Uvodnik: Bonjako uzdizanje i hademovska (samo)mrnja

ISSN-2233-0917 www.saff.ba
Broj 331 4. januar 2013. 22. safer 1434. cijena godinje pretplate 65KM

Kolumna

Ideologija genocida nad Bonjacima

ta nam donosi 2013.?

Nek nam je Bog na pomoi!

Znakovi na putu: Ubistvo Husejna, radijallahu anhu, 14 stoljea poslije, historijske injenice i ideoloke zloupotrebe (II)

Isnam Talji po drugi put u Livnu: predstavljen roman Opet emo se vidjeti ispod crvene jabuke

Inicijativa Udruenja Mladi muslimani

Oni su srcem uz tebe, a sablje su im uz Benu Umejje

Dan RS-a proglasiti

Danom poetka genocida nad Bonjacima
Feljton: Tako se pobjeuje oaj

Sultan Fatih je otvorio Bosnu i Bonjake spasio genocida

Glas islamskih uenjaka

Osmijeh je bio uzrok njegovog primanja islama

ejh Adnan Arur: Sirijski narod ii e do kraja

Potovani itatelji!
Ovim putem vas obavjetavamo da je iz tampe izala knjiga Povratak u Dennet, autora Muhameda Nasirudina el-Uvejda, koju je na bosanski jezik preveo Abdusamed Nasuf Buatli. Knjiga Povratak u Dennet je tivo koje se ita u jednom dahu. Ona tretira osnovne ivotne teme i na jednostavan i dopadljiv nain objanjava smisao ivota na dunjaluku kroz prizmu islama i nudi smjernice i upute za smislen i sretan ivot na ovom i postizanje potpunog uspjeha i sree na buduem svijetu. Zato nikako ne propustite priliku da kupite knjigu Povratak u Dennet!

Informacije na tel: 061 515-515/ 061 736-651

SAFF broj 331

Sadraj
Hutbe iz tri sveta mesdida
El-Mesdidu-l-haram Dr. Usama Hajjat: Poast smutnje

Polumjesec
Oruane snage BiH Nakon odlaska bh. vojnika u Afganistan: Zar smo zaboravili kako su nas ubijali razni plaenici iz Rusije, Rumunije, Bugarske, Grke i drugih zemalja?

10 19 26 32 49 56 60

Drutvo
Promovirana knjiga Huseina Tokia Jugoslovenstvo kao sh agresija

Komentar polumjeseca
Shvatanja koja trebamo ispraviti Radim davu ahi!

Islamske teme
Upravljanje emocijama kod muslimana Duboko zadiranje u sebe, u duu, u srce, u karakter

Islambosna
Sejfuddinova hronika Fikh poguziluka

Islamnet
Velika Britanija Za deset godina Britanija dobila milion i po novih muslimana

Kutak za mlade
Nahla Arapski jezik kroz Kuran

Uvodnik

Bonjako uzdizanje
i hademovska (samo)mrnja N
ema nikakve potrebe da se deifrira namjera dejtonskog sistema da se Bonjaci razbatine od svoje vjere i identiteta. To je potpuno javni posao. A ne zaboravimo da se genocidom smatra i onemoguavanje jednom narodu da bude slobodan u ispoljavanju svoga identiteta. To to radi dejtonski reim sa reanjem na svaki oblik bonjakog uspravljanja, nije nita drugo do li kontinuitet one politike koja je dovela do genocida u Srebrenici. I taj genocid u Srebrenici, kao i opsada Sarajeva, bila je javni posao. Svi su putem tv ekrana pratili, zapadne vlade su utnjom i meetarenjem p podravale, to ubijanje j j Bonjaka. tavie, zapadne vlade su voe genocida nad Bonjacima uzdigle na nivo legaliteta, kada su ih dovele za pregovaraki sto, pretvorivi te barbare u stranu u sukobu, kao i samu rtvu. To je isto kao kad bi neko za Jevreje u Auvicu rekao da su strana u sukobu. Mogu li pobijeni Srebreniani biti strana u sukobu? A bili su, u ime namjere da se genocidna politika uzdigne na nivo legaliteta. Dejtonski poredak je tako legalizirao genocidne politike Beograda i Zagreba, pa danas imamo poredak koji na druge naine nastavlja genocid nad Bonjacima. A jedan od naina je da se satanizira sve to u Bonjaka vrijedi. Dokaz za ovo je medijska hajka koja je povedena u povodu osnivanja Svjetskog bonjakog kongresa, 29. decembra 2012. u Sarajevu. U posljednjih desetak godina Bonjaci nisu imali znaajnijeg dogaaja. Prvi put se umreavaju bonjaki potencijali, u domovini i dijaspori. Dakle, rije je o historijskom dogaaju. Dejtonski mediji su dogaaj ili preutjeli ili napali. U Dnevnom avazu je ovom dogaaju data tek minorna crtica, iz ega se ita jeftina namjera minimiziranja ovoga to je za Bonjake egzistencijalno bitno. Dejtonske televizije su na dugme aktivirale SDP-ovog potrka Hadema Hajdarevia da napadne SBK i doktora Mustafu Ceria. Pojavljivali su se razni ublehai koji ve godinama sprovode genocidnu ideju raspameivanja Bonjaka, s ciljem istjerivanja iz identiteta. To je najbolji znak da je SBK pravi projekat za odbranu Bonjaka od daljeg uruavanja. A to uruavanje ima svoju unutarnju i vanjsku genezu. Svejedno, dejtonski sistem nikada nije prestao teiti da Bonjaci budu to manje Bonjaci i muslimani, a to vie da postanu samoprogonitelji, samomrzitelji, odnosno, da budu bivi narod. To makar treba priznati, obznaniti, znati, jer je suludo graditi iluzije da poredak koji je izrastao na genocidu, bude ita drugo osim genocidan. Kada to znamo, da ivimo u poretku koji eli na nestanak, onda je lake traiti lijek i boriti se. Problem je ako pristanemo da u sebi stalno traimo greku, kako bismo opravdali te srpske, hrvatske i ove hademovske mrnje prema nama, a upravo se to od nae javnosti trai. Nije mali broj indoktriniranih Bonjaka koji su povjerovali kako je grandizoni Svjetski bonjaki kongres neto to Bonjacima donosi tetu, a kako je jedan od najvanijih svjetskih muslimana dr. Mustafa Ceri neko ko preko Kongresa hoe, bejagi, da vlada. Pa potrebniji je dr. Ceri Bonjacima, nego Bonjaci njemu shvatimo to ve jednom! jer je dr. Ceri svukud prispio i bez nas. Nama je ast da nas vodi dr. Ceri, to javno i glasno govorimo, ma ta o tome mislili razni Hademi Hajdarevii. Ali zbog takvih kompleksaa, koji nam truju narod, mi smo duni dodatno objanjavati ta se deava, bez mnogo rijei, direktno i otvoreno. Za nas je napad na Svjetski bonjaki kongres sastavni dio dejtonskog genocida nad Bonjacima. Za nas je svaki napad na bonjako uzdizanje, ivljenje, djelovanje nastavak genocida u Srebrenici. Mi vie ne mislimo takve javne napade zvati ikako drugaije osim genocidom. Jer ti napadi imaju cilj da nas ne bude. A nas ima. I bit e nas. Inallah!
4. januar - 22. safer

Impressum
Izdava GID SAFF Velikog sudije Graee 25, 72000 Zenica Trg solidarnosti 13, 71000 Sarajevo mob: +387 61 255 322 distribucija: +387 62 287 412 irorauni kod Raiffeisen banke dd BiH, Filijala Bugojno part br: 6764162000885351; transakcijski: 1613000022234395 Glavni i odgovorni urednik Semir Imamovi Redakcija Abdusamed Nasuf Buatli, Nusret Hodi, Ezher Beganovi, Ramiz Hodi DTP Semir ii Lektor Abdulmedid Nezo Stalni saradnici: Subai H. Demal, Ismail Ibrahim, Meho Bai, Fatmir Alispahi, Safet Kadi, Anes Dunuzovi, Abdulvaris Ribo, Almir Mehoni, Amir Durmi, Saladin Kovaevi, Sejfudin Dizdarevi, Esad Mahovac, Erdem Dizdar, Fahrudin Sinanovi Ostali saradnici: emso Tucakovi, Ekrem Tucakovi, Nijaz Alispahi, Salko Opain, Nedim Harai, Adem Zalihi, Nedim Makarevi, Ale Kamber Direktor Semir Muji Direktor marketinga Semin Rizvi +387 62 343 635 Koordinator za dijasporu Ramadan Ruid +386 41 255 239 tampa EMANET d.o.o., Zenica asopis izlazi svakog drugog petka. Rukopisi, diskete i fotografije se ne vraaju. ISSN 1512-651X redakcija@saff.ba saffmagazin@yahoo.com www.saff.ba asopis je upisan u evidenciju javnih glasila u Federalnom ministarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta pod brojem 622

Hutba
Koliko sam musliman u mislima, govoru, razmiljanjima, ciljevima, poslovima, u svom odnosu prema drugima, roditeljima, supruzi, djeci, komijama, rodbini, muslimanima, dematu, poslovnim poznanicima.... ? Koliko sam dobra vidio, uo za njega, proao pored, ali ga nisam podrao? Da li sam osjetio dragost ka tome, da li sam viena dobra dovom pospijeio i potakao, podrao? Da li sam rijeima izrekao podrku dobru, ... svojim mislima, da li sam kazao da sam u stanju i ja bih to dobro uinio?
Pie: Ismet Purdi ahvalu iskreno i ponizno iskazujemo Allahu Uzvienom i spas i mir Boiji u dovi, srcem i jezikom, molimo za naeg predvodnika, iskrenog i istinoljubivog poslanika Muhammeda, porodicu njegovu, ashabe i sve vjernike. Draga brao, vjernici, musliman je mumin, vjernik koji ivi islam, koristi sebi i drugima, koji mijenja stanje i okolinu, na bolje, naravno, i za opu korist. Nae stanje to ne dokazuje, ili bar ne tako uvjerljivo. Zato i kako da to popravimo? Evo jednog Poslanikovog savjeta, posluajmo ga: Iman ima sedamdeset i neto ogranaka: najvei je svjedoenje da nema boga osim Allaha, a najmanji je uklanjanje neprijatnosti s puta! Hadis je jasan, veoma konkretan i poziva na akciju i dobronamjernost. Pitanje nam se namee: ako nema promjene u naim ivotima i okolini, gdje je onda iman? Nismo li zapali u zamku slijepe nade i samoobmane da smo dobri muslimani i mumini, i da

Iman korisnog traga

j Koliko boravim u damiji i koliko vremena provedem u namazu? Koliko sam u drutvu s Kuranom? Kako se odnosim prema Kuranu? Nisam li od onih za koje Poslanik, j s.a.v.s., vapi Upravitelju svemira: I j narod moj Kuran ovaj odbacuje. j j j Kako se odnosim prema sunetu Poslanika, ta znam o Poslanise ne moe biti bolji i u radu kvalitet- ku svome, da li bi me on uzeo za g g niji i konkretniji, a u predanju se kae druga, da li bi se neega postidio u drutvu s njim, da li bi g doveo u j ga Iman nije pusta nada.? Allahu Milostivi, sauvaj nas pustih svoju kuu, da li bi on sjeo za sofru nada, runih misli, loih djela, bezbrinog moju? prijatelja i zla due moje i loih postupaka Mnogo pitanja, odgovora malo. koje uinih, ja i braa moja po vjeri. Velika su to i teka pitanja, na njih Zato odluno trebamo kazati, ja- treba smjelo i odvano odgovoriti. sno i glasno: ja sam musliman, ja sam Moram razaviti svoje srce, pogvjernik, nisam od onih koji iman u ledatI u njega, oistitI ga djelima, i nadi gaje, moj iman ima svoj trag, a uz onda ga brino uvati do asa smrti pomo Allahovu bit e jo vei i prepo- nepoznatog, do namaza kojeg neu znatljiviji, jer ja elim i radim klanjati, ve e se meni na tome. klanjati, do kabura u koji e me spustiti, a onda mi Odakle poeti lea okrenuti, a mene ostaviti samo sa djelima moSamo moram da se presajim, sa imanom kojeg sam berem i priberem, da pronaza ivota sabirao i gradio. em prve niti imana svoga i I tada u da brojim koda krenem dalje. liko sam njegovih ogranaOdakle da ponem? Od ka sakupio, a ovaj put se poetka naravno, od sebe i neu ni pitati koliko su svojih navika. oni vrijedni, valjani i ispKoliko sam musliman u Ovog asa, ravni da se iznesu pred mislima, govoru, razmiljabrate, moemo Onoga koji samo najbolje njima, ciljevima, poslovima, pomoi jedan i iskreno prima od robova u svom odnosu prema drudrugome i to Svojih. gima, roditeljima, supruzi, e nam obojici Ovog asa, brate, djeci, komijama, rodbini, iman poveati i moemo pomoi jedan muslimanima, dematu, uvrstiti, a sutra drugome i to e nam poslovnim poznanicima.... ? u ja tebi rei obojici iman poveati i Koliko sam dobra vidio, ili ti meni: pusti uvrstiti, a sutra u ja tebi uo za njega, proao pored, me, ostavi me rei ili ti meni: pusti me, ali ga nisam podrao? Da li na miru, moram ostavi me na miru, mosam osjetio dragost ka tome, pregledati svoj ram pregledati svoj iman, da li sam viena dobra doiman, za sebe za sebe se borim, danas ti vom pospjeio i potakao, se borim, danas nisam od pomoi. podrao? Da li sam rijeima ti nisam od Poslanik, s.a.v.s., nam izrekao podrku dobru, ... pomoi. iareti da je iman neto svojim mislima, da li sam najvrjednije, da se poinje kazao da sam u stanju i ja graditi na temelju izgovabih to dobro uinio? ranja La ilahe illlellah, a Koliko sam puta zgrijeda je njegov krov, njegova io, svjesno, a da li sam se iskreno po- kruna, vrhunac, opet, La ilahe illlelkajao? lah, ali sada potpuno drugaije od Da li sam iskren prema sebi, branom onog prvoga. Sada je to osjeajno, drugu svome, prema prijateljima, i ono proivljeno, srcem izreeno La ilahe najvanije, prema Gospodaru svome? illellah. Koliko mi puta naumpadne smrt, I ne samo to, nego nam Poslanik, kabur, ispit, proivljenje, Boiji sud, De- s.a.v.s., govori da iman gradimo od hennem? malih stvari, od onih iz nae blizine, Susret s Poslanikom, sa Allahom, od poslova koje svakodnevno radita e biti s mene na Sudnjem danu? mo. Iman nije oaza u pustinji koju Zato ivim, zato sve radim ovo treba traiti, iman je u tebi i meni, to radim? samo ga treba oivjeti. On je u Koliko je to samo pitanja, a odgo- mom i tvom ponaanju, samo treba vora malo, a i ono malo, nesigurno, ponaanje dotjerati pred ogledalom nepotpuno, neuvjerljivo? ehadeta.
4. januar - 22. safer

Graevina imana

I vidi, Poslanik, s.a.v.s., nam otkriva jo jednu tajnu imana, da za iman ne treba posebno vrijeme, ve da idui putem radi potrebe svoje dunjaluke, moe da gradi i uvruje svoju tvravu imana koja e te tititi od ejtanske najezde, ljudske zavisti i mrnje, od dehnemskih vatrenih jezika. Kako to iman praviti i izdizati na putu, tako to e uklonuti ono to smeta ljudima na putu. A kad iman poraste, preraste nae ovodunjaluke ciljeve, kad sve bude za Allaha i radi Njega, kad ahiret zasjeni dunjaluk, onda ne samo da emo sklanjati s puta ono to smeta, ve emo i drugima to preporuivati. I u oba sluaja imana, kad ga zidamo i temeljimo, i kad on preraste u ideal i vodilju, vjernik ne smije biti od onih koji po putu prepreke stavljaju, i to bukvalno, ne rasipaju smee i nekorisno po putu, niti metaforiki ometaju put dobra i ciljeva koje muslimanske zajednice stavljaju sebi u obavezu. Zato, brao u vjeri, ponimo ozbiljno da gradimo i temeljimo svoje vjerovanje iman, jer s malim stvarima, predstavljajui islam, moemo zasluiti veliku nagradu. A uz to, ne dopustimo sebi da budemo od onih koji koe puteve i staze imana, dobra, dobroinstva

Da li sam iskren prema sebi, branom drugu svome, prema prijateljima, i ono najvanije, prema Gospodaru svome? Koliko mi puta naumpadne smrt, kabur, ispit, proivljenje, Boiji sud, Dehennem?

i projekata koji su od koristi islamu, muslimanima, imanu i nama samima. Put imana je dug, on traje od roenja do smrti, i neko na njemu prua prve korake danas, a neko sutra, neko po njemu kroi od rane mladosti, a neko se starakim koracima uputi ka njemu. Sve su to opcije, prilike, a odluka je uvijek samo naa. Stanimo zajedno i odluno na stazu imana, pa e Allah Uzvieni otkloni-

ti prepreke s tog puta, jer u dematu put imana postaje krai, manje je prepreka, a rezultat i nagrada su mnogo vei. Mogu pretpostaviti tvoj odgovor brate, a moj glasi: pruam ti ruku imana i kreem stazom vjerovanja, budi uz mene, ja u biti uz tebe, jer zajedno smo tu, u ovom vremenu i zajedno moemo izgraditi tvravu imana, a na kraju nas eka Poslanik, s.a.v.s., ozarena lica, s peharom kevser vode da napoji edne trudbenike koji srcima, tijelima, mislima i djelima hrle ka njemu imamu imana.

4. januar - 22. safer

Hutbe iz tri sveta mesdida

Mekka: El-Mesdidu-l-haram (asni hram u Mekki)

Poast smutnje
Hatib: Dr. Usama Hajjat Preveo i saeo: Semir Imamovi vala Allahu, Svetome i Onome koji je ist od svakog nedostaka. Zahvaljujemo Mu se na nebrojenim blagodatima i svjedoimo da je samo On Bog, Koji druga nema, i da je na velikan i vjerovjesnik, Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem, Allahov rob i poslanik, vjeiti uzor bogobojaznih i predvodnik ovjeanstva. Bojte se Osnovna Allaha i esto se sjeajte dana karakteristika kada e te pred Njega stati i razumom obdarenih, kada vam nee nikakvo bladisu Poslanik, sallallahu alejonih ija su go, a ni sinovi od koristi biti, hi ve sellem, kae: Pourite srca ispunjena samo e onaj koji Allahu srca sa dobrim djelima prije nego strahom od ista doe spaen biti. (Prip ( nastupe smutnje, koje e naAllaha, i koji jevod znaenja, E-uara, virati kao tmine mrkle noi i se u onome to 88., 89.). Osnovna karakteu kojima e ovjek osvanuti rade rukovode ristika razumom obdarenih, kao vjernik, a omrknuti kao onih ija su srca ispunjena jasnim uputama nevjernik, omrknuti kao od Allaha, strahom od Allaha, i koji se vjernik, a osvanuti kao nejeste da su u onome to rade rukovode vjernik, prodajui vjeru za maksimalno jasnim uputama od Allaha, prolazni dunjaluki uitak. suzdrani i jeste da su maksimalno suz(Muslim). Smutnja se, preoprezni prema drani i oprezni prema smutma rjeima Ibnul Kajjima, smutnjama njama (spletkama) svake vrdijeli u dvije vrste: smutnja (spletkama) ste, a posebno smutnjama u sumnje (finetu--ubuhat), ( t svake vrste. vjeri. U tome im, prije svega, koja je opasnija, i smutnja pomae njihovo nepokolestrasti (prohtjeva, fitnetu-bljivo ubjeenje i bezrezerehevat). Mogu se, u isto vrit vno prihvatanje kuranskih jeme, nai kod jedne osobe, a ajeta i Poslanikovih hadisa u mogu biti odvojene. Sumnju kojima nas Uzvieni Allah i Njegov Po- uzrokuje nedovoljno poznavanje istislanik, jasno i nedvosmileno, upozora- ne i pomanjkanje ispravnog znanja, a vaju na opasnosti smutnji, pojanjavaju kada je, uz to, ovjekova namjera poputeve i naine njihovog izbjegavanja i kvarena i slijepo slijedi svoju strast, sve upuuju na ispravan stav u vremenima to e rezultirati velikom smutnjom i smutnje. Svojom eksplicitnou i sve- nesreom. Ne pitaj ta bi se moglo deobuhvatnom porukom, u tom smislu, siti onome koji ima pokvarenu namjeposebno se izdvajaju rijei Uzvienog ru, i kojim gospodari njegova strast, a Allaha: I izbjegavajte ono to e dovesti do uz to je jo i nedovoljno upuen i posmutnje koja nee pogoditi samo one meu sjeduje skromno znanje o uputi s kovama koji su krivi, i znajte da Allah stra- jom je doao Poslanik, sallallahu alejhi no kanjava. (Prijevod znaenja, 25.), a ve sellem, on sigurno spada meu one od hadisa, rijei Poslanika, sallallahu za koje je Uzvieni Allah rekao: Reci ti alejhi ve sellem: Doi e vrijeme smut- Meni ko e uputiti onoga koji je strast nji u kojima e onaj koji sjedi biti bolji svoju za boga svoga uzeo, onoga koga je od onoga koji stoji, onaj koji stoji od Allah, znajui ga, u zabudi ostavio i sluh onoga koji ide, onaj koji ide od onoga njegov i srce njegovo zapeatio, a pred oi koji uri. Ko im se prepusti, upropa- njegove koprenu stavio? Ko e mu, ako stit e ga, a spasit e se samo onaj ko nee Allah, na Pravi put ukazati? Zato potrai sklonite (utoite). (Buharija, se ne urazumite? (Prijevod znaenja, El3601., Muslim, 2886.). U drugom ha- Dasije, 23.).
4. januar - 22. safer

Medina: El-Mesdidu-n-nebevijj (Poslanikov mesdid u Medini)

Preporueni nain ukazivanja na mahane i nedostatke

Hatib: dr. Abdul-Bari es-Subejti Preveo i saeo: Amir Durmi lah se smilovao ovjeku koji mi ukae na moje nedostatke, velianstvena je izreka koja u sebi nosi mnoge koristi i pouke, meutim, te poruke ne mogu dokuiti osim skromne i irokogrudne osobe koje se hrabro suoavaju sa linim manjkavostima i nastoje ih eliminirati. Bez obzira koliko pojedinac bio uen, plemenit ili ugledan, on pri sebi mora imati neke mahane: Ja ne pravdam sebe, ta dua je sklona zlu, osim one kojoj se Gospodar moj smiluje. Gospodar moj zaista prata i samilostan je. (Jusuf, 53.). Jedan od naih ispravnih prethodnika je kazao: Kada kod svog brata muslimana primijeti neku mahanu pa mu je preuti, prevario si ga, ako je kae nekom drugom, ogovorio si ga, a ako mu je kae direktno, raalostiti e ga. Kako onda da postupim?, upita neko. Upozori ga indirektno i spomeni mu to nenapadno u toku razgovora, odgovori on. Rekao je Uzvieni: Od Gospodara vaeg dolaze vam dokazi, pa onaj ko ih usvaja - u svoju korist to ini, a onaj ko je slijep - na svoju tetu je slijep... (El-Enam, 104.). Kome Uzvieni Allah eli dobro On mu ukae na njegove mahane a onaj ko uoi svoje mahane takav je, uz Allahovu pomo, na dobrom putu da ih se otarasi i za njih pronae lijek. Svjesno zanemarivanje linih nedostataka i nemarnost u pokuajima da se oni eliminiraju, najbolji je pokazatelj da se radi o slaboj i labilnoj linosti pa i vrsti umiljenosti kod nje jer takva osoba sebe smatra potpunom i savrenom, to je stepen kojeg obini ljudi nikada ne mogu postii. Ukazivanje drugima na manjkavosti koje imaju pri sebi naa je obaveza, meutim, taj postupak ima svoja pravila i propise tako da onaj ko drugoga upozorava na odreenu mahanu mora biti utiv i pristojan, koristiti najljepe rijei i fraze, biti blag i izbjegavati bilo kakav vid grubosti u govoru i postupcima, uputiti savjet nasamo a ne u javnosti, indirektno upozoriti na problem jer je u tom sluaju ansa da se dotina osoba popravi daleko vea. S druge strane, opominjanje nekoga u javnosti pred drugim ljudima, gotovo sigurno biva shvaeno kao uvreda i provociranje te vodi ka svai i zahladnjenju odnosa. Meutim, na veliku alost, veliki

Kuds: El-Mesdidu-l-aksa

Okretanje lea islamu

Ukazivanje drugima na manjkavosti koje imaju pri sebi naa je obaveza, meutim, taj postupak ima svoja pravila i propise tako da onaj ko drugoga upozorava na odreenu mahanu mora biti utiv i pristojan, koristiti najljepe rijei i fraze. broj nas odbija prihvatiti savjet i korigirati svoje nedoline postupke ak i onda kada na njih budemo upozoreni na najljepi i najprimjerniji nain, i to od strane osoba koje nas iskreno vole i uvaavaju to ukazuje na nau slabost i nedostatak elje za priznavanjem vlastitih propusta. Musliman se prema svojim i tuim mahanama mora odnositi na nain kojeg jg je propisao erijat. Jedna od vrlo bitnih stvari o kojoj obavezno treba voditi rauna jeste skrivanje svojih i tuih mahana, uz veliku elju i trud za eliminiranjem istih i upuivanje Allahu dova da oprosti i nama i drugima. Rekao je Muhammed, s.a.v.s.: Svima iz moga ummeta e biti oproteno osim onima koji (svoje grijehe) javno iznose. U to spada i to da ovjek uini grijeh po noi kojeg je Uzvieni Allah sakrio od drugih pa oni za njega nisu ni saznali, meutim, on se njime pone diiti govorei: Hej ti! Sino sam uradio to i to... Njegov Gospodar mu je (dotini grijeh) sakrio, a on otkriva ono to je Allah od drugih zaklonio. (Muslim). Fudajl b. Ijad je govorio: Vjernik skriva tue mahane i (tu osobu) savjetuje, a munafik i grjenik grde i razglaavaju (tue mahane). Rekao je jedan od naih ispravnih prethodnika: Ponekad kod drugih uvidim neto to prezirem, meutim o tome nikome nita ne govorim jer se bojim da u i ja time biti iskuan. Rekao je drugi: Govorili smo da je najgrjeniji ovjek onaj koji najvie spominje grijehe i nedostatke drugih. Takoer, jedan od njih je rekao: Susreo sam ljude koji nisu imali (mnogo) mahana pa su poeli spominjati i prepriavati tue mahane a nakon toga su i drugi poeli spominjati njihove. Susreo sam i ljude koji su imali mnogo mahana, meutim, suzdravali su se od toga da spominju i prepriavaju nedostatke drugih pa su i njihove mahane zaboravljene.

Hatib: Muhammed Selim Preveo i saeo: Esad Mahovac

llahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je rekao: Islam ce nestajati jedan po jedan dio, kad se god koji dio izgubi, ljudi e se hvatati za sljedei. Prvo to e nestati od islama je islamska vlast, a zadnje to e ostati od vjere je namaz. Nema sumnje da emo se svi sloiti da je, naalost, mnogo toga od islama naputeno i zaboravljeno, ali je jo alosnije da ljudi ne ele zadrati te stvari, ve se okreu od njih i slijede ono to dolazi iza toga. Nakon Osmanske drave nestalo je i zadnjeg oblika suenja p po Allahovom zakonu, a do dananjih j dana nestalo je jo mnogo toga. tavie, poznajem ovjeka iz nae okolice koji uprkos svojih etrdesetak godina ivota nije uao u Mesdidu-l-aksa, izuzev jedanput kada je klanjao denazu svome ocu, ali opet bez ijedne sedde. Naravno, ovakvo stanje proizveli smo sami mi kako o tome govore mnogi kuranski ajeti. U Bici na Uhudu Sad b. er-Rebia oporuio je ashabima da nee imati opravdanje ukoliko bude ugroena sigurnost Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, a meu njima ima ivo oko koje trepti. Ovoliki
4. januar - 22. safer

Arapsko proljee nije odraz neije gladi i neimatine, nego elje da se uspostavi vjera i da se ljudima sudi po onome to je Allah objavio.

strah i briga za islamskim vladarem bila je razumljiva jer su poznavali ta e se desiti ukoliko nestane onog ko e suditi po pravdi i istini. Njihova primjena islama bila je potpuna, pridravali su se svakog djelia vjere svojim onjacima i dosljedno su izvravali sve to je od njih zahtijevano kao to su pokazali u pogledu zabrane alkohola. I njihove ene, ashabijke, nisu bile nita manje primjerni muslimani od svojih mueva. Meutim, danas imamo muslimane koji klanjaju i poste, ali rade sa kamatom ili ne vode brigu o svojoj djeci i mnogo toga drugog. Arapsko proljee nije odraz neije gladi i neimatine, nego elje da se uspostavi vjera i da se ljudima sudi po onome to je Allah objavio. Ljudi danas trae vladara poput dva Omera, radijallahu anhuma, ili Salahuddina, jer bez islamske vlasti nema blagostanja ma koliko se ljudi lijepo osjeali. Naalost, mnogi su se zadovoljili samo plaem nad zemljom koju su naslijedili od ashaba i tabiina. Najvanije to oporuujem sebi i ostalim muslimanima jeste namaz, jer on nas razdvaja od kufra i irka. Nakon toga oporuujem nam ostale stubove islama, a nakon toga Allah e nas pomoi kao to je pomogao muslimane prije nas.

Polumjesec
Milko Grbovi Oruane snage BiH

Drumovi e poeleti aga

Nakon odlaska bh. vojnika u Afganistan: Zar smo zaboravili kako su nas ubijali razni plaenici iz Rusije, Rumunije, Bugarske, Grke i drugih zemalja?
rajem decembra 1992. godine, odnosno 28. decembra te prve ratne godine mudahidi 7. muslimanske brigade su krenuli u akciju deblokade Sarajeva. Napad je izvren u ranim jutarnjim satima 28. decembra, a pravac napada je bila kota Viegrad. Navedena kota nalazi se izmeu Visokog i Ilijaa, tj. ova kota je bila prva linija etnike odbrane okupiranog Ilijaa. U spomenutoj akciji uestvovali su i strani mudahidi. Meu njima su bila i dvojica Afganistanaca, Abu Hudejfa i Abu Merjem. Abu Hudejfa i Abu Merjem bili su veoma mladi, imali su tek dvadesetak godina. im je srpski agresor udario na Bosnu i Hercegovinu Abu Hudejfa i Abu Merjem su doli u nau zemlju. Po dolasku u BiH odmah su se ukljuili u najee borbe za odbranu BiH i bonjaog naroda. U spomenutoj akciji deblokade Sarajeva, odnosno napada na kotu Viegrad Abu Hudejfa i Abu Merjem su postigli ehadet. Poginuli su u junakom juriu na etnike zemunice. Iako je Afganistan u vrijeme poetka agresije na Bosnu i Hercegovinu bio u veoma tekoj situaciji, Abu Hudejfa i Abu Merjem su, nakon saznanja za patnje i stradanje bonjakog naroda, doli u nau zemlju i nesebino ugradili svoj ivot u odbranu BiH i Bonjaka. Kada bi Abu Hudejfa i Abu Merjem mogli danas da vide ta je bilo od zemlje i naroda za koje su dali svoj ivot vjerovatno bi ostali potpuno zbunjeni. Moda bi se ak upitali jesu li uzalud dali svoj ivot za odbranu Bosne i Hercegovine i Bonjaka. Naalost, danas Bosna i Hercegovina, odnosno Bonjaci odlaze u Afganistan da ratuju protiv afganistanskog naroda. Danas bonjaki vojnici zajedno sa Srbima idu ratovati protiv roaka i prijatelja rahmetli Abu Hudejfe i Abu Merjem. Ko bi danas mogao objasniti Abu Hudejfi i Abu Merjem da Bonjaci, iju zemlju, porodicu i sve ostalo su branili od Srba sa istim tim Srbima ovih dana hodaju po njihovim selima i gradovima spremni ubiti za aku amerikih dolara. Proteklih dana iz Bosne i Hercegovine put Afganistana krenula je jedinica vojne policije iz Brigade taktike podrke Oruanih snaga BiH. Nakon uspjeno zavrene specijalistike obuke bh. vojnici odlaze u misiju potpore okupacije Afganistana. Vojnici Oruanih snaga Bosne i Hercegovine prikljuit e se amerikim jedinicama koje operiraju u provinciji Kandahar (kontingent vojne policije iz BiH djelovat e u sastavu 115. bataljona Vojne policije Nacionalne
4. januar - 22. safer

oetkom prole godine srpske pjesnik Milko Grbovi objavio je satirinu pjesmu u kojoj opjevava aktuelnu srpsku vladavinu nad Srbijom. Ova zanimljiva pjesma zasluuje puni publicitet.
DRUMOVI E POELETI AGA

Drumovi e poeleti aga sanjaemo vezire i pae, zlatni beste, Turci, brao draga da vidite glaveine nae! Haraiste, al imaste meru: desetinu od svake nafake a ovi nam ivu kou deru ostave nam od lakta do ake. Deset posto - sia tako rei taj procenat kod ovih ne pali, sad PeDeVe skoro duplo vei a gde su tek nameti ostali?! Plaamo im, ponizno i nemo i za vazduh koji udiemo

garde Marylenda, a ova jedinica amerike vojske veoma esto je angairana u borbenim akcijama). Njihov zadatak e biti praenje konvoja, zatita vanih amerikih linosti, uestvovanje u svim vidovima vojnih akcija u kojima budu uestvovali ameriki marinci pod ijom komandom e biti. Tanije reeno, bh. vojnici po prvi put odlaze da se bore, da ubijaju ili budu ubijeni. Iz Oruanih snaga kau da su bh. vojnici dobro obueni za sudjelovanje u misiji, birani su po principu dobrovoljnosti. Svi su svjesni rizika u koji se uputaju, ali se nadaju da tokom 10 mjeseci, koliko e biti angairani u ISAF-u, nee biti ozbiljnijih incidenata i rtava. Jasno je da bh. vojnici u Afganistan odlaze iskljuivo zbog novca. Njihova misija se moe nazivati raznim imenima, ali oni su klasini plaenici koji ratuju za interes Sjedinjenih Amerikih Drava. Odlazak bonjakih vojnika u j j afganistanski rat je za svaku osudu. ast ne smije biti na prodaju. Bosna i Hercegovina i Bonjaci proli su patnje kroz koje prolazi afganistanski narod posljednjih desetak godina. Znamo koliko je nedunih afganistanskih civila ubijeno od strane amerikih marinaca, istih onih marinaca sa kojima e bh. vojnici narednih deset mjeseci, rame uz rame, odravati okupaciju ovog hrabrog i asnog naroda. Zar smo zaboravili kako su nas ubijali razni plaenici iz Rusije, Rumunije, Bugarske, Grke i drugih zemalja. Na kraju, ne smijemo zaboraviti bonjake politiare koji su najodgovorniji za slanje bh. vojnika u Afganistan. Kako je mogue da Bakir Izetbegovi i drugi bonjaki politiari pristanu na ovakvu misiju? Zato se uporno lae javnosti da je odlazak bh. vojnika u afganistanski rat u slubi sigurnosti Bosne i Hercegovine. Kako e uestvovanje u okupaciji drugog naroda biti garant sigurnosti Bosne i Hercegovine i Bonjaka? Veina Bonjaka protivi se odlasku naih vojnika u ovakve misije. Iako se narod nita ne pita, to je jedina pozitivna strana ove alosne prie. Zato bi, vjerujemo, Abu Hudejfa i Abu Merjem na kraju ipak shvatili da nisu uzalud poginuli za BiH i Bonjake muslimane.

10

Biha

duzelo je niz aktivnosti sa ciljem afirmiranja i upoznavanja nae javnosti sa ovim projektom kao i sa stanjem sirijskih izbjeglica. U tom smislu za nepunih mjesec dana od pokretanja akcije realizirane su sljedee aktivnosti: Pored objavljivanja vijesti o pokretanju humanitarne akcije na naoj internestkoj stranici i stranicama naih partnerskih organizacija kao i drugih internet portala i pojedinih radio i TV kua odrane su dvije tribine u Zenici, te sastanci sa volonterima uesnicima u akciji. Prva tribina odrana je 22. decembra u subotu naveer na sijelu s video prezentacijom u dematu Poljice gdje su ciljano pozvani predstavnici: Udruenja Knjiga izvor, Asocijacije za afirmaciju humanih ideja AHI, Facebook grupe Sadaka, Udruenja Selam iz Zenice, demata Koeva, demata Poljice i predstavnici dvije halke koje okuplja hafiz Husejinj j pj efendija ajlakovi. Ova tribina je pokazala velik interes prisutnih te je traena druga tribina u organizaciji UG: AHI i domaina IPF-a u Zenici. Druga tribina iji je organizator Udruenje za afirmaciju humanih ideja AHI iz Zenice, moderator Midhat Kasap, uesnici Sirijac dr. Muhamed Kattae i p prof. dr. Safvet Halilovi te ispred p Solidarnosti Ammara abi Langi bila je 28. decembra u Zenici. Spomenuta tribina je emocionalno utjecala na sve prisutne a posebno izlaganje dr. Kattae koji je kao doktor mjesec dana boravio u izbjeglikim kampovima Sirijaca u Turskoj. Spomenute tribine rezultat su animacije velikog broja pojedinaca na zenikom podruju. Ogroman uspjeh ove akcije ve sada jeste zainteresiranost graana i spremnost da sudjeluju u njoj te ovim putem izdvajamo neke od njih kao to su Mirsad Bajramovi, Midhat Kasap, hafiz Halil Mehti i Safvet Halilovi, dr. Nihad Ribi. Dr. Nihad Ribi je jedan od izuzetno portvovanih volontera u ovoj akciji koji je pored odjela na kome radi animirao putem sindikata i prikupljanje donacija od svih zaposlenih u Kantonalnoj bolnici Zenica. Hafizi Mehti i prof.dr. Halilovi, te mnoge efendije u dematima Zenice dali su velik doprinos animaciji graana i podrke ovoj akciji. Mirsad Bajramovi izrazio je spremnost da kao volonter Solidarnosti uestvuje u ovom projektu, nesebinom portvovanou prikupio je dosad preko 3.300 KM novanih priloga i pored toga mnoge firme upoznao sa spomenutom akcijom i uputio ih da donacije uplate direktno na raun Solidarnosti. Spomenuti je obezbijedio skladini prostor za sluaj prelaska na drugu fazu ove akcije, tj. sakupljanje humanitarne pomoi. Poseban pj j p primjer je uitelj u Osnovnoj koli amil Sijari - Orahovica, Enes Lui koji je uz pomo uenika, mjetana sela i dva imama

Humanitarna akcija Konvoj za Siriju u velikom zamahu Svjetski bonjaki kongres Solidarnost kao prokombi humanitarne Udruenje partnerskimkonvojnosiocSiriju obezbijedionovogodinjih paketia pomoi iz Sa2012.odlaskom jekta Humanitarni za sve novo te novane priloge od preko 1.000 u suradnji sa udruenjima po- KM a od koji su godiBritanije stigli uenicima, djeca su donirala svako poneto za djecu Sirije. Ciljevi akcije: 1. Prikupiti i dostaviti humanitarnu pomo za sirijske izbjeglice u Turskoj Hataj, gdje se nalazi krizni tab IHH-a organizacije i veliki izbjegliki kamp. 2. Pored toga da Bosna i Hercegovina bude dio konvoja koji 20. januara kree iz Londona za Gazu (Palestina) i na taj nain direktno odnijeti stanovnicima Gaze humanitarnu pomo i novana sredstva. 3. Kako moe pomoi i biti dio konvoja? Doniraj neto od dole navedenog: 1. novana sredstva 2. kamion, kombi, na 7- 8 dana u obzir dolazi to vea nosivost 3. gorivo 4. budi voza 5. dole spomenute artikle -atore, deke, elektrine grijalice, ensko i muko donje rublje, djeije donje rublje, enska odjea, kapute, cipele, izme, kape, rukavice, arape, kolski pribor, igrake, prehrambene artikle, higijenske potreptine, sve za male bebe (Obavezno sve mora biti novo uvjet IHH-a organizacije kao primaoca pomoi). Rok za prijem donacija 15 januar. Novani prilozi se prikupljaju na razne naine: Putem uplata graana na iro raun p g Udruenja Solidarnost ( j (IRO RAUN UDRUENJA SOLIDARNOST TURKISH ZIRAAT BANK BOSNIA d.d / U KM. VALUTI: 186-000-1053170055 transakcijski za Republiku Srpsku: 186- 000-1096186063 DEVIZNI: SWIFT code :TZBBBA22 IBAN: BA391860001653170151 sa naznakom za konvoj Sirija ili za konvoj Gaza) Novani prilozi se skupljaju i putem humanitarnih tandova ispred trgovakih centara koje su organizirali aktivisti Solidarnosti u Bihau i Cazinu. Uskoro na ovaj nain poinje prikupljanje donacija u Travniku, Tuzli i Sarajevu. Dosad prikupljena novana sredstva kako na iro raun Udruenja Solidarnost kao i kod naih partnerskih oganizacija i volontera orijentaciono iznose oko 20.400 KM i 1.080 . V Vie informacija o humanitarnoj akciji Konvoj za Siriju Razumijemo vau patnju i bol te volonterima kojima se moete javiti u sluaju da odluite pomoi moete nai na linku http://www.solidarnost-bosnia.com/ index.php?option=com_content& view=article&id=602:humanitar ni-konvoj-za-siriju-razumijemo-vaupatnju-i-bol&catid=50:trenutniprojekti&Itemid=136
4. januar - 22. safer

SBK

ne Bonjaci su dobili jo jednu vanu organizaciju. Naime, 29. decembra, u Sarajevu je u sveanom ambijentu odrana Izborna skuptina i prvo zasjedanje Svjetskog bonjakog kongresa. Time su Bonjaci cijelog svijeta dobili krovnu organizaciju, koja e obuhvatiti svu bonjaku energiju radi ouvanja i afirmacije bonjakog nacionalnog identiteta. Za prvog predsjednika izabran je Mustafa Ceri, predsjednik Skuptine SBK-a Muamer ef. Zukorli, sekretar Skuptine Ekrem Tucakovi, potpredsjednici SBK-a Haris Hromi, Mirza abi, Mevlida Serdarevi, predsjednik Izvrnog vijea SBK-a Mirsad auevi, te 30 lanova Senata SBK-a. Kongresu je prisustvovalo 275 uesnika iz svih dijelova svijeta i svih sfera ivota. Osnivanje Svjetskog bonjakog kongresa proteklo je sveano i uz velika obeanja i oekivanja. U svom prvom obraanju predsjednik Mustafa Ceri je rekao: Ovo je naa zemlja, mi smo Bonjaci, govorimo svoj jezik i ne bojimo se nikoga osim Boga. Od danas, mi Bonjaci, hoemo da pokaemo svoju odanost naciji uvajui kroz to svoju vjeru. Bonjaci moraju biti nedvosmisleni u zahtjevu da imaju sve to imaju i druge nacije na Balkanu i u Evropi. Umjesto lane prie da nema BiH bez ovih ili onih, Bonjaci moraju shvatiti da nema BiH bez Bonjaka niti Bonjaka bez BiH. Ova zemlja pripada onima koji istinski vole njene ljude, narode, vjere, kulture, rijeke i planine. Na sveanoj ceremoniji osnivanja Svjetskog bonjakog kongresa, na licima prisutnih delegata moglo se vidjeti zadovoljstvo jer su svjedoili jednom tako vanom procesu bonjakog samoorganiziranja. U razgovoru sa mnogim uesnicima ove sveanosti stekli smo utisak da svi oekuju da e Svjetski bonjaki kongres uraditi mnogo na zatiti i promociji naih nacionalnih interesa. estitamo osnivaima i lanovima osnivanje Svjetskog bonjakog kongresa i nadamo se da e ova organizacija i njeni lideri ispuniti oekivanja svih dobronamjernih Bonjaka i Bonjakinja.

