OpenOffice Writer

Ivana Bosni, dipl.
ing
OpenOffice.org prirunik Writer obrada teksta
Hrvatska udruga za otvorene sustave i Internet HrOpen za Sredinji dravni ured za e-Hrvatsku Zagreb, 2008.
Naslov knjige: Autor: Nakladnik: Urednici: Recenzenti: Grafike: Tisak: Dozvola uporabe:
OpenOffice.org prirunik: Writer - obrada teksta Ivana Bosni, dipl.ing. Hrvatska udruga za otvorene sustave i Internet - HrOpen, Unska 3, 10000 Zagreb, http://www.open.hr/ za Sredinji dravni ured za e-Hrvatsku Kristijan Zimmer, dipl.ing. Vlatka Paunovi, dipl.ing. Doc.dr.sc. Gordan Gledec Kristijan Zimmer, dipl.ing. Andrija Lonar, dipl.ing. Elektrostrojarska kola Varadin
Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima 2.5 Hrvatska Slobodno smijete:
umnoavati, distribuirati i javnosti priopavati ovo djelo preraivati ovo djelo Imenovanje. Morate priznati i oznaiti autorstvo djela na nain kako je specificirao autor ili davatelj dozvole. Nekomercijalno. Ovo djelo ne smijete koristiti u komercijalne svrhe. Dijeli pod istim uvjetima. Ako ovo djelo izmijenite, preoblikujete ili stvarate koristei ga, preradu moete distribuirati samo pod istovjetnim uvjetima sadranim u ovoj dozvoli
Pod sljedeim uvjetima:
U sluaju daljnjeg koritenja ili distribuiranja morate drugima jasno dati do znanja obvezu primjene uvjeta sadranih u dozvoli uporabe ovog djela. Od svakog od tih uvjeta mogue je odstupiti, ako dobijete doputenje nositelja autorskog prava. Prethodno ni na koji nain ne utjee na zakonska ogranienja autorskog prava.
Cjelovit tekst dozvole nalazi se na kraju knjige.
CIP zapis dostupan u raunalnom katalogu Nacionalne i sveuiline knjinice u Zagrebu pod brojem 650722 ISBN 978-953-7560-00-3
Sadraj 1 Uvod u uredski paket OpenOffice.org.................................5
1.1 Ciljevi ovog poglavlja..............................................................................5 1.2 Uvod u OpenOffice.org...........................................................................5 1.2.1 Projekt OpenOffice.org.....................................................................5 1.2.2 Filozofija slobodne programske podrke..............................................6 1.2.3 Povijest uredskog alata OpenOffice.org...............................................7 1.2.4 Dijelovi uredskog paketa OpenOffice.org.............................................7 1.2.5 Proirivanje uredskog paketa OpenOffice.org.....................................11 1.3 Poetak rada s uredskim paketom OpenOffice.org.....................................12 1.3.1 Instalacija uredskog paketa OpenOffice.org.......................................12 1.3.2 Koraci instalacije...........................................................................12 1.3.3 Pokretanje programskog paketa OpenOffice.org.................................18 1.4 esta pitanja.......................................................................................18 1.5 Zadaci za vjebu.................................................................................19
2 Koritenje programskog alata Writer.................................21

2.1 Ciljevi ovog poglavlja............................................................................21 2.2 Prvi koraci u radu s programskim alatom..................................................21 2.2.1 Otvaranje programskog alata..........................................................21 2.2.2 Radno okruenje...........................................................................22 2.2.3 Otvaranje dokumenata...................................................................26 2.2.4 Stvaranje novog dokumenta.............................................................27 2.2.5 Spremanje dokumenta ...................................................................28 2.2.6 Spremanje dokumenta u drugom podatkovnom formatu......................29 2.2.7 Prijelaz izmeu otvorenih dokumenata...............................................30 2.2.8 Zatvaranje dokumenta...................................................................31 2.2.9 Koritenje funkcije pomoi..............................................................31 2.3 Prilagodba postavki...............................................................................32 2.3.1 Promjena vrste pogleda na dokument...............................................32 2.3.2 Poveavanje/zumiranje stranice........................................................33 2.3.3 Prikazivanje i sakrivanje ugraenih alatnih traka.................................33 2.3.4 Prikazivanje i sakrivanje neispisivih znakova........................................34 2.3.5 Izmjena osnovnih postavki u programskom alatu................................35 2.4 esta pitanja.......................................................................................36 2.5 Zadaci za vjebu..................................................................................37
OpenOffice.org Writer
3 Osnovne operacije..........................................................39
3.1 Ciljevi ovog poglavlja.............................................................................39 3.2 Umetanje teksta...................................................................................39 3.2.1 Umetanje jednostavnog teksta.........................................................39 3.2.2 Umetanje posebnih znakova............................................................40 3.3 Oznaavanje teksta...............................................................................41 3.4 Ureivanje teksta..................................................................................42 3.4.1 Ureivanje sadraja.......................................................................42 3.4.2 Ponitavanje izmjena......................................................................43 3.5 Umnaanje, premjetanje, brisanje..........................................................44 3.5.1 Umnaanje teksta.........................................................................44 3.5.2 Premjetanje teksta........................................................................45 3.5.3 Brisanje teksta...............................................................................46 3.6 Pretraga i zamjena teksta.......................................................................46 3.7 esta pitanja.......................................................................................48 3.8 Zadaci za vjebu..................................................................................49
4 Oblikovanje .................................................................51
4.1 Ciljevi ovog poglavlja............................................................................51 4.2 Oblikovanje teksta................................................................................51 4.2.1 Promjena vrste i veliine grafikog pisma..........................................51 4.2.2 Primjena oblikovanja teksta.............................................................52 4.2.3 Pisanje indeksa i eksponenata.........................................................53 4.2.4 Promjena malih slova u velika i obratno............................................53 4.2.5 Bojanje teksta...............................................................................54 4.2.6 Kopiranje oblikovanja s jednog dijela teksta na drugi...........................54 4.2.7 Primjena postojeeg stila................................................................55 4.2.8 Automatsko rastavljanje rijei..........................................................57 4.3 Oblikovanje odlomka.............................................................................58 4.3.1 Umetanje i pomicanje oznaka odlomka............................................58 4.3.2 Umetanje i pomicanje oznaka za kraj reda........................................58 4.3.3 Poravnavanje teksta.......................................................................59 4.3.4 Uvlaenje odlomka........................................................................60 4.3.5 Odabir vrste proreda......................................................................61 4.3.6 Odabir razmaka ispred i iza odlomka................................................61 4.3.7 Rad s tabulatorima........................................................................62 4.3.8 Oznaavanje i numeriranje.............................................................63 4.3.9 Mijenjanje stila oznaka i brojeva.......................................................65 4.3.10 Dodavanje ruba, okvir i sjenanje odlomka......................................65 OpenOffice.org Writer
4.4 Oblikovanje dokumenta.........................................................................66 4.4.1 Prijelomi stranice u dokumentu........................................................67 4.4.2 Promjena orijentacije dokumenta i veliine stranice.............................67 4.4.3 Promjena margina.........................................................................68 4.4.4 Zaglavlje i podnoje dokumenta......................................................69 4.4.5 Polja u zaglavlju i podnoju dokumenta............................................70 4.4.6 Automatsko numeriranje.................................................................71 4.5 esta pitanja.......................................................................................71 4.6 Zadaci za vjebu..................................................................................72
5 Objekti.........................................................................73
5.1 Ciljevi ovog poglavlja.............................................................................73 5.2 Tablice................................................................................................73 5.2.1 Izrada tablice za unos teksta...........................................................73 5.2.2 Umetanje i ureivanje podataka u tablici...........................................74 5.2.3 Oznaavanje tablice i elemenata tablice............................................75 5.2.4 Umetanje i brisanje retka i stupca....................................................75 5.2.5 Promjena irine stupca i visine retka.................................................76 5.2.6 Promjena stila, boje i irine okvira elije............................................78 5.2.7 Sjenanje tablice...........................................................................80 5.3 Slike, crtei i grafikoni...........................................................................80 5.3.1 Umetanje slike, crtea i grafikona u dokument...................................80 5.3.2 Umnaanje slike, crtea i grafikona .................................................84 5.3.3 Pomicanje slike, crtea i grafikona u drugi dokument..........................84 5.3.4 Promjena veliine slike, crtea ili grafikona........................................85 5.3.5 Razmjetanje slike, crtea ili grafikona..............................................85 5.3.6 Brisanje slike, crtea i grafikona.......................................................88 5.4 esta pitanja.......................................................................................88 5.5 Zadaci za vjebu..................................................................................89
6 Cirkularna pisma...........................................................91
6.1 Ciljevi ovog poglavlja............................................................................91 6.2 Pojam cirkularnog pisma i izvora podataka ..............................................91 6.3 Priprema glavnog dokumenta unosom polja.............................................91 6.4 Priprema datoteke s podacima................................................................94 6.5 Spajanje popisa adresa..........................................................................95 6.6 esta pitanja.......................................................................................96 6.7 Zadaci za vjebu..................................................................................97
7 Priprema izlaznih rezultata...............................................99

