinske stupce, ispunjavaju ui i pune sudnice? Govorim ti o sebi, ja sam u stanju da se kontroliem i strpim se. Dobro, ali koliki je procent zapadnjakih krana koji mogu, tako kao ti, da se kontroliu u odnosu na one koji to nisu u stanju? Ne poriem da je takvih vrlo malo.

Smatra li ti da se zakon donosi na osnovu manjine, koja bi se mogla izbrojati na prste ruku, ili na osnovu veine? I koja je korist od nekog zakona kojeg e se pridravati odreeni broj ljudi? On je zautio i time je bio okonan na razgovor. Ovo sam naveo kako bih ukazao na one koji tvrde da seksualni nagon nije sve u ivotu ovjeka, nego da postoje i druge vrijednosti kao odanost i strpljivost o kojima vodi rauna svaki dentlmen, i da je opravdanje poligamije seksualnim nagonom stvar koja ovjeka sputa na stepen ivotinje. Ovakve i sline prie su bajke i one su mogle imati teinu u nekoj drugoj i drugaijoj civilizaciji i s drugim ljudima koji ne priaju na ovakav nain.. Da su ovakve rijei dole od onih pobonjaka koji i svoje jezike i pera i oi tite od onoga to je Allah zabranio na eni, koji se usteu od njenog zavoenja i klone se ivotnih prohtjeva i strasti, bilo bi u redu, ali da to kau onakvi, to ne moe. Za njih je bolje da potuju situaciju u kojoj ivi ovjeanstvo i pokuaju rijeiti probleme na jedan mudar i isproban nain, a ne voenjem nekakvih ispraznih rasprava. udno pitanje Spomenuo sam drutvena i lina opravdanja za poligamiju, ali bih htio navesti i interesantno pitanje koje mi je postavila jedna uenica, kada sam govorio o poligamiji. Ona je pitala: Ako situacije koje ste naveli doputaju poligamiju, zato te iste situacije ne doputaju eni da ima vie mueva? Moj je odgovor toj djevojci bio indirektan, ali ga je ona shvatila, kao i njene kolegice, a sadravao se u tome da je jednakost ene i mukarca u vezi s ovim pitanjem nezamisliva i nemogua, i po njihovoj naravi, a i po fizikoj konstituciji. To je zbog toga to ena ne moe zatrudnjeti i nositi dijete osim jednom u godini, dok s mukarcem nije tako, on moe imati vie djece s vie ena. ena, po svojoj prirodi, moe imati samo jednu trudnou i samo s jednim mukarcem. Ako ima vie mukaraca istovremeno, u ivotu jedne ene, onda se

ne zna ije je dijete koje se rodi i ne moe se pripisati odreenom ovjeku, dok nije tako s onim ovjekom koji ima vie ena. Jo jedna stvar, ovjek je glava porodice u svim svjetskim zakonima, pa ako bi eni dopustili da ima vie mueva, kome bismo onda pripisali voenje porodice? Da li e se odgovornost za porodicu smjenjivati s jednog na drugog? Ili e pripadati onome koji je najstariji? Kome bi se ena pokoravala? Da li da zadovoljava sve njih, to je nemogue jer imaju razliite prohtjeve? Ili e izabrati jednog meu njima i zanemariti elje ostalih, a to bi ih sve rasrdilo? Pitanje je vie interesantno nego to je ozbiljno. Loe strane poligamije Bilo bi poteno navesti i loe strane poligamije, nakon to smo naveli njene dobre strane: 1- najvei problem poligamije jeste taj to se meu enama raa neprijateljstvo, zavist i nadmetanje, koji dovode do ruenja porodinog gnijezda i muevljevog nastojanja da pomiri zavaene strane. Sve to mu ini ivot uasnim i teko podnoljivim, a njihovo podvaljivanje jedne drugoj skoro je neprekidno. Tokom pripreme ovog teksta proitao sam stihove rahmetli Abdullaha Alemija Gazzija Dimikija, koje je spjevao u svom tumaenju sure Jusuf, a koje je skoro tampano i koje prikazuje svu patnju onoga koji je oenjen dvjema enama istovremeno:39 Oenih se dvjema nita ne znajui, svi belaji sruie se na onoga s dvjema. Miljah da u ivjet kao jagnje s njima koje uiva me' dvjema ovcama. Ali se pokaza potpuno suprotno stalna patnja sa dva iskuenja. Zadovoljih jednu, rasrdih drugu,
39

Prvi dio, 285.

jedna mi je ljutnja zagarantovana. esto mrnju meu enama raspali i to to jedna od njih bude draa suprugu od one druge, ili od ostalih, pa nastalu zavist ne moe nita zatomiti osim mudrost mua, a takav je samo onaj koji ima moral poslanika i razum filozofa i mudraca; 2- ovo se neprijateljstvo, u veini sluajeva, prenosi i na djecu ena, pa braa odrastaju u meusobnom neprijateljstvu i mrnji, to esto dovodi do nevolja u porodici, a naroito ocu koji ne moe ni pomiljati na sretan brani i porodini ivot; 3- ovjek nije u stanju podjednako voljeti sve svoje supruge, kao to i Uzvieni o tome govori, ma koliko vodio rauna da podjednako troi na svaku od njih i jednako se ophodi sa svima. Naklonost ovjeka prema novoj eni stvara otuenost od one prve i prijekor prema drugoj jer je osjeala da je njen mu bio samo njen, a sada ga dijeli s nekim drugim: i u kui, i u odjei, i u jelu i u ljubavi Ljubav ne poznaje ortakluk niti se nadmee, pa kako da prva ena bude sigurna nakon ovog ortaka koji je doao? I ima li vee kazne od ove koja bi se mogla podnijeti?; 4- kae se da je poligamija jedan od uzroka pojave djece beskunika, u naim krajevima, kao to je to i razvod braka. Pomno prouavanje beskunitva, njegovih uzroka i mjesta gdje je proireno odbacuje ovu tvrdnju. O tome emo rei jednu jednostavnu stvar: Poligamija je, kod nas, naroito zastupljena na selu, a za cilj ima da ovjek ima mnogo djece koja e mu pomagati u obraivanju zemlje, to je obino kod poljoprivrednika, kako i statistika pokazuje, ali skitnje nema u seoskim sredinama, niti kod djece poljoprivrednika, nego se skitnja javlja u velikim gradovima i meu siromanom djecom, siroadima i djecom prijestupnika i beskunika. Skitnienje ili beskunitvo ima svoje drutvene uzroke posebne naravi, pa ni poligamija niti razvod braka nemaju u tome udjela.40
40

O ovoj temi pogledaj ta je napisao Muhammed Ebu-Zehra u svoje dvije knjige: Tenzimul-islam lil-mudteme', i 'Akduz-zevadi ve asaruhu te proitaj statistiku koju je dr. Abdurrahman Sabuni naveo u svojoj knjizi Meda

Prve tri negativne strane poligamije jesu od svih priznate, ali koji je sistem idealan? Potom, ta se to na ovom svijetu deava, a da je po volji svakom ovjeku? Iskrena vjera i pravilan odgoj umnogome ublaavaju ove negativnosti tako da se ini kao da ih i nema. Sistem poligamije ne provodi se, u veini sluajeva, osim u nudi, a svaka nuda ima i svoja pravila. Smatram da je nuda kao i ratna djelovanja: u njoj ima i bola i rtvi, ali ako je neophodna, onda je to propisana odbrana i ovjek je spreman podnijeti sve bolove i rtve na tom putu, a ako nema nude za to, onda je to sulud posao koji moe provesti samo onaj koji nema razuma. Ovo je prava slika koju svaki ovjek i svako drutvo ima prema poligamiji. Osjeaj bola od supruge zbog rivaliteta druge ene nije argument protiv poligamije jer ovjek gleda i druge ene, pa ime to njegova supruga zadrava njegove emocije i osjeanja prema toj eni? On je moe prevariti i gajiti te osjeaje prema drugoj eni u potaji, moe se i tajno sastajati s njom. Supruga moe to i saznati, ali nema naina da bilo ta promijeni, kao to je to s zapadnjacima i mnogim nemoralnim ljudima u naim krajevima. Zar nije plemenitije i potenije i prema njoj i prema toj drugoj eni da njihovi susreti budu uz suglasnost supruge i da ona zna za njih, i da budu u skladu s Allahovim zakonom i praksom Poslanika, s.a.v.s., kao to kau? ovjek koji se ogranii na jednu enu, a ne gaji ljubav prema svojoj supruzi, zar je to nee boljeti? Zar joj nee zagorati ivot? Zar joj nee nedostajati brana srea i sloga? Ali ona nije u stanju bilo ta uraditi i promijeniti na tom polju. Zar e ga neim prisiliti? To je nemogue! Hoe li ga zatvoriti u kui? Hoe li se posluiti arolijama i zapisima? Kako god ljubav ne prihvata konkurenciju isto tako ne prihvata ni prisilu. Ako je ena u situaciji ivjeti s nekim ko je ne voli, to je ve propisana njena sudbina i ona nema naina da rijei svoj duevni bol i patnju zbog toga, pa ili e u potpunosti izgubiti mua ako se razvedu, ili e ga

hurijjetiz-zevdejni fit-talak, kojom je stekao zvanje doktora prava na Kairskom univerzitetu.

djelomice izgubiti ako se on oeni jo jednom, pa ta je gore za nju i ta je vei gubitak?! Poligamija je moralni poredak Poligamija je, naroito u islamu, ljudski i moralni poredak. Moralni zbog toga jer ne doputa ovjeku da se sastaje s bilo kojom enom i u bilo koje vrijeme. Njemu nije doputeno sastajati se s vie od tri ene pored njegove supruge niti se smije i s jednom od njih tajno sastajati, nego je obavezan ugovor i sporazum i oglaavanje njihove veze, makar i u ogranienom krugu ljudi. Neophodno je da skrbnici ene znaju za ovu vezu i da je odobre, ili da ne pokazuju protivljenje. Neophodno je i da se uknjii ova veza, shodno zakonu, u sudnicama odreenim za sklapanje braka. Pohvalno je da ovjek to proslavi i pozove prijatelje i da to obiljei muzikom kao znak radosti i potovanja. to se tie humanosti ovog sistema, to je stoga to ovjek rastereuje zajednicu time to preuzima brigu o jednoj eni koja nema mua i uvrtava je u redove onih ena koje su udate i zatiene. I zbog toga to on plaa svoju seksualnu vezu s tom enom tako to joj daje mehr, osigurava kuu i izdravanje i gradi drutvenu eliju koja e podariti produktivno potomstvo. A i zbog toga to on nee enu, u trudnoi, prepustiti samoj sebi, nego e i on ponijeti teret odgovornosti, troei na nju i brinui se o njenim pregledima kod doktora i ostalim trokovima. On e priznati to dijete, koje se rodi iz te veze, i ono e u drutvu biti kao i svi ostali roeni na zakonit nain, kao plod ljubavi, on e se ponositi njim, a i zajednica u budunosti. Poligamija ograniava ljudske prohtjeve i strasti, ali mu tovari i odgovornost i teret koji nemaju granice. Nesumnjivo, moralni je jer uva moral, a humani jer brani ast ovjeka. Zapadnjaka poligamija nije ni moralna ni humana

Gdje ovo moemo nai kod Zapadnjaka. Jedan od njihovih pisaca uputio je poziv i izazov svima njima pitanjem da li meu njima ima ijedan koji na samrtnoj postelji, prilikom zadnjeg ispovijedanja sveteniku, nije priznao da je imao odnos s nekom enom koja nije njegova supruga, makar jednom u ivotu. Ova je zapadnjaka poligamija nezakonita, ali se odvija pred oima zakona. Ne vodi se kao poligamija nego pod imenom ljubavnica i prijateljica. Ne ograniava se samo na etiri ene, nego na neogranien broj. Ne deava se javno, i na zadovoljstvo porodice, nego tajno, da niko ne zna. Ne obavezuje ovjeka nikakvom odgovornou spram ena s kojima je bio u kontaktu, nije dovoljno to to e im ukaljati ast nego ih ostavlja u ponienju, sramoti i podnoenju trudnoe i poroda koji je nezakonit. Ne prisiljava ovjeka da prizna oinstvo nad onim to se rodi iz ovakve veze, nego se ta djeca smatraju vanbranom i ona e itav ivot nositi obiljeje koje e ih spreavati da uzdignute glave hodaju po svijetu. To je zakonita poligamija, iako se tako ne zove, liena bilo kakvog morala, budnosti ili humanizma. To je poligamija koja je plod udovoljavanja strastima i prohtjevima, plod egoizma i bjei od bilo kakve odgovornosti. Koji je od dva sistema blii udoreu i zauzdavanju strasti, plemenitiji prema eni, humaniji i dostojanstveniji? Negodovanja Evropljana Nakon svega reenog, ima puno pravo da se udi zapadnjakom protestu i kritici islamske poligamije i da se zapita: Zar ne osjeaju u dubini due da nemaju pravo kada kritikuju islam? Zar ne osjeaju kada govore o rasturanju porodice i porastu nataliteta, iz godine u godinu, da u isto vrijeme priznaju da nisu u stanju da se ogranie na samo jednu suprugu? Zar ne osjeaju i ne znaju da je onaj koji se ogranii na etiri

zakonite ene bolji od onoga koji svaku no ima drugu enu? I da je onaj koji se obavee na moralne i materijalne obaveze spram tih svojih supruga poteniji i asniji od onoga koji odbija bilo kakvu odgovornost prema onima s kojima je imao seksualnu vezu. Zar ne osjeaju da je raanje pola miliona djece godinje, na zakonit nain i iz zakonite veze, bolje i zdravije za zajednicu, nego raanje istog tolikog broja na nezakonit nain!? Smatram da su oni duboko svjesni toga, ali im njihova arogancija i fanatizam ne doputaju da to priznaju. Njihova arogancija jeste njihovo uvjerenje da je dobro samo ono to oni ocijene kao dobro, a sve ono to praktikuju drugi narodi i ljudi, naroito oni koji su slabi, odvratno je i pogano. Njihov fanatizam prenosi se s koljena na koljeno i on je uprt protiv islama, njegovog Poslanika i Kur'ana. Kada sam bio u Dablinu, 1956. g., posjetio sam jezuitski samostan i imao dug dijalog s njihovim proelnikom kojem sam, izmeu ostalog, rekao: Zato ste toliko protiv islama i njegovog Poslanika, naroito u kolskim udbenicima, i zato iznosite neistine, naroito u ovom vremenu kada su se narodi meusobno upoznali i kada su se izmijeale civilizacije jedna s drugom? Mi zapadnjaci ne moemo potovati ovjeka koji je istovremeno oenjen s devet ena, odgovorio mi je. A da li potujete Allahove poslanike Davuda, a.s., i Sulejmana, a.s.?, upitao sam. Svakako! Oni su kod nas poslanici Tore. Allahov poslanik Davud imao je devedeset i devet ena i namirio je stotinu enei se, kao to je poznato, udovicom svoga vojskovoe Orija. A Sulejman je imao, kao to je i u Tori spomenuto, sedam stotina ena koje su bile slobodne i tri stotine priljenica, a sve su bile probrane ljepotice. Pa ime je zasluio vae potovanje onaj koji je imao hiljadu ena, a ne moe ga imati onaj koji je imao devet? Zato ne moe zasluiti vae potovanje onaj koji je oenio devet ena od kojih su osam bile hudovice i majke, a neke od njih su bile i starice, a samo je deveta meu njima bila djevojka i to je jedina djevojka kojom se oenio za

cijelog svog ivota? Malo je zautio, a onda ree: Pogrijeio sam prilikom izraavanja, ja sam mislio rei da mi zapadnjaci ne toleriemo brak s vie od jedne supruge, i smatramo da je onaj koji se oeni s vie nego jednom enom, zastranio ili je podloan svojim strastima. A ta onda kaete za Davuda, a.s., i ostale poslanike koji su bili poslani Israelanima, jer su svi bili oenjeni sa po vie ena, poevi od Ibrahima, a.s.? Na ovo pitanje ostao je nijem. Propisivanje poligamije u Kur'anu U asnom Kur'anu, na poetku sure Nisa, stoji: Ako se bojite da prema enama sirotama neete biti pravedni, onda se enite onim enama koje su vam doputene, sa po dvije, sa po tri i sa po etiri. A ako strahujete da neete pravedni biti, onda samo jednom; ili eto vam onih koje posjedujete. Tako ete se najlake nepravde sauvati.41 U istoj suri stoji: Vi ne moete potpuno jednako postupati prema enama svojim ma koliko to eljeli, ali ne dopustite sebi takvu naklonost pa da jednu ostavite u neizvjesnosti. I ako vi budete odnose popravili i nasilja se klonili, pa, Allah e zaista oprostiti i samilostan biti. 42 Ova dva ajeta sadre, kako su razumjeli svi uenjaci od vremena Poslanika, s.a.v.s., preko tabi'ina i svih kasnijih generacija, sljedee propise: 1- doputena enidba sa vie ena, sve do etiri. Rije: enite se! mada je dola kao imperativ, odnosi se na doputenost, a ne naredbu i obavezu. Ovakav stav zastupaju svi uenjaci i kroz razliita stoljea, i meni nije poznato nikakvo suprotno miljenje. Ne uzima se u obzir stav onih koji su podloni svojim prohtjevima i stav novatora koji smatraju da se u ajetu doputa enidba s vie od etiri ene. Ovakav je stav proizvod njihovog nepoznavanja kur'anske rjeitosti i arapskog naina izraavanja, te njihovog nepoznavanja sunneta Poslanika, s.a.v.s., kao to to kae Kurtubi;
41 42

En-Nisa, 3. En-Nisa, 129.

2- poligamija je uvjetovana pravednou meu enama, pa onaj koji nije siguran u svoju pravednost i u to da e biti pravedan meu njima ne smije se eniti s vie od jedne. Ako bi se i oenio, njegov brak bi bio valjan, kao to smatra veina uenjaka, ali bi on bio grjean. Uenjaci su sloni u miljenju, a to potvruje i tumaenje Poslanika, s.a.v.s., i njegova praksa, a to je da se pod pojmom pravednost podrazumijeva ona materijalna: u osiguravanju stana, odjee i hrane i svega onog to podrazumijeva odnos spram supruga gdje se moe biti pravedan; 3- prvi ajet sadri mogunost ovjeka da uzdrava drugu suprugu i njenu djecu, shodno tumaenju Allahovih rijei: ...tako ete se najlake nepravde sauvati, tj. nee vam biti teko izdravati porodicu. Ovo je tumaenje na osnovu hadisa i tumaenja ashaba, a tako ga je naveo afija. Bejheki kae u Ahkamul-Kur'an, koji je napisao koristei afijine navode iz njegovih knjiga: Rijei 'tako ete se najlake nepravde sauvati' znae da nee biti vie onih koje uzdravate ako se ovjek ogranii na jednu enu, mada mu je doputeno da ima vie od jedne. (str. 260.) Ovo podrazumijeva mogunost izdravanja onome koji hoe da ima vie od jedne supruge, mada je to moralni, ali ne i zakonski uvjet; 4- drugi ajet ukazuje da je ljubav stvar koja ne ulazi pod pojam pravednosti, s tim da ovjek treba voditi rauna o tome da ne bude sklon eni u tolikoj mjeri da zanemari onu drugu pa da ona ne zna da li je razvedena ili je u braku, nego treba s njom postupati s panjom i potovanjem, onoliko koliko je to u stanju, kako bi zadobio njenu panju i potovanje. Poslanik, s.a.v.s., shvatio je ovaj ajet na nain koji smo spomenuli, pa kada bi provodio pravdu meu svojim suprugama, govorio bi: Gospodaru moj, ovako postupam u onome to mogu, a nemoj me kanjavati za ono to nisam u stanju kontrolisati. Time je mislio na svoju ljubav prema h. Aii, koja je bila vea od njegove ljubavi prema ostalim enama.

Ishitreno i pogreno razumijevanje Neki ljudi koji ne poznaju vjeru niti Kur'an pokuali su ustvrditi kako dva navedena ajeta zabranjuju poligamiju jer prvi ajet uvjetuje pravednost meu enama, a drugi ajet izriito negira mogunost pravednosti meu suprugama, pa kao da je poligamija uvjetovana neim to je nemogue i time zabranjena. Nesumnjivo je da e i samo povrno razmiljanje i promatranje ajeta odbaciti ove tvrdnje, zbog mnogih stvari, od kojih su i slijedee: prvo: pravednost koja je uvjetovana u prvom ajetu, nije istovjetna onoj koja je zanijekana u drugom ajetu. Prva pravednost jeste ona koju suprug moe provesti, a to je materijalna, u osiguravanju stana, odjee, hrane i sl. Druga pravednost jeste ona koju ovjek ne moe provesti niti kontrolisati, apstraktna pravednost ljubavi i mjesta u srcu. ovjek se eni drugom tek kada je, zbog bilo ega, nezadovoljan prvom, pa kako da ih izjednai u ljubavi i osjeanjima. Shodno ovome, nema nikakve veze izmeu dvije pravednosti, osim da je to pravednost meu suprugama. Uvjetovanje materijalne pravednosti meu enama i dalje stoji. Onaj koji zna da ne moe biti pravedan bit e grjenik ako se oeni s vie ena, kao i onaj koji se oeni i ne uspije ostati pravedan. Meutim, ako nije pravedan u svojoj ljubavi prema njima, Allah ga nee kanjavati zbog toga, osim ako pretjerano bude sklon jednoj, a zapostavi drugu; drugo: drugi ajet izriito spominje pravednost koju ovjek ne moe provesti, a to je pravednost u ljubavi. Uzvienom je Allahu poznata priroda ovjeka i njegova nemo da bude pravedan i prema jednoj i prema drugoj, pa mu onda nalae ono to moe provesti, a to je da ne pokazuje pretjeranu sklonost prema jednoj i ne zapostavlja onu drugu. Iz ovoga se moe, opet, razumjeti da je naklonost u razumnoj mjeri doputena, tavie, ona je neizbjena, i Allah nee zbog toga kanjavati ovjeka. Zbog toga Allah zavrava ajet rijeima: I ako vi budete odnose popravili i nasilja se klonili, pa, Allah e zaista oprostiti i

samilostan biti. Ovo je jo jedan podsticaj ovjeku da popravi stanje sa svojom prvom suprugom i Allaha se boji za svoje postupanje prema njoj, da je ne izbjegava, niti da ima lo odnos s njom. Ako bude vodio rauna o tome, Allah e mu oprostiti njegovu naklonost prema drugoj supruzi. Allah je milostiv prema toj supruzi time to je obavezao njenog mua na pravednost i lijep postupak prema njoj; tree: da je ovako kako ovi tvrde, onda Allahove rijei: ...onda se enite onim enama koje su vam doputene, sa po dvije, sa po tri i sa po etiri... ne bi imale nikakvog smisla. Pree bi bilo da se odmah zabrani vieenstvo i jednim propisom, a ne da se dopusti a onda uvjetuje neim to je nemogue sprovesti u praksi. Ovo su apsurdne rijei koje su strane svakoj razumnoj osobi, a kako onda da takvo neto naemo u govoru Gospodara svih svjetova, koji je nedokuiv po svojoj rjeitosti, semantici i znaenju?! Zar nije njihova tvrdnja slina onome koji kae: Ima pravo izbora da ide ovim ili onim putem, ali moe ii samo ovim zbog toga i toga? Kakvo znaenje imaju ovakve rijei? Koja je korist od njih? Moe li ovakvo neto biti u zakonu, ustavu ili bilo kojoj naunoj knjizi, a da ne govorimo o Knjizi Gospodara svjetova?; etvrto: opepoznato je da je Poslanik, s.a.v.s., taj koji tumai Allahovu knjigu i da on ne ini ono to je zabranjeno niti doputa da se takvo neto ini niti ga odobrava. Poznato je da su mnogi Arapi koji su primili islam imali vie od etiri ene, neki su imali est, neki osam, neki su bili oenjeni sa deset, neki osamnaest, i slino, ali im je Poslanik, s.a.v.s., dao da svaki od njih izabere sebi etiri s kojima e ivjeti, a s ostalim da se razvede. Da je vieenstvo bilo zabranjeno ovim ajetima, on bi im naredio da izaberu sebi jednu suprugu, a da se razvedu s ostalima. Zasigurno se zna da je Poslanik, s.a.v.s., imao vie supruga i da su ashabi imali vie ena, za vrijeme njegova ivota i u njegovom prisustvu, a on im to nije osudio. Ako bi neko rekao: Poslanikovo, s.a.v.s., vieenstvo bilo je samo

njemu doputeno, mada se ova posebnost odnosi na to da je samo on imao pravo na vie od etiri, kako je onda mogu dopustiti da ashabi imaju vie ena i kako je mogao biti zadovoljan time i to odobriti? Smatram da nema nijednog pametnog ovjeka koji e tvrditi da muslimani tokom etrnaest stoljea nisu bili u stanju ova dva ajeta razumjeti na ispravan nain i da je Allah ovo razumijevanje o monogamiji ostavio samo za one koji ga potvruju. Onaj koji smatra ovako je sam sebi odredio stepen razumijevanja. Smatram da oni koji propagiraju ovakav stav nisu tolike neznalice, niti maloumni, nego su oni u procijepu izmeu onoga koji je predan vjeri i koji ima lijepu namjeru, pa kada je vidio koliko je mrnja zapadnjaka prema islamu i estinu njihovih napada, onda je mislio da e ovakvom tvrdnjom zatiti svoju vjeru od onoga to joj pripisuju, konkretno poligamiju, ali ovakav ovjek je slabe vjere i nestabilna linost. On ne vjeruje u ono to posjeduje i boji se onoga to imaju njegovi neprijatelji. On im se predaje na prvi njihov isplanirani napad. Smatram da je doba ovakvih ljudi prolo i da su zapadnjaci doli u situaciju kada moraju promijeniti svoje napade jer vie nisu u mogunosti napadati ljude niti ih se boje oni na koje napadaju. Ili npr. onaj koji ima lou namjeru pa eli muslimane odvratiti od njihove vjere, pa im prikazuje kao dobro odricanje od onoga to je radio njihov Poslanik, s.a.v.s., i ashabi i svi ostali muslimani kroz etrnaest stoljea, dokazujui da oni nisu razumjeli Kur'an onako kako treba. Ovakav je toliko proziran da ne moe zavarati nikoga jer su muslimani postali vrsto uvjereni u ispravnost svoje vjere i svjesni su podvala njihovih neprijatelja tako da se ovakve tvrdnje ne mogu proturiti niti nasjedaju izmiljotinama. Posljedica islamske reforme poligamije Islam je zatekao poligamiju u svim narodima i u svim zakonima, ali ona nije imala ni svog ustrojstva ni granice.

Prva je reforma sistema poligamije bila njeno ograniavanje na etiri ene. Ovo je veliki pomak, s obzirom da su neki ljudi, ak i neki poslanici, imali na stotine ena. Potom je insistirao na pravednosti meu enama, materijalnoj pravednosti do krajnjih granica. Na osnovu ovog principa su islamski pravni uenjaci izradili propise koji su krajnje moralni. Takvim propisima ne moemo nai primjera ak ni u zamislima filozofa i mislilaca. Ako ne vjeruje, pogledaj kako je Poslanik, s.a.v.s., u svojoj smrtnoj bolesti vodio rauna da noi kod one ene na koju je bio red i kako je naao dok je bio zdrav. Zbog teke bolesti nije mogao hodati, ali su ga nosili iz kue jedne supruge u kuu druge, pa kada mu se bolest pogorala, zatraio je od svojih supruga da mu dopuste da ostane u kui Aie koja bi ga njegovala. Tek kada su mu one dopustile i kada je uvidio da su zadovoljne, preselio se u kuu h. Aie i kod nje je ostao sve do svoje smrti, koja ga je zadesila nedugo poslije toga, da je Allahov salavat i selam na njega. Ne vidim da ima ita to moe bolje prikazati humanost islama i njegov moral od ovoga primjera. Reforma islama na polju poligamije ogleda se i kroz odgajanje ovjeka da se boji Allaha i da stalno bude svjestan Njegovog prisustva, te na elju da, ako se pridrava Njegovih naredbi, zaslui Njegovo zadovoljstvo; i, s druge strane, da ako bude inio zabranjeno, pribojava se Njegove kazne i srdbe. Zbog svega ovoga, mu prema svojim enama nije bio kao neko ko je iznad njih i ko negira njihova prava, ko se prema njima ponaa kako hoe, nego kao vjernik koji ima kontrolu nad svojom nutrinom, koji vodi rauna o sebi kako ne bi zapostavio nijednu obavezu i pravo koje je duan spram svojih supruga ili kako nijednu ne bi otetio. Ovakav vid postupanja prema enama, kada to uvjeti i prilike iziskuju, bilo da su line ili drutvene prirode, sadrava malo negativnih stvari i malo tete. Nema nijedne kue u kojoj nema bar malo nepodnoljivosti, niti kue u kojoj djeca ive bez imalo svae. Sve to je tu jeste ljubomora koja je neophodna i koja enu muslimanku koi od njene jogunastosti na jedan islamski nain i pokriva

tragove toga na najljepi nain kroz pokornost svome muu i provoenje njenih obaveza prema njemu. Islamska kua u prvim stoljeima razvijala se ispunjena potovanjem i ljubavlju. To je pratilo odanost i portvovanost i nije bilo razlike izmeu kue u kojoj je jedna ena, to je bila veina, i izmeu one kue u kojoj su dvije ene, to je veinom sluaj kada je vieenstvo u pitanju, i izmeu onih kua u kojima su tri ili etiri ene, to je vrlo rijetko. Poligamija je imala i svoj utjecaj, naroito u ratnim prilikama. Poznato je da su muslimani vodili bitke jo od Hidre Poslanika, s.a.v.s., kroz dravu hulefai raidina, Emevijsku dravu, pa, ne tako kratak, period Abbasijske drave. Period dui od dvije stotine godina. Ratovi su se vodili i na istoku i na zapadu i na jugu i na sjeveru, a u tim je ratovima bilo i rtava, ehida, ranjenika, zarobljenika i nestalih, ali, uprkos svemu tome, muslimanska vojska nikada nije sumnjala ili dovodila u pitanje brojnost svoje vojske. Evropa je povela dva rata kroz etvrt stoljea i u tim ratovima izgubila milione mukaraca, to joj je bio najvei drutveni problem. Manjak mukaraca i mnotvo ena. Kako su muslimani uspijevali neprestano voditi ratove vie od dvije stotine godina, a i poslije toga voditi ratove s Mongolima, krstaima, a i nakon toga, a da se ne ale na manjak broja vojnika ili manjak mukaraca i mnotvo ena? Smatram da je poligamija imala velikog utjecaja na to, a ako neko ima neke druge razloge, neka mi ih navede. Dananji muslimani i poligamija Poto su muslimani dopustili da ih zagluhne zapadnjaka buka, da im obuzme njihovu vojsku, vlade i da Zapad kontrolie njihove potencijale i njihovu upravu, kontroliui njihove knjige i kolski sistem, i otkako su dopustili orijentalistima i misionarima da im udaraju na vjeru i naslijee, meu njima se javila grupa mislilaca koji su smatrali da je obaveza korigovati muslimansko drutvo i

oistiti ga od svega onoga to mu ne pripada, probuditi ga iz njegove umalosti i uspavanosti. Najvie se raspravljalo o poligamiji jer je to, tada, bilo najrairenije, ali je malo-pomalo nestajala iz vie razloga. U nekim je oblastima bila rairenija nego u drugim, pa je poligamija u Egiptu, naprimjer, bila rairenija nego u Siriji, a u Siriji je bila rairenija nego u Turskoj, i tako dalje. Tada je poligamija bila rezultat neobrazovanosti muslimana, a njihovo udaljavanje od islamskih propisa vodi velikoj teti i porodici i iroj drutvenoj zajednici, a to nema nikakve veze s ustrojstvom vieenstva u islamu, ak ni sa samim moralnim ponaanjem muslimana. Kao posljedica ovog neznanja i nepoznavanja vjerskih propisa, a i posljedica zapadnjake kampanje protiv poligamije u islamu, neki od islamskih pregalaca razmiljali su o tome kako da se na razliite naine ublae ove negativne posljedice poligamije. Najistaknutiji i najutjecajniji koji je govorio o tome bio je Muhammed Abduhu. Mnogo je pisao o negativnim posljedicama vieenstva, onima koje su bile u njegovo doba i koje je lino vidio i doivio. O tome je govorio i na svojim predavanjima koja je drao na El-Ezherskom univerzitetu. Ta njegova predavanja biljeio je njegov uenik a kasnije i duhovni nasljednik Reid Rida. Ta predavanja objavljivao je u asopisu Menar, a kasnije i u svom Tefsiru, IV/349. On kae u svom Tefsiru: Ko obrati panju na ova dva ajeta, uvidjet e da je poligamija u islamu vrlo stijenjena, kao da je to nuda koja je doputena onom kome je potrebna, ali ako zasigurno ispunjava uvjet pravednosti i ako je siguran od nepravde. Ako dobro prouimo ajete, imajui u vidu i ovo ogranienje, vidjet emo da poligamija u ovom vremenu raznih negativnosti nikako nije dobra za odgajanje ummeta. Kua u kojoj imaju dvije ene i jedan mu nije nikako stabilna, niti u njoj postoji sloga, nego mu pomae svojim suprugama u ruenju kue. Ponaaju se kao neprijatelji, a potom dolaze i djeca koja su neprijatelji jedni drugima. Tako se kuni nered prenosi s pojedinaca na kue, a iz kua na zajednicu.

I jo kae: Poligamija je, u prvo vrijeme islama, imala i svoje koristi od kojih su najbitnije ouvanje potomstva i jaanje veza meu porodicama tako to se enilo enama onih s kojima veze nisu bile ba najjae. Poligamija, u to vrijeme, nije imala negativnosti kao to ih ima danas. Vjera je bila vrsto usaena u prsima i mukaraca i ena. Neprijateljstvo prema inoi bilo je usmjereno samo prema njoj i nije se ticalo i prenosilo ni na koga drugog, meutim, danas se neprijateljstvo s inoe prenosi i na njenu djecu i na oca djece, pa i na ostale roake. Mrnja i neprijateljstvo obuzme sve lanove tako da djeca zamrze svoju brau po ocu, ena zavodi i nagovara svog ovjeka da zanemari prava i obaveze koje ima prema ostalim suprugama, a mu, iz svoje gluposti, slijedi elje one koja mu je najdraa, meu njegovim suprugama, pa onda situacija u kui postane nesnoljiva. Potrebno je odgajati enu koja ne zna znaaj mua, niti djeteta, koja ne zna sebe cijeniti, ne zna ni svoju vjeru, a i ono to joj je poznato jesu besmislice koje je nauila od sebi slinih, a to ne moemo nai ni u jednoj objavljenoj knjizi niti i kod jednog poslanika. Kada bi se ene odgajale na ispravan nain, onda bi vjera imala jedini utjecaj na njihova srca i vjera bi kontrolisala ljubomoru i onda poligamija ne bi bila tetna za zajednicu. Sva teta poligamije bila bi ograniena, u veini sluajeva, samo na ene. Poto je situacija ovakva kakva jeste, nema nikakvog naina da se ummet popravi ako se u njemu proiri poligamija. Uenjaci bi trebali uzeti u razmatranje ovaj sluaj, naroito hanefijski, jer je uprava u njihovim rukama. Po njihovom mezhebu se i sudi, a oni ne negiraju da je vjera za dobrobit ovjeka, a jedna od osnova vjere jeste takva da nema ni nanoenja ni uzvraanja tete. Tako, ako se u neemu pojavi nered i teta, a prije, u istoj stvari, toga nije bilo, onda se mora promijeniti propis i iznai rjeenje za postojeu situaciju, slijedei pravilo: 'Otklanjanje tete pree je od pribavljanja koristi.' Iz svega se ovoga moe zakljuiti da je poligamija apsolutno haram (zabranjena), ako postoji bojazan da se nee biti pravedno.

Reid Rida, dalje, kae: Ovo je govorio profesor na svom prvom predavanju u kojem je tumaio ajete, a na drugom predavanju je rekao: Ve smo govorili da je doputenost poligamije uvjetovana neim to je vrlo teko provesti u praksu, pa kao da je zabranjena. Takoer smo naveli da je zabranjeno da se eni vie nego jednom enom onome koji se boji da nee provesti pravdu. Iz ovoga se ne treba razumjeti kao to su razumjeli neki (uenici Ezhera) da je brak sklopljen s drugom nevaei u ovom sluaju, jer se zabrana odnosi na obiaj i drutvo i ne podrazumijeva ponitenje takvog braka, jer se moe desiti da se ovjek boji nepravde, ili bude nepravedan, a onda se pokaje i vrati se pravednosti i nastavi ivjeti na pristojan nain. Iz ovoga se moe vidjeti: prvo: profesor u poligamiji ne vidi nikakav problem ni tetu ako se provodi onako kako je to bilo u prvim stoljeima islama; drugo: on u poligamiji koju je vidio i kojoj se osvjedoio vidi tetu koja ne obuhvata samo porodicu nego i iru drutvenu zajednicu; tree: smatra da je potrebno nai rjeenje koje e umanjiti tetne posljedice poligamije za drutvo. Nije se izjasnio kakvo je to rjeenje: da li je to zabraniti poligamiju ili je ograniiti tako da se od nje ima to manje tete? Ne vidim da je on sasvim, bio protiv poligamije niti da njegove rijei to podrazumijevaju. Zabraniti poligamiju znai biti protiv Allahove odredbe, nanijeti tetu zajednici i onemoguiti pojedinaca da iskoristi ovaj propis, naroito kada to nuda zahtjeva. Smatram da profesor nije takvo neto nikada ni pomislio, a sve i da jeste, to njegovo miljenje bilo bi odbaeno. Allahov je zakon prei da se slijedi i Allah najbolje zna zbog ega je neto propisao. Pogreno provoenje nekog propisa ne povlai i njegovo ukidanje, nego treba ukinuti takvu praksu. Pokuaji spreavanja vieenstva ili njegova uvjetovanja

Bitno je istai da su ovi razlozi imali odjeka kod iskrenih ljudi koji su eljeli provedbu vjere, a neki orijentalisti i kolonijalisti pokuali su ih iskoristiti protiv islama i muslimana pa su izlazili sa zahtjevima od muslimanskih vlada da izdaju zakon kojim bi zabranjivali poligamiju ili je uvjetovali na nain koji bi bio vrlo blizak potpunoj zabrani ili ukidanju. U Egiptu Istaknuti uenjak Muhammed Ebu-Zehra govori nam u svojoj knjizi Muhadarat fi 'akdiz-zevad ve asarih (Predavanja o aktu sklapanja braka i njegovim posljedicama) (str. 127.) da je dvadesetak godina poslije smrti profesora dolo do prijedloga da se zakonski uvjetuje vieenstvo, pravinim odnosom prema suprugama i mogunou da se izdrava vie supruga. To se nalo pred tijelom koje je formirano oktobra 1926. g. i koje je donijelo propis koji je sadravao ta dva uvjeta. Taj propis doao je nakon obimnog istraivanja i iznoenja razliitih stavova uenjaka erijatskog prava i dravnih savjetnika, mada su skrbnici bili protiv toga. Tako je u nacrtu Ustava, l. 25. iz 1925. god., ova stavka bila izbrisana. Ministarstvo za socijalna pitanja Egipta je 1943. godine imalo namjeru da se oivi ovo pitanje jer je njegov ministar smatrao da se to moe provesti u ivotu i da je to pozitivna stvar, ali je odustao od svoje nakane. No, ipak je pokuao. Poslije njega je doao njegov nasljednik koji je uzeo za osnovni cilj svog mandata upravo ovo pitanje. Stoga je ponovno iznio ovaj problem i bio je sve pripremio da ga iznese pred parlament kako bi se uzelo u razmatranje, ali, nakon nekoliko poteza, uvidio je koliko je to opasno za drutvo, a i na osnovu lanaka koje je Ebu-Zehre objavio u asopisu Zakon i ekonomija, prvi i drugi broj, 1915. g., odustao je. Nakon izlaska iz tampe spomenute knjige Ebu-Zehre, 1961. godine, ponovno je ovo pitanje postalo temom rasprava u asopisima i na stranicama dnevne

tampe. Bilo je onih koji su podravali ideju da se poligamija zabrani ili uvjetuje. Toj ideji su se estoko usprotivili islamski znanstvenici, na ijem se elu isticao Ebu-Zehra. Potrebno je spomenuti da je odgovorni urednik jedne ugledne novine u Kairu, Ahirus-sa'a, Muhammed Tabi'i, napisao lanak, navodei zvaninu statistiku iz Turske, da iako je zakon zabranio poligamiju, to nije sprijeilo turski narod da je provodi u praksi. Svoj lanak zavrava zakljukom da e bilo koji zakon koji zabrani poligamiju propasti, kao to se desilo sa zakonom u Turskoj. Dnevne novine Ahbar su, kao to sam i rekao, u potpunosti prenijele ovaj lanak septembra 1961. godine. U Tunisu to se tie Tunisa, oni su izdali zakon kojim u potpunosti zabranjuju vieenstvo i odredili su zakonsku kaznu onome koji se oeni vie nego jednom suprugom. Poznato je da je njihov predsjednik prozapadnjaki orijentisan. Zakonska odluka imala je razliite odjeke u drutvu pa je u sredinama gdje se ljudi pridravaju vjere i u naunim krugovima naila na ogorenost kojom se ukazivalo na al za usmjerenjem kojim je krenuo Tunis nakon svoje samostalnosti, dok je u sredinama gdje je bilo kolonijalno razmiljanje, i meu enama, ovo nailo na odobravanje i smatralo se da je to veliki iskorak ka emancipaciji Tunianke. U Pakistanu Posljednje vijesti iz Pakistana kazuju nam da je njihov predsjednik Ejjub Han, kao vrhovni vojskovoa, izdao zakon kojim ograniava brak sa vie nego jednom enom. Jedna od stvari kojom je ograniio vieenstvo jeste ta da se odluka o drugoj enidbi iznese pred porodino vijee, da se plati veliki novani iznos, a tu su i mnoge druge ograde koje mi ne moemo nabrajati jer nismo imali odgovarajui zakon pred sobom, nego informacije koje imamo dolaze posredstvom medija, koji su se vrlo turo o tome izjasnili.

Ovaj zakon je meu islamskim uenjacima i narodnim masama izazvao ogorenje i nezadovoljstvo, ali je od obrazovanih ena, koje su obrazovanje stekle na zapadnjakim fakultetima i njima slinih intelektualaca, primljen s velikim odobravanjem. Taj zakon su podrali kolonijalni mediji i misionarski krugovi i na sva usta hvalili. U Siriji to se tie Sirije, u Zakonu o porodinom pravu, poglavlje o podobnosti, koji je izdan 17.09. 1953. g., stoji: Smatramo da se poligamija treba ograniiti jednim uvjetom, a to je da ovjek bude u stanju da se oeni drugom i da je moe materijalno izdravati, a kadija ima pravo osporiti ovaj brani ugovor ako se ustvrdi da ovjek nije ekonomski sposoban za brak s drugom. Iz teksta Zakona se jasno vidi da kadija ima pravo samo osporiti pravo braka, ne i zabraniti ga ili ponititi, to ukazuje da je ovakav brak punovaan i da povlai sve zakonske posljedice, to se slae sa opeprihvaenim vjerskim propisima, ali e ovjek biti izvrgnut materijalnim kaznama kao i za svaki brani ugovor koji nije protokolisan u erijatskim sudnicama. Razmatranje zabrane Prije nego to ponemo razraivati zabranu i pokuaje zabrane, potrebno je da spomenemo da, sad, u islamskom svijetu nema problema kojeg bi mogli nazvati problemom poligamije. Statistika provedena u arapsko-islamskim zemljama o sklapanju braka i razvodu ukazuje da je procent onih koji su oenjeni s vie nego jednom suprugom zanemariv, u tolikoj mjeri da je jedva 1:1.000. Uzrok tome jeste vrlo jasan, drutveni napredak i porast standarda ivljenja te poveani trokovi djeijeg kolovanja i zdravstva. Tome treba dodati i injenicu da ovjek vie nije u stanju posvetiti se porodici kao to je prije bio. I s jednom enom i njenom djecom nije u stanju da se, na

pravi nain, posveti porodici i rjeavanju porodinih problema, pa kako bi tek bilo da se tome doda novi teret i novi problemi? Poligamija je, u veini, bila rairena na selu, u bogatim porodicama, iz elje da ovjek ima potomstvo koje e se brinuti o zemlji i koje e se posvetiti poljoprivredi. Djeca su se zadovoljavala da ostanu na selu sa svojim roditeljima potpuno neobrazovana ili uz oskudno obrazovanje. Danas je obrazovanje raireno i inteligentan seljak, koji je i ambiciozan, nee se zadovoljiti da ostane na zemlji itav ivot, bez obzira na ono to mu ta zemlja moe pruiti, nego e nastojati da se obrazuje, dospije na fakultet i zaposli, a onda da ivi u gradu. Zbog svega ovoga je toliki odliv stanovnika sela u gradove tako da je to zabrinulo sociologe. Ovome treba dodati agrarne reforme koje su ograniile pravo posjednitva tako da ljudi nisu vie mogli imati prostranstva koja su ranije posjedovali. Svi ovi razlozi, kao i irenje drutvene svijesti, svijesti o ouvanju zdravlja i civilizacije, uzrokovali su pad procenta poligamije. I dalje e taj procent padati kako budu ovi nabrojani razlozi imali jae uporite u naem drutvu. Tako poligamija, kod nas, nema toliku vanost koja joj se pridaje i oko koje se die toliko praine, osim kod onih koji ude za slavom jer su oni napredni i tee slobodama, pa o tome govori tek nekoliko rijei u novinama ili redak u zakonu ako se oni nau na vlasti. Stoga smatramo da je ono to je uradio Tunis, Pakistan i pokuale neke druge zemlje, to je samo da bi se udovoljilo Zapadu kako bi se ovi vladari oslobodili zapadnjakog utjecaja na njihovo vjerovanje i oslobodili njihovog naturanja vlastite civilizacije. U isto vrijeme je i dokaz labilne linosti i poltronstva zapadnjacima kako bi se zadobilo njihovo zadovoljstvo i hvala, a sve na utrb naeg naroda i nae vjere. Ne bojim se za irenje poligamije ili njenog opstanka ovakve kakva je sada, koliko se bojim za njeno potpuno ukidanje u naem islamskom drutvu. Jasno se vidi kako mladii izbjegavaju brak i kako oenjeni tee smanjenju potomaka, to

vodi, u skorijoj budunosti, podreenosti u odnosu na druge narode, naroito u odnosu na susjedne narode, od kojih neki gaje neprijateljstvo prema nama. Te zemlje i ti narodi e nas nadmaivati brojem, kao Izrael, koji se trudi svim silama da povea broj stanovnika podstiui sve idove da se dosele, a u isto vrijeme se boje prirasta stanovnitva u arapskim zemljama s kojim granie, naroito Egipta, gdje se procjenjuje da e do polovine stoljea broj stanovnika dostii pedeset miliona. Sve ovo plai i Izraelce, a i kolonijaliste. Pa umjesto da razmiljamo o nainu podsticanja na brak i poveanje nataliteta, na bilo koji zakonit nain, mi pokuavamo svojim rukama da smanjimo na broj, slijedei pogrene postavke koje serviraju zapadnjaci, da li iz dobre ili loe namjere, o koristima ogranienja potomstva te o tetnim posljedicama poligamije kao i o opasnosti koja e zadesiti svijet zbog prekomjernog broja stanovnika, a ta opasnost je sveopa glad. Zapadnjaci ovo govore shodno oblastima u kojim oni ive i broju stanovnika koji naseljavaju te oblasti, ali mi Arapi muslimani nastanjujemo velika prostranstva od kojih smo iskoristili tek zanemariv dio potencijala koje posjeduju. Kada bi se ta prostranstva i ti potencijali iskoristili na razuman nain, mogli bi da zadovolje mnogostruko vei broj ljudi nego to ih sada ima. Prijetnja glau zbog velikog broja stanovnika jeste tvrdnja koju ni sam ne znam kako bih je opisao jer nisam dovoljno upuen u ovu oblast, ali duboko osjeam da je to neto to ne bi trebalo nama govoriti i da je to propaganda kolonijalista i masona, a mi ne bi trebali da joj pridajemo panju prije nego to iskoristimo sve potencijale nae bogate i plodne zemlje. Mi u Siriji, naprimjer, patimo od manjka stanovnika s obzirom na prostranstva koja Sirija pokriva i na predjele koji jo nisu iskoriteni i u koje nije nita ulagano. Da li je onda ispravno razmiljati o zabrani poligamije, a ona nam zasigurno moe osigurati mnoge korisne ruke koje nam monogamija ne moe priskrbiti. Smatram da je ono to sam rekao o Siriji injenica i u mnogim drugim zemljama. Direktor Meunarodne banke objavio je podatak da su

prirodni potencijali Iraka dostatni da u njemu ivi 70.000.000 stanovnika na onom stepenu koji imaju i stanovnici Amerike, mada je sadanji broj Iraana tek sedam miliona. Ishitrenost u donoenju zakona koji vode, u budunosti, propasti ummeta, bilo vojnoj, demografskoj ili politikoj, u isto vrijeme koristi naim protivnicima koji su ubacili svoje naune ustanove, a kojih mnogi vladari nisu ni svjesni. Neka se boje Allaha. Mnogobrojne su urote i neprijatelj je stalno aktivan, prevare su na sve strane, a vrlo je malo onih koji su ih svjesni. Razmatranje uvjetovanja poligamije Nema tu uvjeta koji bi se mogli staviti na poligamiju jer je ona uzeta iz vjerozakona, osim dva: prvi je pravednost prema suprugama. To je, kao to smo vidjeli, jasan uvjet spomenut u Kur'anu da bi poligamija uope bila doputena, a ne da bi bila valjana, to je na osnovu konsenzusa islamskih uenjaka. Vidjeli smo ta o tome kae profesor Muhammed Abduhu. Da je to zakonski uvjet koji bi kadija morao da provede s onim koji eli drugu enu, na koji bi to nain kadija mogao utvrditi kod ovjeka? Da li pravednost ima neke svoje predznake? Moe li neko posvjedoiti njoj u prilog? Da li je dovoljna zakletva ovjeka, mua, da e biti pravedan? Da li je kadija neko ko moe uvidjeti pravednost? Da li se moe donijeti presuda na osnovu njegove pronicljivosti? Da li e kadija ispitati rodbinu i prijatelje mua o njegovom osjeaju i provoenju pravde ili njenoj odsutnosti kod njega? Da li moe kadija presuditi na osnovu njihovog svjedoenja? Onda, kako moemo zabraniti sklapanje braka zbog razloga koji jo i ne postoji! Niti ima naina da proniknemo da li e se u budunosti ostvariti ili ne? Slaemo se sa Ebu-Zehrom da je pravednost uvjet moralnog karaktera, i ne moe postati zakonski, pa da se na osnovu njega donese propis kojim emo dopustiti ili zabraniti vieenstvo43;
43

Pogledaj Muhadarat fi 'akdiz-zevad ve-nhilalih, str. 129.

drugi uvjet jeste ekonomska mogunost izdravanja jedne i druge ene i mogunost izdravanja djece od njih dvije ili, ako ih ima, i vie od dvije. Ve sam rekao da se sve ovo da razumjeti iz Allahovih rijei: Tako ete se najlake nepravde sauvati da ne bi bilo mnogo onih o kojima trebamo brinuti i koje trebamo uzdravati, kao to to smatra afija. Iz ovog ajeta se da razumjeti i uvjetovanost pravednosti, jer onaj koji nije u stanju da izdrava svoje dvije ene i djecu koju ima s njima, mora izdravati jednu, a zanemariti drugu, a time se zanemaruje pravda koja je vjerom uvjetovana, ili mora zanemariti neko od svoje djece to je opet nepravda koje se prijei izmeu njega i provedbe pravednosti. Ovo se moe provjeriti od kadije raspitujui se o njegovom materijalnom stanju, koliki su mu prihodi a koliki rashodi, pa ako vidi da je on sposoban za izdravanje dvije supruge i njihove djece, onda ne postoji nikakav razlog da se sprijei provedba enidbenog akta s drugom. Ovdje se ne slaemo sa Ebu-Zehrom jer on tvrdi da se to ne moe provesti kao to se moe provesti pravednost. Jasno je da postoji velika razlika meu ove dvije stvari jer je pravda stvar koja se ne moe znati, osim u neposrednom kontaktu, a ekonomska je mo materijalne prirode i moe se lahko saznati jer postoje pokazatelji. Dokazivanje Ebu-Zehre da se imovinsko stanje ashaba nije provjeravalo u vrijeme Poslanika, s.a.v.s., odbacit emo time to emo rei da je njihov nain ivota i standard bio vrlo jednostavan, a hranjenje je djece bilo lahko pa se nije imalo ega pribojavati. U svemu ovome moemo vidjeti i zabranu zloupotrebe vieenstva u odreenim situacijama, kada se neki ljudi hoe oeniti drugom samo da bi podmirili strast, ili da bi najedio ili se osvetio svojoj supruzi, a nije u stanju da izdrava dvije kue. Tako se izgube obje ene, zapostave djeca i rasturi porodica. Ovakvo je neto totalna praznoglavost i drava je moe rijeiti, a ne da sjedi skrtenih ruku, ba kao to se mijea i ograniava djelovanje svakog maloumnog i spreava ga da nateti i sebi a i drugima.