11

Busovaa

SAD

Federalni mediji ne vole izvjetavati o zloinima nad Bonjacima u srednjoj Bosni

irenje islamofobije neminovno vodi ka injenju zloina nad muslimanima

irenje islamofobije neminovno vodi ka zloinu. Mi u Bosni i Hercegovini smo se uvjerili u istinitost ove teze kroz sluaj Magdija Dizdarevia. Magdi Dizdarevi je bio rtva islamofoba i rairene islamofobije u Mostaru i Bosni i Hercegovini. Slian zloin dogodio se ovih dana u Americi, tanije u New Yorku, gdje je jedan tridesetjednogodinja ena u podzemnoj eljeznici gurnula mukarca i izazvala njegovu trenujg tanu smrt. ena ubica se zove Erika Menendez. Nakon to je uhapena rekla je da je gurnula muslimana i da se ne kaje jer mrzi muslimane i Indijce. Beograd

prisutvu velikog broja prijatelja, rodbine i graana iz doline Lave, nakon 19 godina od stravinog ubistva, 15.11.2012. godine dostojanstveno, uz vjerski obred, pokopani su posmrtni ostaci Pezer Abdulaha (55 god.), Zatagi Amela (18 god.) i Pezer Sabahudina (17 god.) Denaza je klanjana u mjesnom haremu Lonari, dijelu demata Puti nadomak Busovae. Abdulaha, Amela i Sabahudina pripadnici HVO-a su 16. 4. 1993. g. u selu Nadioci (opina Vitez) zvjerski muili i ubili. Nakon toga zapalili su njihova tijela, a potom i zakopali blizu mjesta ubistva. U elji da ovu tunu i (ne)svakidanju bonjaku denazu u svojim programima barem kao vijest prenesu i vodee medijske kue u BiH lokalni imam Nedim ef. Klisura pozvao je njih 7, meutim O tome nam Nedim ef. kae: U zadnja dva dana sam kontaktirao sedam domaih tv kua (FTV, BHT1, FACE TV, TV1, HAYAT, RTV ZENICA, NTV IC KAKANJ) od kojih niti jedna nije nala za shodno da napravi prilog o ovome uasnom zloinu nad Bonjacima srednje Bosne, jedino se dan kasnije odazvao IC Kakanj kako bi tu priu zabiljeio, barem kao vijest. Naalost, ovaj sluaj vjerodostojno oslikava stanje u naim medijima. Izvjetavanje o zloinima nad Bonjacima nije popularna tema, a da je rije o, ne daj Boe, zloinima koje su poinili Bonjaci ili da je neko pobio tri psa u Busovai pobrojani mediji bi sigurno poslali svoje novinarske ekipe na teren.

Gurnula sam muslimana pod voz jer mrzim Indijce i muslimane od napada na Blizance 2001., kazala je Erika Menendez policiji. Erika Menendez je proizvod islamofoba kao to je amerika jevrejka Pamela Geller, koja je finansirala postavljanje islamofobinih reklama u podzemnim eljeznicma u New Yorku. Koliko luaka dnevno ita Pameline islamofobine poruke i tako se pune mrnjom p p j prema islamu i muslimanima? irenje islamofobije se mora zaustaviti. Prvi korak ka zloinu nad muslimanima je irenje mrnje prema islamu.

Hoe li Arapi postati gospodari etnikog fudbalskog bastiona Crvene zvezde

rvena zvezda bi u 2013. godini mogla da dobije jakog sponzora, jaeg ak i od Gasproma. U pitanju je Al Dahra, uspena kompanija iz Abu Dabija, koja se bavi proizvodnjom i distribucijom poljoprivrednih proizvoda, piu beogradski mediji pozivajui se na izvore iz Crvene zvezde. Kontakt sa Arapima ostvarili su prvi potpredsjednik Vlade Srbije Aleksandar Vui i ministar finansija Mlaan Dinki tokom posjete Emiratima u oktobru. Tada su sa eikom Mohamedom bin Zajedom el- Nahjanom, koji je poznat kao veliki zaljubljenik u sport, dogovorili posjetu Beogradu. Kompanija El Dahra bavi se agrikulturom, a zainteresirana je za ulaganje i investicije u Srbiji. Ova mona firma

ve g godinama uspjeno p j u Egiptu, pj posluje gp Namibiji, Pakistanu, paniji, Sudanu i SAD. Srbiju su izabrali kao idealno podruje za ovaj dio Evrope. Arapi bi za ulaganje u Crvenu zvezdu trebali u vlasnitvo da dobiju 10 poljoprivrednih kombinata u Srbiji i postanu veinski vlasnici u korporaciji PKB, koja raspolae sa preko 20.000 hektara zemlje i 27.000 grla stoke. Beogradski mediji navode da e, u sluaju definitivnog uspostavljanja saradnje, stadion Crvene zvezde sasvim sigurno promijeniti ime u Al Dahra stadion. Jo samo parking za kamilu da obezbijedimo, naalio se p p j potpredsjednik Crvene zvezde Neboja ovi u kratkom obraanju beogradskim medijima.

4. januar - 22. safer

12

Dodikov politiki mentor otkriva ta je Zlatko Lagumdija dogovorio sa Miloradom Dodikom

Nenad Kecmanovi otkrio da je Zlatko Lagumdija pristao na tiho Zoran Aanin: Hamdija vraanje znaajnih nadlenosti sa dravnog na nivo Republike Srpske Pozderac i Demal Bijedi na sklapanja politikog dogo- teze onome Republiku NakonDodika uZlatka Lagumdije i zorioonagodini ta ekaKecmanoviSrpsku u Golom otoku angairali 350 vora izmeu 2013. Nenad je upoMilorada javnosti je nastupila brojne opasnosti, na one opasnosti ustra rasprava o tome ta je to Lagumdija koje bi mogle anulirati postignute znaaj- ustaa i 50 mladomuslimana toliko vano dao Miloradu Dodiku da je ne politike uspjehe. U takvoj atmosferi ovaj odbacio ponudu SDA. Ovih dana je i p politiki uspesi, kao to su aranmani sa za straare p konano doao pravi, istiniti odgovor na Lagumdijom i oviem, kojim su tiho
navedene dileme. Nenad Kecmanovi, politiki mentor Milorada Dodika, ovjek koji efikasno usmjerava Dodika, otkrio je ovih dana kakav je to politiki poklon dao Zlatko Lagumdija Miloradu Dodiku i Republici Srpskoj. Razraujui Zenica vraene znaajne nadlenosti RS, tumae se kao neuspesi, zakljuuje Kecmanovi. Dakle, Dodik je naao pravog ovjeka za sprovoenje svoje velikosrpske politike ija glavna parola je manje Bosne i Hercegovine vie Republike Srpske. auta koja usporavaju na ukljuenju i love j p j j j njihove gume i blatobrane. esto se ve na prvom proirenju na magistrali mogu vidjeti zaustavljena vozila sa probuenim gumama. Sljedea omiljena eka im je na Kamberovia polju na ukljuenju preko puta trnog centra Dananovi. Tu su i moja desna g j guma i desni blatobran nastradali prije dvadesetak dana. teta oko 400 KM. Prema kasnijim saznanjima teta koju su u posljednjih godinu dana napravili se mjeri desetinama hiljada maraka. Siguran sam da p j udruenje policija, j apa i odgovorni iz Opine znaju za problem ali ga ne rjeavaju. Ako ne mogu ukloniti sve pse sa ulica, red bi bio da se pobrinu bar za ove koji napadaju ljude i imovinu.

Ludi polumjesec

Pas koji voli gristi gume

edan neimenovani zenianin proteklih dana poslao je pismo redakciji portala www.zenicablog.com. Ovo zanimljivo pismo prenosimo u cjelosti. Iako naslov lii onom poznatom: Pas koji je volio vozove, pria je potpuno drugaija. Svako jutro izmeu 6.30 i 7 sati ovaj pas koji je stalno nastanjen u Radakovu skupa sa jo dva psa (jednim be boje i jednim crnim neto debljim) kree prema centru grada. Kao da idu na plaeni posao tako se uredno pojavljuju na nekoliko mjesta u gradu. Nerijetko im je prva stanica ukljuenje na magistralni put u pravcu Sarajeva. Tu presreu

Foto polumjeseca
Veer Kurana, Kakanj 31.12.2012.: Kakanjci su Novu godinu doekali uenjem Kurana

oran Aanin, predsjednik Udruenja Golootoana Srbije izjavio je za beogradski list Press da su nekadanji komunistiki funkcioneri iz BiH za uvare na Golom otoku angairali bive ustae i mlade muslimane! On je ustvrdio da je Hamdija Pozderac bio jedan od glavnih u toj prii, a da je za dovoenje ustaa na Goli otok bio zaduen Demal Bijedi! U intervjuu za Press RS, Aanin otkriva da je upravo Bijedi, zajedno sa Vladimirom Roloviem, crnogorskim komunistom koji je kasnije postao ambasador SFRJ u vedskoj, 350 notornih ustakih zlikovaca i 50 tzv. Mladomuslimana odveo u manastir Dobrievo kod Trebinja, gde su ih natjerali da umjesto smrtne kazne ili odlaska na doivotnu robiju prihvate dil da budu uvari na Golom otoku. U zamjenu, dobili su najvie do deset godina robije. Ti rehabilitovani zloinci su uestvovali u prvom masovnom ubistvu logoraa. Kad je organizovan prvi topli zec, odnosno prinudni prolazak zatvorenika kroz palir batinaa, ubili su 17 ljudi! Tom masakru su lino svedoili komunistiki generali i funkcioneri Jovo Kapii, Demal Bijedi i Vladimir Rolovi, kae Aanin.

4. januar - 22. safer

13

Analiza
ta nam donosi 2013.?

Prema ranijim najavama u 2013. godini dogodit e se brojni vani drutvenopolitiki procesi i nekoliko kriza. Rekonstrukcija Federacije Bosne i Hercegovine i popis stanovnitva izdvajaju se kao najbitniji procesi koji e se dogoditi u ovoj godini. A kada su u pitanju krize, tu smo potpuno sigurni da e Bosna i Hercegovina u ovoj godini biti suoena sa velikom ekonomskom krizom (Federacija Bosne i Hercegovine nalazi se pred moda jednom od najteih godina u ekonomskim smislu, jer se u 2013. godinu ve ulo sa budetskim deficitom od ak 418 milijuna maraka.). Naalost, nee nas zaobii ni brojne politike krize u kojima se naa drava konstantno nalazi od proteklih opih izbora koji su odrani 2010. godine
Pie: Ezher Beganovi

Nek nam je Bog na pomoi! nam Bog na

i Hercegovini svake godine se dogaa tim, kada je u pitanju najava poetka i previe vanih politikih procesa.). rekonstrukcije Federacije Bosne i HerRekonstrukcija Federacije Bosne i Her- cegovine, pa i nekih dijelova Republike cegovine i popis stanovnitva izdvajaju Srpske, tu je situacija potpuno drukija p j j p p j se kao najbitniji procesi koji e se do- i sa puno opasnih neizvjesnosti. to se goditi u ovoj godini. A kada su u pita- tie nas Bonjaka rjeenje ovog vanog nju krize, tu smo potpuno sigurni da pitanja nije moglo doi u gore vrijeme. e Bosna i Hercegovina u ovoj godini Bonjako drutveno-politiko bie biti suoena sa velikom ekonomskom potpuno je slomljeno i razbijeno na pakrizom (Federacija Bosne i Hercego- ramparad tako da se nemamo emu vine nalazi se pred moda jednom od nadati, odnosno zbog naeg isuvie najteih godina u ekonomskim smi- slabog stanja moemo oekivati samo slu, jer se u 2013. godinu ve ulo sa ono najgore. budetskim deficitom od ak 418 miTaj proces ve je uveliko poeo i lijona maraka. Nita nije bolja situacija to od onog trenutka kada je ameriki u manjem BiH entitetu i dravi BiH.). ambasador u Bosni i Hercegovini PaNaalost, nee nas zaobii trik Mun krajem prole goni brojne politike krize u dine javno obznanio da su kojima se naa drava konS druge strane, Amerika i Europa spremile stantno nalazi od proteklih bonjaka akciju rekonstrukcije Fedeopih izbora koji su odrani intelektualna racije Bosne i Hercegovine. 2010. godine. elita, osim Ambasador SAD-a u BiH asnih Patrick Moon, kao gost paRekonstrukcija Federacije pojedinaca, nela na Univerzitetu u WasBiH se ponaa hingtonu, najavio je da e kao kameni poetkom naredne godine Popis stanovnitva je za spava. sa nevladinim sektorom i lonas Bonjake historijska anBonjake kalnim partnerima zapoeti sa da potvrdimo svoj identipametne glave razgovor o rekonstrukciji et i da na to pitanje konamudro ute Federacije Bosne i Hercegono stavimo taku. Iako ima i dre se po vine s ciljem da bude to efimnogo problema po ovom strani i na taj kasnija, manje birokratska i pitanju, nadamo se da e nain ostavljaju u svrsi razvoja i prosperiteta Bonjaci pozitivno odgovoprostor raznim svojih graana. Konkretriti na ovaj izazov. Meupekulantima. na implementacija najave

ita nije tako loe, da ne bi moglo biti i gore! Ova mudra izreka mogla bi se upotrijebiti kao najbolji komentar kako smo proli u protekloj, 2012. godini i ta nas oekuje u ve tekuoj 2013. godini. Prema ranijim najavama u 2013. godini dogodit e se brojni vani drutveno-politiki procesi i nekoliko kriza (U ovoj naoj udnoj zemlji Bosni
4. januar - 22. safer

14

ambasadora Patrika Muna izraena je kroz objavljivanje u domaim medijima raznih mapa sa ucrtanim novim linijama teritorijalne rekostrukcije Federacije Bosne i Hercegovine i jednog dijela Republike Srpske. Jednostavno reeno, ova tema postaje sve prisutnija u domaoj javnosti. Meutim, najjai znak poetka implementacije onoga to je najavio ambasador Patrik Mun, odnosno poetka procesa rekonstrukcije Federacije Bosne i Hercegovine i dijela Republike Srpske jeste panika koju trenutno pokazuje Milorad Dodik i njegovi politiki saradnici i mentori. Milorad Dodik je sve do juer ponosno govorio kako je sredio strance i kako mu danas ne moe niko nita. Na tu temu je ak priao i viceve. Meutim, ovih dana Milorad Dodik pokazuje sve znake panike i straha. Jasno je da on zna ta se iza bosanskih brda valja. Prije nekoliko dana izjavio je da su stranci upumpali ogromne novce u Republiku Srpsku namijenjene za njegovo uklanjanje sa politike scene Bosne i Hercegovine. Raspolaem informacijama da je ovdje ulo 10 miliona dolara da bi se podrale razne nevladine organizacije. Govori se o nekom proljeu i ovdje, naveo je Dodik. Predsjednik je za Veernje novosti rekao da zna veoma precizno ko distribuira pare, kome i sa kojim ciljem, te napomenuo da se vre pritisci na medije, pokuava da se napravi atmosfera ulice, nemira. Naravno, cilj je jedan: skloniti Dodika. Dovesti marionete.

Isprazniti Srpsku. Oduzeti joj sve nadlenosti, naveo je Dodik. I dok Milorad Dodik pokree svu svoju maineriju u zatitu svoje Republike Srpske i zauzima povoljne startne pozicije pred poetak tako vanog politikog procesa kao to je rekonstrukcija Federacije Bosne i Hercegovine, bonjaki politiari i intelektualci uope se ne bave ovom vanom temom. Kao da se nita ne dogaa. Mogao bi se stei pogrean dojam da su Bonjaci ve odavno spremni na sve izazove. Naalost, istina je potpuno drukija. Bonjaci kameni spavai

Kao to smo ve istaknuli, poetak procesa rekonstrukcije Federacije Bosne i Hercegovine i dijela Republike Srpske, za nas Bonjake, dolazi u najgore mogue vrijeme. Bonjaku politiku danas predstavljaju komunisti Zlatka Lagumdije i graditelj tornjeva po Bosni i Hercegovini Fahrudin Radoni. Njih dvojica su nam do sada prezentirali sav svoj izdajniki arsenal. Ako se oni budu pitali Federacija Bosne i Hercegovine e se rekonstruirati iskljuivo na tetu Bonjaka. Naalost, Bonjaci danas nema4. januar - 22. safer

Bonjaku politiku danas predstavljaju komunisti Zlatka Lagumdije i graditelj tornjeva po Bosni i Hercegovini Fahrudin Radoni. Njih dvojica su nam do sada prezentirali sav svoj izdajniki arsenal. Stranka demokratske akcije bi mogla biti ta vjerodostojna politika opcija, ali naalost na elu ove stranke nalazi se ovjek koji gui svaki mogui hajr koji pokreu manje rangirani vrijedni politiki predstavnici SDA.

ju vjerodostojnu politiku opciju, opciju koja bi se mogla suprotstaviti neeljenim scenarijima rekonstrukcije Federacije BiH. Stranka demokratske akcije bi mogla biti ta vjerodostojna politika opcija, ali naalost na elu ove stranke nalazi se ovjek koji gui svaki mogui hajr koji pokreu manje rangirani vrijedni politiki predstavnici SDA. Zakljuak se sam namee. Ako budemo zavisili od bonjakih politiara teko nam se pie. S druge strane, bonjaka intelektualna elita, osim asnih pojedinaca, se ponaa kao kameni spava. Bonjake pametne glave mudro ute i dre se po strani i na taj nain ostavljaju prostor raznim pekulantima. Ozbiljnost i odlunost meunarodne zajednice da ove godine implementira svoj model teritorijalno-politike rekonstrukcije Bosne i Hercegovine, ekonomska kriza u koju smo ve odavno upali i koja e, po procjeni strunjaka, ove godine tek pokazati svoje zube, sve nae slabosti i brojni drugi izazovi koji nas neoekivano vrebaju nameu zabrinjavajui odgovor na pitanje ta nas eka u 2013. godini. Nek nam je Bog na pomoi!

15

Kolumna
Borba za opstanak

Ideologija genocida nad Bonjacima deologija Bonjacima

Iza velikodravnih projekata Srbije i Hrvatske stoji ideja genocida nad Bonjacima, a iza opstanka Bonjaka stoji ljudsko pravo na ivot i dostojanstvo Pie: Fatmir Alispahi vaki genocid, pa tako i genocid nad Bonjacima, temeljen je na ideolokim konstruktima mrnje i uvjerenja da odreeni narod treba pobiti, raseliti ili raznaroditi. A kako je injenje genocida uvijek in kolektivnog zloina, kojeg izvode organizirane vojne snage, to p podrazumijeva i mehanizme p p j pripreme kolektivne svijesti za injenje zloina. ta je to to je pripremilo kolektivno srpstvo za injenje i toleriranje genocida nad Bonjacima? Koji su to mehanizmi putem kojih je genocidizam prema Bonjacima izdignut na nivo svesrpskog nacionalnog interesa? Koliko god se u sluaju velikosrpske genocidne agresije nastojao zloin individualizirati a to nije bio sluaj sa odgovornou njemake drave i drutva za holokaust - mi nemamo pravo previdjeti injenice koje svjedoe da je srpsko drutvo, olieno u srpskim institucijama (a ne srpskim pojedincima!), projektovalo genocid nad Bonjacima. U djelovanju Udruenja knjievnika Srbije, Srpske pravoslavne crkve, napose, Srpske akademije nauka i umjetnosti, nema nikakvog individualizma, ve se radi o institucionalnoj projekciji genocida. A ta projekcija je putem medija dolazila do kritine mase Srba koji su postali spremni da ine ili podravaju genocid nad Bonjacima, ili da o njemu ute. Odgajanje genocida Velikosrpska ideja genocida nad Bonjacima ima desetine hiljade pisanih tragova, i ne radi se o neemu to je nacionalistiki komar u glavi nekog primitivnog zloinca, ve jer rije o dokumentima iza kojih ve gotovo 170 godina stoje najumniji Srbi i najvanije srpske institucije. Ideoloka maternica ovih pisanih tragova bila je u Naertaniju Ilije Garaanina iz 1844. i u Srbi svi i svuda Vuka Karadia iz 1849., potom Homogena Srbija Stevana Moljevia iz 1941., napose, u Memorandumu Srpske akademije nauka

i umjetnosti iz 1986. godine. Ovi doku- i osjeanje identiteta bio je progon bomenti su obrazovali i nadgraivali ideo- njakih intelektualaca. Progoni Bonjaka loku mreu plana za sve Srbe u jednoj u komunistikom periodu e se nastaviti dravi, koji podrazumijeva negaciju Bo- specijalnom vrstom rata, tako to e bosne i Hercegovine i njenog najbrojnijeg njaki komunisti, za raun velikosrpske naroda. Ovi politiki tekstovi imali su ideologije, progoniti bonjaku inteligenknjievnu, doivljajnu podrku, naroi- ciju, kao to je sluaj sa procesom 1983. to u Njegoevom Gorskom vijencu i godine. U cijelom toku jugoslovenskog u djelima Ive Andria. A ta vremena mogu se itati oblici fascinacija Andria Njegoem negacije bonjake, a time i najbolje se oituje u Andriebosanske posebnosti, koji su vom eseju Njego kao tragini praeni represivnim pritiscima. junak kosovske misli, o kome Sjeamo se afere oko eseja Muje znameniti Muhsin Rizvi zahameda Filipovia Bosanski pisao sljedee: (...) A izostanak duh u knjievnosti ta j to j je razlikovanja i izuzimanja iz 1967. godine. ini se da su slavenskih muslimana iz toga pripreme za najtraginiju etahistorijskog kompleksa Turaka pu genocida nad Bonjacima kao porobljivaa i neprijatelja, Valja primijetiti od 1992. do 1995. poele sa i njihovo podrazumijevanje pod da su i ustanovljavanjem onih propaturskim nacionalnim imenom, velikosrpska i gandnih konstrukcija koje e znailo je nametanje turske velikohrvatska koristiti velikosrpski sistem 90kosovske krivice i na njihova propaganda, tih godina. lea i politiku prijetnju prema uz naklonost Sa objavljivanjem antimussavremenim Bonjacima, njimeunarodnog limanske knjige Parergon, hovo izuzimanje iz srpskojugofaktora, dugo u nastavcima, u Osloboenju, slovenske zajednice, i stavljanje uspijevali poev od 6. avgusta 1979., izvan ljudskih prava i zakona. projicirati komunistikog knjievnika Kao to su asopisi poput krivu sliku Dervia Suia, u kojoj on i crnorukakog Piemonta iz o karakteru po vjerskim i historijskim os1915. pripremili javnost za rata u Bosni i novama stigmatizira Islamsku zloine nad Bonjacima naHercegovini. zajednicu, bit e promovikon Prvog svjetskog rata, tako rana ona velikosrpska politika su i asopisi poput Srpskog problematiziranja svega musglasa, koji je od 1938. izlimanskog, a na kojoj e se u davao Srpski kulturni krug, p g narednoj deceniji pripremati trasirali ideologiju etnikog ravnogor- ambijent za genocid nad Bonjacima. skog pokreta, a time i genocid nad Bo- Sui to, naravno, nije mogao znati, ali njacima. Te tragove ideologije genocida kada sa historijske distance posmatramo mogue je pratiti i u etnikim listovima kontinuitet velikosrpske antimuslimanske Vidovdan i Ravna Gora. propagande, onda uoavamo da je taj proAko prikrivanje zloina znai njegovo ces zapoet sa Parergonom. Kako pie toleriranje, a time i podstrekavanje, onda Smail Bali, u Parergonu je - globalno je odnos komunista prema genocidu nad uloga hoda (muslimanskih duhovnika) Bonjacima u Drugom svjetskom ratu u prikazana opasnom i protudravnom, a cijelosti bio neka vrsta odgajanja zloinca, upravo je to onaj obrazac oko kojeg e veali i odgajanja rtve. Znamo da je ubijeno likosrpska propaganda ubjeivati domau 103.000 Bonjaka, ili 8,1 odsto od uku- i meunarodnu javnost u nunost srpske pne populacije, ime su Bonjaci narod odbrane od panislamista. Bilo je to vrijeme kada su se bonjaki koji je, nakon Jevreja, procentualno najvie stradao u Drugom svjetskom ratu. autori oprezno uputali u polemike sa Ali, izuzev usmenih predanja, Bonjaci eksponentima komunistikog reima, pa nisu mogli nita saznati o svome strada- u tom svjetlu treba cijeniti reakciju Hilme nju, jer genocid nad Bonjacima ne samo Neimarlije na pojavljivanje Parergona, da nije tekstualiziran u vladajuoj histo- koju je objavio ve u septembru 1979., u d riji, ve se budno vodilo rauna da bude glasilu Islamske zajednice Preporod. Evo prekriven utnjom i zaboravom. A jedan jednog znakovitog citata: Samo objavod naina da se zatre bonjako sjeanje ljivanje Parergona, meutim, prethodno je
4. januar - 22. safer

16

najavljeno kao to nikada valjda nije najavljen neki prilog u Osloboenju. Pored vie krupnih i udarnih najava u samom Osloboenju, Suiev feljton je izreklamiran na TV, Radio-Sarajevu, te drugim listovima. (...) Tako po slovu Parergona ispada da su vjerske voe i uglednici muslimana u ovim krajevima jo od turskog vremena bili budale, pljakai i izdajnici muslimanskog naroda, a naa islamska prolost nita drugo do carstvo mraka i gluposti. A po logici takve ocjene i ne moe slijediti drugo nego da ti vjerski ljudi nisu uope sposobni za djela pozitivnog moralnog i ljudskog vaenja i za Suia je stoga, pridavanja znaaja rezoluciji El-Hidaje, u kojoj su predstavnici Ilmije digli svoj glas protiv ustakih zloina, obini ovinizam. U to vrijeme Tito se zatekao u Bugojnu i na televiziji izjavio da mu je reeno da postoji jedna grupa koja radi na razbijanju bratstva i jedinstva i da se sa njom treba energino obraunati. Slijede godine izmiljanja panislamizma i fundamentalizma u Bonjaka, a s ciljem da se pokae kako je to ideologija oko koje se nastoji stvoriti etniki ista Bosna i Hercegovina. U Beogradu je objavljena knjiga Miroljuba Jevtia pod naslovom Dihad kao moderni rat u kojoj se islam prikazuje kao opasnost za Evropu. U beogradskim, ali i zagrebakim novinama, objavljuju se nevjerovatne konstrukcije, o tzv. zelenoj transferzali koja treba da ide od Slavonskog Broda do Teherana. Valja rei da je jedan dio bonjakih intelektualaca raskrinkavao ovo bezumlje, poput Mustafe Imamovia koji u svom eseju o panislamizmu, objavljenom u Odijeku 1982., superiorno ismijao ove optube. Ve idue godine, kada je otvoren montirani tzv. sarajevski proces protiv Alije Izetbegovia i ostalih, vidjelo se da e medijske izmiljotine o panislamizmu odnositi i konkretne rtve. Uslijedit e 1987. afera Agrokomerc, kao povod za ruenje najistaknutijeg bonjakog politiara tog vremena Hamdije Pozderca, koji je nakon podnesene ostavke na funkciju predsjednika Komisije za promjene Ustava SFRJ (koja je branila avnojevske granice) i funkciju podpredsjednika Predsjednitva SFRJ (sljedei predsjednik Jugoslavije bio bi Pozderac) - pod nejasnim okolnostima umro u aprilu 1988. godine Dok su optueni u tzv. sarajevskom procesu jo bili u zatvoru, a na poziciji ideoloke istine ivjela konstrukcija o zelenoj transferzali, u Srbiji su se poele buditi njegoevske i andrievske projekcije prolosti. A u toj prolosti bosanski muslimani, tako oklevetani za fundamentalizam, za ambiciju da stvore etniki istu Bosnu i Hercegovinu, automatski su percipirani kao Turci iz srpske mitologije, oni koji hoe da ponovo podjarme Srbe i srpstvo.

Genocidno srpstvo

U narednih nekoliko godina, nakon Memoranduma SANU, struktuirat e se, u politici i u JNA, na medijima i u kulturi, vladajui sloj ideolokih istomiljenika koji agresivno kadrovski iste i velikosrpskom projektu prilagoavaju sistem moi. Demonstracija moi te velikosrpske transformacije dogodit e se 28. juna 1989. na Gazimestanu, na obiljeavanju 600. godinjice Kosovske bitke, odakle je Slobodan Miloevi j poruio: est vekova posle Kosovske bitke, ponovo smo u bitkama. One nisu oruane, mada ni takve nisu iskljuene. U kontekstu oivljavanja kosovskog mita, i guranja Bonjaka u panislamistiki kontekst, iz kojeg e da ugnjetavaju srpske starosjedioce, ova prijetnja oruanim bitkama odzvonila je kao prijetnja Bonjacima. Tih godina dogaaju se osveenja crkava, otkopavanja masovnih grobnica iz Drugog svjetskog rata po Bosni i Hrvatskoj, sve je u znaku agresivnog insistiranja da su Srbi u svakom momentu rtve, i u ratu, i u miru, i u Jugoslaviji, gdje ne ive na jedinstvenom prostoru, pa su ugnjetavani od hrvatskog ustatva i bonjakog
4. januar - 22. safer

Hrvatski predsjednik Tuman je u vie navrata ponovio da je Hrvatska predzie kranstva, ime je nastojao da hrvatsku agresiju opravda navodnom odbranom Evrope od tzv. militantnog islama.

panislamizma. U organizaciji Srpske pravoslavne crkve, uz prisustvo dravnih tv kanala, u jesen i zimu 1990., iz sedmice u sedmicu otvarane su nove jame (itomislii, Prebilovci, Pandurica, Jagodnjaa, i dr.), vaene i lafuom sapirane kosti, a javnost je sve to pratila kao centralnu vijest dravnih tv kanala. Vrhunac neukusa bio je kada se vladika Filaret s lobanjom u ruci pojavio na televiziji i ispriao kako je to lobanja jedne srpske djevojice kojoj su muslimani pred majkom odsjekli glavu. Da se radilo o velikosrpskom marketingu govori i podatak da su se u jednu od jama, u jamu Golubnik, u decembru 1990., spustili elnici SDS-a Radovan Karadi, Nikola Koljevi i nacionalisitki slikar Mili od Mave. Kao poseban dogaaj u nastavcima organizirano je nosanje kostiju kneza Lazara po Srbiji i Bosni i Hercegovini. Ivan Stamboli pie da je bilo je jasno da te procesije izazivaju i uznemiravaju sve one koji nisu Srbi, pa i one Srbe koji su svesni kuda sve to vodi, ali koji su ostajali nemi, te dodaje: Ta kampanja protiv Bonjaka kulminaciju je doivjela u drugoj polovini 80tih, posebno u istupima srbijanskih pisaca

17

i orijentalista. Vuk Drakovi, koji je svojim romanom No zazivao osvetu nad Turcima, u predveerje genocida govorio je o bjesomunoj ofanzivi netolerantnog islama u Bosni, Kosovu, Sandaku i Hercegovini, o militantnom islamskom fundamentalizmu, o povampirenju erijatske tradicije, o strategiji dihada, iji je cilj formiranje islamske drave na Balkanu. Predstavljao je Bonjake kao nenarod, kao Srbe koji su preli na islam, te se otvoreno zalagao za stvaranje tzv. velike Srbije. A kako je u velikosrpskom pojmovniku trebala da izgleda ta tzv. velika Srbija najbolje ilustrira izjava Mirka Jovia, voe paravojne organizacije Beli orlovi, koji je rekao da su oni zainteresovani za kransku, pravoslavnu Srbiju, bez damija i nevernika. Nije li u ovakvim propagandnim preporukama odgovor na masovno i organizirano ruenje damija i objekata Islamske zajednice na teritoriji pod kontrolom Vojske Republike Srpske?! Jedan od prominentnijih velikosrpskih intelektualaca tog vremena Drago Kalaji, izjavio je da Bonjaci ne pripadaju porodici naroda, jer su pustinjskog porijekla. Pri tome s bonjake strane nije postojao nikakav konkretan povod da bi se ovakve masmedijske uvrede mogle tumaiti kao neka reakcija, izuzev ako to nije bila reakcija na spoznaju da se ta tzv. velika Srbija mora suoiti sa bosanskom dravnou i bonjakom samobitnou. Kalaji je poslije izjavljivao, poput hrvatskog predsjednika Franje Tumana, da srpski narod u Bosni i Hercegovini, branei svoju slobodu od islamske opasnosti, brani takoe Evropu i Evropljane. U beogradskim medijima su se pojavljivale konstrukcije da Njemaka pomae formiranje islamske tvrave usred Evrope, u kojoj e biti zbrisani Srbi, a ime se nastojala uspostaviti populistika emotivna paralela prema nacistikim zloinima nad Srbima u Drugom svjetskom ratu. No, ove propagandne konstrukcije nisu bile nekotrolisani izljev ludosti i ekstremizma, ve rezultat sistema, a o emu svjedoi i podrka vodeeg glasila JNA Narodne armije, koja je u jednoj analizi tvrdila da Muslimani namjeravaju formirati islamsku dravu, koja bi navodno obuhvatala Bosnu i Hercegovinu, junu Srbiju (Kosovo), Makedoniju, Grku, Bugarsku i Albaniju. Kao to su srpski knjievnici ( p j (Dobria osi, Vuk Drakovi, Antonije Isakovi, Vojislav Lubarda, Matija Bekovi, Brana Crnevi i drugi), okupljeni oko Udruenja knjievnika u Francuskoj 7 i SANU, imali svoju ulogu u podstrekavanju genocida nad Bonjacima, tako su i srpski orijentalisti bili zadueni da objasne kako su muslimani u u Bosni ostaci jedne strane civilizacije. Darko Tanaskovi kae

da postoji ekonomski, diplomatski i posebno demografski dihad, uperen i protiv Balkana i protiv zapadne Evrope, a iz ega proizilazi da je genocid nain da se zaustavi taj demografski dihad. Miroljub Jevti ide jo dalje pa predvia da e Muslimani formirati srednjovjekovnu dravu, jer su po njemu nesposobni za koegzistenciju. Srpska pravoslavna crkva je bila glavno duhovno uporite platformi koja je kreirana na relaciji SANU Udruenje knjievnika Srbije. Nije tu bilo nikakve mimikrije ili prenesenih znaenja, jer se otvoreno govorilo da su Bonjaci strano tijelo u Bosni, a Srbi starosjedioci. Konkretno, patrijarh Pavle je propovijedao da su Bonjaci stigli sa otomanskim osvajaima, te da sada ele obespraviti krane. Ustvrdio je da Kuran propovijeda sveti rat kao sredstvo za proirenje vjere. Zvorniko-tuzlanski episkop Vasilije je prepoznao opasnost: Mi Srbi vrlo dobro znamo da za jedan odreeni dio Muslimana vrijedi pravilo: to vie ubiju nevjernika, blii su nebesima. Dragan Terzi, glavni i odgovorni urednik Pravoslavlja, je pisao da bosanski Srbi ne ele da ive u damahiriji i da bi oni pod vlau mudahedina imali isti status koji imaju hriani u islamskim zemljama, tj. bili bi robovi, to su ve iskusili tokom petovekovne islamske okupacije. Ve 15. oktobra 1991, lider bosanskih Srba Radovan Karadi je najavio mogui nestanak jednog naroda, kao ishod navodne antisrpske bonjake politike, a to je genocid nad Bonjacima legitimiralo kao svren in, bez krivice. Dotad je dominantna veina Srba bila inficirana velikosrpskom propagandom i vjerovanjem kako je suverenitet Republike Bosne i Hercegovine okvir za panislamsku dravu, zbog ega Srbi imaju
4. januar - 22. safer

U djelovanju Udruenja knjievnika Srbije, Srpske pravoslavne crkve, napose, Srpske akademije nauka i umjetnosti, nema nikakvog individualizma, ve se radi o institucionalnoj projekciji genocida.

pravo da se brane od Bonjaka kao pustinjskog naroda, koji su svakako u Bosnu stigli sa otomanskim osvajaima. Za razliku od velikosrpske genocidne agresije, velikohrvatska agresija na Bosnu i Bonjake nije imala historijsku genezu, ve se izrodila kao plan prvog hrvatskog predsjednika Franje Tumana, koji je sa srbijanskim predsjednikom Slobodanom Miloeviem, u Karaorevu, marta 1991., dogovorio podjelu Bosne i Hercegovine. No, velikohrvatska agresija je iz Beograda preuzela one islamofobijske propagandne obrasce, u kojima su Bonjaci, zbog svoje islamske vjeroispovijesti, predstavljani kao strano tijelo i opasnost za Evropu. Hrvatski predsjednik Tuman je u vie navrata ponovio da je Hrvatska predzie kranstva, ime je nastojao da hrvatsku agresiju opravda navodnom odbranom Evrope od tzv. militantnog islama. Valja primijetiti da su i velikosrpska i velikohrvatska propaganda, uz naklonost meunarodnog faktora, dugo uspijevali projicirati krivu sliku o karakteru rata u Bosni i Hercegovini. U osnovi ovog problema je nespremnost prevashodno srpske elite, a djelomino i hrvatske, da prihvate nacionalnu i vjersku posebnost bonjakog naroda, iji je opstanak uslovljen opstankom Bosne i Hercegovine, jednako kao to je opstanak Bosne i Hercegovine uslovljen opstankom Bonjaka. Taj prostor uzajamnosti je apsolutno tijesan za velikosrpsku i velikohrvatsku ideju, i za ekstremistiko nastojanje da se u bonjakom vjerskom identitetu nae opravdanje za negaciju bosanske dravne i bonjake narodne posebnosti. Jedno iskljuuje drugo, s tim to iza velikodravnih projekata Srbije i Hrvatske stoji ideja genocida nad Bonjacima, a iza opstanka Bonjaka stoji ljudsko pravo na ivot i dostojanstvo.