7.1 Ciljevi ovog poglavlja.............................................................................99 7.2 Pripreme.............................................................................................99 7.2.1 Vanost razliitih provjera dokumenata.............................................99 7.2.2 Provjera i ispravak pravopisa............................................................99 7.2.3 Dodavanje rijei u ugraeni rjenik................................................100 7.2.4 Pregled dokumenta prije ispisa......................................................100 7.3 Ispis.................................................................................................101 7.3.1 Postavke ispisa............................................................................101 7.3.2 Ispis dokumenta..........................................................................103 7.4 esta pitanja.....................................................................................103 7.5 Zadaci za vjebu................................................................................104
8 Meudjelovanje programskih alata OpenOffice.org ...........105
8.1 Umetanje .ods tablice.........................................................................105 8.2 Umetanje grafikona............................................................................106 8.3 Umetanje OLE objekata.......................................................................106
Literatura........................................................................109 Dozvola uporabe ovog djela (cjelovit tekst)...........................111
1 Uvod u uredski paket OpenOffice.org

1.1 Ciljevi ovog poglavlja
Nakon ovog poglavlja moi ete: definirati osnovne karakteristike uredskog paketa OpenOffice.org i slobodnog softvera, ukratko prikazati povijest paketa OpenOffice.org, navesti dijelove paketa OpenOffice.org, instalirati i pokrenuti OpenOffice.org.
1.2 Uvod u OpenOffice.org

1.2.1 Projekt OpenOffice.org
OpenOffice.org je projekt temeljen na filozofiji slobodne programske podrke (Free Software). U ovom trenutku njegov razvoj
podrava i velikim dijelom omoguava tvrtka Sun Microsystems. Kao i kod mnogih drugih programa otvorenog koda, toan broj programera koji sudjeluju na njegovoj izradi nije mogue odrediti, budui da su svi pozvani sudjelovati na njegovom unaprjeenju i poboljanju. Prema zadnjim podacima, broj sudionika projekta procjenjuje se na vie od 180.000 osoba iz cijelog svijeta. Za instalaciju i koritenje paketa OpenOffice.org nije potrebno plaati licenciju, ve se on moe koristiti bez ikakve naknade za sve namjene, kako u komercijalne tako i u obrazovne namjene.
OpenOffice.org je raspoloiv na velikom broju platformi. To korisnicima omoguava
znatno jednostavniju promjenu platformi ako se za to odlue. U ovom trenutku OpenOffice.org se moe preuzeti u izvrnom obliku za ove platforme: Microsoft Windows, GNU / Linux, Solaris, FreeBSD, MAC OS X. OpenOffice.org mogue je preuzeti i u obliku izvornog koda ime se omoguava njegovo prenoenje i na druge platforme za koje jo nije raspoloiva instalacija. OpenOffice.org Writer 5
Osim dostupnosti na velikom broju platformi i jednostavne prenosivosti, OpenOffice.org je dostupan i na velikom broju jezika (vie od etrdeset) a za vie od sedamdeset jezika, ukljuujui i hrvatski, dostupne su provjere pravopisa i rastavljanja rijei. Svi dijelovi paketa OpenOffice.org imaju slino suelje i meusobno su dobro integrirani. To omoguava jednostavnu razmjenu podataka i brz prijelaz iz jednog dijela u drugi. Svi dijele zajednike provjere pravopisa i ostale programske alate koji se koriste dosljedno u svim njegovim dijelovima. Prilikom otvaranja datoteke, OpenOffice.org e sam zakljuiti koji od programskih alata je najprikladniji za njeno ureivanje. Tako je, na primjer, iz programskog alata Calc otvoriti datoteku koja je pisana u programskom alatu Writer. U tom sluaju automatski e se pokrenuti Writer u kojem e se uitati datoteka.
OpenOffice.org koristi otvoreni zapis datoteka Open Document Format (ODF) ija
norma je javno dostupna, te prihvaena ISO/IEC 26300. Temelji se na XML obliku koji je zajedno sa slikama saet u jednu datoteku upotrebom standardnog zapisa ZIP.
Otvorena norma omoguava pristupanje podacima i iz nekog drugog programa. Tako je, na primjer, lako izraditi program koji e otvoriti dokument pisan u Writeru, u njega upisati neki tekst i zatim ga spremiti u toj istoj datoteci. Sve ovo je mogue bez instalacije programskog alata Writer na raunalu na kojem se izvodi ova radnja.
1.2.2 Filozofija slobodne programske podrke