Nakon ovog razmatranja, smatram da je sirijski zakon najbolje rjeenje jer je zauzeo srednji stav izmeu dvije zapreke, izmeu neprijateljstva prema Allahovom zakonu i izmeu koristi za zajednicu i pojedince i izmeu onih koji osporavaju bilo kakvo ogranienje. U ovome imamo iroko polje djelovanja onih koji ele iskoristiti ovo pravo kako bi ga zloupotrijebili pa bi se time izgubile i ene i djeca. Smatram da ne treba ulaziti dublje u ovu temu. Ako se povede rauna o vjerskom odgoju i razvijanju drutvene svijesti, to e biti dovoljno da se poligamija i pravo na nju iskoriste na najbolji mogui nain, kada se ukae potreba za to, bez nanoenja tete ni zajednici ni porodici i njenom jedinstvu. Lino smatram i zastupam monogamiju, a negdje sam napisao:44 Najvie izloeni problemima jesu oni koji se oene dvama enama, najprije e stradati oni koji se oene trima, a najblii ludosti jesu oni koji se oene etirima. U Allahovom doputanju toga ne vidimo navedeno, On nas ne eli izloiti patnji i muci bez krajnje nude. Allahov zakon, kada je dopustio vieenstvo, ostavio je otvorena vrata za nadvladavanje linih i drutvenih problema, a nije ni podsticao ni odvraao od poligamije, jer ljudska priroda ne trai ni podsticaj ni odvraanje od toga. Priroda svakog ovjeka iziskuje i podnosi nekoga ko je plod slobodnog izbora, jednu enu, i ne moe se ni smiriti ni zadovoljiti osim na taj nain. Meutim, vjeni vjerozakon ostavio je mogunost da svi ljudi u njemu nau rjeenje za sebe, a i da razliiti narodi nau rjeenje za svoje probleme i izlaze iz situacija u koje zapadnu. Ako ostavimo poligamiju doputenom, to ne znai da mi ljude podstiemo na nju, i to je stvarno stanje, ali u njenom uvjetovanju ili zabranjivanju imamo samo varku kojom ne rjeavamo izuzetne probleme koji se inae rjeavaju poligamijom. Narod moe zapasti u kriznu situaciju i jedino rjeenje za taj narod moe biti u poligamiji, pa je, stoga, mudri erijat ostavio otvorena vrata i toj mogunosti kako bi se rijeili problemi, a nije zatvorio
44

Iz knjige Hakeza 'allemetnil-hajat.

mogunost rjeavanja. Neki narodi razmiljali su da preuzmu na sistem vieenstva kako bi rijeili svoje velike probleme koji su im se pojavili nakon rata, a mi odbacujemo taj put, iako smo u istim problemima kao i ti narodi? Zar se ne pripremamo, i narod i vlade, za odluujui rat protiv Izraela, a svjesni smo da ga neemo voditi samo protiv Izraela niti emo ga sami voditi. Predstojei je rat, moda, najopasniji rat koji je muslimanski narod ikada vodio u svojoj historiji. Taj rat bio bi opasniji od rata kojeg smo vodili protiv Mongola, ili onoga kojeg smo vodili protiv kriara, ili onoga protiv Perzijanaca i Bizantinaca. Ne sumnjam da e muslimani, nakon ovih ratova ili tokom ovih ratova, nai najveu pomo u vieenstvu za opstanak i mogunost ratovanja, koja e ga potpomagati desetinama i desetinama novih boraca i koja e nadoknaditi ratne gubitke u ljudima i mladiima. Ovo ne govorim napamet, obrise toga sada vidim i bilo bi nerazumno da stavimo ruke na oi i zamirimo pred stvarnou. U pepelu vidim svjetlucanje ari koja prijeti da postane poar razbuktali. S druge strane, vidimo kako se Izraelci trude da okupe na okupiranoj teritoriji Palestine, bez obzira na njenu malu povrinu, desetine miliona ljudi. Izrael i ne razmilja o tome kako e ishraniti toliki broj stanovnika mada su njegovi privredni resursi neznatni. Njegova glavna briga jeste poveati broj stanovnika, bez obzira na argumente svih onih koji zagovaraju ograniavanje porodice i potomstva kako bi se izbjegla opa glad, jer neki strunjaci smatraju da e naa zemlja postati nemona da ishrani svoje stanovnitvo. Izrael, bez obzira na skuenost prostora koji naseljava i na slabe i ograniene privredne resurse, jedino vodi brigu o tome da okupi najvei mogui broj idova iz cijelog svijeta kako bi proveo svoje politike i neprijateljske ciljeve. Kako moemo sebi dopustiti, mi muslimani, a naroito Arapi, da nasjedamo na ideje koje sami idovi plasiraju, o obaveznosti ograniavanja potomstva, mada nae zemlje

imaju prostora da nastane jo deset puta vie ljudi nego to ih sada ima. ak i Egipat, za koji se kae da ima problem nataliteta i da je vrijeme da se zauzme stav i donese zakon o zabrani poligamije, kada bi iskoristio sva svoja bogatstva koja posjeduje, ona koja imaju i ona sakrivena, kada bi ujedinio svoje ljudske i znanstvene potencijale i izgradio industriju, vojnu i civilnu, ne bi imao problema prehraniti svoje stanovnitvo. Slino se kae i za Pakistan u odnosu na susjednu dravu Indiju, mada Indijaca ima pet puta vie nego Pakistanaca, a Pakistan i Indija su u trajnim nesporazumima i nikad nije siguran od toga da nee zaratiti s Indijom. Zloin je od naih odgovornih koji pokuavaju uspostaviti uzuse kojima bi sprijeili poligamiju, umjesto da razmiljaju o nainu poveanja broja stanovnika i podizanju standarda. To nije nemogue, samo treba iskoristiti znanje i biti odluan u razvijanju nacionalnih potencijala. Smatram da bih ovo trebao zavriti citatom cijenjenog naunika Akkada. On kae u knjizi El-mer'e fil-Kur'anil-kerim, str. 137.: erijatu je dovoljno odrediti jasne granice i pojasniti idealan metod izmeu onog to se moe birati i onoga to je nuno, a to se tie ostalih stvari, rjeavat e se kao i sve druge koje se tiu ljudi, a koje su doputene i koje ljudi znaju iskoristiti na pravilan nain, ili ih nepravilno upotrebljavaju i razumijevaju, shodno poloaju naroda i njegovom civilizacijskom nivou, njegovom znanju ili neznanju, redu ili neredu, blagostanju ili oskudici, i, uope, sredstvima za ivot. Mnoge su line i drutvene slobode koje erijat doputa, ali ne prisiljava ljude da ih potpuno na ispravan nain koriste. Nema vee slobode od doputene hrane, niti gore tete onome koji je upotrebljava na nepravilan nain, dodavanjem ili umanjivanjem koliine njenog konzumiranja, mijeanjem s onim to je dobro za zdravog ovjeka i s onim to je dobro za bolesnika, one koja je dobra u odreeno vrijeme i nije dobra u drugo. Krajnja je glupost oekivati od Zakonodavca da nam potanko obrazloi sve ove i sline situacije jer je teta koji bi mogla nastati ako bismo obavezali neim nekoga ko nema pronicljivosti, vea od toga da sve prepustimo kuanju i iskustvu. Zabrana poligamije moe se ostvariti od

zajednice jedino time da ponitimo brak i zanijeemo njegovu svetost, bilo javno ili tajno. Ako se dopusti poligamija, onda drutvo ima mnoge naine kako da je svede na pravu mjeru i ispravi negativne posljedice, shodno mnotvu materijalnih i moralnih mogunosti i shodno pravednosti ili nepravednosti kojom se formiraju porodice i drutveni stalei. Pravilan nain odgoja jeste garant pozitivne veze meu suprunicima. ovjek nee biti ponosan na svoju vezu sa suprugom ako ona nije bazirana na meusobnim simpatijama i istoj ljubavi i potpomaganju u izgradnji porodice, niti e imati odgovarajuu klimu, kojoj tei, s dvjema suprugama, ako se drugom oenio samo kako bi udovoljio svojim nagonima. Postoji prepreka poligamiji i bogatom i siromanom. Bogata moe izdravati nekoliko kua, ali nije u stanju nai nekoga, po bogatstvu slinom sebi, koji e mu dati svoju kerku kao drugu suprugu, makar ivjela potpuno odvojeno od nje, a moglo bi mu biti i teko izdravati ene iz bogatih kua jer su one navikle ivjeti na visokoj nozi, a ako nae siromane ene, onda je to vjerovatno stanje koje ne moemo razmatrati, jer to su ene koje su, najvjerovatnije, bile prisiljene da se udaju. Siromahu je potrebno vie ena i djece kako bi mu pomagali u poslu, naroito zemljoradnji, ali se boji mnogih usta koje treba hraniti i pribojava se kako zaraditi dovoljno za sve njih. Drutvo ima puno pravo da uvjetuje ovjeku ekonomsku mo kako bi mogao odgajati svoju djecu, ali i da ustanovi zakon koji e voditi brigu o slobodi i ena i mukaraca i da ne zanemaruje njihovo pravo na brak, kada se izjasne za njega. Uope nije teko da drutvo ustanovi jedan ovakav zakon jer bi svi oni koji nisu u stanju oeniti se, to prihvatili i predali mu svu brigu o djeci koju ne mogu izdravati oevi i majke. Dobra strana poligamije, u nudi, jeste i ta to moe posluiti kao brana od nemorala i drugih problema, kada doe do nesrazmjera u odnosu broja mukaraca i broja ena. Ako je ovo konica koju i Lepon smatra da bi bila potrebna da se odredi zakonom, erijatsko obavezivanje nije nesuvislost koju

treba proglasiti nepoeljnom u svim situacijama. Drutvo treba razmotriti teinu situacije i ne bi trebalo dolaziti do sudara vjere i interesa iz generacije u generaciju. Na kraju, ja sam ogoreni protivnik zakonske zabrane poligamije, ili da se njoj postavljaju zapreke, mada sam zagovornik monogamije u linom i privatnom ivotu. U tome nema nita udno jer svaki razuman ovjek bira za sebe ono to je bolje, a Mudri Zakonodavac je ummetu dodijelio sveobuhvatni zakon. Nikako ne zagovaram da se svaki oenjeni oeni jo jednom suprugom, ali pozivam tome da se poligamija, kao princip, uini doputenom bez ikakvih ogranienja, osim ekonomskog ogranienja, kako bi se onaj koji je primoran, a i drutvo u ratnim i kriznim situacijama, kada se smanji broj mukaraca u odnosu na ene, mogli okoristiti zakonitou i legalnou poligamije i time ublaiti nedostatak mukaraca, pobrinuti se za ene, zatititi ih od prostituisanja i skitnienja i od zavoenja oenjenih i neoenjenih. Time bi se sauvala njihova ast, a i drutvo bi se sauvalo nemorala i vanbrane djece to sada pritie Evropu. Mnotvo vanbrane djece postalo je veliki problem, i drutveni i humani, pa mnogi naunici pozivaju na obavezu priznavanja ovakve djece i njihovog vraanja njihovim oevima i da im zakon da sva prava koja imaju i zakonita djeca. Da su dopustili poligamiju, ne bi doli u ovakvu situaciju. 3 O RAZVODU Uzvieni Allah propisao je razvod kako bi se rijeili brani nesporazumi, kada sva druga sredstva i opcije zakau. Zapadnjaci su sve do prolog stoljea kritikovali islam zbog toga to je propisao razvod braka smatrajui da time islam omalovaava vrijednost ene i svetost braka. Mada islam nije prvi koji je dopustio razvod braka, jer je razvod bio poznat i kod idova, bio je poznat i u Starom svijetu, on je odredio nain razvoda kojim osigurava i jednom i drugom supruniku prava i dostojanstvo, kao to je, uostalom, sluaj sa svim to rjeava, a u korist je drutva. Isto tako, princip razvoda nije uinio neim ime se moe poigravati i izigravati svetost braka i branog ivota, kao to je to sluaj sa

zapadnjacima, kada su dopustili razvod. Islam propisuje, na prvom mjestu, da brani ugovor bude trajan i da brana veza opstane sve do smrti jednog od njih. Stoga, u islamu nije doputeno ograniiti branu vezu do odreenog vremena, pa ako i stoji u braku da je do odreenog vremena, brani je ugovor vaei, ali je rok nevaei, ali je trajan. Imamije doputaju brak mut'a, na odreeno vrijeme, ali to osporavaju svi ostali mezhebi u islamu, ak i zejdije, jedna od najznaajnijih iitskih sekti, stali su uz veinu uleme i osporavaju ovakav brak.45 Treba uzeti u obzir i injenicu kada je islam odredio da brak traje, da nije zanemario razliitosti ljudskih naravi i iskustava drugih naroda. Poznato je ta se sve moe izroditi izmeu suprunika zbog njihovih razliitih sklonosti ili odgoja, zbog razliitosti interesa u opstanku ili raskidu braka i slinih stvari koje uzrokuju nesporazume meu suprunicima. Isto tako nije zanemario ni mogunost pomirenja meu suprunicima prije nego to se rastave. Zbog toga je doao, islam, s propisima kojima nema nikakvog nedostatka i zamjerke ako bi se sproveli onako kako je nareeno i ako bi se ljudi pridravali njegovog uenja i ogranienja. Opi principi razvoda Islam je, da bi rijeio porodine nesuglasice, postavio sljedea pravila: 1- svakog od suprunika poziva na odgovornost spram drugog i prema djeci, pred Uzvienim Allahom. Taj osjeaj odgovornosti utjee na poten odnos ili iskvarenost. I jedno i drugo je islam uinio pastirima i odgovornima. U vjerodostojnom hadisu koji biljei Buhari, stoji: Svi ste vi pastiri i svi ete biti pitani za svoje stado, pa do rijei: ovjek je pastir u svojoj porodici i bit e pitan za svoje stado, a ena je pastirica u kui svoga mua i bit e pitana za svoje stado; 2- ako do doe do nesuglasica meu branim drugovima, islam im preporuuje da podnose mahane jedno drugog, jer ivot nije jednako
45

O ovome pogledaj odlomak iz knjige koju sam pisao, erh kanunil-ahvali-ahsijje, prvi tom.

podijelio meu ljude razum, moral i naravi. Neophodno je da ovjek nekad zamiri pred onim to mu se ne svia jer se esto zna desiti da bude dobro ono to mu se ne svia i to mu kodi. O tome Uzvieni Allah kae: S njima lijepo ivite! A ako prema njima odvratnost osjetite, mogue je da je ba u onome prema emu odvratnost osjeate Allah veliko dobro dao;46 3- ako jedno ne bi moglo podnositi drugo i strpiti se zbog nesuglasica i ako bi nesporazum dostigao toliku mjeru da bi se bojalo za njihov brak i njegov opstanak, onda je islam odredio da se iz njihovih porodica izaberu posrednici; i ovjek i ena izaberu nekoga ko e ih zastupati, pa se okupe kao porodino suenje i onda razmatraju razloge nesloge. Oni e pokuati iznai naina da suprunike pomire. Nesumnjivo je da e posrednici, ako suprunici imaju imalo volje povratiti stanje onakvo kakvo je bilo i prekinuti nesuglasice, uspjeti u svojoj zadai. O ovome Kur'an govori: A ako se borite razdora izmeu njih dvoje, onda poaljite jednog miritelja iz njegove, a jednog miritelja iz njene porodice. Ako oni ele izmirenje, Allah e ih pomiriti;47 4- ako posrednitvo ne uspije, nego i jedno i drugo ostanu pri svome, onda islam doputa da se razvedu, opozivim razvodom, jednom, i tada e ena ostati u kui svoga mua priblino tri mjeseca. O tome je opirno kazivano u svim fikhskim knjigama.48 Tokom ovog perioda ena ivi u kui svoga mua normalnim branim ivotom, s tim to ovjek s njom nema branog odnosa u postelji. Mudrost ovoga jeste takva da bi se ostavilo dovoljno vremena da se povrati sloga meu branim drugovima, nakon to se smire i o svemu zrelo razmisle i kada uvide loe posljedice raskida, i za njih i za njihovu djecu. Moda se povrate i prekinu svau i neslaganje i povrate ljubav i smirenost u porodicu.
46 47

En-Nisa, 19. En-Nisa, 35. 48 Pogledaj nau knjigu erh kanunil-ahvali-ahsijje, I tom.

Uprkos ovim situacijama, kada islam doputa razvod braka jer je to jedini izlaz, ipak ga smatra pokuenim i odgovara od njega, a to se jasno vidi u rijeima Poslanika, s.a.v.s.: Allahu najmri halal jeste razvod braka. Ovakav razvod braka smatra se opozivim sve dokle god je ena u iddetu (iekivanju), u smislu da ovjek moe da se povrati eni bez toga da joj daje mehr, sklapa novi ugovor ili zove svjedoke, nego je dovoljno da podijele branu postelju kao suprunici kako bi ovaj razvod prestao biti vaei i da se, potom, brani ivot vrati svome toku. U afijskom je mezhebu uvjetovano da ovjek i rijeima potvrdi da vraa enu pa da joj kae: Vratio sam te sebi! i tada mu postaje doputen spolni odnos s njom; 5- ako bi period ekanja istekao, a ovjek nije povratio svoju suprugu, tada je razvod jasan, u smislu da se ovjek ne moe vratiti svojoj eni i imati odnos s njom bez novog mehra i branog ugovora i ako bi ena htjela udati se za drugog, njen prvi mu nema nikakvo pravo prisiliti je na povratak njemu, niti joj moe zabraniti da se uda za drugog; 6- ako bi se brak obnovio, svejedno, u toku perioda ekanja ili poslije njega, pa se ponovno desili nesporazumi, ponovit e se svi prethodni postupci prije razvoda i nagovarat e se da se lijepo odnose jedno spram drugog i da podnose mahane jedno drugog, pa ako se razmirice pootre, ponovno e sazvati porodino suenje, a ako ne uspije, ovjek e dati i drugi razvod koji ima iste pravne posljedice kao i prvi razvod; 7- ako bi se ovjek vratio svojoj supruzi poslije drugog razvoda, a onda se nesporazumi pojavili, opet se ponavljaju svi postupci prije razvoda i ako nita ne dadne ploda, onda je ovjeku doputeno da se i trei put, i to konano, razvede. Taj razvod je bejnune kubra, u znaenju da je ne moe poslije ovog razvoda vratiti sebi, osim poslije tekog duevnog udarca i za njega i za nju, a to je da se ena uda za drugog ovjeka, nakon perioda ekanja poslije prvog mua, pa da je drugi mu pusti. Tada je prvom

muu doputeno da se njome ponovno oeni, kada joj istekne period ekanja poslije drugog mua. Sve se mora odvijati na prirodan nain, bez traenja pravnih doskoica ili prethodnog dogovaranja. Mudrost ovakvog postupka jeste u tome da ovjek nee pristupiti treem razvodu nakon svih prethodnih pokuaja pomirenja, i nakon prethodna dva razvoda i perioda ekanja, osim uz dobro prouavanje razloga svae i nesuglasica sa suprugom. Smatrat e da je nastavak ivota na takav nain, poslije dva uzastopna razvoda, nepodnoljiv i odluit e da zauvijek prekine ovakvu branu vezu. erijat mu pokazuje da se poslije treeg razvoda ne moe povratiti svojoj supruzi osim da ona proba brani ivot s drugim ovjekom. Kada bi dopustili ovjeku da se ponovno povrati svojoj supruzi i nakon treeg razvoda, pa da se razvodi kada god mu ne odgovara i da je sebi vraa kada god je zaeli, to bi bilo izigravanje s branim ivotom, uzrok porodine nesree i porodica bi ispatala do u beskraj. Zbog toga je bilo neophodno postaviti granicu za razvod. Zakonodavac ju je ograniio na tri puta kako bi olakao i ovjeku i eni, a i njihovoj djeci. Druga je stvar da je njen brak s drugim ovjekom teak njenom prvom muu, a i njoj samoj, i to je stvar koja je ogavna svakom moralnom ovjeku. Stoga je dozvola da ovjek vrati svoju suprugu, nakon treeg razvoda i njene udaje za drugog i razvoda s njim, ustvari zabrana i konica treoj i konanoj rastavi, jer je ovjek svjestan posljedica tekog propisa koji je stran svakome, osim ako je izgubio svaku nadu da bi s njom mogao nastaviti ivot. To su najbitnije postavke razvoda u islamu. Kao to i sam vidi, islam nastoji na svaki nain sauvati brani ivot kako on ne bi bio prekinut nakon prvog nesporazuma, on je pruio priliku i jednom i drugom da se sporazume, poprave meusobne odnose i nastave zajedniki ivot u blagostanju.

Zbog ega je razvod pravo ovjeka Ovdje se namee pitanje onih koji ne vjeruju u ustrojstvo islama, njegovu veliinu i mudrost, a to je: Zbog ega je pravo razvoda dato mukarcu tako da samo on ima kontrolu nad branim ivotom? esto se razvodi odmah poslije svae ili u stanju velike srdbe. Zato eni nije doputeno da ima svoj stav u vezi s tim pitanjem ako je ona ovjekov partner u ivotu? Imamo pet mogunosti u skladu s ovim pitanjem: 1- da se pravo na razvod da samo eni; 2- da razvod bude sporazumno izmeu ene i ovjeka; 3- da razvod bude preko suda; 4- da razvod bude iskljuivo pravo mukarca; 5- da se ovjeku da pravo razvoda, s tim da i ena ima priliku na razvod i traenje razvoda ako ovjek zloupotrijebi svoje pravo. Razmotrimo svaku od mogunosti, jednu po jednu. 1- Nemogue je iskljuivo eni dati pravo na razvod jer je u tome materijalna teta za ovjeka, a i potkopavanje porodice. ena nita ne gubi razvodom, nego dobija novi mehr, novu kuu i novog mladoenju. Gubitnik je mukarac koji isplauje mehr, izdrava djecu i kuu, a treba platiti i svadbu, namjetaj. Ako bi se eni dalo pravo razvoda da ga upotrijebi kada hoe, ona bi ga mogla upotrijebiti kako bi ucijenila ovjeka, kada god se posvaaju, a naroito ako se uzme u obzir da je plahe naravi, i u takvom stanju ona puno ne razmilja o posljedicama. Zamislimo samo situaciju da se ovjek posvaa sa svojom suprugom, a ona ga poslije toga pusti i protjera iz kue koju je on sagradio i iji je vlasnik i koju on izdrava? 2- Da pravo razvoda bude podijeljeno izmeu mukarca i ene, teko da bi se mogli o tome dogovoriti. Islam ne zabranjuje da se ovjek i ena dogovore oko razvoda, ali razvod se ne smatra punovanim na osnovu

njihovog dogovora. ta bi se dogodilo kada bi ovjek ivio sa enom u teko podnoljivom braku, pa zatrai od nje da ga podri u razvodu, a ona to odbije. Mnoge ene, u ovakvim situacijama, voljele bi da ovjeka izloe patnji i nevolji, umjesto da mu dopuste da se oslobodi tekog ivota. Zatim, ena nita ne ulae u kuu niti ita plaa svome ovjeku, pa zbog ega bi se vezala njena volja i elja za njegovu ako se radi o prekidu branog ivota? Kako bi ga to ona mogla prisiliti da ivi s njom a on je niti voli niti moe ivjeti s njom, a ona odbija da se s njim razvede? 3- Razvod preko suda, kao to to rade zapadnjaci, pokazao se tetnim, s jedne strane, i neozbiljnim, s druge. teta se ogleda u tome to se iznose brane sramote pred sudijom i advokatima, i jedne i druge strane. Ove brane tajne mogu biti skandalozne i moda bi i jedno i drugo voljeli da budu skrivene. Zamislimo da ovjek posumnja u potenje svoje supruge i ode u sudnicu elei razvod. Koliko je samo sramote u tome? Koliko e samo to da bude tema razgovora roaka, prijatelja, komija i asopisa koji iz ovakvih sluajeva uzimaju materijal za priu i poveanje tiraa? to se tie neozbiljnosti ovakvih razvoda, onaj koji je upuen u sudske razvode na Zapadu vidi da je sud samo formalnost. Rijetko se deava da ovjek ili ena zatrae razvod od suda, a da to sud odbije. Mnoge glumice javno izreknu svoju elju za razvodom i elju da se udaju za drugog ovjeka, prije nego to od suda zatrae razvod, a onda, nakon kratkog vremena, dobiju razvod. Jo gore od toga jeste injenica da neki sudovi na Zapadu ne dosuuju razvod, osim u sluaju, ako se utvrdi preljub. esto se optuuju i koriste zavjerama kako bi dobili razvod, a nekada i izmiljaju i mjesta i situacije kako bi potvrdili i dokazali preljub i time dobili sudsku suglasnost za razvod. ta je bolje i plemenitije, da razvod bude bez skandala ili uz skandal?

4- Ako je razvod iskljuivo pravo mukarca, to je prirodno i u skladu s njegovim obavezama prema supruzi i kui. Sve dokle god je on taj koji plaa mehr, svadbu i izdravanje, ima i pravo na prekid branog ivota, ako je zadovoljan time da podnosi moralne i materijalne gubitke koji iz toga proizlaze. ovjek je, u veini sluajeva, smireniji i vodi vie rauna o posljedicama, ak i u srdbi, i nee pristupiti razvodu, osim ako je izgubio svaku nadu za sretnim branim ivotom i uprkos materijalnom gubitku, a imajui i u vidu koje trokove novi brak iziskuje. Rijetko e se odluiti na razvod, nosei u potpunosti teret odgovornosti, prije nego to se potpuno ne uvjeri da je ivot sa suprugom nemogu. Stoga, vidimo da je pravo razvoda, ako se da iskljuivo mukarcu, prirodno i logino i u skladu s pravilom rashod je shodno prihodu. Kritika i odgovor na nju Spomenut emo da ima i onih koji se razvode, ne zato to su prisiljeni, nego da bi napakostili svojim suprugama, a ima i onih koji se razvode od svojih supruga samo da bi se mogli oeniti drugom i time podmiriti svoju bolesnu strast. Ako ima djecu iz prvog braka, nova e ena loe postupati s njegovom djecom. esto ovjek potpadne pod utjecaj druge supruge i on sam uestvuje u kanjavanju svoje djece. Na ovo emo odgovoriti tako to emo rei da se svako ustrojstvo i svaki sistem na dunjaluku moe zloupotrijebiti. Svaki upravitelj e nuno prekoraiti svoje ovlasti ako je nemoralan i ako nema vjerska ogranienja koja e ga od toga odvraati. Uprkos tome, nikome ni ne na um pada da mijenja jedan sistem zbog toga to ga neko zloupotrebljava, ili da se nekom u zemlji uskrati vlast zato to je neko prekoraio svoje ovlasti. Islam, na prvom mjestu, temelji svoj sistem na savjesti pojedinca, njegovoj iskrenosti i predanosti Gospodaru. Stoga je postavio mnoge metode, koje, ako se sprovedu na ispravan nain, dovode do savjesnosti i potpune predanosti svom

poslu i onome to mu je povjereno. Najvei dokaz tome jeste taj da je razvod braka, u naim vjerskim sredinama, gdje se vjera sprovodi na ispravan nain, vrlo rijedak sluaj, dok u sredinama gdje vjera nije najizraajnija, on je vrlo est i nema razlike izmeu bogatog i siromanog. Svaki sistem na dunjaluku, i svaki ustav, e svojim provoenjem nanijeti tete nekim pojedincima, a mjerilo pogodnosti nekog zakona jeste njegova korist masama ili njegova teta njima. Ako uporedimo pozitivne strane iskljuivog prava mukarca na razvod, s negativnim stvarima koje proizlaze ako mu to pravo oduzmemo ili mu dodamo partnera u tome, vidjet emo da su pozitivne osobine ovoga mnogo vee nego negativne. Samo ovo jeste dovoljno da se da prednost mukarevom pravu na razvod. Jo jedan prigovor i odgovor na njega Ima jo jedan prigovor koji je prisutan godinama i koji se mogao esto uti, a to je da je u nekim propisima o razvodu sadrana povreda ene i da nema nita to bi to otklonilo niti to bi pravdu zadovoljilo. Jedan od prigovora jeste taj da se trostruki razvod moe dati odjednom, da se ena moe razvesti i da je razvod priznat kada je ovjek toliko srdit da ne kontrolie svoje rijei, da se ena ne moe razvesti sa svojim ovjekom koji runo postupa prema njoj sve dok joj se ivot ne pretvori u pakao i kada ona nastoji da ga se rijei na bilo koji nain, ali on ostaje tvrdoglav i odbija se s njome razvesti. Ovakva su stanja bila poznata naem drutvu i bilo je na njih pritubi, ali je istina da takve situacije nisu proistekle iz Kur'ana i sunneta, nego su nastale iz propisa odreenog mezheba, kao to je to bio sluaj s naim erijatskim sudovima tokom stoljea pa sve do nedavno. Zbog svega toga uenjaci su se potrudili da se okoriste etirima mezhebima i drugim kako bi pomogli eni i kako bi se ona mogla rijeiti ovjeka koji je nepravedan, osoran i teke naravi od kojeg ona nije vidjela nikakva dobra. Mogu da tvrdim da je ono to je doneseno i odlueno na tom polju, svejedno, u Siriji ili Egiptu ili nekoj drugoj dravi u

mnogome pomoglo i iskorijenilo mnoge prigovore i tube koje su bile na raun davanja mukarcu iskljuivog prava na razvod, mada ima jo uvijek pukotina koje bi trebalo zatvoriti uzimajui iz mezheba ono to je pozitivno za nae vrijeme. Stoga su ovi propisi i donijeli peto logino rjeenje, a koje smo spomenuli, za ovaj problem, a to je da ovjek zadri pravo na razvod s tim da se eni da prilika da se rijei ovjeka kojeg ne podnosi ili onoga koji je zlostavlja. Na takav nain spreavamo ovjeka da koristi pravo razvoda na nain koji se kosi s islamom, a u situaciji kada je njegova vjera oslabila i kada mu je moral pao na niske grane. ZAKONSKE REFORME O RAZVODU Ukratko u izloiti najbitnije odrednice naeg zakona od kojih se neke slau i podudaraju s egipatskim, a neke su i nove. 1- injenica da je razvod opoziv Svaki je razvod opoziv osim u sljedeim situacijama: a- trei razvod koji je konaan i neopoziv im se izrekne; b- razvod koji je nastao prije osamljivanja i branog odnosa; c- razvod zbog imetka; d- razilaenje zbog tjelesnih mahana; e- razvod zbog nesloge branih drugova. Prije je vailo pravilo, a koje je prisutno kod Ebu-Hanife, a ono glasi da pojedini izrazi koji znae potvrdu razvoda podrazumijevaju se kao konaan razvod, pa ako bi ovjek rekao supruzi: Ti si mi haram!, to se smatralo neopozivim razvodom i ovjek je nije mogao povratiti sebi nakon perioda ekanja. Meutim, ostali mezhebi ne zauzimaju ovakav iskljuiv stav, pa je na zakon donio odluku da je svaki razvod opoziv, osim u spomenutim situacijama. U ovome je veliki napredak jer ostavlja ovjeku priliku da se povrati, tokom perioda ekanja, svojoj supruzi bez novog ugovora i mehra.

2- Trostruki razvod jednom rijeju Tako je trostruki razvod uinjen jednim razvodom. Ranije se smatralo i sudilo po mezhebu Ebu-Hanife, a to potvruju i ostala tri mezheba, gdje se smatra da je trostruki razvod mogao biti izreen odjednom. Rezultat toga je nastanak mnogih problema i pribjegavanje mnogim lukavstvima kako bi se nalo rjeenje, a to je stvaralo brigu uenjacima. Na zakon uzeo je miljenje nekih ashaba i tabi'ina, kao i miljenje nekih drugih pravaca, kao Ibn-Tejmije, Ibn-Kajjima, mezheb imamija, a to je da se trostruki razvod (na jednom mjestu ili sastanku) podrazumijeva kao jedan. Ne elim navoditi dokaze koje obje skupine imaju za svoj stav, ali skreem panju na to da kur'anski ajeti koji govore o razvodu ukazuju na to da je trostruki razvod samo radi toga da se prui prilika za uspostavljanje lijepih odnosa meu suprunicima, nakon prvog i drugog razvoda. Skoro da su ajeti decidni u tome. Uzvieni Allah kae: Putanje moe biti dvaput, pa ih ili velikoduno zadrati ili im na lijep nain razvod dati A ako je opet pusti (trei put), ona mu se ne moe vratiti to se nee za drugog mua udati.49 Jasno se vidi da postoje etape u razvodu, poslije prvog razvoda ovjek je moe zadrati na lijep nain, opozivajui razvod, ili se od nje rastati na lijep nain. Ako je vrati, a onda se opet s njom razvede, po drugi put, opet ima pravo da je vrati ili se na lijep nain razvede. Ako se razvede i trei put, onda mu se ne moe vratiti dok se ne uda za drugog ovjeka. Ovakvo je ustrojstvo razvoda u Kur'anu. Kako primijeniti ovaj metod i postupnost ako bi ovjek pustio svoju enu neopozivo, samo jednim izgovorom, na jednom sastanku i za jedan tren? Uzvieni Allah kae, u suri Talak: O Vjerovjesnie, kad htjednete ene da pustite, vi ih u vrijeme kad su iste, pustite, a onda vrijeme koje treba da proe brojte i Allaha, Gospodara svoga, bojte se. Ne tjerajte ih iz stanova njihovih, a ni
49

El-Bekara, 229,230.

one neka ne izlaze, osim ako oito sramno djelo uine. To su Allahovi propisi. Onaj koji Allahove propise kri sam sebi nepravdu ini. Ti ne zna, Allah moe poslije toga priliku pruiti. I dok traje vrijeme odreeno za ekanje, vi ih ili na lijep nain zadrite ili se velikoduno od njih konano rastavite. 50 Ovi ajeti jasno ukazuju na to da razvod treba biti postupan i da razvedenica treba provesti u branoj kui neko vrijeme, ekanje, ne bi li Allah meu njima dao neko rjeenje, a to je da se povrati razum i razboritost u srca suprunika i da nastave brani ivot. Pa kada se zavri ovaj period, onda ovjek ima pravo ili da nastavi s njom ivjeti kao mu ili da se na lijep nain razvede. Allah ukazuje u ovome ajetu da onaj koji se ne pridrava ovoga naina sam sebi nepravdu nanosi. Da li je mogua primjena ovog metoda ako se ovjek razvede trostrukim razvodom? Ima li nade, poslije toga, da Allah izmiri suprunike? Moe li je poslije tog trostrukog i neopozivog razvoda povratiti? Ako pogledamo ajete o ziharu u kojima stoji da ovjek rekne svojoj eni: Ti si mi kao i moja mati, treba priekati etiri mjeseca, pa e se u tom periodu, moda, pokajati i povratiti od onoga to je rekao, pa kada prou etiri mjeseca, nastaje razvod ili zbog toga to joj je rekao ili da se ponovno s njome razvede, shodno razliitosti miljenja meu uenjacima.Ono to moemo vidjeti iz ovih ajeta jeste to da Allah nije propisao razvod kako bi se brak okonao odjednom i za svagda, nego ga je uinio postupnim, i izmeu svake etape je uinio odreeni period kako bi se imala prilika za pomirenje i nastavak braka. Ovo je nemogue ako se postupa u vezi s time da je razvod neopoziv trostrukim putanjem i odjednom. Na zakon uinio je dobar potez time to je uzeo ovo miljenje, kao to je postupio i Egipat. Time se rijeio problem lukavstava i spletki i mnogih poniavajuih situacija. 3- Razvod pijanice, prisiljenog ili izbezumljenog

50

Et-Talak, 1,2.

Osnova svemu jeste sposobnost upravljanja postupcima, a ona se ogleda kroz punoljetstvo i zdrav razum, i da se tome doda i draga volja. Na osnovu toga je ope pravilo da razvod nije vaei od onoga koji je pijan ili prisiljen. Pijanice zbog toga to nije u stanju jasno razluiti niti razumjeti ono to izgovara kada se razvodi, a razvod onog koji je prisiljen nije vaei zbog odsustva drage volje. Mezheb Ebu-Hanife smatra da je razvod pijanice vaei, a to je zbog odreenog kanjavanja za pijanstvo. Tako mu je razvod kazna za pijanstvo. Stvarnost potvruje da to nije kazna i ne odvraa pijanicu od daljnjeg pijanenja, nego je to kazna za suprugu, a moe biti da je razvod izreen zbog njene elje da ovjeka odvrati od pijanenja. Zbog toga je ispravno ono to smatraju ostala tri mezheba, a to je miljenje da je ovakav razvod nevaei. Ovaj stav je uzeo i na zakon. Kod prisiljenog, tri mezheba smatraju da je razvod nevaei zbog odsustva drage volje, ali Ebu-Hanifa smatra suprotno. Zakon je uzeo miljenje trojice. Razvod braka izbezumljene osobe, koja, zbog srdbe ili bolesti, ne rasuuje zdravo, tako da nije svjesna ta govori, jeste za trojicu imama valjan, dok Ebu-Hanife smatra suprotno. Na zakon uzeo je miljenje Ebu-Hanife. 4- Zakletva razvodom Praksa je bila takva da onaj koji kae eni da e se s njome razvesti ako ona uradi neto, pa ona to uradi, u tom sluaju je razvod valjan, meutim zahirije, neke afije i hanbelije to tumae na slijedei nain: Ako je on svojim rijeima htio potvrditi svoju zabranu, npr. da ona ne ulazi u kuu, razvod je nevaei ako bi zabranu prekrila pa ula u kuu jer bi se njegove rijei tretirale kao zakletva kojom se eli povrda i osiguranje izvrenja radnje pa bi se trebao samo iskupiti za prekrenu zakletvu. Ali ako svojim rijeima eli stvarni razvod, pa ona prekri ono ime ju je zakleo, onda je razvod valjan.

Poto veina ljudi ovim rijeima misli na zakletvu, a ne na razvod, onda je postupanje u vezi s tim tumaenjem bolje za ljude, mogunost razvoda braka, te je to na zakon i usvojio. 5- Uvjetovanje ene da joj se da pravo na razvod Rekli smo da je mezheb Ebu-Hanife dopustio eni da u predbranom ugovoru trai pravo na razvod koje ona moe iskoristiti kada hoe, a to je doputeno i kod imama Ahmeda, pa poto je u sprovoenju ovog miljenja ouvanje prava ene i spreavanje ovjeka da zloupotrijebi svoje pravo, to je na zakon usvojio. 6- Razvod ene kojoj je ovjek odsutan Ako bi ovjek otiao od svoje ene na dui period a ona ne zna gdje je on, ta je s tim brakom? Ebu-Hanifa i afija smatraju da se ona smatra njegovom suprugom, sve dok sudija ne proglasi tog ovjeka mrtvim. Najpoznatije miljenje hanefija je da treba umrijeti i zadnji vrnjak njenog mua, a kae se i da dostigne osamdeset godina. Malik i Ahmed smatraju da enu treba razvesti ako je ovjek odsutan etiri godine, jedni kau nakon tri, jedni nakon godinu, a jedni nakon est mjeseci. Nesumnjivo je stav Ebu-Hanife i afije negativan za enu jer je u njemu zanemarivanje i nanoenje tete eni, jer treba ekati da joj ovjek imadne osamdeset godina pa poslije toga da ena provede period ekanja kako bi bila spremna za udaju. Ko e se oeniti njome u tim godinama? Kako da je prisilimo na samou i strpljenje tokom svih ovih dugih godina? U veini sluajeva ena umre prije nego to sudija kae da je njen ovjek umro, po miljenju Ebu-Hanife i afije. Zbog toga je bolje uzeti u obzir stav drugih mezheba, pa je zakon usvojio da je eni doputeno, ako je ovjek odsutan bez opravdanog razloga ili zatvorske i time se ograniava

presude vee od tri godine, da godinu nakon njegovog odlaska ili zatvora zatrai od sudije razvod braka, makar joj on ostavio imetak iz kojeg se moe izdravati. Zakon je odredio da se ovaj razvod smatra opozivim, pa ako bi se ovjek vratio ili bio puten iz zatvora dok je ona u periodu ekanja, ima pravo vratiti je sebi. Odsustvom se smatra da je ovjek na nepoznatom mjestu ili na mjestu gdje ne stiu poruke. U ovo odsustvo ne ubraja se opravdan razlog jer to moe biti dokaz njegove elje da nateti eni. Ako je njegovo odsustvo opravdano, kao odsustvo radi naukovanja ili ratovanja, onda ona nema pravo traiti razvod jer on time nije htio da joj nateti.

7. RAZVOD ZBOG NEIZDRAVANJA Ako mu odbije izdravati svoju suprugu, trojica imama: Malik, afija i Ahmed smatraju doputenim ponitenje njihovog branog ugovora, shodno rijeima Uzvienoga:''...i ne zadravajte ih da biste im nasilje inili...''1 a bez sumnje je da u zadravanju supruge, uz uskraivanje izdravanja, njoj se nanosi velika teta. Imam Ebu-Hanifa dri da nije doputeno ponitenje braka zbog neizdravanja jer u ovom sluaju mu moe biti samo ili imuan ili siromaan. Ukoliko je siromaan te stoga ne izdrava suprugu, to se ne moe okarakterisati kao nasilje, jer Allah Uzvieni kae: ''Neka imuan prema bogatstvu svome troi, a onaj koji je u oskudici prema tome koliko mu je Allah dao, jer Allah nikog ne zaduuje vie nego to mu je dao; Allah e sigurno poslije tegobe, olakanje dati.''2 Ako mu ne ini nasilje, u tome nije doputeno da se razvrgnuem braka nanosi nasilje njemu. Meutim, ako je mu imuan, onda je nesporno da on ini nasilje osporavajui izdravanje supruge. No, sankcionisanje tete koju nanosi mu, ne zahtjeva ponitenje braka, ve imamo vie naina da bi otklonili nastalo nasilje.
1 2

El-Bekara, 231. Et-Talak, 7.

Moe se prisilno prodati jedan dio mueve imovine, radi izdravanja supruge, ili da se pritvorom mu prisili na izdravanje. Bilo ta da uradimo, ne smijemo otklanjanjem jednog nasilja proizvesti drugo. Ranija praksa u sudilatvu uzimala je stav Ebu-Hanife, dok nae pozitivno pravo danas, radi prava supruge i ouvanja njene estitosti, primjenjuje miljenje druge trojice imama. Pravni akti su opirno obrazloili i pojasnili ovaj sluaj, ali se to ovdje ne moe navoditi. 8. RAZVOD ZBOG MAHANE Osnova radi koje se stupa u brak jeste smiraj i stabilizacija due, a od stvari koje utjeu na to i zagoravaju branu harmoniju jesu mahane i bolesti koje se nau kod jednog od suprunika. Pitamo se kakva je budunost braka ako jedan od branih drugova otkrije mahanu kod drugoga? Mahane moemo podijeliti u dvije skupine: 1. spolne mahane koje onemoguavaju spolni kontakt, kao to je impotentnost i kastrat, kod mukarca, ili spojenost rodnice ili ispupenje u njoj, kod ene; 2. mahane koje ne ometaju spolni kontakt, ali su prelazne, ili odbojne ili uzrokuju tetu u nastavku brane zajednice, kao to je ludilo, guba, elefantijaza, tuberkuloza, sifilis i sl. Stavovi uenjaka u vezi s pitanjem utjecajnosti mahana na razvod braka su neujednaeni. Zahirije su miljenja da nijedan od suprunika nema pravo na traenje rastave braka zbog bilo koje mahane, pa makar to bila spolna mahana. Meutim, ovo miljenje je daleko od mudrosti Boijeg zakona, te ga iz tog razloga niko od uenjaka, mudtehida, nije ni podrao. Skupina uenjaka, od kojih su Ibn-ihab Ez-Zuhri, urejh i Ebu-Sevr, dre da je doputeno traiti raskid braka zbog bilo koje precizno odreene

mahane, bez obzira pojavila se ta mahana kod mua ili ene, jer se brani ugovor sklopio na osnovu istote od mahana, pa ukoliko se ova istota ne potvrdi, u tom sluaju se drugom supruniku ostavlja izbor (hijar)1 ponitenja branog ugovora. Za ovo miljenje se moe konstatovati da je veoma blisko s ciljevima i mudrou erijata. Imam Ebu-Hanifa i Ebu-Jusuf zauzimaju stav da ako se radi o spolnim mahanama kod ene, u tome njen mu nema pravo izbora (hijar) kojim bi prekinuo brani ugovor jer on posjeduje pravo razvoda braka kada god to hoe. U sluaju da se spolne mahane ustanove kod mua, tada se njegovoj supruzi ostavlja pravo traenja ponitenja branog ugovora, ali samo zbog tri spolne mahane: u sluaju impotentnosti, kastrata i abnormiteta spolovila. A glede drugih nespolnih mahana, oni smatraju da nijedan od suprunika nema pravo izbora (hijar) ponititi brani ugovor. To bi znailo da nemaju prava u traenju ponitenja braka ni u sluaju da se radi o sifilisu ili tuberkulozi, ili nekim drugim prelaznim i odbojnim bolestima. No, i za ovo se moe kazati da je daleko od mudrosti erijatskog zakonodavstva u braku. mam Muhamed smatra da ako se radi o mahanama koje se ukau kod ene, u tom sluaju mu nema pravo traiti ponitenje braka, bez obzira radilo se o spolnim mahanama ili drugim jer muu je naelno ostavljeno pravo rastave kada to zaeli. A ako se radi o mahanama koje se pojave kod mua, onda se daje pravo njegovoj supruzi da trai ponitenje braka u sluaju da su to spolne mahane, a takoer u situaciji da se radi o mahanama koje e uzrokovati tetu u nastavku brane zajednice. I ovo je autentino od stavova Muhammeda, za razliku od navoda nekih pravnika hanefijskog mezheba.51
1

Hijar izbor koji se ostavlja svakoj ugovornoj strani da razvrgne potpisani ugovor ako ustanovi da je na neki nain prevarena u vezi sa datim ugovorom. (op. prev.). 51 Pogledaj Es-Siradul-vehhad, erh El-Kudurije od El-Haddadija.

Imam Malik, afija i Ahmed smatraju da svaki od suprunika ima pravo traenja ponitenja braka u sluaju da neko od njih uvidi kod branog druga spolnu ili odbojnu mahanu koje bi, kao takve, uzrokovale tetu u nastavku braka. Moemo kazati da je ovo najblie miljenje mudrostima erijatskog zakonodavstva u braku i najprihvatljivije je za ravnopravno eliminiranje tete prema muu i eni. A po naem zakonu52, prije propisivanja Zakonika o porodinom pravu, primjenjivalo se miljenje Ebu-Hanife i Ebu-Jusufa; gdje su se kao mahane za koje se odobrava muu traenje ponitenja branog ugovora, smatrale samo tri spolne mahane, koje smo prethodno naveli, a to su: impotentnost, kastrat i abnormitet spolovila. Zatim je u Zakoniku o porodinom pravu usvojeno miljenje imama Muhammeda, dodajui na to pravo muu da trai ponitenje braka u sluaju odbojnih mahana. Donoenjem Zakona o personalnom statusu povratili smo se unazad, jer je imao zauujui stav prema pitanju kojeg razmatramo. Ostavio je pravo eni da trai ponitenje braka u sluaju kada se kod mua pojavi neka od mahana koja spreava ostvarenje spolnog kontakta, pod uvjetom da ena ne pati od iste mahane, kao i u sluaju mentalnog poremeaja mua poslije enidbe. To bi znailo da ena nema pravo traiti rastavu braka ako njen mu oboli od neke zarazne ili odbojne bolesti (lepre, sifilisa, tuberkuloze i slino.) Ovo je krajnje zauujue, jer kako ena moe ivjeti pored tako iskuanog mua?! Kako da mu podari ljubav i bliskost?! Kako da se postigne duevni smiraj u ovakvom braku, uzimajui u obzir da su neke mahane koje spreavaju spolni kontakt za enu prihvatljivije i podnoljivije od nekih opakih zaraznih bolesti?! ena e nekada prihvatiti ivjeti s zdravim ovjekom koji je nesposoban za
52

Autor je Sirijac i govori o zakonskim normama u vezi porodinog prava koje se primjenjuju u njegovoj zemlji. (op. prev.).

spolni kontakt, ali nee prihvatiti da ivi sa ovjekom koji boluje od zarazne i odbojne bolesti, makar bio sposoban za spolni kontakt. Ne znam kako su zakonodavci previdjeli ovu injenicu?! Ibn-Kajjim53, komentariuu navode nekih hanbelijskih pravnika, a u kojima stoji da je imam Ahmed ograniio spolne mahane na tri ili pet bolesti, kae: ''Ograniavanje mahana54 brojem na dvije, est ili sedam mahana, a previdjeti njima sline ili vee mahane, nema nikakva osnova. Tako sljepoa, gluhoa ili nijemost, zatim da neki od suprunika bude bez jedne ili obje ruke, ili bez nogu, smatra se od najveih odbojnosti. Preutjeti i prikriti neku od ovih mahana jeste najgnusnija obmana i prevara i to se kosi s principima vjere. Openitost u branom ugovoru podrazumjeva istotu suprunika od mahana i ovo u obiajnom nepisanom pravu stoji kao uvjet. Omer, r.a., rekao je ovjeku koji se oenio, a bio je neplodan: Obavijesti je da si sterilan i prepusti njoj da odabere! A ta bi tek kazao Omer, r.a., za sluaj kada se radi o ovakvim mahanama?! Analogija upuuje na obaveznost ostavljanja izbora za nastavak ili ponitenje braka pri pojavi mahane koja stvara odbojnost kod drugog suprunika i osporava ostvarenje ciljeva braka - ljubavi i milosra.'' Zatim nastavlja: ''Ko bolje razmotri nakane erijata u njegovim izvorima i navodima, u pravdi i mudrosti i u svim dobrobitima koje donosi erijat, zakljuit e da je ovo ispravnije miljenje i skladnije sa erijatskim naelima.'' Najvanije to se moe rei u vezi sirijskog Zakona o personalnom statusu jeste injenica da nije generalizirao tematiku te je otetio podjednako i mua i enu. Potrebno je preinaiti ovaj zakon kako bi se osiguralo pravo muu i eni u traenju ponitenja braka ako neko od njih primjeti odbojnu i zaraznu mahanu kod drugoga koja e u nastavku braka nanositi tetu zdravom supruniku. Ovo je
53 54

Zadul-Mead, 4/30. Misli se na mahane koje mogu biti razlogom traenja ponitenja braka. (op. prev.).

istovjetno s miljenjem imama Muhammeda i s preferirajuim stavom u hanbelijskoj pravnoj koli, a prije svega istovjetno je s naelima erijata i ciljevima kojima on tei kao i sa mudrostima islamskog zakonodavstva u pogledu braka.