18

Drutvo
Promovirana knjiga Huseina Tokia

Jugoslovenstvo kao sh agresija ugoslovenstvo

ko u Bosni i Hercegovini postoji posljednje mjesto u kome bi se moglo o jugoslovenstvu govoriti kao o agresiji, onda je to Tuzla, u kojoj od 1944. pa do danas nije dolo do demokratskih promjena, jer jedna partija ovim bosanskim Staljingradom vlada bezmalo 70 godina u kontinuitetu, i ta partija sije smutnju u pogledu poistovjeivanja jugoslovenstva i bosanstva, a to je velikosrpska teza po kojoj bi se Bosna i Hercegovina trebala raspasti kao i Jugoslavija. Upravo u toj cr(k)venoj Tuzli prireena je promocija knjige pjesnika i publiciste Huseina Tokia, pod naslovom Jugoslovenstvo kao sh agresija. Toki je inae povremeni saradnik glasila Islamske zajednice Preporod, d je i objavio nekoliko eseja gdje koje donosi u ovoj knjizi. Promotori su bili knjievnici Mirsad Mustafi i mr. Fatmir Alispahi. Mustafi se osvrnuo na genocidnu ideju u djelima Njegoa i Ive Andria, a Alispahi je predstavio najvanije akcente iz svoje recenzije. Knjiga o odbrani bosanskog duha U Evropi ne postoji narod, poput Bonjaka, koji je toliko sudbinski ovisan od politikih tokova i znakova, a da je toliko politiki obespismenjen, mlohav i trohav. Otud se politika publicistika u Bonjaka doima kao subverzija u kulturalnim tokovima, gdje je odve nametnuta zakonomjernost po kojoj je stupanj politike i svake druge izgubljenosti Bonjaka ovisan od stupnja njihove politike nepismenosti. Za politiku publicistiku Huseina Tokia niko nije zainteresiran, pa ni sam bonjaki narod, koji je (pre)odgojen da vjeruje kako je imanje stava konflikt za rogatim, pa je mudrije ii krajem i gledati pridase. Husein Toki se upravo bavi analizom sistema koji je proizveo bonjaku autodestrukciju, kao krajnji produkt tog stoljetnog velikosrpskog genocidnog nastojanja da se zatre trag bonjakom postojanju. To nestajanje jednog naroda i jedne zemlje danas se realizira principom samosagorijevanja, a to podrazumijeva ignoriranje ili stigmatiziranje autora, poput Huseina Tokia, koji ukazuju kako je genocid nad Bonjacima sloen i ustrajan sistem velikosrpskog, ali i velikohrvatskog, zloinakog pothvata.

A A

Husein Toki je jedan od onih au- mljivo je pratiti sa koliko je lucidnosti tora koji se u periodici pojavljuju po- autor jo tada uoio dvolinost hrvatvremeno, sa radovima ija se smisaona ske politike prema BiH i Bonjacima. struktura toloila, zrila, tesala, da bi On navodi itav niz ilustracija koje pou jednom momentu bila pretoena u kazuju ruan odnos prema bonjakoj tekst. Zbog toga se Tokievi politiki rtvi i bosanskoj tragediji, to u cjelini eseji doimaju zgusnuti, uprkos irini ima dimenziju politikog prostituisaznakova i uglova iz kojeg se odree- nja oko pomoi BiH. I u ovom tekna tema promatra. Husein Toki nije stu se uoava Tokievo umijee orgaposlom vezan za pisanu rije, ali je ve nizacije materijala - da o jednoj temi dvadesetak godina publicistiki akti- pie iz razliitih uglova, sa mnotvom van, u onoj mjeri koja njemu pogoduje ilustracija i malih digresija, to tekstu da se s vremena na vrijeme oglasi i za- daje ekspresionistiki ritam, u skladu biljei svoja istraivanja i promiljanja. sa neizvjesnim ratnim vremenom. Takav ritam ostavlja mu mogunosti U tekstu sa nadnaslovom Nad da mnoge pojave vidi temljiodrom jugoslovenstva, i pod naslovom Kraj ubijatije, i drukije, a to njegove tekstove ini posebnim. Upravo u toj nja Bosne, dolazi do izraU rukopisu pod naslocr(k)venoj aja autorova eruditivnost, vom Jugoslovenstvo kao Tuzli prireena poznavanje mnotva histosh agresija Husein Toki je promocija rijskih injenica, odakle proobjavljuje deset srodnih poknjige pjesnika izilazi taj slojevit i dubinski litikih i kulturalnih eseja, i publiciste pogled na problem koji se koji nastupaju kao cjelina u Huseina Tokia, obrauje. Toki pie o drodnosu na mehanizam jupod naslovom avotvnornoj genezi Bosne goslovenskog odgajanja ge- Jugoslovenstvo i Hercegovine, o preplitanju nocida nad Bonjacima. Za kao sh historijskog kontinuiteta sa Tokia je jugoslovenstvo agresija. razliitim interesima koji su tek kamuflaa srboslavenske podupirali opstojnost bh. genocidne sutine, koja se dravnosti, te razobliava muslimanskoj merhametli tezu o niijoj BiH (koja je) svijesti prikazuje kao utoitrebala opstojati u politite i zatita. kom smislu kao ideoloka potvrda juU eseju Njego, jugoslovenstvo goslovenskog internacionalizma. i krv, Toki u irokom historijskom U etvrtom eseju pod naslovom luku, od agrarnih reformi putem kojih Tito i Bonjaci, Husein Toki se bavi je otimana bonjaka zemlja, do geno- fenomenom bonjake opsjednutosti cida u Drugom svjetskog ratu u kojem kultom linosti jugoslovenskog predje pobijeno izmeu osam i deset posto sjednika Tita, i to kroz jednu suptilnu bonjakog naroda, razmatra Njegoe- ironiju (Da nije bilo Joe bonjaki vu genocidnu poetiku, involviranu u narod ne bi znao ta je faizam ni antitri jugoslovenske etape, od kojih ona faizam i da nije bilo njega ne bi bilo posljednja nastupa bez maski i ograda. ni Bosne ni Muslimana, niti bi MusliTekst koji je objavljen u periodici 1992. mani eto zavrili kole...). On se zalae Toki dopisuje kroz formu biljeki i za nepristrasnu valorizaciju Titove ulodopuna, kritiki razmatrajui injenicu ge spram Bosne i Bonjaka, te otvara da se Bonjaci ni do danas nisu nau- nekoliko pitanja koja bacaju drukije no odredili spram Njegoeve faistike svjetlo ne samo na kompletan period platforme. Titove vladavine, ve i na tu bonjaU eseju markesovskog naslova Ba- ku opsjednutost iluzijom jednakopravtal u bosanskom sahatu, Husein To- nosti, koja se u doticaju sa realnou i ki pie potaknut licemjerjem ratnih injenicama oitava, u najmanju ruku, p p j j pregovora u enevi, i uoava obrazac kao mentalni problem. koji e bosansku stvarnost pratiti bezNaredna dva eseja, pod naslovom malo dvije decenije poslije, a to je onaj Tito i bonjaka izofrenija, odnosno, ablon o tri zaraene strane, gdje je Bonjaki pogled unazad: Odgovor najvei krivac onaj tko se bije sa dvije. bratu A. Kos-ovcu, djeluju kao razraTekst je pisan u februaru 1993. i zani- da ili nastavak prethodnog. U prvom
4. januar - 22. safer

19

tekstu se ak ponavljaju i kompletne reenice iz prethodnog (Da je Tito priznao Bonjaku-Bosansku naciju sa historijskim faktima ove bi ekspoziture vjerovatno i nestale za perioda njegove apsolutistike vladavine.). Tokieva poruka je ista da je Tito na raun Bosne i Bonjaka mirio, a zapravo drao u mirovanju, dva velikodravna projekta. Drugi tekst je polemiki odgovor na reakciju koja je u savremenim titoistikim krugovima u Sarajevu izazvana tekstom Tito i bonjaka izofrenija (2005.). Autor nam se predstavlja kao osebujan polemiar, koji vjeto aludira na kosovsko (kontraobavjetajna sluba JNA) porijeklo odbijanja da se titoizam i jugoslovenizam uoe kao negativni faktori u bosanskom razvoju i bonjakoj opstojnosti. Toki analizira jugoslovenstvo kao sredstvo za anacionalizaciju BiH, koja je zahvatila samo Bonjake, kod kojih su danas prisutni recidivi jugoslovenstva u formi bonjake nacionalne iozofrenije. Toki inspostira jednu novu tezu - da je Titovo jugoslovenstvo sve jugoslovenske narode vratilo sebi, i ojaalo unutar svojih okvira (npr. Jugoslovenstvo je vratilo crnogorskom Crnogorce.), a da je Bonjake rasprilo u anacionalna i ateistika bespua. Autor kritiki posmatra insistiranje na zakonomjernosti izmeu jugoslovenstva i bosanstva, te nedvosmisleno poruuje da su bosansko drutvo, Bonjaci i Bosanska Drava stariji od svih formi jugoslovenstva, pa i Titinog. Ujedno, Toki razmatra te zamjene teza i poturanja optubi da je - biti protiv jugosloven-

stva, ili komunizma, isto to i biti protiv antifaizma. Za njega su komunizam i faizam i ideoloki antifaizam ortodoksne forme vladavine bizantizma. Tokieva poenta je u diferencijaciji ideolokog antifaizma, onoga koji je koriten za tovljenje titoistikog, jugoslovenskog reima, u odnosu na izvorni antifaizam u Bonjaka i u bosanskog drutva. I u narednom tekstu, ponajduem u ovoj knjizi, u kome se bavi Ivom Andriem, Toki pie o odnosu izmeu jugoslovenstva i bosanstva. On veli da se jugoslovenstvo uvijek pokazalo kao prikrivena agresija na bosansko drutvo, a u kontekstu te teze kritiki razmatra stavove po kojima je Andri kulturoloko vezivo bosanskog drutva. Autor se osvre na nekoliko vladajuih miljenja o Andriu, iza kojih se skriva srpski ili hrvatski nacionalizam, za raun kojeg se Bonjacima potura andrievska verzija lanog zajednitva. Toki zadire u genezu mrnje prema Bonjacima, poziva se na Garaaninovo Naertanije, te na odslik tog genocidnog programa u utemeljavanju politikog hrvatstva u Bosni. Andrievu programsku pojavnost Toki razmatra u irokom historijskom luku, ime njegov esej dobija poststrukturalistike karateristike, jer knjievno djelo razmatra u historijskim uvjetima u kojima je nastalo, te usmjereno
4. januar - 22. safer

Promotori su bili knjievnici Mirsad Mustafi i mr. Fatmir Alispahi. Mustafi se osvrnuo na genocidnu ideju u djelima Njegoa i Ive Andria, a Alispahi je predstavio najvanije akcente iz svoje recenzije.

ka historijskim ciljevima za koje djeluje. Nakon ilustrativnog prolaska kroz bosansku povijest i svekolike progone i pljake bonjakog naroda, Toki pie o umjetnikom profilu bosanskog nobelovca Ive Andria, podrazumijevajui da istinska umjetnost ne moe biti obuzeta mrnjom, jer je to onda negacija same umjetnosti. Toki Andrievo djelo definira kao ideoloko jugoslovenstvo. Pozivajui se na historijske injenice, kao i na esej Muhameda Filipovia iz 1967. godine Bosanski duh u knjievnosti ta je to?, Toki replicira ikonama ideoloke knjievnosti u dejtonskoj Bosni, odakle se djelo Ive Andria nastoji izdii na pijedestal duhovne vertikale bosanske opstojnosti. Za njega su ovakvi kulturalni proizvodi, u koje spada niz epigona ideolokog antifaizma, u funkciji potiskivanja onog istinskog antifaistikog kredibiliteta bonjakog naroda, koji je - kao rtva na treini Bosne preivio uinke ideoloke knjievnosti i umjetnosti. U ovom sloenom eseju, prepliu se historijske injenice i kulturalni utjecaji, i tvore slike izvorne, odnosno sintetike Bosne. Esej je obogaen biljekama na kraju teksta, koje dodaju nove slojeve znaenja na okvirni tekst o Ivi Andriu, kao najisturenijoj figuri u projektu jugoslovenizacije, a zapravo debosnizacije Bosne i bosanskog ideniteta.

20

Naslovni esej Jugoslovenstvo kao agresija sh manipulacija bosanskim drutvom sublimira teze koje su iznesene u prethodnim tekstovima, posebno u pogledu definicije ideolokog antifaizma, odnosno Titovog jugoslovenstva, koji u bosanskoj dravi pothranjuju dva razarajua projekta bosanske drave, budui da su ustatvo i etnitvo u direktnom (fizikom) srazu samo u dravi Bosni i bosanskom drutvu, a da kao unutarnji neprijatelji ne bi mogli egzistirati sami po sebi (...) bez ove prisutne tree ideologije. Ispod ovog generalnog okvira, Toki analizira nekolike procese usmjerene ka disoluciji bosanske drave i njenih izvornih vrijednosti. U tom smislu zanimljiva je analiza lanih bosanskih duebrinika koji u ime jugoideoloke, velikosrpske-velikohrvatske vladavine Bosnom, falsificiraju srednjevjekovnu historiju Bosne, pa i ulogu franjevaca, te vrijeaju i progone one rijetke bonjake intelektualce koji se jo bore za ouvanje autentinih historijskih istina (npr. napadi na M. Filipovia, D. Jahia, I. Paia, D. Latia, i dr). Toki i ovom prilikom svoje teze potkrjepljuje mnotvom historijskih podataka, a na kraju ponovo donosi veoma zanimljive biljeke i dopune. U pretposljednjem tekstu u knjizi, pod naslovom Esej-jada i kmetijada o Tunji Malom i Marku Velikom, Husein Toki na konkretnim primjerima, uz citate i britku logiku, u zanimljivoj formi teksta, razobliava Marka Veovia, faraona dejtonske jugoideologije, koji je od reimskih medija nametan kao mjera multietninosti, bosanstva i patriotizma, a zapravo je rije o tekom nacionalisti i mrzitelju Bosne i Bonjaka. Ovaj esej nedvosmisleno objanjava porijeklo tekih uvreda koje je Marko Veovi iznosio na obraz i ast akademika Filipovia, pokazavi da se ne radi o iracionalnoj mrnji, ve o proraunatoj namjeri diskreditacije ovog velikog akademskog autoriteta u Bonjaka. Pozicija sa koje nastupa Veovi (u istoznanoj pratnji Ivankovia, para Lovrenovia i ponekog iskompleksiranog bonjakog jugoideolokog kladia) ide za logikom negiranja bosanske autohtonosti putem jugoideolokog formulara, a u drugom talasu, za blokadom bonjake pameti koja zbog svoje odanosti bosanskom duhu treba da po svaku cijenu prihvati jugoideoloku verziju bosanstva. Ovu sutinu probema Toki je definirao ovako: Sarajevski multikulturalni intelektualni lonac instalira tezu o mogunosti Bosne samo u okviru jugoslovenstva a posebno zadnje kao ideolokog an-

tifaizma. Time se potire historijska istina da je svaki oblik jugoslovenstva agresija na Bosnu i bosansko drutvo. I ovaj tekst donosi veoma bogate biljeke, veinom historiografske, iz kojih se vidi irina Tokievog analitikog objektiva. Posljednji tekst u knjizi je prikaz knjige pripovjedaka srebrenikog pisca Mirsada Mustafia Daleko je sine Srebrenica, ija se zakljuna funkcija u knjizi moe tumaiti na simbolinoj razini, kao pomen srebrenikog genocida, te vjene uspomene, opomene i putokaza za bonjaki narod, a u odnosu na sve druge silnice koje nastoje odvratiti Bonjake od jedinog mogueg naina da se opstane da se pamti i da se u tom pamenju jugoslovenstvo prepoznaje kao pseudonim srpsko-hrvatske agresije, a da se s druge strane vjeruje u bosanstvo, kao civilizacijski izraz bonjake volje da se ivi u toleranciji, antifaizmu i jednakopravnosti. Husein Toki je ovom knjigom otvorio vano pitanje uspostavljanja razlike i granice izmeu nametanja jugoslovenskog multietnikog, a zapravo velikosrpskog i velikohrvatskog obrasca Bosni i Bonjacima, i negiranja izvornog, stoljeima graenog, bosanskog multietnikog pravila, neovisnog od ma kakvog jugoslovenstva,
4. januar - 22. safer

Husein Toki je ovom knjigom otvorio vano pitanje uspostavljanja razlike i granice izmeu nametanja jugoslovenskog multietnikog, a zapravo velikosrpskog i velikohrvatskog obrasca Bosni i Bonjacima, i negiranja izvornog, stoljeima graenog, bosanskog multietnikog pravila, neovisnog od ma kakvog jugoslovenstva.

ideolokog antifaizma, bratstva i jedinstva i slinih srpsko-hrvatskih derivata. Danas Bosnu razgrauju u ime tog jugoslovenskog bosanstva, a zapravo srpsko-hrvatskog ovladavanja dejtonskom dravom, u kojoj Bonjaci treba da povjeruju kako nema Bosne ako njome nee vladati to lano bosanstvo, koje ima zadatak da Srbe i Hrvate ustolii kao vladare, a Bonjake kao podanike i graane drugog reda. Upravo ovo pitanje, kojim se bavio Husein Toki u nizu eseja, sa stotine ivopisnih argumenata i ilustracija - prvorazredno je pitanje demokratskog i antifaistikog kredibiliteta dejtonske Bosne i Hercegovine. Zbog toga je njegova knjiga Jugoslovenstvo kao sh agresija vana za razumijevanje traumatiziranosti i izopaenosti dejtonskog drutva i vladajueg poretka, kao i za otpor prema silama koji tee hegemonistikom prisvajanju bh. teritorije, a po cijenu (samo)unitenja bonjakog naroda. Tokieva knjiga jasno oznaava sloen zloinaki sistem koji putem kulturalnih proizvoda, politike strukture i karaktera svojih ciljeva, tei genocidnom preoblikovanju identiteta jedne zemlje i jednog naroda, i otud je ova knjiga istovremeno i dijagnoza i lijek protiv prijeteeg trijumfa zloina u Bosni i Hercegovini. (recenzija mr. sc. Fatmira Alispahia)

21

Drutvo
Inicijativa Udruenja

Dan RS-a proglasiti Danom

poetka genocida nad Bonjacima
Sve od 9. januara 1992. do 21. novembra 1995. godine Republika Srpska bila je nelegalna tvorevina unutar nezavisne, suverene i priznate drave Republike BiH. Sve ono to je poinilo rukovodstvo RS-a za ovo vrijeme daje nam za pravo da 9. januar kada je formirana ova tvorevina nazovemo Danom poetka genocida nad Bonjacima, i da ga obiljeimo kao takvog, te da pozovemo i sve druge slobodoumne pojedince, kao i institucije i organizacije da se pridrue nama i da na neki nain obiljee ovaj dan. Neka to bude dostojanstvena etnja, predavanje o genocidu ili tribina, okrugli sto, promocija knjige. Ali neka se u to vie gradova u BiH i izvan nje obiljei ovaj dan Pie: Ramiz Hodi druenje Mladi muslimani pokrenulo je inicijativu da se 9. januar, kada se u RS-u obiljeava dan ovog entiteta i njegova krsna slava Sveti arhiakon Stefan, obiljeava kao Dan poetka genocida nad Bonjacima. Inicijativa je pokrenuta poetkom 2012. godine i usmjerena je ka nevladinim organizacijama, raznim asocijacijama, institucijama kulture, intelektualnoj zajednici, univerzitetima, koji su u mogunosti i koji imaju dovoljno slobode, da ovaj dan obiljee kroz tribine, predavanja, sesije, okrugle stolove, promocije knjiga koje govore o periodu agresije na BiH. Prole, 2012. godine, inicijativa je podrana od nekoliko organizacija koje su u BiH, ali i u dijaspori obiljeile 9. januar kao Dan poetka genocida nad Bonjacima. Odrane

dao: Kao to je poznato 9. januar je dan koji se u RS-u slavi kao dan tog entiteta i krsna slava istog, a zapravo Mladi muslimani je to dan kada je u pogon putena genocidna politika tadanjeg rukovodstva srpskog naroda u BiH predvoenog Radovanom Karadiem. Devetog januara 1992. godine samozvana Skuptina srpskog naroda BiH, koja je nelegalno formirana 24. oktobra 1991. godine, donijela je odluku o formiranju tzv. Srpske republike BiH. To je vrijeme kada jo uvijek formalno postoji SFRJ, a zanimljivo je da tadanji savezni organi, ni polisu tribine u Brkom, Bihau, u No- tiki ni vojni, ni Predsjednitvo SFRJ, vom Pazaru, ali i u Luksemburgu i a ni JNA, kao ni Savezni MUP nisu Vaingtonu. Udruenje Mladi mu- reagirali i sprijeili ovaj atak na jednu slimani prole, dakle, 2012. godine svoju republiku. Naravno da nisu re9. januara je promoviralo u Kalesiji agirali jer su ovim organima uveliko knjigu Lanet olsun Zloina nad rukovodili Srbi, ili su imali brojano Bonjacima istone Bosne, iji autor dovoljnu nadmo da preglasaju sve je Anes Dunuzovi, koji je i sekretar odluke koje su se kosile sa velikoUdruenja Mladi muslimani. srpskim ciljevima. I ne samo da nisu sprijeili ve su bili organizatori i diRS je bila nelegalna tvorevina sve rektni uesnici u planiranju do Dejtona genocida nad Bonjacima i ostalim nesrbima u BiH, i Na obiljeavanje 9. jaU periodu ire. Tzv. Srpska republinuara kao Dana poetka nelegalnog ka BiH preimenovana je genocida nad Bonjacima postojanja RS-a 12. avgusta 1992. godine Udruenje Mladi musliod 9. januara u tzv. Republiku Srpsku. mani ove godine pozvalo 1992. do 21. Dvanaestog maja 1992. goje neto ranije, i to kroz ornovembra dine, na XVI sjednici tzv. ganiziranje okruglog stola 1995. godine Skuptine srpskog naroda Genocid nad Bonjacima politiko i vojno u Bosni i Hercegovini, Ra1992. 1995. koji je odrrukovodstvo dovan Karadi je objavio an 22. decembra 2012. ove tvorevine est strategijskih ciljeva godine u Sarajevu. Uesnici uz pomo srpskog naroda u Bosni i okruglog stola bili su predSrbije i Crne Hercegovini: 1) Uspostaviti stavnici organizacija koje Gore poinilo je dravne granice koje bi odokupljaju rtve agresije, kao zloin genocida vojili srpski narod od druga to su predsjednica Udru- nad Bonjacima dva naroda; 2) Uspostaviti p j enja ena-rtva rata j i drugim koridor izmeu SemberiBakira Hasei; potom anesrbima u BiH. je i Bosanske Krajine, jer ir Srebrenica, predsjednik nema Saveza srpskih zeSaveza Logoraa BiH; mr. malja bez toga; 3) UspostaMiharem Omerdi koji je viti koridor u Podrinju, to govorio o stradanju objekaznai ukinuti stanje Drita IZ-e i uposlenika IZ-e u BiH. Tu su ne kao granicu srpskih drava; 4) bili i istaknuti publicisti: mr. Fatmir Uspostaviti granicu na Uni i Neretvi; Alispahi, Nihad Halilbegovi, Avdo 5) Podijeliti Sarajevo u srpske i boHuseinovi, Akif Agi, te doc. dr. njake dijelove, te uspostaviti spoAdmir Muratovi koji je govorio o sobne dravne vlasti u oba djela; 6) reflekisijama agresije na BiH na San- Osigurati pristup Jadranskom moru. dak i stradanje sandakih Bonjaka Tokom iste sjednice, tzv. Skuptina u periodu 1992. 1995. Ova tema bosanskih Srba je uspostavila tzv. p potkrijepljena je i svedoenjem Ibra- Vojsku Republike Srpske (VRS) i j pj j j hima ikia koji je bio rtva torture izabrala Ratka Mladia da bude zau politikom procesu u Sandaku povjednik drugog vojnog distrikta 1993./1994. godine. Jedan od motiva Jugoslovenske armije, kasnije glavnog za organiziranje okruglog stola bio je taba tzv. Vojske Republike Srpske. da se uputi jasna poruka i poziv da se Na toj istoj sjednici general Ratko 9. januar obiljei u to vie mjesta i Mladi je rekao tzv. Skuptini da na to vie naina kao Dan poetka nee biti mogue odvojiti Srbe od negenocida nad Bonjacima, rekao je za srba tako to e nesrbi sami otii sa te Saff sekretar Udruenja i moderator teritorije. Upozorio je da svaki pokuf okruglog stola Anes Dunuzovi i do- aj u tom smislu znai genocid.
4. januar - 22. safer

22

Dakle, kada govorimo o Republici Srpskoj govorimo o nelegalnoj tvorevini koja je nastala na temelju dravnog udara, i kao takva postojala je sve do Dejtonskog mirovnog sporazuma 21. novembra 1995. godine kada biva potpisan Mirovni sporazum, a ova tvorevina priznata kao manji bh. entitet. Sve od 9. januara 1992. do 21. novembra 1995. godine Republika Srpska bila je nelegalna tvorevina unutar nezavisne, suverene i priznate drave Republike BiH. Takav stav imala je kompletna relevantna meunarodna zajednica i organi koje je za prostor ex Jugoslavije imenovala meunarodna zajednica kao npr. Meunarodna arbitrana komisija za Jugoslaviju, kae Dunuzovi i nastavlja: Genocid, urbicid, kulturocid U periodu nelegalnog postojanja RS-a od 9. januara 1992. do 21. novembra 1995. godine politiko i vojno rukovodstvo ove tvorevine uz pomo Srbije i Crne Gore poinilo je zloin genocida nad Bonjacima i drugim nesrbima u BiH. Za samo nekoliko mjeseci od poetka agresije u aprilu 1992. pa do oktobra-novembra iste godine u istonoj Bosni i istonoj Hercegovini vie nije bilo niti jednog ivog, a slobodnog Bonjaka. Slina sudbina bila je u Bosanskoj krajini, posebno u podruju Prijedora. U ovom periodu ubijeno je preko 100.000 nesrba, mahom Bonjaka, vie stotina hiljada je protjerano, 56.000 je registriranih logoraa, a procjena je da jo 30 do 40 posto nije registrirano. Silovanih Bonjakinja registrirano je 25.000, a procjena je da je ovaj broj duplo vei. Roeno je 61 dijete kao posljedica silovanja. Vie od 1.200 islamskih objekata je srueno, to od srpskog, to od hrvatskog agesora. Svih 16 damija u Banja Luci srueno je iako u Banja Luci nije ispaljen ni jedan metak usmjeren na Srbina ili srpskog vojnika. Dakle, poinjen je genocid, urbicid, kulturocid. Uniteno je sve to je podsjealo na Bonjake, na bonjaku kulturu i tradiciju, na bonjaki folklor, na islam, podsjea Dunuzovi. Srpska pravoslavna crkva podrala genocid Naalost, politikoj i vojnoj sprovedbi genocida nad Bonjacima pridruila se i Srpska pravoslavna crkva, kae Dunuzovi i nastavlja, koja se niti jednom nije usprotivila politici genocida, ubijanja, silovanja, protjerivanja, paljenja kua, ruenja damija,

prekopavanja mezarja. Naprotiv, sve su to blagosiljali i podravali, a to potvrdili i injenicom da su odobrili da genocidna tvorevina Republika Srpska dobije i svoju slavu, Svetog arhiakona Stefana. Sve ovo nam daje za pravo da 9. januar kada je formirana ova tvorevina, nazovemo Danom poetka genocida nad Bonjacima, i da ga obiljeimo kao takvog, te da pozovemo i sve druge slobodoumne pojedince, kao i institucije i organizacije da se pridrue nama i da na neki nain obiljee ovaj dan. Neka to bude dostojanstvena etnja, predavanje o genocidu ili tribina, okrugli sto, promocija knjige. Ali neka se u to vie gradova u BiH i izvan nje obiljei ovaj dan, zakljuuje Dunuzovi.

Politikoj i vojnoj sprovedbi genocida nad Bonjacima pridruila se i Srpska pravoslavna crkva, koja se niti jednom nije usprotivila politici genocida, ubijanja, silovanja, protjerivanja, paljenja kua, ruenja damija, prekopavanja mezarja.

Promocija knjige Kulturocid na Drini

Inae, ove godine pored ve odranog okruglog stola u Sarajevu, Udruenje Mladi muslimani e 9. januara u Konjicu promovirati knjigu Kulturocid na Drini iji autor j p j je prof. dr. emso Tucakovi, profesor na Fakultetu politikih nauka u Sarajevu. U planu su jo neke aktivnosti, ali nismo mogli dobiti potvrdu da e biti i realizirane do 9. januara. Takoer, u Novom Pazaru e 9. januar biti obiljeen promocijom knjige Nedada Latia, a u organizaciji BKZ. U Udruenju Mladi muslimani oekuju da e se i druge organizacije oglasiti i da e na neki nain obiljeiti Dan poetka genocida nad Bonjacima.

4. januar - 22. safer

23

Drutvo

Isnam Talji po drugi put u Livnu: Predstavljen roman Opet emo se vidjeti ispod crvene jabuke

Sultan Fatih je otvorio Bosnu Fatih i Bonjake spasio genocida

Ova promocija je itekako dobro dola za dobrano kroatizirane Bonjake u Livnu, gdje jo od poetka rata, kad su prestali uenici uiti srpskohrvatski, a profesori govoriti srpskohrvatski, preavi i jedni i drugi iskljuivo na hrvatski (uprkos viegodinjem postojanju ustavnih mogunosti da tako vie ne bude), da se bar na kratko probude i vrate korijenima. Kroz Taljieve romane i prie oni koji ga budu itali nee upoznati samo ljepotu bosanskog jezika i bonjake pisane rijei ve i vlastitu historiju koju ili ne ue, ili nakrivo ue 23.12.2012.god prepunoj dvorani livanjskog Preporoda i u organizaciji MIZ Livno u nedjelju naveer, 23.12.2012. godine promoviran je najnoviji roman najplodnijeg, najitanijeg, najprevoenijeg i po mnogima najboljeg ivog bh. pisca Isnama Taljia. O romanu Opet emo se vidjeti ispod crvene jabuke uz autora, govorili su profesor Denan Handi i autor ovog priloga, prof. Ale Kamber, dok je moderator bio prof. Edin ef. Jaarevi. Kao i prije nepunih devet godina kad je Talji Livnjacima predstavio Roman o Srebrenici, Put iz Meke i Kuu na Drini i
4. januar - 22. safer

ovoga puta je interes Livnjaka bio veliki, a mnogi su i kupili, ne samo najnoviji roman, ve i neka druga Taljieva djela. Sultan Muhamed-Mehmed Fatih nije osvaja Bosne niti je Bosna pred njim aptom pala. On je Bosnu otvorio, otkrio i uzdigao. U njegovo vrijeme Bosna je bila mirna. U Bosni je zavladao mir 400 godina. Sultan Fatih je najavljen hadisom kao oslobodilac Istanbula to se desilo u njegovoj 22. godini, 29. maja 1453. godine, da bi deset godina kasnije, takoer 29. maja, da li sluajno?!, doao i u Bosnu gdje je zatekao muslimane i damije, a on je to samo jo unaprijedio i uvrstio donosei 400 godina mira, meuvjerske tolerancije i multietinosti na ovim prosto-

24

rima kao i prethodno to je uinio u Istanbulu. On je najzasluniji za opstanak i Bosne i Bonjaka u njoj. Spasio ih je genocida. Bez njega bi bosanskohercegovaki muslimani doivjeli sudbinu iberijskih. Na alost, dananja Bosna po mnogo emu podsjea na onu uoi Fatihova dolaska u nju, ali mi nemamo osobe u liku nekog novog Fatiha, pa me pomalo i strah za Bosnu i Bonjake, zbog ega je i napisan ovaj roman kao opomena, istakao je, izmeu ostalog, Talji vezano za najnoviji svoj roman. Profesor

Na alost, dananja Bosna po mnogo emu podsjea na onu uoi Fatihova dolaska u nju, ali mi nemamo osobe u liku nekog novog Fatiha, pa me pomalo i strah za Bosnu i Bonjake, zbog ega je i napisan ovaj roman kao opomena, istakao je, izmeu ostalog, Talji.

Talji i promotori Handi se bazirao i na ostala Taljieva djela, te odabrane fragmente najnovijeg romana. Tokom promocije iitavani su i odabrani dijelovi najnovijeg romana koji su praeni sa velikom zanimanjem prisutnih. Ova promocija je itekako dobro dola za dobrano kroatizirane Bonjake u Livnu, gdje jo od poetka rata, kad su prestali uenici uiti srpskohrvatski, a profesori govoriti srpskohrvatski, preavi i jedni i drugi iskljuivo na hrvatski (uprkos viegodinjem postojanju ustavnih mogunosti da tako vie ne bude), da se bar na kratko probude i vrate korijenima. Kroz Taljieve romane i prie oni koji ga budu itali nee upoznati samo ljepotu bosanskog jezika i bonjake pisane rijei ve i vlastitu historiju koju ili ne ue, j j ili nakrivo ue. itajui Taljia, pogotovo njegov najnoviji roman o sultanu Fatihu i Roman o Srebrenici barem e koliko-toliko biti kompenziran diskriminirajui nastavni plan i program za ovdanje uenike Bonjake. A dobar odziv na promociju svjedoi da i starijim livanjskim Bonjacima ovakvih dogaaja zasigurno nedostaje.

Autor Talji potpisuje knjige

Veliki interes Livnjaka za Taljieve knjige

4. januar - 22. safer

25

rakternih i intelektualnih odrednica i sutinskih promjena je za posljedip j j p j cu imalo uzdizanje brade i nogavij g ca na p j pijedestal simbola identiteta i Shvatanja koja trebamo ispraviti p p pripadnosti. Okolina je naravno reaj g govala jo g j gore uzimajui spomenute j p detalje kao iskljuive i jedine oznake za stigmatizaciju jedne grupacije. Dosta tih ljudi se poelo baviti stvarima kojima nisu dorasli. Ne posjedujui osnovne temelje iz poznavanja vjere odali su se raspravaOvi ljudi vjersko znanje se vjera ivi i prakticira. Ova dawa je ma o kompleksnim temama i besporuku pod ruku sa Islamskom zajed- trebnom forsiranju razlika i podjela najee crpe od nicom mogla narodu vratiti povjere- umjesto konstruktivnog djelovanja. pojedinih studenata koji nje u islam, uiti ga i privui nazad Radim dawu, ahi ili pendrek u vrste damijske saffove. To je mo- dawa je fenomen koji se pojavio su studirali u arapskim gao biti neki idealni scenario, koji se zbog pogrenog tumaenja hadisa naalost nije u potpunosti desio. O o otklanjanju zla rukom, pa su pozemljama i koji su stekli indiferentnosti i kalkulantskom dje- jedinci na terenu maltretirali ljude i knjiko znanje, ali koji lovanju (dobrog dijela) Islamske za- pravili razne ekscese. Ova pojava je jednice emo priati drugi put, ovaj vremenom zbog sazrijevanja tih ljusu zbog linih osobina put emo o selefijskoj dawi, tanije di i izlaska iz vjerske adolescencije i dugog odsustva esto o njenim problemima reflektovanim uglavnom iezla, ali prie u narodu kroz grupice i pojedince koji su ovim i gorak okus su ostali. Stvorio se mit i sami nesposobni grekama privukli veliku panju i o agresivnim bradonjama koji tjeraju da stupe u zdravu i poslali jednu negativnu ljude u vjeru. sliku ovom narodu. NaNa ovo se nadovezuje i objektivnu interakciju sa ravno, uz svesrdnu pomo Nesposobnost princip moram rei sve, povampirenih medija. ostvarivanja svagdje i svakome to je bosanskohercegovakom Ekspresno ulaenje u normalnog posljedica nepoznavanja stvarnou, pa takva vjeru bez sistematskog odnosa sa metodologije pozivanja u uenja je rezultiralo pookolinom i vjeru. Presretanje ljudi na situacija vodi stvaranju jedincima totalno nespoosuda iste se ulici, ubjeivanje i borgrupica koje su esto sobnim da se nose s onim doivljava kao ba protiv vjetrenjaa zbog to su nauili, pojedincima iskuenje i nekontrolisane demonstramikrokozmos svaka za sklonim konfuznom i nemusibet koje je cije imana su takoe bili sebe. Ima tu i raznih loginom ponaanju, kon- povlastica samo praksa ovih pojedinaca. fliktima i ponekad izolaciodabranih, a ne Nesposobnost prihvatanja samoprozvanih ejhova ji. Razlog ovome je jedan kao posljedica realnosti u kojoj ive i praveliki vakuum izmeu na vlastitog vilnog postavljanja prema koji dodatno unose javaluka i istoj je imala za posljedicu smutnju i stvaraju podjele brzinu nauenog i esto pogreno prenesenog znaarogancije. gomilanje frustriranosti i nja i njegove primjene u razoarenja. nakaradnim uenjima i stvarnosti gdje su se mnogi Zanimljiv je i psihookupljanjem istomiljenika izgubili. Dalo je to mnoge loki momenat traenja vjerski neizgraene linoopravdanja za vlastite grenajee odgojenih na sti, vjeri odane i sklone ibadetu, ali ke i propuste u drugima. Nesposobinternetu i facebooku sutinski nepromijenjene. Ostale su nost ostvarivanja normalnog odnosa tu sve negativne osobine ophoenja sa okolinom i osuda iste se doivljava Pie: Nermin Spahi (nasevijesti. prema ljudima, odsustva ahlaka, str- kao iskuenje i musibet koje je pocom) pljivosti i mudrosti. Bukvalna shva- vlastica samo odabranih, a ne kao tanja propisa ili, jo gore, izvoenje posljedica vlastitog javaluka i arooslijeratno vjersko buenje propisa na svoju ruku iz vjerskih gancije. bonjakog naroda je bilo tekstova kroz idealiziranje stvarnosti Ovo je dalje vodilo u sticanje naglo i impulsivno. Iz ko- i jedno romantiarsko poimanje su osjeaja lane ekskluzivnosti i posebmunizma i sveope afirmacije ate- stajali nasuprot grubog otrenjenja nosti kao posljedica izolacije. U ekizma ulo se u duhovnou i vjerom nakon zatvaranja korica knjige ili stremnim sluajevima zavravalo je ispunjene ratne godine, a zatim i izlaska sa predavanja. totalnim distanciranjem od okoline poslijeratni period relativne slobode i sektakim konceptom prakticiranja izbora i javne artikulacije svjetona- On tebe kruhom, ti njega vjere. zora. Dio tog buenja je bila i tako- pendrekom zvana selefijska dawa, potencijalni Hardcore vjernici Zbog toga se pojavio i veliki dah svjeine u komunizmom osakaDrugi pojedinci su pretovarivi eni bonjaki vjerski ivot. Bio je nesklad u vrednovanju erijatskih to primjer koji je rakijom i prutom propisa. Tu dolazimo do famoznih se vjerom i uenjem integrala bez opijenom Bonjaku trebao nakon brada i nogavica koji svakako imaju poznavanja tablice mnoenja nakon 1945. godine nanovo pokazati kako svoje mjesto, no zapostavljanje ka- izvjesnog vremena popustili pod pri-

Komentar polumjeseca

Radim dawu, ahi!