Slobodna programska podrka omoguava svim zainteresiranim osobama izravno sudjelovanje u unapreenju programa temeljenog na ovoj filozofiji. Sudionici projekta ne trebaju prolaziti razliite razine ispitivanja, zapoljavanja ili potpisivanja ugovora o tajnosti podataka kako biste mogli raditi na unaprjeenju postojeeg programa. Za sudjelovanje je dovoljno samo imati znanja, vremena i dobre volje. Prednosti ovakvih projekata su otvorenost prema svim sudionicima i otvoreni poziv drugima na aktivno sudjelovanje. Sama filozofija slobodnog softvera temelji se na etiri osnovne slobode: 1. sloboda uporabe programa za sve namjene; 2. sloboda uvida u rad programa i prilagodbe potrebama za ovo je potrebno imati pristup izvornom kodu programa; 3. sloboda irenja kopija programa; 4. sloboda poboljanja programa i dijeljenje te poboljane inaice drugima. 6 OpenOffice.org Writer
1.2.3 Povijest uredskog alata OpenOffice.org

Povijest uredskog alata OpenOffice.org zapoinje 1994. godine kada njemaka tvrtka StarDivision, osnovana 1986. godine, zapoinje razvoj svojeg alata StarOffice suite. 1999. godine tvrtku StarDivision i sva prava nad njenom razvijenom programskom podrkom kupuje tvrtka Sun Microsystems kako bi imala proizvod koji moe konkurirati istovrsnim komercijalnim uredskim alatima. Nedugo nakon preuzimanja 2000. godine, Sun Microsystems nudi svim privatnim korisnicima potpuno besplatno, uredski alat StarOffice 5.2. Iste godine pokree se i projekt OpenOffice.org. U ovom trenutku aktualna je inaica OpenOffice.org 2 koja je prevedena i na hrvatski jezik.
1.2.4 Dijelovi uredskog paketa OpenOffice.org

OpenOffice.org se sastoji od nekoliko osnovnih programskih alata:
Writer Obrada teksta, Calc Tabline kalkulacije, Impress Prezentacije, Draw Vektorska grafika, Base Baza podataka, Math Prikaz matematikih formula i jednadbi. Writer obrada teksta
moe itati i snimati podatke u nekoliko zapisa kao to su: ODT vlastiti zapis temeljen na otvorenoj normi ISO/IEC 26300 za elektronike uredske dokumente, DOC inaica zapisa Microsoft Word dokumenata, HTML Hypertext Markup Language zapis dokumenata weba, XHTML Extended Hypertext Markup Language proireni zapis dokumenata weba, XML Extended Markup Language proireni zapis dokumenata weba, PDF Portable Document Format samo kreiranje, ne i otvaranje .pdf dokumenata, i mnogi drugi. Prema svojim karakteristikama Writer se moe usporediti s programskim alatima: Microsoft Word, WordPerfect.
Writer je program za obradu teksta, izradu pisama, izvjetaja, broura i drugih dokumenata. U svaki od dokumenata mogue je umetnuti grafiku i objekte. Writer
Slika 1: Writer - program za pisanje i obradu teksta
Calc tabline kalkulacije
Calc omoguava sve napredne mogunosti programa za izradu tablinih kalkulacija

kao to su: prorauni, analiza podataka, izrada grafova te mogunosti donoenja odluka. Ukljuuje preko 300 razliitih funkcija za financijske, statistike i matematike operacije. Na temelju unesenih podataka mogue je izraditi velik broj razliitih 2D i 3D grafikona koji se mogu jednostavno ukljuiti u druge dokumente. Podaci se mogu zapisati u obliku sukladnom istovrsnim komercijalnim alatima. Prema svojim karakteristikama Calc se moe usporediti s programskim alatima: Microsoft Excel, Word Perfect - Quattro Pro.
Slika 2: Calc - program za tabline kalkulacije
Impress prezentacije
Impress ima sve karakteristike naprednih programskih alata za izradu prezentacija

kao to su rad sa specijalnim efektima, prijelazima izmeu slajdova i animacijama. Integriran je s naprednim grafikim mogunostima koje pruaju programski alati Draw i Math. Prezentacije se mogu dodatno istaknuti uporabom specijalnih efekata teksta, zvuka i video zapisa. Svi podaci, osim u vlastitom formatu ODP, mogu se zapisivati u obliku sukladnom srodnom komercijalnom alatu, a ugraena je i mogunost izravnog pohranjivanja u obliku Macromedia Flash (SWF). Prema svojim karakteristikama Impress se moe usporediti s programskim alatima: Microsoft PowerPoint, WordPerfect Presentations.
Slika 3: Impress program za prezentacije
Draw vektorska grafika jednostavni crtei, grafikoni, sve do 3D grafika. Koritenjem mogunosti Smart Connectors jednostavno je povezivanje elemenata koji ine grafiku uporabom strelica. Grafika izraena u programskom alatu Draw moe se koristiti u svim drugim programskim alatima u uredskom paketu OpenOffice.org. Draw moe snimiti podatke u vie od 20 razliitih zapisa, a neki od popularnijih su: PNG, HTML, PDF, Flash. OpenOffice.org Writer 9
Draw omoguava izradu vektorske grafike kojom se mogu grafiki prikazati
Slika 4: Draw - vektorska grafika
Base baze podataka
Base omoguava pristup i rad s bazama podataka koritenjem jednostavnog

grafikog suelja. Upotrebom arobnjaka mogue je brzo kreirati obrasce, izvjetaje, upite, tablice, poglede i odnose.
Kao osnovni oblik baze, Base koristi relacijsku bazu podataka HSQLDB. Osim ove baze bez instalacije dodatnih alata moe koristiti i dBASE, Microsoft Access, MySQL i Oracle, ali i sve druge baze koji su dostupne putem suelja ODBC i JDBC. Prema svojim karakteristikama Base se moe usporediti s programskim alatima: Microsoft Access, WordPerfect Paradox.
Slika 5: Base - baza podataka
10
Math Ureivanje matematikih formula i jednadbi sloenih formula mogue je koristiti grafiko suelje koje ukljuuje simbole i znakove koji inae nisu dostupni u uobiajenom fontu. Math se moe koristiti kao samostalni programski alat, ali i kao dio drugih programskih alata OpenOffice.org. Kao samostalni alat podatke moe snimati u normi MathML namijenjenoj zapisu matematikih formula na Webu. Uz grafiko suelje, formule je mogue unositi i u tekstualnom obliku, to u nekim sluajevima moe znatno ubrzati unos i ureivanje sloenih formula bez uporabe mia.
Math je namijenjen izradi i ureivanju matematikih formula i jednadbi. Za izradu
Slika 6: Math - program za ureivanje matematikih formula i jednadbi
1.2.5 Proirivanje uredskog paketa OpenOffice.org