9. RAZVOD ZBOG NESLOGE U BRAKU Islam je naredio formiranje mirovnog vijea u kojem e jedan lan biti iz mueve porodice, a drugi iz porodice supruge, a njihov je zadatak pronai razloge nesloge meu suprunicima. Na zakon je takoer predvidio pokretanje ovog tijela u sluaju da mu ili ena ustvrdi da mu druga strana nanosi tetu i ciljano vri nepravdu. Zatim e mirovno vijee nadlenom sudiji prezentovati izvjetaj o svom vienju u vezi datog neslaganja i njegovih razloga. Ukoliko vijee predloi izmirenje, sudija nema pravo na ponitenje braka, a u situaciji da je njihov prijedlog ponitenje braka, tada e sudija ponititi brani ugovor i to e se smatrati neopozivom rastavom meu suprunicima. Zakon je detaljno obrazloio pitanje vjenanog dara (mehra) u sluaju rastave, uzimajui u obzir rezultat istrage, da li je nesuglasica izazvana od mua ili ene. Miljenje koje podrava ponitenje braka u sluaju neslaganja ustanovljeno je u mezhebu imama Ahmeda i Malika, dok imam Ebu-Hanifa i afija to ne prihvataju. Na zakon je prethodno navedeni stav prenio i utemeljio na osnovu miljenja hanbelijske i malikijske pravne kole, i dobro je postupio jer se brani ivot nee stabilizovati ako u njemu vlada nesloga i svaa, a da ne napominjemo koliko to ima loe posljedice na odgoj djece i njihovo ponaanje. Zatim, beznadeno je oekivati dobro meu suprunicima koji se ne vole i ma koliko razlozi nesloge bili mali ili veliki, bolje je prekinuti tu branu vezu. Moda im Allah dadne bolje brane drugove s kojima e ostvariti zadovoljstvo i smiraj.

10. NEHUMANI RAZVOD Svi prethodno spomenuti povodi za rastavu ili ponitenje braka prihvaeni su jer nas opa dobrobit prisiljava na to, nekada radi dobrobiti mua, a nekada radi koristi i dobra ene. Meutim nailazimo na dvije situacije u kojima se razvod eksplicitno karakterie kao nasilje i nehumanizam. Zakon je takoer razmatrao i ova pitanja: 1. da se mu u smrtnoj bolesti razvede sa svojom enom kako bi joj osporio pravo nasljedstva. Ovo je, bez sumnje, nepravda koju Allah Uzvieni ne doputa i ispravan ljudski karakter to sebi nee dopustiti. U vezi s ovim pitanjem uenjaci imaju podijeljena miljenja. Imam afija smatra da ako mu u smrtnoj bolesti da svojoj eni neopozivi razvod braka (talak bain), a zatim umre prije nego to istekne njen priek (iddet), ona nee naslijediti svoga mua jer tada neopozivi razvod prekida branu vezu, i kada je on umro, ona nije bila njegova supruga te stoga nee imati udjela u nasljedstvu. Ako je mu tim razvodom imao namjeru da joj ospori nasljedstvo, to je stvar za koju e ga Allah kazniti, ali ona ne utjee na formu i ugovore. Trojica imama dre da je pravedno da se takav mu kazni zbog namjere da oteti svoju suprugu, ali su se podijelili u praktinoj presudi. Imam Ebu-Hanifa je miljenja da e supruga naslijediti mua ako on preseli dok je ona jo u prieku od rastave (iddet), meutim ako istekne priek, a mu jo nije preminuo, tada ga nee naslijediti. Stav imama Ahmeda kae da e supruga naslijediti mua makar on umro i po isteku prieka, pod uvjetom da se razvedena supruga ne uda, a ako se uda, tada nee nita naslijediti od prvoga mua.

Imam Malik smatra da e supruga naslijediti svoga mua pa makar isteklo vrijeme prieka, pa i u sluaju da se uda za drugoga. Ovo je miljenje u potpunoj suprotnosti s miljenjem imama afije, dok su stavovi imama Ebu-Hanife i imama Ahmeda umjerenog karaktera. Na zakon je izabrao miljenje imama Ebu-Hanife, dok lino smatram prikladnije i blie pravednosti miljenje imama Ahmeda. Njegov stav je, fleksibilniji gledano na pravilo, da se u ovakvim situacijama prema prekritelju, tj. muu odnosimo suprotno njegovoj nakani. Tako e supruga naslijediti mua koji se s njom za vrijeme njegove smrtne bolesti ako se ne uda za drugoga. Ako se uda, tada e naslijediti svoga zadnjeg supruga i nema smisla da nasljeuje i prvoga; 2. druga situacija nehumanog i nepravednog razvoda jeste takva da mu da razvod svojoj eni bez ikakvog opravdanog razloga. Nekada je takva ena siromana ili stara i nema nade da e se ponovo udati pa je ovakav postupak prema njoj zaista grijeh i podlo ponaanje. Ranije se nije gledalo da se pravo ove ene ispotuje, te je u naem zakonu ostavljeno pravo sudiji da obavee mua, u ovom sluaju, na nadoknadu u korist supruge, srazmjerno stepenu nepravde koju joj je nanio. Ovo je novije naelo u naim zakonskim normativima, a preuzeto je, pretpostavljam, iz naloga erijata da se nekim putenicama daje otpremnina (mut'a) kao to je odjea kojom se odjeva, kada izlazi izvan kue, mada se to moe odrediti i u novanoj vrijednosti. Takoer je erijat pohvalio i podstakao na izdvajanje otpremnine drugoj kategoriji putenica za koje otpremnina nije obavezna kako bi svaka putenica dobila neto nadoknade od svoga mua. Otpremnina nije limitirana koliinski, niti vrstom, kako kau islamski pravnici, nego se to odreuje u skladu s obiajima datog podneblja, jer ju je Kur'an asni

opisao kao ''pristojna otpremnina'', a to se razlikuje od drave do drave, od vremena do vremena, i od linosti i osobenosti ena. Otuda je na zakon ustanovio ovaj erijatski princip ovlastivi sudiju da mua, koji daje razvod supruzi, obavee na nadoknadu koja e odgovarati visini tete i nepravde koju je razvodom uinio supruzi. Ovo je, bez sumnje, primjerna stavka u naem zakonodavstvu jer se time olakava teret i nelagodnost putenice, ali mu se moe zamjeriti to je visinu nadoknade ograniio na godinje izdravanje po isteku rastavnog prieka. Smatram da je bespotrebno ograniavati nadoknadu na godinje izdravanje. Ako je ustanovljeno da se mu nepravedno i nehumano razveo sa svojom enom, te da je njegova supruga obespravljena, zato ne obavezati mua na izdravanje putenice sve dok se ne uda, ako ima prilike, ili dok ne preseli na bolji svijet, ako je u poznim godinama?! Islamski zakoni zbog svoje pravednosti odbijaju da ovakva ostarjela ena kua gorinu siromatva i bijede do svoje smrti, a najbolje godine svoje mladosti provela je sa ovjekom koji se nije udostojio ispuniti obeanje i pokazati dostojanstvo kako bi ugled ove ene bio sauvan u zadnjim danima njenog ivota. REZIME Na osnovu navedenog moe se zakljuiti da islam, kroz instituciju koju je postavio za rjeavanje problematike razvoda braka, pridaje panju nunostima ivota i okolnostima ljudi u kojima oni ive u razliitim vremenima. Takoer je zatitio prava ene od anarhijskog razvoda braka, koji je vladao u predislamsko doba Arapa, gdje razvod nije bio ogranien brojem i vremenom, pravima i obavezama, kao to je to bilo kod onih naroda iji su vjerozakoni odobravali razvod braka. Uviamo da ena nije ostavljena na milost ovjeku kojem je dato pravo razvoda braka, nego je islam i eni ukazao na put spasa iz beznadenog i

komarnog braka do ugodnog i mirnog ivota. Islam joj doputa da u branom ugovoru uvjetuje da pravo razvoda pripadne njoj. Zatim joj omoguuje da se oslobodi brane veze uz pristanak mua, a da mu ona zauzvrat isplati materijalnu odtetu nastalu razvodom. Ovo pravo ena ostvaruje hul'om (razvodom uz nadoknadu). erijat joj otvara vrata sudilatva, da zatrai ponitenje braka u stanju kada vie ne moe ivjeti sa svojim suprugom. I u sluaju nehumanog i nepravednog razvoda od mua, islam eni garantuje prava koja njoj pripadaju, kao to smo vidjeli, te nam ne ostaje prostora za bilo kakav prigovor ili albu. Osim u situacijama kada mu nepromiljeno koristi njemu ostavljeno pravo rastave braka, no injenica je da ovo nijedan zakon na svijetu ne moe izlijeiti i odrediti preventivu da se tako neto ne desi. Sve se poslije ovoga oslanja na ulogu vjerskog odgoja, budnost svijesti i snagu moralnosti, a islam se upravo zalae da uzdigne muslimana u odgoju koji e ga sprijeiti da uini nepravdu ne samo supruzi nego svakom ovjeku; bio mu on blizak ili ne, bilo da se radi o domicilnom stanovnitvu ili strancima. A oni koji sumnjaju u ovo neka pogledaju statistike podatke o broju razvedenih brakova pa e se osvjedoiti da u vjerski odgojenim sredinama, u kojima nema neznanja, nepromiljenosti, obmana i nemoralnosti, gotovo i ne postoje razvodi. POLITIKA PRAVA U prvo vrijeme islama arapska ena, i pored prava koja joj islam daje izjednaavajui je s mukarecem, nije se bavila politikom problematikom. Nije nam poznato da se neka od ena sastala s ashabima u kui Benu-Saidovih po preseljenju Allahovog Poslanika, s.a.v.s., radi konsultovanja koga e izabrati za halifu muslimanima. Takoer ne znamo da su ene ikada sudjelovale s mukarcima u rjeavanju ovakvih pitanja, kao to nije zabiljeeno da se neki od prve etverice halifa, na poseban nain, sastajao sa enama kako bi ih konsultovao u vezi odreenih pitanja drave, kao to su to uobiavali initi s

mukarcima. Kroz cjelokupnu historiju islama ne moe se ustvrditi da je ena naporedo s mukarcem uestvovala u voenju dravnih poslova, kreiranju politike ili komandi vojske. Historijski navodi nam jedino ukazuju na injenicu da je Vjerovjesnik, s.a.v.s., uzeo prisegu od ena, a pritom se nije rukovao s njima. ene su se zavjetovale da nee Allahu sudruga pripisivati, da nee krasti, nee blud initi, nee ubijati55 svoju djecu, niti e muevima poturati tuu djecu, i nee se opirati naredbi Allahovog Poslanika, s.a.v.s., u dobru. Ova prisega je bila na dan oslobaanja Mekke, a slinu su prisegu dali i mukarci. Ko ustvrdi da prethodno spomenuti dogaaji ukazuju na uee ene muslimanke u politici zaista je premaio granicu objektivnosti i stavio je stvarne dogaaje u irealni kontekst. Ne poriemo da su neke ene ashaba izlazile s muslimanima u pohodima Allahovog Poslanika, s.a.v.s, sa zadatkom da previjaju ranjene i vodom opsluuju vojsku. Ashabijka po imenu Refida imala je svoj ator u kojim je sanirala rane borcima. Kada bi neki od muslimana bili povrijeeni u borbi, Poslanik, s.a.v.s., nareivao je da ih nose do njenog atora. Ovaj podatak, takoer, ne upuuje na upranjavanje politike od ene, ve govori o doprinosu ene na bojnom polju u domenu medicinskih usluga i opsluivanja vodom ili o doprinosu ena u nunim prilikama i u oruanoj borbi. Meutim, ovakvo uee ena u ratu nije sporno i erijatski tretman o njegovom doputanju je i dalje vaei. Nama je poznata veliina portvovanosti i truda koje je uloila muslimanska ena u zaecima islamskog poziva, kao to se u tome istie Esma, ki EbuBekra, te sestra Omera ibn el-Hattaba i druge plemenite ashabijke. Ovi svijetli primjeri ukazuju na utjecajnost ene u reformskim pokretima i potvruju nunost ukljuivanja ena u date pokrete, to je i do dan55

Neka arapska plemena su u dahilijjetu ensku novoroenad zakopavali ivu u pijesak, smatrajui njihovo roenje sramom i ponienjem, a nekada i muku, bojei se siromatva.

danas vaee stanovite. Ali se na osnovu toga ne moe zakljuiti da su ene uestvovale u politici, kako se danas, po aktuelnim standardima, shvata politiki angaman. Znamo da su ene za ivota Allahovog Poslanika, s.a.v.s, prisustvovale bajramskoj hutbi i da su dolazile sluati Vjerovijesnikove vazove i dersove odvojeno od mukaraca. No, i ova injenica ne potvruje sudjelovanje ena u politikom ivotu, a ko to zagovara uistinu uveliava dogaaje.Poznat je sluaj sa Aiom, r.a., majkom pravovjernih, kako je bila sauesnik u znanom okraju kojeg historija pamti kao ''Bitka oko deve'', gdje je Aia, r.a., vodila borbu iza zastora sjedei u nosiljci na svojoj kamili. injenica je da se Aia, r.a., pokajala zbog takvog istupa, a, s druge strane, dobila je verbalni prijekor od ostalih majki pravovjernih, jer njoj, u svojstvu supruge Allahovog Poslanika, s.a.v.s., kur'anskim ukazom nije dolikovalo da izlazi iz kue. Aia, r.a., tumaila je ajete koji joj osporavaju izlazak iz kue, i pogrijeila je, ali se ubrzo povratila i pokajala se zbog svog prijestupa. A s druge strane, Alija, r.a., ukazao je Aii, r.a., poast koja njoj i pripada, i uz obezbjeenje ju je dopratio do njene kue u Medini. S obzirom na prethodno, nemogue je postupak Aie, r.a., prihvatiti kao argument u korist postavke o sudjelovanju ena muslimanki u politici tog doba, to ipak prakticiraju pojedini umiljenici. Ovo je jedinstven dogaaj u kojem je Aia, r.a, zapazila svoju pogreku. Znamo da je u nekim periodima islamske historije upravu drave preuzimala ili vodila ena, kao u sluaju ederetud-Duri. Neke ene imale su utjecaja na vladavinu svojih mueva kao npr. Zubejda, supruga Haruna er-Reida. Ali i ovi sluajevi se mogu ocjeniti kao pojedinani i malobrojni. Ustvari, uplitanje tih ena u upravu drave nije bilo zbog njihovih politikih ambicija, ve preko opsjednutih emocija svojih mueva. Stoga, da se ustvrditi da ena muslimanka

nije sudjelovala u politici niti je bila sudionik u politikim dogaanjima muslimanske zajednice kroz historiju. Zato je to tako ako smo konstatovali da je islam uzdigao poloaj ene i izjednaio enu s mukarcem pred zakonom, te odagnao od ene predrasude i liio je poniavajueg statusa koji joj je bio dodjeljivan u raznim podnebljima i narodima? Ovdje se moramo prisjetiti vane injenice koja e nam rasvijetliti fenomen islama koji se moda prikazuje kao kontraverzan, da islam priznavajui prava eni i izjednaavajui je s mukarcem u pravima posjedovanja i raspologanja imovinom, kao i u svim drugim graanskim pravima, ipak smatra korisnijim za enu, za njenu porodicu i za drutvo, uope, da se ona posveti svojoj porodici. S tom nakanom je islam oslobodio enu bilo kakvog materijalnog izdravanja porodice, ostavljajui to u obavezu muu, iako je ena sposobna da kupuje ili prodaje i da upranjava bilo koju privrednu djelatnost. Takoer je obavezao oca da izdrava svoju kerku do njene udaje kako bi ona bila slobodna da ui kuanske poslove pod nadzorom majke. Tako da ena djevojka u kui svojih roditelja ima status uenice kuanskih umjetnosti: majka je poduava, a otac izdrava. Ovakvim mudrim poretkom islam je sauvao plemenitost i ast ene, ne osporavajui prava koja joj pripadaju. Ovim je islam sauvao i harmoniju porodice jer nije obavezao enu da materijalno, van kunog praga, privreuje za porodicu i bavi se poslovima koje rade mukarci. Kroz ovo moemo razumjeti zato ena muslimanka nije sudjelovala u burnom politikom ivotu tokom cijele historije muslimanskog drutva, iako je polagala pravo na to. Meutim, ena muslimanka razumjela je svoju stvarnu ulogu u ivotu, a to je da bude majka i kuanica. Slian su stav zauzele ene vajcarske, izborile su se za svoja prava i postale su ravnopravne s mukarcima, ali su odbile iskoristiti svoje pravo uea u politici jer im je vanije da se posvete svojoj djeci i domainstvu, nego da izgaraju u politikim problemima i raspravama.

ENA U POLITICI DANAS Meutim, ena muslimanka vie nije tako izdvojena u kui svoga mua, kao to je to nekada bilo, gdje se samo brinula o odgoju svoje djece i o stanju svoga mua, nego je, pod utjecajem zapadne civilizacije, ona ili pojedinci zadivljeni usmjerenjem Zapada, poela traiti dodatna politika prava koja uiva mukarac, i na koncu je i kod nas dobila pravo glasa na izborima i pravo poslanika u predstavnikim skuptinama.No, radi historijskih zapisa elim pojasniti kako ena nije ostvarila ova prava slobodnom voljom naroda, nego ih je stekla u periodu nepostojanja zastupnikog sistema i u periodu vojnih prevrata, odnosno u vremenu autokratske vladavine. Kako god da je stekla ta prava, ena je mogla birati i biti birana! Razmotrimo ta o tome kazuje islam? PRAVO GLASA Po prvi put je eni dato pravo glasa u naoj zemlji godine 1949., za vladavine Husnija ez-Zeima, nakon to je preuzeo vlast poznatim prevratom. Za njegove vladavine donesen je novi zakonik koji je nametnut narodu, u kojem se eni daje pravo glasa na izborima. Kada je te 49. godine poela s radom Osnivaka skuptina, koja je usvajala Ustav, zakljuili smo, nakon razmatranja razliitih stavova, da islam ne osporava eni pravo glasa, jer izbori su odabir predstavnika koji e zastupati interese naroda u zakonodavstvu i nadgledati djelovanje izvrne vlasti. Izbori su sistem opunomoivanja i zastupanja. Glasa odlazi do birakog mjesta i daje svoj glas za svoga izabranika koji e ga zastupati u predstavnikoj skuptini. Predstavnici e govoriti u ime glasaa i zalagati se za njihova prava. Islam ne zabranjuje eni da opunomoi nekoga ko e se boriti za njena prava i govoriti o njenoj volji kao pripadnici drutva. Jedini problem koji je dovodio u pitanje davanje eni prava glasa jeste to to e dolaziti do mijeanja mukaraca i

ena pri glasanju, te moe doi do povrede onoga to Allah zabranjuje ili otkrivanja onoga to je nareeno da se pokrije. Iz tog razloga naloeno je osnivanje posebnih birakih mjesta za ene da bi se izbjegao ovaj prijestup. eni je omogueno da izvri svoju obavezu, a pritom ne uini nikakav prijestup, i zatim se slobodno vrati svome domu. U Ustavu je 1950. godine potvreno pravo glasa ene, a u periodu Jedinstva voljom i nalogom vladara je dato eni pravo kandidature za Zastupniku skuptinu. Jedan se broj ena kasnije i kandidovao, ali nijedna od njih nije prola na izborima jer narod nije bio uvjeren u korist sudjelovanja ene u politici i zastupnitvu. Neke ene su u vremenu Jedinstva postavljene u Narodnu skuptinu, ali je to bilo preko volje naroda. PRAVO UEA U VLASTI ZASTUPNITVO Ako islamski principi ne spreavaju enu da izae na izbore i glasa, da li joj osporavaju da bude i predstavnik u vlasti? Prije nego to odgovorimo na ovo pitanje, trebamo se upoznati s prirodom zastupnikog angamana u vlasti, a on se u sutini svodi na: - zakonodavstvo, pri emu se donose i postavljaju zakonski normativi i ureuje dravni sistem; - kontrolisanje i nadzor; tj. kontrolisanje rada izvrne vlasti i nadziranje njenog ponaanja. Vezano za uee ene u zakonodavnoj vlasti, islam to eni nije zabranio jer je uvjetovano donoenje zakonskih normativa prije svega znanjem i poznavanjem stanja i potreba drutvene zajednice, a islam, upravo, daje podjedanako pravo uenja i izuavanja mukarcu i eni. Naa historija pamti mnoge ene uenjake u raznim znanstvenim oblastima: hadisu, fikhu, knjievnosti i sl.

A to se tie kontrolisanja i nadziranja izvrne vlasti, ova ovlast ne premauje granicu nareivanja dobra i odvraanja od loeg, a po islamu su mukarac i ena u tome ravnopravni. Allah je Uzvieni rekao: ''Vjernici i vjernice su zatitnici jedni drugih, nareuju dobro i od loeg odvraaju.'' Posmatrano kroz prizmu izreenog ne nalazimo u jasnim erijatskim tekstovima dokaz koji eni oduzima pravo uea u vlasti kao zastupnika u zakonodavnom i nadzornom tijelu. Meutim, ako ovo dilemu razmotrimo s drugog stanovita, zapazit emo da islam ne prua priliku da ena iskoristi ovo svoje pravo, ne da to ona nije sposobna obnaati, ve radi boljitka cjelokupnog drutva. Odgajanje porodice obavezuje enu da se u potpunosti preda tome i da to ni radi ega ne zapostavlja. Mijeanje ene s mukarcima koji joj nisu ua rodbina zabranjeno je, a tee je od toga osamljivanje s takvim osobama. Takoer, otkrivanje tijela, osim doputenog, tj. lica i aka, zabranjeno je eni osim pred mahremom, osobama s kojima ne moe stupiti u brak. Putovanje ene van mjesta njenog prebivallita, islam zabranjuje, osim ako se radi o pratnji mahrema. etiri spomenute injenice koje potvruju erijatski tekstovi oteavaju, da ne kaemo ine nemoguim, uee ene u zastupnikom vladajuem tijelu. Zastupniki angaman podrazumijeva odsutstvo od kue vei dio dana. Tu je neizbjeno mijeanje i boravak s mukarcima u odvojenim prostorijama van parlamentarne sale. ena e biti primorana otkriti svoje ukrase i dio tijela kojeg je Allah zabranio da ona pokazuje. Takoer e morati putovati bez mahrema, naroito ako nije iz prijestolnice, a moda e trebati putovati i u inozemstvo radi prisutstva na parlamentarnim kongresima. Za ovakve prijestupe musliman se ne usuuje da ih ocijeni opravdanim ili doputenim. ena, po svojoj prirodi i sposobnostima, moe obnaati zastupniku

funkciju, ali zbog prirode zastupnikog angamana i onoga to ova zadaa podrazumijeva zapast e u haram i islam to eni nee dopustiti. S druge strane, jasno je da islam u svom zakonadavstvu na prvo mjesto postavlja ope interese, i, shodno tome, odobrava postupke i stvari koji idu u prilog opeg interesa, a sve to nije u korist opeg interesa islam zabranjuje i na to upozorava. Ako elimo razmotriti ulogu ene kao zastupnika u vlasti, gledano kroz prizmu opeg interesa, konstatovat emo da ta pojava donosi mnogo vie tete od prividnih koristi. Od tetnih posljedica jesu zapostavljanje porodice i odgajanja djece te remeenje kunog mira stranakim nadmetanjima. itali smo o dogaajima u vezi zadnjih amerikih izbora i o tome kako je supruga ubila mua jer je bila arki simpatizer kandidata jedne stranke, a njen se mu opredijelio za drugu stranku. Angaman ene u politici je nesagledivi problem, to nee osporiti nijedan objektivan analitiar, jer je ena jako emotivna i podlona je promotorskoj slatkorjeivosti, dok su ljepota i ukus presudan faktor pri odabiru izbornih kandidata. Ovome moemo dodati i pretpostavku da upravo ena, kandidatkinja za zastupnitvo, bude lijepa pa da tu blagodat upotrijebi kao oruje za pridobijanje naklonosti glasaa. I samo onaj ko je iskusio teret predizborne kampanje i napore kojima se izlau kandidati pri obilasku glasaa u njihovim selima i kuama, te kako naporno rade i dan spajaju s noi, samo taj moe pretpostaviti napor i teret kojem e se izloiti ena koja se kandiduje kao zastupnica naroda u vlasti. Ne elim podsjeati na ono to se dogodilo na birakim mjestima u Damasku pri drugom krugu izbora 1957. godine, gdje je dolo i do fizikih okraja, verbalnih vrijeanja i potvora ednih i estitih ena od simpatizerki jednog kandidata, to je izazvalo i policijsku intervenciju. Ovakva su deavanja zagovornike

sudjelovanja ene u politici dovela do kajanja i preispitivanja stava. Ne namjeravam dogaaj iznositi s pojedinostima, ve elim podsjetiti ene koje se namjeravaju kandidovati na zastupnikim izborima da kandidaturu ne smatraju lahkom i jednostavnom. Osuda na teke fizike poslove je mnogo laka od obaveze kandidata da udovolji i odgovori eljama i zahtjevima biraa. Pitanje je da li priroda ene sve to moe podnijeti ili ena smatra da je dovoljno istupiti s kandidaturom i time osigurati uspjeh? Zatim, ta emo uiniti s majinstvom? Hoemo li zastupnici u vlasti osporiti pravo da bude majka? To bi bilo nepravedno prema njoj i njenoj prirodi, i nepravedno prema drutvu. Ili emo joj dopustiti tromjeseno trudniko bolovanje kao prosvjetnim i drugim radnicama, pri emu bi obustavili njene zastupnike aktivnosti. Hoemo li joj dopustiti odmor u danima trudnikih elja, koji mogu potrajati i do dva mjeseca, a njeno ponaanje u ovim je danima nestabilno i najee je praeno napetou i depresijom? Koliko joj dana poslije svega ovoga preostaje za rad, a parlamentarna zasjedanja mogu biti i u periodu njene odsutnosti. Ne razumijem kakvu to korist narod dobija uspjehom nekoliko ena u parlamentarnom zastupnitvu? Da li to ene ine stvari za koje mukarci nisu sposobni? Rjeavaju li to pitanja pred kojima su mukarci ostali nemoni? Jesu li one tu da bi traile svoja prava? Ako su to prava koja im garantuje islam, pa svaki ovjek je pozvan da ih brani i zalae se za njih. A ako su to prava koja islam ne prihvata, onda im narod nee dati podrku jer narod voli i potuje svoju vjeru. Odgovaraju da je to u interesu potvrivanja digniteta ene i kako bi se ona osjeala ravnopravnim ljudskim biem. Namee nam se pitanje, zar bi spreavanje sudjelovanja ene u vlasti znailo da je ona bez asti i da nije ravnopravno ljudsko bie? Ne stoji li u naem ustavu da je nekim pojedincima zabranjeno politiko angaovanje, kao uposlenicima vojske, naprimjer. Da li to moemo protumaiti da su oni s manje asti ili ljudskosti od onih koji se bave politikom?

Nije li, po naem zakonodavstvu, zabranjeno uposlenicima u dravnom sektoru da se bave privatnim biznisom. I da li to znai da su oni nesposobni za tu djelatnost? Interes drutva ponekad zahtijeva da odreene grupacije uposlenika obavljaju samo jednu ogranienu djelatnost, ali to ne znai minimiziranje njihove asti ili prava. Pa zato ne bi zabrana eni da se bavi politikom bila od interesa za prosperitet zajednice, kao to je interes zajednice da se vojnik usredsredi samo na odbranu domovine, a ne i na politiku! Je li to odgajanje porodice manje vano po zajednicu od odbrane domovine ili od dobro ureene dravne administracije? ISKRENA RIJE Budimo iskreni i otvoreni u razmatranju ove dileme. Ne bojim se optubi da sam zaostao, konzervativan i nehuman prema eni, koliko mi je vano da iznesem svoje miljenje slobodno i da ukaem ummetu kojem pripadam na neke pogreke u vezi ovog pitanja. Pitanje angaovanja ene u politici jeste problem koji nam je dopremljen sa Zapada, mada je i Zapad ovo pravo eni dodijelio stotinjak godina nakon svoje renesanse, zato elim da se zapitamo: Kakav je bio rezultat ovog iskustava na Zapadu? Prva stvar, koju e zapaziti svaki istraiva ovog pitanja, jeste opadanje iz godine u godinu broja zastupnica u parlamentima. To znai da su zapadnjaci, poueni iskustvom, zakljuili da davanje prava eni na uee u politici nema stvarne koristi, ako ve nije unitilo porodinu kohezivnost. Ili su i same ene poele odustajati od ove nezahvalne djelatnosti.

Drugo moje zapaanje prilikom etiri posjete Evropi, u kojoj sam proveo vie mjeseci, jeste injenica da se ne osjea nikakav utjecaj ene u politici, openito, niti u zastupnikim domovima, posebno. Posjetio sam britanski Donji dom i bio sam gost jednog dueg zasjedanja pa nisam primijetio niti jedne zastupnice, sve su bile odsutne! Tree zapaanje jeste da vajcarska ena do danas svojevoljno odbija upotrijebiti svoje pravo na politiki angaman. Svaki put pri ispitivanju enskog javnog mnijenja 95% ena odbija iskoristiti ovo pravo, mada je vajcarska iz reda najrazvijenijih i najmodernijih zemalja danas. Njihove se ene ne proglaavaju zaostalim, konzervativnim niti da su zadovoljne lancima i okovima. Meutim, neke nae modernizovane ene optuuju svoje sugraanke tim pogrdnim nazivima, samo zato to se ove izjanjavaju protiv sudjelovanja ene u politici. Stoga, bez imalo ustruavanja, izjavljujem da islam s velikim prezirom gleda na enino bavljenje politikom, da ne kaem da to i zabranjuje. Ne osporava to zbog nesposobnosti ene za tu djelatnost, nego zbog socijalnih tetnosti koje time nastaju. Politiki angaman enu primorava na javno krenje islamskog kodeksa ponaanja i etinosti te naruava porodinu harmoniju i oduzima pravo eni da se na miru stara o svojoj porodici. SOCIJALNO-DRUTVENI STATUS PRAVO NA OBRAZOVANJE U posljednjim stoljeima kod nas je obrazovanje bilo eni uskraeno, iako islam mukarce i ene podjednako podstie na izuavanje i traganje za znanjem. Ne postoji validan tekstualni dokaz kojim islam eni zabranjuje obrazovanje, a spominjali smo da naa historija obiluje stotinama ena uenjaka, knjievnika,

muhadisa koje su upamene po svojoj obrazovanosti, a o njima moemo vie proitati u biografskim enciklopedijama. Prisjeam se biografije Fatime, kerke ejha Alauddina Semerkandija, hanefijskog pravnika i autora Tuhfetul-fukeha (umro 538. god. po Hidri). Fatima je bila vrstan poznavalac fikha, a njome se oenio uenik njenog oca ejh Alauddin el-Kasani (umro 587. god. po Hidri), autor El-Bedaia u kojem je prokomentarisao djelo svoga uitelja, pa su govorili: Prokomentarisao je Tuhfu pa ga je uitelj oenio svojom kerkom. Fatima je tako poznavala fikh da bi ispravljala svoga mua kada bi u neemu pogrijeio. Na pisanim fetvama njenog oca bio je i njen rukopis, a kada se njome oeno El-Kasani, na fetvama se pored oevog i muevog rukopisa nalazio opet i njen rukopis. Nema sumnje da je neobrazovanost muslimanke u posljednjim stoljeima muslimanske historije imalo velikog utjecaja na opu stagnaciju muslimana jer neobrazovane majke nisu mogle odgajati i podizati obrazovane sinove. Zato je i bio izraz pozitivnog preporoda da irom otvori vrata obrazovanja muslimanskim djevojkama kako bi porastao broj obrazovanih supruga i majki. U obrazovanju muslimanskih djevojaka uoljivo je da se one obrazuju po jednolinom programu koji se prezentuje i mukarcima, to je velika pogreka, jer je djevojka po okonanju kolovanja u potrebi za drugaijim iskustvom od onoga koje je nuno za mukarca. Djevojka je po svojoj fizionomiji pripremljena da bude majka i supruga to iziskuje da naui stvari koje e joj koristiti u buduem ivotu. U naoj zemlji osnovano je nekoliko kola za enske djelatnosti, i od velike je koristi da se podigne to vie kola slinog edukativnog koncepta te da se nastavni programi ojaaju osnovama kuanskog odgoja kako bi djevojke stekle iskustva koja bi im garantovala uspjeh u novom ivotu.

PRAVO NA ZAPOSLENJE U prethodno izloenom kazao sam da islam eksplicitno zabranjuje da ena upravlja dravom i pojasnili smo mudrost te zabrane, a isti tretman vai i za sve druge veoma odgovorne poslove. Svi drugi poslovi, pored gore spomenutih, doputeni su eni zbog njene fizikopsihike sposobnosti, s tim da to mora odgovarati kriterijima islamske etinosti. Nekorektno je da radna obaveza sprijei enu u obavljanju njenih majinskih dunosti i kuanskih obaveza. Neopravdano je da se slubenica mijea s mukarcima i otkriva dijelove tijela i ukrase koji su zabranjeni. Nedopustivo je da slubenica bude sama s mukarcem u jednoj prostoriji ili s vie mukaraca te padne u grijeh osame, koju vjera strogo zabranjuje. Ovo su erijatski nalozi za rad ene, a ako to pogledamo sa socijalnog stanovita, potvreno je, bez imalo sumnje, da upoljavanje ena u dravne slube suuje uobiajeno polje djelatnosti mukoj populaciji. Svjedoci smo pojave nezaposlenosti visokoobrazovanih mukaraca koji vrijeme provode na ulici ili u kafanama, a u isto vrijeme dravne institucije preplavljuju uposlenici enskog spola. Upoljavanje ena na mjesto mukaraca jeste praksa koju ne opravdava opedrutveni interes. Ako bi se radilo o pomanjkanju mukog strunog kadra za radna mjesta u dravnim slubama, tada bi imali opravdanje za upoljavanje ena. Meutim, da enu odvojimo od kue i uposlimo je u dravnu slubu, a omladincu uskratimo za njega uobiajeno radno mjesto u dravnoj slubi te ga uputimo kui ili prepustimo ulici ili kafani, zaista je to poremeaj standarda

vrijednosti, unitavanje drutva i voenje zajednice ka rasulu i socijalnim krizama. injenica je da su uposlenici nekih dravnih institucija gotovo sve ene. Da bi se uvjerili u to, dovoljno je po zavretku radnog vremena stati pred izlaz te institucije i gledati u skupine djevojaka koje naputaju radna mjesta i bit ete zaueni onim to vidite. Dokazano je da ena u slubenim aktivnostima postie dvostruko slabije rezultate u odnosu na mukarca. Ovo je obznanio egipatski predsjednik odbora uposlenika u dravnim slubama u svom prologodinjem izvjetaju. Takoer je dokazano, ukoliko se na radnom mjestu nau dvije slubenice, da vei dio radnog vremena provedu u privatnom razgovoru koji nema nikakve veze s radnim zadacima niti je od opeg drutvenog interesa. Ovim povodom su mnoge dravne institucije obustavile upoljavanje ena, iako su prije toga podsticale na njihovo upoljavanje. Primjetit emo jednu od najkorisnijih intitucija za dravu kako vie godina ne zapoljava djevojke, nakon uvjerenja da mukarci privreuju vie. Ministarstvo inostranih poslova je u periodu Jedinstva odbilo upoljavati ene nakon to se potvrdilo da od toga nema koristi, osim velikih materijalnih izdataka i uzaludnog troenja vremena. Ovome treba dodati i prisne odnose koji nastaju u kabinetu izmeu djevojke slubenice i njenog, najee oenjenog, kolege, koji ima i djecu, pri njihovoj zajednikoj slubi. U novinama se moglo proitati mnogo albi u vezi ovoga problema. Uzimajui u obzir sve reeno, uvjerit emo se da nema potrebe za velikim upoljavanjem ena u dravne slube, osim to time dokazujemo nae imitiranje Zapada elei da oni zapaze na razvoj i napredak, i to e takvi postupci, valjda, podii na ugled kod njih.

Stvarno stanje pokazuje da je ovo besmisleno rezonovanje koje izaziva veliko uenje. Prosperitet i ugled naroda nee se postii protjerivanjem mladia iz dravnih slubi i upoljavanjem djevojaka na njihova mjesta. To se mjeri dosegom razboritosti naroda, njegovom ambicioznou, idejama koje snuje i snagom koju posjeduje. A da li nas upoljavanje ena u dravnim slubama pribliava ovim vrijednostima?! Ovo pitanje upuujemo rukovodiocima dravnih institucija, zagovornicima upoljavanja ena i djevojaka, pogotovo. ena moe dati veliki doprinos u nekim dravnim institucijama, kao npr. u bolnicama, u kolama za mlau djecu, u srednjim kolama za djevojke te u razliitim drutvenim poslovima u kojima poluuje velike rezultate. Ovo nas obavezuje da pozovemo odgovorne predstavnike da vrata upoljavanja ne budu irom otvorena za ensku populaciju, nego da usmjere upoljavanje ena u one djelatnosti u kojima samo one mogu uspjeti. Pred nama je irok izbor tih djelatnosti u kojima moemo iskoristiti nadarenosti i sposobnosti ene koje joj je darovao Stvaralac. POSAO ENE IZVAN KUE Ko je imalo upuen u islamsko pravo nee sporiti da su poslovni ugovori ene validni i ne iziskuju odobrenje staratelja ili mua, to napomenuli u uvodu ovih studija. Niko ne porie da ena moe raditi i privreivati za svoju egzistenciju ako nema svoga staratelja, mua ili nekog roaka koji bi je izdravali, a i dravna blagajna ne ispunjava svoju obavezu. Takoer, ako bi otac, koji je obavezan izdravati svoju kerku do njene udaje, pristao da ona privreuje, da kroji, naprimjer, kako bi se izdravala, tada bi s njega spala obaveza izdravanja i ona bi se morala starati o sebi. smo prethodno

Ibn-Abidin u svojoj Glosi (3/621), na Ed-Durrul-muhtar kae: ''El-Hajr erRemli navodi da e se djevojka lino starati o sebi ako nekim zanimanjem, krojenjem ili tkanjem, moe zadovoljiti svoje materijalne potrebe. Otac nee biti obavezan izdravati je, osim u sluaju ako njeno privreivanje nije dovoljno za njene potrebe, tada e otac namiriti samo manjak. Meutim, pravnici naeg mezheba nisu ovo iznijeli, iako u njihovim stavovima ne nalazim niega to bi ovo osporilo. S tim da djevojku nije doputeno unajmiti, ali to ne znai da se ona ne moe privoliti na izuavanje nekog zanata.'' Hoe se kazati da djevojku nije doputeno iznajmiti da radi ili opsluuje vlasnika posla jer e se ovaj u poslu osamljivati s njom, a vjera to zabranjuje. Ali, u tom sluaju, otac je moe povjeriti nekoj eni koja e je poduiti nekom korisnom zanatu. Ovdje ne govorimo o eni koju socijalna situacija prisiljava na privreivanje izvan kue jer to je, bez dvojbe, doputeno pod uvjetom da se ispotuju islamski principi ponaanja pri radu. ena se ne smije osamljivati s mukarcem, ne smije pokazivati i otkrivati svoje ukrase i zabranjeno joj je da svojim govorom ili pokretima izaziva mukarce. Ovdje razmatramo privreivanje ene openito koja ostavlja svoju porodicu i djecu, ako je majka, ili roditeljsku kuu, ako je djevojka, i odlazi na posao, iako na to nije primorana, jer postoji staratelj koji je izdrava i titi je od poniavajue potrebe privreivanja van kue i tereta poslovanja. U vezi ovoga pitanja nailazimo na dva filozofska stajalita, a svako od njih ima jasan utjecaj i trag u drutvu. 1. Filozofija islama zasnovana na naelu da se djevojka i ena uope ne obavezuju na rad kako bi stjecale za linu egzistenciju. Islam obavezuje njenog oca, mua ili brata, naprimjer, da se stara o njoj, a ona e svoje vrijeme posvetiti majinstvu ili branom ivotu. Rezultati ovakvog poretka su jasno uoljivi na ureenju porodice, odgoju djece i zatiti ene od

mukih obmana i spletki, i ovim ugled i ast ene ostaju neoskrnavljeni u drutvu.
2. Zapadna filozofija, koja zagovara da djevojka po navretku punoljetstva,

najee sedamnaest godina, gubi pravo na izdravanje od roditelja ili roaka. Potrait e sebi posao od kojeg e ivjeti i sakupljati otpremninu za udaju, koju e predati svome buduem muu. Poslije udaje e takoer privreivati zajedno s muem i izdravati porodicu, a kada ostari, nastavit e raditi ako je za to sposobna, pa makar njen sin bio iz reda najveih bogataa. Posljedice ove filozofije jesu jasne i vidljive na Zapadu u to sam se lino uvjerio. O tome smo itali u djelima zapadnih mislilaca, a u posljednje vrijeme osjeamo ih i u sve glasnijim negodovanjima zapadne ene, to ete proitati u dodacima ove studije. Najvee posljedice ove materijalistike filozofije jesu nipodatavanje vane uloge koju ena ima u ivotu, te preputanje ene mukoj seksualnoj pohlepi zarad kore hljeba. Ona iskoritava enu i optereuje je preko njenih mogunosti, za nju odreenog prirodnog tereta trudnoe i poroaja, te vodi ka rastakanju porodice i odgoju narataja daleko od roditeljskog nadzora. Mnogi iz nae zajednice koji u korak pokuavaju pratiti zapadnu civilizaciju, pozivaju na obavezu otvaranja vrata zapoljavanja za ene ravnopravno s mukarcima. Ali isti su obmanjeni smatrajui da se ravnopravnost spolova ne moe uspostaviti drukije osim na ovaj nain, i mislei da je tajna zapadnog napretka u tome to se i ena zajedno s mukarcem bori za egzistenciju i nosi jednake odgovornosti kao i mukarac. Jednom prilikom sam o ovome polemisao sa studenticom koja je pored studiranja radila kao daktilografkinja u nekom trgovakom uredu, a nije imala

potrebe za radom. Kazala mi je: ''Ja radim da bih osjeala svoju ljudskost.'' Odgovorio sam joj da posao nema nikakve veze s tim da li se neko osjea ovjekom ili ne. Puno je onih koji rade, a ne osjeaju se ljudskim biima. A imamo i onih koji ne privreuju rukama, nego umnim sposobnostima, a osjeaju ljudskost vie od drugih i vie je cijene. Naveo sam joj primjer vojnika i dravnog slubenika. U veini zemalja svijeta, po zakonima odbrane, ovim dvjema kategorijama radnika zabranjeno je obavljanje druge djelatnosti kako bi mogli odgovoriti svojim vanim drutvenim pozivima, a koji su za drutvo mnogo vrjedniji od njihovog upranjavanja neke druge fizike djelatnosti. Da li njihovo spreavanje da se bave trgovinom ili nekim drugim poslom znai da je njihova ljudskost povrijeena? Da li slubenik, poevi od predsjednika drave pa do posljednjeg uposlenika, okruen papirima koje razmatra i potpisuje ih, osjea da mu je uskraena ovjenost? Studentica je povnovo progovorila: Ne elim biti na teretu mome ocu, ve hou da ivim od rada svojih ruku! Rekao sam joj da slubenik i vojnik, koji uzimaju svoju plau iz dravnog budeta svakog prvog u mjesecu, ne osjeaju da su na teretu dravi, ve asno i s ponosom uzimaju ono to su zaradili, jer oni obavljaju plemenitu drutvenu obavezu. A i ti, dok si u kui svojih roditelja prije udaje, uei se kuanskim poslovima i voenju porodice nakon udaje, zaista obavlja plemenit posao za drutvo. Dok si u koli, od iskrenih uitelja, koji su ti u poloaju roditelja, praktino ui o domainstvu. I kada se to djevojka koja odlazi u kolu stidjela jesti u kui svojih roditelja? A nakon udaje ti odmah otpoinje privreivati u kui i kuanski poslovi ti oduzimaju svo vrijeme, pa moe li se rei da si kao takva na teretu svome muu? Ili e ti privreivati van kue i obavljati poslove moda i tee nego one koje obavlja tvoj mu? Hoe li ostaviti kuanske

poslove da bi radila vani? Ili e obavljati i jedan i drugi posao? Ako ostavi kuanske poslove da bi radila vani, zaista je to remeenje ivotnog poretka i pronevjera povjerenja kojeg ti je Allah dodijelio. Ako se prihvati oba posla, to e te izmoriti i nee to moi podnijeti. Time e sebi natetiti i uiniti neprocjenjivo nasilje. Kada ti je islam dodijelio ulogu majke i odgajateljice, a tvoga mua ili staratelja obavezao da te izdrava, on te je zatitio od izgaranja i tereta rada kojim nisi obavezna. Da li se sva ova panja, po tvom vienju, pretvorila u ponienje i nipodatavanje? Neutoljiva elja koja se pojavljuje u naem drutvu za radom ene izvan kue samo je slijepo oponaanje Zapada. Zadatak ene jeste da podnese sve ono to je podnosila i zapadna ena na ovom putu i da prihvati sve konsekvence zapadne filozofije u vezi s ovim pitanjem. Njena je zadaa da se materijalno osigura za ivot i kolovanje poslije navretka petnaeste ili esnaeste godine. Potrebno je da radi mnogo kako bi sabrala ono to e ponuditi svome buduem muu kako bi je on prihvatio. Zatim e nastaviti zajedno s njim da se brine o sebi, porodinoj kui i djeci i bit e joj to u obavezi sve do ezdesete godine ukoliko u dravi postoji sistem za socijalnu solidarnost koji preuzima na sebe obavezu izdravanja osoba iznad te dobi. U protivnom, ena e tegobno privreivati sve do svoje smrti i nema pravo traiti bilo kakvu pomo od svoga oca ili brata. Na eni je da traga za bilo kakvim poslom, bez obzira gdje ga pronala, bilo to u dravnim institucijama, privatnim kompanijama, trgovakim komorama, u velikim skladitima, kao prodavaica ili raunovoa. Da raznosi novine, pere ulice, da radi kao ista cipela na trgovima ili ulini komunalac. Da prodaje vozne karte na stajalitima ili u prevoznim vozilima, da isti javne klozete i autobusne stanice. Ili da bude noni uvar velikih zgrada ili da vozi taksi. Da radi u tvornici eljeza ili graevinskog materijala, da nosi velike sanduke u laboratorijima. Jednom rijeju, da radi sve to radi mukarac, a ove poslove obavlja ena u svim zemljama Evrope i Sovjetskog saveza.