4. januar - 22. safer

26

tiskom kojeg su sami sebi stvorili i j g ponovo zavrili u birtijama ili s druj g ge strane utopijskim neprirodnim j komunama to je samo razotkrilo j neshvatanje temeljnih postulata u j j vjeri i pogubnost doivljavanja osoj g j j be koja je juer ula u vjeru apsolutj j j j nim mjerilom vjerske podobnosti na j j osnovu nekoliko vanjskih detalja. j j Dali su time j jedan veoma ruan primjer okolini o nedosljednosti i j j prevrtljivosti takozvanih hardcore vjernika. Ovi ljudi vjersko znanje najee crpe od pojedinih studenata koji su studirali u arapskim zemljama i koji su stekli knjiko znanje, ali koji su zbog linih osobina i dugog odsustva esto i sami nesposobni da stupe u zdravu i objektivnu interakciju sa bosanskohercegovakom stvarnou, pa Radim takva situacija vodi stvadawu, ahi ranju grupica koje su eili pendrek sto mikrokozmos svaka za dawa je sebe. Ima tu i raznih samofenomen prozvanih ejhova koji koji se pojavio zbog dodatno unose smutnju i pogrenog stvaraju podjele nakaradtumaenja nim uenjima i okupljahadisa o njem istomiljenika najeotklanjanju e odgojenih na internetu zla rukom, pa i facebooku. su pojedinci Posljednja stvar koju na terenu u spomenuti je emotivno maltretirali doivljavanje eventualne ljude i pravili nepravde od strane pojedinih slubenika Islamske razne ekscese. zajednice ili dematlija u damijama. Ti doivljaji su stvorili famu o Islamskoj zajednici kao neprijatelju islama, a ne brai muslimanima s kojima treba saraivati i voditi dijalog. Umjesto erijatski utemeljenih stavova, pojedinci su po svom nahoenju klasirali ljude i na osnovu toga izgraivali ili ruili odnose. Za kraj treba rei da su velika veina takozvanih selefija ustvari estiti vjernici, dobre komije i lojalni graani, ali zbog neodgovornih pojedinaca i grupa o kojima ovaj tekst govori i islamofobine medijske klime trpe odreenu nepravdu od strane drutva, a esto i Islamske zajednice. Mnogi od njih daju veliki doprinos afirmaciji vjerskih vrijednosti i meuljudske solidarnosti i zajednitva, ali zbog gore spomenutih faktora oni teko dolaze do izraaja. Ovo spominjem iz razloga da neko neupuen u tematiku ne stvori na osnovu ovog teksta pogrenu sliku o ovim ljudima. Jedina svrha svega spomenutog je eventualno ukazivanje na dotine greke i nada da neko ko ovo proita nee sutra ponoviti iste stvari.
4. januar - 22. safer

27

Glas islamskih uenjaka

Kolumna

Maliki je samo pijun u rukama Washingtona i Teherana

Dr. Nasir el-Umer roen je 1952. godine u Burejdi, u pokrajini El-Kasim (Sudijska Arabija). Doktorirao je davne 1984. godine na Islamskom univerzitetu Muhammed ibn Suud, Odsjeku za Kuran i kuranske nauke, na temu Nauna obrada i valorizacija djela knjige Lubabut-tefsir, Mahmuda ibn Hamze el-Kermanija. Iste godine imenovan je za docenta na ovom Odsjeku, a pet godina kasnije za vanrednog profesora. Konano, 1993. unaprijeen je u zvanje redovnog profesora, i na ovoj funkciji se i danas nalazi. Dr. El-Umer je aktivni lan vie svjetskih islamskih organizacija, od kojih je najvanija Rabitatu ulemai-l-musliman (Asocijacija muslimanskih uenjaka), u kojoj obavlja funkciju generalnog sekretara. Asocijacija okuplja uenjake iz Egipta, Mauritanije, Jemena, Libanona, Saudijske Arabije, Kuvajta, Turske, Kosova, Sudana i Bahrejna. Autor je velikog broja knjiga, broura i naunih radova, a neke od njih su: El-Vesatijjetu fi-l-kurani-l-kerim (Kuranska vizija srednjeg puta), Suretu-l-hudurat dirasetun tahlilijje ve mevduijje (Sura Hudurat, analitika i tematska studija), Rujetun istratidijje fi kadijjetin falastinijje (Strateko vienje palestinskog pitanja), Ajatun li-s-sailin (Putokazi onima koji pitaju), Esbabu sukuti-lendelus (Uzroci pada muslimanske panije) i dr. Urednik je islamskog portala www.almoslim.net, na kojem redovno objavljuje kolumne i analize o raznim vjerskim, politikim i drutvenima temama

Pripremio: Semir Imamovi Pie: Dr. Nasir el-Umer

akon to je iraki premijer Nuri elMaliki, koristei se vjetim politikim smicalicama i malverzacijama, uspio politiki neutralizirati svog zamjenika Saliha elMutlaka i drugog ovjeka u dravi Tarika el-Haimija, na red za odstrel doao je i trei sunijski politiar Rafi el-Isavi, ministar finansija. Kao i u sluaju njegovih prethodnika, sve je uraeno po unaprijed osmiljenom scenariju: izdat je nalog za pretres njegovog ureda i hapenje njegovih tjelohranitelja pod optubom da su poinili teka teroristika djela. Ponavljanje jednog te istog scenarija u diskreditaciji politikih protivnika ne treba tumaiti kao nedostatak matovitosti kod bagdadskog tiranina i njegovih iranskih mentora, nego prije svega kao ubjeenje u vlastitu neogranienu mo i imunitet od bilo kakve zakonske i politike odgovornosti. I zato uope ne treba uditi da se ista sramna predstava ponavlja vie puta. Tiranin je nauio da bez ikavog straha od bilo kojeg pojedinca ili institucije, radi ta hoe, a ustvari je tui (itaj iranski) poslunik, kojem se i od samog spomena gazde u Teheranu ledi krv u ilama. Okupljanje vie stotina hiljada ljudi u pokrajini El-Enbar, iz koje dolazi El-Isavi, kako bi iskazali svoje ogorenje zbog
4. januar - 22. safer

Krajnje je naivno gledati na Malikija kao nezavisnu politiku linost koja radi samo za vlastite interese i nita vie, jer da je stvarno takav, stanje u Iraku bi se, za sve ove godine, bar malo pokrenulo naprijed.

posljednjeg premijerovog poteza, sasvim je normalna reakcija na njegovu sektaku politiku samovolju, koja je ve odavno prevrila svaku mjeru i poela iritirati ak i one najumjerenije i najstrpljivije. Nezadovoljna masa nosila je transparante sa jasnim zahtjevom za Malikijevom ostavkom. Iako veina politikih i medijskih analitiara smatra da, uklanjanjem sunitskih politiara koji uivaju znaajan ugled u sunitskom korpusu i koje zbog toga nije bilo mogue staviti u slubu linih interesa, Maliki ustvari eli pripremiti teren za predstojee parlamentarne izbore koji bi se trebali odrati u proljee naredne godine, ipak mislim da njihov stav ne odraava pravo stanje na terenu, da cijelu priu previe pojednostavljuju i zamagljuju stvarne injenice i pravu sliku o Malikiju i njegovim i namjerama njegovih mentora u Komu i Teheranu. Krajnje je naivno gledati na Malikija kao nezavisnu politiku linost koja radi samo za vlastite interese i nita vie, jer da je stvarno takav, stanje u Iraku bi se, za sve ove godine, bar malo pokrenulo naprijed, s obzirom da svaki politiar, koji se politikom bavi iskljuivo iz linih pobuda, nastoji ostvariti postignua koja e dugo ostati u sjeanjima ljudi, svjestan da u demokratskom sistemu, makar on bio i formalne naravi, ne moe beskonano ostati na vlasti. Ljudi poput Malikija se, u svom djelo-

28

vanju, ne rukovode prolaznim taktikim motivima, kao to su izbori, bar ne u onoj mjeri u kojoj to pokuavaju predstaviti potpuno neobavjeteni analitiki krugovi, a nema boljeg dokaza za to od njegovog trenutnog apsolutistikog ponaanja i dranja svih konaca vlasti u svojim rukama i pored injenice da su Ijad Alavi i njegova nezavisna Iraka lista stvarni pobjednici a prolih izbora. Sasvim je jasno da se u sluaju Iraka radi o provoenju okupatorske volje, one iz Washingtona i one iz Teherana, a ne provoenju izbornih rezultata, zakona i obiaja koji vae svugdje u svijetu, i samo zahvaljui toj volji premijer Maliki se moe ponaati onako kako se ponaa. U prethodnom razdoblju Maliki je, gazei ustav i dravne zakone, uspio pod svoju direktnu kontrolu staviti kompletnu vlast, politiku, vojnu, bezbjedonosnu i ekonomsku, a od sudske vlasti je napravio farsu, u pravom smislu te rijei, koju vjeto koristi protiv svih onih koji mu se, na bilo koji nain, odlue suprotstaviti, i kojom disciplinira sve one koji se usude podii svoj glas protiv nepravde. Optunica za terorizam unaprijed je pripremljena, a nakon toga, kao neizbjena kazna, ostaje samo pogubljenje, i usmjerena je prvenstveno prema sunitskim aktivistima i politiarima, koji se bore za prava svog birakog tijela. Stoga je neophodno da politiki predstavnici sunija trenutno prestanu sa praksom parcijalnog rjeavanja nagomilanih politikih problema, jer je to izdaja samog sebe, svoje vjere i domovine, ili ak nepanja koja bi se vrlo lahko mogla pretvoriti u apatiju, ukoliko i dalje budu vjerovali da je sutina problema u samom politikom procesu a ne u sredstvima, metodama i rezultatima. Problem je u biti politikog procesa, koji se odvija pod okriljem prikrivene amerike hegemonije i javne iitske dominacije, i zato su nerealna oekivanja onih politiara koji jo uvijek vjeruju u mogunost unutarnjeg rjeenja i dogovora. Takvi se obino probude kada ve bude kasno, i kada se, iznenada, obrenu na optuenikoj klupi, suoeni sa najteim optubama, nakon kojih nuno slijedi smrtna kazna, za koju se uvijek iznae odgovarajue obrazloenje shodno interesima tiranina i njegovih iranskih nalogodavaca. Donja granica ispod koje sunijski predstavnici u vlasti nikako ne bi smjeli ii jeste formiranje vlastite adminsitrativno-teritorijalne (upravne) jedinice unutar Iraka, to je u skladu sa krnjavim irakim ustavom kojeg su, u osnovi, iiti i Kurdi skrojili po svojoj mjeri, kao to je nuna kontinuirana borba protiv samovolje pojedinaca i njihove uzurpacije svih stubova vlasti.

Libija: Konferencija na temu Period nakon arapskog proljea, perspektive i izazovi

Arapsko proljee ne smije se pretvoriti u arapsku jesen U

Tripoliju je, u periodu od 22. do 24. decembra 2012. / 9.-11. safera 1434. h. g, odrana meunarodna konferencija na temu Period nakon arapskog pro ljea, perspektive i izazovi (Tehaddi jatu ma bade-r-rebii-l-arabijji), na kojoj je uee uzeo veliki broj eminentnih islamskih uenjaka i mislilaca iz cijelog svijeta, izmeu ostalih: prof. dr. Nasir el-Umer (Saudijska Arabija), prof. Dihad Ajja (Palestina), prof. Hasan er-Reidi (Egipat), prof. Amir Abdul Munim (Egipat), dr. Muhammed Muhtar et-Tabib (Libija), dr. Hasan el-Humejjid (Saudijska Arabija), dr. Abdurrahman el-Mahmud (Saudijska Arabija), dr. Adil el-Hamed (Bahrejn), dr. Beir Zejnulabidin (Sirija), dr. Selman ibn Hamed el-Avda (Saudijska Arabija), dr. Muhammed Abdulkerim (Sudan), dr. Muhammed Jusri (Egipat), ejh Muhammed Ismail el-Mukaddim (Egipat). Konferencija je odrana pod pokroviteljstvom libijskog muftije prof. dr. Sadika ibn Abdurrahmana el-Garjanija i predsjednika libijskog Nacionalnog kongresa dr. Muhammeda Jusufa el-Mukrifa, a u organizaciji Libijskog komiteta za ouvanje tradicionalnih vrijednosti (Tedemmu-l-esaleti el-libijj), urednitva islamskog asopisa El-Bejan i Arapskog centra za humanistike studije iz Kaira (El-Merkezu-l-arabijj li-d-dirasati-l-insanijje). Nakon ko4. januar - 22. safer

risnih rasprava i razmjene miljenja o nizu tema prezentiranih od strane uvaenih znanstvenika i profesora, koje su se bavile brojnim izazovima s kojima se suoava arapski svijet nakon arapskog proljea, sudionici Konferencije usvojili su Zavrni dokument, koji sadri sljedee preporuke: 1. Stavljanje p j j posebnog akcenta na g rukovoenje principima erijata u zatiti graanskih i vjerskih prava i interesa, poduzimanje potrebnih koraka za uvoenje islamskog sistema j g (erijata) u svim arapsko-muslimanskim dravama, stavljanje van snage neislamskih zakona i odredbi i uspostavljanje principa ure (institucionalnog i politikog dogovaranja muslimana) kao temeljnog politikog principa i prava ummeta na sudjelovanje u p j politikom i j javnom ivotu. 2. irenje svjesti o erijatskoj odgovornosti svih lanova drutva i njegovih institucija, vanosti meusobnog pomaganja na principima bogobojaznosti i dobroinstva u izgradnji i razvoju drutva te aktivnog sudjelovanja u svim pozitivnim procesima koji bi trebali dovesti do opeg napretka i poboljanja uvjeta ivota, ali i cjelovite politike reforme koritenjem svih dostpunih politikih mehanizama. 3. Provoenje individualne i kolektivne duhovne i moralne obnove, sukladno erijatskim principima, i

29

slijeenje poslanikog obrazca u pozivanju ljudi, politikoj, ekonomskoj i drutvenoj reformi, oslukivanju tuih potreba i zatiti interesa obinog ovjeka, upostavi pravednog sistema koji nee praviti razliku izmeu siromanih i bogatih, slabih i jakih, i borbi protiv svih vidova nepravde prema bilo kome. 4. Oivljavanje principa islamske solidarnosti i imanskog bratstva i njihovo usaivanje u svijest pojedinca i zajednice, i to je mogue vie, suavanje prostora negativnim plemenskim, partijskim, sektakim, ideolokim i svih drugim vrstama uticaja. 5. Provoenje programa i projekata koji e doprinijeti sveobuhvatnom razvoju na svim poljima, kako bi se osigurao pristojan ivot za svakog lana zajednice. 6. Vraanje vodee uloge islamskim uenjacima u usmjeravanju muslimanskih drutava, reformi sistema i kontroli institucija zaduenih za provedbu ljudskih prava, kao i potreba stvaranja ambijenta u kojem e islamski uenjaci moi djelovati potpuno nezavisno od bilo koje vrste politikog uticaja, koji bi ih onemoguio u vrenju svete duosti. 7. Upoznavanje irih muslimanskih masa sa sutinom ideja i shvatanja koja proturjee islamskom svjetonazoru, njihovo temeljito nauno opovrgavanje, objanjenje ideolokih i konceptualnih razlika koje postoje izmeu tih ideja i islamskog uenja u pogledu uspostave drave i vlasti i razvijanje svijesti o vlastitom (islamskom) identitetu, koji se historijski, doktrinarno, kulturoloki i socioloki razlikuje od drugih identiteta. 8. Neophodnost aktiviranja davetskih organizacija i institucija na obrazovno-odgojnom planu, kao i

na planu podizanja svijesti o vanosti erijatskog znanja i njegovoj presudnoj ulozi u kreiranju ispravnih stavova i pogleda na ivot, intenziviranja naunih aktivnosti, te razvoja obrazovnih programa u cilju jaanja identiteta zajednice. 9. Mudrost u pozivanju na pravi put (davi) i moralnoj obnovi drutva (islahu), uzimanje u obzir prioriteta, stvarnih ivotnih okolnosti i prirodu tranzicijske etape kroz koju prolaze muslimanska drutva, primjena erijatskog principa balansiranja izmeu koristi i teta, i uvaavanje stvarnih mogunosti i realiteta. 10. Potreba meusobnog razumijevanja i pribliavanja razliitih islamskih partija i organizacija koje rade na promociji islamskih vrijednosti i uspostavi islamskog sistema u muslimanskim dravama, te prevazilaenje razlika koje postoje meu njima, u skladu sa islamskom etikom metodologijom, koja se temelji na pravednosti, iskrenom savjetu, lijepom miljenju i traenju isprike. 11. Slijeenje srednjeg puta i umjerenosti, a izbjegavanje svakog oblika ekstremizma i pretjerivanja u vjeri, suprotnih uenjima islama, i uspostavljanje komunikacijskih mostova izmeu omladine i vjerskih i davetskih autoriteta. 12. Uspostavljanje prisnije saradnje izmeu islamskih politikih snaga s jedne i nacionalnih snaga odanih svom identitetu s druge strane, u cilju izgradnje jakih dravnih i nacionalnih institucija kao osnovna garancija zatite vjerskih i nacionalnih
4. januar - 22. safer

Potreba meusobnog razumijevanja i pribliavanja razliitih islamskih partija i organizacija koje rade na promociji islamskih vrijednosti i uspostavi islamskog sistema u muslimanskim dravama, te prevazilaenje razlika, koje postoje meu njima.

interesa, i izoliranje snaga koje su, idejno i financijski, povezane sa stranim (vanjskim) faktorima. 13. Akcentiranje enine pozitivne uloge u drutvu, stvaranje uvjeta za njenu samoafirmaciju i duhovnu i moralnu samoizgradnju, unaprjeenje njenog davetskog i odgojnog angamana u doputenim erijatskim okvirima i na nain koji odgovara njenoj prirodi i psihofizikim osobenostima. 14. Razobliavanje antiislamske sutine tzv. pokreta za emancipaciju ena, njihovih ciljeva i metoda kojima se koriste u potkopavanju islamskog identiteta i suprotstavljanje aktivnostima koje imaju za cilj stvaranje pogrene slike o hidabu svim dozvoljenim pravnim, znanstvenim i medijskim sredstvima. 15. Imenovanje posebnog tijela na elu sa dr. Alijem es-Sibaijem, predsjednikom El-Esale, iji e iskljuivi zadatak biti praanje provedbe navedenih preporuka. Na samom kraju ove konferencije, upuujemo dovu Uzvienom Allahu, da pomogne nau brau u Siriji, ubrza propast sirijskog tiranina Eseda, ujedini Slobodnu sirijsku vojsku na istini, jedinstvenoj rijei i postupanju u skladu sa islamskim naelima, udalji ih od podjela i razdora. Kao to molimo Uzvienog Allaha da sauva Libiju i njene stanovnike od svakog zla, vidljivih i nevidljivih spletki smutljivaca i zlih ljudi, i neka je vjeiti mir i spas na naeg Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, njegovu asnu porodicu i sve ashabe.

30

Komentar sirijskog uenjaka, ejha Adnana el-Arura na izjavu Ibrahima Lahdara, specijalnog izaslanika UN-a za Siriju, o trenutnoj situaciji u Siriji i moguim rjeenjima za sirijsku krizu

Sirijski narod ii e do kraja

ejh Adnan el-Arur roen je u sirijskom gradu Hami 1948. godine. Svjetsku reputaciju stekao je svojim tv debatama sa istaknutim sufijskim i iitskim autoritetima, u kojima se predstavio kao vrsni poznavalac ehlisunnetske doktrine, utemeljene na Kuranu i Sunnetu, kao i doktrine razliitih akaidskih pravaca unutar islama, ali i vjetine naunog raspravljanja. Posebno e ostati upamena njegova debata sa Hasanom Alijem Sekkafom, autorom knjige Selefizam/vehabizam, ideoloka pozadina i historijski korijeni, koja je imala snaan odjek u arapskomuslimanskoj javnosti. Od samog poetka sirijske revolucije, stao je na stranu svog naroda i pokrenuo je iroku medijsku kampanju sa ciljem pravilnog informiranja svjetske i muslimanske javnosti o dogaajima u Siriji i lobiranja kod svih relevantnih islamskih i meunarodnih faktora za pomo sirijskom narodu. Kampanja nosi naslov: Mea surija hatta-n-nasri (Sa Sirijom do konane pobjede), u okviru koje redovno dri predavanja na islamskim kanalima Saf i Visal o raznim aspektima sirijske krize. Autor je nekoliko knjiga iz oblasti meuljudskih odnosa i komunikacije, u kojima se nalaze vane preporuke i savjeti za sve one koji se bave davom i islamskim aktivizmom, kao to su: El-Insaf meanahu kvaiduhu ve suveruhu (Pravednost znaenje, pravila i forme), El-Ihtilaf envauhu ahkamuhu ve mevakifuhu (Razilaenje vrste, propisi i stavovi), El-Mudtemeat envauha ve ahkamuha (Drutva kategorije i propisi), Menhedu-l-itidal vekafatun fi-l-imani ve-t-tekfiri ve-ssijaseti ve-l-hukkam ve nakdi-l-demaati ve-r-ridal (Srednji put u vjerovanju, tekfiru anatemiziranju ljudi, politici, odnosu prema vladarima i kritici pojedinaca i skupina)

Izvor: Islamski kanali Saf i Visal

a juer odranoj konferenciji za novinare, specijalni izaslanik UN-a za Siriju Lahdar Brahimi, nakon sastanka sa sirijskim predsjednikom Bearom Esedom, izjavio je da pred Sirijom stoje samo dvije opcije: prva je politiko rjeenje krize a druga je, doslovno reeno, pakao. Na pitanje zna li da je u Siriji za dvije godine ubijeno vie od 50.000 ljudi, odgovorio je: Ako je za dvije godine stradalo 50.000 hiljada ljudi, u narednoj godini dana moglo bi stradati jo stotinu hiljada! A da uope nije bilo razgovora o Esedovom odlasku, potvruje sljedee Brahimijeve rijei: Sa Bearom Esedom nisam razgovarao o njegovoj eventualnoj ostavci, jer to u ovom momentu uope nije nuno, tavie, lino smatram da Esedu treba dati dodatnih godinu dana kako bi imao dovoljno vremena za prenos vlasti na nekoga drugog. Na ove Lahdarove izjave estoko je reagirao sirijski uenjak dr. Adnan el-Arur, koji je, gostujui u emisiji Mea Surija hatta-n-nasri (Sa Sirijom do konane pobjede), optuio Lahdara Brahimija i njegove meunarodne mentore za izdaju Sirije i sirijskog naroda. Brahimi nije pojasnio ko je ubio 50.000 Sirijaca, iako je taj broj znatno vei i dostie cifru od stranih 80.000 ljudi. Njegova Meunarodna zajednica ne eli prstom pokazati na prave zloince, niti im suditi za poinjene zloine i nema namjeru zloince staviti na crnu listu osumnjienih za terorizam, jer znaju da se radi o heretikim skupinama koje sa islamom nemaju nita zajedniko, a da imaju odavno bi bili uvrteni na tu listu, jer je ona rezervirana samo za muslimane. Vjerovatno su mislili da je sirijski narod kukaviki narod i da e, nakon jednog ili dva masakra, jednog ili dva bombardiranja, podii bijelu zastavu i odustati od svojih zahtjeva. Budite ubijeeni, da se sirijski narod nee povui i da e ii do kraja. I vi znate da e ii
4. januar - 22. safer

Vjerovatno su mislili da je sirijski narod kukaviki narod i da e, nakon jednog ili dva masakra, jednog ili dva bombardovanja, podii bijelu zastavu i odustati od svojih zahtjeva.

do kraja, ali elite da se prolije to vie nedune muslimanske krvi. Traiti dodatnu godinu za dokazanog krvoloka Beara Eseda, moe samo onaj ko uope nema savjesti, morala, vjere i ljudskosti. tavie, Brahimi bi se ovako ponaao da se radi i o njegovom vlastitom narodu i dravi, Aliru. Njemu nije vano hoe li Bear otii s vlasti sada ili za godinu dana, hoe li ubiti deset, pedeset, sto ili petsto hiljada Sirijaca ili Aliraca, jer je izdajnik i obini poltron, kojem su vani samo njegovi lini interesi. Nije tano, izaslanie Brahimi, da pred Sirijom stoje samo dvije opcije. Postoji trea opcija, za koju ti naravno ne zna, jer ne vjeruje u nju, kao ni u Onoga koji je tu opciju pojasnio u Svojoj asnoj Knjizi, a ona je emrullah i vadullah (Allahova odredba i obeanje). Zato od nekoga ko ne posjeduje elementarno znanje o svojoj vjeri i kulturi, uope oekivati da zna za spomenutu opciju? Ali ni prve dvije opcije nisu nae opcije. Pred sirijskim narodom, izaslanie, su ili asna pogibija na Allahovom putu i uivanje u dennetskim vrtovima, ili pobjeda na ovom svijetu i uivanje u blagodatima slobode. Za iskrenog vjernika, opcija pakla ne postoji, ni na ovom ni na buduem svijetu. Pakao ili Dehennem, nadam se i molim Allaha da tako bude, je tvoja i opcija tvojih meunarodnih mentora. Mi vjerujemo u Allahove rijei: O vjernici, hoete li da vam ukaem na trgovinu, ona e vas spasiti patnje nesnosne: u Allaha i Poslanika Njegova vjerujte i imecima svojim i ivotima svojim na Allahovu putu se borite - to vam je, da znate, bolje On e vam grijehe vae oprostiti i u dennetske bae vas, kroz koje e rijeke tei, uvesti, i u divne dvorove u edenskim vrtovima; to e biti uspjeh veliki, a dat e vam i drugu blagodat koju jedva ekate; Allahovu pomo i skoru pobjedu! Zato obraduj radosnom vijeu vjernike! (Prijevod znaenja, Es-Saff, 10.-13.), rekao je ovaj istaknuti alim u svom nadahnutom obraanju.

31

Islamske teme
Upravljanje emocijama kod muslimana

Duboko zadiranje u sebe, u duu, u srce, u karakter

Da bi ovjek uope imao motiv za upravljanjem emocijama, za uspostavljanjem reda u svom ivotu openito, mora da postoji dobar razlog za to, razlog zbog kojeg bi se odrekao olakica i iao nekada putem tekoe, a opet u tome vidio korist i vrijednost. Pa, koliko god savjeti psihologa, i drugih njima srodnih strunjaka, pristizali o korisnosti savladavanja srdbe, bjeanja od tuge, usmjeravanju ka umjerenim pozitivnim osjeajima itd., za i najmanje pokretanje u tom smijeru potreban je odrivi motiv
Pie: Fatima Jaaravi, ing. biologije i bioinnjeringa mocionalna inteligencija (EQ) se kao termin pojavio poetkom druge polovine dvadesetog stoljea i danas je vrlo popularan. Nivo ove intelignecije nije povezan sa nivoom racionalne intelignecije (IQ). Emocionalna inteligencija se definie kao skup emocionalnih vjetina koji nam omoguava nain upotrebe emocija i nesvjesnih mehanizama u interakciji sa drugim ljudima. Postoji pet osnovnih pravila na koje se odnosi emocionalna inteligencija: samosvjesnost emocija, pravilno noenje s njima, samoinicijativa, empatija i socijalne vjetine. Jo od starih vremena kod razliitih naroda, i njihovih filozofa, vrlinom se smatrala sklonost da se vlada sobom i uzdrava od emocionalnih ispada. Cilj tog uzdravanja ne znai potiskivanje emocija, nego postizanje ravnotee, poto svako osjeanje ima posebnu vrijednost i znaaj. Ako se emocije previe potiskuju, to dovodi do jednolinosti i izolovanosti. Ako su neobuzdane, ekstremne i dugotrajne, tada postaju patoloke. Postoje ljudi koji tee ka tome da osjeaju korisne emocije, ak i u momentima kada imaju i neugodno iskustvo, razumiju emocije i pokua- da to manje nanosi tetu sebi i druvaju da ih rijee na strateki nain. gima. Bez pravih uputa, bez pravih Takvi ljudi, moglo bi se rei, su vie izvora mi smo vrlo ogranieni, ma emocionalno inteligentni nego ljudi koliko naa nastojanja da doemo koji vie vole da osjeaju emocije koje do spoznaja i saznanja bila velika i ne bi mogle biti korisne, ak iako su usredotoena na cilj. Trudom i napoti osjeaji ugodno iskustvo. rom, moe se neto saznati, to je u Svaka snana emocija potie od okviru univerzalnog znanja vrlo nenagona za reagovanjem. Ovladavanje znatno, ali nikako dokuiti smisao i nagonima je osnova emocionalne in- smjernice za ivot koji tei idealnom. teligencije. Zato su Boije rijei neto posebno, Empatija je vrsta samosvijesti; neto to duu nadvladava to dokoliko dobro poznajemo svoje vla- nosi ushienje, a istovremeno neku stite emocije, vjetiji emo biti u posebnu smirenost kada se ovjek s iitavanju tuih emocija. Ta vje- njima sretne. Nesumnjivo, to su ritina se ispoljava i njome se postiu jei od Jednog Jedinog, iznad svega uspjesi u kontaktima u porodici, sa stvorenog, bez mahana, Stvoritelja bliskim ljudima, u poslovsvih svjetova. Te kuranske nom okruenju, itd. Ljudi rijei, govor Uzvienog, ne emocije teko izraavaju riovjek je sklon samo to ne ostavljaju ojeima, nego prije e ih ponepravdi. vjeka ravnodunim, to pokazati nekim drugim znaesto to ini buuju neke posebne emokovima. Sposobnost da se iz neznanja, cije, nego i bude svijest, iitaju neizgovoreni znaa povodei se nego momentalno poinju kovi je klju za predosjeaza vlastitim ovjeka preodgajati, ostavnje tuih emocija: pokret, slabostima, ljaju snaan efekat na srce ton u glasu, izraz lica i kroz isputajui iz i duu: uzrokuju prepoznadruge neverbalne pokrete. kontrole emanet vanje, a onda lijeenje rukonstantnog nih navika i osobina. Islam kao najbolji smijer nadgledanja Vjernikovo srce je osjetsebe, a i esto ljivo na spomen Allaha, na Da bi ovjek uope imao pored znanja i Njegove rijei kada ih izgomotiv za upravljanjem emospoznaje koje vara ili slua, postaje osjetcijama, za uspostavljanjem ranije stekne. ljivije i podloije brzom reda u svom ivotu opebuenju. U biti, vjernik e nito, mora da postoji dobar sam sebe bolje spoznati, sarazlog za to, razlog zbog znat e bolje koliko je srce kojeg bi se odrekao olakica eljno dobroinstva, koliko i iao nekada putem tekoe, a opet tei vlastitoj istoi, pa e traiti puu tome vidio korist i vrijednost. Pa, teve da joj se priblii. Vidjet e kolikoliko god savjeti psihologa, i drugih ko je sam grijean i koliko vlastitim njima srodnih strunjaka, pristizali o grekama sam sebi pravi prepreke za korisnosti savladavanja srdbe, bjea- tu emocionalnu ispunjenost. Iz tog nja od tuge, usmjeravanju ka umje- razloga e eljeti da se popravi, pa e renim pozitivnim osjeajima itd., za se vie preispitivati, trait e razloge i najmanje pokretanje u tom smijeru grekama u sebi, i tako e biti objekpotreban je odrivi motiv. Nije do- tivniji i pravedniji prema sebi, te na voljno samo postojanje ljudskog bia taj nain biti na putu pravog samodu ulozi strunjaka, motivatora koji e gajanja: uljepavanja vlastitog ivota. iznova buditi u ovjeku, na vjetaki nain, elju za pozitivnim promjena- Srce je pokreta ma, nego je potrebna via filozofija ivota, vjera koja je pokreta. Islam Poslanik, alejhis-selam, kae: je Allah poslao kao najbolju uputu za Zar ne? U tijelu ima jedan komad pravilan ovjekov ivot. mesa koji kada je ispravan povlai Uzvieni Stvoritelj, poznavaju- za sobom ispravnost cijelog tijela, a i najbolje prirodu ovjeka, mogao kada je pokvaren, povlai za sobom je dati jedino savrenu uputu kako pokvarenost cijeloga tijela. (Buhari najbolje proivjeti ovosvjetski ivot, 1/126, Muslim 11/27,28).
4. januar - 22. safer

32

Dakle, srce je g j gospodar ostalim organima, to im ono naredi, oni g izvravaju. Pa poto je Iblis uvij j dio da se sve vrti oko srca, prvo se svojim doaptavanjem na njega j j j g okomio, uljepavajui mu sve to j j g ga zavodi s pravog p p g puta, dajui mu j motive za g j grijeenje. ovjek e biti j j zatien od ejtanovih spletki, zaj mki i lukavstava ako bude okrenut trajnom okretanju i obraanju Allaj j j hu za pomo, ako bude istraivao oboljenja srca i njegovo lijeenje. j j j g j j Tada e njegovo srce biti usmjerej g j no ka Allahu i kod Njega e traiti smiraj. Za odravanje budnosti srca, potrebno je ulagati trud. Neki od koraka ka tome putu su sjeanje na Uzvienog Allaha i uenje Kurana, esto traenje oprosta od Allaha, obraanje Allahu dovom i donoenje salavata na Poslanika, alejhis-selam. Budno srce je srce koje istinski voli Allaha. Ta ljubav prema Allahu je najbolja, najkorisnija i najuzvienija ljubav i ona je kao takva data za oboavanje. Robovanje je savrenstvo ljubavi uz potpunu pokornost i poniznost. Za upravljanje emocijama potrebno je strpljenje Upravljanje emocijama znai duboko zadiranje u sebe, u duu, u srce, u karakter. Ono ne tolerie povrnost. To analiziranje sebe moe biti bolno, jer znai priznanje vlastitih greaka i slabosti. Ali, vjernikovo vienamjensko oruje kroz dunjaluk je sabur, strpljenje. Ono mu je pomaga na tom putu, kao to mu je Allah osigurao Svoju pomo bude li odabrao put strpljivosti. Budite strpljivi, jer Allah je uz one koji su strpljivi! (El-Enfal, 46.). ! Upravljanje emocijama je put za ostvarenje pravde Iman vjera u Allaha predstavlja najvaniju stvar za duhvno i fiziko zdravlje i stabilnost. Bit vjerovanja je oslobaanje ropstva bilo kome i bilo emu od lanih bogova oko nas ili u nama i oboavanju jedino Allaha, Stvoritelja svega. Tek tada e nae due biti duhovno zadovoljnije, oputenije i stabilnije. To unutarnje stanje radosti i zadovoljstva, koje se teko moe opisati rijeima, odraava duboko u sutini karakter neijeg ivota, sreu neijeg uma, ivost neijeg srca, slobodu od stresa i zabrinutosti koji su glavni faktor pogoranja kvalitete ivota dananjeg ovjeka.

One koji vjeruju i ija se srca smire kad se Allah spomene zaista, srca se smiruju kada se Allah spomene. (El-Raad, 28.). On je Taj Koji u srca vjernika mir supsti da bi vjeru svoju ojaali; Allahove su vojske na nebesima i na Zemlji; Allah je Sveznajui i Premudri. (El-Feth, 4.). Pravda je cilj islama. To je bio cilj svih ranijih poslanika. Zaista, poslanike Svoje se znamenjima smo poslali, i po njima smo knjigu spustili, te Mjerilo, da bi ljudi pravino postupali, i dali smo eljezo u kome je sila golema i za ljude koristili, te da bi Allah pokazao one koji pomau Njega i poslanike Njegove i kada ih ne vide oni; zaista je Allah Moni i Silni. (El-Hadid, 25.). Kuran obiluje referencama na pravdi. Njena vezanost je naglaena u cijelom nizu situacija ovjeka: meuljudskim odnosima, u porodici, zajednici, u interakciji meu zajednicama i nacijama, te u odnosu izmeu ovjeka i okoline (prirode). Tu su pravda prema roaku, prijatelju, siroetu, siromanome, robu, putniku, potrebnom. Na svakoj razini muslimani su obavezni da budu poteni i pravedni. Pravovjernici, predani Allahu budite i pravedno svjedoite; nipoto ne dopustite da vas mrnja prema nekim ljudima navede da nepravedni budete pravedni budite, jer to je najblie bogobojaznosti, i Allaha se bojte, jer Allah dobro zna ta inite. (ElMaida, 8.).
4. januar - 22. safer

Emocionalna inteligencija (EQ) se kao termin pojavio poetkom druge polovine dvadesetog stoljea i danas je vrlo popularan. Nivo ove inteligencije nije povezan sa nivoom racionalne intelignecije (IQ).

Kuran ne samo da nam daje naznake o tome ta je pravda, nego nam takoer iznosi i iznova naglaava nae odgovornosti kao ljudskih bia da teimo pravdi. Neko je dobro izjavio kada je rekao da su emocije dobre kada su sluge, a loi gospodari. Emocije su dar Allahov kojima se dobroinstvo olakava ukoliko naa intervencija u njihovom usmjeravanju bude prisutna. Slijeenje kuranskih naredbi ujedno znai i slijeenje Sunneta Allahovog poslanika Muhammeda, alejhis-selam, jer to Uzvieni Allah nareuje Kuranom. Enes ibn Malik prenosi da je Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: Nijedan od vas nee biti (pravi) vjernik sve dok ne bude volio svome bratu ono to voli samom sebi. (Prenose Buharija i Muslim). Tako je u karakteru vjernika da voli muslimane i eli im isto to i sebi, pa kada se trudi, prije svega u srcu se rijeiti loih vibracija prema vjernicima, sebi e olakati put ka lijepom ophoenju prema njima. Hadisi kojima se potie usmjeravanje emocija u pozitivnom smijeru su mnogobrojni. Ovdje emo navesti jednu Poslanikovu, alejhis-selam, dovu kojom je molio: Allahu, utjeem Ti se od brige i tuge, od nemoi i lijenosti, od krtosti i kukaviluka, od tereta duga i da me ljudi nadvladaju. (Buhari). Traenje pomoi od Allaha u svakome poslu, i oslanjanje na Njega, bitan je klju i u uspjehu pri upravljanju emocijma.

33

Upute iz Kurana Uzvieni Allah nas kroz Kuran potie da pravilno usmjeravamo emocije, pa tako u suri El-Hadid kae: Nikakav udes nije Zemlju zadesio, niti vas, a da ga nema u Knjizi prije nego to damo da se dogodi Allahu je to jednostavno sasvim. To je stoga da ne biste za onim to je promaklo oajavali i da ne biste zbog onoga to vam je dato likovali; Allah nikakve razmetljivce i hvalisavce ne voli. (El-Hadid, 22.-23.). Ovim rijeima Uzvieni Allah podsjea da sve ono to se deava, to je bilo i to e se zbiti da je sve to ve u Njegovom znanju, predoavajui mu veliku istinu o Gospodaru svega, to opet dovodi do objektivnog posmatranja stvari ma koje prirode bile kada zadese vjernika. Kada se uz spomen Allaha, spomene i Njegovo sveobuhvatno znanje, to kod vjernika proiruje vidike, njegovo poimanje vjenosti i vienje dogaaja predodreenim u Allahovom znanju, i njegovu duu ini razboritom i stabilnom prilikom susretanja sa ivotnim dogaajima. Sve to znai da je ovjek vie sklon uznemirenosti i uzrujanosti zbog dogaaja to je udaljeniji od svijesti o Allahu. Stepen potpune smirenosti pri prihvatanju sudbine je ideal koji su rijetki postigli. Sama tenja ka njemu je ispravan put. Tako je Ikrime, neka je Allah zadovoljan njime, rekao: Nema nikoga, a da se ne raduje i ne tuguje, meutim, uinite radost zadovoljstvom, a tugu strpljivou. Ovo je umjerenost islama, dostina za prave ljude.