OpenOffice.org nudi mogunost proirenja u obliku pisanja makro naredbi i u obliku izrade dodatnih programa (plug-inova) koji proiruju postojee mogunosti.
Za izradu makro naredbi OpenOffice.org koristi programski jezik OpenBasic. Osim njega, makro naredbe za mogue je izraditi u sljedeim programskim jezicima: Beanshell programski jezik nalik na programski jezik Javu, Java napredni programski jezik prema nekim karakteristikama i sintaksi slian programskim jezicima C++ i kasnije nastalom C#, JavaScript jednostavan skriptni jezik prema sintaksi nalik na programske jezike Java i C++ , Python napredni programski jezik. Za izradu dodatnih programa OpenOffice.org nudi mogunost njihove izrade u programskim jezicima C, C++, Java i Python.
11
1.3 Poetak rada s uredskim paketom OpenOffice.org

1.3.1 Instalacija uredskog paketa OpenOffice.org
Za instalaciju paketa OpenOffice.org potrebno je prvo preuzeti instalacijske datoteke. Najjednostavnije ih je preuzeti izravno sa slubene web stranice projekta http://www.openoffice.org, a mogue ih je preuzeti i upotrebom brojnih Peer2Peer protokola kao to je BitTorrent. Osim izravnim preuzimanjem s Interneta mogue je kupiti i CD-ROM distribuciju od nekog od distributera paketa OpenOffice.org. Hrvatsku inaicu najjednostavnije je preuzeti izravno sa stranica projekta lokalizacije: http://lokalizacija.linux.hr koja je rezultat rada Hrvatske udruge Linux korisnika HULK. Nakon preuzimanja datoteke, potrebno je instalirati program dvostrukim klikom na datoteku Setup.exe, nakon ega se pokree instalacija. Ovisno o preuzetoj inaici, instalacija moe biti na hrvatskom, engleskom ili nekom drugom jeziku.
1.3.2 Koraci instalacije

Slika 7: Korak 1 Prvi dijaloki okvir obavjetava da e se OpenOffice.org prvo otpakirati i zatim se automatski pokrenuti postupak instalacije. Za nastavak instalacije kliknite na gumb Sljedee (Next).
12
Slika 8: Korak 2 U ovom koraku instalacije odaberite mapu u koju elite otpakirati datoteke potrebne za instalaciju paketa OpenOffice.org. Za odabir nove mape kliknite na gumb Pregledaj (Browse) i odaberite novu mapu. To nije mapa u koju e se OpenOffice.org instalirati ve privremeno mjesto odpakiravanja instalacijskih datoteka. Kliknite na gumb Otpakiraj (Unpack) za nastavak instalacije. Slika 9: Korak 3 Priekajte dok se sve datoteke uspjeno ne otpakiraju u instalacijsku mapu koju ste odabrali u prethodnom koraku i automatski pokrene idui korak.
13
Slika 10: Korak 4 Za poetak instalacije kliknite na gumb Sljedee (Next).
Slika 11: Korak 5 U ovom koraku ispisuje se licencija - uvjeti koritenja programa. Za nastavak instalacije proitajte licenciju, odaberite Prihvaam uvjete u licencnom ugovoru (I accept the terms in the licence agreement) te potvrdite nastavak instalacije klikom na gumb Sljedee (Next).
14
Slika 12: Korak 6 Prije prelaska na sljedei korak ispunite podatke o korisniku paketa OpenOffice.org. Kada ste sve ispunili, kliknite na gumb Sljedee (Next) za nastavak instalacije.
Slika 13: Korak 7 Odaberite nain instalacije: Zavri (Complete) za potpunu instalaciju ili Prilagoeno (Custom) za prilagoenu instalaciju. Ako niste sigurni, odaberite Zavri (Complete), te kliknite na gumb Sljedee (Next) za nastavak instalacije.
15
Slika 14: Korak 8 Ako na raunalu nemate instaliran Microsoft Office, svakako oznaite sve mogunosti kako biste te dokumente mogli izravno ureivati u programskom alatu OpenOffice.org. Za nastavak instalacije kliknite na gumb Sljedee (Next). Slika 15: Korak 9 Sada ste zavrili sa svim pripremama potrebnim za samu instalaciju. Za poetak instalacije kliknite na gumb Instaliraj (Install).
16
Slika 16: Korak 10 U ovom koraku trebate priekati da OpenOffice.org instalira sve potrebne datoteke na vae raunalo.
Slika 17: Korak 11 Ako je sve uspjeno instalirano, pojavit e se poruka o uspjenosti instalacije. Odabirom Zavri (Finish) zavrit ete instalaciju.
17
1.3.3 Pokretanje programskog paketa OpenOffice.org

Ako je na raunalu instaliran operativni sustav Microsoft Windows XP, Calc moete pokrenuti na sljedei nain: 1. kliknite na Start (Start) u donjem lijevom dijelu, 2. kliknite na link Svi programi (All programs), 3. odaberite link OpenOffice.org , 4. odaberite odgovarajui programski alat (na primjer: Writer za pisanje teksta).
Slika 18: Pokretanje programskih alata OpenOffice.org
1.4 esta pitanja

Je li ovaj program demo inaica? Ne, ovo nije demo inaica, ve je to potpuni programski paket. OpenOffice.org sadri sve dijelove i ni na koji nain nije ograniena njegova uporaba u skladu s licencijom otvorenog koda. Mogu li slobodno kopirati i distribuirati kopije ovog programskog paketa? Na primjer, snimiti ih kolegama ili dati prijateljima? Da, u skladu s licencijom slobodne programske potpore moete slobodno kopirati i distribuirati kopije ovog paketa bez naknade. Za kopiranje i distribuiranje moete traiti naknadu koja niime nije ograniena. Na koliko raunala smijem instalirati jednu kopiju programskog paketa? Jednu kopiju programskog paketa moete instalirati na neogranieni broj raunala. Mogu li koristiti programski paket u komercijalne svrhe? Programski paket moete koristiti bez ikakve naknade u komercijalne, obrazovne, osobne te bilo koje druge namjene. Zato je ovaj programski alat besplatan, a drugi se plaaju? Izradu ovog programskog alata podrava i sponzorira tvrtka Sun Microsystems a na njoj rade strunjaci dobrovoljci iz cijeloga svijeta koji ne trae naknadu za svoj rad. Tko je vlasnik autorskih prava programskog paketa? 18 OpenOffice.org Writer
Vlasnik autorskih prava je tvrtka Sun Microsystems i svi dobrovoljci koji sudjeluju na projektu. Moe li se licencija promijeniti? Hou li biti prisiljen platiti programski paket za nekoliko godina? Licencija koja se koristi (GPL) napisana je tako da se ne moe promijeniti i povui, dakle autori ne mogu uzeti softver natrag. Zato trebam Javu za pokretanje? Je li ovaj program pisan u Javi? Java je potrebna za pokretanje nekih dijelova programa od kojih je najznaajnija relacijska baza podataka HSQLDB. OpenOffice.org pisan je u programskom jeziku C ++, a Java se koristi samo za proirivanje nekih mogunosti. Bez upotrebe Jave mogue je koristiti velik dio mogunosti programa. Mogu li koristiti dijelove programa (ili cijeli program) u sklopu svojeg programa? Moete, ali samo u skladu s pravilima licencije GPL. Je li OpenOffice.org bolji od nekih drugih komercijalnih alata iste namjene? Za izradu raznih vrsta dokumenata, pisama, broura, dokumentacije, znanstvenih radova OpenOffice.org prua mogunosti usporedive s vodeim komercijalnim alatima za istu namjenu. U ovom trenutku neki komercijalni alati pruaju vee mogunosti korisniku nego to to ini OpenOffice.org u obliku razliitih programskih alata i pomagala za bru izradu pojedinih dijelova dokumenta, kao i napredne analize i obrade dokumenata.
OpenOffice.org nudi mogunost proirivanja, izmjene i potpunog prilagoavanja nego to je to sluaj s komercijalnim alatom.
Komercijalne alate nije dozvoljeno koristiti bez plaene licencije, kao niti dijeliti drugima i instalirati na druga raunala za koja nije plaena odgovarajua licencija. Uporaba komercijalnih programa bez odgovarajue licence je kanjivo djelo. S druge strane programski paket OpenOffice.org mogue je mijenjati, dograivati, distribuirati, koristiti i instalirati bez plaanja dodatnih licenci i naknada.
1.5 Zadaci za vjebu