Ukoliko ena u naem drutvu eli privreivati van kue, iako sada obavlja samo lahke poslove, neka oekuje vrijeme kada e biti angaovana i teim zadacima kao i zapadna ena, jer stvari dolaze postepeno. Ideja o ravnopravnosti spolova cilja da ena obavlja sve poslove koje obavlja mukarac. RASTAKANJE PORODICE KAO REZULTAT ZAPOSLENOSTI ENE Ostavljajui eni mogunost da radi izvan kue, to je za nju u poetku veoma privlano, prijeti nam opasnost rastakanja porodice i neobuzdanog i nekontrolisanog odrastanja djece, jer ena kasnije zapada u vrtlog posla na koji se ne moe aliti i osjea se mnogo liberalnije u odnosu na kuno okruenje, a takvo stanje pribliava nas cijepanju drutva i njegovom nestanku. ALBE I NEGODOVANJA ZAPADNJAKA Nemojte misliti da su zapadnjaci zadovoljni stanjem u kojem se nalazi ena i zapadnjaka porodica nakon zapoljavanja ene. Skupina njihovih mislilaca se krajem prolog stoljea poela aliti i upozoravati na pogubnosti koje su rezultirale iz ovakvog odnosa prema eni, nagovjetavajui skoro propadanje njihove civilizacije. U vezi s tim navest emo neke njihove izjave. Poznati naunik, osniva moderne sociologije Ogist Komt u svojem djelu ''Politiki poredak'' iznosi sljedee: ''Ako ene nekada i postignu materijalnu ravnopravnost s mukarcima za koju se bore oni koji zagovaraju da brane interese ena, ali bez njihove elje, zaista e ena izgubiti svoju socijalnu zatitu srazmjerno njihovom moralnom padu, jer e ena ravnopravna mukarcu u veini poslova biti primorana na okrutno svakodnevno rivalstvo za to nisu

sposobne. Istovremeno e se zamutiti primarni izvori meusobne ljubavi i potovanja.''56 Kada je gospoa Hirkor, poznati borac za enska prava, uputila pismo Prudonu, socijalistikom filozofu, traei njegov stav o statusu ena, pojanjavajui mu da su ene spremne procijeniti svoje sposobnosti i lino starati o sebi, on joj je, po zapisima iz svoje knjige ''Inovacija sistema'', odgovorio kratko, rekavi: ''Napori kojima se izlau ene upuuju nas na bolest koja je zavladala ovim spolom.'' Zatim je argumentovao svoj iskaz naunim injenicama, dodajui: ''Ukoliko ena bude usmjeravana po uzoru kojeg zagovara (tj. gospoa Hirkor) i izjednai se s mukarcem, uistinu e uivati potinjeni, suanjski, socijalni status.'' 57 Filozof Dul Simon u ''Godinjaku'' (18. tom) kae: ''ene su postale krojaice, daktilografkinje itd. i vlade ih koriste u svojim radionicama. Ovim zanimanjima one zarauju malu sumu novca, ali zauzvrat rue temelje svojih porodica. Istina je da mu ima koristi od zarade svoje supruge, ali njegova mogunost da privrijedi vie biva skuena zbog konkurencije ena. ... Neke su ene vie uznapredovale pa su raunovoe, rade u trgovakim centrima ili ih vlada upoljava u prosvjeti. Mnoge od njih rade u potama, na telegrafskim centralama, u eljeznici ili bankama. No ove su ih slube sasvim odvojile od njihovih porodica.''58 Ogist Komt u svojoj knjizi, koju smo prethodno spomenuli, kae: ''Obaveza je mukarca da izdrava enu, to je prirodni zakon za ljudsku zajednicu. Ovaj zakon odgovara temeljnom nainu ivota ene kojeg ona provodi u kui. Ovo obavezivanje (mukarca da izdrava enu) slino je obavezi stalea radnika da
56 57

Ferid Veddi, Dairetu mearif, 8/605-606. Isto, 8/605-606 58 Isto, 8/606.

izdrava stale ideologa, da bi se ovi svom snagom mogli predati izvrenju svoje primarne zadae. Mada je obaveza jaeg spola (mukarca) prema ljepem spolu mnogo svetija, stoga to enska zadaa zahtijeva boravak u kui, za razliku od obaveze prema ideolozima jer je ona samo vid solidarnosti, dok je obaveza prema enama pojedinana.'' Zatim dodaje: ''Drutvo je obavezno osigurati ivot svake ene koja nema mua ili rodbine, iz razloga to ona ne moe izbjei ovisnost ili zbog nune moralne uloge koju obavlja. Kroz ovo moe osjetiti stvarno poimanje ljudskog napretka. ivot ene mora ostati u kui koliko je to mogue i ena se mora osloboditi svakog javnog posla kako bi dostojno mogla izvriti svoju ivotnu ulogu.''59 Gijom Feriro, istraiteljica stanja i razvoja ovjeka u ''Godinjaku'' (18. tom) iznosi: ''U Evropi nalazimo veliki broj ena koje obavljaju teke muke poslove i izbjegavaju sklapanje braka. Za njih slobodno moemo kazati da su trei spol, tj. ne pripadaju mukom niti enskom spolu.'' Zatim nastavlja izlagati: ''Demografi prognoziraju lo kraj nakon alarmantnog stanja koje je u sukobu sa zakonima prirode. Pozivi ena na rivalstvo s mukarcima uinili su da neke od njih padnu na teret dravi jer ne nalaze posla i ako se stanje ne promijeni, uistinu e dovesti do velike socijalne krize.''60 Dul Simon je rekao: ''ena mora ostati ena! Samo takva moe biti sretna i drugome poklanjati sreu. Na nama je da poboljamo status ene, ali ne da je mijenjamo. Budimo oprezni da one ne postanu mukarci jer bi time ene izgubile puno, a mi bi izgubili sve. Priroda je sve lijepo uredila. Na nama je da je izuimo i nastavimo uljepavati, i budimo oprezni od svega to udaljava od njenih zakona i primjera.''61

59 60

Ferid Veddi, Dairetu mearif, 8/613-614. Isto, 8/616. 61 Isto, 8/616.

Publicista Ana Rord u lanku kojeg je objavila u novinama ''Eastern Meal'' (10.05.1901. god.) kae: ''Da nae djevojke rade u kuama kao sluavke, bolje je i manje je tetno negoli da rade u radionicama, gdje e se umazivati neistoom koja e joj zauvijek unititi mladost. Kamo sree da su nae zemlje kao zemlje muslimana. U njima je ednost, istota i ponos odjea sluavki i robova. Prema njima se postupa kao prema kunoj eljadi i ponos im se ne dovodi u pitanje. Sramno je za sve zapadnjake zemlje da doputaju svojim djevojkama da se mijeaju s mukarcima i padaju u nemoralnosti. Zato ne teimo rjeenju koje bi nae djevojke uinilo da rade posao koji odgovara njihovoj prirodi, kuni posao, a muke poslove prepustimo mukarcima da bi se tako sauvala njena ast.''62 Dul Simon u francuskom ''Godinjaku'' rekao je: ''ena koja radi van kue obavlja posao obinog radnika, ali ne obavlja posao ene.''63 Ovo je stanje zapadnjaka pri kraju prolog i poetkom ovog stoljea64, a zatim stanje porodice biva jo teim kao posljedica sve veeg zapoljavanja ena. Poznato je da je Hitler pri kraju svoga ivota dodjeljivao nagradu svakoj eni koja bi napustila posao i vratila se porodici, a isto je postupao i Musolini. U posljednje vrijeme zapaeni su iskazi i aljenja zapadnih mislilaca za raspadanjem porodice u njihovom drutvu. Pokrenuta su mnoga istraivanja da bi se iznalo rjeenje ovog problema i gotovo se sva ispitivanja slau da je kljuni problem ovakvog stanja odlazak ene iz kue da bi radila vani. Savremeni filozof Bertrand Rasl rekao je: ''Raspad porodice dogodio se usljed upoljavanja ene u javnim poslovima. Istraivanje dokazuje da ena odbacuje uobiajene moralne norme i odbija ostati vjerna jednom ovjeku ako se ekonomski osamostali.''65
62 63

Reid Rida, El-Menar (asopis), 4 tom, 486. str. Mustafa el-Galajini, Islam i civilizacija, str.199. 64 Autor ovdje misli na XIX i XX st. jer je ovo djelo nastalo 1962. god. (primj. Z.H.) 65 Kurd Ali, Islam i arapska civilizacija, 2/92.

Za vrijeme boravka u Londonu, 1956. godine, upitao me jedan engleski profesor kako islam gleda na zapadnu kulturu? Odgovorio sam: Uzimamo iz nje ono to je najbolje, a ostavljamo ono to je loe. Zatim je uzvratio: ''To je nemogue, kultura ne prihvata diobu. Navest u vam primjer. U Evropi je poetkom industrijskog doba poela slabiti porodina harmonija jer je ena poela raditi u tvornicama, to je neminovnost, i tako je dolo do rastakanja porodica. Uzvratio sam mu da raspad porodica nije uzrokovan industrijalizacijom, ve izvoenjem ene iz kue. A to ste uinili iz dva razloga. Prvi je psiholoki jer elite vidjeti enu pored vas na svakom mjestu: u tramvaju, na ulici, u marketu, restoranu, u kancelarijama dravnih institucija. A drugi je razlog materijalni egoistiki, jer ne elite snositi trokove izdravanja vaih majki, keri ili supruga. Time ste ih prisilili da napuste kue i rade vani kako bi zaraivale sebi za ivot, to je rezultiralo raspadom porodica kod vas. Ponovo je postavio pitanje: ''A kako vi postupate u ovakvim problemima?'' Moj odgovor je bio da sistem starateljstva u islamu obavezuje oca da izdrava svoju kerku sve do njene udaje, a poslije udaje o njoj se brine njen mu, kao i o njihovom porodu. U sluaju da umre njen mu, a ona ostane bez novca i nema djece, opet e brigu na sebe preuzeti otac. U veini sluajeva ne postoji period u kojem e ena biti prisiljena da radi kako bi mogla ivjeti. Nakon ovoga je moj sagovornik u udu izgovorio:''Mi zapadnjaci nismo spremni na ovakva portvovanja!'' Prisjeam se istraivakog putovanja brodom od luke Dover u Engleskoj do luke Oston u Belgiji. Te prilike sam upoznao italijansku djevojku koja je studirala pravo na Oksfordu. Razgovarali smo o eni u islamu: kako ona ivi, koja su

njena prava, kako je islam osigurao njenu ast i poloaj kada ju je oslobodio od rada kojim bi sebe izdravala. I vie od toga, islam je eni osigurao uvjete da se ona preda svom pozivu kao supruga, majka i domaica. Kada smo pobrojali sve prethodno, usporedili smo poloaj ene u islamu i njen status kojeg uiva u zapadnoj kulturi, a nakon toga je moja sugovornica izjavila: ''Ja zavidim muslimanki. Kamo sree da sam roena u vaoj zemlji.'' Iskoristio sam tu priliku te sam je upitao da li e se potruditi da zapadnu enu povrati u kuu i da mukarca obavee dunou koju treba ispotovati prema eni? Odgovorila je: ''Teko je to uiniti! Zakasnili smo. Zapadna se ena ve privikla na slobodu ostavljanja kue i na otvoreno drutvo. Poslije toga bilo bi joj veoma teko da se privikne na kuni ivot, iako smatram da je u tome srea i smiraj za enu koje ne moe pronai negdje drugdje.'' injenica je da Zapad snosi konsekvence problema zapostavljanja kue od ene i njenog rada vani to dovodi do sve eih albi i nezadovoljstva i ostavlja jasan utjecaj na novu generaciju koju u Njemakoj nazivaju ''Halb Stark'' (polusnani) a u drugim zemljama ''James Deen''. Ova nezadovoljna i problematina generacija, koja se prepoznaje po dugim kosama, neurednim bradama i udnoj odjei, luta ulicama, remeti javni red i lomi kafie i barove. Oni su sada postali problem policije, sociologa i psihologa. A miljenja odgovornih ne razilaze se da je izlazak ene iz kue uzrok njihovom postojanju. Jedan dio ena na Zapadu pokrenule je poziv za povratak ene u kuu da bi se posvetila svojoj djeci, zahtjevajui da se naloi suprugu ili dravi da se takvim enama osigura egzistencija. Najpoznatiji njemaki sedmini asopis ''Wochen Zeitung'', koji izlazi u Minhenu, objavio je 29.08.1959. godine pismo jedne njemake gospoe u kojem stoji: ''Stalno sluamo ili itamo kako su zavrile supruge i majke koje su zaposlene (npr: ne zarauju dovoljno), ne osvrui se na mali procent njih koje u stvarnosti

obavljaju poslove svoga zanimanja. Malo je ena koje rade da bi udovoljile svojim dodatnim prohtjevima. Veina ena radi jer su primorane da zarauju. Zarada mua nije dovoljna da bi pokrila sve nune potrebe porodice. Ja, naprimjer, moram svako jutro ispratiti dijete iz kue kako bih mogla otii na posao jer ono to zaradi moj mu za kuu nije dovoljno da bismo od toga mogli ivjeti. Ja elim ostati u kui, ali s obzirom da 'magija moderne njemake ekonomije' nije obuhvatila sve stalee drutva, onda stvar kao ova 'povratak ene u kuu' jeste, naalost, nemogua.'' Zasigurno e se svaki posjetilac Evrope koji dolazi s Istoka, a naroito Arapi muslimani, sloiti da je ena na Zapadu u tekom nezahvalnom poloaju. Posjetio sam Evropu etiri puta i nisam se niemu rastuio kao tegobi i ponienju koje preivljava zapadna ena, a sve to samo da bi stekla koru hljeba ili da bi u potpunosti postala ravnopravna mukarcu. Zapadnjaci su mogli zaraivati dva puta vie nego ene, ali su ih oni uposlili za svoje materijalne i seksualne prohtjeve. Nakon svega to sam vidio postalo mi je sasvim jasno da je ena muslimanka danas, u stanju u kojem jeste, zaista, sretnija i potovanija od ene na Zapadu. Dopunit u prethodno. Svi oni koji su zaslijepljeni formalnostima ivota zapadne ene, kako se to prikazuje u kinima, na TV-u, u magazinima ili na javnim skupovima, zaista su totalno povrnih pogleda. U cijeloj Evropi samo je deset ena koje se mogu vidjeti u visokim uglednim krugovima, dok na desetine miliona drugih ena preivljavaju tegoban i muan ivot slian ivotu robova. Takoer sam zakljuio da je sloboda koja je omoguila eni da radi van kue i da sudjeluje u javnom ivotu, time enu bacila u novi oblik ropstva koje ena nije upoznala niti u jednoj prethodnoj civilizaciji. Profesor efik Debri, u svojoj knjizi ''Zemlja arolije'', kae: ''Oponaajui mukarca u poslovima, ena u Americi poela je izlaziti iz okvira svoje

prirodnosti. Ovaj e problem za kratko vrijeme poljuljati temelje drutvenog ivota. Kako e ena raditi danju i u isto vrijeme brinuti se o svojoj djeci i kui? Amerika ena se na putu ovoga cilja uistinu unitava, to na kraju moe rezultirati sukobom izmeu nje i mukarca.'' Gospoa Selma el-Haffar el-Kuzebri, jedna od predstavnica pokreta ena kod nas, prokomentarisala je poloaj ene u Americi (vie puta je posjetila Evropu i Ameriku) navodei u tekstu objavljenom u listu ''El-Ejjam'' (03.09.1962. god) sljedee: ''Knjievnik putopisac primjeuje da Amerikanci privikavaju svoju djecu od ranog djetinjstva da u svojim igrama vole aparate i da budu prvi. Zatim primjeuje da ene rade s mukarcima u tvornici automobila ili s njima iste ulice, te se zgraa zbog patnje ene koja troi svoju mladost i ivot u stvarima koje ne odgovaraju njenoj enstvenosti, prirodi i psihi. Zaista su me zadivile rijei profesora Debrija, jer je proteklo pet godina od moje posjete Sjedinjenim Dravama i ja neprestano oplakujem poloaj ene koju je progutao val slijepe ravnopravnosti te je postala nesretnom borei se za ivot. ena je izgubila ak i svoju slobodu, neogranienu slobodu radi koje se dugo borila da bi je zasluila, i na kraju je ena postala samo rob vremenu i maini. Povratak je nemogu i krajnje je alosno da ena izgubi ono najvrednije i najasnije to joj je darovala priroda, tj. enstvenost, a time je izgubila i sreu, jer stalni i iscrpljujui posao oduzeo je eni i mukarcu, podjednako, te male rajske vrtove iji se pupoljci ne otvaraju i ne dolazi nam njihov miris ako se tu ne nae majka i kuanica. U kui i krilu porodice jeste srea drutva i pojedinaca i tu su izvori nadahnua i vrela dobra i stvaralatva.'' U vezi s pitanjem kojeg smo razmatrali, zakljuit emo da smo obavezni izabrati jednu od dvije ponuene filozofije. Filozofiju islama, koja uva ast ene i usmjerava je ka drutvenom pozivu ene kao majke i supruge. Stremei tom

cilju potrebno je da zajednica osigura ivotne potrebe ene tako to e obavezati mua ili rodbinu ene da izdravaju nju i njenu djecu. To nee biti milosre prema eni jer ona se predaje najvanijem drutvenom pozivu koji donosi sreu i uspjeh cijeloj zajednici. Ili emo se opredijeliti za zapadnu filozofiju koja zamara enu egzistencijalnim potrebama i prisiljava je da se trudi i pati zaraujui za ivot, ne oslobaajui je poziva majke i supruge. Tako ena unitava sebe i svoju djecu i nestaje stabilnosti porodinog ivota u drutvu i prestaje brige za porodicom. Mi muslimani ne poznajemo nita bolje od filozofije islama i njegovog sistema: ''Zar oni paganske zakone hoe, a ko bolje od Allaha propisuje za narod koji vjeruje.'' MIJEANJE ENA S MUKARCIMA Ovdje moramo navesti dio erijatskih naela: 1. islam ne doputa eni da pokazuje svoje ukrase i tijelo osim lica i aka koje nee uljepavati. eni nije doputeno otkrivati kosu, podlaktice, grudi i vrat, iako je takvo ponaanje postalo uobiajeno kod nekih naih djevojaka i ena zadivljenih zapadnom kulturom; 2. islam zabranjuje osamljivanje ene s mukarcem koji joj nije mahrem, makar ona bila pristojna u odijevanju i ponaanju. O tome govori hadis: ''Nee se osamiti mukarac sa enom, a da im ejtan ne bude trei.'' Ovo je veoma poznato i vie puta potvreno raznim dogaajima. Shodno ovoj zabrani nije doputeno da ena prima u kuu ovjeka stranca ili nekog roaka koji joj nije mahrem, bez obzira koliko neki od njih bili prisni s njenim muem ili njihovom porodicom;

3.

islam ne doputa da se ena mijea s mukarcima na javnim skupovima ili u klubovima, makar se pristojno ponaala. Vjerski nalozi doputaju eni da se s mukarcima mijea samo u tri situacije: aprilikom izvravanja vjerskih obreda. Tako je doputeno enama prisustvovati duma-namazu ili dnevnim namazima u dematu, s tim da budu odvojene od mukaraca; bna mjestima izuavanja nauke. eni je omogueno da prisustvuje mjestima gdje se kazuje nauka, pod uvjetom da bude odvojena od mukaraca i da bude propisno obuena, ne pokazujui od svoga tijela nita, osim lica i aka; cna bojnom polju, kada se proglasi opa mobilizacija. ena e se prikljuiti borbi zajedno s mukarcima, ali e se znati njeno mjesto djelovanja i centar okupljanja.

Opi svjetonazor islama o pitanju ovih normativa u skladu je s posebnim islamskim pogledima na enu. Stav islama dri da je poast ene u priznavanju njenih prava koja joj dolikuju i u njenom udaljavanju od sumnjivih mjesta i zamki poude kako bi stekla dojmljiv ugled kao djevojka radi koje e se natjecati mladii da je oene. Da stekne ugled kao supruga o ijoj e se iskrenosti i povjerenju prema suprugu kazivati u drutvu. Da bi zavrijedila ugled majke koja e znati usaditi u due svojih sinova i keri plemenitost i ast, dobroinstvo i potpunu mukost ili istu enstvenost. Sve to bi moglo povrijediti ovakve okolnosti ene islam sasijeca i odaljava od nje, makar ona bila jedna od najboljih i najednijih ena, jer zlobni jezici ne razluuju izmeu dobre i loe ene, kada zapadne u sumnjivo. Nefs poziva na grijeh, a u situaciji kada se temperament mukarca nae u osami s temperamentom ene, onda se pojavljuje ono to e se pojaviti izmeu svakoga mukarca i ene: zadivljenost i zadovoljstvo u govoru, i jedna stvar vodi ka

drugoj. Iz tog razloga, zatvaranje vrata sumnjama i smutnji lake je od kajanja i prekoravanja u budunosti. Otuda islam strogo zabranjuje mijeanje ene i mukarca. Islamska civililzacija, koja je pretekla sve druge civilizacije u napretku, veliini i moi jeste upravo sazdana na principu odvajanja spolova. To nije ometalo prosperitet i napredak muslimanskog ummeta niti je osporavalo njegovu milenijsku civilizacijsku ulogu u historiji. A danas, kada nas je zadesio virus zapadnih obiaja u svemu, nae je drutvo svim srcem prihvatilo mijeanje muakaraca i ena na javnim skupovima, u kinima i na drugim mjestima. A zatim se problem uvrijeio i u zvaninim dravnim skupovima. Zvanini pozivi upuuju se muu i njegovoj supruzi. Jo alosnije jeste to da se ovaj virus prenio i do naih arapskih islamskih ambasada, koje predstavljaju drave koje slove za islamske zemlje. Bilo je u obavezi tim zemljama da paze na svoje predstavnitvo kod drugih, kako to dolikuje naoj vjeri i ponaanju. Meutim, opsjednuti smo slijepim povoenjem na koje i razumni zapadnjaci osobno ale. Potrebno je spomenuti utjecaj mijeanja ene i mukarca na kulturu zajednice i njen napredak, kako to Evropa proivljava. Zatim kako je ova pojava utjecala na pad grke i rimske civilizacije i kako zapadnu civilizaciju pribliava propasti. Historijski je potvreno da je razgoliavanje ena, pretjerano ukraavanje i mijeanje s mukarcima bio glavni razlog propasti grke civilizacije. Neto slino dogodilo se i Rimljanima. U prvom periodu njihove civilizacije ena je bila zatiena i edna, te su imali moi da proire svoju imperiju i uvrste njene temelje. Ali kada se ena otkrila, poela prisustvovati javnim skupovima i zalaziti u drutvo, ne sakrivajui nita od svojih ukrasa, tada se pokvarila moralnost ljudi, oslabilo je njihovo kraljevstvo i vrlo brzo otilo u propast.

U Dairetu mearif, 19. stoljee, stoji: ''ene Rimljana voljele su posao ba kao to ga mukarci vole. One su radile u svojim kuama, dok su se mukarci kalili u ratnim izazovima. Najvaniji poslovi poslije ureenja kue za enu bili su tkanje i ureivanje vlakna.'' Ali ih je elja za igrom i zabavom u raskoi pozvala da izvedu svoje ene iz kua kako bi u drutvu mukaraca prisustvovale sijelima i zabavama. Izale su u drutvo kao to srce pri otkucajima izlazi izmeu drugih organa. Mukarci su, samo iz svojih linih prohtjeva, uspjeli unititi moral i stid ena i okaljali su njihovu istotu toliko da su one poele prisustvovati igrankama i pjevati u barovima. Utjecaj ene u drutvu porastao je te je njihov glas bio presudan u postavljanju i svrgavanju politikih predvodnika. Rimska drava nije dugo izdrala u ovakvom stanju, zadesila ih je propast odakle se nisu ni nadali. U staroj Grkoj su neki mudraci upozorili na minimiziranje opasnosti od razodjenutosti ena i njihovog mijeanja sa mukarcima. U Dairetu mearif66, 19. stoljee, kae se: ''Kada se u starom Rimu dogodila pobuna za ponitenje zakona koji je ograniavao oblaenje ene i njenu rasko, Rimljanima se obratio Katon, njihov poznati mislilac i filozof u drugom stoljeu p.n.e., rekavi: Rimljani, zar mislite da ete udovoljiti enama i lahko vladati njima ako im odrijeimo sveze kojima smo kontrolisali njihovu samostalnost i pokornost muevima? Nije li nam bilo teko privoliti ih da izvre svoje obaveze jo dok su postojala ta ogranienja? Zar niste svjesni da e postati ravne nama i potinit e nas pod svoju upravu? Kojim ete razumnim dokazom protumaiti njihovo buntovno okupljanje? Jedna od njih mi je odgovorila: 'Mi elimo da se okitimo zlatom i odjenemo kormuskim haljinama. Hoemo da se vozimo u ugodnim zapregama kako bismo demonstrirale nau pobjedu (nad zakonom koji nam osporava bestidnost). I traimo pravo glasa pri vaim izborima i neemo da ograniavate nau opskrbu izdravanja ili nain raskonog odjevanja.'
66

Ferid Veddi, Dairetu mearif, 8/618.

'Rimljani, uli ste me esto kako se alim na pretjerivanje u raskou od mukaraca i ena, obinog puka i vladara. uli ste da esto govorim kako su nau dravu napale dvije oprene bolesti, bolest razmetanja i bolest krtosti. To su dvije bolesti koje su razorile imperije prije nas.''' Dairetu mearif, 19. stoljee, dopunjuje prethodno: ''Katon nije uspio odbraniti spomenuti zakon, ali su se njegova predvianja upotpunosti ostvarila. Takoer, u naem drutvenom ivotu danas uoljiva je niskost ukusa modernizovanih ena i zapaena je njihova enja ka svemu onome to ih uljepava i doprinosi njihovom 'dobrom' izgledu. Danas je to mnogo izraenije u odnosu na stanje staroga Rima... Mi nismo prvi koji su zapazili lo utjecaj na na moral kojeg uzrokuje pretjerana elja za ukraavanjem od ena. To su primijetili i nai najpoznatiji publicisti koji su se pozabavili ovim opasnim problemom. Kako da se oslobodimo ove opake bolesti koja naruava nau savremenu civilizaciju i prijeti da nas brzo odvede u propast iza koje nema oporavka.''67 Da se primijetiti da mislioci na Zapadu upozoravaju svoj narod na kraj koji se dogodio Rimljanima iz razloga to nisu pazili na nain odijevanja ene i njeno mijeanje sa mukarcima. Navodimo uenjaka Luisa Prola koji u Godinjaku (11. tom) pod naslovom ''Ovo je politiki potez '' kae: ''Iskvarenost politikih principa bila je prisutna u svakom vremenu. udno je da su uzroci takvog stanja u proteklim epohama istovjetni s uzrocima danas, drugim rijeima, ena je bila najutjecajniji uzrok u ruenju moralnih vrlina.''68 Zatim uenjak nastavlja usporeivati izmeu upozoravajuih predznaka danas i stanja koje je vladalo u Rimskoj imperiji i, izmeu ostaloga, kae: ''Politiki predvodnici u posljednjem periodu Rimskoga carstva ivjeli su u drutvu velikog broja moralno nestabilnih ena. Danas imamo istovjetno stanje onome koje je vladalo u tom vremenu. ene su premaile limit normale u pretjeranoj ljubavi i stremljenju ka raskoi i uicima.''
67 68

Dairetu mearif, 8/619-624. Isto, 8/621

Engleska publicistkinja Lejdi Kuk, u novinama ''IQ'' kazala je: ''Mijeanje spolova jeste omiljena pojava kod mukaraca. Zbog toga je ena i poeljela ovu pojavu koja se sukobljava s njenom prirodnou. Srazmjerno mijeanju mukaraca i ena raste broj vanbrane djece. A to je velika kunja za enu.'' Zatim kae: ''Zar nije vrijeme da potraimo rjeenje kojim emo ublaiti, ako ne i iskorijeniti, probleme koji obezvreuju zapadnu kulturu? Nije li ovo posljednji as u kojem emo iznai naina da sprijeimo unitavanje vie hiljada djece koja nisu poinila nikakav grijeh. Greku su poinili mukarci obmanuvi enu ijom prirodom preovladava popustljivost i njenost.'' ''Oevi i majke! Neka vas ne zavara mala svota novca koju zarauju vae keri u fabrici ili negdje drugdje, a zauzvrat im se deava ono to smo spomenuli. Poduite ih da se dre daleko od mukaraca. Obavijestite ih o posljedicama zavjere koja im se priprema. Statistika pokazuje da problem vanbrane trudnoe najee nastaje u sredinama u kojima se slobodno mijeaju mukarci i ene. Da se primijetiti da su veina majki vanbrane djece upravo ene koje rade u fabrikama, sluavke u privatnim kuama i ene koje su izloene pogledima mukaraca. Da nema ljekara koji medicinskim preparatima izazivaju prinudni pobaaj, uistinu bismo imali drugaiju sliku od one koju sada gledamo. Ovakvo alarmantno stanje dovelo nas je do bijednog poloaja kojeg je teko i predoiti. Ovo je vrhunac kulturne stagnacije.''69 Njemaki filozof openhauer u svojoj knjizi ''Rije o enama'' kae: Konstatovat emo da je to veliki propust u naem ureenju koji je pozvao enu da sudjeluje s mukarcem u podizanju njegove slave i uvrivanju njegove veliine. eni je postalo lahko ispoljiti svoje niske strasti, unitavajui modernu kulturu snagom svoje moi i bezvrijednim idejama.
69

Reid Rida, El-Menar (asopis), 486.

Vano je da ovdje navedem rijei lorda Bajrona iz njegove knjige ''Pisma i novine'', 2. svezak , strana 399., gdje kae: Analitiar koji bolje razmotri stanje ene u periodu starih Grka, zakljuit e da takav poloaj ene prihvata zdrav razum. I uvjerit e se da je stanje ene danas samo naslijee nereda iz srednjeg vijeka; to je fabricirano i prirodi ene opreno stanje. Podijelio bi onda (dragi itaoe) miljenje sa mnom da se ena mora povratiti kuanskim poslovima, ali da joj se osigura kvalitetna ishrana i odjea. ena mora biti daleko od mijeanja s mukarcima. Treba je poduiti vjeri, a udaljiti je od pjesnitva i politike, i od svake knjige ija tematika nije vezana za vjeru i kulinarstvo.''70 Islam ne doputa da opisujemo ene kako ih je opisao openhauer, ali smo naveli njegove rijei radi pouke i opomene. Profesor Gijom Feriro, u Godinjaku, prvi tom, objavila je: ''Mnogo je upozoravajuih znakova koji najavljuju blizinu konane krize za ovakav nain civilizacijskog usmjerenja kojeg ivimo. Nema dana kada neki od istraivaa ne iznesu novi znak upozorenja. Budimo i mi ljekari i potrudimo se da dadnemo svoj doprinos glede dijagnoze koju su iznijeli lijenici za ovu drutvenu bolest u vremenu kojeg ivimo. Pronaimo neki novi oblik svetenstva koji mora biti vezan za vjeru, u protivnom prijeti nam opasnost da zapadnemo u pogubno stanje u kojem se nalo vjersko svetenstvo u srednjem vijeku.'' ''dananji drutveni principi nalau da je vrijednost ene u neudavanju, a takva vrijednost brie ulogu majinstva kod ene, iako je to osnovna uloga koja eni odgovara i fiziki i psihiki. Nema sumnje da e ovakav drutveni poloaj ene unititi njen identitet u potpunosti te da e veliki broj ovako usmjerenih ena prouzrokovati teke posljedice u drutvu openito.''71 ARGUMENTI ZAGOVORNIKA ZAPOLJAVANJA ENA
70 71

El-Galajini, Islam kao izvor civilizacije, novo izdanje, str 248. Dairetu mearif, 8/611

Moramo se osvrnuti na najvanije argumente koje iznose zagovornici sudjelovanja ena u poslovima van kue. Navode kako rad ene van kue doprinosi narodnom dohotku i kako e drava mnogo izgubiti ako ene budu vezane samo za kuanske poslove. ene se privikavaju na privreivanje i iskoritavanje vremena iji bi veliki dio kod kue provele u nekorisnom. Neki od njih ak navode da se problem gojaznosti ena u naem podneblju lijei radom ene van kue, jer je gojaznost nezapaena u zapadnim zemljama gdje veina ena radi. Opovrgnuti ove ''ekonomske'' argumente veoma je lahko ako se prisjetimo sljedeih injenica:
1. rad ene van kue ima lo utjecaj na ekonomski ivot jer njihovim

upoljavanjem dolazi do poveane konkurencije mukarcima u okviru uobiajenih djelatnosti za mukarce. Ovakva situacija uzrokuje porast procenta nezaposlenosti mukaraca, kao to se dogodilo u naoj zemlji otkako su ene poele raditi u dravnim institucijama. Veliki broj nosilaca diploma srednje i visoke spreme sjede u kafanama jer nemaju posla. Dok oni uzaludno kucaju na vrata dravnih institucija traei posla, na mjestima koja bi trebala njima pripasti sjede djevojke koje u veini sluajeva ne posjeduju strunu spremu i sposobnost kao mukarci. Ovako neto dogaa se i u Americi. enska konkurencija u poslu prouzrokovala je nevjerovatnu nezaposlenost kod mukaraca i stanje se pogorava iz dana u dan. Uskoro emo se osvjedoiti emu to vodi; 2. ako je ustanovljeno da rad ene uzrokuje nezaposlenost mukaraca, pretpostavlja se da je taj mukarac, kojem je ena konkurent, njen otac, brat ili mu. Kakvu onda ekonomsku korist stjee porodica ako zapoljavanje

ene iz jedne porodice dovodi do nezaposlenosti onoga koji je duan izdravati tu porodicu?;
3. interesi nekog naroda ne mjere se uvijek materijalnim dobrima. Ako

uzmemo kao tanu pretpostavku da rad ene doprinosi narodnom dohotku, neosporno je da time zajednica neprocjenljivo gubi na duhovnom i drutvenom planu. Ona gubi postojanost i harmoniju u porodici. Prethodno smo spominjali, a o tome emo govoriti i neto kasnije, kako je Zapad mnogo izgubio radom ene van kue. Tvrava porodice sruila se i ponaanje djece se iskvarilo. Pa koja je teta pogubnija po jednu zajednicu, materijalna ili ova drutvena?; Oni koji pozivaju upoljavanju ene van kue, kako bi time doprinijeli dobru zajednice, ne obraaju panju na tetu koja nastaje time; kao to je rastakanje porodice i gubljenje kontrole nad odgojem i ponaanjem djece. Takvi su ljudi sljedbenici totalno materijalistike ideologije i tako upravo postupaju socijalisti. Meutim, drutvo nee ostvariti uspjeh ako se na moralne, duhovne i porodine vrijednosti bude gledalo kao na drugorazredne vrijednosti ili se budu nipodatavale. Nae drutvo dri do svoje vjere i njegovo ponaanje ustrojavaju moralne norme na koje nas obavezuje vjera. Shodno tome, naa vizija porodice nije istovjetna s vizijom porodice u marksizmu ili u zapadnoj materijalistikoj ideologiji. U suprotnom, mjereno vjerskim principima, to bi znailo neuspjeh drutva u njegovoj misiji i humanizmu. Drutvo koje brine samo o poveanju proizvodnje i gleda na pojedinca kao na mainu za privreivanje, zaista, ide unazad. Vraa se u kameno doba i u period ropstva i izrabljivanja. U naem, vjeri privrenom, drutvu ovakvo neto nee prihvatiti plemenita humanost za ovjeka koji se izdigao visoko u moralnosti i plemenitim vrijednostima;

4. ovakav materijalistiki pogled nije podoban za realnost naeg ivljenja niti je podoban za druga drutva, pa ak ni za socijalistike zemlje. U svakom drutvu nalazimo vie kategorija koje apsolutno ne doprinose materijalno. Vojska i administracija ne poveaju materijalni dohodak zemlje. Ali i uz takvu injenicu svako drutvo prihvata da se vojska obavee samo na odbranu i sigurnost zajednice, ne obavezujui je da materijalno privreuje. Moe li se kazati da ovakav nain neprivreivanja umanjuje narodni dohodak zemlje? Ili zagovarai rada ene van kue zastupaju miljenje da je materijalno neprivreivanje vojske radi interesa zajednice vrjednije od ekonomske koristi? Ako je tako, da li je posveivanje ene problemima i potrebama porodice manje vrijedno za zajednicu od posveivanja vojske odbrani zemlje? Ili moda ele da enu opterete s oba zadatka? ivot se ljudi, ma ko oni bili, ne mjeri samo materijalnom dobiti ili gubitkom, jer plemenitost, portvovanje, dostojanstvo, povjerenje i pruanje pomoi drugima, sve to iziskuje materijalna izdvajanja, ali je to, s druge strane, velika zarada koju ne proputaju plemeniti i asni ljudi koji se ponose svojom ljudskom plemenitou. U oima modernog ovjeka koji se ponosi svojom humanou, briga o porodici, podizanje novoroeneta i odgoj djece vrijedi isto tako kao i sve druge moralne vrijednosti koje ne podlijeu materijalnim standardima. Na kraju, voenje borbe od neke drutvene zajednice da bi odbranila svoj ivot ili istrgnula svoju samostalnost iz ruku okupatora, to je in kojeg podrava svaki narod. Svaka drava tako postupa. Pa koliko materijalne i ljudske tete pretrpi neka zajednica na putu svoje slobode? Ima li iko smjelosti pozvati svoju zajednicu da raspusti vojsku, prestane kupovati ili proizvoditi naoruanje i vojnu opremu ili je pozvati na obustavu otpora neprijateljskim snagama, a sve to pod izgovorom materijalnih gubitaka i nanoenja tete privredi i opim drutvenim dobrima;

5. imaju li ikakva smisla rijei onih koji kau da boravak ene u kui privikava enu lijenosti i dovodi do pojave gojaznosti kod nje, to nije sluaj kod ena na Zapadu? Uistinu, oni ne poznaju prirodu kunih poslova i teret toga. Nisu im poznate albe ena koje predveer, klonule od napornih kunih poslova, odlaze do svojih prijateljica i susjetki da bi se malo opustile. Djevojku koja se jo koluje, ne moemo opteretiti i dodatnim radom. Kada zavri kolu, ona ne ostaje u kui svojih roditelja, osim onoliko koliko joj je potrebno da se pripremi za prelazak u kuu svoga budueg mua. U tom periodu ona praktino ui od svoje majke kako voditi kuu i brinuti se o porodici, te nam nije doputeno da je obavezujemo radom izvan kue. elim istai da poslovi koje obavlja ena u kui, bila ona supruga ili neudata djevojka, nimalo nisu laki od poslova van kue, a ponekad znaju biti i tei. A to se tie tvrdnji da su istonjake ena gojaznije od zapadnjakinja, to je zaista smijeno i ne dolikuje da se o tome raspravlja. S obzirom da smo to uli vie puta od onih koji zagovaraju rad ene van kue, kazat emo da se gojaznost ili mravost vezuju za nain ishrane i evidentno je da na nain ishrane uzrokuje gojaznost kod mukaraca i ena podjednako. Takoer je uoljiva gojaznost i kod mukaraca na Zapadu. Sve ovo potvruje injenica da beduini koji ive u pustinji nisu gojazni, rijetkost je da meu njima pronae gojaznog ovjeka. Jednom prilikom na hadu je prisustvovalo vie od tri stotine hiljada beduina i meu njima nisam primijetio nijednog gojaznog ili krupnoga ovjeka. Stoga se da zakljuiti da je problem gojaznosti vezan za nain ishrane, a ne za odmorenost ili umor. OPASNOST KOJA VREBA

Uzimajui u obzir sve prethodno, zakljuujemo da opasnost, koja danas okruuje zapadnu civilizaciju, kao to je prije toga okruila i unitila grku i rimsku cibilizaciju, proistjee iz nemoralnosti ene i njenog neogranienog mijeanja sa mukarcima. Ista e opasnost i nas okruiti, ali s jasnom razlikom izmeu nas i drugih civilizacija. Nemoralnost ene koja ih je unitila kod njih se pojavila tek nakon to su dosegli vrhunac civilizacijskog napretka, meutim kod nas se ova bolest pojavljuje na poetku puta ka napretku i preporodu. Zauujue je da neki nai sugraani ele da krenemo od take gdje su drugi stali i da u stopu pratimo Zapad u praksi za koju zapadnjaci oglaavaju da je ona prijetnja njihovoj civilizaciji. Na ummet nema nikakva interesa da ovu opasnost uputa u svoje kue i porodice, koje uivaju blagodat spokojstva, ljubavi, povjerenja i harmonije. To su strani osjeaji za zapadnjake nakon to se meu njima rairie te opake moralne bolesti. Oni ale za tim osjeajima i vape za uitkom u njima. OPASNOST NEMORALNE KNJIEVNOSTI Uvjeren sam da su knjievnici koji svojim djelima hukaju enu da prekri moralne kodekse, po kojima smo identini, i pozivaju je da slijedi put zapadne ene, oduzimajui time eni njenu sreu i mir, najvie odgovorni za iskvarenost ene i zastranjivanje drutva u ovom pogubnom usmjerenju. Mislilo se da e upravo knjievnici biti na elu stvarnog preporoda koji e u ummetu usaditi duh portvovanja i podsticati ga na mirni porodini ivot kako bi nae drutvo na putu uspona bilo jedinstveno i vrsto. Ta skupina nemoralnih knjievnika u svojim rukama dri alatke za ruenje tvrave naeg vrstog unutarnjeg bia. Na ovom putu kojeg su izabrali ne paze na interese drutva i ne slijede svoje umove, ve strasti i pohote. ele ostvariti materijalnu dobit svojom nemoralnom ruilakom knjievnou distribuirajui je meu omladinom kako bi je ona prihvatila i usvojila. Lino ne pravim razlike izmeu ratnih profitera i

obogaenih putem nemoralnosti jer i jedni i drugi u vremenu krize koriste ansu za stjecanje novca. Drim da su profiteri nemoralnou opasniji i tetniji za drutvo, pa zato ih onda ostaviti da u ime slobode unitavaju nae porodice? Prava sloboda jeste samo ona koja gradi, a ne rui; koja vodi stvarnom napretku, a ne povratku unazad za hiljade i hiljade godina do vremena u kojem se ovjek povodio za svojim strastima, ne marei za zajednicom, osloboen svakog zakona. udno je da knjievnici ograniavaju svoje stvaralatvo samo na ovu vrstu nemoralne knjievnosti koja vodi ka brisanju etinosti, rastakanju porodice i opem meteu. I sve to u, za nas, najteim historijskim trenucima, kada se vodi oruana borba protiv izraelskog okupatora. A poznato je da borba za osloboenje iziskuje etiku mukosti, a ne etiku oputenosti, iziskuje etiku snage, a ne etiku slabosti, etiku rtvovanja, a ne etiku profiterstva, etiku sustezanja, a ne etiku uivanja i strastvenih pobuda. Ja pozivam sve razumne u naem ummetu, mladie i edne iste djevojke ummeta, sva naa udruenja ena, pozivam sve iskrene u ovom ummetu, ljude i ene, da svi zajedno stanemo pred onima koji se poigravaju i unitavaju nae vrijednosti pod platom slobode govora. Da im se pojasni da estitost govora stoji ispred slobode govora i da usmjeravanje seksualnog nagona nije njegovo sputavanje, kako oni tvrde. Da znaju da mi vodimo borbu koja ne prestaje dok se ne udovolji znanju, imanu i moralnim principima, te da sve one koji pokuavaju unijeti u nae kue, do naih supruga i keri, bolest pornografije i moralne rasputenosti, mi smatramo lopovima i provalnicima koji kradu najcjenjenije moralne vrijednosti ummeta i vrline kojim se on ponosi. Poruujemo im: Ostavite nae edne keri, ostavite nae kreposne supruge, ne dirajte nau omladinu, omladinu otpora i revolucije, a ne omladinu nereda i anarhije. Onaj ko pokua u ime slobode unititi moju porodicu, ja mu neu dopustiti da izvri to zlodjelo, nego u ga u ime zakona sprijeiti u tome. Neu mu dopustiti

da u ime umjetnosti zapali moj dom, nego u, u ime pravde, asti i snage koja nam je potrebna, to osporiti, jer umjetnost koja nije na usluzi islamskom preporodu jeste samo zabava, igra i nered. ZABLUIVANJE POD PLATOM EMANCIPACIJE ENE Sve to se govori o pitanju ene i njenoj emancipaciji zaista je prepuno lai i obmane. Nakon to je islam oslobodio enu, mi u naem drutvu ne nailazimo na problem emancipacije ene, nego je to problem Zapada koji je i danas aktuelan. Islamski nalog za estitou ene i njeno usmjerenje ka velikoj drutvenoj misiji koja joj pripada nije sputavanje potencijalne snage nego njeno usmjeravanje. Usmjeravanje nije istovjetno sputavanju. Postavljanje stvari na odgovarajua mjesta i spreavanje krenja limita nije bezakonje i bjeanje od prava porodice i prava drutva. Svima nam je poznata razlika izmeu sputavanja i ureenja. Svi znamo ta je napredak, a ta je nazadovanje. Kakva je razlika izmeu vladavine zakona i anarhije!

ZAKLJUAK SAETAK NAEG STAVA O PITANJU ENE elja mi je rezimirati lini stav o pitanju ene: 1. obaveza je omoguiti obrazovanje ene, a kolske-nastavne programe nainiti tako da se programi za djevojke razlikuju od onih koji se prezentiraju mukarcima;

2. ena mora uivati sva prava koja joj daje islam, a njih sam spomenuo na poetku ove studije; 3. nuno je da se naa ena pripremi za vrijeme kriza i ratova, jer mi smo pod stalnom prijetnjom pogubnih lokalnih ili svjetskih ratova. Treba da se podui civilnoj zatiti, programu prve pomoi i proe obuku rukovanja orujem, a sve spomenuto uskladiti s nalozima islamske etike; 4. potrebno je ograniiti upoljavanje ena u dravnim institucijama. One trebaju raditi samo u slubama koje odgovaraju njihovom pozivu i prirodi: kao ljekari ginekolozi, pedijatri, u prosvjeti za mlai narataj, u srednjim kolama za djevojice i u socijalnim savjetovalitima za porodice; 5. enu treba pripremiti da odgovori svojoj plemenitoj drutvenoj misiji, to bi joj pomoglo da postane zdrava jedinka za formiranje porodice, sposobna da se brine o djeci i kuanstvu; 6. potrebno je sprijeiti mijeanje ene sa njoj stranim mukarcima, osim u granicama nude, kao to je obavljanje namaza u damijama ili izlazak do univerziteta, uz obavezno potivanje islamskog bontona; 7. nepotrebno je upoljavanje ene u politiku kako njena srea ne bi bila unitena. Zatiena unutar porodice, ena treba biti poteena stranakih razilaenja kako bi mogla udovoljiti svom najveem pozivu; 8. ena treba biti osposobljena da u enskom miljeu sprovodi drutveni i moralni preporod. Nae porodice, majke i supruge imaju veliku potrebu da naue kako da u realnom ivotu sprovedu misiju koja im je povjerena. ena je mnogo uspjenija i podobnija od mukarca da ovaj veliki drutveni zadatak sprovede u enskom okruenju; 9. obaveza je sprijeiti enu da privreuje izvan kue, osim u sluaju da ona nema svog skrbnika, a i ta grupacija e se samoishranjivati do sprovedbe islamskog sistema koji nalae starateljstvo nezbrinutih iz dravnog

budeta, kako ena ne bi bila poniavana i izrabljivana zaraujui za nunu egzistenciju; 10. dunost je zabraniti otkrivanje i isticanje tijela i ukrasa na javnim mjestima, to je Allah (delle anuhu) izriito zabranio. Treba odrediti kaznene mjere za prekritelje ovog propisa koje e odgovarati poloaju i psihi ene; 11. obaveza je zaustaviti prijeteu poplavu nemoralne knjievnosti. Na vladi i narodu je da zdruenim snagama porade glede ovog problema. Smatram da najvei teret zabrane ovakve knjievnosti pada na nae uvaene gospoe i gospoice koje e podii svoj glas i iznijeti kritiku osudu ovakvih djela. ZAVRNA RIJE Na kraju, bez straha od osude, obznanjujem da na ummet nee prihvatiti da pogazi zakone svoje vjere, jer ummet je uvjeren u valjanost islamskog sistema i njegovog svjetonazora. Odstupanje od normativa koje islam postavlja za dobro ene, zaista bi bilo osueno od islamske uleme, muslimanske omladine, od ena i djevojaka ovog ummeta. To bi pozvalo na borbu protiv onih koji nose zastave tih grjenih poziva. Ako ispunimo svoju obavezu, time smo lieni odgovornosti pa makar se, i pored naeg suprotstavljanja, rairio val protivan islamu, istini i interesu zajednice. Dovoljno je da spram svojih mogunosti ukazujemo na greke i pokuavamo oplemeniti svijest ljudi. U sluaju da zlo prevlada i nastavi ruiti i harati, zadovoljit emo se naim hrabrim istupom kojeg e pravda historije otkriti i nagradom koju nam Allah garantuje, govorei o nama: ''A kada ih skupina od njih upita: Zato opominjete narod koji e Allah unititi ili kazniti tekom kaznom', oni odgovaraju: Da bismo kod Gospodara vaeg ispriku imali i da bi se oni moda povratili.'

Dovoljno je da smo ispunili svoju obavezu i upozorili na opasnost koja prijeti, i jasno odvojili istinu od lai u vezi s ovim diskutabilnim pitanjem. Iako se ljudima priinjava da se nedaa ne moe otkloniti jer smo podloni materijalnoj i moralnoj moi zapadne civilizacije, istina e, ipak, pobijediti. Istina kojoj pozivaju mladii i djevojke vjernici koji su zavjet dali Allahu da e istinu pronositi i dizati bajrak njen, za nju se zalagati i zbog nje se rtvovati, ne osvrui se na prepreke i ne bojei se prijetnji i optubi onih koji spletkare. Ova vojska vjernika, iji se vojnici rairie po cijelom islamskom svijetu, samo je nastavak odreda dobra koji su se borili protiv zla od zaetka borbe istine i lai na zemlji. Oni e nastaviti da se bore ponavljajui rijei Uzvienog: ''Gospodaru na, mi smo uli glasnika kako poziva u iman: Vjerujete u Gospodara svoga, pa smo mi povjerovali. Oprosti nam grijehe nae i prei preko naih postupaka loih i daj da umremo sa estitima.''

PRILOZI PREDGOVOR Ovim prilozima, koje pridodajemo ovoj knjizi, nakon predavanja, imamo za cilj, kao to sam napomenuo u uvodu, potvrditi sve nae navode u ovoj knjizi u pogledu raznovrsnih stavova i miljenja koji su vezani za pitanja ene. Od svega nam je jedino cilj otvoriti oi onima koji su obmanuti predstavom ivota ene na Zapadu i njenim uivanjem slobode koju sebi pripisuje, te da vide stvarnost tog bljetavog i varljivog ivota. Ne smijemo zaboraviti da je islam jo prije etrnaest stoljea bio savremeniji i uinkovitiji od dananje civilizacije. Bio je irih vidika, vie je imao obzira i potovanja prema eni uzdiui njen status i dajui joj njena prava. Dobro je vodio rauna o njenoj srei, zadovoljstvu i

uspjehu, zabranjujui joj pokazivanje svojih ukrasa i mijeanje sa mukarcima. titio je enu od gorine i teine javnih poslova, obavezujui ovjeka da izdvaja sredstva za nju kako bi se ona nesmetano mogla posvetiti potrebama porodice i odgoju djece. italac e vidjeti da smo sve navode koje smo naveli u ovim prilozima uzeli iz klasinih zapadnih izvora ili drugih knjiga, novina, asopisa ili vijesti. ENA PRIJE ISLAMA U estom tomu asopisa El-Ezher na strani 721. nalazi se preneseni govor, koji je objavljen u islamskom asopisu koji izlazi u Londonu, pod naslovom Islamsko i kransko, u kojem se kae: Islam je u pogledu zakona odvojeno tretirao enu, dajui joj pravo postizanja gospodarstva. Uinio je odgovornom u svim pitanjima koji se tiu obaveza i dunosti. Znajte da to stanje nije ba takvo kakvim se predstavlja u oima kranske Evrope. U veini evropskih drava pravo vlasnitva ene prelazi na njenog mua prilikom sklapanja braka. U Engleskoj ena postaje, u oima opeg zakona, zajedno sa svojim muem, jedna cjelina, odnosno jedinka. Kao takva, nema prava vlasnitva niti mogunost prihvatanja obligacija. Godine 1882. se donosi Zakon o pravu vlasnitva udatih ena, dajui im pravo koje prije nisu imale. ena postade odgovorna za svoja ulaganja, obaveze i uzajamne sporazume u visini svoga linog prava vlasnitva. Ovaj zakon ne ostavi mua po strani u vezi s pitanjima poslovanja njegove supruge. Tuitelj je imao pravo krivinog gonjenja same ene, ili da joj pridrui i mua. Ako, kojim sluajem, ena ne posjeduje linu imovinu, tuitelj ima pravo krivino goniti njenog mua u svojstvu odgovornog za poslovanje svoje ene.

Iz svega ovoga se da zakljuiti da islamski stav uvaavanja ene i njenog povlatenog poloaja u oima zakona prednjai nad svim to su utemeljili zapadni mislioci. Svjedoci smo, isto tako, da je injenino stanje drugaije. Svaka osoba, bio to mukarac ili ena, ima pravo nasljedstva, nemajui pravo njegova negiranja (tj. u islamskom pravu). Ako ovo usporedimo sa apsolutnom slobodom u oporuivanju, po engleskom zakonu (u kojem se doputa spreavanje nasljednicima bilo ega od nasljedstva), zahvaljujemo se Allahu, d.., to nas je uputio ka nunosti priznavanja prava porodice.