I kada su psiholozi i srodni strunjaci nemoni da lijee ljudsku duu, Kuran to uspijeva. Rijei Allahove Izvori:

bile su i ostat e istinski lijek za ljudsku duu ako se budu slijedile. Tako i gore navedeni ajeti, kada dopru do vjernikovog srca, povlae ga sa puta pretjerivanja i zadavanja sebi nepravde. Jer, nekontrolisani, nagli i pretjerani osjeaji iscrpljuju ovjeka, zadaju mu poslije boli i nemir. Iz takvih osjeaja, ako se due zadre kod osobe, potiu na nepravedne postupke i suavaju razmiljanje. p j j j ovjek je sklon nepravdi. esto to ini iz neznanja, a povodei se za vlastitim slabostima, isputajui iz kontrole emanet konstantnog nadgledanja sebe, a i esto pored znanja i spoznaje koje

U biti, vjernik e sam sebe bolje spoznati, saznat e bolje koliko je srce eljno dobroinstva, koliko tei valstitoj istoi, pa e traiti puteve da joj se priblii.

ranije stekne. Allahova milost je to je poslao Kuran, to ga je vjerniku ostavio da ga kontinuirano ui i izuava i podsjea sebe tako na irinu svijeta u kojem se nalazi, svoju malenkost, ahiret kao konanu stanicu i Veliinu Allahovu, te tako sebe vraa u red nakon to slabosti krenu ograniavati vidike. U Kuranu na tri mjesta stoji: ...Allah voli pravedne. (El-Maide, 42., El-Hudurat, 9., i El-Mumtehine, 8.). Molimo Allaha da nam pomogne u ovodunjalukim zadacima i time to e nam olakati i uljepati put ka pravednosti - amin! Kratka biografija autora atima Jaarevi roena je 1984. Nakon zavrene Gazi Husrev-begove medrese, upisuje Fakultet biolokih nauka i bioininjeringa na Internacionalnom univerzitetu u Sarajevu kojeg uspjeno zavrava 2010. godine. Od stranih jezika koristi se engleskim jezikom (itanje, pisanje i konverzacija). Posveena je istraivanju i sticanju novih znanja koja su u dikretnoj ili indirektnoj vezi sa strukom, kao i informacijama koje nude rjeenja za bolje i ljepe ivljenje. ivi i radi u Sarajevu

Ford, Brett Q., Tamir, Maya. (Aug 2012) When getting angry is smart: Emotional preferences and emotional intelligence. Emotion, Vol 12(4), 685-689. Cary Cherniss (2000) Emotional Intelligence: What it is and Why it Matters. Paper presented at the Annual Meeting of the Society for Industrial and Organizational Psychology, New Orleans, LA. Sejjid Kutub, U okrilju Kurana, Sarajevo: Fakultet islamskih nauka, 1999. Dr. Halid Faik el- Ubejdi, Kuran, nervni sistem i psihologija, Sarajevo (Bemust) Dr. Asim Abdelmoneim Hussein MDBS, MPH, PCM, The art of health promotion i Islam and the contemporary public health challenges Danijel Godeman, Emocionalna Inteligencija, Beograd, 2005. Ahmed Ferid, Bistro more pobonosti i suptilnosti, Zenica: Organizacija aktivne islamske omladine, 1999.

4. januar - 22. safer

34

Fotopria
Zapadni dupli standardi

4. januar - 22. safer

35

Islamske teme
Feljton: TAKO SE POBJEUJE OAJ 19 DIO

Osmijeh je bio uzrok

njegovog primanja islama
Razmisli o Poslanikovoj, sallallahu alejhi ve sellem, snazi volje, onda kada mu je njegov amida prenio poruku Kurejija, koji su mu nudili bogatstvo i mo samo ako prestane pozivati ljude u islam, na ta je on odgovorio: Amida, tako mi Allaha, kada bi mi dali sunce u desnu, a mjesec u lijevu ruku, ja ne bih odustao od onoga ime me je Allah zaduio.
Pie: Sevla el-Udejdan Preveo i prilagodio: Abdusamed Nasuf Buatli edan vojskovoa vratio se poraen i tuan iz bitke. Nakon toga pokuavao je jo nekoliko puta poraziti neprijatelja, ali mu to nije polo za rukom. Razmiljajui ta da uradi i koju taktiku da primijeni, ugledao je mrava koji je pokuavao da se popne na mali pjeani breuljak, pa je odluio da ga posmatra, da vidi ta e uraditi. Mrav se s velikim naporom penjao do odreene visine, a onda bi pao i skotrljao se na dno, i opet se penjao iz poetka. Poraeni vojskovoa nabrojao je 67 neuspjelih pokuaja malog mrava da se popne na vrh pjeanog breuljka, i tek ezdeset osmi put je uspio. Vojskovoa je od malog mrava nauio veliku i korisnu lekciju, odluno je krenuo u novu bitku i pobijedio. Budi i ti od onih koji ne odustaju i koji su uporni u pokuajima do uspjeha. Zar misli da je Tomas Edison odjednom izumio arulju sa ugljenom niti koja je desetljeima sluila za rasravnog odbora svjetske organizacije CIOBS, doktor metafizikih znanosti na Univerzitetu u Los Anelesu, i ima 23 diplome iz psihologije, upravljanja, Gledaj na problem sa optimizmom prodaje i marketinga. Autor je mnogih knjiga koje su prePoznati fiziar i nobelovac, Albert vedene na engleski, francuski i arapski, Ajntajn, rekao je: Prirodno je da i koje su prodate u milionskim tiraima svaki ovjek ima problema u ivotu, diljem svijeta. Bio je trener i instruktor ali najvei problem je nain na koji mi za vie od 500.000 ljudi na svijetu. gledamo na problem. Kada, Zato, ne odustaj tako lanaprimjer, doe do erupcije hko i brzo, nakon to doivi vulkana u odreenom mjesNe gubi samopad. Pokuaj ponovo i ne boj tu, neki to vide kao izvor pouzdanje, jer se poraza. Sigurno e uspkatastrofe i unitenja ivota nema nita jeti, samo ako nastavi sa ini ivotne sredine, dok drugi tetnije za tenzivnim pokuajima i ako u tome vide oplodnju zemlje ovjeka od toga ustraje do cilja. i mogunost da se doe do da nije siguran bogatih nalazita rude i priu sebe, a stvar Ubica, a dennetlija liku za prouavanje zemljine koja najvie utrobe. i najbre rui Ovo je pria o ovjeku Jedan od najpoznatijih povjerenje koji se ogrijeio prema sebi, svjetskih predavaa o razvou sebe jeste toliko da se pretvorio u monju i napretku ovjeanstva, neznanje o struma i zloinca koji je ubio Ibrahim Fekki, rekao je: sebi, a najvee stotinu ljudi. Pa, koji je to Otiao sam u Kanadu neznanje o grijeh, nakon irka, odnosno 1978. godine, i svi ljudi koje sebi je samopripisivanja Allahu sudrusam sreo, ubjeivali su me poniavanje i ga, vei od ubistva nevinog da je bolje za mene da se to sprjeavanje ovjeka?! No, i pored svih prije vratim u svoju dravu, due da se zlodjela, u njegovom srcu jer u Kanadi se, to se posla natjee s je ostao trag dobra i traak tie, nema ta traiti. Nisam drugima u nade koji mu je govorio da obraao panju na njihove dobru. treba da se pokaje i zatrai prie i u toku 24 sata, traei oprost od Allaha za svoje gribilo kakav posao, ponueno jehe. S tim ciljem on je kremi je da perem posue u nuo da trai uenjaka koji e jednom resotranu, to sam mu objasniti njegovo stanje i odmah prihvatio. Nakon osam godina otkrinuti vrata nade i pokajanja. Zbog napornog rada, postao sam direktor silne elje da se oisti od grijeha, on jednog hotela, a nedugo zatim postao nije pitao za bilo kakvog uenjaka, ve sam generalni direktor lanca hotela sa za najuenijeg ovjeka u vjerskim pitapet zvjezdica u Kanadi. njima kako bi ga njegov odgovor smiDanas je dr. Ibrahim el-Fekki pred- rio i obradovao. Ljudi su ga uputili na sjednik Upravnog odbora Amerikog jednog pobonjaka, koji je vrijeme proinstituta za neuro-lingvistiko pro- vodio u ibadetu. Na alost, esto se desi gramiranje. Zatim, osniva i pred- da kod takvih isposnika i pobonjaka sjednik kanadskog Centra za neuro- ima mnogo formalne pobonosti, a lingvistiko programiranje, lan Up- malo znanja. Grijeni ovjek je naao
4. januar - 22. safer

vjetu prije izuma arulje sa metalnom niti?! On je pokuavao vie od 1.000 puta, i na kraju uspio.

36

pobonjaka i izloio mu svoju situaciju. Pobonjaku su se njegovi grijesi uinili toliko velikim da je konstatirao da za njega nema nade i da mu Allah nee oprostiti. Razoaran i ljut zbog takvog odgovora, grjenik je ubio i pobonjaka, to je bilo njegovo stoto ubistvo. No, i pored toga to se razoarao u pobonjakov odgovor, on nije izgubio nadu, ve se nastavio raspitivati za najuenijeg ovjeka. Ljudi su ga uputili na ovjeka koji nije bio samo uenjak, ve i istinski odgajatelj. Kada su se sreli, grjenik mu je objasnio svoj sluaj, a onda ga je upitao: Reci mi, ima li za mene pokajanja, nakon svih grijeha koje sam poinio? Mudri i poboni uenjak mu je odgovorio: A ko je taj koji se isprijeio izmeu tebe i pokajanja?! Kao da je elio rei: Stvar je tako jednostavna da ne zahtijeva mnogo razmiljanja niti propitivanja. Vrata tevbe i pokajanja su otvorena do Sudnjega dana. Za Allaha nema velikog grijeha da ga nee oprostiti, nakon iskrenog pokajanja, jer Njegova milost je more bez obala i ona obuhvata svaku stvar. I ovaj mudri uenjak nije stao samo na tome, ve je grijeniku ukazao i na put i nain kako e se pokajati. Rekao mu je da mora promijeniti nain svog ivota i pokvarenu sredinu u kojoj je ivio, a

koja ga je stalno podsjeala na grijehe koje je poinio i podsticala na nove, te da ode u drugo mjesto gdje ima mnogo dobrih i pobonih ljudi i da se u takvom ambijentu odgaja. Grjenik je bio iskren u svojoj namjeri da se pokaje, i odmah je krenuo da izvri to to mu je uenjak predloio. Meutim, kada je bio na pola puta do mjesta gdje su ivjeli moralni i poboni ljudi, zatekla ga je smrt. U trenutku smrti, a prije nego to je ispustio duu, on se licem okrenuo prema mjestu u koje je poao, toliko je udio za pokajanjem i ienjem od grijeha. U vezi njegovog sluaja raspravljali su se meleki milosti i meleki kazne. Ovi drugi su kazali da je on bio blii mjestu iz kojeg je poao, da je ubica koji nikada nikakvo dobro nije uinio, te da su zbog toga oni zadueni za njega. Meleki milosti su kazali da se on iskreno pokajao, da zbog toga zasluuje Alalhovu milost i da su oni za njega zadueni. Nakon toga, Allah je poslao jo jednog meleka u ljudskom obliku koji im je naredio da izmjere udaljenost izmeu umrlog ovjeka i mjesta iz kojeg je poao, kao i izmeu njega i mjesta u koje je poao.
4. januar - 22. safer

Ne tuguj, jer tvoja tuga raduje tvog neprijatelja, ljuti prijatelja, veseli zavidnika i predstavlja ti stvarnost u runom svjetlu.

Zatim je Allah, d.., naredio mjestu u koje je poao da se priblii, a mjestu iz kojeg je poao da se udalji od mrtvog grjenika. Nakon toga, meleki su ustanovili da je on blii mjestu u koje je poao, i brigu o njemu preuzeli su meleki milosti i Alalh mu je oprostio sve grijehe koje je poinio. Ova pria otvara vrata nade svakom grjeniku i objanjava nam veliinu i irinu Allahove milosti i primanja iskrenog pokajanja, ma koliko grijeha ovjek poinio prije toga. Ko misli da Allahova milost ne moe obuhavatiti sve grijehe, bez obzira na njihovo mnotvo i veliinu, on o Allahu loe misli, a ko je siguran od Allahove kazne taj samim tim ini jedan od najveih grijeha, kao i onaj koji gubi nadu u Allahovu milost. ovjek koji je pojavnost gledao oima srca Optimizam je svjetiljka, pa budi prijatelj s optimistima i okoristi se njihovim svjetlom. Takoer, budi i ti uzor drugima u optimizmu, u vedrini duha i lijepom miljenju o Allahu.

37

kupiti njegove kese, a on sam planira rezultate svog znanstvenog otkria iskoristiti u budunosti ne samo u komercijalne svrhe. Oekivana zarada od kesa koje su se nale na vie od 100 velikih trgovakih centara u Americi, kree se i do dva miliona dolara. Dakle, moramo se sloiti da postoje ljudi koji svoje ivotne potekoe i potekoe drugih ljudi, iskoriste za razmiljanje i planiranje, kako bi svijetu otvorili vrata uspjeha i sree za kojom tragaju. Volja je mo i snaga Uspjeh je povezan sa snagom volje. Sve dok ne bude posjedovao jaku volju bit e neuspjean. Onaj ko posjeduje snanu volji on upravlja i kontrolira svoje ponaanje i usmjerava i odreuje svoje ciljeve. Razmisli o Poslanikovoj, sallallahu alejhi ve sellem, snazi volje, onda kada mu je njegov amida prenio poruku Kurejija, koji su mu nudili bogatstvo i mo samo ako prestane pozivati ljude u islam, na ta je on odgovorio: Amida, tako mi Allaha, kada bi mi dali sunce u desnu, a mjesec u lijevu ruku, ja ne bih odustao od onoga ime me je Allah zaduio. Rasporedi svoje vrijeme kako bi ga to bolje i kvalitetnije iskoristio, a planiranje neka bude dokaz toga. Nada u ivotu vjernika Kada uenik ili student bude oajavao u pogledu uspjeha, on e pobjei od knjiga i pera, postat e mu tijesna i kua i kola, nee mu koristiti nikakva predavanja niti savjeti, niti pak poloaj i ugled u drutvu. On se nee smiriti sve dok mu se vrati jedan stvar koja je rjeenje za ovaj problem, a to je nada. Kada se vrati nada, problem je rijeen. Slino je i sa bolesnikom. Kada bolesnik postane oajan u pogledu izljeenja, on zamrzi doktore, lijekove i apoteke, stijesni mu se grudima i ivot mu postane besmislen i teak. I nee mu se povratiti vjera u izljeenje, sve dok mu se ne vrati nada. Tako je u cjelokupnom ljudskom ivotu, kada oaj savlada ovjeka njemu sve postane crno i on ima osjeaj da su pred njim sva vrata i svi izlazi zatvoreni. Oaj je tihi ubica ljudskog duha i koniar ljudskih aktivnosti. U takvom ambijentu nema proizvodnje, nema truda, rada, planiranja, niti osjeaja i potrebe za pzotivnim djelovanjem. Oaj je saputnik nevjerstvu, kao to je nada saputnik vjerovanju na ta aludira i dio kuranskog ajeta iz sure Jusuf: Samo nevjernici gube nadu u Allahovu milost. (Jusuf, 87.), kao i ajet: Nadu u milost Gospodara svoga mogu gubiti samo oni koji su zabludjeli. (El-Hidr, 56.).

Mnogi ljudi ele da imaju prijatelje i nita vie, ali je vanije od toga da sebi izabere prijatelje optimiste koji e ti dati snagu da se hrabro suoi sa ivotom i ivotnim iskuenjima. Prenosi se da je jedan ovjek dugo vremena boravio u bolnici, leei na leima, jer je bio nepokretan. S njim u sobi bio je jo jedan bolesnik koji je imao krevet pored prozora i koji je svom bolnikom drugu stalno priao o ljepotama koje je gledao kroz prozor. Tako mu je jednog dana rekao: Vani je vrijeme svjee, pada kia, a ljudi veselo i razdragano tre da se sklonu od kie. Drugi dan je gledao u park i priao mu o kronjatim zelenim stablima i raznovrsnom cvijeu koje se u njemu nalazilo. Trei dan mu je priao o susretu dvojice prijatelja koji se izgleda nisu dugo vidjeli, o njihovom smijehu i toplom, prijateljskom razgovoru. I tako je inio svaki dan. Meutim, jednog dana su tog ovjeka premjestili u drugu sobu, i odjednom je nestalo njegovog veselog glasa koji je svakodnevno priao svome prijatelju o ljepotama pojavnog ivota koji je gledao kroz prozor. Kasnije je taj paraplegiar saznao da je ovjek koji mu je svaki dan priao najljepe prie i budio mu optimizam, zapravo potpuno slijep, da on, od onoga to mu je ispriao, nita nije vidio svojim oima, da je prozor pored kojeg je bio njegov krevet vrlo mali i krzo njega dopire vrlo slaba svjetlost, ve je on ivotnu stvarnost itao svojim srcem i gledao okom unutranje sree i beskrajne nade.

Ko misli da Allahova milost ne moe obuhavatiti sve grijehe, bez obzira na njihovo mnotvo i veliinu, on o Allahu loe misli, a ko je siguran od Allahove kazne taj samim tim ini jedan od najveih grijeha, kao i onaj koji gubi nadu u Allahovu milost.

Beriet i uspjeh su u ranom ustajanju

Amerikanac Teryy Vineberg imao je obiaj da svako jutro rano ustane da pokupi kese za smee iji sadraj su na sve strane raznosile i jele ivotinje i razni kukci i insekti. To rano sakupljanje kesa smea i pomaganje ulinim istaima u njihovom poslu, podstaklo ga je na korjenito istraivanje tog problema. Nakon trogodinjeg istraivanja on se pojavio sa svijetlocrvenim kesama iz kojih se irio miris metvice. Istraivanje Terriya i njegovog prijatelja hemiara otkrilo je da je uobiajena boja kesa za smee bijela i crna, i njih vide ivotinje, insekti i kukci, i te boje ih privlae. Meutim, boja koja se ne vidi toliko jasno, je crvena boja. Njihovo istraivanje je takoer pokazalo da je debljina uobiajenih kesa za smee takva da ivotinje i insekti lahko mogu namirisati sadraj kesa. Zbog toga je on dizajnirao deblje kese koje su smanjivale sposobnost kod ivotinja i insekata da osjete miris sadraja kesa. Poetak 2003. godine bio je u znaku Terriyevog istraivanja i irenja ideje, a ve poetkom 2004. godine, on je, s kreditom od 50.000 dolara koji mu je trebao pokriti trokove, osnovao firmu za proizvodnju novih kesa za smee. Prvi proizvodi njegove firme stigli su u toku te godine i oni su nagovijestili dobru zaradu i proirenje firme. Sve velike prodavnice u Americi pohrlile su
4. januar - 22. safer

38

Oaj posebno dolazi do izraaja prilikom veih iskuenja i udaraca sudbine, kao to stoji u sljedeem ajetu: Kad ovjeku kakvu blagodat darujemo, on se okree i oholo udaljava, a kad ga zadesi zlo, onda oajava. (El-Isra, 83.). Iz ovoga je izuzeta samo jedna skupina koja je spomenuta u sljedeim ajetima: Ako ovjeku milost Nau pruimo, pa mu je poslije uskratimo, on pada u oajanje i postaje nezahvalnik. A ako ga blagodatima obaspemo, poslije nevolje koja ga je zadesila, on e sigurno rei: Nevolje su me doista napustile! On je doista umiljen i razmetljiv, osim strpljivih i onih koji dobra djela ine. Njih eka oprost i nagrada velika. (Hud, 9.-11.). Oajnik se zavjetovao na poslunost ejtanu, koji mu doaptava i ubacuje rune misli, podstie na oaj i beznae, tako da njegovim ivotom ne prestaje tei rijeka oaja. Preko osmijeha primio islam ejh Nebil el-Ived, u svom predavanju Prie iz nae stvarnosti, spominje sluaj jednog Amerikanca koji je primio islam, a o kojem mu je priao ejh Muhammed Hassan, koji je bio prisutan kada je taj Amerikanac izgovorio ehadet. Naime, Muhammed Hassan je drao predavanje u Americi i u toku predavanja ustao je jedan musliman i prekinuo ejha, rekavi mu da je s njim doao jedan Amerikanac koji eli primiti i javno izgovoriti ehadet. ejh se tome obradovao i pozvao je Amerikanca da prie. Zatim ga je upitao: ta te je privuklo islamu i zato eli primiti islam? Odgovorio je: Ja sam biznismen, vlasnik sam nekoliko velikih kompanija i posjedujem ogromno bogatstvo, ali i pored toga nikada u ivotu nisam osjetio sreu u svom srcu. Kod mene je radio jedan musliman iz Indije, imao je vrlo skromna primanja, ali i pored toga, nikada nisam uao kod njega, a da ga nisam zatekao nasmijanog. U udu sam samom sebi govorio: Ja sam vlasnik velikih kompanija i ogromnog bogatstva, a ovaj ovjek je, u odnosu na mene, pravi siromah, ali je i pored toga uvijek nasmijan i sretan. Jedanput sam doao kod njega i rekao sam mu da elim s njim razgovarati. Upitao sam ga ta je razlog pa je uvijek nasmijan, a on mi je odgovorio: Ja sam musliman, vjerujem da je samo Allah, Bog i da je Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem, Njegov poslanik. Ponovo sam ga upitao da li to znai da je musliman cijelog ivota sretan i nasmijan, a on mi je potvrdno odgovorio. Kada sam ga upitao, kako je to mogue, on mi je citirao hadis Muhammeda, sallallahu alejhi ve sellem, u kojem je rekao: udna je stvar vjernika, njemu je uvijek dobro. Ako ga snae neko iskuenje, on se strpi i bude mu dobro, a ako mu Allah podari neku blagodat, on zahvaljuje Allahu i bude mu dobro. Nakon toga, Amerikanac je pred prepunim mesdidom izgovorio ehadet i poeo je plakati. Na ejhovo pitanje, zato plae, odgovorio je: Tako mi Allaha, osjetio sam radost u srcu kakvu nisam osjetio u toku cijelog ivota. Zato, vjernie, budi nasmijan, moda e tvoj osmijeh i drugima odagnati brigu i tugu. Ne tuguj! Jer, tuga e te vratiti u prolost, plait e te budunou i uinit e da zaboravi na sadanjost. Ne tuguj, jer tuga e ti zarobiti srce, ugasiti svjetlo na licu i unititi svaku nadu. Ne tuguj, jer tvoja tuga raduje tvog neprijatelja, ljuti prijatelja, veseli zavidnika i predstavlja ti stvarnost u runom svjetlu. Ne tuguj, jer tuga nee vratiti izgubljeno, niti oivjeti mrtvog, niti e sprijeiti odredbu, niti donijeti korist. Ne tuguj, jer tuga je od ejtana, ona je upropatavajui oaj, stalno beznae i sigurni neuspjeh. Ne tuguj, ako si uinio veliki grijeh, pokaj se, ako si neto zgrijeio zatrai oprost od Allaha i popravi svoje stanje, jer, Allahova milost je more bez obala, a vrata pokajanja su otvorena i pokojanje Allah prima. Ne tuguj sve dok ini dobroinstvo ljudima, jer je dobroinstvo put do sree.
4. januar - 22. safer

Ne tuguj, jer se dobro djelo nagrauje od deset do sedamdeset puta, a kazna za loe djelo je samo onoliko koliko je ono teko. Ne tuguj, ta ti ima Kuran, zikr, namaz, sadaku i mnotvo drugih dobrih djela koja e te usreiti. Ne predaji se brizi i oaju kroz besposliarenje i upropatavanje vremena, ve abdesti, klanjaj, ui, radi dobra djela i nadaj se! Mudri savjeti Poni od sebe, jer je glavni put do uspjeha u promjeni vlastitog stanja, kao to stoji u Kuranu: Allah nee promijeniti stanje jednog naroda dok taj narod ne promijeni sam sebe. Ne gubi samopouzdanje, jer nema nita tetnije za ovjeka od toga da nije siguran u sebe, a stvar koja najvie i najbre rui povjerenje u sebe jeste neznanje o sebi, a najvee neznanje o sebi je samoponiavanje i sprjeavanje due da se natjee s drugima u dobru. Izgrauj sebe tako to e odrediti svoje dobre i slabe take, i znaj da su Allahu najdraa djela ona na kojima ovjek ustrajava pa makar bila i mala. Pitali su mudraca: Od koga si nauio mudrost? Odgovorio je: Od slijepca, on nikada ne spusti nogu na zemlju, a da prije toga tapom ne provjeri gdje e stati. Upitali su Napoleona: Kako uspijeva uliti samopouzdanje u svoje vojnike? Odgovorio je: Tako to im na tri tvrdnje odgovorim sa tri prijedloga. Onome koji kae: Ne mogu!, kaem: Pokuaj! Onome koji kae: Ne znam!, kaem: Naui! Onome koji kae: Nemogue je!, kaem: Probaj!

39

Islamske teme
Ubistvo Husejna, 14 stoljea poslije, historijske injenice i ideoloke zloupotrebe (II)

Oni su srcem uz tebe, a sablje su im uz Benu Umejje

Sutina problema, na koju je Ibn Abbas, radijallahu anhu, pokuao ukazati Husejnu, nije bila u njegovom politikom stavu, niti u njegovom odlasku u Kufu, to se na prvi pogled moglo zakljuiti, nego u injenici da je Kufa imala svog namjesnika i da je u administrativnom i upravnom smislu pripadala emevijskoj dravi, i bilo kakva politika inicijativa na tom podruju, bez obzira na sve olakavajue okolnosti (Husejnov autoritet, broj pristalica, Jezidova nekompetentnost), nosila je sa sobom rizik konfrontacije, pa i otvorenog vojnog sukoba sa tamonjim vlastima, a obzirom da su stanovnici Kufe bili odranije poznati po svojoj izdajnikoj i prevrtljivoj naravi, ne bi uope bilo teko predvidjeti kakav bi bio krajnji ishod tih sukoba. PRIPREMIO: Semir Imamovi ada je Jezid saznao za tajnu misiju Muslima ibn Akila, smjesta je naredio svom namjesniku u Basri Ubjedullahu ibn Zijadu da ga pronae i pogubi. U pratnji nekolicine basranskih prvaka, Ibn Zijad se odmah uputio prema Kufi. Njegovi pijuni su vrlo brzo uli u trag Ibn Akilu i uhapsili ga. Dok su bili na putu prema Ibn Zijadu, IbnAkil je zaplakao, a na pitanje njegovih svodnika: Zato plae, zar ljudi poput tebe nisu spremni umrjeti za svoje ideale? on im je odgovorio: Tako mi Allaha, ne plaem zbog sebe, niti oplakujem svoju smrt, nego plaem zbog zle kobi koja bi mogla zadesiti moje roake, koji uskoro dolaze u Kufu. Plaem zbog Husejna i njegove porodice. Svom pra tiocu Omeru ibn Seidu oporuio je da, umjesto njega, vrati dug u iznosu od 700 dirhema, koje je, po dolasku u Kufu, posudio; da od Ibn Zijada izanhu, primio prva pisma iz Iraka, i spremio se za odlazak u Irak, uao sam kod njega, i, nakon zahvale Allahu, delle enuhu, rekao mu: Sinko moj, doao sam ti uputiti savjet, naravno ukoliko si spreman da Ashabi pokuavaju odvratiti Husejna me saslua, u suprotnom, zadrat u od njegovog nauma to za sebe, i ponaat u se kao da se nita nije dogodilo. Reci slobodno Koliko god je vano proniknuti u ono to ti ne je na umu, jer, tako mi sutinu Husejnove politike filozofije, Allaha, ti nisi ti od onih koji stvana kojoj se, kasnije, baziralo njegovo ri pogreno razumijevaju i tumae, cjelokpuno djelovanje, isto toliko je niti od onih koji bi me na loe navevano znati u kakvom ambijentu se li odgovorio je on. Rekao sam mu: sve to deavalo i kakvo su miljenje, o Do mene su doprle vijesti o tvom njegovim politikim stajalitima, imali putovanju u Irak. Ako je to istina, drugi ugledni ashabi i ueonda ti moram rei, da se njaci. Samo ukoliko budeiskreno pribojavam za tebe, mo raspolagali cjelovitim i To nam takoer jer ide u zemlju koja ima kvalitenim informacijama i govori jednu svoje namjesnike i vladare, o jednom i o drugom, moi drugu stvar, da i u kojoj svaki vladar ima emo sklopiti kompletnu je Ibn Abbas, svoj vlastiti trezor, a ljudi sliku o onome to se zaiza razliku obino robuju dinaru i dista desilo u tim tmurnim od Husejna, rehmu, i nije iskljueno da vremenima, a ako se jo radijallahu se protiv tebe okrene onaj uz to oslobodimo ideoloanhuma, cjeli ko ti je, dojuer, obeavao kih predrasuda, to e nas, problem oko pomo i podrku. Nakon bez sumnje odvesti potpuJezidovog to je pomno sasluao moje no ispravnim i injenino izbora za halifu rijei, srdano mi se zahvautemeljenim zakljucima. i njegove lio, zamolio Allaha da me, Generalno gledajui, meu negativne zbog svega toga, obilato naashabima i uglednim muimplikacije, gradi, i jo kazao kako mu slimanskim prvacima, vlapokuao je sasvim jasno da sam ja dalo je gotovo jedinstveno sagledati njegov iskreni savjetnik, da miljenje da bi Husejnov iz razliitih zborim mudro i pametno, i odlazak u Irak i formiranje uglova, kako da kod njega uivam posebparalenog sistema vlasti moonog etikono mjesto, bez obzira ta se gao biti krajnje opasan i sa moralnog i desilo, i kakvu odluku na dalekosenim posljedicama, erijatskokraju donio.2 kako po njega i njegovu popravnog, Prenosi se, takoer, da rodicu, tako po cjelokupnu tako i onog je Abdullah ibn Abbas, ramuslimansku zajednicu. politikog, dijallahu anhu, rekao HuZato su, svim silama, nasociolokog i sejnu, kada je saznao da se stojali kod Husejna probustratekog sprema za odlazak u Irak: diti osjeaj odgovornosti za Ljudi priaju da odlazi u vlastitim i ivotima drugih Irak. Volio bih, lino iz tvomuslimana, vjerujui da je jih usta, uti ta si naumio to upravo najjai adut kojeg uiniti? Naumio sam, su u tom momentu mogli upotrjebiti. ako Allah da, koliko je danas ili najNaredni historijski navodi e nam, na dalje sutra, poi u Irak odgovorio najutentiniji nain, doarati svu dra- je on. Molim Allaha da te zatiti od matinost tog trenutka i silinu emocija svakog zla! rekao mu je Ibn Abbas, koje su navirale iz iskrenih muminskih a zatim ga je posavjetovao: Ako su te srca, i koje je teko bilo kontrolisati. pozvali ljudi koji su prethodno svrOmer ibn Abdurrahaman ibn gnuli svoga vou, uspostavili novu Haris ibn Hiam el-Mahzumi pripo- vlast i porazili svoje protivnike, poi vijeda: Kada je Husejn, radijallahu kod njih, ali ako si dobio poziv od lju4. januar - 22. safer

moli njegovo mrtvo tijelo i dostojanstveno ga ukopa, i, na kraju, da poalje nekoga ko e obavjestiti Husejna o novonastalim okolnostima i pokua ga nagovoriti da se vrati u Mekku.1

40

di koji ve imaju vladara, koji njima suvereno upravlja i iji slubenici od njih redovno ubiru zekat, onda znaj da te pozivaju u rat i borbu, i nisam siguran da te, u tom sluaju, nee prevariti, slagati, postupiti suprotno tvojim nareenjima, ostaviti te na cjedilu, nahukati druge ljude protiv tebe i pretvoriti se u tvoje najljue neprijatelje. Zamolit u Allaha da me uputi na ono to je dobro, pa u jo jednom, podrobnije razmisliti o svemu bile su rijei Husejna, iz kojih se nazirala zabrinutost i neodlunost. A onda je Ibn Abbas, jo odlunije, rekao: Amidiu moj, ne mogu a da ti ne kaem, da se ustinu bojim za tebe: odlazak u Irak bi te mogao kotati ivota. Iraki narod je prevrtljiv i sklon prevari i malverzacijama, zato te jo jednom molim da ne ide kod njih. Bolje je da ostane u ovom gradu, u kojem uiva ugled i potovanje. Ako je onima koji te pozivaju, uistinu stalo do tebe, neka protjeraju svoje neprijatelje, i tek poto to urade, prihvati njihov poziv. Ako ve insistira na odlasku, onda idi u Jemen, jer tamo postoje utvrde i breuljci, prostrano je i iroko. To je, takoer, zemlja u kojoj je tvoj otac imao veliki broj pristalica. Tamo e biti daleko od svakog zla. U isto vrijeme, moi e se dopisivati s ljudima, slati im svoje izaslanike i primati delegacije. Husejn ga je paljivo sasluao, a zatim rekao: Amidiu moj, ja znam da si iskren i dobronamjeran prema meni, i da mi eli dobro, ali ja sam donio vrstu odluku koju ne namjeravam, niukom sluaju, mijenjati. Nakon ovih jasnih rjei, Ibn Abbas je shvatio, da bi svaka dalja rasprava, o ovom pitanju, bila bespredmetna i predstavljala bi gubitak dragocjenog vremena. S druge strane, bio je i vie nego svjestan opasnosti koje su vrebale Husejna i njegovu porodicu na ovom, krajanje opasnom putovanju, i zato je jo jednom pokuao apelovati na njegovu savjest da, ako je ve donio vrstu odluku, koju ne eli mijenjati, bar ostavi u Mekki enske lanove porodice, jer bi mu se moglo desiti ono to se desilo Osmanu, radijallahu anhu, nekoliko godina ranije, da bude ubijen na oi, njemu najbliih i najdraih, ljudi. Jo mu je rekao: Tako mi onoga, pored kojeg drugog Boga nema, kada bi znao da e me posluati, uzeo bih te za ruku i drao sve dok ti ljudi ne daju prisegu. 3. Ni veliki autoritet kojeg je Ibn Abbas uivao kod Husejna, ni jaka rodbinska i emotivna veza kojom su bili vezani, ni sva ova silna upozorenja, nisu bili dovoljni da bi Husejna odvratili od njegovog nauma.

Sabljom protiv srca

Sutina problema, na koju je Ibn Abbas, radijallahu anhu, pokuao ukazati Husejnu, nije bila u njegovom politikom stavu, niti u njegovom odlasku u Kufu, to se na prvi pogled moglo zakljuiti, nego u injenici da je Kufa imala svog namjesnika i da je u administrativnom i upravnom smislu pripadala emevijskoj dravi, i bilo kakva politika inicijativa na tom podruju, bez obzira na sve olakavajue okolnosti (Husejnov autoritet, broj pristalica, Jezidova nekompetentnost), nosila je sa sobom rizik konfrontacije, pa i otvorenog vojnog sukoba sa tamonjim vlastima, a obzirom da su stanovnici Kufe bili odranije poznati po svojoj izdajnikoj i prevrtljivoj naravi, ne bi uope bilo teko predvidjeti kakav bi bio krajnji ishod tih sukoba. To nam takoer govori jednu drugu stvar, da je Ibn Abbas, za razliku od Husejna, radijallahu anhuma, cjeli problem oko Jezidovog izbora za halifu i njegove negativne implikacije, pokuao sagledati iz razliitih uglova, kako onog etikomoralnog i erijatskopravnog, tako i onog politikog, sociolokog i stratekog, jer je samo tako bilo mogue doi do jednog sveobuhvatnog i za aktuelni trenutak prikladnog rjeenja, kojim bi rizik, politike akcije koju je pokrenuo Husejn, bio sveden na najmanju moguu mjeru.
4. januar - 22. safer

Generalno gledajui, meu ashabima i uglednim muslimanskim prvacima, vladalo je gotovo jedinstveno miljenje da bi Husejnov odlazak u Irak i formiranje paralenog sistema vlasti mogao biti krajnje opasan i sa dalekosenim posljedicama, kako po njega i njegovu porodicu, tako po cjelokupnu muslimansku zajednicu.