1. Preuzmite instalacijske datoteke uredskog paketa OpenOffice.org sa stranica www.openoffice.org. Instalirajte OpenOffice.org. a) U koliko koraka se provodi instalacija? b) Koje ovlasti trebate imati za instalaciju?
19
2 Koritenje programskog alata Writer

Programski alat Writer dio je uredskog paketa OpenOffice.org i slui izradi oblikovanih dokumenata koji sadre tekst, slike i druge objekte, poput pisama, poslovnih dopisa, izvjea i slino. Dokumenti se ureuju po naelu "Dobije to vidi" (eng."What You See is What You Get"), to znai da je izgled dokumenta na zaslonu za vrijeme izrade jednak izgledu ispisanog dokumenta. Aplikacija ima mnotvo naprednih mogunosti, poput rada sa slikama, jednostavnijim tablicama, automatske izrade sadraja, izrade cirkularnih pisama i slinog.

Nakon ovog poglavlja moi ete: otvoriti programski alat Writer, izraditi novi dokument, spremiti i otvoriti prethodno spremljeni dokument, upravljati korisnikim sueljem programskog alata, promijeniti osnovne postavke programskog alata.
2.2 Prvi koraci u radu s programskim alatom

2.2.1 Otvaranje programskog alata
Otvaranje programskog alata Impress vri se putem izbornika Start, obino putem: Start All Programs OpenOffice.org 2.2 OpenOffice.org Writer Mogue je da na radnoj povrini postoji i kratica za bre otvaranje programskog alata. Aplikaciju moete jednostavno zatvoriti na jedan od sljedeih naina:

odabirom znaka
u gornjem desnom uglu programskog alata,
putem trake izbornika, Datoteka (File) Izlaz (Exit).
Prilikom izlaska, ako je dokument promijenjen nakon zadnjeg spremanja, pojavit e se izbornik za spremanje dokumenta.
21
Slika 19: Dijaloki okvir za spremanje dokumenta
2.2.2 Radno okruenje

Na slici je prikazano radno okruenje, slino mnogim programskim alatima, dijelovima uredskih paketa.
Slika 20: Izgled radnog okruenja u programskom alatu Writer
22
Glavni dijelovi suelja su:
Naslovna traka (Title Bar)
U lijevom dijelu naslovne trake moete proitati naziv dokumenta kojeg ste otvorili (openoffice) i u kojem se od programskih alata OpenOffice.org trenutno nalazite (OpenOffice.org Writer). U desnom dijelu naslovne trake nalaze se standardne ikone za rad s programskim alatom (smanjivanje, poveavanje ili zatvaranje programkosg alata).
Slika 21: Naslovna traka
traka izbornika (Menu Bar)
Odmah ispod naslovne trake nalazi se glavna traka izbornika. Uz pomo ove trake mogue je napraviti sva oblikovanja dokumenta i podataka.
Slika 22: Traka izbornika
alatne trake (Toolbars)
Alatne trake su najee smjetene ispod iznad samog podruja za unos sadraja, odnosno ispod trake izbornika. Mogue je da se te trake nalaze i na drugim mjestima oko samog polja za unos ili da su otvorene unutar novog prozora.
Slika 23: Uobiajene alatne trake
vodoravno i okomito ravnalo (Rulers)
Ravnala su smjetena iznad i lijevo od prostora za ureivanje teksta. One pomau u snalaenju po dokumentu, pokazuju apsolutne veliine prostora za pisanje i margina, te mjesta granica za tabulatore.
Slika 24: Vodoravno ravnalo

OpenOffice.org Writer 23
prostor za ureivanje teksta
Prostor za ureivanje teksta zauzima sredinji, najvei prostor programskog alata.
Slika 25: Prostor za ureivanje teksta
statusna traka (Status Bar)
Na samom dnu dokumenta nalazi se statusna traka. Na njoj moete vidjeti broj stranica i trenutnu stranicu, stil trenutne stranice, postotak veliine prikaza stranice te nekoliko dodatnih svojstava.
Slika 26: Statusna traka

Suelje moete jednostavno prilagoditi iz trake izbornika Ureivanje (Edit), gdje moete odabrati elemente koje elite imati na radnoj povrini. OpenOffice.org Navigator Navigator je alat koji omoguuje brzo snalaenje u programskim alatima paketa OpenOffice.org. Posebno je koristan na velikim dokumentima u programskom alatu Writer. Navigator moete otvoriti na sljedee naine:

putem trake izbornika, Ureivanje (Edit) Navigator (Navigator), putem alatne trake, klikom na ikonu tipkom F5. Navigator,
24
Slika 27: Prozor pomonog alata Navigator
Navigotar pomae u snalaenju unutar dokumenta, dijelei dokument na jasne i korisne cjeline. Po cjelinama Navigatora kree se koritenjem znakova plus i minus (poput rada s datotekama u operacijskom sustavu). Grupa Naslov u sebi sadri sve razine poglavlja/naslova u dokumentu. Ostale grupe sadre elemente poput tablica, grafika, unesenih OLE objekata, hiperveza i slino. Dvostruki klik lijevom tipkom mia na bilo koji objekt oznaava objekt i prikazuje ga na zaslonu. Kontekstni izbornik Pri radu s programskim alatom Writer, kao i s mnogim drugim programskim alatima, esto ete se susretati s pojmom kontekstnog izbornika. To je izbornik kojeg moete dobiti klikom desnom tipkom mia na neki objekt (tekst, eliju u tablici, sliku, itd.). Sam naziv izbornika govori kako je ovisan o kontekstu, tj. o objektu koji je odabran. Tako se naredbe unutar izbornika mijenjaju ovisno o mogunostima navedenog objekta. Kontekstni je izbornik dobar nain za brz rad s programskim alatom, jer se vrlo esto mogunost koju elite primijeniti na objekt nalazi na dohvat samo jednog klika miem.
25
Slika 28: Primjer kontekstnog izbornika
2.2.3 Otvaranje dokumenata