KUPOPRODAJA ENA U EVROPI Gospodin Es-Sejid Reid Rida, u svojoj knjizi Nida li'l-dinsi'l-letif (Apel njenijem spolu), kae slijedee: Engleski filozof Herbert Spenser u svojoj knjizi Nauka obiljeje drutva kae slijedee: Udate su se ene prodavale u Engleskoj u periodu izmeu petog i jedanaestog stoljea. U jedanaestom stoljeu desilo se da su crkveni sudovi ustanovili zakon po kojem mu ima pravo dati ili posuditi svoju enu drugom ovjeku na odreeni vremenski period s kojim je saglasan ovjek kojem se ta ena ustupa. Jo gore i gnusnije od toga jeste pravo plemia (bez obzira bio duhovni ili svjetovni autoritet) da se moe naslaivati sa enom zemljoradnika puna 24 sata nakon to je zakljuio njihov brak (tj. brak te ene sa zemljoradnikom). Godine 1567., po gregorijanskom kalendaru, donesena je odluka od kotskog parlamenta u kojoj se ne doputa davanje eni vlasti nad bilo ime. Jo udnije od svega ovoga jeste da je engleski parlament donio odluku, u vrijeme Henrija VIII, engleskog kralja, kojom se zabranjuje eni da iitava Novi Zavjet, odnosno Indil i knjige kranskih apostola.

Zamjerajui svemu ovome, Es-Sejid Reid kae slijedee: Kako je ovo daleko u odnosu na sluaj kada su ashabi prvi zapisani primjerak Kur'ana u doba hilafeta Ebu-Bekra, r.a., dali na uvanje eni Hafsi, r.a., majki pravovjernih. Es-Sejjid Reid Rida prigovara prodaji ena u Engleskoj, slijedeim rijeima: Od zauujuih stvari koje su prenesene iz nekih engleskih asopisa ovih dana (tj. otprilike prije trideset godina) jeste ta da jo uvijek u nekim engleskim gradovima i selima ljudi prodaju svoje ene za veoma neznatne i mizerne sume novca, kao naprimjer trideset ilinga (15 sirijskih lira)72. Spomenuo sam imena nekih od njih. (36. strana navedene knjige). PRODAJA SVOJE ENE, A POTOM UBISTVO KUPCA U asopisu Hadaretul-islam (Islamska civilizacija) na strani 1078. u drugom tomu, 1962. godine, navodi se slijedee: Jedna od novinskih agencija regije Kalabrije u Italiji navodi kako je jedna osoba poinila ubistvo druge osobe. Kada su istrani organi upitali ubicu za razlog zlodjela za koji se tereti, istakao je slijedee: Dogovorio sam se sa ubijenim da mu prodam svoju suprugu za novanu naknadu u visini od 570 funti. Od tog iznosa on je platio samo 400 funti. Prolo je dugo vremena, a on nije donosio ostatak ugovorenog iznosa. Nakon potraivanja duga on je odbio to platiti pa sam bio prisiljen da ga ubijem. ISLAMSKA PRAVEDNOST I POTOVANJE PREMA ENI Dord Sal u uvodu prijevoda Kur'ana na engleski jezik, na stranici 80., kae slijedee: Nisu istinite potvore na raun islama od nekih autora koji kau da islam ne smatra enu ljudskim stvorenjem (El-Islam ruhu'l-medenijje/Islam,
72

U naoj valuti to iznosi 4, 26408 KM. (primj. Z.H.).

duh civilizacije, str. 267.) (Preuzeto iz djela El-Hilal ves-salib) (Polumjesec i krst). Istie Volter u odrednici o Kur'anu u Filozofskom leksikonu slijedee: Kur'anu smo pripisali mnogo apsurdnih stvari od kojih je on zbilja ist. Nai pisci, koji su brojni, poput janjiara, vrlo lahko osvojili su povjerenje naih ena time to su ih uvjerili da je Muhammed (Poslanik, a.s.) smatrao ene razumnim ivotinjama, te kako su one, u pogledu islamskog prava (erijata), na stepenu roblja, kako ne posjeduju nita od ovodunjalukih dobara niti se imaju emu nadati na drugom svijetu. Naravno da su ove rijei besmislene, meutim, veliki broj ljudi i dalje u njih vjeruje. Mi ne zaboravljamo da Kur'an daje prednost ovjeku nad enom darujui mu to kao uroeno svojstvo, meutim, Kur'an se razlikuje od Tevrata time to ne smatra eninu slabost Boijom kaznom, kao to se to navodi u Genezi, prvoj knjizi Starog zavjeta u treem poglavlju pod brojem 16. Greka je pripisati tako velikom zakonodavcu, kao to je Muhammed (alejhis-selam) takav ruan odnos prema eni. Istina je, meutim, da se u Kur'anu kae slijedee: A ako prema njima odvratnost osjetite, mogue je da je ba u onome prema emu odvratnost osjeate Allah veliko dobro dao. i jo se navodi: ...i jedan od dokaza Njegovih je to to za vas, od vrste vae, stvara ene da se uz njih smirite, i to izmeu vas uspostavlja ljubav i samilost; to su, zaista, pouke za one koji znaju. (El-Islam ruhul-medenijje, str. 267., preneseno iz djela: El-Hilal ves-salib). Ana Bizant, voa svjetskog teozofskog pokreta, kae u svojoj knjizi: ElEdjanul-munteire fil-Hind (Postojee vjere u Indiji), slijedee: Koliko je svijet grijeio u ocjenjivanju Poslanikova poimanja ene. Spominje se da je smatrao da ena nema due. Kakve svrhe ima ova potvora na Allahova Poslanika? Povjerite mi svoj sluh a ja u vam ispriati stvarno njegovo poimanje ovog pitanja.

U Kur'anu se navodi slijedee: ...a onaj ko uini dobro, bio mukarac ili ena, a vjernik je, ui e u Dennet i nee mu se uiniti ni koliko trun jedan nepravda. Poto je citirala vei broj kur'anskih ajeta koji podstiu na panju, brigu i potovanje prema eni, nastavila je rijeima: Poslanikovo uenje ne zaustavlja se na definiranju samo opih principa. Uspostavio je zakon koji tano regulie pitanje nasljedstva ene. On je praviniji i daje vie slobode, s obzirom na neovisnost koja joj se daje, od engleskog kranskog zakona, po kojem se postupalo do prije dvadeset godina. Ono to je islam dao eni smatra se primjernim zakonom koji jami potpunu zatitu ene. Garantuje joj sigurnost od nasilnog uzurpiranja bilo kojeg dijela njenog nasljedstva od njene rodbine,brae i sudruga (ena koje su isto kao i ona udate za istog ovjeka). (asopis El-Ezher, VIII, str. 290). Pol Tito, po onome to se prenosi u asopisu El-Ezher, u desetom tomu na strani 712., kae: Nemoj zaboraviti da je Kur'an u velikoj mjeri popravio stanje ene u drutvenom ivotu. U Francuskom asopisu Monitor, kako nam prenosi asopis El-Ezher u jedanaestom tomu na strani 315., kae se slijedee: Islam je ostvario i popravio iz temelja stanje ene u drutvenom pogledu. Posebno je bitno istai da su prava koja je islam dao eni uveliko nadmaila prava koja su data Francuskinji. Lorafija Fagleri u svojoj knjizi Odbrana islama, na stranici 106, kae slijedee: Ako kaemo da je ena u Evropi dostigla s drutvenog stanovita, visok poloaj, njen status, bar zakonski, do u posljednjih nekoliko godina, bio je veoma nizak, pa je u nekim zemljama i danas manje neovisan nego status muslimanke u islamskom svijetu. U ovome to slijedi nalaze se odlomci iz knjige Arapska civilizacija Gustava Lepona:

Temelj nasljednog prava, koji je posebno naglaen i odreen u Kur'anu, sadri najveu moguu pravednost i pravinost. italac to jednostavno moe shvatiti i iz ajeta koje sam naveo ime sam u dovoljnoj mjeri ukazao na ope propise. Usporeivanjem tih propisa s propisima iz francuskog i engleskog prava moe se zakljuiti da je islamsko pravo dodijelilo udatim enama, za koje se smatra da muslimani ne postupaju s njima s dovoljno ljubaznosti, pravo u nasljedstvu koje nismo nali u naim zakonima. (str. 474, II izdanje, prijevod rahm. prof. Adila Zeitera) Islam ima veliki utjecaj na stanje i poloaj ene na Istoku. Podigao je njen drutveni status i poloaj, a nije ih degradirao, suprotno nasumice ponavljanim tvrdnjama. Kur'an je dodijelio eni bolja nasljedna prava od onih koja su u evropskim zakonima. Potom autor usporeuje stanje arapske ene prije islama i njenog statusa poslije njega, nastavljajui razgovor slijedeim rijeima: Ako elimo saznati stepen utjecaja Kur'ana u vezi s pitanjem ena, obavezni smo pogledati njen status u vrijeme kada je cvjetala arapska civilizacija. Po onome to su nam prenijeli historiari, to emo spomenuti malo kasnije, ena je uivala status za koji se slono zalau njene sestre dananjice u Evropi, i to u vremenu kada je vitetvo i junatvo Arapa Endelusa bilo na visini. Spomenuli smo, u ranijem poglavlju, da su Evropljani preuzeli od Arapa principe vitetva, meu kojima je i potovanje ene. Islam je onda, suprotno rasprostranjenom uvjerenju. Ako pogleda a ne kranstvo, taj koji je uzdigao enu s najnieg stepena na kojem se nalazila, kranske feudalce u srednjem vijeku, vidjet e da nisu imali nikakva potovanja prema eni. Ako prelistava historijske knjige iz tog vremena, nai e ono to uklanja svaku sumnju o ovom pitanju. Saznat e da su tadanji ljudi u doba feudalizma bili osori prema enama, sve dok krani nisu nauili od Arapa kako da s njima postupaju na najljepi mogui nain. Tako se u historiji Garana

Luluhirana navodi nain postupanja prema enama u vrijeme arlamana i o tome kako se on lino ponaao prema njima: arlaman je nasrnuo na svoju sestru u toku jedne prepirke i svae, uzeo je za kosu i udario tako jako i estoko da je slomio, svojom eljeznu rukavicom, njena tri zuba. ta mislite, da se takva prepirka desila koijau u nae vrijeme, on bi zasigurno, i bez ikakve sumnje, bio daleko milostiviji prema njoj od njega. Dokaza koji govore o ugledu ena u vrijeme arapske civilizacije ima mnogo. Neke od njih su bile poznate kao znanstvene radnice, a neke kao knjievnice. Veliki broj njih proslavio se i doao do izraaja u vrijeme Abasija na Istoku i vrijeme Emevija u paniji. Autor nam potom prenosi rijei historiara Abdur-Rahmana III, u kojima se kae: U vremenu u kojem je on ivio velika panja se u Endelusu posveivala znanju i knjievnosti. ene su voljele predavanja u svojim odajama. Veliki dio njih se isticao svojom dobroudnou i obrazovanjem, potom nastavi svoje izlaganje navodei neke od tih primjera: Izgubi se civilizacija blistavih prvih halifa u vrijeme onih koji su naslijedili Arape, a posebno u vrijeme Turaka, to dovede da se umanji stepen i vanost ena. Objasnit u na drugom mjestu kako je njihovo sadanje stanje daleko bolje od stanja njenih sestara u Evropi, pa ak i kod Turaka. Ono to slijedi jeste samo potvrda da se srozavanje njena digniteta dogodilo suprotno Kur'anu, a ne nikako zbog Kur'ana. Ovdje moemo ponoviti svoje stavove rijeima: Islam je uistinu eni dao sva prava i on je vrlo daleko od toga da mu se pripie da ih je umanjio. Nismo prvi koji brane ovaj stav i ovo miljenje, i prije nas bilo je osoba koji su isto razmiljali, kao to su npr. Kosan Doper Sefal, te Bartolomej Sent Hiler. Vrijednost islama ne moe se ograniiti na podizanje digniteta ene, ve se moe jo dodati da je prva vjera koja je to uradila. Ovo je lahko potvrditi naim objanjenjima da su sve vjere i zajednice koje su bile prije Arapa loe postupali prema eni. (str. 488-490).

Prava udatih ena na koja je poseban akcenat stavio Kur'an i njegovi mufesiri (komentatori) mnogo su bolja od prava udatih ena u Evropi. (str. 497). Prema islamskoj eni postupa se s ogromnim potovanjem, posebno ako ona posjeduje i zasluuje te odlike. O ovome i ovakvom stanju slau se svi nepristrasni istraivai. Ima ih koji su se suprotstavljali svojim osjeanjima mrnje vieenstva priznavajui njegove prednosti i vrednote. Ovdje elimo posebno izdvojiti Doa Emisbusa, koji je prilikom jednog govora o istonjakoj eni, nakon to se okomio na vieenstvo shodno svome evropskom nazoru, rekao: Uistinu se ena na Istoku, openito gledano, velikoduno potuje i cijeni. Nema nikoga ko je u stanju dii svoju ruku na nju na putu, niti ima tog neustraivog vojnika koji smije ii i mijeati se meu ene svoga naroda, prilikom njenih svaa i prepirki. Na Istoku mu prua punu panju svojoj eni. Na Istoku briga prema majci dostie stepen robovanja. Na Istoku ne moete nai ovjeka koji eli prigrabiti sebi zaradu svoje supruge (Ovo je bilo prije nego to su nam ponueni principi zapadne civilizacije). Na Istoku je ovjek taj koji daje mehr vjenani dar svojoj supruzi... itd. (str. 497). Lepon zavrava svoje izlaganje rijeima: Ja teim uvjeriti itaoca, nakon to se zadri nad onim to sam prije naveo i istakao, kako je princip vieenstva pozitivan. Kako su ljubav prema porodici, lijep odgoj i lijepa narav mnogo razvijeniji kod spomenutih naroda nego kod ostalih, openito. Islam je umnogome popravio stanje ene. To je prva vjera koja joj je podigla ast. Uistinu, ena na Istoku je mnogo potovanija, kulturnija i srenija od bilo koje evropske ene, openito gledano. (str. 503). Hamilton, engleski znanstvenik, kae: Propisi islama u vezi s pitanjem ene veoma su jasni. Obiluju panjom i njenom zatitom od svega to joj moe natetiti i izobliiti njenu pokornost. (Islam i arapska civilizacija: 1/91).

STAV PREDSTAVNIKA ENSKOG POKRETA NA ISTOKU O PITANJU ENSKOG DIJELA U NASLJEDSTVU Egipatski asopis El-Feth u svom izdanju od 22. redeba 1347. god. po Hidri ili 3. januara 1929. godine, na strani 452., prenosi slijedee: itaoci su upoznati s onim to smo objavili u prolom broju, o tome kako je god. Selama Musa odrao govor u Udruenju mladih krana o stvarima s kojima on, a ni Udruenje, nema ama ba nita, a to je ciljanje na enu muslimanku, njeno pokrivanje i otkrivanje samo lica, te o njenom nasljednom dijelu koji joj je odredio Kur'an. Ovaj i slini nametljivci upliu se u stvari koje ih se ne tiu. Misle kako se ena muslimanka, ako ode u krajnost u odreenim pitanjima, moe iskoristiti kao sredstvo za ruenje vjere. Ovi nametljivci ele usmjeriti svoju panju na podsticanje gospoe Hede e'aravi da zahtijeva od islamske egipatske vlade neslaganje s Allahovim zakonima u Kur'anu o pitanjima enskog nasljednog dijela. Oni se ovim nisu zadovoljili ve su uputili privatno pismo gospoi Hedi e'aravi podstiui je na ovo neslaganje. Gospoa Heda htjela im je objasniti da bez obzira koliko je doprinijela na feministikom planu, ona nije dola u fazu da se zadovolji da bude sredstvo obmane ove skupine. Zbog toga je uutkala gosp. Selama Musu i njegovo udruenje pismom koje je u cijelosti objavljeno na prvoj stranici asopisa ElAhram ujutro prolog petka. U njemu se kae: Primila sam pismo od cijenjenog profesora Selama Muse koje mi je upueno s eljom da traim od Ministarstva pravde donoenje zakona koji bi izjednaio enu i mukarca u nasljedstvu. U prilogu je dostavio saetak govora koji je odrao u Udruenju mladih krana o prosperitetu egipatske ene, a kojeg je objavio asopis El-Mukatem 23. decembra 1928. godine. Najvanije je da vas obavijestim, cijenjeni profesore, i sve koji su bili prisutni vaem predavanju da ja u svom poslu moram da izvravam zadatke i

obaveze koji su mi povjereni od udruenja Zajednica ena, koje mi je ukazalo ast da ga predvodim. Poto udio ene u nasljedstvu nije pitanje iz programa djelovanja Udruenja, ja nemam prava uplitati se u ovo pitanje, bilo da se slaem sa injeninim stanjem ili da ga elim promijeniti. A ako ve moram rei svoje miljenje i zauzeti stav o ovom pitanju, onda u to rei kao obian ovjek, a to je da se ne slaem s izjavama i govorom (Selama Muse) u segmentu koji se odnosi na izmjenu visine nasljedstva koji pripada eni. ak i ne mislim kao on, da je feministiki pokret u ovoj zemlji, budui da je pod utjecajem feministikog pokreta Evrope, obavezan slijediti ih u potpunosti. Svaka drava ima svoje zakone i svoje obiaje. Nije sve ono to se smatra dobrim u jednom kraju dobro i u drugom. Samim tim to mi ne primjeujemo protivljenja ena i prigovaranja zbog toga to nisu izjednaene u nasljedstvu s mukarcem. Primjetno je njihovo zadovoljstvo s onim to im je dodijeljeno. Iz svega ovoga proizlazi da joj eriat nadomjeuje to da se o njoj brine ovjek i da je opskrbljuje, kao i njenu djecu, kao to joj je dopustio nesmetano raspolaganje sa svojim novanim sredstvima. to se tie stava da je neizjednaenost u nasljedstvu jedan od razloga odbojnosti i indiferentnosti mukaraca prema sklapanju braka na Istoku, nije tano. Svjedoci smo da je u Evropi danas ova bolest (neenstvo) uveliko rasprostranjena i mnogo je izraenija i opasnija nego ova koja se nalazi na Istoku, uprkos injenici da evropska ena dobiva nasljedstva koliko i ovjek, s tim to je ona obavezna davati vjenani dar i prepustiti upravu nad svojim novanim prihodima svome muu. Ako bi prihvatili teoriju cijenjenog profesora Selama Muse i usmjerili je na traenje novog zakona, pa zar se ne bojimo da to ne bi prouzrokovalo ukidanje dunosti i obaveza koje su sa ene prebaene na mueva plea, u pogledu njegove supruge i njegove djece, to bi opet uzrokovalo zajedniko troenje, odnosno obavezno uee ene u kunim trokovima. Bilo bi tu mnogo zapreka koje bi se nesretno vratile na udate siromane ene koje ne posjeduju

nasljedstvo od svojih najbliih. Ova kategorija obuhvata veliku veinu udatih ena, dok nam je svima poznato njihovo neznanje i nepismenost koji joj ne doputaju da se odupru ovoj nesrei ili da je bar umanje, za razliku od, po siromatvu, njima slinima u Evropi, poto obrazovanje tamo obuhvata sve kategorije. Vidimo da zapadnjaka ena uiva vee graanske slobode od istonjake ene i u njima ima izjednaen status s mukarcem. Meutim, ona ima manju ekonomsku slobodu i neovisnost od svoje sestre s Istoka. Istonjaka ena nije izjednaena s mukarcem u pogledu prava nasljedstva, ali uiva svaku vrstu neovisnosti u pogledu voenja svojih poslova i upravljanja svojim novanim primanjima. Vidimo zapadnu enu, koja ima ista prava kao i njen brat u nasljedstvu, a kojoj je oskrnavljena blagodat raspolaganja bilo kojeg dijela svojih novanih sredstava ili sklapanja bilo kakvog ugovora, ili mijenjanja bilo ega bez suglasnosti i potvrde svoga mua. Zbog toga je vidimo uznemirenom u svim gradovima Evrope zbog tih ogranienja koja su joj nametnuta i koja je udaljavaju od stvarne slobode i neovisnosti u kojima uiva istonjaka ena jo od prije mnogo stoljea. Potom kae: Ono to enu dananjice najvie zaokuplja u postizanju cilja i mjesta koji joj pripada nije samo u mijenjanju zakona i preokretanju erijata. Hvala Allahu, Koji nije dopustio da naemo ni u ovim a ni u onim propisima neto to bi nas rukovodilo za aljenjem i pritubom. Sve ono emu stremimo jeste najbolje primjenjivanje ovih zakona koji se podudaraju namjerama Uzvienog Zakonodavca i Njegovim normama. asopis El-Feth nadovezao se na ovo objanjenje, rijeima: U ovom objanjenju Hede-hanum e'aravi nalazi se nekoliko injenica na koje bi bilo lijepo ukazati: - udruenje ena zalae se za poboljanje statusa ene shodno propisima islamskog prava. Ono, uistinu, ne obavlja niti jedan posao koji bi ga udaljio iz

okvira respektabilnih erijatskih propisa. Ako se ovo pravilo ne ispotuje, vrlo lahko e se moi razumjeti pravne osnove i obratiti se radi presude erijatskom sudu, u bilo kojem vrstu zahtjeva ili stvari koja nastane prilikom udaljavanja od njegovih propisa; - u ovom objanjenju jeste i proglas da je ena muslimanka u boljem poloaju od evropske ene, samim tim to joj je erijat dao pravo raspolaganja onoga to posjeduje, dok je evropska ena ograniena voljom i htijenjem svoga mua. Jo da napomenem da je bolji status muslimanske ene od statusa Evropljanke u tome to islamsko pravo obavezuje mua da se brine i opskrbljuje svoju suprugu i njenu djecu. Oni koji podstiu muslimane da se usprotive islamu smatraju da je islamsko zakonodavstvo, posebno nasljedno pravo, uzrokovalo sustezanje velikog broja mladia od sklapanja braka, meutim njima gospoa koju su podsticali, odgovara: Vi ste laci jer je izbjegavanje braka u Evropi zastraujua pojava, dok je kod nas stanje sasvim suprotno. PITANJE VIEENSTVA Francuski muslimanski orijentalista Nasirudin Dinije u svojoj knjizi

Muhammed, Allahov poslanik, kae: injenino stanje svjedoi da je vieenstvo proireno u svim dijelovima svijeta i ostat e prisutno dok je svijeta i vijeka ma koliko zakoni bili strogi u njegovu zabranjivanju. Ali, jedina stvar koju elimo spoznati jeste, ta koja govori o tome da li je bolje donijeti ovaj u potpunosti temeljni zakon i ograniiti ga ili jednim odreenim dijelom da ostane licemjerno prikriven. Ne postoji nita to moe stati naspram toga spreavajui ga svojom buntovnou. Svi zapadni putopisci primijetili su, Deral Di Nirvala i Lejdi Moran, posebno emo spomenuti samo da je vieenstvo kod muslimana,

prihvatajui i slaui se s ovom osnovom, manje rasprostranjeno nego to je to sluaj u kranstvu u kojem se zabranjuje brak s vie od jednom enom. Ovo

nije nimalo strano ljudskoj prirodi. Krani nalaze slast zabranjenog ploda u protivljenju principu o ovom pitanju. Ali, da li je vieenstvo zbilja pitanje kojem se treba posvetiti velika panja u ovom naem vremenu i okruenju? Zahtjevi dananjeg vremena, ostavljajui po strani sve druge okolnosti, ine da je veoma teko odrati vieenstvo u velikim gradovima. Ova e stvar, za veoma kratko vrijeme, ieznuti kod muslimana koji prihvataju tekovine nove civilizacije. Ako se sloimo da je vieenstvo princip, onda e ono i ostati, i moi e ga nai da se sprovodi samo na selima, jer ih neizbjene ivotne potrebe posla prisiljavaju na to. Pored svega toga, pitamo se da li se u iezavanju vieenstva nalazi moralna korist? Ova je stvar vrlo sumnjiva. Nemoral je slabo prisutan u veini islamskih krajeva, ali bi se bez vieenstva uveliko proirio i ostavio svoje negativne posljedice. Osim toga, u islamskim e se zemljama uskoro pojaviti bolest koja im prije nije bila poznata, a to je neenstvo, koje se svojom pokvarenou iri u nekim dijelovima svijeta u kojima se strogo vodi rauna da se brak ostvaruje samo s jednom osobom. Ovo se poinje pojavljivati u sve veem obimu, a naroito poslije mnogobrojnih ratova i stradanja. Ovaj islamski orijentalista, u svojoj knjizi: Posebnosti islamskog svjetla kae slijedee: Islam ne prkosi prirodnosti koja se ne moe nadvladati, nego je prati svojim zakonima i uputama, za razliku od Crkve, koja se suprotstavlja prirodnosti, sukobljavajui se s njom u velikom broju ivotnih stvari i potreba. Kao primjer tome moemo navesti sluaj kada obavezuju svoje potomstvo koje se zareuje da ne stupaju u branu zajednicu, ve da ostaju neenje. Islam se ne zadovoljava samo slaganjem s prirodnou i da joj ne prkosi, nego donosi zakone koji e naii na svaku vrstu odobravanja i to lakeg sprovoenja, sve u cilju popravljanja, sistematinosti i zadovoljavanja koje e zraiti olakanjem i svakom vrstom pohvale. Zbog svega ovoga se Kur'an naziva

Uputom jer je vodi ka najispravnijim ponaanjima i vladanjima u ivotu. I zbog toga to upuuje na najbolji smisao i znaaj dobra. Veliki je broj primjera, tako da ih nismo u stanju nabrojati, ali emo se zadovoljiti samo najpoznatijima, od kojih je svakako tolerancija i odobravanje vieenstva. Ovo je tema koja nailazi na svaku vrstu kritike i osude irokih razmjera i koja je islamu, u oima zapadnjaka, velika zamjerka, te predmet velikog broja kleveta i pogrda. Ono u to nema nikakve sumnje jeste injenica da je brak s jednom osobom najbolja situacija. Ali ta da se radi u vezi s ovim pitanjem koje se kosi i sukobljava s prirodnou i realnou. Da li je to neto to je nemogue sprovesti i primijeniti? Zar islam ne vodi rauna o stvarnosti i stanjima u kojima se nalazimo ili u kojima emo se nalaziti, a znamo da je to vjera olakavanja. Pa zar nam nije obaveza spomenuti najdjelotvorniji lijek, a ne da donosimo konane i nepromjenjive zakone, niti da donosimo konane naredbe. Ono to je islam uradio jeste to da je, prije svega, zakonski ograniio broj ena (tj. s koliko ena jedan ovjek, u jednom momentu, moe da ivi). Kod prijanjih Arapa bilo je doputeno da se ovjek eni s koliko god hoe ena, bez bilo kakvih ogranienja, da bi poslije podsticao i ukazao na stupanje u brak makar s jednom enom. U Kur'anu nam se u vezi s tim pitanjem lijepo kae: A ako strahujete da neete pravedni biti, onda samo s jednom. Koji je ovjek danas u stanju biti pravedan meu svojim enama? Znai, vieenstvo je, ovim uvjetom postalo nemogue sprovesti.73 Ali, pogledaj kako je to islam postavio, kao cilj u njenosti, preciznosti i ljubaznosti s mudrou. Potom pogledaj je li, uistinu, kranstvo, s ve utvrenim i predodreenim zakonom o mogunosti braka samo s jednom osobom, i njegova akcentiranja u njegovu sprovoenju, zabranilo vieenstvo? Da li je ovjek u mogunosti da to kae, a da ga smijeh ne obuzme? Pa pogledajte francuske vladare, ostavi

73

Objasnili smo tetnost ovakvog razmiljanja, jo prije, u ovoj knjizi.

pojedince, koji imae i po nekoliko supruga, i mnogo ena, dok su u isto vrijeme uivali od Crkve svaku vrstu potovanja i uvaavanja. Vieenstvo je prirodni zakon i ostat e sve dok traje ovaj svijet! Ono to je napravilo kranstvo, nije donijelo rezultat koji su oni eljeli, ve se dobila jedna suprotna slika i nevolja, u svim oblicima, iji smo svjedoci. Primjer toga jeste kao primjer prokletog stabla iji su plodovi zabranjeni, pa ga je zabrana uinila jo primamljivijim. Teorija ograniavanja i zadovoljavanja enidbe samo s jednom osobom jeste stvar koje se povrno dre krani, pod platom mnogobrojnih zala, koja, kroz opasnu i gorku realnost koja tijelu donosi samo zlo, rezultira na tri naina: nemoralom, neenstvom i vanbranom djecom. Ove drutvene bolesti, koje imaju veliki tetni utjecaj na moralnost, nisu bile poznate u gradovima u kojima se u potpunosti sprovodio islamski zakon. Meutim, nakon prihvatanja zapadne civilizacije i u tim gradovima su se poele iriti. Italijanski pisac Lorafija Fagleri, profesor arapskog jezika i historije islamske civilizacije u Napulju, kae u svojoj knjizi Odbrana Islama, na strani 97., slijedee: Ne postoji dokaz, ma koliko se nastojalo doi do njega, da vieenstvo neminovno predstavlja drutveno zlo i da je spoticaj u njegovu napredovanju. Nalazimo se pod dojmom da ne raspravljamo o ovom pitanju na ovom polju, a u stanju smo, isto tako, priznati da na nekom stepenu drutvenog razvoja, u kojem doe do raznih previranja i dogaanja, kao to je ubistvo velikog broja vieenstvo postaje drutvena mukaraca, uzimajui u obzir brojne ratove, razmiljanja zaostalih starih vremena,

potreba. Bilo kako bilo, nemamo pravo donositi sud o ovoj realnosti kroz jer je u vrijeme Muhammeda, a.s., nailazila na potpuno prihvatanje i odobravanje. Bila je potpuno priznata od islamskog prava, i to ne samo meu Arapima ve i meu mnogim drugim narodima.

PODSTICAJ NA VIEENSTVO U egipatskom asopisu El-Feth, objavljenom 15. muharrema 1346. god. po Hidri, (14. juli 1927. Godine) na strani 3., kae se slijedee: Neki francuski asopisi zapazili su da su poznate engleske novine Daily Meal objavile lanak zapadnog autora u kojem hvali vieenstvo. Da je to kojim sluajem objavljeno ranije, i na novine i na pisca bi se iskalio sav gnjev, jer je zadiranje u obiaje i tradiciju Engleske vrlo opasno. Pisac teksta uvidio je da se u engleskim gradovima i bogatim zemljama nalazi veliki broj ena tako da njihov broj uveliko premauje broj mukaraca, za oko dva miliona, pa kae: Doputanje vieenstva jeste jedini ispravni put i lijek za oporavak drutva. Pisac dalje kae: Pitanje jedne ene jeste pitanje uvjerenja i saglasnosti, a u stvarnosti je rezultat proporcionalnog broja. Potom spominje da je teorija o braku jednog ovjeka samo s jednom enom prihvatljivija i prikladnija, ali ju je mogue sprovesti jedino ako je ravnomjeran omjer mukaraca i ena. Meutim, ako se povea omjer jednog spola nad drugim, a ne preduzmu se neophodne mjere, onda nema drugog izlaza do ogorene borbe koja e nastati meu spolovima. VIEENSTVO KOD ZAPADNJAKA U asopisu El-Feth, objavljenom 09. dumadel-ula 1346. god. po Hidri (03. novembar 1927. Godine), na strani 302., kae se slijedee: Napisao je Jonatan Kolonijel Kadi lanak, u br. 2, oktobra mjeseca, asopis La Dib Dolist, kojeg je prevedenog objavio asopis En-Nedah koji izlazi u Aliru, u kome se, izmeu ostalog, kae: Vieenstvo doputa i odobrava islamsko pravo pod odreenim uvjetima, a vidimo, injenino, da ga cijeli svijet upranjava. Koliko ima samo prodavaa

alkoholnih pia u gradu Turbon, ako su imalo imunijeg materijalnog stanja, koji posjeduju skrivene stanove u svakom gradu u koji odlaze radi svojih potreba. Vrlo je jasno da je bogati Francuz, koji ima mogunost da se oeni sa dvije i vie ena, jadnijeg stanja od muslimana koji nema potrebe da se skriva ako eli da ivi s dvije ili vie ena. Iz ovoga proizlazi slijedea razlika: djeca su muslimana koji ima vie ena sva priznata i imaju podjednaka prava. ive javno sa svojim ocem, za razliku od Francuza i njegove djece, koja se raaju tajno, i oni se tretiraju kao nezakonita i vanbrana. U govoru princa ekiba Arslana koji je objavljen u asopisu El-Feth od 16. abana 1348., (16. januar 1930. God), na strani 501., kae se: Nijemci su poslije tridesetogodinjeg rata, kada se u velikom broju smanjio broj mukaraca, donijeli odluku na sjednici vlade da se doputa mukarcu da se oeni dvjema enama. Ova se odluka primjenjivala jedan dui period, a to je bilo prije 250. godina. ODBRANA VIEENSTVA OD SLOBODOUMNIH NA ZAPADU Ana Bizant, voa svjetskog teozofskog pokreta, kae u svojoj knjizi: ElEdjanul-munteire fil-Hind (Postojee vjere u Indiji), slijedee: itam u Starom zavjetu (Tevratu) da je Siddikullah, koji je potpuno svoje srce predao Allahovoj volji, imao vie ena. Jo da dodamo da se u Novom zavjetu (Indilu) ne zabranjuje vieenstvo osim onima koji se postave za biskupa ili akona, koji se moraju zadovoljiti samo s jednom enom. U starim Indijskim knjigama, takoer, pronala sam govor o vieenstvu, pa je potvaranje islama u vezi s tim pitanjem, jedino stoga to je ovjeku lahko istraivati nedostatke u vjerovanju drugog i da njih popularizira. Ali kako se jedni mogu rugati drugima podstiui zapadnjake na pobunu protiv ogranienog vieenstva kod istonjaka, a kod njih je razvrat uveliko uzeo

maha? Onaj ko paljivo posmatra vidjet e da monogamiju potuje samo mali broj estitih ljudi. Zato nije ispravno rei za jednu sredinu da su oni monogamisti, sve dok uz jednu zakonitu enu imaju druge ljubavnice i s njima tajno ive. Ako bi stvari postavili na tasove pravedne i tane vage, i pokuali izvagati ta stanja, vidjeli bi da je islamsko vieenstvo to koje titi, uva, opskrbljuje i pokriva enu, mnogo bolje i pretenije na vagi od zapadnog razvrata, koji doputa ovjeku da uzme enu samo radi udovoljavanja svojim strastima, pa je po njihovu zadovoljenju, on je odbacuje na ulicu. Recite da su obje stvari negativne, ali nemojte dopustiti kraninu da grdi svoga brata muslimana, zbog onoga to zajedniki ine.(asopis El-Ezher, VIII, str. 291) Ja kaem: Ne prihvatam i ne povlaujem spisateljici da je vieenstvo i prostitucija na istoj razini! O ovome nema spora! Sama autorica je u ranijim navodima priznala da je vieenstvo mnogo uzvienije i plemenitije prema eni i njenoj djeci od razvrata, pa kako da budu jednako negativni? VIEENSTVO PO MILJENJU OBJEKTIVNIH KRANA Doktor Nazmi Luka, u svojoj knjizi Muhammed: poslanstvo i poslanik, na strani 67., kae slijedee: - Jedna ili vie ena?! Ovo je sr uskovitlanosti oko pitanja braka u vjeri islamu tako da nas to primorava da na ovome malo zastanemo i objasnimo stvarnu sliku svega ovoga. Moramo se sloiti da vjera nema za cilj samo jednu kategoriju ljudi, niti samo jedno vrijeme, niti samo jedno okruenje. Vjerom se eli zakonodavstvo za sve i ustrojstvo ivota ovjeanstva, kao takvog, obraajui panju na njihovu zajedniku narav... Ukazujui pored toga na visoke stepene koje mogu dostii samo posebni i odlikovani. Veza smiraja izmeu mukarca i ene jeste i temelj porodice. On je proizvod prirodnog instikta i njegova usklaivanja zakonodavstvom ili drutvenim obiajem koji nadvisuje zakonitosti. Sve to

moe postaviti granice toj ivoj i silovitoj snazi koja uzdie ovjeka iznad stepena ivotinje. U ono u to nema nimalo sumnje jeste da zakonitost ograniavanja samo na jednu enu predstavlja primjeran zakon. Neosporno je, isto tako, da ga ostvaruju samo uzorni i posebno odluni, ali nije samo njima upuena uputa vjere. Posmatrajui stvarno stanje ljudskog ivota kroz historiju minulih i sadanjih zajednica i drutava, ukazuje nam se da je vieenstvo u ivotu i biti svakog ovjeka, bilo da on to ispoljava javno ili krije, bez obzira imao olakanje u zakonu ili ne, ili se suprotstavio svome uvjerenju ili zakonu. Nema ni jedne razumne osobe koja e davati prednost vieenstvu bez opravdanog razloga. Utjecaj osjeaja potrebe za injenjem grijeha i zloupotrebe zakona koji se reflektuju na opa ljudska vladanja ostavljaju trag koji se naziva uitak, a koji pomuti svu bistrinu na kojoj poiva srea i duevno i tjelesno zadovoljstvo, ne spominjui veze i prevare koje tete eni, ruei njen ivot, a da ona nema nikakvog izbora u njegovu mijenjanju. ivot u pustinji i na selu razlikuje se od ivota u civilizaciji. Tako na selu i u pustinji se potrebe poveavaju, a posebno prema eni. Ponekad je opet to razlog to je broj ena mnogo vei od broja mukaraca. ast ene nije osigurana a niti je stabilan njen ivot u materijalnom i duevnom pogledu, osim ako doe pod zatitu i skrbnitvo ovjeka. Tada ona nema izbora u suprotstavljanju vieenstvu jer je to jedino ispravno rijeenje, ili ono je u osnovi najbolje i najpodesnije radi zatite ove stvarnosti, okolnosti, a svima nam je poznato nuda doputa, inae, zabranjeno. Znai, to je olakica koja se upotrebljava sa svim to ona sa sobom donosi kada doe do prirodnih opravdanja od okruenja ili od pojedinaca. A ta da se kae za enu koju savlada bolest? I ta da se kae za enu koja ne moe imati djecu? I ta da se kae za gojaznu enu? I ta da se kae za mravu i ivanu enu? Da li je rastava od nje najblae i najmilostivije to se moe uiniti prema njoj ili joj pripomoi s jo jednom enom?

Nema sumnje da je stvar jasna. Znai to je olakica koja se primjenjuje kada je to neophodno. Ali ona nije obavezujua, navest emo suru Nisa, u kojoj se jasno kae: A ako strahujete da neete pravedni biti, onda samo s jednom. Ovdje imamo jasan poticaj na enidbu samo s jednom enom. Nije uope pravino praviti usporedbu ovog poticaja s prilikama naeg vremena i naim obiajima. Moramo to gledati i ocjenjivati spram prilika i zahtjeva vremena i obiaja iz doba objave ovih ajeta. U tim pustinjskim dahilijetskim sredinama vieenstvo je bilo slobodno i bez bilo kakvih ogranienja. Tako moemo razumjeti tajnu rijei Uzvienog u Kur'anu, kada kae: ...sa po dvije, sa po tri i sa po etiri... na nain razumljiv svima onima koji to poudno izvravaju, a to je i doputeno. Ovaj nain koji objavljuje Uzvieni ima svoj irok smisao koji nadmauje bilo kakva suzbijanja i ograniavanja. Ima li ita slinije, po mom razmiljanju, od sluaja gdje otac kae svom poudnom sinu koji udi za slatkiima, i koji se nee zadovoljiti ako ne uzme deset ili dvadeset komada: Dat u ti jedan ujutro, ili, recimo, dva, trei u podne i etvrti u ikindiju. Zar ne vidi kako nisam krt prema tebi? Ali preko ovog broja ne moe! Potom je popratio gornju objavu s isticanjem enidbe s jednom onima koji se boje da nee pravedni biti sa vie ena, a vrlo teko se uuvati nepravde u sluaju vie ena. A to se tie tih i njima slinih prilika i ljudskih okruenja kojima se upuuje ovaj poziv, moramo ustvrditi da je stvar prejasna. Vieenstvo ne moe nikome natetiti, posebno ako oni ive s jednom enom smatrajui to karakternijim ivljenjem. Zbog svega toga su i rijei Uzvienog: Allah vam eli olakati a ne da potekoe imate. Polje dobroinstva i kreposti jeste prostrano, na njemu se ljudi nadmeu i neki su bolji od drugih i za nekoliko stepeni. Pitanje braka nee biti potpuno, bilo da se radi o vieenstvu ili se zadri samo na jednoj osobi, a da se ne posveti panja samom nainu enidbe ili vrsti brane

veze. Brak nema za cilj parenje mukaraca i ena, kao to je to sluaj sa ivotinjama, ma kolike bile tekoe, potrebe, udnje i uroeni nagon meu ljudskim spolovima. Zbog drugih bitnijih ciljeva je uspostavljeno pitanje odgoja i regulisani zakoni i uvjerenja. Uzvieni kae: I jedan od dokaza Njegovih jeste to to za vas, od vrste vae, stvara ene da se uz njih smirite, i to izmeu vas uspostavlja ljubav i samilost. Ovako se navodi u suri Er-Rum, dok ja vidim u rijeima Uzvienog: od vrste vae kontakt koji strastveno zadesi srce. Spomenuo je bliskost koja se osjea u braku i koja ini da supruga postaje dijelom due, te je to izrazio rijeju smiraj jednih uz druge. Pa to je blie smiraju od smiraja due. U ovome se ne spominje tjelesni smiraj dokazujui da se on postie ljubavlju i milou. Uee due, njen smiraj i smirenost, ljubav i samilost, ne ostavljaju nita to bi znailo udovoljavanje tjelesnim prohtjevima i oni se s tim ne mijeaju. Strast uzima i ostvaruje cilj, a ona je zatiena svojim egoizmom i izoliranou od drugoga. Njoj se nakon ispunjenja poveava samo osjeaj odbaenosti, samoe i otuenosti. Kakve li razlike izmeu strasti i njenog upranjavanja, s jedne strane, te smiraja due, ljubavi i samilosti, s druge. Sve su to svojstva srca: srca koje je samilosno i saosjeajno. Od svojstava ljubavi koja se daje prije nego uzima, poklanja prije nego bude poklonjena, postaje smirena i spokojna darujui smiraj, bogatstvo, sigurnost i zaborav. To je najuzvienija blagodat u ljudskom ivotu. Ovdje dua nadilazi tjelesna stremljenja, poude, podstreke i zaslijepljene elje. Brak je psihika i duhovna ljudska potreba, a nikako samo strastvena i tjelesna, makar njen temelj i osnova bio tjelesni. Ne bi postojali slobodni mukaraci kada bi tjelesne potrebe bile njihov vodi i njihovo udovoljenje njima cilj. Pa zar da ne spoznaju granice braka i njegova ogranienja koja ga strogo obavezuju, bilo da su ona teka ili lagana za sprovesti. Ona povezuju mua i enu, ma u kakvom stanju bili, dok se van braka ova veza ne moe ostvariti

samim tim to je jedini cilj udovoljavanje tijelu i sprovoenje i udovoljavanje strastvenih pohota. Ima i onih koji kau: Ako je brak psihika i duhovna potreba kod ovjeka, a nikako tjelesna i strastvena, pa makar njen osnov bio tjelesni, pa zato je onda potrebno vieenstvo, ako je olakica njegova nagomilavanja onome ko je u mogunosti a krepost onome ko to eli, dok je ivot s jednom enom jedini put ka duevnoj smirenosti u pravom njenom znaenju? Odgovor je, bez ikakve sumnje, da je ovo ispravno s obzirom na princip, meutim, principi vrlo rijetko zaive u ivotu ovjeka. Nekada pak bivaju lahki u odreenim stvarima koje se vie dotiu dnevnog ivota i injenica. Da bih jo stvar bolje pojasnio, rei u slijedee: Gdje se nalazi primjerna ena koja popunjava sve ljudske duevne potrebe i uz koju e njegova dua smiraj osjetiti, ne umanjujui nita u svojoj brizi, smirenosti i staloenosti koju eli i kojoj stremi? Malo je takvih, i manje od malo. Pravedni Sulejman, koji je poznavao hiljadu ena svih boja i vrsta, bi upitan na jednom od svojih predavanja, o braku i svime to on sa sobom donosi, pa kae: Kreposna je ena dragocjenija od najdragocjenijeg bisera onome ko ga nae?! Pa ak i ti, o Sulejmane?! Pa to e rei drugi Allahovi robovi kojima nije data vlast, uprava i prostrano bogatstvo? Onaj ko nae ovaj biser meu enama, nee moi zadovoljiti svoju duu niim drugim, osim s njom. Vezat e se za nju kao to se vee novoroene za prsa svoje majke. Ne eli je mijenjati pa makar na neznatni period... A onaj ko to ne pronae, u njegovoj se dui ugnijezdi udnja i sjena ei za njom. Neprestano se raspituje, traga uokolo i pita vjetra za nju. Ovo je stvarnost kojoj smo svakodnevno svjedoci. Nailazimo na osobe koje su u braku, ali u svojim duama osjeaju simpatije prema drugim enama. materijalnih

esto do toga doe raznim poznanstvima i to ih stavlja na nivo ivotinja, koji ih poniava i razara i prijeti osjeaju plemenitosti, koji je svojstven ljudima... Samo se trai popuna slobodnog vremena. Stari mudrac dobro kae: Priroda osobe se pribojava dokolice i uporno je odbija. Ovdje imamo mogunost vieenstva koje nam se namee kao rezultat biranja izmeu dva zla: prvo je sramno upadanje u grijeh koji unakazuje duu, bez obzira na udnju tjelesnih poriva; drugo je pucanje brane veze i ostavljanje prijanje ene da bi se zadovoljilo s novom enom. Prvi brak je moda bio samo proizvod rjeavanja usamljenosti i kuanje plodova drugog spola. Prva ena je moda u poznim godinama ili ima neku mahanu, ili nije lijepa, ili nije u stanju obavljati svoje poslove ili nema dovoljno materijalne zaostavtvine pa sve to biva uzrokom njena slaba statusa. Ovakva e ena sve uiniti samo da ostane pod platom panje svoga mua. Ja sam, iz svog linog iskustva, poznavao mnoge sluajeve ove vrste. Ovdje elim samo spomenuti sluaj svoga komije u Demenhuru, koji se desio prije dvadeset godina. Sa svojom suprugom je proveo etvrtinu stoljea i nije uz nju imao vie ena. Imali su jedno dijete, koje je napunilo dvadeset godina, te je iznenada umrlo... Njihovu kuu je obavila neizmjerna tuga i alost.. Bilo im je sasvim jasno da je ena ve u poznim godinama. Poela je navaljivati na svoga mua da mu isprosi enu koja e im roditi dijete i biti radost njihovih oiju u njihovu poznom i starakom ivotu! Njegova ena mu isprosi drugu enu da se oeni njome. Pobrinu se i uradi sve to je bilo neophodno da svadba bude to bolja. Prva je ena bila izuzetno paljiva i dobro inila toj drugoj eni, kao da joj je bila kerka. Kada je rodila muko dijete, radosti nije bilo kraja. Kao da je sve ozelenjelo nakon dugotrajne sue. Ovo povrati u normalu i njihova skrhanog mua. Svjedok sam injenice da je ovo dijete bilo privrenije prsima ene svoga oca, koja je bila u poznim godina, nego ene koja je bila izuzetno mlada. S ovom porodicom sam proivio toliko lijepih trenutaka da se ne bi moglo napisati u svim knjigama Benu-Israila.

Ovo je moda jedinstven sluaj da ena nae osobu koja e se udati za njena mua i roditi im potomstvo! Ovo uvjerenje podudara se sa stvarnou u ograniavanju potreba ivljenja samo s jednom enom, dok je vieenstvo daleko blie naoj prirodnosti i stvarnosti. Ako pogledamo u Poslanikov, a.s., ivot, vidjet emo da u periodu njegova ivota sa Hatidom, r.a., nije imao vie ni jednu enu. S njom je proveo skoro etvrt stoljea. Period muevnosti u ovjeijem ivotu kree se od dvadeset i pete do pedesete godine ivota. Nije imao vie ena i nije upranjavao vieenstvo sve dok ona nije preselila. Ovo nije mjesto govora o okolnostima koji su doprinijele njegovim brakovima s vie enama, ve emo se samo zadovoljiti injenicom da je Hatida bila uzorita ena u ivotu Poslanika, a.s. To nam ostadoe svjedoiti razni izljevi ljubomore njegovih ena sve do kraja Poslanikova a.s., ivota. Poslanik, a.s., potvrdio je Aii, r.a., koja je bila najmlaa da mu nikada Allah, d.., nije podario enu kao to je bila ona. Uzorita ena popuni svu duevnu prazninu i nastani se u njoj. Kada ona ode, iza sebe ostavi ogromnu prazninu koju vie nita ne moe popuniti. Poeo sam osjeati kako veina nije u stanju popuniti ovu veliku prazninu u potpunosti. Vieenstvo je samo proizvod olakica i svakako je uvjetovano ljubavlju i samilou. Nema mjesta srdbi, nevolji, bolu i prokletstvu. Ovdje elim ukazati na tvrdnju mu'tezila koji zabranjuju ovjeku da se oeni drugom enom, sve dok je prva pod njegovim skrbnitvom, jer to predstavlja tetu eni i to je neto veoma runo i gnusno te ga, kao takvog, mozak ne moe prihvatiti. Po mom uvjerenju, ovdje se radi o uzvienom principu na koji Kur'an podstie, a to je da se zadovoljimo jednom suprugom bojei se da ne inimo nepravdu koja se u vieenstvu ne moe izbjei. Ali olakica je veoma jasna. Njena je mudrost kategorina u injenici da vieenstvo nije zabranjeno onima koji ne mogu ostvariti perfekciju, a to je brak s jednom

enom. Olakica je naa svakodnevnica onome ko je slobodan i sposoban za takvo to. A onaj ko moe vie, to je svakako bolje i pohvalnije. Mi vidimo da ljudi svakodnevno napreduju ka politici jednoenstva, uz napredak znanosti i pruanje prilike braku kroz razne pouke i nauna istraivanja. Jo sam obavezan, ovdje, izloiti i objasniti to je to u osnovi brak, nakon to su krani oko toga stvorili posebnu atmosferu, koja se ogleda u tome da je monaka neporonost osnova, a ko to nije u stanju da izdri neka se oeni. Brak je postao olakica koju prihvata onaj koji ne nalazi smiraj niti alternativu. Nema sumnje da je ovakvo razmiljanje povezano s teorijom o prvom grijehu i smatranjem da je veza meu spolovima zlo, sama po sebi, i u svojoj osnovi, te da je kompletno tijelo stidni organ, sa svim svojim eljama i traganjima za ovosvjetskim dobrima. Ovo monatvo, uz rtvu i kranski post od trajnih ugodnosti jesu dokazi stjenjavanja tijela, njegova slabljenja i navikavanja na boli i patnje, te gledanje na njegove zahtjeve i na ovosvjetske ljepote u cjelini protivnikim i neprijateljskim oima. Tijelo je zlo bez kojeg se ne moe, kao i brak. Najbolje dobro je u stalnoj borbi s njim i ne doputa da mu se povlauje i udovoljava u bilo emu. ivot u kojem nema smirenosti i postojanosti jeste neprestana borba i stalna neizvjesnost koja rui ovaj svijet za kojim due ude. Najnovija istraivanja, iz oblasti psihologije, ukazuju nam na mahane i nedostatke koji razaraju ivot u korijenu, koje su pod utjecajem osjeaja tjelesnog grijeha i specifinosti lagodnog ivota. Gledamo ovjeka kako se bori s tugom i uitkom svakim otkucajem srca, koje mu prua radost i budi u njemu osjeaj uitka i drhtaja za njenom prirodnou. Islam se ne suprotstavlja ivotu, ve priznaje sva ljudska osjeanja u nastojanju da ih oisti od grijeenja i prui spokojstvo od gorina koje proistiu iz ovozemnog ivota. Ne pravi razliku izmeu ivota due i ivota tijela, jer

meu njima nema razlika u stvarnosti i njihovoj prirodnosti, koje stvori i odredi Mudri Znalac, Allah, d.. Kuran nam neprestano ponavlja vrijednosti i nenadmane mudrosti u stvaranju spolova, i kako je Allahov red meu njima isti u svim sferama njihova ivota. Poslanik, a.s., ukazuje nam na injenicu da je brak pola vjere. Ima li tumaenja koje bolje izraava prirodu ivota?! Ono otklanja s tih veza svaku sumnju prezrenosti, slabljenja i sramote, a to je spomenuto u suri El-Bekara, gdje se na najljepi, najprecizniji i najrazboritiji nain kae slijedee: One su odjea vaa, a vi ste njihova odjea. Ili kao to se navodi u suri En-Nisa, u dijelu koji uzdie poslove i radnje koje dolaze s brakom i njegovom teinom te naglaava vanost ugovora i neprikosnovenosti garancije o kojoj se mora voditi neprestana briga, pa se kae: ... kad ste jedno s drugim ivjeli i kad su one od vas vrstu obavezu uzele. Ako i postoji neto to nam se ne dopada, to ne smije utjecati na raskidanje najvre veze, kao to nam se to lijepo objanjava u suri En-Nisa: A ako prema njima odvratnost osjetite, mogue je da je ba u onome prema emu odvratnost osjeate Allah veliko dobro dao. Osnova ovog ugovora jeste takva da se ne smije nanositi bilo kakva teta Ili ih na lijep nain zadrite ili ih velikoduno napustite, kako stoji u suri ElBekara... Plemenit je Gospodar, Koji uzvisuje vjetine lijepog vladanja i ponaanja nad prokletom nepravdom, pogrdama i runim izjavama. Na oprosnom hadu nas Poslanik, a.s., savjetuje i, izmeu ostalog, kae: Oporuujem vam da sa enama lijepo postupate. ovjek uzima enu i duan je da se posveti njenom skrbnitvu, i ona je pod njegovom milou, pa je zbog toga i obavezan pruiti joj neophodnu milost i ne doputa mu se da bude samovoljan i sve radi samo na svoju ruku. Ona je emanet u njegovim rukama i na njegovu vratu. Nakon ovog emaneta koje mu dade Allah Uzvieni, nema opravdanja za onoga ko se pokorava i ko eli svjedok da bude.