Jedan od onih, koji je Husejna pokuao, odvratiti od odlaska u Irak, bio je poznati arapski pjesnik El-Firezdek ibn Galib. Njih dvojica su se sreli u mjestu Seffah, na putu izmeu Hunejna i Mekke4, i tom prilikom Firezdek mu je rekao: Ljudi su srcem uz tebe, a sabljama uz Benu Umejje. Allahova odredba, koju se dogaa na nebesima, provodi se na zemlji. Bit e ono to Allah hoe. Svaki dan On se neim zanima. Ako ti se, Allahovom voljom i odredbom, desi ono to prieljkuje, zahvali Mu se na blagodatima, On je taj koji ovjeku ukazuje put zahvale, a ako te zadesi ono emu se nisi nadao, onda znaj da Allah nije nepravedan prema onome ko u srcu svome nosi istinu, i u ijoj nutrini se krije bogobojaznost.5 Nekako u isto vrijeme Husejnu je stiglo pismo od Abdullaha ibn Dafera ibn ebi Taliba, u kojem je pisalo: Kada ti doe ovo pismo, ti e vjerovatno ve biti na putu za Irak. Molim te, da ga, radi Boijeg rizaluka, proita i razmisli o svemu. Bojim se da bi tamo gdje ide, mogao nastradati i ti i tvoja porodica. Ako se tebi neto desi, nestae svjetlosti na zemlji, jer ti si putokaz upuenim i nada vjernika. Nemoj uriti, uskoro dolazim do tebe. Nakon toga Abdullah j p j g je posjetio Amra ibn Seida ibn el-sa, Jezidovog namjesnika u Mekki, i zamolio ga da poalje Husejnu dopis u kome e mu garantovati sigurnost i oporuiti dobroinstvo

41

i odravanje rodbinskih veza, a kojeg e ovjeriti svojim peatom, i zamoliti ga da se vrati. Amr ibn Seid mu je rekao da napie ta god eli, i da e on, na kraju, dati slubenu saglasnost na njegov dopis. Svjestan da je ogranien vremenom, Abdullah se odmah dao na posao. Ubrzo je dopis bio gotov. Ponudio ga je Amru ibn Seidu na slubenu ovjeru i tom prilikom ga zamolio da dopusti Jahji ibn Seidu, svome bratu, da poe zajedno sa njim i pomogne mu u ovoj plemenitoj misiji. Efekat kojeg je Abdullah ovim putem elio postii jeste da cjeli sluaj digne na jedan ozbiljniji nivo, u emu je i uspio. Njegovo pismo dobilo je slubenu ovjeru, a dodijeljen mu je i pomonik. To je bio Jahja ibn Seid, namjesnikov brat. Njih dvojica su, nedugo zatim, sustigli Husejna i proitali mu dopis. Dli su sve od sebe kako bi ga ubijedili da ne ide u Irak. Kao i sve svoje ranije sagovornike, Husejn, radijallahu anhu, je utivo sasluao, a potom im je saopio da je njegova odluka konana i da je nema namjeru mijenjati, naroito nakon to je usnio san, u kojem mu je, kako je naveo, Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, naredio da ustraje u svom naumu, bez obzira kakve bile posljedice.6 Boj se Allaha, ne okrei ljude jedne protiv drugih! Zanimljivo je, u ovom kontekstu, spomenuti da je jedan dio istaknutih ashaba, radijallahu anhum, Husejnovu odluku da se politiki suprostavi Jezidu, protumaio kao hurud alel imam (pobunu protiv islamskog vladara), ali i kao nagovjetaj velikog zla koje e se de-

Ibn Omer, radijallahu anhu, je poslije toga govorio: Husejn ibn Ali nas je sve porazio svojim odlaskom. Tako mi Allaha, ono to se ranije desilo njegovom ocu i bratu, bila je prava lekcija za njega.

siti islamskom ummetu7. Svi oni su uputili dirketan savjet Husejnu, radijallahu anhu, da ne ini nita to bi predstavljalo nepokornost muslimanskom vladaru, naruilo jedinstvo islamskog ummeta i dodatno zakomplikovalo situaciju. U tom smislu, najznaajnima se ine preporuke trojice ashaba, Dabira ibn Abdullaha, Ebu Seida el-Hudrija i Abdullaha ibn Omera8, koje su oni, svako iz svog ugla, dali Husejnu, radijallahu anhum. Dabir ibn Abdullah, radijallahu anhu, je, poto je uo za Husejnove politike planove, otiao njegovoj kui, i rekao mu, bez ikakvog okolianja: Boj se Allaha, i ne okrei ljude jedne protiv drugih! I sam zna, da to to radi, nee donijeti nikakvo dobro.9 Abdullah ibn Omer, radijalla hu anhu, je u vie navrata razgovarao sa njim o njegovim politikim stajalitima i pokuao ga razuvjeriti, ali svi ti pokuaji bili bezuspjeni. Prvi takav razgovor desio se u Medini, u vrijeme kada je njegova ideja o suprostavljanju Jezidovoj vladavini bila jo uvjek u povojima. Saznavi da su njih dvojica (Husejn i Ibn Zubejr) odbili dati prisegu Jezidovom namjesniku i da planiraju pobjei u Mekku, i tamo nastaviti svoje politiko djelovanje, Ibn Omer ih je sustigao na izlazu iz Medine, stao pred njih i zavapio: Preklinjem vas Allahom da se vratite i pridruite drugim ljudima u dobru. Ako svi oni podre Jezida, nema razloga da i vi to ne uinite (da budete iznimka), a ako njihova miljenja budu oprena, eto vam prilike da ostvarite svoje tenje.10 Kada su se drugi put sreli, Husejn, radijallahu anhu, je ve bio na putu za Irak. Meu njima se poveo sljedei razgovor.
4. januar - 22. safer

Ibn Omer: Kuda si poao? Husejn: U Irak. Ibn Omer: Savjetujem ti da ne ide tamo. Husejn: A zato? Evo ovdje su pisma i dokumenti koji dokazuju njihovu lojlanost i spremnost da me priznaju za svog vladara? Ibn Omer: Dobro zna, da je Allah, delle enuhu, svom Poslaniku dao da bira izmeu ovog i budueg svijeta i da je on odabrao budui svijet. Vi (ti, tvoja djeca i tvoji roaci) potiete od njega (njegovi bioloki potomci) i sigurno je da, po uzoru na njega, nikada neete prihvatiti ovaj svijet i vlast na njemu kao neto svoje. To to vam je Allah uskratio vlast, radi vaeg je dobra, i zato oekujem da se vratite u Mekku.11 Na ove Ibn Omerove rijei, Husejn nije imao konkretnog odgovora, ali se jednostavno nije dao pokolebati. Ni sve rijei ovog svijeta nisu ga mogle zaustaviti u njegovom naumu. Ibn Omer, radijallahu anhu, je poslije toga govorio: Husejn ibn Ali nas je sve porazio svojim odlaskom. Tako mi Allaha, ono to se ranije desilo njegovom ocu i bratu, bila je prava lekcija za njega. Izdaja i ponienje kojima su njih dvojica bili izloeni, a kojih je i sam bio svjedok, morali su kod njega stvoriti vie senzibiliteta prema svemu onome to bi ga moglo dovesti u slinu poziciju. Jednostvano je trebao stati na stranu zajednice i s njom djeliti dobro i zlo. Dobro je uvjek na strani demata (zajednice).12 Ebu-Seid el-Hudri, radijallahu anhu, kao jedan od nesumnjivih autoriteta tog vremena, i dobrih poznavalaca Kurana i poslanikove tradicije (Sunneta), nikako se nije mogao pomiriti sa nainom na koji je Husejn, radijallahu anhu, pokuao iskazati svoje nezadovoljstvo i neslaganje Jezidovim izborom za halifu, a naroito njegovom odlukom o preseljenju u Irak (Kufu) radi uspostave paralelne (alternativne) vlasti, iji e prvi i osnovni zadatak biti ruenje Jezida i izbor novog halife, jer je to nuno vodilo novim konfrontacijama, podjelama i proljevanju nedune muslimanske krvi. Zato mu je jasno stavio do znanja da se njegovo djelovanje moe okvalifikovati kao pobuna protiv islamskog vladara (hurud), te da bi, ako nita a onda iz straha od Allaha, trebao odustati od svega i drati se zajednice. Kako je zavrio njihov razgovor, najbolje nam svjedoe rijei EbuSeida: I pored jasnog upozorenja da bi se njegov odlazak u Kufu i prihvatanje nominacije za novog muslimanskog vou, moglo vrlo lahko protumaiti kao dravni udar, Husejn se uope nije osvrtao na moje rjei, i jednostavno je otiao.13

42

Jo jedan ugledni ashab, Ebu Vakid el-Lejsi, radijallahu anhu, posjetio je Husejna u njegovoj kui i pokuao mu objasniti da je njegov odlazak u Irak erijatski neopravdan i da ide u sigurnu smrt, ali ni njegova posjeta, kao ni posjeta njegovih pretohdnika, nije urodila konkretnim rezultatima, jer mu je Husejn jasno rekao: Sa puta na koji ja idem, nema povratka.14 Da li je Husejnov postupak bio hurud ili ne, dalo bi se jo raspravljati, ali jedno je sigurno, i to sam ve ranije akcentirao: iz Husejnove perspektive to sigurno nije izgledalo tako, kako zbog injenice da on lino nije dao beju (zavjet, prisegu) Jezidu i nije ga priznao za svog vladara, pa tako nije moglo biti govora o graanskoj neposlunosti, jer je neposlunost zamisliva, samo ukoliko joj je prethodila poslunost, tako i zbog injenice da su emevije uvele jedan novi, dotada nepoznat, koncept vladanja koji nije poivao na dogovoru i uvaavanju kompetencija, nego na nepotizmu i porodinoj samovolji. Neovisno o tome, kada se Husejnov postupak posmatra nepristrasno, iz ugla relevantih vjerskih naela, kao to su naela Otklanjanje tete ima prednost u odnosu na pribavaljanje koristi (Izaletu-d-dareri mukademun ala tahsili-l-menfea) i teta se ne otklanja istom ili veom tetom (EdDareru la juzalu bi mislihi ev eeddihi) ali i sa aspekta preovladavajueg stava tadanje akademske zajednice, odnosno vrhovnih vjerskih autoriteta, koji je bio i vie nego jasan, moemo doi do zakljuka da je Husejn, radijallahu anhu, ipak trebao posluati glas iskusnijih, uenijih i i bez iakakve sumnje, iskrenih savjetnika, prije svega amidia svoga oca Abdullaha ibn Abbasa, radijallahu anhu, koji mu je, u maniru vrsnog uenjaka i strunjaka, dao naj-

precizniju dijagnozu cjelog problema i uputio ga na sutinske detalje, o kojima on moda u tom trenutku i nije vodio dovoljno rauna, a trebali su biti odluujui faktor u donoenju konane odluke. Nita manje ozbiljni nisu bili ni apeli Ibn Omera, Dabira i Ebu Seida el-Hudrija, radijallahu anhum, koji su u prvi plan istakli negativnu refleksiju njegove odluke na meumuslimanske odnose i dovoenje u opasnost vlastitog i ivota drugih muslimana. No, bilo kako bilo, naa obaveza je da jednako potujemo i volimo i jedne i druge, i vjerujemo da su svi oni imali pravo na vlastiti idtihad (pravniko promiljanje) u ovom i slinim Biljeke

pitanjima i najmanje jednu nagradu, u sluaju da se njihov idtihad pokazao pogrenim. Kada govorimo o dogaajima ove vrste, niujednom momentu ne smijemo gubiti iz vida injenicu, koju su autori akaidskih djela, poput imama Tahavije, Ibn Tejmije, uvrstili meu najvanije vjerske postulate, a koja kae da smo duni pokazivati ljubav prema svim poslanikovim ashabima (drugovima), ne zapostavljajui nikog od njih, da ih se ne smijemo odricati, a s druge strane duni smo prezirati svakoga onoga ko ih mrzi i spominje ih po zlu. Ljubav prema ashabima je vjera, iman i dobroinstvo, a mrnja prema njima je nevjerstvo, licemjerstvo i nepravada.15

1 - El-Bidaje ve-n-nihaje, 11/488. 2 - Tarihu-t-taberi, 5/382. 3 - El-Kamilu fi-t-tarih, 2/546. 4 - Firezdek se upravo vraao iz Iraka kada je sreo Husejna u mjestu Seffah. Tim povodom kazao je sljedee stihove: Sreo sam Husejna u mjestu Seffah, na njemu krzneni kaput i tit. (Mudemul-buldan, 3/412.) 5 - Tarihu-t-taberi, 5/383. 6 - Tarihu-t-taberi, 5/384. 7 - Ed-Devletu-l-emevijje, str. 362., Mevakifu-l-muaride fi hilafeti Jezid, str. 236. 8 - Svatrojica spomenutih asahaba poznati su po velikom broju zapamenih i prenesenih hadisa (el-muksirune f-l-hadis). Abdullah ibn Omer prenosi 2630, Dabir 1540 i Ebu Seid 1170 hadisa. Osim njih, Husejnovo djelovanje, kao hurud ale-l-imam okarakterisali su i sljedei ashabi: Abdullah ibn Dafer ibn Ebi Talib, Amra bint Abdurrahman, Abdullah ibn Muti, i drugi. (Tarihu-t-taberi, 6/311., Muhtesaru tarihi dimek, 7/139, 140.). 9 - Et-Tabekatu-l-kubra, 1/445. 10 - Et-Tabekatu-l-kubra, 1/444. 11 - Sijeru ealami-n-nubela, 3/292. 12 - Muhtesaru tarihi dimek, 7/138. 13 - Tehzibu-l-kemal, 6/461. 14 - Muhtesaru tarihi-d-dimek, 7/139. 15 - erhu akideti-t-tahavijje, 2/689.

4. januar - 22. safer

43

Islamske teme

Razmiljanje
Redovno obavljanje molitve svakako rezultira pozitivnom promjenom ivota i ponaanja vjernika. U suprotnom, namaz se svodi samo na pokrete tijela a srce i dua ostaju netaknuti. Kljuna osobina namaza je upravo zatita od grijeha i popravljanje stanja: Kazuj Knjigu koja ti se objavljuje i obavljaj molitvu, molitva, zaista, odvraa od razvrata i od svega to je runo; obavljanje molitve je najvea poslunost! A Allah zna ta radite. (ElAnkebut, 45.)

Lo odnos prema namazu = teak ivot i slabost imana imana

Pie: Nedim Boti neko moe tako daleko odlutati s Pravog puta. U svemu tome, niti akon to Allah uputi ne primijetimo da razlozi insana na uope nisu komplikovani. stazu islama i po svojoj Ljudi spasi ga ivota u tminaMnogi se ljudi prirodi ine razne vrste ma, ima li vee nesree varaju mislei neposlunosti Stvoritelju, od povratka prijanjem da prvo moraju ali postoji jedna vrsta nainu ivota? Ne, na da poprave ovom svijetu zaista ne sebe, prije nego grijeha koja ima naroito tetno dejstvo na iman. postoji vee iskuenje odu u damiju Bez obzira da li je ta osoba koje ovjeka moe pogoi obave namaz. bila na putu islama i pala, diti od musibeta u njegoOsoba koja ili nikad nije koraala voj vjeri. ovako razmilja Ponekad je to vjernica je slina vozau tom stazom, postoji jedno (ne)djelo koje jasno vodi koja odlui da skine iji je rezervoar ka slabljenju imana u srsvoj hidab i ivi drugim prazan, ali on cima. A to je nepaljiv stilom ivota; drugi put eli da zavri odnos spram namaza. je u pitanju brat musliputovanje prije obavljanje Redovno man koji je neko bio nego to natoi molitve svakako rezulaktivan lan zajednice, gorivo. tira pozitivnom promali je potpao pod uticaj jenom ivota i ponaanja loeg drutva. I naalost vjernika. U suprotnom, ovakve prie nisu vie namaz se svodi samo na rijetkost. Ne moemo, a da se ne zapitamo: Kako i zato? pokrete tijela a srce i dua osDa, opravdano se pitamo kako taju netaknuti. Kljuna osobina

4. januar - 22. safer

44

namaza je upravo zatita od grijeha i popravljanje stanja: Kazuj Knjigu koja ti se objavljuje i obavljaj molitvu, molitva, zaista, odvraa od razvrata i od svega to je runo; obavljanje molitve je najvea poslunost! A Allah zna ta radite. (El-Ankebut, 45.). Namaz je zatita Kada neko odlui da napusti ili smanji obavljanje namaza, sebe liava i zatite koju mu molitva prua. Bitno je napomenuti da se to ne desi preko noi, ve korak po korak. Poinje s odgaanjem namaza do isteka namaskog vremena, i potom kasnijeg naklanjavanja. Uskoro to prerasta u proputanje svih namaza, i na kraju neklanjanje postaje redovnom navikom. Unutar insana se tad vodi i golom oku nevidljiv sukob. Sa svakim proputenim ili odgoenim vaktom, ejtan napada duu vjernika. Namaz je oklop koji je Uzvieni podario Svojim robovima, i rob bez namaza na bojno polje stupa j p j p bez ikakve zatite. ta mislite, ko u toj bitki odnosi pobjedu? Onome ko se bude slijepim pravio da ne bi Milostivog veliao, Mi emo ejtana natovariti, pa e mu on nerazdvojni drug postati; oni e ih od Pravoga puta odvraati, a ljudi e misliti da su na Pravome putu. (Ez-Zuhruf, 36.-37.). Zato nas ne treba uditi da je lo odnos prema namazu i prvi korak ka loijem ivotu. Dovoljno je da se insan osvrne na poetak svojih problema; i vidjet e da je sve poelo s namazom. Ova istina vrijedi i u obrnutom smislu. Oni koji ele da poprave svoj ivot, neka se prvo orijentiu na popravak svog odnosa prema namazu. Onog momenta kad namaz ponovo postane prioritet u naim ivotima prei i od zabave, interneta, TV-a, druenja, utakmica tek tada moemo oekivati i napredak na svim poljima. Kako u ja ovakav klanjati, ta sve ne radim, Boe sauvaj!? Mnogi se ljudi varaju mislei da prvo moraju da poprave sebe, prije nego odu u damiju i obave namaz. Osoba koja ovako razmilja je slina vozau iji je rezervoar prazan, ali on eli da zavri putovanje prije nego to natoi gorivo. Da li e ikada stii na svoje odredite? Ba tako i ovakvi ljudi godinama stoje u mjestu; ne klanjaju niti mijenjaju svoj ivot.

Ovakvo razmiljanje je opasna ejtanova zamka, jer upravo namaz insanu prua volju i snagu za obnovu svog ivota. U svemu tome, dopustili smo ejtanu da nam ukrade ono najvrjednije to posjedujemo. Nai su nam automobili i kue dragocjeni, i ni na pamet nam ne bi palo da ih ostavimo nezatiene. A nau vjeru najvee nae

Oni koji ele da poprave svoj ivot, neka se prvo orijentiu na popravak svog odnosa prema namazu. Onog momenta kad namaz ponovo postane prioritet u naim ivotima prei i od zabave, interneta, TV-a, druenja, utakmica tek tada moemo oekivati i napredak na svim poljima.

blago ostavljamo nezatieno, da nam ga ukrade najgori lopov koji se obavezao Milostivom na neprijateljstvo spram ljudskog roda do Sudnjeg dana. Ovaj nam lopov ne krade obini metal s ugraviranim simbolom Mercedesa, ili zidove naih domova. Kamo sree da je tako! On nam oduzima vjenu sreu u Dennetu i A llahovo zadovoljstvo.

4. januar - 22. safer

45

Islamske teme
Analiza klinikih studija

Efikasnost hidame u lijeenju razliitih bolesti

Od 1958. do 2012. godine objavljeno je oko 555 dosputnih naunih radova koji govore o potencijalima hidame u lijeenju mnogih bolesti, kojih je vie od pedeset. Neke od glavnih su: bol, herpes zoster, kaalj od astme, akne, prehlada, urtikrija, vratna spondiloza, isteznue slabina, paraliza lica, glavobolja, artritis, neurodermatitis, dispneja (bolest tekog disanja), bronhitis, upala plua, zatim kod opravka od modanog udara i hipertenzije Pie: Fatima Jaarevi ovoljan razlog da na hidamu, kao nain lijeenja i preventive od nastanka bolesti, gledamo sa posebnom panjom je hadis Allahovog Poslanika, alejhis-selam, kojeg biljei Ibn Made u svom Sunenu, u kojem stoji: U noi u kojoj sam uzdignut na nebesa prolazio sam pored grupa meleka i svi su mi savjetovali da radim hidamu. To je no Mirada, no u kojoj je propisan namaz, no kada nam Resulullah, alejhisselam, prenosi od Allaha propis obaveze klanjanja pet puta dnevno, i uz to dolazi sa preporukom meleka da se hidama primjenjuje. Zar ne bi trebali da, zaista, s panjom razmislimo o ovome!? U vremenu i prostoru u kojem ivimo, kada su prva stanica na koju se ide traiti savjet za probleme u zdravlju i lijek bolnica, po logici stvari, slijedie se recepti i savjeti od strane medicinskog osoblja za uzimanje sintetikih lijekova, koji su proizovdi farmaceutskih firmi, ili pak sami idemo direktno u apoteke i odreujemo tretmane za bolest na svoju ruku. Ovaj na nain reagovanja na stanje tijela, kada alarmira bolom da neto nije uredu s njim, postao je toliko uobiajen da nam je teko i zamisliti da postoji neki drugi nain traenja rjeenja. Jedan od razloga zato smo ovakvi je i to smo zaboravili na kuransku preporuku razmiljanja, preispitivanja obiaja koje slijedimo, zaboravili smo da traimo znanje, kao to i zaostajemo u slijeenju Sunneta i njegovom izuavanju. Ipak, nije nam toliko zamjeriti to nismo u stanju napraviti nagle promjene u nekim stavovima prema sebi i ivotu, te prihvatiti se novih lijepih navika, jer svakako da to sve zahtijeva jedan period upoznavanja sa onim to e se primijeni- podizanja), medicinska hidama (ili biljna ti, adekvatnu informisanost, naroito od hidama gdje se koriste ae napravljene strane strunjaka, potreban je jedan period od bambusa obino se stave bambus i da se obiaj rairi, te postane i sastavni dio bilje u duboku posudu sa vodom i kuhaju tradicije lijeenja, kao to je neophodna i u njoj zajedno), te hidama sa upotrebom sama elja i volja ljudi za pozitivnim pro- igala. Dakle, ovo su vrste hidame koje su mjenama. poznate u kineksoj medicini, za razliku od U dananje vrijeme nauka umnogo- one nama najee poznate, a to je hidame diktira nain ivota, a i sama pred- ma prilikom koje se p p j puta krv, tj. vlane j stavlja svojevrsni izazov. Ljudskoj priro- hidame. ae koje su se koristile prilikom di, naroito dananjem ovjeku koji ima hidame su od razliitih materijala: bamuvijek mnogo pitanja, mnogo znai kada busa, stakla ili su to bile zemljane ae. za preporuku za odreeni nain lijeenja Prilikom obavljanja hidame posude su se ima neki verifikovan dokaz, potvrdu od postavljale na eljene akupunkturne take kompetentnih ljudi da je lijek na koi pacijenata, a s ciljem validan i efikasan. U nastavku da se postigne protok krvi do teksta su potvrde takve vrste o Kroz navedenu razliitih tkiva u tijelu (hiperestudiju, jednom uspjenosti hidame u lijeenju mija) i hemostaza, tj. zaustavod najboljih razliitih bolesti. ljanje krvarenja. Ove sve vrste Nauni tim kojeg su sa- naunih metoda hidame navodimo iz razloga mjerenja, injavali lanovi iz Centra za to nisu uvijek iste koritene potvreno je komplementarnu medicinu prilikom lijeenja razliitih da hidama sa Univerziteta Zapadnog bolesti koje su primijenjene u u skoro svim Sidneja u Australiji, te Centra dosadanjim klinikim studisluajevima za kinesku medicinu - zasnojama, a koje emo spomenuti bolesti vanu na dokazima na Beijing dalje u tekstu. donosi lijek i univerzitetu kineske medicine poboljanje u Kini, radili su pregled dosaVie od pedeset vrsta zdravstenog danjih naunih radova obavrazliitih bolesti je lijeeno stanja. ljenih u vezi tretmana putanja hidamom krvi (eng. cupping), kupiranja ili hidame. Najvei broj radoOd 1958. do 2012. godine va koji su uzeti u obzir je na kiobjavljeno je oko 555 dosputneskom jeziku, to znai da je nih naunih radova koji govore u velikom broju sluajeva tretman raen i o potencijalima hidame u lijeenju mnokliniki praen na tim prostorima i sa spe- gih bolesti, kojih je vie od pedeset. Neke cifinostima koje su tamo vezane za hida- od glavnih su: bol, herpes zoster, kaalj mu. Nauni rad koji iznosi analize studija od astme, akne, prehlada, urtikrija, vratobjavljen je 2012. godine. na spondiloza, isteznue slabina, paraliza lica, glavobolja, artritis, neurodermatitis, Hidama je sastavni dio kineske dispneja (bolest tekog disanja), bronhitis, medicine upala plua, zatim kod oporavka od modanog udara i hipertenzije. Svi ovi radovi Tradicionalna kineska medicina ko- su proli odreenu ocjenu kvalitete, prije risti hidamu kao vid lijeenja najmanje nego su uzeti u obzir prilikom procjene 2.000 godina. Postoji nekoliko naina efikasnosti hidame u lijeenju navedenih, na koji se ona izvodi: ono to mi naziva- kao i jo nekih bolesti. mo suha hidama (pravljenje vakuma Tim koji je radio analizu prethodnih pomou ae za hidamu, a bez putanja radova o hidami podijelio je radove prekrvi), vlana hidama (prilikom koje se ma nainu kako se primjena hidame koprvo uradi suha hidama, a zatim rec- ristila: sama ili kao dodatni tretman. Neke kanje, te ponovno pravljenje vakuma radi od studija koristile su prilikom lijeenja isputanja krvi), sijevajua hidama (gdje jednu ili vie vrsta hidame. Odreeni se aa, nakon to se u njoj vatrom ili na sluajevi ukljueni u sudije, lijeeni hidrugi nain napravi vakum, prisloni uz ti- damom, poreeni su sa onima koji nisu jelo, a onda naglo potee - ima efekat ma- primali nikakav tretman, placebo niti su sae), pokretna hidama (gdje se aa u lijeeni konvencionalnom medicinom. kojoj se prethodno proizveo vakum blago Zatim, neke studije su imale kombinopokree preko odreenog dijela tijela, bez vanu hidamu sa drugim klinikim inter21. decembar - 8. safer

46

vencijama, te su usporeeni sa sa onima gdje su koritene samo klinike intervencije bez hidame. I na kraju tu su studije gdje su pacijenti dobivali tretman hidame uz neku dodatnu terapiju iz tradicionalne kineske medicine, dok je druga grupa imala samo tretman tradicionalne kineske medicine. Bitno je naglasiti da je nauni tim koji je radio ovu studiju napravio prvo procjenu kvalitete prethodnih studija, pa je iskljuio iz testiranja sve one koje nisu podlijegale odreenim strogim kriterijima (gdje su falili odreeni podaci i gdje nisu praeni propisani standardi), nego su uvrteni samo oni na osnovu kojih se moe donijeti taan i konaan nauni zakljuak. Od ukljuenih radova koji su objavili razultate lijeenja hidamom, u 57,78% njih se koristila vlana hidama (ili hidama s putanjem krvi), 17,04% je koristilo suhu hidamu, 8,89% pokretnu hidamu, 7,40% sijevajuu hidamu, 4,4% medicinsku hidamu i 0,74% je koristilo hidamu sa iglama. U 3,7% sluajeva je koritena kombinacija dvije vrste hidame. Efekti RCT-a sa hidamom Od 135 studija koje su uzete u obzir 133 je pokazalo da je hidama, bilo sama bilo u kombijaciji sa drugim terapijama, imala prilino velik uticaj na poboljanje zdravstvenog stanja pacijenata. Da bi i ostala individualna istraivanja o hidami bila evaluirana, interpretacija njihovih pozitivnih rezultata mora biti usklaena sa klinikim karakteristikama ukljuene studije i snagom dokaza. Stoga, koristan efekat tretmana, u ovom sluaju hidame, treba biti potvren kroz velike i rigorozno dizajnirane RTC studije. RCT studija Jedna od najjednostavnijih i najboljih metoda u naunom istraivanju je RCT (randomized control trial). RTC je studija u kojoj nasumino odreeni ljudi primaju jednu od nekoliko klinikih intervencija, najee radi tretmana lijeenja. RTC je kvantitativni, komparativni, kontrolisani eksperiment u kojem grupa istraivaa izuava dvije ili vie grupa koje dobivaju razliite klinike intervencije, gdje su individue nasumino rasporeene u grupe. RTC se smatra najboljim istraivakim dizajnom u modernoj medicini iz razloga to se pacijenti koji e biti podvrgnuti odreenim razliitim klinikim intervencijama biraju nasumino, to znai da su svi ostali uzroci jednaki kod obje grupe. Dakle, svaka znaajna promjena meu grupama poslije tretmana bi se mogla pripisati intervenciji, u naem

sluaju hidami, a ne nekom drugom nedefinisanom faktoru. Bitno je jo istai da se ova studija radi na ve ranije uraenim manjim eksperimentima, na osnovu kojih se tek moe doi do bitnijeg zakljuka. Rezultati

Nakon uraene analize, pokazali su se sljedei razulu tati. Tretiranje bolesti samo hidamom pokazalo se boljim i efikasnijim nego tretiranje odreenim farmaceutskim lijekovima (koji su u testiranjima uzeti u obzir). U sluajevima u kojima je koritena hidama u kombinaciji sa farmaceutskim lijekovima, lijeenje se pokazalo znatno boljim, nego kada su koriteni samo farmaceutski lijekovi, mada nije bilo razlike u simptomima i kod jednih i kod drugih. Zatim, tretiranje bolesti akupunkturom u kombinaciji sa hidamom bilo je efikasnije u lijeenju bolesti kao i u simptomima nego kada se koristila samo akupunktura. Kombinovanje hidame sa drugim terapijama se pokazalo dosta uspjenijim u lijeenju nego kada nije bilo kombinovanja sa hidamom. U svih 135 ukljuenih studija nije zabiljeen nijedan negativan efekat hidame. Zakljuak Kroz navedenu studiju, jednom od najboljih naunih metoda mjerenja, potvreno je da hidama u skoro svim sluajevima bolesti donosi lijek i poboljanje zdravstvenog stanja. Hidama kombinovana sa
21. decembar - 8. safer

Jedna od najjednostavnijih i najboljih metoda u naunom istraivanju je RCT (randomized control trial). RTC je studija u kojoj nasumino odreeni ljudi primaju jednu od nekoliko klinikih intervencija, najee radi tretmana lijeenja.

drugim tretmanima, kao to su akupunktura ili faramaceutski lijekovi, imala je znaajnu prednost u odnosu na druge tretmane u kojima nije koritena. Takoer, primjena hidame se openito pokazala efikasnom za lijeenje raznih bolesti, a naroito kada su u pitanju: herpes zoster, akne, paraliza lica i spondiloza vrata. Molimo Uzvienog Allaha da nas pomogne u oivljavanju ovog sunneta, i time zatiti od raznih pogrenih tretiranja bolesti koje vie tete nego to doprinose zdravlju; da nas ojaa fiziki, kao i duhovno, u pokoravanju Njemu i zatiti od svakoga zla-amin! Izvori:

Harald O. Stolberg, Geoffrey Norman, Isabelle Trop. Fundamentals of Clinical Research for Radiologists (December-2004). American Journal of Radilogy183:1539-1544 Huijuan Cao, Xun Li, Jianping Liu. An Updated Review of the Efficacy of Cupping Therapy (February-2012). PloS one, Volume 7, Issue 2, e31793 Huijuan Cao, Mei Han, Xun Li, Shangjuan Dong, Yongmei Shang, Qian Wang, Shu Xu, Jianping Liu. Clinical research evidence of cupping therapy in China: a systematic literature review (2010). BMC Complementary and Alternative Medicine 2010, 10:70

47

Razmiljanja
U vihoru vremena

Drutveni aktivizam
Svaki put kada se ovjek bori za ideal ili se trudi da pobolja sudbinu drugih, ili se bori protiv nepravde, on alje mali zraak nade. Robert F. Kennedy
Pie: Edin Kadri, Student III godine Ekonomskog fakulteta, International Burch University, Sarajevo vaka ovjekova aktivnost, rad i djelovanje odvija se u okvirima odreene grupe, to je samo po sebi prirodno, ako znamo da je on ustvari grupocentrino bie koje ostvaruje ciljeve u okviru zajednice. Zavisno od njegove uroene posebnosti i vremena u kojem se nalazi, razvija se razliit stepen potrebe za socijalizacijom koja se vremenom reflektuje u punopravno ukljuivanje u drutvene aktivnosti. Iz ove konstatacije izranjaju dva momenta: socijalizacija i ukljuivanje u drutvene aktivnosti. Socijalizacija je, ustvari, nivo do kojeg ovjek ostvaruje interakciju sa okolinom u kojoj ordinira, kroz zadovoljavanje opeprihvaenih ljudskih potreba (razvijanje sistema komunikacije, drutvenog statusa, ostavljanja potomstva i mnogih drugih.). Ukljuivanje u drutvene aktivnosti je proces koji bi otprilike trebao podrazumijevati ovjekov doprinos zajednici kroz koritenje svih raspoloivih resursa (materijalnih, intelektualnih, fi zikih, ak u krajnjoj instanci, resursa naeg dragocjenog vremena koje neumitno prolazi). Svijet u kojem danas ivimo se navikao na zlo, koje smatramo uobiajenom pojavom manjeg ili veeg obima. Otrcana fraza o distorziji (poremeaju) sistema vrijednosti, ukazuje nam na bitnost drutvenog aktivizma kojeg nam itekako nedostaje. Stavljajui ovjeka u ich formu, uviamo ignorantski odnos prema stvarima koje nas okruuju. Ravnodunost je toksina za tretman i ispravan odnos prema poastima savremenog doba, j g j zlo p g jer gdje preovladava gubitnik je ovjek. Nemogue je rei Mene Se Ne Tie naroito ako smo svjesni uzrono-posljedine

veze i povezanosti deavanja oko nas samih. Savremeni mislioci dananjij ce zakljuuju da je ovjek ovjek onoliko koliko ima osjeaj za druge ljude, a da je svrha postojanja ovjeka humaniji razvoj ljudskog duha. U drutvu moralne hipokrizije svjesni smo da je ovo potisnuto i gurnuto u stranu, te da je nae uestvovanje u ivotu svojevrstan nain promicanja vrijednosti Dobra. Svaka religija dananjice nauava preporuivanju dobra, a odvraanju od zla koje nam se u celofanski umotanoj poklon-kutijici svakodnevno servira. Sloboda je odgovornost Stoga, uska povezanost nae ravnodunosti i ignorantskog odnosa prema zlu, namee brigu za zajednicom kao obavezu koju svi, shodno naim kapacitetima i mogunostima, preuzimamo. Moralne i pozitivne vrijednosti su neka vrsta imprintinga (utisnua) u svakom ovjeku, ali je on taj koji ih kanalie, potiskuje, stimulie ali i dozvoljava tim istim vrijednostima da zasijaju i izau na povrinu. Grupa ovakvih, samosvjesnih pojedinaca pozivajui tim vrijednostima formira sinergijsku cjelinu koja ima (u veini sluajeva) novi, bolji, kvalitetniji, trezveniji, pristup naim problemima sadanjice, a to pojedinane forme nemaju. Ovdje je rije o Gestalt efektu koji kae da doivljaj, opaanje cjeline znai neto vie ili je bar neto drugo od pukog sabiranja dijelova. Bernard Shaw veli da sloboda znai odgovornost, zato je se veina ljudi boji. U istoj ravni djeluju ovjekova sloboda koja je najvrjedniji dar ovjeku i odgovornost data samim konceptom slobode. Tjera na razmiljanje, zar ne? Vratimo li se na poetak razrade ovog diskursa, rekli smo da je socijalizacija u krajnjoj liniji stepen ukljuivanja u drutvene procese, koji upravo djeluje po sistemu slobodne volje i stepena odgovornosti. Englezi bi empatiju definirali kao putting yourself into the others shoes, to je pohvalan, duebriniki opekoristan osjeaj prema drugim ljudima, tj. nastojanje zamisliti se u stanju druge osobe. U okvirima toga, tre4. januar - 22. safer

ba da konstantno i trajno radimo na izgradnji osjeaja altruizma, empatije, meusobnog razumijevanja kao antipodima (protuteama) ovovremenim bolestima pohlepe, zavisti, egoizma. Nikad ne smijemo dozvoliti da zarad trenutane koristi izgubimo ljudsko SVE (Solidarnost, Velikodunost, Empatiju). Sluajui prie naih starijih nana i deda, zapamtili smo da se u onaj vakat puno vise muhabetilo, prialo, razumijevalo i brinulo za potrebe drugih, svejedno o kakvoj se prirodi posla radilo. Nunost meusobnog dijaloga, brige i uvaavanja drugog i drugaijeg, nikad kao dosad, nije bila vea i znaajnija. Zapravo, u naoj zemlji (nacionalne, vjerske, kulturne raznolikosti) ovakav pristup se podrazumijeva. Treba samo da se hic et nunc (jer smo to ve imali kao ranije iskustvo) vratimo izvorima i da se napajamo sa vrela ljudske dobrote. Svijetli su primjeri ljudi koji ponosno prihvataju logiku razumnog otpora svakom ljudski neprihvatljivom drutvenom deformitetu i koji filigramski precizno znaju odvagati ta je Dobro a ta Zlo. Knjige, objanjavajui pojam moi sadanjeg trenutka, govore o nainima pravilnog razmiljanja a zatim i djelovanja koje e proizvesti dugorono blagostanje i mir, a njemaki mislilac Goethe kae da najbolje to jedan ovjek daje jesu njegove sretne misli, koje jednom roene i izvrene utiu oploavajui hiljadama i hiljadama godina od narataja do narataja. Oni koji nas posmatraju pomau oblikovanju drutvenih reakcija, jer je njihova objektivnost direktno proporcionalna naem promovisanju vaeih vrijednosti i normi, a nae naslijee buduim pokoljenjima trebalo bi da bude, ako nita, onda moralna satisfakcija da im ostavljamo ivot dostoj j jan i po mjeri ovjeka!

48

Politika

Obamine krokodilske suze

slamBosna.ba- U SAD-u je jedan naoruani luak opet priredio pokolj. U jednoj koli je ubio 26 ljudi, ukljuujui 20 djece. Cijeli svijet tuguje s Amerikancima, a ameriki predsjednik Barack Obama odrao je emocionalni govor, zahtijevao posljedice i prolio lane suze. Nije bitno gdje se masakri dogode, smrt nevinih uvijek je tuna. U ovom sluaju, masakr se dogodio u j g jednoj koli u Connecticutu. rtve su djeca i nastavnici. Ubojica je do sada vaio kao neupadljiv. Mnoga pitanja su jo uvijek otvorena. Nije jasno kako je ovaj ovjek uprkos strogom nadzoru u koli ikako mogao ui naoruan u kolu. U medijima se ovaj ovjek jo uvijek naziva revolvera. Budui da nema muslimansku pozadinu pojam terorist je vjerojatno neprimjeren. Ubrzo nakon masakra, predsjednik Obama odrao je govor upuen amerikom narodu. U tom govoru, Obama je bio vrlo emotivan. Uvijek i nanovo bi zautio nekoliko sekundi dok bi suze tekle niz lice. Predsjednik je izrazio aljenje, jer su veina rtava bila djeca. Ta djeca su imala cijelu budunost ispred sebe, roendane, mature, vjenanja i vlastitu djecu, rekao je Obama. Kao otac, on je takoer osjetio bol roditelja. j irom svijeta ovi snimci su prikazani i stvorio se dojam kako emocionalan i ljudski moe biti ovaj predsjednik. U isto vrijeme, meutim, Obamini dronovi nastavljaju ubijati nevinu djecu u Afganistanu, Pakistanu i Jemenu. Je li to moda ova djeca nisu imala budunost pred sobom? Ne bi li i oni eljeli slaviti svoje roendane ili jednog dana ak i imati vlastitu djecu? Hoe li se ta djeca ikada raunati kao rtve? Ili oni nisu jednako vrijedni jer oni nisu ameriki dravljani? U stvari, meu rtvama ima i amerikih graana, naime jedan ovjek i njegov esnaestogodinji sin. U meuvremenu, vie od 3.000 ljudi je ubijeno od strane napada dronovima. Osamdeset posto njih su nevini ljudi koji nisu imali nikakve veze s teroristima ili drugim CIA-inim izumima. Mnogi od

njih su djeca. Nijednom predsjednik nije ak ni izrazio suut zbog ovih civilnih rtava. Nijednom nije predsjednik ak ni prolio jednu jedinu suzu i nijednom nije govorio u tom pogledu o roditeljskim osjeajima. Umjesto toga, on je i dalje nastavio sasvim lino potpisivati odobrenje za svaki dronski napad i to tolerira da njegova vlada i njegova obavjetajna sluba svakog mrtvog djeaka preko devetnaest godina starosti klasificiraju kao naoruanog borca. U tom smislu smo navikli na licemjerje Baracka Obame. Kada su izraelske snage prije nekoliko sedmica napale Pojas Gaze, Obama je opravdao izraelski odgovor i rekao da bilo koja drava na svijetu ne bi tolerisala da bude neprestano raketirana. Oigledno da ameriki predsjednik nije raunao zemlje koje su mete njegovih dronova. Moda on samo misli da spomenute zemlje u tom pogledu imaju oputeni stav i da e to sve izkulirati. Pokolj u SAD-u je trei takve vrste u ovoj godini. Uvijek i nanovo se obeavaju akcije i posljedice, ali do sada se nita nije uradilo. Tu ni mnogi prosvjednici okupljeni
4. januar - 22. safer

ispred Bijele kue nee promijeniti nita, jer lobiranje industrije oruja u SAD-u je jako i utjecajno. Udruenja poput National Rif le Association (NR A- Nacionalna pukovna asocijacija) je oduvijek bila od najveih sponzora kampanje amerikih izbora. Zbog toga im se uvijek nakon izbora preputa da rade to hoe. NR A smatra pravo na posjedovanje oruja kao kulturno dobro Sjedinjenih Amerikih Drava i ne eli tu nikakvih promjena. Mnogi Amerikanci podravaju ovaj stav i time doprinose da se 30.000 ljudi godinje u SAD-u ubije streljakim orujem. Time, dakle, svake godine vie amerikih graana bude ubijeno u vlastitoj zemlji, nego u vojnim akcijama van zemlje. Od 1964. se desio 31 ovakav pokolj u Sjedinjenim Amerikim Dravama. Svaki put neposredno nakon njih se govorilo o predstojeoj reformi politike posjedovanja oruja. Te reforme su se jo davno trebale desiti, ali nisu. Tako e zasigurno i dalje ostati. Obamine krokodilske suze takoer tu nita nee moi. Izvor: Emran Ferozs Blog