Ve postojei dokument, koji se nalazi na tvrdom disku raunala, mrenom disku ili nekom prijenosnom mediju, moete otvoriti na sljedei nain:

putem trake izbornika, Datoteka (File) Otvori (Open), putem alatne trake, klikom na ikonu Otvori (Open).
Otvara se standardni dijaloki prozor za otvaranje/spremanje dokumenata, gdje je potrebno pronai mapu u kojoj se dokument nalazi, odabrati eljeni dokument i potvrditi odabir.
Slika 29: Dijaloki okvir za otvaranje dokumenta
26
2.2.4 Stvaranje novog dokumenta

Novi dokument koji stvarate moe biti potpuno prazan ili stvoren prema nekom od predloaka. Dokument moete izraditi:
putem trake izbornika, Datoteka (File) Novi (New) Tekstualni dokument (Text Document), putem alatne trake, klikom na ikonu kombinacijom tipaka Ctrl + N. Novi (New),
Predloci slue za jednostavniji rad s dokumentima koje esto koristite. Na primjer, to mogu biti razliiti obrasci koje popunjavate, dopisi ili potvrde. Zajedniko je svim takvim dokumentima da je jedan dio dokumenata uvijek identian, dok se drugi dijelovi mijenjaju pri svakom novom pisanju. Kako biste skratili vrijeme izrade, dokument s "nepromjenjivim" dijelovima moete spremiti kao predloak (template) i kasnije na njemu nastaviti raditi s "promjenjivim" dijelovima. Dokument prema predloku moete kreirati sljedeim koracima: 1. Otvorite dijaloki prozor za predloke, na jedan od sljedeih naina:
putem trake izbornika, Datoteka (File) Predloci i dokumenti (Templates and Documente), putem alatne trake, klikom na trokuti pored ikone Predloci i dokumenti (Templates and Documente);
Novi
(New)
Novi (New)
2. U dijalokom prozoru s lijeve strane odaberite Predloci (Templates); 3. Iz popisa mapa odaberite Predloci (Templates); 4. Odaberite eljeni predloak i potvrdite odabir. Trenutna hrvatska inaica programskog paketa OpenOffice.org ne sadri unaprijed
Slika 30: Izrada novog dokumenta prema predloku
27
2.2.5 Spremanje dokumenta

Dokumente je potrebno spremiti kako biste sauvali promjene i rad na dokumentu, od poetka ili od zadnjeg otvaranja. Dokument moete spremiti:

putem trake izbornika, Datoteka (File) Spremi (Save), putem alatne trake, klikom na ikonu Spremi (Save).
Jeste li znali... Iskusni korisnici vrlo esto spremaju dokumente i prezentacije. Kako bi utedjeli vrijeme, jednostavan nain spremanja je kombinacija tipaka Ctrl + S.
Ako je datoteka ve bila spremljena na neku lokaciju i ima svoj naziv, nova inaica biti e spremljena umjesto stare, na isto mjesto i pod istim nazivom. Ako datoteka dosad nije bila spremana, otvara se uobiajeni dijaloki prozor za spremanje/otvaranje dokumenata. Koritenjem padajueg izbornika Spremi u (Save in) odaberite odredinu mapu u koju elite spremiti dokument te navedite naziv dokumenta (File name).
Slika 31: Spremanje dokumenta
Spremanje dokumenta pod drugim nazivom ili na drugu lokaciju Ponekad je dokument koji je ve spremljen potrebno spremiti pod drugim imenom ili na drugu lokaciju. Razlozi za to mogu biti razliiti, poput potrebe za uvanjem stare inaice dokumenta ili pohrane na neki prijenosni medij. 28 OpenOffice.org Writer
Dokument pod drugim imenom ili na drugo mjesto moete spremiti putem trake izbornika, Datoteka (File) Spremi kao (Save As). Otvara se isti dijaloki prozor kao i u sluaju da dokument nikad nije bio spremljen, s ve upisanim trenutnim nazivom datoteke i lokacijom, koje je mogue promijeniti.
2.2.6 Spremanje dokumenta u drugom podatkovnom formatu

Uobiajeni format dokumenta u programskom alatu Writer je .odt (OpenDocument tekst). OpenDocument Format ili punim imenom OASIS Open Document Format for Office Applications datoteni je format za elektronike uredske dokumente, koji je otvorena meunarodna norma ISO/IEC 26300:2006. Spremanjem u takav format najlake je nastaviti rad na dokumentu u ovom programskom alatu. No, ponekad moe biti potrebno spremiti dokument u nekom drugom formatu, kako bi se mogla otvarati pomou drugih programskih alata. Format datoteke moete promijeniti u dijalokom prozoru za spremanje dokumenta (vidjeti prethodna potpoglavlja), iz padajueg izbornika Spremi kao tip (Save as type): Evo nekih najvanijih formata za spremanje:
predloak OpenDocument dokumenta (.ott) predloak koji se kasnije moe koristiti za izradu novih prezentacija, Microsoft Word 97/2000/XP (.doc) vlasniki format koji se moe otvoriti u slinom programskom alatu, dijelu paketa Microsoft Office, Rich Text Format (.rtf) standardni format za oblikovani tekst koji mogu ureivati gotovo svi programski alati za oblikovanje teksta, Tekst (.txt) neoblikovani tekst, HTML dokument (.html) format za prikaz web stranica na Internetu.
Slika 32: Formati za spremanje dokumenata
29
Dokument se pretvara u format PDF (Portable Document Format) putem trake izbornika, Datoteka (File) Izvezi u PDF (Export as PDF).
Jeste li znali... Sigurno mnoge osobe s kojima suraujete koriste uredski paket MS Office. Writer moe itati i spremati dokumente u formatu .doc, pa nije potrebno imati instaliran i MS Office uz OpenOffice.org. Svakom novom inaicom OpenOffice.org paketa poboljava se kompatibilnost s Microsoftovim vlasnikim formatom .doc.
2.2.7 Prijelaz izmeu otvorenih dokumenata

esto je korisno imati vie otvorenih dokumenata odjednom, za usporedbu inaica, preuzimanje teksta iz druge datoteke i slino. Za prijelaz izmeu trenutno otvorenih dokumenata (i svih ostalih trenutno otvorenih datoteka OpenOffice.org), odaberite Prozor (Window) iz trake izbornika. Ovdje se nalazi popis svih otvorenih datoteka, dostupan iz svakog prozora programskog alata. Vano je napomenuti da se otvaranjem novog dokumenta stari ne zatvara, ve samo privremeno sakriva te se moe ponovno vidjeti na gore navedeni nain.
Slika 33: Popis trenutno otvorenih OpenOffice.org datoteka
2.2.8 Zatvaranje dokumenta