Udovoljavajui ivotnim potrebama i ograujui se od injenja grijeha trebamo se posvetiti njenu uvanju i davanju slobode koja joj je doputena. Povrh toga, obavezni smo uvati je od pomuenosti i ivotinjske bestidnosti. Samo tako se ovjek uzdie i puni se ljepotom povjerenja i ivotnim radostima. Nema nikakvog opravdanja kada se nae izmeu svoga Gospodara i svoje due. Njegov Gospodar stvori ga s tim osobenostima, a da je htio, mogao ga je stvoriti kao meleka, koji nema tijela i ne osjea strasti. ovjek neprestano mora popravljati odnose izmeu tjelesnog i duhovnog u sebi, koji su izraz njegova vjerovanja koje usaglaava potrebe vjere i ovoga svijeta. Na osnovu ovoga je islam uspio. Brak treba imati za cilj udovoljavanje ljudskoj prirodi i zadacima koje je postavio Uzvieni Stvoritelj kako bi sauvao ljudski rod od opasnosti, ponienja i grjenih uvjerenja koji ga sputavaju i ne doputaju mu uitak u ivotu na ovome svijetu. ZAPADNJACI TRAE NETO SLINO VIEENSTVU asopis "El-Ahram", u septembru mjesecu 1953. godine, spominje nauni skup Toronto koji je uprilien u Italiji, koje je organizovalo Udruenje svjetskih zakonodavaca. Prije toga je ovakav skup odran u Parizu, enevi, Strazburu i drugim gradovima. Na ovom skupu uestvovali su i predstavnici nekih od arapskih drava. Udruenje se bavi ispitivanjem porodinog prava i opih prava ene. Sve ovo imajui za cilj uspostavljanje zakona koji e tititi enu i brinuti se o njoj. asopis "El-Ahram", govori o tome kako se jedan od izlagaa ovog naunog skupa pozabavio, izmeu ostalog, pravima ene i vanbranog djeteta, ili kako je ve zovu gospoicom majkom, a to je ena koja se porodi, a nije zvanino udata. Udruenja smatraju da se trebaju ustrojiti prava svake ene koja ima spram svakog mukarca koji ima bilo kakav kontakt s njom. Predsjedavajua

skupa spomenula je kako Udruenje predlae obavezujui zakon koji e tititi vanbrano dijete i vezu ene s ovjekom. Jedna od Engleskinja podrala je ovo izlaganje istiui kako je to prvi korak ka uspostavljanju meusobnog razumijevanja. Ovu stvar je uputila Senatu SAD-a traei da joj se osiguraju sredstva i primanja, za nju i njeno dijete. Sud je odbio njen zahtjev, dajui obrazloenje da Engleska ena treba voditi rauna o svojim vezama s Amerikancima. Ovo je jedna od sedamdeset hiljada ena, koje su imale vanbrane odnose, traei svoja prava u polovini slobodnog svijeta!... Imamo priliku sluati jednog od odgovornih amerikih ljudi kad poziva na sporazum koji e regulisati pitanje ovih jadnih osoba. asopis "El-Ahram", dodaje, u kolumni "Malo, ali dovoljno", koja je objavljen 18. 02. 1954. godine, slijedee: Izmeu Britanije i Amerike potpisat e se sporazum, nove vrste i sadraja, koji nije ni politikog, ni vojnog, ni finansijskog karaktera, ve je to ljubavni sporazum. Senator Derin, lan odbora Ministarstva vanjskih poslova i Senata SAD-a, istie slijedee: Amerika savjest mora proraditi u cilju sklapanja sporazuma koji e popraviti stanje. Ovo stanje i sluaj vezuje se za sedamdeset hiljada vanbrane djece. Doli su na svijet zbog amerikih vojnika. Kada je jedna od tih ena pokuala podii parnicu i traiti pravo skrbnitva, britanski sud je dosudio protiv nje. Sudac, u presudi, kae slijedee: Ovo je pouka koja nas potie na potrebu uvanja djevojaka i njihova vezivanja s amerikim vojnicima. Ova presuda je ponitila traenje skrbnitva od sedamdeset hiljada ena i djevojaka."74 Ja kaem: Pa ta je preostalo od doputanja vieenstva, nakon traenja skrbnitva od ovjeka, nakon to je dolo do veze izmeu njih na nedoputen nain, te priznavanja djece koja su zaeta na ovakav grjean nain?!
74

Iz knjige "ena u Islamu", profesora Kemala Ahmeda Avna, str. 87.

Zar nije bolje i plemenitije za enu da njena veza sa ovjekom bude po zakonu, pa priznata i potovana od zajednice i drutva u cjelini? Zar ova djeca nemaju pravo, koja dooe na svijet vanbranim putem, da njihov dolazak na svijet bude zakonskim putem, da u drutvu ive i egzistiraju ponosno i uzdignutih glava, da uivaju potovanje. Zar nije upornost u zabranjivanju vieenstva zakonskim putem uz traenje priznavanja rezultata nezakonitog vieenstva ponienje za enu, vrijeanje djece i podsticanje na grijeenje, razvrat i nemoral? Svakako, ali su zapadnjaci licemjerni u zalaganju za uzviene ljudske vrijednosti! REZULTAT ZABRANE VIEENSTVA NA ZAPADU KROZ STATISTIKU I BROJKE asopis Hadaretul-islam u drugom tomu, godine 1381. god. po Hidri, to odgovara 1961.godini, na strani 365., navodi slijedee: Statistika u vedskoj pokazuje nam da na svakih sedam vjenanja jedno zavrava raskidom, a na svakih est brakova jedan zavrava razvodom. Nije rijedak sluaj gdje djevojka u Danskoj bude dva ili tri puta razvedena prije nego napuni trideset godina. A to se tie vanbrane djece u vedskoj, imamo podatak da na svakih desetero djece dolazi jedno vanbrano. U Danskoj je na svakih trinaestero djece jedno vanbrano. Imamo i veliki broj abortusa koje izvode nestrune ene, to je dovelo do medijske kampanje i traenja od vlade da abortus ozakoni! Ljekari nemaju pravo da bilo ta pitaju ve trebaju to javno da izvravaju! U Americi se rodilo 221.000 vanbrane djece u 1959.godini. Na svakih hiljadu djece pedeset i dvoje se raa vanbrano. Doktorica Rael Dafiz, lan udruenja slijepih za sjevernu pokrajinu Karoline, ponudila je program steriliteta za ene koje rode vie od dvoje vanbrane djece! Spomenuti asopis navodi na strani 489., drugog toma, slijedee:

Engleska je policija svakodnevno privodila hiljadu ena koje se bave prostitucijom, sve dok nije donesen zakon o prestanku njegova vaenja. Na kraju je policija izjavila da je nemona sama obavljati ovaj posao, ve trai od svake ene da ih obavijesti o nonim djevojkama koje vide da se bave prostitucijom na ulicama, kako bi istovremeno bile privedene. Damaski asopis "El-Liva", u svom broju objavljenom 19. abana 1382. god. po Hidri ili 14. januara 1963. godine, navodi tekst telegrama koji je upuen iz Ujedinjenih naroda, a kojeg prenosi Rojters, u kojem se kae: Izvjetaj Ujedinjenih naroda o identifikaciji vanbrane djece ukazuje na injenicu da je oko 30% djece u nekim zemljama zaeto van branih okvira! NA ZAPADU SEKRETARICE UMJESTO VIEENSTVA U asopisu Hadaretul-islam, u drugom tomu, na strani 364, stoji slijedee: Gospoa Dozbi traila je razvod braka u medenom mjesecu. Pred sudijom je poela plakati i iznositi mu slijedeu priu: Prole sedmice veselili smo se sklopljenom braku i odluili smo da medeni mjesec provedemo na obalama mora. Bila sam okirana i zateena ve drugog dana, vidjevi lijepu plavokosu enu, koja nam se pridruila u naem veselju. Moj mu mi ree: 'Ovo je moja lina sekretarica. Nisam u stanju da budem bez nje ni jednog trenutka!' Nisam mogla podnijeti da pored mene bude jo jedna ena, koja je, pred mojim muem, slobodnije obuena, kako bi on njoj diktirao slubene akte. S njom je proveo pola moga medenog mjeseca Sudija je od mua zahtijevao da se odlui izmeu svoje tek vjenane ene i svoje line sekretarice. Iz sudnice je izaao vodei se pod ruku sa svojom sekretaricom...! ZAJEDNICA MORMONA Profesor Kurd Ali, u svojoj knjizi "Islam i arapska civilizacija" prenosi izjavu Gustava Lepona u kojoj se kae slijedee:

"Amerika sekta Mormoni zagovaraju vieenstvo i ovo ih ne spreava u njihovu napredovanju. Doputaju, izmeu ostalog, mogunost enidbe sa po deset ena. Jedan je protestant pokrenuo rat istrebljenja i njihova unitenja. Voa mormonskog pokreta izbjee i skloni se u drugu pokrajinu. Za pedeset godina im osigura blistavu civilizaciju. Posvetie se neobraenoj i zapostavljenoj zemlji, izgradie fabrike i moderne gradove." Jedna od mormonskih ena bi upitana o svom miljenju o pitanju vieenstva, te dade slijedei odgovor: Bolje je biti i deseta ena kod inteligentnog ovjeka nego da bude jedina ena kod ovjeka srednjih kvaliteta. Profesor Debri pria nam svoj sluaj u Americi i iznosi ga u svojoj knjizi "Zaarana zemlja". On kae slijedee: Mormoni su krani koji smatraju da katolici i protestanti nisu pravi krani i oni ne predstavljaju kranstvo na nain koji je od njih traio Isa, a.s. Okupili su se oko svog predstavnika koji mi je priao o svojim uvjerenjima. Najznaajnije to mi je rekao, sastoji se u slijedeem: Mi vjerujemo u vaeg poslanika Muhammeda, a.s., na to sam ga ja upitao: Da li imam pravo, kada se vratim u svoju domovinu, da kaem svom narodu ovu tvoju izjavu? Tada je neko vrijeme bio u nedoumici, pa mi poe objanjavati znaenje svog vjerovanja u poslanike i narode. Ovdje moram priznati da su mi prsa postala tijesna od spoznavanja i objanjavanja ovih stvari. Ali spreman sam da kaem, i to je jedino ostalo u mom sjeanju, od objanjavanja mog sagovornika, da oni zastupaju vieenstvo. Njihov voa Young imao je dvadeset ena! Ima ih koji su, u isto vrijeme, imali po tri sestre zajedno. Ima ih koji su se oenili majkom i njenom kerkom, u isto vrijeme. Prijanja je vlada utila o tome dok danas to zabranjuje. Mormoni su prisiljeni da se zadovolje brakom samo s jednom osobom. Oni, principijelno, jo uvijek smatraju vieenstvo doputenim. Znai, kada bi im vlada dopustila vieenstvo, oni bi se vratili svojim obiajima. Imao sam priliku itati u nekim amerikim asopisima o Mormonu koji objanjava svoje stanje rijeima:

Ja imam pet ena! Zato se ljudi ude ovome? Ako upitamo bilo kojeg Amerikanca za miljenje u vezi s pitanjem ena, vidjet emo da svaki od njih eli i udi za tim da ima vie od jedne ene?!.. (str. 177-178) Ovu istinu jasno je iskazao poznati engleski pisac Tomas Mor rijeima: Malo je ljudi na ovom svijetu koji ele da svoj ivot provedu samo s jednom enom... (Hadaretul-islam, god. I, str. 250). Ovaj asopis se nadovezuje na ovu izjavu pitanjem: Zato se onda zgroavamo na doputeno vieenstvo u islamu? Ja istiem da nam engleski pisac govori o svom moralu i moralu njegova naroda. Mi muslimani ivjeli smo stoljeima i danas, u razliitim krajevima, zadovoljavajui se brakom s jednom enom, dok veina onih koji su u braku s - vie ena, a njih je veoma mali postotak u naim sredinama, nije to uinila radi tjelesnih nagona. MILJENJE O TUMAENJU AJETA KOJI GOVORE O VIEENSTVU Profesor Muhammed Medeni, predava i ejh na erijatskom fakultetu Univerziteta El-Ezher navodi svoje razumijevanje ajeta koji govore o vieenstvu, te ga u skraenoj verziji prenosimo iz njegove teze pod naslovom: "Novi stav o vieenstvu". Profesor smatra da ajeti koji doputaju vieenstvo govore o enama sirotama i da postoji bojazan da se prema njima nee biti pravedno. Iz toga proizlazi da je doputeno vieenstvo u islamu uvjetovano slijedeim: 1 - da osoba koja eli vieenstvo, ima za to opravdan razlogod. Ovo opravdanje spomenuto u Kur'anu moe se uzeti kao nemogunost sprovoenja pravde prema sirotama, ili nemogunost staratelja da iskau brigu i panju koja se od njih zahtijeva. Islamski principi zahtjevaju zabranu mijeanja sa strankinjama. To dovodi do zabrane mijeanja staratelja sa enom kojoj je umro mu ili kerkom kojoj je umro roditelj (otac), bojei se da ne uini haram

(zabranjeno), iako je interes ena da se ulazi kod njih i da se pitaju ta im je potrebno. Stoga se ovjeku doputa da se oeni tim osobama uvajui se ove zabrane, te se doputa enidba do etiri ene. Ovo je jedno opravdanje koje Kur'an navodi, dok imamo jo opravdanja koja proizlaze iz raznih ratova koji odnose mukarce, a ostavljaju ene; 2 - da je svjestan sebe i mogunosti uspostavljanja pravde meu svojim enama. Ovo su dva uvjeta koje spominje Kur'an u doputanju vieenstva. Ovaj profesor smatra da erijat ne spreava da se sa prilikama ljudi o ovom pitanju upoznaju zvanini ili sudski organi, te da se ljudi u vieenstvu ogranie presudom ovog organa bilo da im on to dopusti ili zabrani. Potom kae: Ovo nema za cilj zabranjivanje doputenogod. Ovo to se nalazi meu nama, ograniava se sa dva uvjeta: jedan od njih jeste da postoji opravdan i valjan razlog i plemenit motiv koji je prihvatljiv od erijata. Drugi uvjet ima za cilj da vieenstvo ne dovede do nasilja i nepravde. Ni jedan nosilac vlasti nee rei: Ja zabranjujem ono to je Allah dopustio, spreavam ono to je On dopustio, ali e rei: Ja u pratiti izvrenje ova dva uvjeta kojima Allah ograniava ovo doputanje. Ovo sve u cilju da ne doe do skrnavljenja ovog doputanja i do poslova koje Allah ne voli i koje nije dopustio. Ovim je on samo sluga odluci erijata, koja se ne moe porei i oskrnaviti." (str. 22) Ovo je saetak njegova miljenja. Jo smatra da je svako slubeni i pravni organ u prilici ocijeniti i potvrditi stepen pravinosti meu enama. Mi ostajemo pri miljenju koje smo istakli, o pitanju vieenstva. Smatramo da je nemogue da bilo koje udruenje, ljudi ili institucija sude kako e se ovjek ponaati u budunosti i da li e biti pravedan meu svojim enama ili ne. Ova je stvar vezana za svaku osobu ponaosob jer je promjenljiva i psihike naravi. Naii emo na osobu koja je jedan dio svoga ivota veoma pravina i posjeduje sve kvalitete pravednosti, ali da tako ne ostane u budunosti i da se onda promijeni. Ovo posebno dolazi do izraaja kada se ovjek oeni drugom enom

- ma kakvi bili razlozi i opravdanja, bit e mu zasigurno blia i voljet e je vie od prve ene i past e pod njen utjecaj. Ovo su odrazi ljubavi koja, u veini sluajeva, daje prednost drugoj eni nad prvom u pogledu brige i panje. Ovo je pitanje stanja i ponaanja koje e suditi Allah Uzvieni, a ne nikako bilo kakvi ovozemaljski sudovi i presude. MANJAK ENSKE POPULACIJE U BRITANSKOM PARLAMENTU U knjizi "Istona djevojka u zapadnoj civilizaciji", profesora Muhameda Demila, navodi se slijedee: "Broj amerikih predstavnika u Senatu, godine 1926. iznosio je 108 ena. Ovaj broj, na posljednim izborima, dostigao je cifru od 131 ene. Ali suzdrljivost koja je vladala od ena Sjedinjenih Amerikih Drava, u vezi s ovim pitanjem, uinila je da se ova brojka uveliko smanji, tako da u Amerikom kongresu sada ima samo devet predstavnica, prema podacima koje sam proitao!" KORISTI ZAOKUPLJENOSTI ENE POLITIKOM! asopis "Hadaretul-islam", u svom drugom broju, druge godine, safera mjeseca 1381. god. po Hidri, odnosno jula, 1961. godine, objavio je slijedei lanak: Japanska socijalistika opoziciona stranka pribjegla je novim metodama u izbornoj propagandi pa je objavila da e prodavati po snienim cijenama razne vrsta rua za usne, raznovrsne kreme i toaletni pribor enama japanskim biraima, sve u cilju pridobijanja njihovih glasova i pobjede na predstojeim izborima! ZAPADNA MILJENJA O PITANJU IZJEDNAAVANJA ENA S MUKARCIMA

Pisac Kazivanja Civlizacije, Vil Durant, istie slijedee: ena koja obavlja na desetine kunih poslova, uputajui se gordo u poslove zajedno s ovjekom, u radnji i kancelariji, poprimila je obiaje mukarca, njegovo razmiljanje, nain rada, poela je puiti njegove cigare i oblaiti pantalone... asopis El-Ahram, od 30. 04. 1955. Godine, navodi slijedee: Svaka ivotna pojava brie jednakost, koja biva samo naizgled. Jednakost je pak jedna od osnova savrenstva, a da li savrenstvo ima utjecaja u ivotnim deavanjima? ena trai podjednaka prava sa ovjekom, a Dul le Mitr poziva enu da ne imitira mukarca, ako se eli izjednaiti s njim, ve treba uivati u svojoj enstvenosti. I jo dodaje: ena treba, ako je u mogunosti, stupiti u brak to je mogue mlaa i treba prezirati ivot u kojem nema sree i zadovoljstva. Treba roditi potomstvo i da je ne obuzima strah od njihova podizanja. Izvravanje prirodnih zadataka dragovoljno donosi veliku sreu i zadovoljstvo. Prema djeci treba osjeati veliku ljubav. Samo tada se eni vraa vlast i autoritet. U drutvu e postii povlateni i visoki poloaj koji je daleko vei od onoga koji joj danas dodjeljuje zakon. Tada ena nee biti u istoj ravni sa ovjekom, ve e biti via od njega. To je ono to ovjek zahtijeva od ene. Kada to znamo, nemamo razloga za uenje to je njoj najdraa osoba ovjek koji se najee suprotstavlja njenim zahtjevima za pravima.75 Gustav Lepon, u svojoj knjizi "Tajna napretka naroda" istie slijedee: Pod imenom pokreta za emanicipaciju ena je ustala traiti jednakost sa mukarcem u pravima i odgoju. Zaboravila je razliku izmeu ove dvije vrste u snazi razuma! Ako uspije u svojim zahtjevima, evropskog ovjeka uinit e izgubljenim, on nee znati gdje mu je dom u kojem e se skrasiti, niti porodica uz koju e smiraj postii ...

75

Preneseno iz knjige "Islam i porodica".

Mislim da je Lepon napisao ove rijei prije otprilike osam godina. Njegove rijei i tvrdnje o evropskoj kui, u velikoj mjeri, obistinile su se, emu, svakako, svjedoe tvrdnje i statistika koje smo naveli u ovom dodatku. Zanimljivo je spomenuti pisanje asopisa o ovoj temi, kako to prenosi damaanski asopis El-Ejam, koji je objavljen 20. a'bana 1382. god. po Hidri, odnosno u januaru 1962. godine, pod naslovom "Sa ljudima", u kojem se kae: Britanski komentator Konitpen Kru kae slijedee: Najee nam se prepliu i mijeaju stvari u Britaniji tako da vie ne znamo: da li je val nadolazeih motociklista enski ili muki! Svi imaju kratke kose, svi nose prsluke, oblae kratke hlae i pue. I neka je slava onome ko preobrazi dananje ljude u ene, a njihove ene u ljude!! REVOLT ZAPADNE ENE asopis "Hadaretul-islam" na strani 491. u drugom tomu, navodi slijedee: Veliki dio osoba bi upitan o problemu porasta broja stranaca u Londonu, to opet utjee na dogaaje vezane za Englesku enu, polovinom posljedenjeg stoljea. Ispitivanje je proveo jedan asopis s osobama koje su starije od pedeset godina. Njihovi odgovori potvrdie da su ovo najupeatljivije promjene zbog injenice da se Engleskinja posvetila postizanju slobode, a dola je do onoga to tu slobodu naruava. Ona pokuava dokazati mukarcu da nije manje vrijedna od njega po bilo kom osnovu pa izbjegava traiti od njega pomo u bilo emu!.. U Engleskoj postade uobiajeno da ena prilikom braka izbjegava tradicionalnu zakletvu: "Zaklinjem se da u biti pokorna svome muu", jer ona se odbija obavezati na ovu pokornost. Ovo se ne deava ni u jednoj drugoj evropskoj dravi... MILJENJA ZAPADNIH INTELEKTUALACA O TETNOSTI ZAPOSLENOSTI ENE

Istaknuti engleski uenjak Samuel Smajls, jedan od pokretaa engleske renesanse, kae: "Uistinu, sistem koji doputa zaposlenje ene u radnim institucijama, ma koliko doprinosio razvitku jedne zemlje, njegovi rezultati razaraju i unitavanju izgradnju kunog ivota. Razlog tome jeste taj to on napada na organizaciju doma, rui stupove porodice i trga drutvene veze. Kao da otima i udaljava enu od njena mua, njene djece i njenih najbliih. Postade posebnom vrstom koja nema drugog rezultata do srozavanje morala ene. Stvarni posao ene jeste izvravanje kunih obaveza kao to je na primjer: ureenje mjesta stanovanja, odgoj djece i ekonomisanje u sredstvima za ivot, uz udovoljavanje kunim zahtjevima. Ali radne je institucije odvajaju od svih ovih dunosti i obaveza inei da stanovi lie na sve drugo osim na stanove. Djeca odrastaju ostajui bez odgoja, nalazei se u orsokaku naputenosti i zaputenosti. Nestaje brane ljubavi. ena izlazi iz okvira svoje enstvenosti i ljubavne povezanosti prema mukarcu. Ona postade njegova prijateljica u poslu i potekoama bivajui izloena utjecajima koji uveliko briu misaone i moralne skromnosti koji su stoer ouvanja ovodunjalukih vrednota."76 NEZADOVLJSTVO ZAPADNJAKA REZULTATIMA RADA ENE IZVAN SVOJE KUE Kairski asopis "El-Ahbar" objavio je u svom broju od 08. 03. 1953. godine slijedee: Engleska je istraiteljka nakon ispitivanja javnog mnijenja koje je provedeno na oko osam stotina ena koje su u radnom odnosu, istakla slijedee: eni nedostaje gordost to je razlogom da je mukarac nadmauje u poslovanju, pa dodaje: enu koja je u radnom odnosu zaokupljaju samo line stvari, ona se brine o odjei, friziranju... i sl.
76

Ferid Veddi, Dairetu mearif, 8/639.

U spomenutom asopisu, 09. 03. 1953. Godine, objavljena je izjava profesora Ali Emina, u kojoj se kae: Uvijek sam bio zagovara uea ene u javnom ivotu. Pozivao sam na injenicu da je udatoj eni potrebno nai posao koji e joj donositi opskrbu kojom bi pomogla i poveala porodini dohodak i poveala ivotni standard tog mjesta. Ali sam danas itao u asopisu Evening standard istraivanje doktorke Ejde Ejlin u kojem je objelodanila kako je uzrok porodine krize u Americi, i tajna velikog broja zloina u drutvu, taj to je supruga napustila svoju kuu radi poboljanja porodinog standarda. Poveao se standard, ali se srozao stepen morala... Spomenuti ameriki ekspert poziva na neophodnost hitnog povratka majki u kuu kako bi se povratila moralna svetost i djeci panja koja im je bila uskraena eljom njihove majke za poveanjem njihova standarda. Doktorka Ejlin napominje da je ispitivanje potvrdilo da je povratak ene svojim najbliim jedini put ka izbavljenju novog pokoljenja od provalije u koju srlja. Potom Ali Emin kae: Nema sumnje da je udaljenost majke od svoje kue opasno utjecala i ostavila opasne i neizbrisive posljedice na novo potomstvo. Poruila je obiaje na koje se naslonjala porodica. Ali, da li ovo treba znaiti povratak ene u svoj prijanji zatvor (njenu zatvorenost)? Da li je mogue da se ena, koja je okusila uitak javnog ivota, vrati svojoj kuhinji? Da provodi svoje vrijeme u guljenju krompira i pranju posua? 77 Pitam se, nakon priznavanja da je po porodicu i drutvo opasan izlazak ene izvan svoga doma radi radne obaveze, koji je razlog odbijanja da se ona vrati kuhinji? Ovo priznavanje jeste sud razuma, dok je zapitkivanje rezultat sugestije osjeanja, ali, drutvene zajednice se ne grade na nepromiljenim osjeanjima! Zatim, ko kae da se posao ene u kui svodi samo na guljenje krompira i pranje posua? Da je to stvarno tako, onda bi se prvi zasitili muki i enski
77

Iz knjige "Islam i porodica", profesora Muavveda Iveda Ibrahima.

kuhari. Pa zar do ovih granica i na ovakav nain treba besmisleno govoriti o ulozi ene? Da li se opasnost po porodicu i drutvo, koju priznajemo, svodi samo na povratak ene u kuu radi guljenja krompira i pranja posua? Ili je to odbijanje povratka supruge na posao voenja i upravljanja kue i zadau majke u odgoju svoje djece? Ko je ta razumna osoba koja je shvatila vanost uloge ene u kui koja e rei da je izvravanje ove obaveze za nju zatvor? Zato, onda, ne kaemo da je slubenik kome je zabranjeno naputati svoje radno mjesto da bi se bavio nekim drugim poslom- zarobljenik u svojoj kancelariji? asopis El-Ahram, kojeg ureuje ena, objavio je lanak pod naslovom "Sa enom", u kojem se kae: U Engleskoj se rugaju eni, koja je u radnom odnosu, i kritiziraju njenu enstvenost, nakon to nisu uspjeli odvratiti od toga. Poinju ispitivati meu veim brojem ljudi raznih drutvenih slojeva njihova miljenja o pitanju najbitnijih svojstava koje karakteriu enstvenost. Nakon tih istraivanja doli su do slijedeih rezultata: 1 - radniki sloj ima slijedee miljenje: enstvenost se pokazuje kod djevojaka kroz njenu istovremenu razmaenost i neosvojivost. Bjei od mukarca, ako joj se previe priblii, a ako se pak udaljuje od nje, vraa se u stanje koje je imala prije nego to je izgubila tu priliku; 2 - umjetnici su se sloili da je smirena ena najenstvenija jer ivi u jednoj vrsti slabosti, a slabost je enstvenost; 3 - slubenici i studenti, koji imaju najvie kontakata sa enom, sloili su se da enstvenost uiva i posjeduje samo ena koja sjedi u svojoj kui, koja se posveti odgoju svoje djece i kunim poslovima, dok je ena koja je u radnoj obavezi u potpunosti liena enstvenosti. Ovo je miljenje veine. Potom, ista urednica asopisa, u rubrici "Sa enom", u drugom broju, kae slijedee:

Pokuaj ruenja ene koja se nalazi u radnoj obavezi prenio se iz Engleske u Ameriku. Sastali su se lanovi Amerikog kongresa kako bi raspravljali o pitanju zabrane davanja radne obaveze majki koja ima djecu, ma koliko to nju kotalo. Jedan njihov lan, obrazlaui traenje te zabrane, kae slijedee: Zaposlenost majki uzrokuje drutvene i ekonomske probleme koji su bezbrojni. Drugi lan naglaava slijedee: Kada je Bog odlikovao enu mogunou raanja djece (potomstva), nije od nje zahtjevao njihovo odbacivanje kako bi radila van svoje kue zapostavljajui svoju djecu, ve uini da joj je glavna zadaa u tome da ostane u svojoj kui i posveti se odgaju svoje djece. Trei lan kae: ena moe sluiti svojoj zemlji sasvim realno, a to je ostajanjem kod svoje kue, to je osnova porodice. etvrti lan istie slijedee: Mora se pod hitno donijeti zakon o zabrani eni, koja ima djecu, ispod osam godina, da bude u radnoj obavezi. Peti lan kae: Majka je kao vitamin, ako djeca ne budu imala taj vitamin, razboljet e se i umrijeti... Na kraju su se usaglasili da dopuste eni da se obrazuje kako bi koristila to bolje svojoj djeci u njihovoj budunosti, a da joj se zabrani radna obaveza. Ova je novinarka zatim poela napadati i suprotstavljati se ovim stavovima i miljenjima, smatrajui da su ona proizvod zavidnosti od mukarca jer mu ena konkurira u poslu. U drugom broju spomenutog asopisa objavila je svoj neuspjeh u suprotstavljanju spomenutim miljenjima da se eni ne dozvoli radna obaveza, pa kae: Prihvatila sam braniti stav koji je u startu bio izgubljen. Ustala sam u odbranu ene, njene radne obaveze i njene kreposti. Ali, ini mi se da u se morati zadovoljiti izgubljenom parnicom poto sam priznala njen gubitak zbog odgovora kojeg sam dobila od jedne od nas. Osoba koja mi se obratila bila je

upravnica jednog cijenjenog centra, a u radnoj obavezi je od svoje dvadeset i pete godine. Rekla mi je jednom rijeju: Ili ti vara i obmanjuje samu sebe ili si tek poetnik u svom poslu. Ljudi imaju pravo u onome to govore i zastupaju... Uistinu ena u radnoj obavezi gubi svoju enstvenost. Moda te zauuje injenica da bih ja najvie voljela, nakon provedena veoma iscrpljena i teka posla, a imam osjeaj da me mnoge ene podravaju u ovoj mojoj izjavi i konstataciji, da ne izlazim i ne naputam svoju kuu. Da ne ostavljam svoju djecu svako jutro da bih dola u svoj ured, ali ja radim i upropatavam sebe. Gubim uistinu svoju enstvenost radi svojih principa. Ja se zajedno s tobom bojim da ne bi ljudi rekli kako se mi povlaimo sa megdana poslova i kako smo neuspjene. Zbog toga, ja i sve ene koje su u radnoj obavezi, rtvujemo same sebe kako bi prkosile mukarcima. Moj govor bazira se na stvarnosti: -Ma koliko ena uznapredovala u svome poslu, ne eli postati ovjek... Ali svaka eli uivati u svojoj enstvenosti koliko god je to mogue. Samo u jednom sluaju ena ima potrebu za radnom obavezom i to kada njena djeca odrastu. Kada svako od njih ode svojim poslom. Samo tada ima osjeaj i estoku potrebu za radnom obavezom jer se vie ne moe povratiti njena enstvenost. Vraa se poslu osjeajui se kao mukarac, a ne kao ena."78 BRAK PRIJETI OBRAZOVNOM SISTEMU U asopisu "Hadaretul-islam", u drugom tomu na strani 101., navodi se slijedee: Ministarstvo obrazovanja u kotskoj uznemirilo se zbog talasa sklapanja braka koji je zahvatio obrazovne institucije. Navodi se injenica da je u toku 1960. godine pogodio 1563 obrazovne institucije u kotskoj tako da je u posljednoj kolskoj godini 1000 uposlenika napustilo posao zbog braka. Ministarstvo je donijelo slijedei proglas: Brak prijeti obrazovnom sistemu.
78

- O Islamu i porodici, str. 37-39.

Istiem da je ovo enska prirodnost s kojom je stvori Allah Uzvieni i kod nje nema nita vrednije od toga da bude majka i da ivi kunim ivotom. Sve ono to je odvodi od toga, od njena uroenoga svojstva, jeste sukob s prirodnou, muenje za enu i ruenje drutvene zajednice. Ako se doputa eni da obrazuje djeake i djevojice, koje je pak opravdanje da se ona izgoni iz prirodnog stanja i da se izlae kazni u emu nema interesa za porodicu, niti to doputaju zakoni Allaha Uzvienog? BJEANJE OD SVOJIH ENA U asopisu "Hadaretul-islam", u drugom tomu na strani 960., navodi se slijedee: Udruenje iji su predmet istraivanja supruge i muevi koji bjee od svojih domova, sa sjeditem u Njujorku, objavilo je slijedei podatak: u istraivanjima, koja su sprovedena u 1952. godini u Sjedinjenim Amerikim Dravama ispostavilo se da je sedamdeset hiljada mueva pobjeglo od svojih supruga, naspram samo petnaest ena koje su pobjegle od svojih mueva. UTJECAJ ZAPOSLENOSTI ENE U IRENJU OPE NEZAPOSLENOSTI Urednica rubrike "Sa enom", u asopisu koji je objavljen 19. 10. 1960. Godine, navodi slijedee: Ljudi u Americi poeli su se bojati da bi odstranjivanje ene sa svih polja rada moglo dovesti do nezaposlenosti. Posljednja su istraivanja pokazala da je 24 miliona ena slubeno zaposleno, dodajui na to i broj ena koje poslove obavljaju neslubeno. Njihov postotak dostie brojku od jedne treine ukupno zaposlenih osoba. Uoeno je da se postotak radnica, svake godine, poveava zabrinjavajuom brzinom tako da istraivanja ukazuju da bi njeno odstranjivanje moglo izazvati veliku pometnju u vrlo kratkom periodu. Zaposlena ena u Americi otvoreno prijeti radnikom sindikatu, ona trai da se ispune svi njeni zahtjevi, te je evidentno kako radniki sindikat

udovoljava svim njenim zahtjevima, dajui joj potpuni komfor da moe nesmetano obavljati svoj posao te, u isto vrijeme, da moe obavljati i svoje poslove koji se od nje zahtijevaju u kui, kao supruge i kao majke. KAJANJE ENE NA ZAPADU ZBOG SVOJE ZAPOSLENOSTI VAN KUE U knjizi "Istona djevojka u zapadnoj civilizaciji", profesora Muhameda Demila, navodi slijedee se: Prikladno je spomenuti i ukazati na injenicu da su se ene, koje su provele jedan dui vremenski period izvan kue, traei i zaraujui opskrbu, poele kajati zbog tog svog usmjerenja i opredjeljenosti. Najvei dokaz tome jeste anketa koju je sproveo Galupov institut u Americi prije nekog vremena, a to je institut koji se bavi istraivanjima kretanja javnog mnijenja. Istraivanja su provedena na svim dijelovima Amerike sa enama koje su okupirane poslom i eljom za zaradom. Ovdje emo navesti samo saetak tog istraivanja: Dananja je ena umorna, tako da bi 65% amerikih ena vie voljelo da se vrati svojoj kui. ena se zavaravala mislei da je dostigla radnu sigurnost, ali, danas, nakon to se toliko puta spotakla u svome hodu, i nakon to su napori iscrpili njenu snagu, ona bi se voljela vratiti svome ivotu da se posveti odgoju svojih najmilijih." ZAPADNA ENA DAJE PREDNOST BRAKU NAD RADNOM OBAVEZOM Urednica kolumne "Sa enom", u asopisu koji je objavljen 21. 12. 1960. godine pod naslovom: "Statistika potvruje da ena daje prednost uspjehu u branom ivotu nad uspjehom u svome poslu", kae slijedee: "U Njemakoj je sprovedeno ispitivanje irokih razmjera meu enama koje posjeduju velike trgovake centre u fabrikama i industriji. Svaka od njih bila je upitana da li daje prednost svom uspjehu na poslu nad uspjehom u svom branom ivotu?

Veoma je bilo udno kako su odgovori bili istovjetni i bez izuzetaka! Svaka oenjena gospoa odgovorila je kako daje prednost uspjehu u branom ivotu nad uspjehom u svome poslu i zanimanju. Svaka je od njih bila spremna rtvovati svoj posao i voenje velikih trgovakih centara, dok nije bila, ni jedna, spremna odrei se svoga doma, svoga mua i svoje djece. Veliki broj neudatih ena dao je odgovor da daju prednost braku uz mogunost ostanka i voenja malih trgovakih centara. Veoma bi se mali broj njih odluio za vee centre bez sklapanja braka jer im je jasno da im uspjeh na poslu ne daje dovoljnu stabilnost i istinsku sreu, koju svaka od njih prieljkuje za sebe! 79 ZAPADNI PISAC PODRAVA DA SE ENA POSVETI KUNIM POSLOVIMA, A DA JE MU IZDRAVA, TE ISTIE DA JE ONO TO ENA OBAVLJA U KUI VRJEDNIJE OD BILO KAKVOG IMETKA Damaanski asopis "El-Ejjam" je u jednom od svojih izdanja, u augustu mjesecu 1962. godine, prenio skraenu verziju govora, kojeg je na arapski preveo gosp. Seid M., preuzetog iz jednog zapadnog asopisa. Ovdje navodimo jedan njegov dio. Pisac u svom lanku navodi slijedee: "Kakvi su to poticaji i snage koje nas guraju ka braku shvatajui ga putem ivota? Prvo iskustvo ovjeka u ivotu jeste njegovo ukljuivanje u malu zajednicu i zasebnu jedinicu unutar porodice. Ova mala zajednica uspostavljena od nekoliko pojedinaca, koja je rezultat braka, predstavlja prvu kolijevku prirode drutvenog ivota. Ovaj porodini ivot, iz kojeg se raa ovjek, poetak je drutvenog ivota kojeg on vidi i poznaje. Ponekad nismo u stanju spoznati trag kojeg u nama ostavlja porodini ivot, ali smo pod njegovim jakim utjecajem, prije nego to nauimo, poslije dueg vremena, ta ga moe zamijeniti. Kada doe vrijeme da o tome razmislimo, ta misao o zasnivanju porodice nam se javlja kao vrlo prirodna,
79

Preneseno iz knjige "Islam i porodica", str. 43-44.

ispravna, pa ak i nuna. Razlog tome jeste taj da elimo postati kao nai oevi i nae majke. U tome skoro da ne dostignemo godine zrelosti, a ve ponemo ispoljavati nae elje u formiranju drutvenih veza, koje su nam poznate... a to je svakako porodica. Nema nikakve sumnje da su veina razloga koje nudimo kao odgovore na nae pitanje: Zato da stupamo u branu vezu? razlozi koji dolaze nakon razmiljanja o braku. Nema ni jedne osobe koja e rei da je ona pod tim peatom porodice od svoga roenja, a niti da ona to eli obaviti pod pritiskom obiaja formirajui svoju porodicu. Umjesto da spominjemo sve ove razloge koji su duboko usaeni u dubinama naih dua, mi otkrivamo, prije nego to doe do braka, sve odlike braka, i sve ih spomenemo, kao uzroke koji nas navode na brak. Nismo u stanju prodrijeti u injenicu da ova naa otkrivanja nisu proizvod naeg linog promiljanja ovog pitanja, nego su, zbilja, jedan od plodova nae socijalne kulture, a ene su daleko osjetljivije od mukaraca da osjete te socijalne pritiske. Uprkos navodnoj emanicipaciji kojom se ena hvali, nalazimo da je ogromna veina ena stvorena da budu domaice. Bez obzira to je iz dana u dan sve vie onih koje trae poslove izvan svoje kue, ena, ipak, daje prednost muu nad ljubavnikom jer joj mu moe istovremeno osigurati i ekonomsku sigurnost i ljubav, dok joj ljubavnik moe pruiti samo ljubav i nita vie. Radi ekonomske izgradnje zajednice i velikog udjela kojeg u tome imaju mukarci ene daju prednost braku, ne samo zbog pritiska obiaja ve i zbog njihove potrebe da imaju ekonomsku sigurnost. ena koja se uda time zadobiva vii drutveni poloaj. Ovo je faktor koji se ne bi smio zanemariti, jer ona postaje upraviteljicom kue koja samo njoj pripada. Nakon to bijae odgovorna pred svojim roditeljima, poinje osjeati, vodei svoj dom prema svojim linim eljama, da je postala aktivan lan zajednice. Brak eni, uz osjeaj samostalnosti, poklanja skrivenu emotivnu dobit. ena

brakom postaje vrlo utjecajna na ponaanje svoga mua, to je veliki korak prema njenom istinskom sazrijevanju. U dananjem nastojanju izgradnje zajednice ne elimo zahtijevati od ene nita vie od toga nego da postane zrela i sposobna za raanje potomstva. Podsticaji ljudi na brak nisu nita vei od podsticaja ena, niti oni brakom dobivaju ita manje od ena. Velika je pogreka rei da su ljudi, time to se brinu o opskrbi svoje porodice, svojom voljom, i vode brigu o kui, najbitniji segment u porodici. ena je ta koja, isto tako, obavlja bitan posao. Ako bi se vrednovali i uporedili poslovi koje obavlja ena u kui s nekom materijalnom koristi, onda bi u velikom dijelu bili daleko vei i vredniji od brige i izdvajanja i rtvovanja ovjeka na svoju porodicu! U braku se ovjek preobraava u sasvim drugu osobu, obavljajui i izvravajui veliki dio poslova i obaveza. Nema sumnje da e ovjek nai veliki broj onih koji izvravaju ove obaveze, ali su rezultati daleko ljepi i vrjedniji kada naiemo na osobu koja sve ovo izvrava s posebnom panjom i zadovoljstvom. Ovakva osoba nam nudi i pokazuje svoj neprestani trud i nastojanje dajui im vei znaaj od drugih. Nadahnjuje nas oduevljenjem i pravi sliku najboljih osoba, kroz raznovrsne primjere. ovjek je taj koji stalno stvara zajednicu tjerajui usamljenost (neenstvo) iz kue. Kome se obraati i s kime poinjati praviti projekte za budunost, kada imamo ovu zajednica od dva lana koja je blagodat lijepoga braka, poto je mukarcu vrlo teko da sam kri put u ivot. Usamljenost (neenstvo) vodi ka svakom zlu u izgradnji ljudske linosti i to je najopasnija ljudska bolest. Njen utjecaj odraava se u sljedeim grozotama: sumnjiavosti, neodlunosti, strahu i gubljenju povjerenja u samog sebe, stalnoj mrzovolji i odsutnosti pribranosti. Dok zajedniko uee ljudi i ena u braku ukazuje na cjelovitost uitka u ivotu i njegovim ljepotama. Brak ovjeku prua priliku da se rijei neprijatnosti i udaraca okoline i njenih loih i pogubnih nastojanja u putanju svojoj dui na volju i uivajui u

oduevljenjima i ljubavi... Ne moemo lijeiti neenstvo i bolove usamljenosti i njena muenja niim drugim do brakom." POREMEENOST PORODINOG IVOTA NA ZAPADU JESTE REZULTAT ENINE ZAPOSLENOSTI Damaanski asopis "El-Ejjam" je u avgustu 1962. godine donio prijevod slijedeeg lanka, kojeg je objavio jedan od njemakih asopisa: U prolosti je Njemica vodila brigu o svojoj eleganciji, traila puteve pustolovine i avanture, udila za potomstvom i njegovim odgajanjem, meutim, danas su se dogodile veoma velike promjene. Postala joj je glavna preokupacija da radi kako bi stekla imovinu i sakupljala je, ne obraajui panju da li joj je uistinu potrebna ili nije. Veina njih radi samo da bi kupila Wolksvagenov auto! Njemaki ministar za porodicu Franc Dozef Virmilng sa uenjem, o svemu tome, kae slijedee: Njemaka ena danas vie voli osigurati sebi kupovinu Wolksvagenovog auta (makar bilo i polovno) nego da rodi drugo dijete... U Njemakom glavnom gradu Bonu tako moemo naii na ene koje obavljaju razne poslove: friziranje, taksiranje, rad u bilaternici, prodaju policiji...itd. Postotak ena kod 22 zanimanja premaio je broj mukaraca koji se njima bave, kao to je ena zastupljenija od mukaraca u svakom petom zanimanju. Njemaki asopis, koji je objavio ovaj podatak, dodaje slijedee: ena ne radi zbog toga to ima potrebu za poslom, jer svega 13% ena ima potrebu za novcem i do njega dolazi napornim radom, dok 87% njih imaju za cilj samo presti nad mukarcima! Isti asopis nastavlja dalje rijeima: Ova elja i nastojanje (ene) biva uzrokom raanja porodinih problema tako da doe do veoma velikog poveanja razvoda brakova. Broj se djece znatno smanjuje, to je svakako zbog mesa, rad u

elje ene i njene preokupacije da ostavi po strani odgoj djece, panju prema njima i obavljanje kunih zadataka i poslova. U ovakvom okruenju ena poinje da se prisjea davnih vremena u kojima ovjek nije posjedovao auta, ali je posjedovao ljubav, njenost i smirenost." OBJAVA RATA ENI KOJA JE U RADNOJ OBAVEZI U asopisu "Hadaretul-islam" nalazi se lanak u kojem se kae: U Engleskoj se obnovila kampanja protiv ene koja je u radnoj obavezi. Neki od lanova britanskog Donjeg doma zalau se za referendum koji bi ponitio subvencije koje su dodjeljivanje udatim enama, povrh toga to su to dobijale i na primanja svojih mueva. Pored toga, dali su prijedlog da se ne prihvati ni jedan zahtjev, za posao, udatoj eni, sve dok se ne popune potrebe i traenja od muke populacije jer zaposlenost ena dovodi do nezaposlenosti velikog broja mukaraca. UTJECAJ SLOBODE ENE NA MORAL asopis "El-Feth" u svom broju od 22. muharrema 1336. god. po Hidri, odn. 21. jula 1927. godine, objavio je lanak njemakog filozofa openhauera u kojem se kae: "Ostavite eni njenu potpunu slobodu, bez bilo kakvih kontrola i ogranienja, te se sastanimo nakon jedne godine pa ete vidjeti rezultat. Nemojte zaboraviti da ete, zajedno sa mnom, aliti za uzvienim principima odgoja i krijeposti. Ako umrem do tada, vi recite: Pogrijeio je ili pogodio je sutinu stvari." (str. 51) POKUAJ OGRANIAVANJA OTKRIVANJA ZAPADNE ENE Isti asopis (El-Feth) u broju od 27. muharrema 1384. godine, odn. 4. jula 1929. godine, na strani 39., navodi slijedee:

U utorak 25. juna 1929. godine, meu posebnim teleksima, objavljena je vijest ovog sadraja: U teleksu koji je pristigao iz Rima, navodi se da je komisija, kojoj je bilo povjereno praenje enske nonje skromnosti, donijela odluku slijedeeg sadraja: haljina mora biti dvodijelna, ne smije biti prozirna niti pripijena uz tijelo, ne smije biti prekratka. Rukavi moraju pokrivati ruke do aka. Haljina za djevojke treba biti ispod koljena, dok za udate ene ona mora podobro prelaziti koljena. Zabranjuje se nonja prozirnih arapa ili onih koji imaju boju tijela. ENJA ZAPADNE ENE ZA POVRATKOM PORODINOG IVOTA asopis "Hadaretul-islam" u svom prvom broju, druge godine, muharrema mjeseca 1381. god. po Hidri, tj. 1961. godine, donosi slijedei tekst: Analizirano je hiljadu i osamsto narodnih pjesama koje su nastale u Americi u periodu od 1900. do 1950. godine da bi se vidjelo koje su od njih bile najuspjenije i koje su bile najbolje prihvaene. Pokazalo se da su dojadile nemoralne pjesme i one su ostale vrlo nisko rangirane, dok je enja za porodinim ivotom, majkom, danima iz djetinjstva, to nedostaje Amerikancima, dovela do davanja prednosti pjesmama koje izraavaju ove izgubljene nade. PROBLEMI NOVE GENERACIJE NA ZAPADU asopis "Hadaretul-islam" u svom drugom tomu, na strani 365., govori nam o slijedeem: Poeo je estok rat u Americi protiv obrazovnih institucija za djevojke zatvorenog tipa, nakon to su izvrena istraivanja pokazala da enska djeca u takvim obrazovnim institucijama osjeaju psihike probleme, desidenciju i bezbrojne poremaaje zbog njihova udaljavanja od porodine atmosfere. Psiholozi stoga zahtijevaju neodlono zatvaranje internata u

Americi, obrazlaui svoj stav rijeima: Majke koje su prisiljene da alju svoju djecu u internate moraju nastojati nai bilo koji izlaz da to ne urade. Psiholozi potvruju da je lijek ovih problema vrlo kompleksan i jedino se moe sprovesti panjom majki spram svoje enske djece i njihovim linim nadgledanjem njihova odgoja. Svaka se kerka povjerava majci u svim svojim problemima, pa ako bude udaljena od svoje majke, bit e preputena samoj sebi, iz ega e proistei vrlo opasna devijacija. Istinski i pravi lijek sastoji se u tome da se majka vrati svojoj kui... svojoj mukoj i enskoj djeci. ENA U ZAPADNOJ CIVILIZACIJI asopis "Hadaretul-islam", koji izlazi u Damasku, u svom prvom broju, druge godine, muharrema mjeseca 1381. god. po Hidri tj. 1961. godine, navodi nam slijedee: Jedna od amerikih institucija objavila je proglas u kojem se zabranjuje slubenicama da nose vrlo kratke haljine, pa se kae: Zabranjeno je da koljena slubenica u instituciji budu otkrivena dok sjedi u svome uredu. Veliki se broj enskih udruenja veoma uzrujao na ovakvu izjavu te su poslali svoje izaslanike u ovu instituciju da saope slijedee: Ova stvar je tiranska..., ustvrujui da e to dovesti da se uveliko smanji uitak posla ako ne budu otkrivena koljena!." U istom je broju objavljeno i slijedee: Krae u velikim trgovakim centrima u Engleskoj dostigle su, u proloj godini (1960.), brojku od oko 34.194 pojedinana sluaja. Ovdje se ne raunaju sluajevi koji nisu prijavljeni policiji. udan je podatak da su 60% ovih kraa izvrile punoljetne ene, dok su 30% kraa izvrili mukarci mlai od sedamnaest godina. Istraivanja ukazuju da nijedna kraa od ena nije bila zbog potrebe za novcem! U drugom tomu, na strani 490., spomenutog asopisa navodi se slijedee:

Kada je jedna delegacija Arapkinja emigranata posjetila Siriju, dolo je do rasprave izmeu jednog damaanskog novinara i jedne Arapkinje emigranta o enskom pitanju, gdje je ona, govorei o ivotu na Zapadu i ulozi ene u njemu, poto je, duboko uzdiui od bola i njegove nevaljaltine, istakla: Kamo sree da nae putovanje potraje, ili kamo sree da mi je zapisano da ovdje ostanem, i pokazujui rukom u daljinu nastavila je govoriti: Tamo.. gdje je... daleko, daleko... jeste aktivnost i galama, materija, brzina i neljudski ivot. Svaki ovjek eli spoznati ovaj svijet kroz zaradu. eli uivati u svemu to mu on prua. eli ga kontrolisati svojom efikasnou. Ima li ita tee od ovakvog bunog ivota, i ima li ita slae da ovjek ivi u okvirima svoje ljudskosti, da radi to smatra da mu je potrebno i da to izvire iz njega. Meutim, on radi ono to eli, jer drutvo to eli, i revnostan je u onome to mu se ne svia, jer je zajednica revnosna u tome, suprotstavljajui se u tome, u veini sluajeva, svome srcu, naravi i svojim principima jer ga ivot brzine i aktivnosti na to obavezuje. Nije u stanju pobjei od toga ili da se izvue iz lanca koji ga je opasao. Zatim je nastavila svoje izlaganje na ne ba korektnom, ali ipak razumljivom arapskom jeziku, odgovarajui na pitanje novinara o eni i njenoj ulozi, te da li je ona udata, pa je rekla: Jo se nisam udala zbog toga to nisam pronala mua koji potuje enu i daje joj ono to zasluuje. Koju stavlja ispred sebe cjenei njeno stanje i poloaj, kao to je to sluaj s arapskim muevima. Tamo mu sa enom postupa potpuno ravnopravno kao i sa svakim komijom ili prijateljem! Ona je neto u njegovu ivotu i moe ivjeti bez njega. U najboljim prilikama joj se doputa da ima isti poloaj kao i on. A ovdje, i udata i neudata ena, openito gledano, potovana je, razmaena, cijenjena, ovjek je nastoji usreiti prije nego to usrei samog sebe. Damaanski novinar postavi joj slijedee pitanje: Ovdje se ene ne zadovoljavaju ovakvim odnosom i svojim statusom, ve trae jednaka prava sa ljudima!

