2.

Putanje

Pregled tema
Vrste putanja Keplerovi i Newtonovi zakoni Podruje pokrivanja Nesavrenost Zemlje

FER-Zagreb, Satelitske komunikacijske tehnologije 2010/11

Vrste putanja

Ovisno o kutu inklinacije prema ekvatoru Ekvatorijalna Polarna Inklinacijska putanja Prema obliku putanje Kruna putanja Elipsoidna putanja

FER-Zagreb, Satelitske komunikacijske tehnologije 2010/11

Vrste putanja

Geosinkrona putanja
Sateliti

u niskim putanjama oko Zemlje na visini od 1000 km imaju vrijeme obilaska manje od 2 sata. Mjesec krui na udaljenosti od 380000 km i ima vrijeme obilaska od 27 dana. Visina od 35786,6 km ima vrijeme obilaska od 1 dan. Ta putanja je geosinkrona putanja. Satelit u geosinkronoj krunoj putanji okree se oko Zemlje istom brzinom kojom se Zemlja okree oko svoje osi. Ta brzina iznosi oko 1600 km/hr.
FER-Zagreb, Satelitske komunikacijske tehnologije 2010/11 3

Vrste putanja

Krune putanje Niska putanja Srednja putanja Geostacionarna putanja

(LEO - Low Earth Orbit) (MEO Medium Earth Orbit) (GEO Geostationary Earth Orbit)
Geostacionarna

putanja je geosinkrona putanja s kutem inklinacije od 0 stupnjeva

FER-Zagreb, Satelitske komunikacijske tehnologije 2010/11

Vrste putanja

Geostacionarna putanja (GEO)

Gledano

sa zemlje satelit je nepomian fiksne antene S iste toke na zemlji komunikacijski sateliti u geostacionarnoj putanji razlikuju se samo u azimutu, dok je kut elevacije isti

FER-Zagreb, Satelitske komunikacijske tehnologije 2010/11

Vrste putanja
LEO Visina (km) Period (sati) Prednost 1000 5000 2-4
Malo kanjenje (20 ms) Mala snaga odailjaa Jeftino lansiranje Veliki Doppler Treba puno satelita Malo pokrivanje Istraivanja na daljinu Satelitske snimke

MEO 5000-20000 4-20

GEO 35786,6 24
Satelit nepomian Veliko pokrivanje Zanemariv Doppler Veliko kanjenje Veliki gubici Polovi nisu pokriveni Radiodifuzija VSAT sustavi Velika brzina (podaci)

Mana

Primjena

Manji gubici od GEO Manji Doppler od LEO Umjereni trokovi slanja Kanjenje 150 ms Vei gubici nego LEO Vea snaga odailjaa Navigacija Glasovna i podatkovna Store and forward data komunikacija
FER-Zagreb, Satelitske komunikacijske tehnologije 2010/11

Keplerovi i Newtonovi zakoni

Za matematiki opis putanja satelita

Keplerovi

zakoni o gibanju planeta Newtonovi zakoni gibanja i gravitacije

Njemaki astronom Johannes Kepler (1571.-1630.) Engleski fiziar, matematiar i astronom Isaac Newton (1643.-1728.)

FER-Zagreb, Satelitske komunikacijske tehnologije 2010/11

Keplerovi i Newtonovi zakoni

1. Keplerov zakon

Planeti se gibaju u ravnini a putanje su elipse sa Suncem u fokusu.

FER-Zagreb, Satelitske komunikacijske tehnologije 2010/11

Keplerovi i Newtonovi zakoni

Putanje planeta u Sunevom sustavu

FER-Zagreb, Satelitske komunikacijske tehnologije 2010/11

Keplerovi i Newtonovi zakoni

2. Keplerov zakon

Radijus vektor Sunce - planet (ili Zemlja - satelit) opisuje u jednakim vremenskim razmacima jednake povrine.

FER-Zagreb, Satelitske komunikacijske tehnologije 2010/11

10

Keplerovi i Newtonovi zakoni

3. Keplerov zakon

T =R
2

Kvadrati ophodnih vremena planeta oko Sunca jednaki su kubovima velikih poluosi elipse. Kolika je

Primjer 1 : Planeta Mars putuje oko Sunca 687 dana. njegova prosjena udaljenost od Sunca?