Dokument je mogue zatvoriti bez zatvaranja cijelog programskog alata. Za zatvaranje dokumenta odaberite Datoteka (File) Zatvori (Close). Ovisno o tome jesu li se nakon zadnjeg spremanja dogodile neke promjene na datoteci, bit e postavljeno pitanje o spremanju dokumenta (vidjeti poglavlje Spremanje dokumenta).
2.2.9 Koritenje funkcije pomoi

Cijeli paket OpenOffice.org sadri sustav pomoi koji korisnika prati u radu s programskim alatom. Do funkcije pomoi moete doi:

putem trake izbornika, Pomo (Help)
OpenOffice.org Help,
putem alatne trake, odabirom ikone OpenOffice.org Help, OpenOffice.org Writer
30
pritiskom tipke F1.
Novootvoreni prozor sastoji se od dva dijela: s desne strane nalazi se tekst pomoi, a s lijeve moete odabrati:

Sadraj (Contents) pomo podijeljena po logikim cjelinama poglavljima, Indeks (Index) lista pojmova u sustavu pomoi, Nai (Find) pretraivanje pomoi, Knjike oznake (Bookmarks) lista korisniku vanih stranica pomoi. Stranice se na listu moe dodati koritenjem desne tipke mia na desnoj strani prozora, naredbom Dodaj u knjike oznake... (Add to bookmarks...).
Pri radu s pojedinim dijalokim okvirom ili popisom mogunosti, gumb Pomo (Help) izravno vodi na dio pomoi koji opisuje taj dio programskog alata.
Slika 34: Sustav pomoi u paketu OpenOffice.org
Korisna je i opcija Pomo (Help) to je ovo? (What's This?) iz trake izbornika, koja strelicu mia pretvara u strelicu s oznakom upitnika. Prelaskom takvom strelicom preko nekog dijela programskog alata, u baloniu pored strelice prikazuje se opis funkcije tog dijela programskog alata.
Jeste li znali... Osim u ugraenom sustavu pomoi, vrlo je korisno potraiti pomo i na Internetu, koritenjem slubene stranice pomoi: http://documentation.openoffice.org/ ili nekog od pretraivaa weba, poput www.google.com. Mnogi korisnici OpenOffice.org paketa su esto voljni pomoi savjetima na razliitim diskusijskim grupama i blogovima.
2.3 Prilagodba postavki

2.3.1 Promjena vrste pogleda na dokument
U programskom alatu Writer postoje dvije vrste pogleda na dokument: Izgled ispisa (Print Layout), Web izgled (Web Layout). OpenOffice.org Writer 31
Izgled ispisa najbolje je koristiti za sve dokumente koji e se pregledavati u nekom od samostalnih programskih alata, na zaslonu ili koji e biti ispisani na papir. Ovaj pogled prikazuje izgled dokumenta na isti ili vrlo slian nain spisu na papir. Web izgled je sliniji izgledu dokumenta nakon objave na web stranici, u formatu HTML (HyperText Markup Language). Ovaj izgled potuje neke od zakonitosti HTMLa, poput margina koje poetno nisu postavljene, smanjivanja slika kako bi stale na zaslon (koji ima definiranu svoju veliinu) i slino. Gotovo uvijek je bolje sluiti se pogledom Izgled ispisa.
Jeste li znali... Postoje posebni programski alati za izradu i ureivanje dokumenata u formatu HTML, namijenjenom za prikaz na web stranicama. Uinak pretvorbe dokumenata iz programskog alata za obradu teksta u HTML najee nije zadovoljavajui pa veina autora koji objavljuju informacije na webu izbjegava taj nain.
32
Postoje jo neke mogunosti promjene pogleda na dokument, poput:
odabira granica teksta (linije koje oznaavaju podruje u kojem je mogue pisati tekst), putem trake izbornika: Pogled (View) Granice teksta (Text Boundaries); odabira ravnala, mjernog instrumenta na svakoj strani prostora za pisanje, koji pokazuje stvarne udaljenosti (u centimetrima, na primjer) u dokumentu, koje se odabire putem trake izbornika: Pogled (View) Ravnalo (Ruler).
2.3.2 Poveavanje/zumiranje stranice

Stranice dokumenta moete poveavati ili smanjivati po potrebi, ovisno o tome elite li raditi na nekom detalju ili gledati cjelokupni izgled stranice. Za zumiranje stranice odaberite Pregled (View) Uveaj/Zumiraj (Zoom) ili ikonu Uveaj/Zumiraj (Zoom) iz alatne trake.
Slika 35: Promjena veliine prikaza dokumenta
U prozoru koji se otvori, mogu se odabrati razliite veliine dokumenta, poput pogleda na cijelu stranicu, poveavanja do lijevog i desnog ruba (irina stranice) ili nekog od postotka stvarne veliine stranice.
Jeste li znali... Prostor za pisanje mogue je poveati na veliinu cijelog zaslona, sakrivajui sve alatne trake i traku izbornika. Ovo je mogue uiniti na dva naina: putem trake izbornika: Pogled (View) Cijeli zaslon (Full Screen) ili kombinacijom tipaka Ctrl + Shift + J.
2.3.3 Prikazivanje i sakrivanje ugraenih alatnih traka

Na vrhu stranice, ispod trake izbornika, nalaze se razliite alatne trake, grupe ikona za bri rad s programskim alatom, grupirane po svojoj namjeni. Ovisno o nainu i namjeni koritenja programskog alata, svaki korisnik moe ukljuiti alatne trake koje su njemu najpotrebnije. Lista alatnih traka nalazi se u traci izbornika Pogled (View) Alatne trake (Toolbars). OpenOffice.org Writer 33
Najvanije trake koje su obino ukljuene su:
Standardno (Standard) - traka za rad s datotekama, umnoavanje / premjetanje teksta i pozivanje vanih mogunosti programskog alata,
Slika 36: Alatna traka Standardno (Standard)
Formatiranje teksta (Formatting) traka za ureivanje svojstava teksta i grafikog pisma
Slika 37: Alatna traka Formatiranje teksta (Formatting)
Grafike oznake i numeriranje (Bullets and Numbering) traka za rad s pobrojanim i nepobrojanim listama
Slika 38: Alatna traka Grafike oznake i numeriranje (Bullets and Numbering)
2.3.4 Prikazivanje i sakrivanje neispisivih znakova

Dokument se, osim uobiajenih, vidljivih znakova, sastoji i od nevidljivih, neispisivih znakova, koji su obino pomo pri oblikovanju dokumenta. Neki od neispisivih znakova su: znak poetka i zavretka odlomka , znak za prijelaz u novi redak , znak prijelaza na novu stranicu ili kolonu, znak uvlaenja teksta . esto je potrebno koristiti mogunost pregleda ovih znakova, jer je tako lake upravljati izgledom dokumenta. Dapae, korisno je to vie se naviknuti na ove znakove, jer olakavaju shvaanje naina oblikovanja teksta.
Neispisive znakove moete prikazati ili sakriti na ove naine: putem trake izbornika, Pogled (View) Neispisivi znakovi (Nonprinting Characters), putem alatne trake, odabirom ikone Neispisivi znakovi (Nonprinting
Characters). Slika 39: Primjer prikaza neispisivih znakova