Ova ena emigrant nasmija se grohotom i ree: Ako bi ole u Ameriku i istakli ovo to traimo ovdje, sve bi se amerike ene nasmijale... Amerika ena je zavidna arapskoj eni, elei da ima brani ivot koji ona ima. Isti asopis istie, na strani 829., u drugom tomu, prenosei iz asopisa Woman's Home Companion, slijedee: Trudnoa je postala najveim problemom zdravlja u amerikim industrijskim centrima, gdje broj radnica dostie brojku od dvadeset miliona ena, gdje e uskoro sve biti u vremenu u kojem mogu zatrudnjeti. Vie je od polovine tih ena udato, rezultat koji se moe oekivati jeste veoma visok stepen odsustvovanja s posla te porast abortusa. Loe posljedice izlau zdravlje velikoj opasnosti, bila sam u jednoj velikoj firmi u kojoj je estina uposlenih udatih ena odsutna, bilo da su rodile, ili su pred porodom, ili su izvrile abortus. Ova firma ne eli obeshrabrivati raanje djece, ali postoje druge fabrike u kojima se otputa ena kada se primjeti da je u drugom stanju. Kada bude primorana da s tekom mukom bira izmeu svoga djeteta i posla, bira nastaviti raditi i pribjegava odlasku ljekarima i koritenju drugih sredstava da bi prekinula trudnou. Doktor Moris Fibajn potvruje injenicu da je dolo do naglog poveanja abortusa u vrijeme rata, te se njihov broj procjenjuje izmeu 20 i 40%. asopis Hadaretul-islam, na strani 619., u drugom tomu, donosi slijedeu vijest: U godinjem izvjetaju britanskog Ministarstva unutranjih poslova navodi se da povrede ena i silovanja dostiu zabrinjavajuu cifru koja dovodi u pitanje opu sigurnost. U toku protekle godine dolo je do pritvaranja 742.000 ena i djevojaka pod optubom provale i krae. Desetina hiljada djevojaka, ispod dvadeset godina, privedena je pod optubom prostitucije, skitnje i nahukavanja na grijeenje i neposlunost.

U izvjetaju se jo navodi da je 2.680 djevojaka, ispod osamnaest godina, privedeno u zatvor pod optubom krae pod prisilom. Upravnik Skotland Jarda potvrdio je da bande tinejderki i ena prijete sigurnosti Londona. Postotak zlodjela koje ine djevojke daleko je vei od postotka mladia. Sve je ovo posljedica line slobode koju uivaju ene, nemoralnih televizijskih programa te zadravanja na mjestima zabave i pijenja alkohola. asopis Hadaretul-islam, na strani 819., drugi tom, navodi slijedee: Izjava sekretara glumice Briit Bardo izazvala je veliku reakciju u francuskim krugovima tako da je opinska vlast Pariza odrala posebnu sjednicu da bi se raspravljalo o ovom pitanju jer bi povlaenjem spomenute glumice dolo do velikog manjka u ekonomskim izvorima Pariza. Slina ovoj vijesti jeste i izjava jednog od bivih francuskih ministara vanjskih poslova Bidoa, kada se usprotivio tendenciji ozakonjenja prostitucije u Francuskoj, izjavljujui u zvaninom govoru da su parike prostitutke blagodat za Francusku jer joj svake godine donose milione amerikih dolara! asopis Hadaretul-islam, na strani 1079., drugog toma, iznosi slijedee: asopis New Domain pozabavio se pitanjem kojim su se mnogo bavili i drugi asopisi, ali se on vratio iznova tretiranju ovog pitanja oslanjajui se na istraivanja i posljedice, materijalne i drutvene, do kojih je doveo enin rad izvan kue. Ovaj je asopis naveo sve razloge koji idu u prilog zapoljavanju ene, dodajui na njih sve ono to bi se, ak, moglo rei za budunost. Meutim, iitavajui rezultate dolazimo do saznanja da je posao ene, van kue, ma s dvije otrice. S jedne strane, prkosi ljudima i ne doputa im bilo kakvu priliku za dokazivanjem, dok se, s druge strane, smanjuje njena briga o kui i panja prema djeci. Dalje je rekla da ovo vrijeme posmatra djecu kao posebnu vrstu sredstava i robe te da im obdanita, kao ni sva druga mjesta zabave i okupljanja koja im se nude, ne mogu zamijeniti jedan sat kojeg provedu sa svojim majkama.

Veoma je teko, samim tim to je majka prezauzeta poslovima van kue, da se kod djece izgradi linost, u kojoj su osobine njihovih roditelja, te spremnost prihvatanja tradicije svojih djedova. Dijete od prvih dana ivota gubi se u zajednici koja pomae brisanju njegove linosti. Na kraju, ovaj asopis apostrofira da posao ene van svoje kue i njeno zanemarivanje djece dovodi i djecu i zajednicu u cjelini do katastrofalnih posljedica, te da je jedino rjeenje ovog velikog drutvenog problema u povratku ene svojoj kui i da vodi brigu o svojoj djeci. PROCENAT SAMOUBISTAVA MEU MLADIIMA I DJEVOJKAMA U STALNOM PORASTU Unutranja praznina novi podsticaj Prenosimo sljedei lanak iz asopisa Wochen Shaf, koji se izdaje u Beu, od oktobra 1959. god., a koji je na arapskom objavljen u Hadaretul-islam: Nakon svae s majkom, prole sedmice, sa estog sprata zgrade, u kojoj je stanovala, bacila se dvanaestogodinja djevojica Elizabet i tu je naena mrtva. Djevojica nije bila istaknut uenik, ali je bila inteligentna, tako da razlog ovakvog njenog postupka ne moemo traiti u tome, nego je u pitanju neto drugo U pitanju je njena skrena psiha. Njeni roditelji ive odvojeno nakon razvoda. Ovaj sluaj, a prije njega sluaj samoubistva djeaka, iznosi nam veoma velik problem, problem nezainteresovanosti omladine za ivotom. Vrlo esto smo nezadovoljni tom skupinom koja udi za ostavljanjem drutvenih normi i vrlo esto je to nezadovoljstvo opravdano, ali u mnogo sluajeva tome ne pridajemo neku panju, osim uzgrednog osvrta kao kada ujemo za samoubistvo mladia ili djevojke, pa kaemo: Ludost! Zar nije bilo drugog naina?

Mi, naravno, ne moemo tako lahko iznai motive niti moemo tako lahko razumjeti da su iza ovih brojnih pokuaja skriveni zajedniki motivi. Isto tako nije nam lahko ni otkriti nain odgajanja roditelja u proteklih dvadeset godina. Zbog svega ovoga jedan od univerzitetskih profesora proveo je studiju koja je vrlo bitna i nije nikakvo udo to smo je uzeli u razmatranje. Ta studija nosi naslov: O samoubistvima mladia i djevojaka, a proveo ju je dr. Ringel na Univerzitetskoj bolnici, odjeljenje nervnih i duevnih oboljenja, u Beu. Objavljena je u meunarodnom asopisu o preventivnoj medicini i drutvenom zdravlju. Ova studija nije vana samo za strunjake nego i za sve ostale. Ako policija dobije obavijest o pokuaju samoubistva, bolesnik se vodi u psihijatrijsku bolnicu. Mnogi smatraju da je odlazak psihijatru sramota, pa nastoje to zatakati. esto porodica bolesnika nije ni svjesna da je utnja o nesrei pogrena, i da e onaj koji je pokuao jedanput, pokuati to i drugi put i da e se pripremiti jo bolje, nastojei to sakriti od njih, i taj drugi pokuaj moe biti koban. Psihijatar je jedini ovjek koji moe smiriti bolesnika i koji ga moe ponukati na drugi pokuaj povratka u drutvene okvire i on jedini moe odrediti metode koje su potrebne kako bi se izbjegao novi pokuaj samoubistva. Dr. Ringel iznosi zastraujue podatke: da je broj pokuaja samoubistva koji nisu uspjeli i gdje su spaeni oni koji su pokuali i dovedeni na psihijatrijsko odjeljenje bolnice porastao od 1948. god. do 1956. god. sa 560 pokuaja godinje na 1040. Od 1956. pa do danas (1959.) broj pokuaja samoubistava je nepromijenjen i kree se oko 1040 pokuaja godinje. U posljednjih jedanaest mjeseci broj pokuaja samoubistva je bio 953, to odgovara broju iz prethodnih godina u istom periodu. Primjetno je da je vei broj ena koje pokuavaju samoubistva nego mukaraca, tako je 1948. god. bilo 381 pokuaj od ena ili 58,61% a 1956. je bilo 590 pokuaja ili 56,73%, dok je 1959. god. taj procent bio 55,92%.

Isto tako primjetno je da je broj pokuaja samoubistva meu omladinom, izmeu 14 i 20 godina, u stalnom porastu. Tako je broj pokuaja samoubistava mladia u 1948. god. iznosio 6,5%, 1956. god. 6,53%, a 1959. god. 6,82%. Meu djevojkama je taj porast zastraujui: 1948. je pedeset djevojaka pokualo samoubistvo, ili 7,69%, 1956. god. pokualo ih je 89, ili 8,55%, a 1959. ih je bilo 150, ili 14,20%. Ovo znai da se svakih devet dana desi est pokuaja samoubistva, od toga etiri su djevojke, a dva su mladii. Danas je ovjek svjestan da je pokuaj samoubistva, u mnogim sluajevima, samo reakcija na odreenu situaciju. Uzrok je ili neuzvraena ljubav ili neto drugo, to se vrlo esto moe protumaiti i pojasniti. Meutim, treba znati da je pokuaj samoubistva rezultat bolesnikovog stanja jo od djetinjstva. Beznae i slino uzrok je samoubistva ali, openito, dolazi u kasnijim godinama, dok nam pokuaji samoubistava djece ukazuju da tu ima i drugih uzroka. 136 djevojaka je pokualo samoubistvo u proteklih jedanaest mjeseci, od njih je 114 navelo za razlog teko i neprirodno stanje u porodici. Tri etvrtine njih nije imalo oeve u odluujuem periodu svog razvoja, u 37 sluajeva otac se nije vratio iz rata, a u ostalim sluajevima roditelji su razvedeni ili ive odvojeno zbog meusobnih svaa i nesuglasica. Majke su prinuene raditi, oevi su nestabilni, porodice unitene, a djeja psiha razorena. Samo ovakvi porodini uvjeti mogu nam objasniti pokuaje samoubistava, a kada djevojku upitamo: Zar ovo nee rastuiti i razoarati tvoje roditelje?, ona nam odgovara: Ko e aliti za mnom kada me ne bude? Kada ovjek razmotri porodini ivot bolesnice, od njegovog poetka, nai e tumaenje za sljedee oprotajno pismo jedne djevojke koje je ona napisala svojim ukuanima na dan uoi pokuaja samoubistva. Ona pie: Na poetku svoje poruke hou da vam kaem da sam bez ikakve elje primila vae pismo i ao mi je to u vam rei da sam potpuno nezainteresovana za sve to se s vama dogaa. Sve to mi je potrebno od vas jeste da mi poaljete moje

stvari i da ne pokuavate da se brinete za mene. Ono to radim, vas se ne tie, a to je zbog toga to, kada bih izloila bilo koju svoju potrebu, vi biste pokazali nezaiteresovanost i dosadu. Zato mi piete da ste bolesni i nemoni? To me ne zanima, znajte da kada bi umirali, ni ne sanjajte da biste od mene mogli oekivati i kap vode. Osjeam da me svi mrze. esto sam vas ula kako govorite da sam vam ja kamen spoticanja i da je najbolje da me ubijete. Znam da ste prieljkivali moju smrt poslije saobraajke koju sam imala. Uinit u ono to e mnoge iznenaditi i osloboditi vas te vam tako pruiti priliku da izaberete neku drugu osobu. U svakom sluaju je potrebno uiniti neto neoekivano, osvetit u se vama svima. Iz pisma smo izbacili stvari koje su odvratne, ali i pored svega, italac moe osjetiti svu mrnju djevojke koja je rekla vie nego to je mislila na poetku pisma. Vidimo kako je ona razapeta izmeu napada na porodicu i napada na samu sebe, pa jednom hoe osvetu, a drugi put eli da se sveti svojim samoubistvom.Vrlo lahko moemo osuditi ovu djevojku koja svojim roditeljima pie ovakvo pismo, ali to je beskorisno i neprihvatljiv nain odgoja. Dr. Ringel pojanjava porast pokuaja samoubistva time to su mladii i djevojke svoje djetinjstvo proveli u nepodesnim vremenima (od 1938-1945) i to treba da bude lekcija duevnog zdravlja. Tokom tog perioda roditelji su poinili velike greke u odgajanju svoje djece, a to je kasnije imalo velikog utjecaja na ponaanje djece. Dr. Ringel smatra da e pokuaji samoubistva biti jo brojniji sve dok ne stasa nova generacija mladih koja je imala zdrav psihiki razvoj u okruenju iste takve omladine. Vrlo je teko preduprijediti ovu bolest, jer onaj koji nije pokuao samoubistvo, njega ni ne moemo podrediti ispitivanju, a ko je taj koji e se dobrovoljno javiti psihijatru? 136 djevojaka koje su pokuale samoubistvo, moemo podijeliti u etiri skupine: tri od njih su poznate jo od davne prolosti, dok je etvrta skupina bila nepoznata do prije desetak godina, osim iznimno, ali je poslije toga u stalnom

porastu tako da je sada na drugom mjestu po brojnosti, u odnosu na druge skupine, a na prvoj poziciji po opasnosti koju predstavlja. Prva skupina su oni s mentalnom zaostalou koji brzo donose odluke i odmah ih sprovode u djelo. U ovu skupinu spadaju i oni koji su pokuali samoubistvo zbog zubobolje. Broj onih koji su pokuali je 14 od ukupno 136. Druga skupina jesu oni koji su imali pogrean odgoj, ili koji kasne u razvoju, te ne podnose neuspjeh, kao kada im se uskrati ulaznica za kino ili kad se od njih zatrai da ive u specijaliziranim domovima u kojima ive njima sline osobe; oni u ovakvim i slinim situacijama pribjegavaju samoubistvu. Ova je skupina porasla u zadnje vrijeme i njihov je broj dostigao 34. Trea skupina sastoji se od djevojaka koje u biti ne ele samoubistvo, ali se na to odluuju nesvjesno. One nesvjesno tee neemu pa je mogue njihovo stanje popraviti dajui im nadu u uspjeh. Broj ovakvih je 49, a opasnost od ponovnog pokuaja samoubistva je vrlo mala. etvrta skupina jesu djevojke, njih 39 koje su pristale na psihijatrijski prijegled, nakon pokuaja samoubistva, ali nakon prvog razgovora s njima nije se mogao dokuiti razlog njihovom postupku. U veini sluajeva one su bile lijepe, imale odgovarajui posao, a njihovo postojee stanje je bilo zadovoljavajue, tavie, davalo je nadu u svijetlu budunost. Pokazivale su visok stepen inteligencije i njihovo je ope stanje natprosjeno za njihove godine. Ovako su izgledale spolja, ali njihova nutrina je bila drugaija. Jedna od njih je rekla: Nema nikakve razlike da budem u ezdesetim godinama ivota ili da imam esnaest godina. Ova je skupina izuzetna. Ona ima mnoge kontakte, ali ti kontakti ne ispunjavaju njima odgovarajue uvjete, takoer, ni zanimanje im se ne dopada. Ako to nije prava osoba, ona trai drugu, a ako to nije pravi posao, onda jeste drugi... Due su ovih djevojaka prazne. One u veini sluajeva to i ne znaju, a kada bi zavirile u svoju duu, dolo bi samoubistvo. odmah do opasnosti da poine

Djetinjstvo ove skupine nam pokazuje da je ljubav bila uskraena takvim djevojkama, ili da im je krto davana, a da su njihove porodice karakteristine po tome to su bez skladnog ili sreenog ivota. Tako, ako sprovedemo svoju ulogu roditelja na najbolji nain i cijenimo svoju djecu i volimo ih, onda moemo oekivati da e njihov ivot imati smisla, i obrnuto, ako im uskratimo nau ljubav, njihova osjeanja nee biti ispunjena, a to e prouzrokovati gubljenje samopouzdanja i oslabit e mu vrijednost u njihovim oima. Djevojke koje nemaju nekoga kome e vjerovati nisu sposobne za samostalan ivot i to e ih nekad dovesti do odluke da se odreknu ivota. Pisac smatra da je ponovni pokuaj samoubistva kod ove skupine vrlo mogu. Dalje primjeuje i da je procent pokuaja samoubistava, iz ove skupine, kod mladia zanemariv, mada ive u identinim uvjetima. Uzrok tome treba traiti u injenici da se mladii jae povezuju i na taj nain nadoknauju nedostatak samopouzdanja. Oni svoj bijes iskaljuju na okolicu, a ne na same sebe kao to je sluaj s djevojkama. asopis Hadaretul-islam na str. 829., druga godina, objavio je sljedee: Skupina Moralna policija iz Montreala kae da postoji jedan krug izopenika u gradu koji udarcima i muenjima prisiljavaju ljude na prostituisanje i perverziju. Dot arm, jedan od odgovornih u policiji, kae: Prije nego doemo do djevojke ili prije nego to one smognu snage da nam dou, one budu ve vie puta izloene udarcima i muenjima i vrlo grubom nasrtaju. ISTONJAKE VOE SE SLAU DA SE ENI ZABRANI POSAO VAN KUE Muhammed Demil u svojoj knjizi Fetatu-erk fi hadaretil-garb kae: Reformatori Istoka, poput: Gandija, Fejsala I, Muhammeda Alija Denaha, Sa'da Zaglula, Abdurrahmana ahbendera sloni su, mada nisu od

konzervativaca, da nije dobro za Istok da otvara prostor eni time to e ona izai iz svojih odaja na polja rada. U asopisu dalje stoji: ovjek koji je najvei pobornik enskog pitanja na arapskom istoku Muhammed Demil istakao je: Oigledna je injenica da ona ena koja radi izvan svoje kue gubi i ovjeka i djecu i kuni mir, u onolikoj mjeri koliko zarauje, pa i vie. To je zbog toga to brak odreuje eni neke poslove koje ne moe obaviti sluavka, bez obzira na to koliko bila sposobna. Ovo sve pod pretpostavkom da sluavke postoje i ubudue. Zapadnjaki svijet Evrope i Amerike ne prednjai u ovome, nego praktino sprovodi ideju zadravanja ene u kui. Tako je procent ena koje su ograniene na kune poslove u Americi, koja je najnaprednija u vezi s pitanjem enskih sloboda, jo uvijek veoma velik. Shodno ovome, nema mnogo poslova kojima bi se opteretile njihove djevojke. Juer sam se zapitao zbog ega je veliki broj dama iz visokog drutva doao u hotel My Flower, gdje sam bio odsjeo. Meu njima nije bilo nijedne djevojke, ali ni sredovjene ene. Reeno mi je da su dole na konferenciju, a kada sam pitao za djevojke, reeno mi je da se poslovima u Americi bave one koje su zale u godine jer, zbog svojih godina, one nemaju toliko obaveza u kui i oko kue. MILJENJE NAIH MLADIA O SAVREMENOJ DJEVOJCI OPINJENOJ ZAPADNJAKOM KULTUROM Dnevne damaanske novine El-Ejjam, 9. 11. 1962. god. u rubrici Urednikov gost, objavile su razgovor s domaim mladim umjetnikom. Izmeu ostalog, urednik je pitao: Kau da iza svakog velikog ovjeka stoji ena, pa ta kaete na to? Kau tako, ali ena ne raa ovjeka nego dijete. Znai, u tvom ivotu nema ena?

Naravno, jer to ne zasluuju. One uzorne ene iz prolih stoljea su nestale. Dananja ena trai brak, imetak, skupocjena kola i raskoan stan. REZULTATI ZAPOLJAVANJA ENA U NAS Oito je svakome onome koji prati sudske procese da postoje mnogi moralni problemi vezani za uposlene mukarce i ene. Zadovoljit emo se da navedemo tubu ene kojoj je mua preuzela jedna od njegovih uposlenica, i tubu ovjeka kojem je enu preoteo jedan od njenih kolega. I jednu i drugu tubu su objavile damaanske novine El-Ejjam u mjesecu septembru 1962. god. 1- ena se ali Novine piu: Bili smo obustavili pisanje o eni i poslu, ali ovo pismo i asna gospoa koja nam pie o svojoj nevolji u koju je zapala zbog toga to njen ovjek radi u istoj kancelariji sa enama, ponukali su nas je da ponovno pokrenemo pisanje o zapoljavanju ene i da ovaj sluaj predamo odgovornima za zapoljavanje ena. Pismo objavljujemo u cijelosti kako bi na njega obratili panju oni kojima je i upueno: itala sam tvoj lanak u jednom od brojeva El-Ejjama koji se bavio problemom zapoljavanja djevojaka u dravnim ustanovama, dok su mladii, na drugoj strani, nezaposleni. Gospodine, ova tema je vrlo bitna. Upravo vanost teme me nagnala da Ti piem i izloim svoj problem. U tebi vidim jedinog novinara koji se hrabro i iskreno bavi ovakvim i slinim socijalnim problemima. Vidim da Ti je stalo da brani istinu i ast i da pomogne slabog, stoga se nadam da e uvaiti moje pismo i eventualne greke zanemariti. Gospodine, ja sam ena koja je zala u treu deceniju ivota i potjeem iz ugledne porodice. Udala sam se prije petnaest godina za ovjeka koji se jedino mogao pohvaliti neporonim ivotom, a koji je bio zaposlen u jednoj od

dravnih slubi. Njegova je plata bila vrlo mala i jedva dostatna za neophodne ivotne potrebe. Sve sam to s radou podnosila i bila sam zadovoljna. To moje zadovoljstvo onim to imam bilo je izvor moje sree, mada sam kod svojih roditelja ivjela luksuznim ivotom. Izbjegavala sam da esto idem svojima kako bih zanemarila razliku izmeu mog i ivota moje porodice. Smatram potrebnim navesti da su moji roditelji bili za to da se udam za svog mua, mada sam se ja estoko tome protivila. Uprkos svemu ovome, zadovoljila sam se Allahovom odredbom. Tako sam rodila etvero djece, a plata mog mua se, hvala Allahu, poveavala s porastom broja djece. Djecu smo upisali u najbolje kole i rtvovali smo sve, i ja i mu, kako bi im osigurali kvalitetno obrazovanje. Moj ovjek se za tu stvar odrekao i svoje uteevine. Ali gospodine, desilo se neto to niko nije oekivao. Uposlenice su poele navaljivati na dravne ustanove u tolikoj mjeri da je svaka kancelarija imala po nekoliko djevojaka i ena, dok je s njima bio samo jedan mukarac. Moj mu je bio jedan od onih kojeg je Allah stavio na kunju da svaki dan provodi u kancelariji, s dvije ili vie uposlenica, od osam sati ujutro do dva poslije podne, dakle est sati. Naravno, u poetku je bilo vrlo teko jer je on bio ovjek estit i uvao je svoje dostojanstvo, ali je postao nervozan, jer je njegov posao trpio, a mir koji je on toliko cijenio nestao je. Svaka od zaposlenica imala je svoj krug prijatelja s fakulteta i oni su joj dolazili u posjet. Poinjale bi ale i dobacivanja i tako je proticalo est sati radnog vremena, bez da iko ita uradi. ovjek mi je poeo donositi svoje obaveze kui kako bi ih zavrio, a zapostavio je svoj dodatni posao kojim smo mogli da namirimo mnoge trokove. Zapostavio je i mene i djecu i postao smrknut i bezvoljan. Postao je osoran i nijedno od njegove djece mu se nije moglo obratiti, a da ga on ne udari, a kada bih ga upitala ta je razlog njegovom ponaanju, on bi mi odgovorio: Pitaj dravu! Neka zabrani ovakvo neto jer i ja sam ovjek!, a onda bi mi priao ta se dogaa na poslu, ta sve vidi i uje, a ne moe promijeniti niti nekome rei.

Gospodine, znate li ta se deava? Vrtlog strasti ga je uzeo tako da je plata koju je primao i prije je troio na djecu, njihovo obrazovanje, odijevanje i hranu, postala nedovoljna samo za odravanje njegovog nivoa. Nai su dugovi rasli iz dana u dan, ustvari oni su pritiskali samo mene jer je on postao nezaiteresovan i za kuu i za stvari koje se tiu kue. Kua mu je bila samo da bi u njoj jeo i prespavao. Ponaao se kao da ona nije njegova. Svae su uestale, a djeca su se osjetila zapostavljenom pa vie nisu nikome pridavala panju niti se koga bojala, pa ak ni kerke. Njihov moral i ponaanje poeli su slabiti, a toga sam se najvie bojala. Tako je moja srea, gospodine, otila bestraga i moj dom se pun moga zadovoljstva, strpljenja i samoodricanja sruio. Gospodine, ovo je moj problem, i problem svake one iji mu radi sa enama. Zar ovo ne zasluuje panju? Zar to nije problem naroda i budunosti? Ja ne kudim ni svog ni bilo kojeg drugog mukarca. ta da se oekuje od mukarca koji je izloen stalnom zavoenju, zar da zatvori oi? Naroito, ako esto ostane s nekom od njih nasamo? 2- Mukarac se ali Nakon nekoliko dana El-Ejjam su objavile: Prije nekoliko dana objavili smo pismo gospoe M.N. koja je skoro izgubila mua zbog njegovog posla sa enama u istoj kancelariji, koje su obuzele njegovo srce i skoro ga otele iz naruja njegove ene i djece. Danas objavljujemo nevolju profesora H.N., koji predaje u jednoj damaanskoj koli. Puno smo ime izostavili na njegovo traenje. Ponovo se pitamo o razlozima onih koji promoviu zapoljavanje ena, kvare oba spola i koji mladie kojima treba posao izbacuju na ulicu. S velikom panjom itao sam u kolumni Minber hurr (Otvoreni minber) alopojke gospoe M.N. na loe ponaanje njenog mua prema njoj i djeci i njegovom zdravom moralu, prije nego to je poeo raditi s kolegicama na poslu.

Vjerovatno me je ovaj problem i podsjetio na alosne dogaaje od prije dvije i neto godina, a glavni uzrok tragedije bio je zapoljavanje ene u dravne slube.Rezultat je toga bio ruenje porodice koja se sastojala od dva roditelja i djeteta, koje je puzalo meu njima. Bio sam, a i sada sam, uitelj u jednoj koli u Damasku. Shodno svom skromnom poloaju, trudio sam se svim silama osigurati sreu svojoj porodici. Dopustite mi, i vi i Vai itaoci, da vam ispriam, ukratko, svu priu kako bi posluila kao pouka. Dvije godine po enidbi ena je navalila da se zaposli kako bi imali udobniji ivot. U poetku sam se protivio tome. Radila je kao odgajateljica u jednom zavodu u Damasku, ali godinu iza toga je u njoj proradio ponos i traila je da radi u nekom ministarstvu ili dravnoj ustanovi jer joj je plata odgajateljice bila suvie mala. Sloio sam se s tim jer sam bio vrsto uvjeren u njen moral i njenu brigu o ugledu i asti, a i zbog toga to je ona bila majka jednom djetetu. Nije prolo ni nekoliko mjeseci od njenog posla u jednoj ustanovi, a desio se nemio dogaaj na koji nisam raunao. ta se dogodilo? Desilo se da je ona otila s posla s jednim kolegom poto ju je oparao idejom da pobjegnu, ona je nasjela njegovoj prii, tako da je on s njom zadovoljio svoju potrebu. S njim je provodila dane i noi ostavljajui svog mua koji joj je neizmjerno vjerovao, zabezeknutog i usred katastrofe koja je zadesila malu porodicu. Ona nije ni mislila na svoje edo kojem je do tada pridavala svu panju niti na crnu sudbinu koja ga eka kao posljedica njenog takvog ina. ena je napustila svoj dom kako bi se prepustila zagrljajima jednog nemoralnog mladia koji ju je zaveo. Za jeftino podmirenje strasti izgubila je dunjaluka uivanja sa svojim muem, svoj dom i dijete. Nije shvatala da ena koja pobjegne od svog asnog branog ivota jeste ena sa svijeu prostitutke, grjenog rezonovanja i grjenih uvjerenja.

Da li ena, dragi itaoci, koja se ovako ponaa moe biti humana i moralna. Ona je svom muu nanijela teku sramotu i zasluuje da se i sama krije od oiju ljudi jer je svojim postupkom uklonila i zadnji trag ednosti i potenja. Dragi moji, to je samo kratak osvrt na ono to mi se desilo i to se zavrilo razvodom. U naoj zajednici je mnotvo ovakvih sluajeva, ali je pouka u onom ko je nee da vidi. Stoga se bojim za porodice, porodicu M.N. da se raspadne zbog zanemarivanja njenog mua porodinih obaveza i savjetujem ovom muu da se vrati prijanjem nainu ivota i da izbjegava dodir sa svojim kolegicama koliko god je to mogue, osim u iznimnim situacijama, kada to od njega zahtijeva posao. Podravam enu u svemu to ona iznosi i kritikujem vjerske voe, i pozivam i njih i uene ljude i novinare da se vie angauju u borbi protiv nemorala. Pozivam i ene da mladiima omogue rad i zaposlenje i da uvaju svoje domove i povedu rauna o odgoju naeg potomstva kako bi ostvarili sreu za nau zajednicu.Ako je neophodno zaposliti enu, neka to bude u procesu obrazovanja. S potovanjem: H.N. iz Damaska. MIJEANJE MUKARACA I ENA NA POSLU I RAZODIJEVANJE UZROKUJU PORAST RAZVODA BRAKOVA Profesor Sejjid Kutb, u svojoj knjizi Es-Selamul-alemijju vel-islamu na str. 56., kae: I ovjek i ena imaju pravo da se smire uz svog sudruga i da se ena ne izlae zavoenju koje bi moglo oduzeti osjeanja koja ima prema svom supruniku, ili da moralno posrne, to bi bila prijetnja toj svetoj vezi i to bi moglo unititi povjerenje i smirenost. Ovo zapostavljanje osjeanja i posrtanje u neto dublje jeste svakodnevno u sredinama gdje je mijeanje spolova na poslu prisutno i gdje ena izlazi naminkana i razgoliena. Uz nju su i avoli smutnje i zavoenja. Puste su

besmislice, i to potvruje i stvarnost, onih koji tvrde da zajedniki posao mukaraca i ena i njihovo mijeanje samo kristaliu osjeanja, oslobaaju zatomljenu energiju, poduavaju spolove nainu voenja dijaloga sa suprotnim spolom i nainu ophoenja, daju im iskustvo koje e im biti dragocjeno u ouvanju od nemorala, te da je izbor branog druga koji je zasnovan na potpunom iskustvu, koje podrazumijeva i ono to je grijeh, dovoljan garant vezanosti jednog suprunika za drugog jer je ta vezanost dola nakon slobodnog izbora partnera i nakon iskustva. Kaem da je sve ovo besmislica koju i stvarnost negira, stvarnost u kojoj je stalno zastranjivanje i gdje su osjeaji u stalnoj promjeni, gdje se unitavaju domovi i porodice estim razvodima i gdje dolazi do prevara branog druga i od ene i od mua. to se tie bajke o odgoju i ednom ponaanju, kroz susret i priu, neka o tome pitaju procent trudnih uenica srednjih kola u Americi, a koji iznosi 48%, samo u jednoj od njih. Kada su u pitanju sretni domovi, nakon braka koji je posljedica mijeanja i potpunog izbora, neka o tome pogledaju procent razvodom razorenih domova u Americi, a koji raste srazmjerno porastu izmijeanosti spolova i srazmjerno slobodi izbora. Ovaj zastraujui procent raste ovim redom: 1890. godine 6% 1920. godine 14% 1946. godine 30% 1900. godine 10% 1930. godine 14% 1948. godine 40% 1910. godine 10% 1940. godine 20%

asopis Hadaretul-islami, u drugom svesku na str. 489. objavio je slijedeu vijest: Ameriki kongres je izglasao da se u to skorijem roku donese propis kojim bi sudija imao pravo da kazni majke koje imaju vanbranu djecu, dvoje ili vie, kaznom od jedne do dvije godine zatvora. Kaem: Jadna je zapadnjaka ena. Istjerali su je iz kue i zaposlili je u tvornicu ili na neko drugo mjesto, pa kada je ovakva filozofija dovela do

prirodnog rezultata, onda je kanjavaju zatvorom od godinu ili dvije dana. Kada bi se zapitali: Ko je odgovoran za dovoenje ene u ovakav zloin?, morali bi odgovoriti: Mi, mukarci. POSAO MAJKE IZVAN KUE JE PROBLEM ZAPADNJAKE CIVILIZACIJE Magazin Hadaretul-islami, u svom drugom svesku na str. 455., objavio je sljedei lanak pod naslovom Posao majki dr. Hainca Kirhofa, u prijevodu Tevfika Tajjiba: Vrlo nam je teko mijenjati nain razmiljanja, ali moramo promijeniti nasljeenu situaciju vezanu za enu u dva sluaja, u sluaju njene sposobnost za rad i njenih predispozicija za to. Broj zaposlenih ena, izraen u procentima, je 34% od ukupnog broja zaposlenih, a vrijeme kada e biti ravnopravno zaposlene s mukarcima nije daleko. Toak napretka ne moe se vratiti unazad, ali nasuprot tome treba gledati u osnovnu zadau ene u svjetlu majinstva. Glasovi koji se ale su svaki dan sve brojniji i jai, a odnose se na tri stvari: teret posla, ureenje doma i porodicu, s obzirom da je to za ene postao teret kojeg ona teko podnosi. Kako god je zapoljavanje djece prije stotinu godina bila mrlja na naoj zajednici, tako se danas smatra zapoljavanje ena-majki. Vrlo je bolno podvoditi ostavljanje ene u kui pod pitanje jednakosti spolova. Nove promjene u drutvu, ujedinjenje politiara, ujedinjenje firmi, sve ovo treba ujediniti u istraivanju problema zapoljavanja ene i ii njegovom rjeenju korak po korak. Doktor ukazuje na opasnost kojoj se izlae zdravlje ene i insistira na sprovoenju svojih preporuka, a one se danas smatraju fantastinim i neostvarivim. On trai da svaka ena koja ima djecu mlau od petnaest godina ni u kom sluaju ne moe obavljati bilo kakav posao izvan svoje kue. Njena

jedina obaveza jeste da vodi rauna o svojoj kui, o njenom napretku i da vodi rauna o svojoj djeci i njihovom odgajanju. Koritenje rezervnih potencijala koji jo nisu upotrijebljeni pada na vrat te velike skupine ena ija je ivotna dob iznad etrdeset godina i koje bi eljele da se ponovno vrate poslu. Plan zapoljavanja ena koji je izloio dr. Kirhof, direktor enske bolnice na univerzitetu u Gotingenu, na izuzetan nam nain pokazuje koliki je teret zaposlene ene i trai da se poduzmu potrebne mjere kako bi se bilo pravedno prema njoj i kako bi joj se olakao teret. Ko hoe vie da sazna neka proita njegova predavanja koja je odrao na Dan ljekara '64. pod naslovom Ljekarske preporuke. Prvi dio Dozvolite mi, na poetku, da navedem vrlo vane momente koji od teme: Teret zaposlene ene ine vrlo delikatan i kompleksan problem:
1-

trenutna ekonomija i savremeno drutvo ne moe izbjei zapoljavanje

ene jer eli iskoristiti sva raspoloiva sredstva. Rut Bergholc nam nudi studiju Ekonomija iziskuje zapoljavanje ene, gdje ovjek moe nai dovoljno pojedinosti o ovome. Nije nam potrebno, a nismo ni u stanju, pobjei od stvarnosti i vratiti toak napretka unazad u ta stara sretna vremena, ako uistinu hoemo da svoje drutveno postojanje zatitimo od tekoa. Arnold Geln kae: Suvremeni je oblik zapadnjake civilizacije mnogo komplikovaniji od bilo koje poznate stare civilizacije, ali da li je u tome srea ili ne, jo uvijek je sumnjivo; 23zbog nedostatka radne snage nije nam samo potreban vei broj ako nismo u stanju promijenti na drutveni sistem i vratiti se u prolost, zaposlenih ena, nego traimo od njih da poveaju svoju normu; onda iz toga nastaje vrlo vana obaveza. Obaveza koja pritiska sve odgovorne strane da iznau za enu povoljna zaposlenja, da je zatite i

povrate joj njenu enstvenost. Ova nas obaveza poziva da je izgraivanje porodice osnovna obaveza ene kako bi ona mogla ispuniti svoju ulogu odgajanja djece i kako bi im ukazivala potpunu panju; 4socioloko-fizioloka ispitivanja ene, uz iskustva iz dva svjetska rata, ukazuju na nunost ispravljanja i popravljanja iz temelja trenutnog poloaja ene po dvije osnove: njenih predispozicija i sposobnosti za posao. Vie nemamo pravo govoriti o slabijem spolu, kada govorimo o eni, ali trebamo govoriti da je njen posao neznatan i slabo cijenjen u odnosu na posao mukarca. Neemo se sloiti s amerikim profesorom Elijem Montegjuom, koji tvrdi da je ena po prirodi vrednija o mukarca. Ovakva miljenja su neprihvatljiva. Kada govorimo o mukarcu i eni, ne govorimo o veem i niem sloju, nego govorimo o drugaijoj prirodi.; 5ako nismo u stanju postaviti granicu na zapoljavanje ene, a u isto vrijeme smatramo da je nuno da ona provodi svoju osnovnu zadau majinstva, onda bi trebali pomiriti ova dva stava i uloiti maksimalan trud u izbjegavanju zdravstvenih i socijalnih problema. Najbitnije u svemu jeste to da ne zapostavimo porodicu, a time i potomstvo; 6eksperimenti humane i drutvene medicine oko zdravstvene tete za enu na poslu otkrili se samo neke bolesti ili deformacije koje se javljaju kod nje zbog posla, a koje su uzrokovane dugim stajanjem, neudobnim sjedenjem, pogrbljenim poloajem, podizanjem tekih stvari i tereta, ili posljedice posla gdje je jedan organ izloen mnogo veem naporu nego ostali organi. One posljedice koje nisu uoljive na prvi pogled i koje imaju indirektnu vezu s prirodom posla, njima niko nije pridavao panju jer ih je teko otkriti, a i, uzimajui u obzir psihu ene, teko bi joj bilo nai odgovarajui posao.

Iz svega ovoga raa se jo jedan problem o kojem se sve vie pie, i na zadovoljavajui nain, koji odgovara i fiziki i psihiki eni, a to je uporedni posao: posao, kua, porodica; 7postoje i drugi uzroci koji ukazuju na zamrenost problema, a koji su nastali iz ljudske dugovjenosti. Prosjek starosti ene sada iznosi 72 godine. Tako ona ima vei radni vijek, a to je onda problem, naroito u poznijim godinama. Ona postavlja ljekara pred novi problem, naroito ako se uzme u obzir mali broj djece, to mnogim enama omoguava da se vrate na posao u relativno mladim godinama. Drugi dio Uz opu zaposlenost u ovom stoljeu, u kojem je standard vrlo visok, mogu se pridodati i lini razlozi koji imaju vrlo vanu ulogu u porastu zapoljavanja ena. Sve ovo trebalo bi biti poznato sociolozima, politiarima i ljekarima ako hoe da na ispravan nain odrede negativne reakcije, te psihike i duhovne smetnje do kojih dolazi. Tek poslije ovoga mogu oekivati prave rezultate. To je bitno ako se hoe doi do pozitivnih ili negativnih posljedica, naroito za produktivnost u poslu, mislim pod tim na situaciju da ena ide na posao vesela i odmorna, ili iz same potrebe za poslom, a ne da osjea unutranju elju ili poticaj koji je tjera na posao. Ili ona koja na posao odlazi rastereena tereta drugih obaveza podsticana ambicijom i eljom za kreativnou, ili pak, nevoljko, zaokupljena milju o domu, ostavljenoj djeci bez nadzora ili o bolesnom muu kome nema ko pomoi. Uobiajeno je rei da je poveanje broja zaposlenih ena prouzrokovano njenom eljom da izae iz stijenjene kue u drutvo, pored poveanja ivotnog standarda nabavkom odgovarajueg zamrzivaa, televizije i sl. Ovo je tano, ali samo za vrlo mali broj ena. Meutim, osnovni uzrok, a to potvruju i najnovija istraivanja, jeste teka nevolja. ena ne radi samo za sebe i radi sebe, nego, skoro bez izuzetka, zarad svoje porodice.

ovjekova plata ili penzija su nedovoljne tako da ena treba raditi zajedno s njim. Anketa koja je provedena, i gdje su zaposlene ene bile anketirane, pokazala je da su se njih dvije treine zaposlile kako bi ostvarile dodatna primanja, preko mueve plate, za 30-50%, kako bi porodica mogla opstati. Tako je stan, namjetaj i porez morao da se podmiruje od dvije plate. Dodatni trokovi trae da ena radi puno radno vrijeme uz sve njene kuanske obaveze. Razmislimo o tunoj sudbini ena na selu, a razmislimo i o velikom broju ratnih hudovica i rasputenica koje moraju same zaraditi zalogaj i sebi i svojoj djeci bez iije pomoi sa strane. U Njemakoj ivi 1.150.000 ratnih hudovica i 2.800.000 porodica koje nemaju roditelje, to je etvrtina njemakih porodica. Tu je i 1.700.000 ratnih invalida ija su primanja upola manja nego primanja ostalih. Veina je ovih ratnih invalida oenjena. Svemu ovome treba dodati i injenicu da je broj ena u Njemakoj za tri miliona vei nego broj mukaraca. Ovi ukratko navedeni uzroci pomau nam da sagledamo posljedice toga na eni. Tako vidimo da je procent onih ena iji je posao popunjavanje slobobodnog vremena zanemariv, dok kod veine ena posao izaziva i fizike i psihike bolove. Moda e pria biti upeatljivija ako se navedu procenti zaposlenih ena. Dopustite mi i pridruite mi se u mom stavu kad vam navedem neke statistike podatke, a koji nisu nimalo ohrabrujui. 30.07. 1960. god. broj zaposlenih ena u Njemakoj iznosio je 6.900.000, a to znai za 2.800.000 vie nego ih je bilo zaposleno 1950. godine. Ovo je otprilike 34% od ukupno zaposlenih. Vrijeme kada e broj uposlenih ena biti jednak broju mukaraca ne ini se dalekim. 36% zaposlenih ena je udato, a sljedei podaci bi trebali okupirati nau panju: 1,7 miliona ili 14% udatih ena rade poslove koji nemaju veze s kuanskim tako da ove ene, pored osmoasovnog radnog vremena, odlaze na posao koji nije, u veini sluajeva, blizu kue i vraaju se s njega, a onda obavljaju sve kune poslove. Prema podacima iz 1957. godine, 1,2 miliona zaposlenih ena vodilo je brigu o djeci mlaoj od est godina.

Ovdje moemo dodati i jedan primjer koji je indirektno vezan za problem, a koji bi trebao da nas zanima, to je pitanje ta je s djecom zaposlenih majki, ili kako ih nazivaju industrijskom siroadi? Godine 1950. broj djece ije su majke i oevi bili zaposleni bio je dva miliona, a sada se procjenjuje da ih ima tri miliona. Nema potrebe da navodimo sve nevolje koje imaju ova djeca. Ona ostaju bez roditelja, bez obzira na rjeenja koja nudi zajednica u vidu dnevnih obdanita i igralita. Ovome trebamo dodati i tjelesnu i duevnu bol majki koje rade zbog ostavljanja svoje djece. Imamo jo dvije skupine brojeva koje emo spomenuti kako bismo mogli razumjeti tekoe koje nisu ba tako jasne, a za koje se tvrdi da su direktna posljedica posla. One su, uistinu, posljedica toga da majke nisu najsretnije na radnom mjestu i vezane su za kreativnost i drutveni poloaj. Samo je 9% ena koje rade neovisno, a i ovaj je procent razliit od drave do drave. U Americi je on vei. U drugim zemljama poveava se broj ena koje ele uee u samostalnim poslovima. Vie od 60% ena su radnice, sluavke ili slubenice, a 22% njih radi, pored kunih poslova, u trgovinama ili na seoskim imanjima. Tako 92% ena radi uobiajene poslove. Imamo vrlo bitnu injenicu koja nam pojanjava neke stvari vezane za nju. To je da je 9% ena zaposleno i da obavlja strune poslove, dok je taj procent kod mukaraca 50%. 45% ena smatra se obrazovanim, a 46% neobrazovanim, dok je kod mukaraca 70% obrazovanih za posao koji obavljaju i 30% neobrazovanih. Dok se uee ene u industriji poveava iz godine u godinu, trebamo uzeti u razmatranje da se njeno uee u porodici i ouvanju kue smanjuje. Ova nam injenica daje za pravo da tvrdimo da se bjei iz kue kao to se bjealo sa sela. Smatram obaveznim izvijestiti svoje zemljake o tome ta se deava iza gvozdene zavjese. Broj zaposlenih ena u Demokratskoj Njemakoj je mnogo vei od svjetskog standarda. 1950. god. je procent zaposlenih ena bio 38,4% od ukupnog broja zaposlenih, a 1956. god. on je iznosio 43,6%. Na kraju je svaka druga ena izmeu 15 i 60 godina bila zaposlena, a od njih je 41% bilo udatih.

Trebamo istai da je to nepravedno uee ena meu zaposlenim u Istonoj Njemakoj propraeno i poveanom brigom zajednice za sve njih, naroito onih koje e postati majke. Stoga nije nastao problem, barem prema podacima koje imam, i loe posljedice za zdravstveno stanje ene, kao ni za period trudnoe i dojenja. Trei dio Poveani udio ena u mukim poslovima natjerao je statistiare i ljekare da se pozabave, vrlo rano, eninom spremnou na posao i njenom izdrljivou i to da uporede s mukarcima. U poetku se govorilo da je posao ene manje vrijedan od posla mukarca. ena posjeduje tek 20-30% fizike snage mukarca, a fizioloke i anatomske razlike izmeu mukarca i ene tjeraju na to da se podijele poslovi i da se osigura odgovarajue mjesto, ak i kada je rije o poloaju maine. Fiziki oblik ene koji se odlikuje veom teinom gornjeg dijela tijela i ireg dijela bedara i poloaja karlice, koji je poseban i odreen za trudnou, te njena mjesenica i promjene koje dolaze u trudnoi i poslije poroda, sve to trai veliku panju u odabiru maine za kojom e ena raditi i naina da se ona zatiti. Radni potencijal nije u skladu s biolokim ritmom i nesumnjivo, u odreenim periodima, uzrokuje pomanjkanje sposobnosti. Isto tako, ni tijelo ene, u svojoj osnovi, nije stvoreno za stalni rad, ali je zato ena sposobnija za poslove koji trae preciznost. Tako, ako bi posao ene, s obzirom na promjene do kojih dolazi u njenom ivotu, zahtijevao podudarnost s njenom fiziologijom i psihom, onda bi potpuno nestalo psihikih smetnji na njenom poslu, naroito u industriji, gdje se, ak i danas, pridaje vea panja fizikoj nego duevnoj spremnosti. Graf, koji je specijalizovan u ovoj oblasti, to nam vrlo upeatljivo objanjava rijeima: Radnik je sve vie automat za orue, stoga je pitanje sposobnosti ene za industrijske poslove pitanje koje nije na mjestu.