49

Islamske teme

El-Kardavi: Globalni muftija muslimana

slamBosna.ba - Islam istie veliki znaaj stjecanja znanja iz istih izvora. U svoja dva glavna izvora propisa, Kuran i Sunnet, moe se jednostavno nai do koje mjere je ovo duboko ukorijenjeno. Prvi ajet koji je objavljen poslaniku Muhamedu, s.a.v.s, je univerzalni poziv na itanje. Drugim rijeima, to je vjeni poziv na stjecanje znanja, zajednike napore da se maksimalno stekne znanje korisno za ljude u eri sofisticirane tehnologije. Uzvieni Allah je rekao: itaj, u ime Gospodara tvoga, koji stvara, stvara ovjeka od ugruka! itaj, plemenit je Gospodar tvoj, koji pouava peru, koji ovjeka pouava onome to ne zna. (El-Alak, 1.-5.). Poslanik Muhamed, s.a.v.s, je rekao: Traenje znanja je obaveza svakog muslimana. (Ibn Made i El-Albani). Muslimani, koji ine jednu petinu svjetske populacije danas, treba da itaju i da primijenjuju ajete navedene gore i hadise i mnoge druge s namjerom spaavanja sebe i svojih zajednica od ambisa neznanja, nazadovanja i apatije koja je, naalost, uzela svoj danak na mnogima. U procesu stjecanja znanja, muslimani su obavezni po islamu da prate istinske uenjake koji se boje samo Allaha, d.. Zapovijest je veoma jasna u Kuranu: ... zato pitajte sljedbenike Knjige ako ne znate vi! (El-Enbija, 7.). Uenjaci kojima je povjereno uzvieno znanje i na svojim pleima nose veliku odgovornost, treba da cijene povjerenje ko je im je dao Allah. On Svemoni kae: A kada je Allah uzeo obavezu od onih kojima je Knjiga data da e je sigurno ljudima objanjavati i da nee iz nje nita kriti... (Ali Imran,187.). U vremenima nevolje, nejedinstva, licemjerja, lanih i proizvedenih vijesti, neutemeljenih navoda i tame, samo istinski uenjaci mogu nositi svjetla uzvienog znanja s kojim ukazuju put na stazu Allaha, d.., ljudima koji su skrenuli. Bio bi veliki gubitak, posebno u ovom kritinom vremenu, da takvih uenjaka vie nema. Bez njihove duhovne podrke, iskrenog miljenja, objektivnih smjernica i predane pomoi mi smo izgubljeni u divljini, potpuno bespomoni i zbog toga u gubitku naeg vjerskog kompasa. Od istinskih uenjaka, mislim u ovom dijelu, je svjetski poznati uenjak ejh Jusuf el-Kardavi. Mislio

sam da ga izdvojim, iako ima dosta uenjaka koji zasluuju priznanje ovdje, unutar i izvan El-Azhar institucije, iz dva razloga: 1. Osnovna uloga koju on ima je u usmjeravanju ne samo muslimana u muslimanskim i arapskim zemljama, ve i muslimana u Evropi i Sjevernoj Americi; neto to je nedavno kulminiralo publikacijom knjige koja El-Kardaviju daje novu titulu Globalnog muftije (Globalni muftija: Fenomen Jusufa el- Kardavija C. Hurst & Co. Publishers, Velika Britanija, 2009.). Knjigu su uredili Bettina Grf i Jakob Skovgaard-Petersen. Za razliku od pristrasnih akademskih izdanja o ejhu El-Kardaviju na Zapadu, ova knjiga je napisana od strane pojedinih zapadnih i nemuslimanskih suradnika zajedno sa suradnicima Arapima i muslimanima. Po mom miljenju, ova knjiga prikazuje El-Kardavija upravo kakav i jeste bez uljepavanja. Takoer, prua temeljno itanje o ivotu uenjaka koji je pretrpio mnogo od nedostatka akademske objektivnosti, ne samo od strane njegovog naroda ve i od onih koji su ga - naravno bespravno - jednom nazvali ejtan koji je sletio u njihov grad. Mislim ovdje na jevrejski lobi u Londonu, koji je nazvao uvaenog ejha tim imenom 2004. godine. Nekoliko godina kasnije, slika iste osobe je na naslovnici akademske knjige izdate u Londonu, njihovom gradu! Njegov profil unutar knjige je objektivno predstavljen u velikoj mjeri. Ono to je zapanjujue jeste da je on sada globalni muftija i s njihovim vlastitim uvjetima. Poetkom 2007. godine, uestvovao sam u meuvjerskom programu koji se bio sponzoriran od strane Ureda za strance i Komonvelt u Londonu (FCO), i imao sam priliku veerati s jednim od referenata incijative pod nazivom Angairanje sa islamskim
4. januar - 22. safer

svijetom iji je cilj bio da se premosti jaz izmeu muslimanskog i nemuslimanskog svijeta nakon 11. septembra. 2. U egipatskom kontekstu, ejh El-Kardavi je dobio na dominatnoj ulozi u javnoj sferi posebno u prvim danima revolucije koja je otpoela 25. 1. 2011. godine. Otada on je postao lan jezgra senior uenjaka El-Azhara; lanstvo kojeg je bio lien desetljeima, zbog uzastopnog tiranskog reima. S ovim statusom koji je davno zasluio, da bude ideolog muslimanskih uenjaka i globalni muftija muslimana, poeo je cvjetati meu svojim narodom koji ga je jednom zaboravio, meu njima, naravno, njegovi rivali koji su p j postali p poklonici. ejh El-Kardavi i dalje je, povrh svega, uenjak iji e poklonici i podrka nastaviti da se uveavaju na nacionalnoj i meunarodnoj razini. Ovo je zbog njegovog jedinstvenog primjera tekog rada u muslimanskoj uenosti, neumornog truda u traenju znanja prije nekoliko desetljea, sve vidljivo po nasljeu od vie od stotinu knjiga koje je napisao, desetinama organizacija kojima je predsjedavao i bezbroj televizijskih razgovora i govora koje je redovno davao tokom posljednja tri desetljea. Njegove inspirativne rijei tokom njegove prve posjete Vrhovnom vijeu islamskih poslova u Egiptu poetkom prolog mjeseca su zaista fascinantne, ...Nakon to sam navrio 87 godina, uvijek naiem na mnoge stvari o kojima ne znam. Stoga, savjetujem sebe i one koji ue ljude svojoj vjeri da itaju u bilo kojem podruju znanja, p posebno vjere. j itanje je ono to je El-Kardavi shvatio kao vanost iz uzviene naredbe ranije navedene u ovom j skromnom lanku. itanje je ono to e se nastaviti nakon smrti ovog dobro upuenog uenjaka. Molim Allaha da blagoslovi njegove godine i proivi ga! Ovaj lanak je poziv na itanje, poziv na znanje, i poziv da se da zasluno priznanje naim velikim uenjacima i uiteljima, meu kojima je El-Kardavi na samom vrhu. Da nas Allah vodi na najbolji put kojim stjeemo autentino znanje od predanih i istinskih uenjaka, amin. Autor: Dr. Sayed Amin Izvor: onislam.net Prijevod i obrada: IslamBosna.ba

50

Sejfuddinova hronika

Fikh poguziluka
e dolaze alimi esto u moju blizinu, pa da sebi mogu priutiti luksuz da ih ne odem posluati. U rasponu od pola godine imao sam priliku prisustvovati dersovima dvojice ljudi koje izuzetno cijenim. Na takvim skupovima ne samo da naui neto novo ili se podsjeti na stvari koje ve zna, ve su i sama pitanja posjetilaca izvor novih saznanja. Kako vrijeme prolazi, ta se pitanja mijenjaju i odraavaju nedoumice s kojima se susreu muslimani koji ive u nemuslimanskom okruenju. Ali, kad dvojici alima u dvije razliite evropske drave, neovisno jednom od drugog, bude postavljeno jedno te isto pitanje, onda se ne radi o pukom dojmu, nego o procesu koji je svojstven muslimanima dananjice. Pie: Sejfuddin Dizdarevi O emu se radi? Dok se do prije nekoliko godina odokativnih 95% pitanja vrtjelo oko poligamije, danas su ih zamijenila pitanja koja se tiu usklaivanja mogunosti koje nudi nemuslimansko drutvo s postulatima vjere. Mogunosti o kojima je rije su toliko opcionalne i fakultativne da pod nekim normalnim okolnostima nisu ni vrijedne spomena. Naalost, muslimani sebi ove mogunosti predstavljaju kao neophodnost ili nunost i po svaku cijenu trae rupe u zakonu koje bi im omoguile da ih uklope u svoje ivote. Na spomenutim dersovima je zato simptomatino bilo pitanje o dozvoli konzumiranja mesa koje su zaklali nemuslimani i koje se prodaje u zapadnoevropskim supermarketima. U samom postavljanju pitanja na tim dersovima se ogleda tendencija i pravac u kojem bi se odgovor trebao kretati ka odobravanju konzumiranja takvog mesa. Pitanje tada glasi: Da li je dozvoljeno meso od krana koji kolju Na tako postavljeno pitanje upitani ne moe drugaije nego potvrdno odgovoriti, shodno ajetu: Od sada vam se dozvoljavaju sva lijepa jela; i dozvoljavaju vam se jela onih kojima je data Knjiga (El-Maide, 5.). Ali mnogo zanimljivije pitanje jeste zbog ega se na taj nain formulie pitanje, tim prije jer industrijskim nainom klanja uope nemamo mogunosti da saznamo vjeroispovijest osobe koja hajvane alje na ahiret? Konkretno u Njemakoj tek 62% stanovnitva se izjanjavaju kao krani. Gledano statistiki, od 10 onih koji kolju

hajvane, trojica su ateisti. U pojedinim gradovima broj ateista je jo vei: u gradiu Wuppertalu ivi 85.000 protestanata, 80.000 katolika, 30.000 muslimana, ali i 150.000 ateista. Zar ne bi musliman, ako ni zbog ega drugoga, onda barem zbog ovoga, trebao izbjegavati konzumiranje takvog sumnjivog mesa, drei se preporuke Muhammeda, a.s., da se musliman treba kloniti sumnjivog? Ima ljudi koji su mjesto Allaha kumire prihvatili, vole ih kao to se Allah voli, ali pravi vjernici jo vie vole Allaha. Na mnogobrojnost judi iji su kumiri transcendentalni i ija posveenost njima umnogome nadmauje zalaganje i zauzimanje muslimana za vlastitu vjeru odavno smo navikli. Ustrajnost Jehovinih svjedoka u irenju svoje ideologije hodajui od vrata do vrata je odve legendarna. Ali nas poraava posveenost onim kumirima iji se podanici ne pozivaju ni na kakvu objavu koja im slui kao putokaz u svakodnevnom ivotu, nego na sklop vrijednosti iji je izvor isuvie ovosvjetski. I dok muslimani svim silama konzumiranje mesa nastoje sebi predstaviti kao ivotnu neophodnost, dotle se nemuslimani (tavie ljudi koji ne vjeruju ni u ta) dre apstinencije od mesa s jednom estinom na kojoj bi im i najfanatiniji monoteist bio zavidan. Poelo je s vegetarijancima ljudima koji iz razliitih pobuda ne jedu meso. Iako njihov broj u zapadnim drutvima ne prelazi jednocifreni procenat, radi se mahom o grlatoj skupini ljudi koji iz primarne pobude zatite ivotinja u industrijskoj preradi mesa ne ele doprinositi njihovom muenju. Sljedei iskorak su napravili tzv. vegani, koji pored odricanja od jedenja mesa, ne jedu ni ivotinjske proizvode (mlijeko, sir, jaja, med). Nekima ni ovo nije dosta, te ne koriste ni kozmetike proizvode u kojima se nalaze ivotinjski sastojci. Lista bi se mogla nastaviti u nedogled; vegetarijance/vegane navodim samo kao primjer, da bih ukazao na dilemu muslimana dananjice. Zbog ega muslimani nisu uspjeli razviti individualne mehanizme koji bi im omoguili da vrijednost dunjaluka gledaju kroz prizmu islama, a ne kroz prizmu vladajue ideologije (materijalizma?) Kako to da nemuslimani koji su produkt svoga nemuslimanskog okrue4. januar - 22. safer

nja i koji su do odreenog momenta u svome ivotu dijelili uvjerenja svoje okoline smognu snage i suprotstave se veini kad je u pitanju konzumiranje mesa, dok muslimani, koji impulse za svoje akcije trebaju crpiti iz Kurana i postupaka Muhammeda, a.s., to nisu u stanju, nego svojim postupcima praktino pokazuju da islamske naredbe svim silama treba pokuati zaobii? Odgovor je u rangiranju naih prioriteta; biti musliman mnogima je fakultativna opcija, koje se drimo samo onda ako nam plaho ne kolidira s nekakvim prohtjevima, nemarnostima, mrzovoljom. Ovakva indolentnost je pogubna i s jedne i s druge strane; ako je cilj islama u ivotima muslimana trenirati osjeaj odricanja; od hrane putem ramazana, od imetka putem zekata, od vremena putem namaza i na taj nain olakati svakom od nas odlazak s ovog svijeta, jer nita od toga neemo sa sobom ponijeti onda je opsesivno vezanje za prolazne stvari balast koji neutralizira ovaj islamski trening odricanja.

itajte i gledajte na IslamBosna.ba

Aktuelno iz BiH i svijeta
Poinje kampanja Stigla zima..Jedan hljeb i pokriva za Siriju Francuski list objavio karikature poslanika Muhameda, s.a.v.s.

Tekstovi

Kako Holivud prikazuje muslimane? Oni kojima se dova ne odbija Nauka i zanimljivo Palestinka Eryic el-Medhun iz Gaze najpametnije dijete svijeta Obrezivanjem se smanjuje rizik od infekcija bubrega, mjehura i mokrane cijevi Video: IslamBosna TV: Hamza Jusuf o nemaru

51

Zloin
Svjedoenje Srba o ratnim zloinima nad Bonjacima - Transkripti sjednica Vrhovnog savjeta odbrane SRJ

Slobodan Miloevi: Osnovao sam sam

Mladiu vojsku, finansirao je, ta jo hoe? vojsku,
Nastavljamo sa objavljivanjem svjedoenja Srba o ratnim zloinima nad Bonjacima tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu. I ova svjedoenja koja emo objaviti dogodila su se u sklopu sudskih procesa pred Hakim tribunalom Pripremio: Ramiz Hodi rpsku stranu prie o ratnim zloinima nad Bonjacima nastavljamo objavljianjem transkripta sa sjednica Vrhovnog savjeta odbrane tadanje SRJ a koji su objavljeni u Hagu u procesu suenja Momilu Periiu. Transkripte koje emo objavljivati u nastavku prenosimo sa stranice agencije Sense i E- novine. Sjednica Vrhovnog savjeta odrana 2.6.1993. Prisustvovali su: dr Milo Radulovi, vrilac funkcije Predsjednika SR Jugoslavije - predsjednik Savjeta; Slobodan Miloevi, predsjednik Srbije i Momir Bulatovi, predsjednik Crne Gore - lanovi Savjeta; dr Radoje Konti, predsednik Savezne vlade; Pavle Bulatovi, savezni ministar za odbranu; g general pukovnik ivota Pani, naelnik Generaltaba Vojske Jugoslavije; general-pukovnik Dragoljub Simonovi, zamjenik naelnika Generaltaba Vojske Jugoslavije; general-potpukovnik Dane Ajdukovi, naelnik Uprave za finansije i budet Saveznog ministarstva odbrane; pukovnik Slavko Krivoija, naelnik Vojnog kabineta Predsjednika SRJ - sekretar Saveta. MILO RADULOVI: Predlaem da ponemo sa radom. Za dananju sjednicu predlaem da razmotrimo Informaciju o problemima finansiranja Vojske J g Jugoslavije. j DANE AJDUKOVI: Ja bih skrenuo panju na vrlo vanu operaciju koju sada Vlada priprema to je priprema za rebalans budeta za 1993. godinu. Nije problem rebalansa u tehnikom smislu, nego je problem obzirom na privredna kretanja koja su sada takva kakva jesu i kakva se predviaju pad proizvodnje; kako preivjeti do kraja 1993. godine kada je Vojska u pitanju. Jer, kada smo uli u budet za 1993. godinu, ovo sada je prevazilo sva oekivanja. On je bio mnogo potcijenjen. Mi sa ovim predvienim kretanjima moemo jo mjesec i po dana da finansiramo Vojsku Jugoslavije sa ovim odobrenim sredstvima. Nae Ministarstvo je, u cjelini, u jednoj dilemi i tekoama. Poto smo obustavili isplatu plata prema Republici Srpskoj, traili smo od Generaltaba spisak j p ljudi koji su upueni po lanu 277. Zakona o slubi u oruanim snagama na privremeni rad u Republiku Srpsku; sada bi trebalo da odobrimo isplatu tih plata. U pitanju je blizu oko 900 lica; oni su u sastavu Vojske Jugoslavije, a mi smo ih privremeno uputili u Republiku Srpsku. Postoji preko 1.500 lica koja se nalaze u Vojsci Republike Srpske kojima treba koliko su me obavijestili ministar odbrane i naelnik Generaltaba - obustaviti isplatu do daljeg. Ranije smo imali velike prihode; sada niko ne trai da se to radi, jer nemaju pare i ne mogu da plaaju. Ako trae da neto vojska radi, to je mahom vezano da se radi samo za stvarne trokove: dnevnice i gorivo. Mi emo preko nae pozadine da razmotrimo mogunost da se reducira ishrana vojnika; i tu emo neke utede napraviti. Kod nas je poseban problem plaanje pripadnika Vojske Republike Srpske. Mi smo izvrili ono to je Vrhovni savjet dao. Meutim, tamo ima starjeina koje su sa ovog prostora na formacijskom mestu u Vojsci Jugoslavije, ali idu na dva-tri meseca ili due na taj p j prostor. SLOBODAN MILOEVI: To meni nije jasno, a to se ve drugi put pojavljuje na ovom sastanku; nije mi poznato da mi imamo pripadnike Vojske Jugoslavije u Vojsci Bosne i Herce4. januar - 22. safer

govine; oni nisu pripadnici Vojske Jugoslavije; oni ne rade pod komandom Vojske Jugoslavije; ne izvravaju zadatke Vojske Jugoslavije, niti se na bilo koji nain nalaze pod odgovornou Vojske Jugoslavije. Mi smo razgovarali na drugi nain o pomoi Republici Srpskoj da se obezbijedi odreena finansijska pomo kroz budet, a ne da se plaaju pojedini ljudi; jer, oni nisu pripadnici Vojske J g Jugoslavije. j IVOTA PANI: Oni su privremeno otili tamo iz patriotskih razloga, a kada sada ovo obustavimo oni e da se vrate nazad. DANE AJDUKOVI: To je tih 890 lica. Svi imaju formacijska mjesta u Vojsci J g Jugoslavije. j DRAGOLJUB SIMONOVI: To su lica koja su roena u Bosni Srbi iz Bosne. Njihov komandant brigade je iz III armije. j DRAGOLJUB J SIMONOVI: Nema, ima naelnika taba koji privremeno to radi. Karadi i njihova Vlada su traili da te Bosance aljemo tamo bar na odreeno vrijeme. Oni kada odu njihove porodice ovdje zadravaju plate. Oni im tamo daju inove, unapreuju ih, daju platne grupe, a kada se vrati za tri mjeseca, on ima veu p platnu g p itd. grupu SLOBODAN MILOEVI: Da se razumemo oko jedne stvari. Mi smo napravili ogromne rtve u tim pomoima; praktino smo sve rtvovali; ova velika inflacija je rezultat injenice da mi finansiramo i jedno i drugo. Mi smo onog dana kada smo zavrili p g g pregovore Bulatovi, osi i ja, zajedno sa Karadiem, sa Ovenom prije vie od mjesec dana; kada smo postigli potpunu saglasnost i kasnije to u Atini potvreno Atinskom konferencijom; ne samo da je 45% teritorije pripalo Srbima u Bosni, ve uz tih 45% teritorije se obezbjeuje puna zatita svih srpskih naselja zabranom ulaska na te teritorije HVO i zelenih beretki i mogunost ulaska na te teritorije iskljuivo snaga UN.

52

Kada smo to p g i na drugoj postigli, g j strani kada smo p g da se p postigli povrati status konstitutivnog naroda i trig p partitnim konsensusom se odluuje u j tom predsjednitvu na je zajedniki p j j j stav bio i rekli smo im: izvukli smo na obalu cijelu stvar; dobijeno je ak i j j j maksimalno, jer Srbi su dobili 45% teritorija. Muslimani 30%, a Muslimana je 50% vie nego Srba. Dakle, taj se Plan nije mogao kvalifikovati kao antisrpski, kako su neki govorili. Mi smo im onda rekli: Ovo to je rekao do ovog trenutka radili smo predsjednik ako treba da sjeemo ruku, Miloevi u da je sjeemo; ako voda treba vezi izdataka da nam bude preko glave, za nau brau preko glave nam je; stisli smo preko Drine, blem je da taj budet bude zube, trpimo, sve. Ali od to je injenica usvojen u Skuptini; ako ne ovog trenutka na to nemakoju oni moraju bude dobrih argumenata za mo pravo. Ako se dotle doda respektuju minimum koji je tolerantan lo da unitimo ekonomiju u cjelini; to u sadanjoj ekonomskoj siove zemlje, ovih 10 miliona je faktika tuaciji, onda to nee proi ovde, izvolite sada, gospodo, situacija o kojoj u Skuptini. Ovo to je reostatak rjeavajmo za stolom. ne moemo da kao predsjednik Miloevi u Prema tome, naa pomo imamo ovakvo vezi izdataka za nau brau ili onakvo ubudue moe da se svede na preko Drine, to je injenica miljenje; ona hranu i lijekove; na to moekoju oni moraju da respekje takva kakva te od nas raunati; ostala potuju u cjelini; to je faktika jeste. mo nije s nae strane mogusituacija o kojoj ne moemo a. Mislim da smo to jasno da imamo ovakvo ili onaraistili. Moemo to sada kvo miljenje; ona je takva ponovo da razmatramo. Ne kakva jeste. Kada se radi o znam ta misle predsjednik ovih 890 oficira, tu se ne Radulovi i ostali ovde, ali mi ne mo- radi samo o finansijskim efektima; emo osim hrane i lijekova da dajemo nae drutvo je dosta transparentno. vie materijalnu pomo; nemamo vie Nai politiari stalno tvrde da nema mogunosti. Ja sam ak i strancima to naih vojnika tamo; ali imate generale, rekao. Oni kau: dajte posmatrae; ja pukovnike itd. To nisu samo finankaem zato e posmatrai; mi ne sijski izdaci, to su dokazi protiv nas, elimo da kanjavamo Srbe u Bosni; protiv naih tvrdnji da tamo nemamo mi jednostavno nemamo moguno- vojnika. Taj aspekt je vrlo vaan i ne sti da im pomaemo vie; mi emo smije biti prenebregnut. Da li je ovo da im pomognemo u svemu u emu rjeenje najbolje da se ta odluka jedmoemo. Ali, to je prelomna taka na nostavno ukine, vjerovatno jeste. Mokojoj smo svi zajedno procijenili da se rali bi se uspostaviti direktni kontakti ostatak moe rijeiti u daljem procesu. sa ljudima j Takva naa pomo bi mogla potpuno SLOBODAN MILOEVI: To je da upropasti nau ekonomiju. Mi smo vrlo opasno! p to izdrali dok smo izali na zelenu MILO RADULOVI: Ali, isto granu; ali, preko toga ne moemo ii; tako je i opasno, jer to je dokument. niti mislim da se na takav nain mogu Ta odluka je donijeta pre nego to je upuivati starjeine ove Vojske; ako se stvorena SR Jugoslavija. Taj dokument upuuju, oni nisu starjeine ove Voj- moe, na neki nain, da doe do javske; to svi dobro znate. nosti; to se moe usvojiti kao dokaz za p potvrdu sumnji u p g j pogledu nae angag ta ako otkriju nae vojnike preko ovanosti na tom podruju. to se tie Drine? prijedloga generala Pania, a i drugi su u tom smislu diskutovali, trebalo bi MILO RADULOVI: Mislim napraviti jedan novi materijal u smislu da ovu taku moemo privoditi kraju. preciziranja tih minimalnih zahtjeva, i Upozorenja predsjednika Vlade i svih to vrlo argumentovano, to je vrlo vakoji su raspravljali o ovom problemu no sa stanovita usvajanja budeta; vi vrlo su jasna. Mi moemo doi u si- znate kako se poslanici ponaaju. On tuaciju da uopte ne umijemo proi- moe da predloi ovakav ili onakav tati brojeve. Problem je da se napravi budet, ali ako nemamo dokaze da prijedlog budeta; zatim, sljedei pro- smo doli do najnie mogue take,
4. januar - 22. safer

onda e poslanici rei da je to luksuzno ponaanje u ovakvoj ekonomskoj situaciji, pa se moe desiti da ne dobijemo ni minimum koji je potreban. Ako se slaete, da zavrimo razgovor na ovu temu. PAVLE BULATOVI: Koliko nam predsjednik daje vremena za pokuaj revizije? j j RADOJE KONTI: Nedelju dana, jer se rebalans mora dati u proceduru. Ja vam stojim na raspolaganju. Kad god hoete moemo sjesti zajedno. MOMIR BULATOVI: Mislim da bismo morali kao Vrhovni savjet odbrane da usvojimo stav: ponitava se Odluka, broj taj i taj; stavlja se van snage. g SLOBODAN MILOEVI: Momire, ne znam koliko je to pametno; prihvatam to, to nije problem. Mi smo imali shvatanje da je to raeno u ono vrijeme kada je bilo potrebno, ponijeli smo ogroman teret, da se pomogne da se tamo uspostave oruane snage. Odluivanje o tome da tek sada konstatujemo da tamo imamo nae oficire, sa stanovita meunarodne zajednice, j g je ogromna opasnost. Rije je o novp j j anoj pomoi. ak i da pozivamo te ljude da se vrate, to moe da bude kontraproduktivno, jer ih mi nagovaramo onda da napuste tamo vrlo odgovorne dunosti. Na taj nain e Jugoslavija njih dovesti u vrlo teku situaciju. Oni jesu pripadnici Vojske Republike Srpske koju mi materijalno pomaemo, ali koje sada vie materijalno ne moemo pomagati. Mi jednostavno prekidamo materijalnu pomo i nita vie. Ako neko od njih eli da se pojavi ovde i da trai da se vrati u svoju formaciju, treba ga primiti; tu nema problema. Ali, ne treba ih pozivati, jer bi to znailo da ih pozivamo kako bi oni oslabili svoju borbenu gotovost. To moe da bude fatalno za odreene j jedinice. PAVLE BULATOVI: Svi e se oni vratiti kad ne budu primali platu.

53

Zelena transferzala Info-ks.net vaan medij za afirmaciju bonjake zajednice

Prizren

ovodom trogodinjice postojanja portala info-ks. net, redakcija je organizovala koktel gdje je u oputenoj atmosferi prezentirana analiza posjeenosti portala. Koktelu su prisustvovali saradnici, kolege i prijatelji ovog portala kojima se urednik Amir Jakupi zahvalio na podrci koju imaju od osnivanja. Portal info-ks.net u svojoj treoj godini postojanja biljei poveanje posjeenosti za vie od 93 posto. Izborili smo se za svoje mjesto na medijskom nebu i stvorili naviku kod ljudi da se o svemu informiu preko naeg portala, rekao je Amir Jakupi i dodao: Na osnovu podataka o najitanijim tekstovima u toku 2012. godine izdvajaju se dva tragina dogaaja u naoj zajednici. To su tragedija u Restelici i pogibija studentice Nihade iz Grnara. Ovo nam govori da, kao zajednica, nismo izgubili osjeaj humanosti i da se u najteim trenucima okreemo jedni drugima. A podjele unutar zajednice, koje su posljednjih godina dosta izraene, idu na duu naih politikih predstavnika. Info-ks.net e i dalje kroz informisanje zajednice insistirati na jedinstvu, to je i jedini uslov naeg opstanka na ovim prostorima. Analizu o posjeenosti portala u toku 2012. godine, baziranu na podatke alatke Google Analytics, predstavila je lanica redakcije Anela Ademi. Iza web portala info-ks.net su tri godine kontinuiranog, prije svega, uspjenog rada. Najbolja potvrda ovoj injenici je posjeenost i itanost ove internet stranice, koja je samo za ovu godinu, prema podacima Google Analyticsa, imala 775.039 posjeta. Da info-ks.net biljei porast itanosti potvruje podatak da je 2011. godine bilo oko 405.000 posjeta, Kosovo

to je 93 posto vie u odnosu na prethodnu godinu, iznijela je podatke Anela Ademi. Web poral info-ks.net biljei i rast u otvaranju stranica u sklopu sajta. Prole godine je, prema Google Analyticsu, bilo 1.995.000, dok ove 2012. godine 3.750.000 posjeta, oko 87 posto vie. Ovim druenjem portal je izrazio zahvalnost svima koji su doprinijeli da info-ks.net bude to blii italakoj publici i da odigra vanu ulogu u ouvanju i afirmaciji bonjake zajednice.

Evropa i Amerika nee dozvoliti stvaranje Republike Srpske na Kosovu E

vropska unija nikada nee dozvoliti na Kosovu neto slino Republici Srpskoj, izjavila je Urlike Lunaek, izvjestilac Evropskog parlamenta za Kosovo. EU nee dozvoliti da Srbi imaju svoju dravu unutar Kosova, kao to je to sluaj u Bosni i Hercegovini. Urlike Lunaek je za pritinske medije kazala da je platforma Srbije o Kosovu nevaea i istakla da Kosovo i Srbija treba da se usredsrede da razgovorima rijee probleme u svojim odnosima. Da Platforma Srbije za Kosovo predstavlja smetnju za dijalog Beograda i Pritine, ocijenila je i amerika ambasadorka na Kosovu Trejsi En Dekobson. Moja je vlada u cijelosti koncentrisana na dijalog, koji se pod pokroviteljstvom Evropske unije odvija u Briselu. I kosovska vlada je na to koncentrisana. Svjedoci smo nekih dobrih rezultata tog dijaloga tokom ove godine, a nadamo se i buduim rezultatima 2013. oko nekih vanih stvari, rekla je ambasadorka. Bilo kakva druga inicijativa, poput Platforme, je ometanje koje ne pomae, naglasila je ona. Amerika ambasadorka se nada da e dijalog dovesti do normalizacije odnosa izmeu Srbije i

Kosova. Smatram da se dijalog odvija u smjeru budueg rjeenja koje e dovesti do stabilnosti u zemlji, do stranih ulaganja i ekonomskog razvoja, do pozitivnih promjena u ivotu obinih ljudi koji su na neki nain postali taoci ove situacije, kazala ja Dekobson.

4. januar - 22. safer

54

Srbija

Kosovo - najskuplja srpska rije

P
rema istraivanju beogradskog lista Blic meu najskuplje c srpske rijei o kojima se ne moe pregovarati i o kojima skoro da se ne smije racionalno raspravljati jer su svetinja, pored rijei Kosovo, spadaju i ognjite, partija, patriotizam, inat, crkva, Rusija i SANU, sa svojim nedovrenim Memorandumom i nacionalnim programom za spas Srbije. Objanjavajui najskuplju rije Kosovo, Blic daje svoje poc janjenje, pomalo i cinino. Kosovo Kolevka srpstva i sveta srpska zemlja. Po Ustavu Srbije jo oznaava junu srpsku pokrajinu, sadri u sebi mit i vjerovanje da su Srbi obiljeeni kultom rtve cara Lazara i Kosovskog boja, kada su izabrali carstvo nebesko umjesto carstva zemaljskog. U osnovi slavi kult smrti nasuprot kulta ivota. Kum Kumstvo je pojam za koji se vezuje najvee mogue meusobno potovanje, ali i neke od najveih izdaja i sukoba. Patriotizam Iako oznaava jedno od najuzvienijih osjeanja ljubavi prema domovini, zahvaljujui propagandi iz vremena Miloej j p p g via pojam se vezao za kriminalce poput eljka Ranatovia Arkana, koji su se borili na ratitima po Hrvatskoj i BiH, Crna Gora

kao i za ratne zloince koji su dobili epitete heroja, poput Ratka Mladia. Za razliku od njih, svi politiki neistomiljenici i protivnici rata nazivani su izdajnicima. Crkva Iako je Srbija sekularna drava, Srpska pravoslavna crkva je dio politikog prostora i vaan faktor odluivanja, posebno u odreivanju politike prema Kosovu. Zvezda Fudbalski klub koji je nastao kao potreba da Srbija ima nacionalni klub, nasuprot Partizanu koji se doivljavao kao jugoslovenski i kojim su komandovali generali JNA. U upravi Zvezde uvijek su bili predstavnici policije i tajnih slubi bezbjednosti, a meu navijaima pripadnici kriminalnog podzemlja. Rusija Majka Rusija, ishodite i kua slovenske due, neto kao veliki brat koji uva Srbe od batina koje bi mogli dobiti od osionih, bahatih i veih i jaih od njih. Historijski gledano, u velikoj mjeri je osjeanje neutemeljeno, jer je Rusija aktivnije uestvovala u balkanskoj politici samo kada bi to bilo u okviru njenih interesa.

Nakon sto godina denaza za rtve u Plavu i Gusinju

eisu-l-ulema Islamske zajednice Crne Gore Rifat ef. Fejzi otkrio je za agenciju Anadolija da e naredne godine biti klanjana denaza Bonjacima koji su ubijeni 1913. godine u Plavu i Gusinju, za vrijeme balkanskih ratova. Crnogorska vojska je 1913. godine brutalno pobila vie od 1.000 Bonjaka, a nasilno je pokrteno njih preko 10.000. Plav i Gusinje imaju specifinu istoriju na Balkanskom poluostrvu. Oni su 1878. godine Berlinskim ugovorom pripali Crnoj Gori, to oni nisu prihvatili i suprotstavili su se da uu u sastav tadanje Crne Gore, pojasnio je Fejzi i podsjetio da je nakon odlaska Osmanlija sa ovih prostora i ulaska crnogorske vojske u Plav i Gusinje svo muslimansko stanovnitvo pokrteno. Oni koji su odbili pokrtavanje bili su strijeljani u martu 1913. godine. Crnogorski reis je naglasio da sjeanjem na rtve balkanskih ratova Bonjaci ne ele izazvaHrvatska

ti tenzije u Crnoj Gori, ali je ukazao da se ovdje radi o injenicama, stvarnim dogaajima iz prolosti koje Bonjaci ele obiljeiti kako bi bili pouka i kako se nikad vie ne bi desili. U posljednje vrijeme mi muslimani ivimo u drugaijoj Crnoj Gori. Svi znaju da Crna Gora ne bi bila nezavisna da nije bilo muslimana i da su oni dali znaajan doprinos u ostvarivanju njene nezavisnosti. Mislim da je ovo dobra prilika da i dravnici Crne Gore dou i da se izvinu zbog toga to je poinjeno u prolosti u ime drave, rekao je Fejzi.

Muftija Hasanovi u posjeti hrvatskim vojnicima u Afganistanu naelnika Glavnog stoera amerike PozivDrage Lovriaprihvatio te seOS RH general pukovni- protivje bio uZbog ka da zajedno posjete Afganistan muftija okupacije. Aziz ef. Hasanovi je pridruio delegaciji koju toga prisu inili general pukovnik Drago Lovri, general pukovnik Slavko Bari ravnatelj HVU, brigadni general Zdravko Klanac i general Zlatko Garelji savjetnik predsjednika Republike Hrvatske Ive Josipovia za vojna pitanja te pukovnik Emilio Turina. Muftija Hasanovi se u Afganistanu, osim sa hrvatskim vojnicima, druio i sa Afganistancima, vjerskim predstavnicima lojalnim Sjedinjenim Amerikim Dravama. Naalost, muftija Hasanovi se nije druio niti se sastajao sa drugim vjerskim predstavnicima Afganistana, sa onima koji se bore lici da slua samo jednu strane prie, zbog ega je ostao uskraen za saznavanje kompletne istine o stradanju afganistanskog naroda. Muftija Hasanovi se j g g j druio sa ejhom Muhammedom ahom Adlijem, glavnim oficirom za moral afganistanske policije, direktorom Harema Plave damije i imama Plave damije, a uz muftiju su bili general Zdravko Klanac i general Zlatko Garelji. Muftija se susreo i sa dijelom bh. mirovne misije koja je zajedno sa hrvatskom vojskom na mentoriranju u Kabulu.

4. januar - 22. safer

55

Islamnet
SAD

Benjamin Godina bespilotnih ubica Bahatijecionistasa izgradnjomNetanyahu: Ba me briga ta govori UN! zrael uporan neza- Benjamin Netanyahu je u intervjuu

Izrael

merike i britanske bespilotne letjelice u 2012. godini bile su u punom pogonu. Barack Obama se najvie oslonio na svoje bespilotne ubice. Amerikanci su bespilotne ubice najvie koristili u Afganistanu i Pakistanu gdje su pobili hiljade nedunih civila. Prema zvaninim informacijama Amerikanci su u 2012. godini u Afganistanu izveli preko tri stotine napada bespilotnim letjelicama. Pored Amerikanaca po Afganistanu su ubijali i britanske bespilotne ubice. S druge strane, u Pakistanu su Amerikanci izveli pedesetak bespilotnih ubistvenih akcija. Neka istraivanja pokazuju da su Amerikanci u Pakistanu tokom proteklih osam godina svojim bespilotnim ubicama ubili 3.378 osoba i da su izveli 350 vazdunih napada. Amerike bespilotne ubice bile su aktivne i u Jemenu i Somaliji. Ohrabren velikim uspjehom, ameriki predsjednik Barack Obama odobrio je novi zakon po kojem e CIA i druge vojno-obavjetajne postrojbe Sjedinjenih Amerikih Drava ubudue moi slobodno ubijati osumnjiene osobe svugdje po svijetu. Naalost, ovo oruje je veoma opasno po itav svijet. Ubice sjede u svojim udobnim foteljama u Americi i Britaniji odakle putem ekrana, kao na video igrici, pucaju po muslimanima u Afganistanu, Pakistanu, Jemenu, Somaliji, a uskoro, vjerovatno, i po Maliju. Bespilotne ubice su ubojito oruje, ali naalost ovo oruje je poprilino neprecizno i esto ubija nedune civile. Ubice koje rukovode bespilotnim letjelicama ne vode previe rauna po kome pucaju, za njih je najvanije da pucaju. Oni prvo pucaju pa tek onda gledaju koga su ubili. Vjerovatno emo i ovu 2013. godinu zapamtiti po crnoj statistici bespilotnih ubica.

konitih jevrejskih naselja na otetoj palestinskoj zemlji. Vlada Izraela, predvoena premijerom Benjaminom Netanyahuom pokazuje ogromnu bahatost prema potivanju meunarodnih normi ureenja svijeta. Poetkom prolog mjeseca Izrael je najavio da planira izgradnju 1.600 novih ilegalnih stambenih jedinica u istonom Al-Quds-u koji j Tel Q j je Aviv aneksirao nakon estodnevnog rata 1967. godine krei time meunarodno pravo. Glasnogovornica Ministarstva unutranjih poslova Izraela Efrat Orbach je rekla da e 1.600 stambenih jedinica, koje su najavljene prvi put u martu 2010. godine, biti izgraene u istonom AlQuds-u, dijelu grada koji se zove Ramat Shlomo. UN i druge meunarodne institucije osudile su ovakav postupak Izraela. Takoer, mnoge drave, ukljuujui neke od saveznika Tel Aviva, su osudile planove Izraela da izgradi nezakonite jedinice na okupiranim palestinskim teritorijama. p p j ak je i vedski ministar vanjskih poslova Carl Bildt rekao da je izraelski plan ista osveta protiv Palestinaca nakon glasanja u UN-u.

emitiranom na izraelskom Kanalu 2 opisao Al-Quds (Jeruzalem) kao glavni grad Izraela. A onda je bahato poruio: Ba me briga ta kae UN!

Sirija

Carla del Ponte: U Siriji sam vidjela takve zloine, kakve nisam vidjela ni na Balkanu

arla del Ponte, biva glavna haka tuiteljica, danas je lanica Istrane komisije Ujedinjenih naroda za zloine u Siriji. Carla del Ponte sa svojim timom vri istragu ratnog stanja u Siriji te ima zadatak da UN-u predloi mjere za djelovanje na terenu. Ako je suditi po sadanjem zakljuku Carle del Ponte, koja smatra da nema naina niti vrijedi vojno intervenirati u Siriji, jasno je

da ona ima zadatak da opravda UN za nepoduzimanje odlune akcije protiv reima Baara Asada. Carla del Ponte za zloine u Siriji kae: Ve par mjeseci je situacija katastrofalna. Vidjela sam stvari koje nisam nikad vidjela, ak ni u ratovima na Balkanu. I pored tako zabrinjavajue situacije Carla del Ponte predlae da se nita ne ini.

4. januar - 22. safer

56

Sirija

Slobodna sirijska vojska u 2012. oborila 19 Migova i 22 helikoptera Cionisti tokom 2012. lobodna sirijska vojska je 2012. novembru 2012. godine kada su skoro Sgodiniprotiv Baara Asada ui njego- svakiavion ilidan obarali po jedan Baa- uhapsili 900 palestinske postigla velike vojne ratne drugi pobjede rov helikopter. Osim navedevih zloinaca. Sirijski borci za slobodu nog ratnog uspjeha, Slobodna sirijska djece u proloj, 2012. godini uspjeli su uni- vojska je protekle godine i na drugim
titi ak 19 borbenih aviona Migova i 22 helikoptera sa kompletnim posadama Baarovih zloinaca. Sa ovom brojkom unitenih borbenih letjelica Slobodna sirijska vojska je od poetka otpora ukupno unitila 103 borbene letjelice Baarove vojske. Sirijski mudahidi najefikasniji su bili u augustu i poljima nanijela teke gubitke Baarovoj vojsci. Uniteno je mnogo tenkova i drugih oklopnih borbenih vozila. Takoer, sirijski mudahidi su zarobili velike koliine drugog tekog i lahkog oruja, koje je Baarova armada ostavljala iza sebe dok su bjeali ispred hrabrih oslobodioca Sirije.