Udaljenost Zemlje do Sunca je oko 150 mil. km (1 astronomska jed.) Marsova godina iznosi 687/365,25 = 1,88 Zemljinih godina. Kako je T2 = R3, slijedi da je (1,88)2 = R3 ili dalje 3,5344=R3 Slijedi da je udaljenost Marsa od Sunca oko 1,52 astronomskih jedinica ili 228 mil km.
FER-Zagreb, Satelitske komunikacijske tehnologije 2010/11 11

Keplerovi i Newtonovi zakoni

1. Newtonov zakon

Svako tijelo ostaje u stanju mirovanja ili jednolikog gibanja po pravcu dok vanjska sila ne uzrokuje promjenu tog stanja.

2. Newtonov zakon

Promjena gibanja tijela razmjerna je vanjskoj sili koja djeluje na tijelo u smjeru djelovanja te sile.

d (m v) = = ma F dt

3. Newtonov zakon

Svaka sila ima jednaku protusilu

FER-Zagreb, Satelitske komunikacijske tehnologije 2010/11 12

Keplerovi i Newtonovi zakoni

Newtonov zakon gravitacije

Dva tijela privlae se silom proporcionalnom produktu njihovih masa i obrnuto proporcionalnom kvadratu njihove meusobne udaljenosti. G gravitacijska konstanta

m1 m2 r2 = 6,673 10-11 Nm 2 kg -2 . G m [kg] F [N] F F1 F2 G = = = r [m]

FER-Zagreb, Satelitske komunikacijske tehnologije 2010/11 13

Keplerovi i Newtonovi zakoni

Primjer 2: V-2 Raketa

V-2 raketa teila je oko 12 tona s gorivom a 3 tone prazna. Potisak rakete iznosio je 240 000 N. Ako je g = 10 m/s2, kolika je bila akceleracija rakete kod lansiranja a kolika u trenutku kad je ostala bez goriva? Sila prema gore mora biti vea od 12 000*10 = 120 000 N inae raketa ne bi poletjela. Ukupna sila prema gore iznosi F = +240 000 N 120 000 N = 120 000 N Akceleracija iznosi u trenutku lansiranja a = F/m = 120 000 N/12 000 kg = 10 m/s2 = 1 g Kako se gorivo troi, masa je manja, ali je sila ista pa e i akceleracija biti vea. Kad se potroi gorivo F = +240 000 N 30 000 N = 210 000 N Akceleracija je tada a = F/m = 210 000 N/3 000 kg = 70 m/s2 = 7 g

Poveana akceleracija utjee na ljude koji putuju u raketi u svemir. Oni e biti podvrgnuti 8 g (gravitacija postoji i dalje). Akceleracija se kod lansiranja smanjuje s raketama koje imaju vie stupnjeva.
FER-Zagreb, Satelitske komunikacijske tehnologije 2010/11 14

Podruje pokrivanja

to je vea udaljenost od Zemlje na kojoj se satelit nalazi to je vee njegovo podruje pokrivanja, ali i potrebna snaga transpondera na satelitu da bi se mogla uspostaviti komunikacija. GEO sateliti nalazi se najdalje od Zemlje to im omoguuje najvee podruje pokrivanja. 3 GEO satelita pokrivaju cijelu zemaljsku kuglu (osim polova).

FER-Zagreb, Satelitske komunikacijske tehnologije 2010/11

15

Podruje pokrivanja

RE S = 2 R 1 hE + RE
2 E
FER-Zagreb, Satelitske komunikacijske tehnologije 2010/11 16

Podruje pokrivanja

FER-Zagreb, Satelitske komunikacijske tehnologije 2010/11

17

Utjecaj Zemlje

Nehomogenost gravitacijskog polja

Zemlja nije savreno okrugla (spljotena na polovima). Rezultat je klizanje satelita prema istoku i prema zapadu.

P i P poloaj promatraa na Zemlji Z zenitna udaljenost izmjerena koritenjem elipsoidnog modela Zemlje Z zenitna udaljenost izmjerena koritenjem sfernog modela Zemlje
FER-Zagreb, Satelitske komunikacijske tehnologije 2010/11 18

Utjecaj Zemlje

Atmosferski vlak (drag)

Ispod 1000 km atmosfera usporava satelit

Zemljino magnetsko polje

FER-Zagreb, Satelitske komunikacijske tehnologije 2010/11

19

Utjecaj Zemlje

Van Allen pojasevi su radijacijski pojasevi sa nabijenim esticama (protoni i elektroni) koje privlai Zemljino magnetsko polje. Unutarnji pojas sadri protone velike energije (50 MeV) - LEO Vanjski pojas satoji se od elektrona i protona energije 1100 keV - MEO. Ti elektroni stvaraju polarnu svjetlost. Van Allenovi pojasevi zahtjevaju oklapanje satelita i svemirskih postaja.
FER-Zagreb, Satelitske komunikacijske tehnologije 2010/11 20