Slaemo se s njim i u tvrdnji: Ako hoemo da donesemo presudu o radnom potencijalu, trebamo najprije izuiti duevne i psihike probleme i tome dati ulogu i mjesto koje nam je bilo nepoznato do danas. BRITANKE I SAMOUBISTVO asopis Hadaretul-islam, drugi svezak, broj 10., str. 1204., kae: Medicinski asopis koje izdaje britansko udruenje ljekara kae: Broj ena koje pokuavaju samoubistvo u Britaniji vei je nego kod mukaraca, ali je broj mukaraca koji uspiju u pokuaju samoubistva vei nego broj ena. Doktor F. Rokason kae: Broj mukaraca koji pokuavaju samoubistvo je u opadanju u odnosu na prije pedeset godina, dok je broj ena koje pokuavaju samoubistvo u stalnom porastu. On smatra da razlog tome treba traiti u injenici da ene preuzimaju sve veu odgovornost u ekonomiji, kao i u injenici da su se oslobodile naina ivota koji je bio za vrijeme kraljice Viktorije. Vie od 5.000 pokuaja samoubistva desilo se u Engleskoj u jednoj od posljednjih nekoliko godina. U ovaj broj je uraunato 2.116 mukaraca i 2.091 ena, tako da dolazi pet samoubistava na estero mrtvih, rezultat nesrea na putevima. MUKARAC TREBA ENU ZADRATI U KUI KAKO BI SE POSVETILA BRIZI O PORODICI U istom broju i na istoj stranici navedenog asopisa nalazi se i sljedee: Jedan od amerikih mueva pokuao je izgladiti nesporazum sa svojom suprugom jer je ona insistirala da se zaposli, mada je on bio protiv toga. On nije imao drugog izbora nego da ili ostane u kui i napusti posao ili da se iseli iz kue. Kada je njegovo odsustvovanje s posla postalo neprihvatljivo i kada je uvidio da njegova metoda nimalo ne mijenja stav njegove supruge, uloio je albu

lokalnoj policiji navodei kako ena ne ispunjava svoje obaveze prema njemu jer je nemogue uskladiti njen posao s branim obavezama. U sudnici je mu rekao: Neprihvatljivo je kuu ostaviti bez ikakvog nadzora, a on je bio prisiljen da ostaje u kui jer je ena insistirala na svakodnevnom odlasku na posao. Na kraju je sudija presudio da ovjek ima zakonsko pravo zabraniti eni odlazak na posao, sve dokle god eli, ali nema pravo sam ostajati kod kue i ne odlaziti na posao svaki put kada ga ena odbije posluati, ili svaki put kada ona napusti kuu radi nekih privatnih poslova. ARAPSKI STUDENT NA JEDNOM OD ZAPADNJAKIH UNIVERZITETA GOVORI O PORODICI NA ZAPADU U asopisu Hadaretul-islam, br. 1., III godina, prenesen je lanak iz jednih od damaanskih novina: Jedan od povratnika sa studija u Njemakoj, po dolasku u Damask, rekao je da je prije svog povratka, a nakon zavrenog kolovanja, proputovao evropskim zemljama. Zadnja koju je posjetio bila je vicarska. Kada je upitan o utiscima sa svojih putovanja po Evropi, on je rekao: Ima vrlo udnih pojava koje moemo vidjeti. Evropska porodica je jako slaba i atmosfera samostalnosti jako je prisutna u porodici i usmjerava je. I otac i mati su zaposleni i sretnu se samo za veerom. Posao poinje u osam ujutro i traje do dvanaest, i od dvanaest pa do sedam poslije podne. Majka nema dovoljno vremena da ga provodi sa svojom djecom. Ona ih upisuje u internatske kole i via se s njima samo za vrijeme kolskog odmora ili praznika. Veliki broj Evropljanki izbjegava trudnou, ne samo zbog nedostatka vremena nego i kako bi sauvale fiziku ljepotu, a i kako bi sauvale svoje pravo na razvod. Na svaka tri sklopljena braka u vicarskoj dolazi po jedan razvod. Kada sin ili kerka zavre osnovno obrazovanje, upisuju se u neku zanatsku kolu kako bi izuili zanat. kolovanje je tri ili etiri godine. Poslije toga se zapoljava. To znai da djevojka ili mladi vrlo rano poinju raditi, s navrenih, jedva, osamnaest

godina. Vrlo je rijetko da se vicarski mladi upie i zavri fakultet prije nego to se zaposli jer njegov otac, ma koliko bio bogat, tedljiv je na njemu i nee mu platiti skupi fakultet. Veina vicarskih studenata plaa svoje kolovanje od svoje plate, a ne novcem svog oca. Evropska je djevojka slobodna da se ponaa kako joj je volja. Ona plaa svojoj porodici stanarinu za svoju sobu, plaa hranu i plaa pranje odjee. Poznajem djevojku koja plaa dvadeset santima za svaki telefonski razgovor voen iz kue njenih roditelja, a posjeduje klju od kue?!? BEZOBZIRNO ISKORITAVANJE ENE NA ZAPADU OD STRANE MUKARACA Na str. 109. prvog broja, III svezak, isti asopis kae: Istrani tim Amerikog kongresa imao je sasluanje svjedoenja o tome kako se naivne djevojke iz unutranjosti iskoritavaju u nonim klubovima i prisiljavaju na prostituciju.Istragom je taj tim, kojim predsjedava senator Don Meklejn, imao uvid u jedan sindikat koji tvrdi da ima veliki broj striptizeta u svom lanstvu. Tim je, protekle sedmice, sasluao veliki broj svjedoka koji su spominjali ugovore koje su imali sa sindikatom, Amerikim udruenjem umjetnika, koji su sadravali zatitu svojih lanova od iskoritavanja na radu. Gospodin Vilijam Skot, bivi specijalni savjetnik drave Ilinois, kae da neke none klubove u ikagu dre gangsteri i uposlenice u tim klubovima bivaju prisiljene raditi i nezakonite stvari kao to su prostituisanje i deparenje. Dodaje i injenicu da ovi kriminalni sindikati imaju izuzetnu organizaciju i da ne upranjavaju samo kocku i prostituciju nego i sve druge zabranjene poslove i kriminal. Kae i da su neke od zaposlenih djevojaka u ovim klubovima bile izloene nasilju od vlasnika klubova, u tolikoj mjeri da se boje svjedoiti pred sudom. Skot opisuje ove djevojke istiui kako one dolaze iz malih sredina i da su u svojoj ranoj mladosti bile izloene mnogim problemima i da su raale

vanbranu djecu. Plavokosa glumica i plesaica Doan Ginsli je pred Kongresom izjavila kako ju je jedan od vlasnika nonih klubova u ikagu pokuao prisiliti na prostituisanje. Savjetnik ju je upitao da li taj klub upranjava prostituciju? Ona je potvrdno odgovorila kao i na pitanje o tome da li postoje stranje prostorije za prostituisanje.Ona je rekla da nikada nije ula da su odgovorni zaprijetili tim klubovima i dodala da neke djevojke u tim klubovima nisu prostitutke svojom voljom. Gospoica Kori Stajn, jedna druga plesaica, pred istim vijeem ustvrdila je da su u jednom od nonih klubova u Majamiju djevojke prisiljene prodavati svoje tijelo, a onda novac koji zarade vrate vlasnicima klubova. Rekla je i to da je veina muterija nemoralna i da zna zbog ega dolaze u te klubove i za ta oni slue. Smatraju da se sa djevojkama mogu ponaati kako ih je volja. Veinom uspijevaju imati koju ele. Prije nekoliko godina traila sam zatitu sindikata, ali su me odbili rijeima da sam ja jako tvrdoglava striptizeta. Uspjela sam jer sam filmska zvijezda i odbacila sam takav ivot. POSLJEDICE SEKSUALNOG ODGOJA NA ZAPADU Na 488. stranici istog asopisa stoji: Britansko je udruenje izdalo naredbu o povlaenju s trita knjige enici. U toj knjizi se govori o tome da je nevinost kod britanskih djevojka zastarjela stvar i smatra se nazadnom. Dvojica autora te knjige objavili su svoje povlaenje iz Udruenja revoltirani njegovom odlukom o povlaenju knjige. Na istoj stranici je i sljedee: Erotske prie doivljavaju svoj procvat na Zapadu u posljednjih nekoliko godina. Jedan od izdavaa u Engleskoj tvrdi da sarauje sa etrdeset spisateljica i da im objavljuje 250 romana godinje, a da od njih proda oko 1.000.000 primjeraka. Javne knjiare i biblioteke kupuju etvrtinu toga. Statistika pokazuje da su najvee muterije ene u srednjim godinama koje se nisu udavale i tinejderi.

DOKTOR OBZNANJUJE OPE ODBIJANJE LJEKARA DA SPAAVAJU RADNICE asopis Dextil Bekleidung iz Dizeldorfa, od mjeseca avgusta 1962. god., objavio je sljedei lanak dr. Klina, koji je naelnik dravne enske bolnice u Ludviksbuvenu, a koji je on proitao na simpoziju ljekara koji je tamo odran: Trideset od stotinu ena, u naem drutvu, nije sretno i zadovoljno svojim ivotom, a uzrok tome su poveane tjelesne i duhovne potrebe. Na temelju ovoga objavljujem ljekarsku izjavu da je obaveza Bundestaga da ozbiljno razmotri ovu situaciju u koju je zapalo mnogo naih zaposlenih ena. Ova opasnost prijeti mnogima od nas jer to znai propast i duplu tetu milionima ljudi. Molim te, doktore, pomozi. Vie nisam u stanju podnositi ovaj stalni bol. Ovo ponavlja hiljadu ena dnevno u ordinacijama, ali, mukarci u bijelim mantilima stoje skrtenih ruku pred problemima ovih ena. Koja je to medicina koja moe rijeiti ove udvostruene, ak utrostruene probleme, probleme na poslu i probleme odravanja porodice. Ovo je trajni teret koji nije uobiajen i jedan psiholoki pritisak koji je nastao od tjelesnog i psihikog optereenja. Nismo u stanju pomoi tim enama., kae jedan od ljekara u Minhenu. Moja je ordinacija jedini dokaz i ivi svjedok da su ene u opasnosti. Uzmi primjer jedne ene koja mi je juer dola u ordinaciju, a koja radi u velikoj fabrici tekstila. Ona do sada nije bila bolesna, a sada dolazi u totalnom psihikom rastrojstvu. Iznenada, na poslu se ubola iglom, drugi put se sruila bez svijesti na mainu za ivenje. Odgovorni na poslu ovo nazivaju povredom na radu, ali je istina posve drugaija: Ova ena ne zna ta radi. Ovakve situacije ne trebaju izazivati uenje jer ova ena godinama ustaje u pet sati ujutro kako bi pospremila kuu i pripremila djecu za kolu, a onda otila na svoje radno mjesto i sjedila za mainom osam i po sati. Sat i po joj je potrebno da bi otila i vratila se s radnog mjesta do kue. Odmah po dolasku kui, onako

umornu, eka je kuni posao koji ne uspijeva, niti moe uspjeti obaviti. Uzrok su ivci. U Demokratskoj Republici Njemakoj je oko sedam miliona zaposlenih ena, to je vie od treine ukupnog broja zaposlenih. Vie od treine njih je udato, a veina od njih ima jedno ili vie djece koja su ispod sedam godina starosti. Sva ta djeca su u posebnoj potrebi za majinskom panjom. Ovaj trostruki teret na majkama dovodi do zdravstvenih problema majki, a time i do unitavanja djetinjstva, a na kraju i do propasti drutva. Poznato je da je fizika i psihika graa ene u mnogome razliita od postojane i vrste grae mukaraca. Nimalo nije zauujue da je, po ljekarskoj statistici sprovedenoj u Njemakoj, svaka osma ena oboljela od srane bolesti ili bolesti krvotoka. Ljekarski izvjetaji ovo objanjavaju neprirodnim teretom. Stalna glavobolja je sedam puta vea kod zaposlenih ena nego kod onih koje su u kui i koje su domaice. Do sada se smatralo da su mrtvoroena djeca i ona prijevremeno roena posljedica stajanja na poslu, ili sjedenja za radnom mainom, ili posljedica noenja tereta, ali tu ima i psihiki momenat, koji je i najbitniji u svemu tome. Poznato je da su poremeaji kod ena izraeni kroz natekle noge ili natjecanje trbuha posljedica psihikog stanja koje se kroz kimenu modinu odraava pa uzrokuje ili paralizu ili neku drugu fiziku mahanu. Zbog ega ene rade? Sada se diu zavjese s pitanja: Zato ene rade? ako je krajnji rezultat ovako bolan, zar nije zdravlje ispred svega? Odgovor na to jeste takav da je glavni uzrok tome luksuz: auto, skupocjeni kuni namjetaj i sl. ak i statistika pokazuje da je pohlepa ta koja ovjeka vodi ovakvom gorkom nainu ivota. Mnogim naim enama nije potrebne da rade jer imaju sve ono to im je potrebno za ivot, ali uporno svaki dan odlaze na posao. Pored svega ovoga, fiziko i psihiko optereenje nisu jedini razlog da nae ene ne budu seksualno poeljne. One kao ene osjeaju se seksualno nezadovoljne i osjeaju da su zale u godine te da se ne mogu porediti sa

mlaim lanicama drutva. Te mlade ene potiskuju ih u stranu i to je najvei razlog velikog broja razvoda.Zbog svega ovoga, vidi se da su milioni ena zatvoreni u avoljem krugu i da se same ne mogu osloboditi. Stoga je pomo ovim enama obaveza svima onima koji im mogu pomoi, a samo poveanje plate nije uspjeno u ovakvim situacijama, jer je u eni zdravlje i srea miliona porodica. O KRALJICAMA LJEPOTE asopis Hadaretul-islam, u treem broju, drugi tom, strana 351., objavio je lanak Kraljice ljepote: U ovom dobu je mnogo kraljice ljepote, ima ih vie nego svilenbuba u ljeto. Mnoge od njih su i nalik tim bubama po svojoj njenosti, spletenosti, razgolienosti i bestidnosti. Znamo da se bolesti, poslije rata, ire poput kuge. Imamo tabelu koja nam pokazuje irenje bolesti, ali svima njima trebamo dodati i ovu novu bolest, a to je groznica kraljice ljepote. Ova bolest je bila prisutna i prije rata, ali slabo izraena. Danas je to bolest irokih razmjera, kao panska groznica, koja je bila uzela maha i stigla na sve kontinente poslije Prvog svjetskog rata, ili azijska groznicam, koja se proirila na sve kontinente, deset godina poslije Drugog svjetskog rata. Ime ove bolesti upuuje nas, na prvi pogled, da su njom pogoene ene pa bi tako to trebalo da bude predmet zanimanja specijalista za enske bolesti, mada dublje prouavanje bolesti otkriva da su virusom pogoeni i mukarci, iako se ona najvie primjeuje kod ena. Stoga uenjaci smatraju da je glavni nosilac virusa mukarac, mada je rtva, u veini sluajeva, ena. Nije bilo neophodno, nakon to su se takmienja za miss ovoliko umnoila, da se jo biraju i razliite vrste, tako imamo miss sela, miss grada, miss kontinenta, miss pojedinih dijelova tijela: nosa, uha, vrata, kao i miss pojedinih trgovinskih

roba, kao miss penice, rie i sl. Nesumnjivo je ostalo jo polja na kojima bi se moglo takmiiti za miss. Na kraju, potovani itaoe! Mislim da si svjestan da su ovi izumi Zapada samo nain kako bi se slavilo tijelo, u vrijeme kada njegovi poklonici nisu svjesni kako da slave duh. Neophodno je da proe puno vremena i da prou mnoge generacije ljudi pa da ujemo da ima takmienje za miss povjerenja, iskrenosti i ednosti. Dr. Muhammed Ived Muhammed Predsjednik izvrnog odbora Uneska. KRIZA ZAPADNE CIVILIZACIJE UGLAVNOM JE REZULTAT RAZBIJANJA PORODICE I IRENJA SEKSUALNOG ODGOJA Hadaretul-islam u svom drugom broju, str. 100., trei tom, objavio je lanak sociologa D. S. Julaka, u kojem on govori o moralu omladine na Zapadu, njihovoj buntovnosti i devijacijama, pokuavajui da nae uzroke tome. Izmeu ostalog, on kae: Godinama primjeujemo da nae doba postupno gubi ivotni ar i da se gubi toplina i smirenost iz ljudskih srca. Dananji pojedinac ne poznaje drutvene veze i obaveze koje su vaile u prolosti. ovjek ne osjea ono to je osjeao njegov predak prema komiluku, kao to ni porodine veze nisu kao to su bile. Mnogo od svoje vrstine i vezanosti je porodica izgubila. U sutini, mi smo sredstva za proizvodnju koja su promijenila sve drutvene postavke, ak i porodine veze. Naalost, plaamo cijenu za tehnoloki napredak i patimo od duevnog gubitka kojeg nismo ni svjesni. Nakon njegove prie o prirodi zapadnjake omladine, on kae: Tako se nai mladii, nakon dvanaeste godine pretvaraju u razbojnike, mladii i djevojke se, kroz rokenrol (rock and roll), pretvaraju u neobuzdane i divlje. Materijalna teta koja je nastala kao posljedica rokenrola i divljanja u jednom berlinskom kafiu, prolog mjeseca, bila je procijenjena na 300.000 ilinga, a u Hamburgu, 120.000 ilinga.

Potom pisac govori o utjecaju erotske literature i filmova na ovakvo ponaanje omladine, pa kae: 62% omladinaca su redovni posjetitelji kina, pa vidimo da je film taj koji usmjerava dvije treine razbojnicima, o prevarantima i slino. Ovdje se pitam: Znaju li odgovorni koliko film i kino imaju utjecaja na odgajanje novih kriminalaca. Pored kina tu su i jeftina tiva koja se prodaju u milionskom tirau, a koje omladina strastveno ita, mada su tu samo prie o prevarama, kriminalu i prostituciji. Statistika ukazuje da 40% uenika ita ova tiva i da svaki od njih posjeduje izmeu deset i 200 primjeraka. Jedan je od uenika priznao da sedmino proita 11 ovakvih romana. Pisac nastavlja pa kae: Izvori koji kvare djecu Smatram da nema nijednog ovjeka koji ima bilo kakve veze s loim romanima, a da ne zna koliko je lo utjecaj tih romana na djecu. Velike izdavake kue i robovi profita, bez obzira koji mu izvor bio, proizvode i distribuiraju ove pogane knjige koristei se radoznalou omladine i njihovim nutarnjim stanjem i problemima kroz koje prolaze. Ovi bezvrijedni romani briu svaki trag stidljivosti, potovanja i rue sve prirodne barijere koje uvaju moral u ovjeku. Mislim da niko nije u stanju procijeniti stvarni utjecaj koji ima tampana rije na onoga koji jo nije sazrio, i na one koji su na pola puta do sazrijevanja, a naroito te odabrane rijei: seks, silovanje, seksualna nastranost ovakve i sline rijei imaju nevjerovatan utjecaj na psihu omladine. Naprimjer: situacija je kulminirala, u jednom od ovih romana koji sam uzeo od jednog dvanaestogodinjaka, gdje je djetetu prikazan ovjek koji gori, i tu pie: Vidi li svijeu od ovjeka kako gori, naroito njeno skakutanje i drhturenje? Nimalo se ne razlikuje od pijevca kojem je presjeen vrat. Zapalili smo jednog ovjekabaklju prije nekoliko sedmica i on je poskoio kao raketa, a onda pobjegao u nae mladei. Film koji govori o

svoju kuu. Tamo je nastao poar u kojem je sve izgorjelo i njegova ena i djeca. Prirodno je da djeca koja jo nisu dola u fazu pravednog donoenja suda, ove slike zamiljenog svijeta iz svijeta tampane rijei i pokretnih slika s bijelog platna prenesu u stvarni ivot i praktino isprobaju. Pod poplavom nasilja i kriminala gasi se svaka odgovornost u djetetu i svako potovanje ovjeka. Na taj se nain ponaanje ovjeka mijenja i sklonost nasilju postaje njegova prirodna odlika. Vrlo je malo roditelja koji su svjesni ovoga i kamo sree da ih ima onoliko koliko ima takvih meu odgajateljima, svetenicima i psihijatrima. Zato ne osmislimo plan za rjeenje problema? Zar su u ministarstvima uspavane glave koje pojma nemaju o opasnosti koju sa sobom nose filmovi i romani? Tijelo sazrijeva bre nego psiha Roditelji vie nisu u stanju da svojoj djeci ponude neto ime bi ona popunila prazninu u sazrijevanju, a prije nego to oni dostignu tridesete godine. To je zbog svega onoga to im nudi televizija, filmovi, stripovi, scene nasilja i scene koje nisu prole nikakvu cenzuru. Ovakvim se nainom djeca guraju u psihike probleme. Tome treba dodati i injenicu da djeca, fiziki, sazrijevaju bre nego prije, a to je rezultat tehnolokog napretka. Ovo je dokazao profesor A. Hun s Minhenskog univerziteta. Njegova su istraivanja pokazala da 95% dananje omladine bre sazrijeva fiziki nego psihiki. Djeakova svijest koji ima etrnaest godina, a zbilja izgleda kao da mu je osamnaest, nije na veem nivou od svijesti dvanaestogodinjaka.Dananja omladina eli da sama planira svoj ivot dok je injenica da nema nikakvih duevnih kvalifikacija za to. Konano, porodica je u prolosti mnogo due zadravala svoje lanove na okupu i imala mnogo vei utjecaj na njih. Situacija s dananjim ovjekom nije takva. Roditeljski utjecaj na njega je vrlo slab. Otac je sporedna stvar u porodici, dok je

prije otac bio prva osoba u porodici, osoba koja je vodila porodicu i ija se rije sluala i potovala. Mnogo imetka i malo odgoja enino zapoljavanje oduzima joj puno vremena i iz ovoga nastaje jedna opasnost, a to je paralizovanje majinskih osjeaja. Tako majka nema slobodnog vremena koje bi posvetila svojoj djeci, nego im daje novca koliko ele kako bi nadoknadila ljubav i majinsku panju. Ovakvim postupkom u djeci gubi se osjeaj ljubavi, portvovanosti i suivota. Promjenom svijeta mijenja se i ovjek pa se majke nadmeu u ostvarivanju prohtjeva svoje djece. Razmaenost djece prela je svaku granicu. Majke im ostvaruju svaku elju: auto, kino, motocikl, automatske igrake, mogunost igre i plesa kada poele tako da su im sve ove stvari postale uobiajene. Meutim, mora se rei: Suvremeni mladi ima mnogo novca, mnogo slobodnog vremena i mnogo slobode, meutim ne nalazimo nikoga ko bi vodio rauna o njegovom odgajanju. Rijetko e se nai onaj koji uz lijepu vanjtinu i prividnu sreu nema bezgraninu pustinju u svome srcu. Sve to smo naveli u ovom kratkom obraanju nije nita drugo nego sitan pokuaj da se spoznaju neki od glavnih uzroka problematinosti omladine. SAVJET NAJPOZNATIJE ZAVODNICE TINEJDERKAMA NAKON NJENOG SAMOUBISTVA Hadaretul-islam u svom treem broju treeg sveska na strani 331. objavio je: Detektiv koji se bavio istraivanjem samoubistva Merlin Monro, otkrio je pismo koje je ona pohranila u pretinac u banci na Menhetnu. Ovo je pismo bacilo malo svjetlosti na samoubistvo dive jer je na omotu pisalo da se pismo ne otvara prije njene smrti. Detektiv je otvorio pismo koje je bilo napisano Merlininim

rukopisom, a bilo je upueno djevojci koja je traila njen savjet kako da stigne u svijet glume. Merlin kae njoj i svakoj onoj koja eli glumu: uvaj se slave, pazi se svih onih koji te varaju bljetavilom. Ja sam najnesretnija ena na kugli zemaljskoj (nisam mogla biti majka). Ja sam ena koja je voljela kuu i asni porodini ivot vie od svega. Prava srea ene je ista porodina atmosfera. Porodini ivot je znak enine sree, sree itavog ovjeanstva. Na kraju kae: Svi su mi nanijeli nepravdu. Posao u glumi od ene napravi samo jeftinu robu, bez obzira na slavu koju ona ostvari. Savjetujem svim djevojkama da se ne bave glumom. Njihov kraj e, ako shvate, biti kao i moj... KAKO IVE HOLIVUDSKE GLUMICE? U istim novinama, i istom broju, pie: Ovo je pitanje bilo upueno poznatom glumcu kaubojskih filmova Hjugu O'Brajanu, pa je odgovorio: One su kao opinjene. One eznu o tome da svojoj plavoj kosi dodaju neki novi ton, da upotrijebe zadnji izum maks faktora. Zaboravljaju da ljepota nije trajna i da javnost nema milosti, da brzo zaboravlja, a Holivud zna kako da uniti ove glumice koje nikada nisu znale za sreu. Tako vidi neke od njih kako, prije starosti, izvre samoubistvo. Kad su ga pitali o samoubistvu Merlin Monro, on je rekao: Bio sam u Londonu, kada sam uo vijest i to me je vrlo pogodilo. Holivud je direktni uzrok njene smrti. Holivud kontrolie sve glumce i uzdie ih kada hoe da bi ih u sljedeem trenutku unitio. Holivud se, nakon to ju je iskoristio, prema Merlin ponaao bezono. Ovakav nain postupanja s glumcima ima i svoje strunjake u Holivudu koji u odreeno vrijeme znaju kako presuditi umjetniku koji je cvijet svoje mladosti proveo pod studijskim reflektorima, kao to ima i okrutan sistem koji tamo vlada. Ne elim vie o tome govoriti jer sam u okolnostima koje mi to ne doputaju.

Kae: Znao sam da e umrijeti prije vremena. Oekivao sam njen ovakav kraj. Tome dodaje da su holivudske ljepotice i zavodnice najnesretnije ene na svijetu. One su lutke u rukama holivudskih meetara. Ona koja hoe da postane slavna nema drugog izbora nego da se poda i proda i svoje elje i svoje dostojanstvo. Ne proe puno vremena prije nego to je stigne presudan udarac nakon to ona odradi svoju ulogu i nakon to se iskoristi njen talent. PROPAST OMLADINE NA ZAPADU JESTE ODRAZ SEKSUALNOG ODGOJA Isti asopis u svom 4. broju na str. 444. kazuje: Na kongresu odranom u Americi jedan od uesnika je iznio svoj sud da je seksualna histerija, koja je zadesila svijet u zadnjih nekoliko godina uzrok poveanom broju vanbrane djece u veini svijeta. Tome treba traiti uzrok u rasulu porodice i loem primjeru koji daju otac i majka svojoj djeci, kao i dilerima alkohola i seksualnih pomagala u kinima, novinama i asopisima. Isti je asopis u treem broju objavio lanak koji je preveden kao Ne smijete ih proklinjati. Prijevod prenosimo u cijelosti zbog pouke koju sadri i koja bi trebala da otvori oi i svijest prije nego to sve izmakne kontroli i zapadnemo u isti problem u koji je zapao i Zapad. Problem zapadanja omladine u kriminal je, u skorije vrijeme, ponovo na tapetu. U predavanju Omladina i policija dr. Oto Kornde, jedan od visokih policijskih slubenika, potvrdio je uzrok kriminala kod omladine prvenstveno zbog njihovog ubrzanog tjelesnog razvoja koji ne prati i psihiko sazrijevanje. Tu ima i drugih razloga: mnotvo razvoda brakova, psihika otuenost izmeu oeva i sinova, film koji ima utjecaj na mladog ovjeka i koji ga ui grubosti i sklonosti kriminalu. Profesor Dinelt kae da je odgajanje omladine danas mnogo tee nego to je bilo u prolosti jer je jedina utvrda pravilnog odgoja zdrava porodica, dok su vanjski

faktori odgoja izloeni mnogim problemima koje je vrlo teko rijeiti. Profesor nabraja neke koji imaju lo utjecaj: opasna seksualna nastranost, jer mladi vide ono to jo nisu spremni vidjeti, nepotinjavanje stvarnoj vlasti, prevlast materijalistike svijesti, iako se ne zna znaenje imovine. Svijest podrazumijeva razumijevanje odgovornosti, dok povrnost vodi iskvarenom ukusu. Osjeaji su ispunjeni povrnou i nerazumijevanjem. Raspravlja se i o tome da se sprijee oni mladii koji su kanjavani da se sreu s ostalim mladiima. Zbog ovoga je formirano i jedno tijelo koje svakodnevno obavjetava o maloljetnikim prijestupima. Nasuprot tome, itaoci mogu proitati pismo ratnog invalida kojeg ena prati ulicama i koja kae: Suze su mu ispunjavale oi kada je vidio neke mladie kojima je uinjena nepravda, koji su optueni za nasilje, kako pomau njegovoj eni, smatrajui to prirodnim i ne traei od njega nikakvu zahvalnost zbog toga. Ustanova Popravni dom Nita ne moe bolje pojasniti razliku izmeu mladih kriminalaca i drugih koji pruaju pomo bolesnim i nemonim, kao to je posjeta Popravnom domu (Kaiser-Ebersdorf), gdje ovjek moe razumjeti stvarni poloaj ovih mladia. Aktivnosti ustanove i njen cilj Prije sedam godina Ministarstvo pravde dopustilo mi je da posjetim ovu ustanovu i to nakon to su nastali neredi gdje su mladii traili podrku javnog mnijenja. Tada nisam imao dovoljno odlunosti da piem o svojim utiscima o toj ustanovi jer je ona jo bila u fazi formiranja, ali kad su se prole godine proirile lane vijesti o ovoj ustanovi, naroito kada su neki poeljeli da od ovoga, to interesuje i mene i svakog ovjeka u Austriji, naine predmet slave i trgovine, odluio sam da neto od onoga to znam i objavim.

Zadaa je ove ustanove teka i viestruka. Ona nastoji upoznati svoje tienike u potpunosti, makar to zahtijevalo i odgovarajua sredstva identifikacije, kako bi mogla pruiti najbolje mogue rjeenje i kako bi mogla razviti odreeni talent kod tienika kako bi ga uinila sposobnim i valjanim lanom zajednice. Nastoji kod svojih tienika pobuditi kreativnost, uz njihovo fiziko odgajanje, te ih naviknuti i nauiti kako da pravilno iskoriste svoje slobodno vrijeme i pripremiti ih za uvjete drutva u kojem bi ivjeli, nakon to budu puteni na slobodu. Tekoe i prepreke Svaki ovjek moe uvidjeti da uprava ove ustanove, bez obzira koliko bila organizovana i jaka, ne moe podmiriti sve potrebe, jer delikvent ne eli saraivati. ak i kada bi on pristao na saradnju, opet nije dovoljno jer se nije grupa ukljuila u program i da zajedniki izvre to to se trai od njih. Sve je to zbog toga to je tu bitna veza s porezom i finansijama. S druge strane, onaj koji pomae u lijeenju, on nije takav u potpunom znaenju i kod tienika se ne smije stvoriti odbojnost prema okruenju u kojem je, a koja bi se mogla javiti ako bi se bilo pretjerano uporno u ophoenju s njim. Napisat u ta su rekla dvojica tienika doma u dvadeset i petom broju asopisa Der Weg, kojeg sami ureuju i izdaju. Fritz nam govori svoj stav u dananjim novinama pa kae da je vrlo runo ono to pie dnevni tisak, a to e dovesti do jednog, a to je da e ova ustanova (Kaiser-Ebersdorf) stei, s vremenom, lo glas kod javnosti, pa kada jedan od tienika doma, nakon to ozdravi htjedne zaposlenje, bit e mu vrlo teko uspjeti u tome. Hainz kae: Moramo se pozabaviti osnovnim problemom a to je da bilo koji poslovoa ili direktor firme prihvati da nas zaposli. Koji je od njih spreman da nam da i trun povjerenja? I koji od njih se ne plai da emo ga pokrasti? Ko su bolesnici i ko ih dovodi u ustanovu

Oni koji ih upuuju u ustanovu jesu sudije, i niko drugi. Tu ni policija ni skrbnici nemaju nikakve uloge. Sve ove sudije trebaju se drati drugog lana J.GOD.GOD., koji podrazumijeva pravo slanja mladia u ovu ustanovu, ako su oni poinili neko krivino djelo, ali ako se istragom utvrdi da su oni zlodjelo poinili zbog nepravilnog odgoja. Mladi je obavezan provesti tri mjeseca sa novopridolim i pod prismotrom ljekara i psihijatara, a tek onda moe izai iz ustanove, i to u pratnji odgajatelja grupe. Nakon est mjeseci doputa mu se samostalan izlazak uz propusnicu. Nakon to budu primljeni u ustanovu, ponaaju se kao mladi drijepci koji su stjerani u obor. Vidi ih kako riju kopitima zemlju i hoe glavom kroz zid. Poinju proklinjati policiju i roditelje. Nakon malo vremena smiruju se, poto veina uvidi da su tu dovedeni za svoje dobro. Rezultat: Ova ustanova K.E.D. nije tamnica za mlade, niti je to ustanova za prinudni rad, nego slijedi odreeni program odgajanja. Na prozorima nema eljeznih ipki i mladii koji su poinili stvarni zloin nemaju dodira s onima koji su imali slab odgoj, ali jo nisu poinili nikakvog zloina. Meutim, meu njima ima i nesposobnih da naue bilo ta to bi im bilo korisno u njihovom buduem ivotu. Ovo nije nimalo udno jer ovima slini su u porodicama, vojsci ili fabrikama. Odnos onih koji su pogodni za popravljanje i ozdravljenje naspram onih koji to nisu je osamdeset prema dvadeset. Zloin drutvenog sistema Ovdje mi na um padaju rijei Getea: Vi ste nas poveli u podzemlje ivota. Vi ste naveli sirotinju da ine zloine. Ovoga se sjetim kada god saznam za ove prijestupnike koje ustanova nije uspjela preodgojiti kako se uklapaju u sredinu koja je ispunjena prijestupima i prljavtinom. Jedan otac mi je doslovce rekao: Najljepi dan u ivotu bio bi da

moj sin, kradljivac, stane pred sudiju.

Taj je otac bio pijanica, kockar i

propalica. Kada je njegov sin izaao iz ustanove, imao je dvadeset godina i ispunio je elju svome ocu. Izveden je pred sudiju zbog krae i osuen na zatvor. Moemo li proklinjati ovog sina kojeg je rodio ovakav otac?! Plemeniti Bog dao je dananjim potomcima oeve i majke, ali im nije dao roditelje. Ovakav bih naslov mogao dati na temu koja bi govorila o vanosti roditelja u odgajanju djeteta. Dokaz tome jeste i u samoj ustanovi. U njoj, od stotinu mladia, sedamdeset i pet nije raslo pod panjom roditelja, nego su imali samo povrinski odgoj, a od preostalih dvadeset i pet dvadeset i dva su od roditelja koji su oboje zaposleni, dok su samo tri rasla u krilu oba roditelja. Ustanova i formiranje zdravog drutva Moemo zatvoriti ovu ustanovu, ali tek poto roditelji provedu svoju ulogu odgajatelja i djeci daju zdrav odgoj. Meutim, jedan mi je uitelj rekao: Najprije moramo odgojiti oeve. Vjerovatno je ova kritika ispravna, naroito ako od roditelja ujemo sljedee: Ako ne radimo oboje i ne skupimo vie novca, onda neemo moi kupiti to i to. Ovdje moramo odgovarati: Amerika kuhinja, perzijski ilim, porculan i sl., nita to nije potrebno u odgajanju djece. Pravilan odgoj u kui roditelja, gdje majka nije zaposlena van kue, daje djetetu sposobnost da zavri kolovanje na lahak nain i priprema ga da se uhvati u kotac s drutvenim problemima na jedan ispravan nain. Zar ovo nije jasno iz svega 30% maloljetnih delikvenata koji su ivjeli pod povrnim nadzorom roditelja. Da li djecu odgaja onaj ko ih opskrbljuje Na putu izgradnje svjetlije budunosti raspadaju se brakovi, rue porodice, a rtve svega toga su djeca koja ne mogu nai ko e se o njima brinuti i odgajati ih. Od prisutnih tienika ustanove moemo vidjeti koliki je procent

onih koje je razvod njihovih roditelja gurnuo u kriminal. Slijedi kraa statistika koja e nam to pojasniti: 25,4% su iz porodica gdje oba roditelja ive zajedno, ali je u porodici nesloga; 21,2% su od rastavljenih roditelja; 27,3% iz porodica bez oca; 10,1% iz porodica bez majke; 6% su bez roditelja. Primjetno je da u situacijama gdje roditelji ive zajedno, u dva sluaja, otac radi izvan mjesta stanovanja tako da uope ne uestvuje u odgajanju djece. U sljedea tri sluaja otac ima mnogo djece i izmeu njih jedno posebno razmazi. U sljedea tri sluaja oevi su bili prijestupnici. U deset sluajeva djedovi su bili ti koji su negativno utjecali na odgoj. U devet sluajeva oevi su bili ratni ili invalidi rada, ili zali u godine tako da nisu mogli ponijeti teret odgoja. Ovo sve, ako se zanemare sluajevi u kojima su jedan ili oba roditelja bili notorni alkoholiari ili gdje su otac ili majka oboljeli od neizljeive bolesti, ili gdje su roditeljske svae prele svaku granicu, ili su roditelji razmazili svog jedinca, ili su, na kraju, djeca imala bolest: potres mozga, upalu srednjeg uha i sl. Osjeaj ljubavi Ono to smatram udom u ovoj ustanovi jeste to to je uspjela da preodgoji mnoge odbaene sluajeve u pristojne mladie koji ive na zadovoljavajui nain. Neki su osloboeni i prije vremena, a direktor Ustanove je odbio da mi kae zbog ega. Meutim, vidio sam da u ustanovi K.E.D. ima jedan mladi koji je prvi put u ivotu osjetio ta znai biti voljen. Da, odgajatelji i savjetnici vole ove djeake kao to ovjek voli svojeg brata. Oni imaju i strpljenja i razumijevanja za njihovo stanje. Vidio sam jednog mladia kojeg je policajac nasilu nastojao dovesti i uvesti u ustanovu, po drugi put, nakon to je bio uhvaen u zlodjelu, a

bio je napustio ustanovu, i mladi se opirao policajcu, sve dok nije doao njegov bivi odgajatelj pa je mladi pao na koljena i molio da mu se oprosti. I na kraju Zgrada je ove ustanove velika. Zidovi su joj podignuti prije tristo godina i nije pogodna za prevaspitavanje. Jedan od posjetilaca je rekao, prilikom posjete, da u tim mranim i hladnim prostorijama nije mogue da se ovjek preodgoji. OPORUKA SEKRETARICI, A LIAVANJE NASLJEDSTVA SVOJE SUPRUGE asopis Hadaretul-islam, na str. 619. drugog sveska, kae: Jedan od bogataa u pokrajini Torbayu u Engleskoj je umro i kada su otvorili njegovu oporuku, nali su da je cjelokupni svoj imetak: seosko imanje vrijedno 10.000 funti, nekretnine, linu biblioteku, auto i 50.000 funti gotovine, ostavio svojoj lijepoj sekretarici Mari Veri, a svojoj supruzi nije ostavio ni funte. U oporuci je pisalo: Nisam ostavio svojoj supruzi nita jer je ona bila uzrok moje nesree i trajnog bola i ona ne zasluuje nita drugo do siromatvo i smrt. Sve to imam ostavljam svojoj sekretarici, koju sam volio i prema kojoj sam bio iskren i ona je jedino zasluna za utjehu koju sam imao zbog eninog nepotivanja. Kaem: Ovo pruamo na uvid onima koji negiraju prirodne instinkte i stvarni ivot, neka uzmu ono to je Allah odredio i neka ne prigovaraju Allahu zbog toga to je dopustio poligamiju. STRAH OD GLADI ZBOG POVEANOG BROJA STANOVNIKA asopis Hadaretul-islam u svom prvom svesku, na str. 249., donosi lanak koji je napisao Kristofer Holis, preuzet iz londonskog Spektatora a u kojem stoji:

Proireno je uvjerenje da je svakodnevno poveanje broja stanovnika zemlje velika opasnost za itavo ovjeanstvo. Dokaz zagovornika ovog miljenja jeste taj da se broj stanovnika pojedinih oblasti strahovito brzo poveava, dok se proizvodnja ne poveava tako brzo. Oni smatraju da e, ako se ne otkrije jeftin nain spreavanja zaea, i ako se vlade ne odlue na ogranienje potomstva, u budunosti, nastati problem koji e biti nemogue rijeiti. Ovaj stav zauzimaju ugledni naunici kao to je prof. Tvinbi. Smatram da je ovo pogreno razmiljanje to potvruje i stvarno stanje. Imamo statistiku Sekretarijata UN-a koja kae da se proizvodnja na Dalekom istoku poveala, u zadnjih deset godina, za 3%, dok se broj stanovnika, u istom periodu, poveao za 1,4% . Ovome treba dodati da e se i kvalitetnijom tehnikom poboljati proizvodnja. Proizvodnja rie na Javi, bez obzira na pogodnost uvjeta za njeno uzgajanje ini tek treinu proizvodnje rie u Japanu. Zemljite u Japanu nije nimalo pogodnije za uzgajanje rie od onoga na Javi. Izvjetaji govore da je oko 50% posto zemljita pogodno za poljoprivredu, a da se sada koristi tek 10%. Kada bismo koristili zemlju na valjan nain i kada bismo iskoristili sve obradive povrine, proizvodnja bi bila dovoljna da podmiri potrebe 28 milijardi ljudi. Deset puta vie stanovnika nego to ih zemlja sada ima. I to onako kako sada ive Holanani, a ako bi ljudi imali standard koji imaju Azijci, onda bi to bilo dovoljno za 90 milijardi ljudi. Nauni napredak ima najvaniju ulogu u poboljanju uvjeta za proizvodnju, pogonsko gorivo dobiveno je iz uglja i hidrogena, a nee proi puno vremena a imat emo atomsku energiju koje e umnogome olakati ivot ovjeka. NEKI OD PRIMJERA MORALNOG PADA ZAPADNJAKA Hadaretul-islam u svom etvrtom broju, treeg sveska, na str. 443., donosi sljedee: Na jednoj dobrotvornoj proslavi, u jednoj od zapadnih zemalja, organizovano je primanje poljupca od poznatih kinozvijezda. Jedan bogata je, u

Engleskoj, za vrijeme Prvog svjetskog rata platio, na dobrotvornoj zabavi, 12.000 funti za poljubac tada poznate filmske dive. Drugi je, prije nekoliko mjeseci, platio 1.500 funti za slinu stvar. Bogata u Manesteru oporuio je 25.000 funti djevojci u znak zahvalnosti za poljubac koji mu je podarila na jednoj proslavi Boia (roendana Isaa koji je bio poslanik estitosti, neporonosti i stida!!!). AL ZA PROLOU Libanski asopis Usbuul-arebi u broju 153. od 14. marta objavio je sljedei lanak od Nazika Basilana: Harem je u prolosti znaio neto sveto i zabranjeno, ili svetite u koje je zabranjen ulaz. Ovo je ime imao i poseban dio kue u kojem su bile smjetene ene i djeca i koji je bio zabranjen strancima, dok im je ulazak u ostale prostorije bio doputen. Ovaj je obiaj bio poznat i prije nego to je islam doao i donio obiaj pokrivanja. Tako da islam nije donio nita novo jer je ovo bilo proireno u veini istonih zemalja mnogo prije islama. Ovaj obiaj uivali su samo bogatai jer nijedan obian smrtnik nije mogao sebi dopustiti da izgradi posebne prostorije za ene uz svoju kuu, a, s druge strane, ene iz nieg sloja drutva mnogo su izlazile van kua kako bi mogle obavljati svoje poslove. Arhitektura harema odlikovala se otmjenou i luksuzom. Zidovi su bili ukraeni crteima i slikama, a kroz unutranjost su bile provedene vode. Tadanji svijet ene bio je ispunjen sreom i uivanjem na nain koji je nepoznat danas. Dananja ena uri na posao zajedno s mukarcima, a vrlo esto dijeli muku i trud kojeg je nekada podnosio sam. Prijanje ene su esto primale astrologe, doktore i trgovce i od njih kupovale skupocjeno platno i drago kamenje. Tada su urile da se sakriju velom, kao to su se krile kada bi izlazile u ariju.

Harem je sluio samo da bi se u njega primile prijateljice ili kako bi se u njemu obiljeile neke porodine sveanosti ili vjerski praznici, ili kada bi htjele otii u kupatilo. Tako su ene imale svoj zaseban svijet. Bilo im je zabranjeno primati mukarce ili govoriti s njima, ali je to potpuno suprotno onome to nam se ini na prvi pogled, a to je da je njihov svijet bio dosadan i monoton. One su provodile svoje vrijeme u stalnom veselju. etale su perivojima i smijale se uivajui u vodoskocima. Veeri su provodile pod svjetlou mjeseca, ugodnom nonom povjetarcu i uivale izmjenjujui prie sa svojim prijateljicama, dok se oko njih irio opojni miris zapaljenih biljaka i rijetkih parfema. esto su ih posjeivale plesaice i pjevaice u pratnji muziara. Meutim, nije se uvijek, tadanja ena, zadovoljavala tom bezbrinou i smirenou, nego su u XI i XII stoljeu poele da se istiu i kao slobodne umjetnice, pa je meu njima bilo pravnica, pjesnikinja, doktorica, dok su se obine ene bavile nekim poslovima koji bi popravili njihov skromni budet, kao to su: krojenje, ivenje ili tkanje. Kupatilo Kupatilo je bilo ono to je danas salon za ljepotu. Posjeivale su ga svakih petnaest dana i u njemu provodile itav dan koristei razliite metode uljepavanja i dotjerivanja.U kupatilo je ena dolazila rano ujutro, u pratnji eunuha koji je nosio njen pribor za uljepavanje, ealj, ogledalo i raznovrsne mirise. Uivala bi u kupki uz pomo neke od radnica u kupatilu. Poslije toga bi ruala, a onda bi pristupila knivenju, obiaju koji su upranjavale mnoge ene tog doba. Kosu bi bojila u eljenu boju. Svaka gospoa preputala se rukama profesionalki. U predveerje dolazilo bi na red ureivanje lica: od dotjerivanja obrva preko koritenja isfahanske surme i svega drugog to se u to doba radilo da bi se istakla ljepota enskog lica. Kada bi sunce nagnulo zapadu, ena bi se pogledala u ogledalo i spokojno krenula kui zadovoljna svojom enstvenou i ljepotom. Tako je ivjela ta ena i osjeala se lijepom, zatienom i potovanom.

Zaista su bili lijepi oni dani kada je ena bila potovana, odmorna i radosna, daleko od oblaenja pantalona, lude muzike i trbunog plesa na mranim mjestima ispunjenim poudnim uzdasima. PAD ZAPADNJAKE CIVILIZACIJE U knjizi i dodatku naveli smo izjave mnogih naunika Zapada, gdje se moe osjetiti njihova bojazan za propast civilizacije. Skreemo panju itaocu na knjigu Propast civilizacije engleskog pisca Kolina Vilsona, pisca knjige Bez porijekla i pripadnosti. Preporuujemo i knjigu Dvadeset i peti sat Konstantina Dorda, gdje on proglaava kraj zapadnjake civilizacije i izraava elju za uzdizanjem duhovne civilizacije koja bi potekla s Istoka. asopis Hadaretulislam, u svom drugom broju, tree godine, objavio je osvrt na ovu knjigu koji je napisao Muhammed Seid Ramadan Buti, gdje pojanjava osnovne odlike ovog djela, pa bi ga bilo poeljno prostudirati. NAA ZAPOSLENA ENA PRIELJKUJE POVRATAK U KUU Damaanske novine El-Ejjam u broju od 12. novembra 1962. god. u kolumni Urednikov gost objavile su mnoga pitanja upuenih gospoi Afifi emas emme,koja trenutno radi u Ministarstvu za ouvanje kulture, a koja je prije toga, dvadeset godina, radila u kolama usmjerenog obrazovanja u Bejrutu, Hamati i Bagdadu. Meu pitanjima i odgovorima je i sljedee: Da li odobravate posao za enu? Koji su problemi i tekoe s kojima se sree udata ena? Da li ima ita ljepe od tvoje kue, potovana sestro, tog tvog malog kraljevstva, tog izvora koji trajno daje ljubav i panju? Kamo sree da mi okolnosti doputaju da ostavim posao kojim se bavim. Radim jer sam jedina odgovorna za ovo. Ako ena treba da radi, najasniji posao koji moe raditi izvan svoje kue jeste poduavanje.

Tekoe s kojima se sree udata ena su mnogobrojne: zapostavljanje mua i djece, i zapostavljanje tog svetog kutka koji se ne moe platiti, kue. Koja svojstva treba imati savrena ena? Da stalno bude izvor inspiracije svome muu i njegov ivot uini duhovno ispunjenim, bez obzira na njene materijalistike poglede. Da svoju djecu odgaja na ispravan nain i da se pridrava naih arapskih obiaja. Na prvom mjestu da uva svoju ast i dostojanstvo i da ostane u kui kojom ju je Allah poastio i sauva svoju prirodu da bi zadrala majinstvo. Majinstvo je stvar koju jedino ena moe ouvati i uvrstiti i time svojoj domovini pruiti najbolju uslugu. Ja mislim da je to savrena ena. Podrava li da se ena bavi politikom? Smatram da ene nisu stvorene da bi se bavile politikom nego da bi formirale ljude koji e se baviti politikom. Koji su ti planovi za budunost? Da se vratim u prosvjetu i svoju zemlju sluim kroz to polje djelovanja. Tu je i produktivnost i stvaralatvo. Kaem: Ovako pria ena koja je obrazovana i mudra, koja javno govori o enskim pitanjima, bez obzira na injenicu da radi u dravnoj ustanovi. To sve iznosi na jedan hrabar nain i ukazuje enama na pravi put koji bi trebale slijediti. Kada bi svaka pametna ena kazala ono to ona kae, naa bi zemlja imala enski pokret koji bi posluio naem narodu na najbolji nain. Uz Allahovu pomo, moda se to i ostvari. Dolo je vrijeme da enska udruenja povedu rauna o enskim problemima na nain koji je lien subjektivnosti, koristei iskustvo Zapada, i za poboljanje, koristei se naom vjerom i njenim rjeenjima. One e to uraditi, uz Allahovu pomo. Neka je salavat na sve poslanike i neka je hvala Gospodaru svjetova. Opaska: Smatrali smo nepotrebnim navoditi koritene izvore i literaturu na kraju djela, jer smo ih navodili kroz knjigu. Izvore koje smo koristili u vezi s

pitanjem porodinih odnosa naveli smo na kraju treeg poglavlja Komentara zakona o porodinim odnosima pa ih zainteresovanim preporuujemo.