Palestina

Ruski specijalni rat protiv muslimana i islama: Ubijanje imama na Kavkazu

Sjeverna Osetija

Rusiji se sprovodi specijalni rat protiv islamskih vjerskih voa. Krajem decembra 2012. godine u Sjevernoj Osetiji, u Vladikavkazu ubijen je imam Ibragim Dudarov. Ubica je imamu Ibragimu ispucao pet metaka u glavu. Ibragim Dudarov ubijen je zbog svoje vjere. Neko ne eli islam u ovoj zemlji, rekao je Khadzhimurat Gatsalov, glavni muftija muslimanske zajednice u Sjevernoj Osetiji. Ubistvo imama Ibragima Dudarova sedmo je po redu ubistvo islamskih vjerskih slubenika koje se dogodilo u Rusiji u 2012. godini. Mjesec dana prije ubistva Ibragima Dudarova u Tataristnu je izvren atentat na zamjenika muftije, a nekoliko mje-

seci ranije u Moskvi je jedan imam zaklan noem. Prema analitiarima iza ubistva imama na Kavkazu i ostatku Rusije stoje dravne sigurnosne agencije koje na ovaj nain ele da unesu smutnju meu kavkaske muslimane. Nakon svakog atentata na nekog od imama u medijima se za taj zloin optue eenski mudahidi.

krugovima palestinske samouprave razmilja se o podnoenju albe Meunarodnom krivinom sudu u Hagu protiv Izraela ije su vlasti tijekom 2012. godine pored ostalih uhapsile i 900 palestinske djece. To je izjavio palestinski ministar za pitanja zarobljenih Isa Karaki. Ministar Karaki ovo je izjavio Internet stranici Arabia Net rekavi kako je vrijeme da Palestina nakon to je u UN-u dobila status promatraa, ime joj je priznata dravnost, iskoristi novi poloaj i uputi albu Meunarodnom sudu protiv izraelskih vlasti. Ministar je izjavio da su izraelske vlasti uhapsile i dre u zatvoru 135 djece, 140 se nalaze u pritvoru i oekaju suenje. Prigodom sasluanja djece posauju ih na neugodnim stolicama vezanih ruku na leima i u takvom poloaju dre ih satima, a nerijetko ih izvode na kiu i tamo ih dre. Na toj djeci pokazuju se znakovi psihikog poremeaja. U 2010. godini izraelske su vlasti uhapsile 700 palestinske djece. Pored hapenja izraelska policija ne libi se fiziki maltretirati djecu i to na nimalo civiliziran i human nain. Sve dok nedavno u Generalnoj skuptini UN-a Palestini nije priznat status drave promatraa, Palestincima su bile vezane ruke za intervencije na meunarodnim institucijama. Zbog toga se Izrael estoko opirao novom statusu Palestine. Naalost rijetke su meunarodne organizacije za zatitu ljudskih prava, a pogotovu djeijih, reagirale na izjavu izraelskog ministra sigurnosti koji je nedavno izjavio da palestinska djeca nisu poteena policijskog progona. (www.islamska-zajednica.hr)

4. januar - 22. safer

57

Francuska

Velika Britanija

Britanija dobila milion i po novih Francuskinja u 91. godini Za deset godinazemljama koje su nije. Pojedini analitiarimuslimana slam se brzo iri u navode Inominalno kranske. brzog irenja brojkajer se brojni muslimani, izda ova Velika Brimuslimana ne pokazuje pravo ivota prela na islam tanija je najbolji primjer stanje nekih
islama. U posljednjih deset godina broj muslimana u Velikoj Britaniji povean je za milion i dvije stotine hiljada novih muslimana, odnosno sa milion i pet stotina hiljada na dva miliona i sedam stotina hiljada, koliko danas ivi muslimana na britanskom ostrvu. U analizama objavljenim u britanskim medijima navodi se da je posljednjih godina primjetno smanjenje broja krana a poveanje broja muslimana. Prema britanskim medijima mnogi domai britanski krani prihvataju islam i na taj nain doprinose brzom irenju islama, tj. daju odgovor na pitanje kako se broj muslimana u posljednjih deset godina toliko poveao. Na popisu stanovnitva 2011. godine upisano je dva miliona i sedam stotina hiljada muslimana, to je 5 % od ukupnog broja stanovnitva Velike Britarazloga, nisu izjanjavali o vjerskom opredjeljenju na proteklom popisu stanovnitva. Oekuje se da e na sljedeem popisu stanovnita, 2021. godine, broj muslimana biti uduplan.

ako pie alirski dnevnik Eerk od 23. prosinca u Parizu je na islam prela starica Francuskinja Giyurgat Lubil u 91. godini ivota i uzela novo ime Nura. Na pitanje zato u tako kasnim godinama mijenja vjeru, Lubil je izjavila da nikada nije kasno pokajati se. Ona je izjavila da su je njena djeca namjeravala smjestiti u staraki dom to je ona odbila. Mesdid u Parizu prvi je na Zapadu izgraen 1927. godine. Njen prvi susjed s kojim se poznavala punih 40 godina bio je Marokanac Muhammed Meddah. On joj je predloio da doe u njegov dom proivjeti preostale dane ivota, to je ona sa zahvalnou prihvatila. Novinaru lista E-erk Nura je govorila sve najbolje o svom susjedu Muhammedu, u ijoj kui stariji imaju milosrdan odnos prema mlaima, a mlai s velikim potovanjem gledaju na starije. Njegova djeca svakoga jutra prije odlaska na posao poljube njegovu i majinu ruku traei blagoslov, kae Nura. Kae da se u Muhammedovoj kui namaz redovno klanja u dematu i ivi po slovu Kurana i Sunneta Bojega Poslanika. On i njegova obitelj daju primjer kako treba ivjeti, kae nova muslimanka. Prolog ramazana Nura je osjetila zov islama u sebi i nije mogla odoljeti tom divnom zanosu i pozivu pa je odluila u dubokoj starosti prihvatiti islam. (.O.)

Zanimljivosti

Tunianin umro nakon to je progutao 28 ivih jaja za opkladu je poto Jedan mladi u Tunisu umroivih jaja je dobio opkladu da moe da pojeda 28 odjedanput.
Dvadesetogodinji Dau Fatnasi, iz grada Kaituana, gutao je jaja jedno za drugim, poto se s prijateljima opkladio za odreenu sumu novca. Nakon to je progutao 28 ivih jaja, Fatnasiju je pozlilo i preminuo je na putu do bolnice.

Tunis

Prodaja alkohola poveana za 20%

akon ruenja diktatorskog reima u Tunisu na vlast je dola islamistika partija Nahda. Lider Nahde, ejh Raid Ganui dao je mnoga obeanja. Mnogi su oekivali da e dolazak islamista na vlast u Tunisu donijeti brojne promjene. Prije svega, mnogi su oekivali da e Ganuijevi islamisti nastojati da islamiziraju tuniansko drutvo. Naravno, to se nije dogodilo. Tunis je danas u mnogim segmentima isti kao i u vrijeme vladavine diktatora Ben Alia. Ganuijevi islamisti ovih dana izazvali su otre reakcije brojnih graana Tunisa, jer su njihovi predstavnici u Parlamentu donijeli novi zakon o prodaji alkohola. Naime, Ganuijevi islamisti su, umjesto nametanja zabrane ili ogranienja prodaje alkohola, izglasali zakon o poveanju poreza na prodaju alkohola, a kako bi poveali punjenje dravnog budeta. Vlada Tunisa nada se da
4. januar - 22. safer

e pomou poveanja poreza na alkohol p poveati p prinos budeta za 85 miliona eura. lanovi Parlamenta iz redova drugih islamistikih politikih pravaca otro su se usprotivili donoenju spomenutog zakona. Prodaja alkohola u Tunisu u proloj godini poveana je u odnosu na ranije godine. Prodaja piva u proloj godini poveana ja za 20%.

58

Irak

Mosul: Mladii od 18 do 30 godina masovno operiu noseve Hadi Merjema Hamdan Amma raki grad Mosul opasno je mjesto za muterije njegove klinike su mladii od
18 do 30 godina koji, uglavnom, nisu zadovoljni izgledom svog nosa. Zahvaljujui ovakvoj zainteresiranosti u Mosulu se otvara sve vie specijaliziranih klinika za plastinu hirurgiju.

Palestina

ivljenje. Rat je uinio svoje, Mosul je postao jedan od najnesigurnijih gradova u Iraku. Iako je situacija jo uvijek sloena stanovnici Mosula trude se da uhvate korak sa savremenim trendovima drutvenog ivota. Taj trend najjasnije se vidi u nevienoj pomami mladih Iraana i Iraanki za plastinim operacijama uljepavanja izgleda. Kako piu iraki mediji, mosulska klinika za plastinu hirurgiju, koju vodi doktor Sadallah al-Zako svaki dan je prepuna mladih mukaraca, koji se ele podvrgnuti plastinim operacijama da ljepe izgledaju. Mjeseno obavim i po 60 operacija, kae doktor Sadallah. Prema rijeima doktora Sadallaha najbrojnije

Foto islamneta

Foto - trenutak istine: Kia cionistikih raketa po golorukim Palestincima

redinom decembra 2012. godine u selu Disruz-Zerka u blizini Haife u 124. godini ivota umrla je najstarija Palestinka Merjema Hamdan Amma. U linoj karti koju su joj izdale izraelske vlasti 1948. godine pie da je roena 1888. godine. Kod sebe je sve do smrti imala linu kartu Osmanskih vlasti u kojoj pie da je roena citirane godine. Hadi Merjema Amma je prije godinu dana izjavila novinarima da ne zna tano kada je roena ali da se sjea turskih oficira po njihovim imenima, a tada je imala 10 godina. Kae da je dola u selo Disruz-Zerka kada je u selu bila samo jedna kua, a sada ih je preko hiljadu. Sve do nekoliko dana prije smrti bila je bistrog uma i svjesna svega okolo nje. Rodila je deset sinova i keri i ima preko 600 unuadi i praunuadi. Imala je jedini problem sa sluhom. Bavila se tjelesnim vjebama i nekoliko mjeseci prije smrti posljednji put je bila u etnji. Unuk kod kojega je proivjela posljednje dane na ovom svijetu, inae 51 godinjak, kae da je tri dana prije smrti dobila upalu plua od koje je i umrla. Dva puta se udavala, a djeca su joj sva pomrla prije nje i 25 unuadi takoer. Hadi Merjema je ostala anonimna i po svojoj najduoj starosti na svijetu. Iako su njen unuk, kod kojeg je ivjela do smrti i njihove komije iz sela Disruz-Zerka pozvali istraivaki tim Ginisovog rekorda, iako su oni doli u selo i uvjerili se u tanost datuma roenja hadi Merjeme, nisu je htjeli uvrstiti u knjigu Ginisovih rekorda kao najstariju osobu na svijetu. Razlog je veoma sramotan. Naime, predstavnici Ginisovog rekorda su traili da se hadi Merjema slika bez hidaba, to je ona energino odbila. Samo zato to je odbila skinuti hidab Ginisovci su odbili hadi Merjemu upisati u svoju knjigu rekorda.

4. januar - 22. safer

59

Kutak za islamsku omladinu

Islamski pedagoki fakultet u Bihau

Sveano otvoren drugi ciklus postidplomskog studija

slamski pedagoki faklultetu u Bihau, sveano je ozvaniio poetak postdiplomskog studija 2012/2013. godine. Pored domaeg nastavnog kadra, sveanosti j p g g je prisustvovao rektor Univerziteta u Bihau, prof. dr. Refik ahinovi, dekan Fakulteta islamskih nauka u Sarajevu prof. dr. Ismet Buatli, i bihaki muftija Hasan ef. Maki. Nakon to se obratio prigodnim govorom, sekretar Fakulteta Hamdija Nesimovi zahvalio se gostima to su svojim prisustvom uveliali ovu sveanost i pohvalio studente za njihovu odlunost da nastave studij na ovoj ustanovi, zaeljevi im pri tom puno uspjeha. U svom obraanju bihaki muftija Hasan ef. Maki je kazao, kako je ovo potvrda elje za proirenjem postojeih znanja, pohvalivi Upravu Univerziteta i Islamskog

pedagokog fakulteta za organizaciju ovog studij ja. Rektor Univerziteta dr. ahinovi je naglasio dobru saradnju izmeu Univerziteta i ovog Fakulteta, te dodao kako e Univerzitet u budunosti stojati na raspolaganju Islamskom pedagokom fakultetu. Prof. dr. Ismet Buatli je izrazio zadovoljstvo injenicom da ovaj Fakultet, iz godine u godinu ostvaruje napredak. Na kraju je muftija Maki, skupa sa prisutnima, prouio prigodnu dovu za uspjeno okonanje studija. (Fahrudin Voji)

Islamska zejdnica Kalesija

Mektepski centar u Kalesiji, novi nain rada sa djecom i mladima

P
rojekat su u BKC, u prisustvu imama, privrednika i predstavnika opinske vlasti predstavili glavni kalesijski imam Enver ef. Ali, predsjednik Medlisa Muharem ef. Meanovi i hafiz Husein ef. Smaji. Centar bi se trebao prostirati na oko 47 dunuma zemlje, a njegova namjena je, prije svega, odgojno-obrazovna. Uz pribliavanje vjere djeci i mladima kroz mektepsku nastavu i druge aktivnosti, u Centru e biti izgraeni sportski tereni. Cilj je da se djeca motiviraju kroz ono to najvie vole i da se razvija takmiarski duh u svim segmentima ivota. Najjednostavnije kazano, Centar bi trebao da bude mjesto koje e mladima i djeci pruiti pravilan odgoj i udaljiti ih od negativnih ponuda savremenog doba, kazano je na prezentaciji. Planiranim sadrajima Centra nadilazit e se potrebe ciljane grupe, pa e se njime moi koristiti i ira drutvena zajednica: osnovne i srednje kole, sportske organizacije, kulturna udruenja, udruenja za rad sa invalidnim i hendikepira-

nim licima... Takoer je planirano da Centar bude vakuf, a potencijalni vakifi mogu novac donirati putem irot-rauna otvorenog u NLB banci: 1321400309445702.

Arapski jezik kroz Kuran

U
toku je upis polaznica na kurs arapskog jezika kroz Kuran. Nastava poinje 17. decembra. Ukoliko elite razumjeti sadraje koje svakodnevno uite u namazima i dovama, ali i ostvariti najosnovniju komunikaciju na arapskom jeziku, kurs Arapski jezik kroz Kuran je prava prilika za to. Ovaj kurs namijenjen je enama koje poznaju osnove arapskog pisma. Cilj nam je omoguiti polaznicama uenje arapskog jezika na jedan novi, laki i jednostavniji nain. Tokom kursa stiu se osnovna znanja o vrstama rijei, njihovoj promjeni, atributivnoj i genitivnoj vezi, prostoj imenskoj i glagolskoj reenici, jednostavnim i sloenijim glagolskim formama, tvorbi rijei iz glagola te njihovom koritenju u ajetima na razliitim mjestima u Kuranu. Kroz primjere iz kratkih kuranskih sura i dova uimo arapske rijei, sintagme, njihove relacije u reenici i znaenja. Takoer, najfrekventnije kuranske pojmove tumaimo (tefsirimo) ulazei u njihova dublja znaenja, nastojei ih prepoznati i razumjeti u kuranskom tekstu. Kurs se sastoji iz est modula, a svaki modul ima 36 asova. Nastava je u veernjim satima. Za lanice Nahle kurs je besplatan. Informacije i prijave na info@nahla.ba ili 710-650.
4. januar - 22. safer

Nahla

60

Preporuujemo: www.zena-biser.com

ena za kojom je dozvoljeno plakati

nita od toga i da e od prevelikog jedenja ovih stvari vie osjetiti dosadu, te da bi radije jela sira i paprika, jer joj to mu ne donosi. Istina je bila u stvari, da ona u kui svoga mua ne bi okusila meso osim jednom u mjesecu a moda i jednom u dva mjeseca, i da je uglavnom njena hrana bila: sir, paprika i fulj, jer ovjek je svojom zaradom jedva utoljavao svoju glad i glad svoje ene. Ali, ova dobra ena je htjela da uzdigne svog mua kod njene familije i prikae ga plemenitim u njihovim oima. Podnosila je glad i ono to joj je bilo uskraeno zbog siromatva njena mua ne elei da bilo ko sramoti njenog mua zbog njegove neimatine. Bila je strpljiva i pruala podrku svome muu podsjeajui ga na Allahovo obeanje. To to je bila bogata i to su joj nakon braka bile uskraene dunjaluke naslade nije je sprijeilo da bude dobra i pokorna ena. Jesi li sada, ree mi ovjek, o ejhu, shvatio razlog mog plaa i brige za njom. Ovo je jedan od njenih postupaka, a kada bi ti priao o njoj, njenoj dobroti, njenom postu, njenom namazu i lijepom ahlaku prema meni i ostalim ljudima, ne bih opet bio u stanju pruiti joj pravo i mjesto koje joj pripada. Spustio sam svoju glavu (tj. ejh Ebu Ishak el-Huvejni) i udaljio se molei Allaha za nju svim srcem, jer, tako mi Allaha, ona je nimet (blagodat) od ene. La ilahe illallah! Kae Allahov Poslanik, salallahu alejhi ve sellem: Ako ena klanja pet dnevnih namaza, posti mjesec ramazan, uva svoje stidno mjesto i pokorava se svome muu, ui e u Dennet na koja god vrata eli. (Hadis biljei Ibn Hibban a ejh Albani ga je ocijenio vjerodostojnim).

ae poznati alim i muhaddis dananjice, uvaeni ejh Ebu Ishak el-Huvejni, Allah ga sauvao: Posjetio sam jednog od svojih ahbaba pa ga zatekao tunog i potitenog. Kada sam ga upitao o razlogu njegove tuge ovjek je poeo plakati, obavjestivi me kako mu je ena bolesna. Poeo je gorko plakati tako da sam se zaudio i gotovo da je pao u mojim oima, a poznavao sam ga kao dobra i estita ovjeka. Kada je ovjek to primijetio ree mi: O ejhu, udi li se to ovoliko plaem za svojom enom? Kada bi znao o njoj ono to ja znam, opravdao bi me i ne bi me korio. Pa, posluaj me, o ejhu. Spomenuo mi je da je bio siromaan ovjek koji je radio skroman posao od kojeg je utoljavao svoju glad. Uzvieni Allah je htio da mu se obrati ovjek koji je vidio njegov emanet, njegovo lijepo ponaanje i bogobojaznost i ponudi mu da se oeni njegovom kerkom. Taj ovjek je bio bogat. Sklopili su brak i on je dobio divnu, pokornu i bogobojaznu enu koja je njegov ivot uinila dennetom na ovom dunjaluku. Jednoga dana doao mu je njen otac i rekao: Boj se Allaha, o ovjee i kupi svojoj eni hljeba, sira, paprika i fulja (vrsta jeftine hrane koja nalii naem pasulju), i nemoj pretjerivati sa mesom jer je joj dosadno da uvijek jede meso, tjesteninu i voe. Kae: Otvorio sam usta, ali nisam znao ta da mu odgovorim, jer nisam shvatio ta je rekao, niti ta je ciljao svojim rijeima, sve dok nisam sreo enu i upitao je. Tada sam uo iznenaenje koje je zadrmalo tlo pod mojim nogama. Kad god bi njegova ena odlazila svojoj familiji oni bi joj prinosili meso, orbu i voe, a ona bi govorila da ne eli, da joj mu ne uskrauje

Sarajevo

enski kulturni centar TESNIM

enski kulturni centar TESNIM je smjeten na Novoj Breci, u ulici Ismeta Mujezinovia 18a, iznad Klinike Koevo (NOVA BREKA-SARAJEVO). Nae aktivnosti su usmjerene ka enskoj populaciji svih starosnih dobi. Akcenat je na prezentiranju odgojno-obrazovnih sadraja koji koriste kako pojedincu tako i iroj drutvenoj zajednici. Naoj eni koja esto zbog mnotva obaveza zanemaruje svoje vlastite potrebe, nastojimo na to laki nain ponuditi sve one sadraje koje e oplemeniti njenu islamsku linost i pomoi joj da to bolje funkcionira u bilo kojem segmentu ivota, sa akcentom na njen lini i porodini ivot. Posebnu panju posveujemo radu sa djecom i mladima. Svoj rad smo osmislili tako da djeci ponudimo kreativan nain upoznavanja sa temeljnim vjerskim principima; da pribliimo neke daleke dogaaje iz islamske historije; kao i da izgradimo osjeaj ponosa naom istom vjerom i islamskom tradicijom. Cilj nam je pomoi formiranju generacija koje imaju korisnu i djelotvornu ulogu u drutvu, sa naglaenim pozitivnim i kreativnim stavovima. Jaanje linosti, razvijanje komunikacijskih vjetina, savladavanje izazova i sticanje samopouzdanja elemenati su na kojima radimo sa djecom. Kod njih elimo izgraditi i pozitivan odnos prema prirodi, drugim ljudima i njima samima. U naem Centru nastojimo kreirati klimu u kojoj se svi osjeaju prijatno i prihvaeno; zajedno sa iskustvenim potencijalima, koje nose kao pojedinci, a koji mogu biti korisni i vrijedni drugim osobama. Sve aktivnosti su propraene ivom komunikacijom i jednom toplom i sranom interakcijom. Nae aktivnosti: erijatska predavanja Kurs tedvida sa tefsirom Halka Kurana sa hifzom za djecu M Mjesec druenje sa Kuranom za djecu erijatski kurs: Oaza islama Islamska vikend kola Kreativna sufara Savjetovalite za roditelje i djecu erijatska halka za tinejderice Tinejderski klub Klub italaca Kreativna pauza Kurs engleskog jezika Besplatne instrukcije Klub volontera Art program Sijela i druenja Igraona Online uenje Kurana Izleti.

4. januar - 22. safer

61

Knjige
Ana Politkovska, Putinova Rusija

Vojska je u Rusiji jedan zatvoren sistem,

koji se ne razlikuje od zatvora

Ova knjiga je o Vladimiru Putinu, ali na njega gleda drugaije nego to ga obino vide na Zapadu. Dakle, ne kroz ruiaste naoare. Zato je teko podrati ruiastu taku gledita kada se suoite sa stvarnou u Rusiji? Zato to Putin, proizvod najmranije tajne slube ove zemlje, nije uspeo da prevazie svoje poreklo i da prestane da se ponaa kao potpukovnik sovjetskog KGB-a. Jo je zauzet sreivanjem svojih zemljaka ljubitelja slobode; ne odustaje od unitavanja slobode, ba kao to je radio u svojoj prethodnoj karijeri samo ako im padne na pamet da bi to izgubila ivot. Knjiga je vapaj upozorenja zbog neega trebalo uiniti. U rukama svima koji sa Putinovom Rusijom imaimate knjigu koja opisuje takvu zemlju ju posla. Ali taj vapaj, iako glasan, iako i njenog vrhovnog obavetajca. Jedan od poznat i prepoznatljiv, nailazi na malo zeeva kojima je odrubljena glava bila odjeka. Delimino zato to ljudi imaju je i autorka ove knjige. U zemlji u kojoj svoje brige: na p j g primer, kod nas j uvek jo oficiri tajnih slubi u svojim rukama dre nije rasvetljeno ubistvo uruvije, i ne zakonodavnu, sudsku i izvrsamo ono. Delimino zato to nu vlast, u kojoj nema nezavitakav vapaj zagluuju prejaki sne policije, istraiteljstva, tuKada je poslovni interesi. Delimino ilatva, u kojoj je velika veipoeo Drugi zato to svoje pretnje, kako na medija pod tekom apom eenski rat, vidimo, Putin ostvaruje. Malo vlasti, ubijanje mirnog stanovvojsci su date je onih koji su spremni da se nitva prolazi, naravno, nekaodreene ruke nau na mestu Politkovske, da u eeniji njeno. Tim pre ako ubijeni ili da sa Rusijom zarate zbog radi ta joj je zasmeta nekome od vrhovnih Gruzije, ili da se makar suoe volja te su na obavetajaca, kome ruka nee sa perspektivom zatvorene slapredsednikim zadrhtati. Oni su prvi uspeno vine na gasovodu. Ipak, koizborima proli obuku odsecanja glava i risno je znati u kakvom svetu 2000. njeni pijenja krvi. I sada obuavaju ivimo. (Pavle Rak) pripadnici kao druge. I ne kriju kakve su im jedan glasali za namere. (Ana Politkovska) Uvod Putina. Leksika vrhovnog obavetajca je jasna i nedvosmisleOva knjiga je o Vladina, a najgrublja je kada je u pij jg j j j p miru Putinu, ali na njega tanju eenija (to mu valjda gleda drugaije nego to ga podie popularnost kod njeobino vide na Zapadu. Dagovih sunarodnika). Stranom dopisniku, kle, ne kroz ruiaste naoare. Zato je koji se usudio da g pita jesu li prilikom teko podrati ruiastu taku gledita j ga p j p vojnih operacija u eeniji bile preduzete kad se suoite sa stvarnou u Rusiji? mere da se zatiti civilno stanovnitvo, on Zato to Putin, proizvod najmranije je pred desetinama novinara odgovorio tajne slube ove zemlje, nije uspeo da da, poto je taj strani dopisnik oigledno prevazie svoje poreklo i da prestane zainteresovan za islamski ekstremizam, da se ponaa kao potpukovnik sovjetobrezivanje mu mogu obaviti i u Moskvi, skog KGB-a. Jo je zauzet sreivanjem a da e se moskovski obrezivai pobri- svojih zemljaka ljubitelja slobode; ne nuti da dotini dopisnik vie nikada ne odustaje od unitavanja slobode, ba dobije potomstvo. Poznata je i pretnja da kao to je radio u svojoj prethodnoj e eenske teroriste daviti u klozetima. karijeri. Ova knjiga je i o injenici da Od tada su, u vezi sa eenijom ili ne- nije svako u Rusiji spreman da podnosi im drugim, pobijeni, to u saekuama, Putinovo ponaanje. Ne elimo da i dato gasom, to podmetanjem eksploziva lje budemo robovi, ak i ako to najvie pod stambene zgrade, Ana Politkovska, odgovara Zapadu. Zahtevamo pravo da novinarka koja je znala ko i ta joj preti, budemo slobodni. pa je o tome otvoreno govorila, i geneOva knjiga nije analiza Putinove ral Lebed, strateg mirovnog sporazuma politike. Ja nisam politika analitiarka. posle Prvog eenskog rata, i Galina Sta- Ja sam samo j J jedno od mnogih ljudskih g j rovojtova, poslanica ruskog parlamenta bia, lice iz gomile u Moskvi, eenikoja je ivot posvetila rezreavanju me- ji, Sankt Peterburgu i drugde. Ovo su unacionalnih sukoba, i mnogi, mnogi moje emocionalne reakcije, pribeleene drugi, poznati i anonimni. Ana Politkov- na marginama ivota kakav se danas ivi ska je u svetu postala simbolika figura u Rusiji. Previe je rano za distancu koja rtve jednog brutalnog reima. Iz knjige je neophodna kada se eli nepristrasna koju drite u rukama najbolje ete videti analiza. Ja ivim u sadanjosti i beleim kakav je taj reim i zato je njena autorka ono to vidim. (Ana Politkovska)
4. januar - 22. safer

rivikavanje na probadanje, prolivanje krvi i nanoenje rana ivom biu. Specijalna veba: uhvatiti u klopku ivog zeca, ubiti ga tako to mu glavu udarimo o drvo, vezati zadnje noge, brzo odrezati glavu i posle udisaja, popiti krv koja je iknula, a zatim izdahnuti. ... Psiholoki nije lako iz ista mira ubiti ni krivo ni duno ivo stvorenje, ali e /bez takve pripreme/ jo mnogo tee biti da se ubije mirni itelj, koji je sluajno video nau jedinicu u neprijateljskoj pozadini (Taras A. E., Zarucki F. D.: Obuka obavetajca: sistem komandosa GRU, udbenik za obuku vojnih obavetajaca, Harvest, 2000, str. 18-19). U zemlji koja ne samo tampa ovakve udbenike, nego su ti udbenici namenjeni i lanovima vojno-sportskih i vojno-patriotskih klubova, polaznicima kola preivljavanja u prirodi, turistima, lovcima i ribolovcima i uopte svima koji ele da se naue kako da savladaju bilo kakvu opasnost (iz anotacije iste knjige) i najgora stvar se moe dogoditi. U zemlji kojom, kao predsednici ili premijeri, rukovode oficiri tajnih slubi iz kojih ovakvi udbenici izlaze u svet, najgore stvari se i dogaaju. Svi stanovnici takve zemlje su kao uhvaeni zeevi, kojima e vrli obavetajci odrubiti glavu i ispiti krv,

62

Vojska moje zemlje i vojnike majke Vojska je u Rusiji jedan zatvoren sistem, koji se ne razlikuje od zatvora. Niko ne ide u vojsku ili u zatvor osim ako drava ne eli tamo da ga vidi. Kad jednom ue, ivi ivotom roba. Svuda u svetu vojske pokuavaju da dre u tajnosti ono to rade, i moda zato o generalima govorimo kao da su pripadnici nekog meunarodnog plemena iji je profil linosti isti irom planete, nezavisno od toga kojem predsedniku ili dravi slue. Postoje, meutim, neke osobenosti vezane za vojsku u Rusiji, ili pre za odnose izmeu vojske i civilnog stanovnitva. Civilne vlasti nemaju kontrolu nad onim ega se dokopa vojska. Redov pripada najnioj kasti u hijerarhiji. On je niko. On je nita. Iza betonskih zidova kasarni oficir moe vojniku da uradi ta god hoe. Slino tome, vii oficir moe da uradi ta god poeli svom kolegi niem oficiru. Sigurno mislite da stvari ne mogu biti ba toliko loe. I nisu uvek. Ponekad su bolje, ali samo zato to je neki humani pojedinac uveo red meu sebi podreene. Jedino tada postoji traak nade. Ali ta je sa voama zemlje?, moda ete se zapitati. Predsednik je vrhovni komandant i stoga je lino odgovoran za ono to se dogaa, zar ne? Naalost, kad se dokopaju Kremlja, nae voe ne pokuavaju da zauzdaju bezakonje u vojsci, ve najee viim oficirima daju jo veu mo. Zavisno od toga da li voa udovoljava vojsci, ona

ga ili podrava ili potkopava. Jedini pokuaji da se vojska humanizuje injeni su u vreme Jeljcinove vladavine, u okviru programa promovisanja demokratskih sloboda. Nisu dugo potrajali. U Rusiji je opstanak na vlasti vaniji od spasavanja vojnikih ivota, tako da je pod baranom vatrom gneva iz Generaltaba Jeljcin podigao belu zastavu i predao se generalima. Putin nije ak ni pokuao. On je i sam oficir. I tu je kraj prie. Kada se prvi put pojavio na ruskom politikom radaru kao mogui voa drave, a ne nepopularni direktor opteomraene Federalne slube bezbednosti (FSB), poeo je da izdaje proglase koji su doveli do toga da je vojska, koja je pod Jeljcinom bila oslabljena, poela ponovo da staje na noge, i j jedino to joj je nedostajalo da se prepoj jj j p p rodi bio je drugi rat u eeniji. Sve to se od tada dogodilo u regiji severnog Kavkaza, zapravo je krenulo od ove premise. Kada je p j poeo Drugi eenski rat, vojsci g j su date odreene ruke da u eeniji radi ta joj je volja te su na predsednikim izborima 2000. njeni pripadnici kao jedan glasali za Putina. Vojska je otkrila da je taj rat za nju veoma profitabilan, da je izvor ubrzanih unapreenja, mnogih odlikovanja, i brzog pravljenja karijera. Generali
4. januar - 22. safer

Ova knjiga nije analiza Putinove politike. Ja nisam politika analitiarka. Ja sam samo jedno od mnogih ljudskih bia, lice iz gomile u Moskvi, eeniji, Sankt Peterburgu i drugde. Ovo su moje emocionalne reakcije, pribeleene na marginama ivota kakav se danas ivi u Rusiji.

u aktivnoj slubi postavili su v osnove za svoje karijere u politici tako da su katapultirani pravo u politiku elitu. Za Putina je preporod vojske ve zavrena pria, tvrdi kako joj je pomogao da stane na noge nakon ponienja koja je pretrpela pod Jeljcinom i poraza u Prvom eenskom ratu. Kako je tano Putin pomogao vojsci videemo u priama koje slede. Moete sami da odluite da li biste voleli da ivite u zemlji u kojoj se takva institucija izdrava od poreza koji plaate. Kako biste se oseali da va sin napuni 18 godina i bude regrutovan kao ljudski resurs? Koliko biste bili zadovoljni vojskom iz koje svake nedelje dezertiraju buljuci vojnika, a ponekad i celi j j p vodovi ili ete odjednom? ta biste mislili o vojsci u kojoj je tokom samo jedne godine, 2003., ceo jedan bataljon od preko 500 ljudi ubijen, i to ne u ratu nego batinanjem? U kojoj oficiri kradu sve, od novanica od deset rubalja koje regrutima alju roditelji pa do itavih kolona tenkova? U kojoj su oficiri ujedinjeni u mrnji prema roditeljima vojnika zato to, s vremena na vreme, kada okolnosti prosto postanu previe sramotne, besne majke protestuju zbog ubistava svojih sinova i trae odmazdu.

63

No comment
Beograd: Demolirao policijski auto sjekirom, policajci mu pucali u glavu!
Telegraf, 29. decembar 2012.

Umjesto doeka Nove godine, u Zvorniku peena prasad i paketii

Optina Zvornik nee organizovati doek Nove 2013. godine na gradskom trgu, ali e obradovati najsiromanije sugraane peenim prasadima i paketiima. Nezavise novine, 29. decembar 2012.

Ubijanje enskih fetusa rasprostranjeno po Balkanu

Radiosarajevo.ba, 3. januar 2013.

Skoio promet u second hand radnjama: Kupuju i polovni donji ve

Graani u RS ove godine garderobu su masovno kupovali u radnjama sa polovnom robom, poznatijim kao second hand opovima, a u prilog tome govori zvanini podatak da im je prodaja skoila za 117 odsto u odnosu na 2011. godinu. Buka, 22. decembar 2012.

Tomislavgrad: uvari i radnici krali ak 77 tona bakra godinje

Policija je u akciji Kalem na podruju Tomislavgrada, a u suradnji s menadmentom Tvornice kablova Kapis i zatitarskom tvrtkom Soko Security, razotkrila dobro organiziranu 6-lanu skupinu koja je tri godine krala bakarnu icu iz ove tvornice. Samo u ovoj godini otuili su 77 tona bakra, ija je nabavna cijena 12,71 KM po kilogramu. Veernji list, 29. decembar 2012.

Muhamed i Jovan u ratu su pucali jedan na drugog, a danas su nerazdvojni drugovi

Muhamed i Jovan odrasli su u istonobosanskim selima Bukve i Miljanovi kod Gorada. Bili su komije i najbolji drugovi. Kad je poeo rat, uzeli su puke i postali ljuti protivnici. Pucali su jedan na drugog. Muhamed kao borac Armije Republike Bosne i Hercegovine, a Jovan kao pripadnik Vojske Republike Srpske. Kad je oruje utihnulo, Jovan i Muhamed su se vratili svom prijateljstvu. Danas su bolji drugovi nego to su bili prije rata. Anadolija, 30. decembar 2012.

Suho meso na meti lopova

Na podruju Banjaluke i Laktaa lopovi su provalili u dvije suare i odnijeli sve suho meso priinivi materijalnu tetu preko 2.000 KM. Nezavise novine, 3. januar 2013.

Uenik u Istonom Sarajevu pokuao izvriti samoubistvo skokom sa kole

Uenik Srednjokolskog centra u Istonom Novom Sarajevu danas oko 14.30 asova pokuao je izvriti samoubistvo skoivi sa sprata ove obrazovne ustanove, potvrdila je Srni portparol Centra javne bezbjednosti Istono Sarajevo Danka Tei. Srna, 28. decembar 2012.

Trebinje: Koalicija Cipelii i devetar Cokuli

Nova vladajua koalicija Cipelii na elu sa devetarom Cokuliem usvojila su budet grada za 2013. godinu, ali u njemu ni u tragovima nema obeanja sa kojima je najvea koalicija u istoriji Trebinja dola na vlast. Frontal, 3. januar 2013.

Sjekirom ubio majku jer je na njega bacala uroke

Vlasta A. (40) iz Kaluerice u Srbiji uhien je jutros zbog sumnje da je sjekirom ubio majku. Sin je rekao da je majku ubio jer je, navodno, na njega bacala uroke. Blic, 3. januar 2013.

Zenica Pokrali djeije paketie

Lopovi su ukrali paketie, fotoaparat, te internet ruter. Lopovi su ak isprili kobasice u kuhinji Dnevnog centra za prihvat djece, nakon to su isjekli kablove i unitili hard-disk snima video nadzora, a kamere onesposobili navlaenjem rukavica na objektive. Zenicablog.com, 28. decembar 2012.

Na crnom tritu u BiH najbolje ide vijagra

Prodaja lijekova putem interneta takozvanih bezimenih kompanija posljednjih nekoliko godina sve je prisutnija u naoj zemlji. Tako se na bh. kupoprodajnim portalima mogu nai ponude lijekova na prirodnoj bazi, ali i skupi medikamenti koji se koriste za spreavanje napredovanja Alzheimerove bolesti po cijeni od 400 maraka za 100 tableta. No, najee se u BiH krivotvore lijekovi za erektivnu disfunkciju poput vijagre, a popularni su i stereoidski i anaboliki lijekovi za postizanje miine mase. Avaz, 3. januar 2013.
4. januar - 22. safer

Sarkozi od Gadafija dobio vie od 50 miliona eura?

London - Postoje materijalni dokazi da je bivi francuski predsjednik Nikola Sarkozi primio vie od 50 miliona eura od nekadanjeg libijskog lidera Moamera Gadafija, pie danas list Independent, pozivajui se na izvore bliske istranom sudiji u Francuskoj. FP, 3. januar 2013.

Anel emo ubio policajca zbog oduzete vozake dozvole?

Kantonalni sud u Sarajevu odredio j j je jednomjeseni pritvor za Anela emu (23), koji je priznao ubistvo sarajevskog policajca Muhidina Pivodia. Nezavise novine, 3. januar 2013.

Oajna porodica uranovi iz Skender-Vakufa: Hranu za djecu trae putem oglasa

Avaz, 24. decembar 2012.

64

Nauka
ne makularne degeneracije oka, pokazalo je novo istraivanje kanadskih naunika. Makularna degeneracija je promijenjeno stanje ute pjege, koja nastaje kao posljedica degenerativnih promjena uzrokovanih starenjem. U razvijenim zemljama senilna makularna degeneracija je najuestaliji uzrok sljepila. Nedavno je otkriveno da ishrana bogata ovim materijama pomae i u sprjeavanju raka debelog crijeva.

Pripremio: Saladin Kovaevi

Ishrana bogata ribom titi od degeneracije oka i raka eer pravi prijevremene broci bogati omega-3 Omasnim kiselinama bore tite starije osobe od senil-

trunjaci upozoravaju da je eer poguban po kou jer vezivanje eera za proteine i lipide koja moe otetiti strukturu omotaa tijela, pravi prijevremene bore i dobro poznati efekat objeenosti. Ukoliko elite usporiti proces starenja, iz ishrane bi trebalo iskljuiti eer u svakom smislu rij jei, tvrde strunjaci. eer ubrzava propadanje elastina i kolagena, proteina kljunih za zdravlje koe. Da bi ih neutralizirali treba piti zeleni aj bogat antioksidansima.

umbir viestruko blagotvorno djeluje na organizam

sim to je prijatnog i osvjeavajueg ukusa umbir viestruko blagotvorno djeluje na organizam. Korijen biljke porijeklom iz Azije, naao je svoje mjesto u veini svjetskih kuhinja. Naoj su najblii kolaii u koje se dodaje umbir u vidu zaina. Mladi umbir uglavnom se kiseli i koristi u pripremi jela, ali se takoer moe skuhati i praviti ukusan aj od oienog, isjeenog korijena u kombinaciji sa sokom od limuna ili narande i dodatkom meda.

Viak kilograma i emisije o kulinarstvu

meriki strunjaci tvrde da gledanje emisija o kulinarstvu, kao i gledanje reklama i fotografija na kojima je hrana poveava rizik od gojenja. Prema njihovim navodima, takav vid programa utie na to da se kod posmatraa aktiviraju odreeni centri u mozgu koji stvaraju osjeaj gladi. To onda podstie posmatraa da dok gleda TV program privremeno utoli glad konzumiranjem ipsa i drugih grickalica. Iako kuhari u emisijama koriste svjee i zdrave namirnice, gledaoci e u veini sluajeva posegnuti za visokokalorinom i nezdravom hranom.

Zaponite dan s limunadom

opli napitak od limunovog soka i vode ili blagog biljnog aja odlian je nain da na poetku dana proistite organizam, poboljate rad bubrega i sprijeite zadravanje tenosti. Ako vam je viak kilograma dojadio, zaponite dan kombinacijom svjee iscijeenog soka limuna i tople vode ili blagog biljnog aja. Utolie vam glad, oistiti jetru i popraviti probavu. Prije svakog obroka bilo bi dobro popiti jednu nezaslaenu limunadu.
4. januar - 22. safer

65