34 OpenOffice.org Writer
2.3.5 Izmjena osnovnih postavki u programskom alatu

Pri radu s bilo kojim programskim alatom, svaki bi ga korisnik trebao prilagoditi svojim potrebama. Tako i u programskom paketu OpenOffice.org i programskom alatu Writer moete prilagoditi mnoge postavke. One se nalaze u izborniku Alati (Tools) Odrednice (Options). Za promjenu korisnikog imena, tj. imena autora, koje e inicijalno pisati u svojstvima svih korisnikih dokumenta, odaberite Alati (Tools) Odrednice (Options) OpenOffice.org Korisniki podaci (User data). Ovdje moete dodati razliite osobne podatke, korisne osobama koje e raditi s dokumentom.
Slika 40: Promjena osobnih podataka
Jedna od korisnih prilagodbi je i promjena primarne mape za otvaranje i spremanje dokumenta, koja se otvara u dijalokom prozoru Otvori (Open) i Spremi (Save). Za promjenu navedene mape odaberite Alati (Tools) Odrednice (Options) OpenOffice.org Putanje (Paths). Putanja koju treba promijeniti naziva se Moji dokumenti (My Documents), a za promjenu nakon odabira odaberite gumb Uredi (Edit) te pronaite eljenu mapu.
Jeste li znali... Prethodno navedene opcije zajednike su za sve programske alate koji se nalaze u paketu OpenOffice.org pa ih je dovoljno prilagoditi samo jednom.
35
2.4 esta pitanja

Kada koristim naredbu Spremi kao (Save As), a kada Spremi (Save)? Naredbu Spremi dobro je koristiti kada staru inaicu dokumenta ne treba uvati, na primjer pri manjim promjenama. Radite li na nekom veem dokumentu i elite li imati vie inaica, kako biste se mogli vratiti "u prolost", koristite Spremi kao i spremite inaice pod drugim nazivom. Mogu li na alatne trake dodati neke, meni korisne, ikone? Da, nove ikone na alatnu traku moete dodati na sljedei nain: 1. Odaberite malenu ikonu s trokutiem desno od svake alatne trake; 2. Odaberite naredbu Uredi traku s alatima (Customize Toolbar); 3. Oznaavanjem kvadratia odaberite eljene ikone. Ako ih nema, moete ih pronai odabirom gumba Dodaj (Add). Zato promijeniti primarnu mapu za otvaranje/spremanje dokumenata? Drite li veinu dokumenata unutar jedne mape (neovisno o tome imate li podmape), korisno je tu mapu proglasiti primarnom. Dolazak do eljene mape, koji zahtijeva vie klikanja miem, troi dragocjeno vrijeme.
36
2.5 Zadaci za vjebu

1. Pokrenite Writer. 2. Izradite novi dokument. 3. Promijenite korisnike podatke u dokumentu, upiite svoje ime, prezime, inicijale i tvrtku. 4. Spremite dokument pod imenom pismo.odt. 5. Promijenite putanju primarne mape za otvaranje i spremanje dokumenata na mapu u koju esto spremate dokumente. 6. Promijenite veliinu prikaza dokumenta na uveanje irina stranice. 7. Napiite nekoliko rijei u dokumentu. 8. Spremite dokument. 9. Izvezite dokument pismo.odtu format PDF, u datoteku pismo.pdf. 10. Spremite dokument pismo.odt u format DOC (Microsoft Word), u datoteku pismo.doc. 11. Spremite dokument pismo.odt u format TXT (Text Document), u datoteku pismo.txt. emu slui ovaj format? 12. Otvorite izvezenu datoteku PDF. emu slui ovaj format? 13. Zatvorite Writer.
37
3 Osnovne operacije
Nakon ovog poglavlja moi ete: umetati tekst, oznaavati dijelove teksta, kretati se unutar dokumenta i ureivati tekst, koristiti ugraene funkcije pretraivanja i zamjene rijei.
3.2 Umetanje teksta

3.2.1 Umetanje jednostavnog teksta
Tekst se u dokument najee unosi koritenjem tipkovnice. Osim standardnog unoenja slova, mogu se umetati i brojevi te interpunkcijski i slini znakovi koji obino "dijele" neku tipku s drugim znakom ili slovom. To znai da ih je mogue umetnuti pritiskom te tipke, u kombinaciji s tipkama poput Shift ili Alt Gr. Mjesto na kojem e sljedei znak biti upisan oznaava se pokazivaem (eng. cursor), koji se moe pomicati tipkama ili miem (vie o tome u sljedeim poglavljima). Evo nekih preporuka za umetanje teksta: Pri kontinuiranom pisanju teksta, nije potrebno (niti preporueno!) pritiskati tipku Enter za prelazak u novi redak. Writer e sam doi do kraja retka i prijei u novi te e pri naknadnoj promjeni teksta sam prebacivati rijei u novi redak (ovisno o veliini slova, marginama, itd.). Enter se pritie iskljuivo ako je potrebno zapoeti novi odjeljak; Poslije interpunkcijskih znakova (toka, zarez, usklinik, upitnik, ...) treba slijediti jedan razmak, a nakon razmaka nastaviti pisati tekst. Prije interpunkcijskih znakova ne stavlja se razmak; Tipkom Backspace brie se znak koji se nalazi lijevo od pokazivaa; Tipkom Del brie se znak koji se nalazi desno od pokazivaa; Velika slova piu se dranjem tipke Shift za vrijeme pritiska slova ili samo jednim pritiskom tipke Caps Lock za stalno pisanje "velikih slova". Kada se eli
Jeste li znali... Ako pritiskom neke tipke dobijete drugaiji znak nego to ste oekivali, mogue je da je jezik tipkovnice promijenjen. Tipkovnice za razliite jezike imaju neke znakove na razliitim mjestima pa je potrebno ili promijeniti jezik tipkovnice (na operacijskom sustavu) ili pamtiti promjene (ili lijepiti naljepnice na tipkovnicu :-) ).
39
iskljuiti ta mogunost, ponovno se pritisne tipka Caps Lock;
3.2.2 Umetanje posebnih znakova

Osim standardnog skupa znakova koji se umeu putem tipkovnice, postoje i posebni simboli koji se ne mogu jednostavno dobiti kombinacijom tipaka. Za njihov unos postoji poseban dijaloki prozor Posebni znak (Special Character), u kojem je mogue pregledati sve znakove koji postoje i odabrati eljeni. Do ovog se prozora dolazi putem trake izbornika Ubaci (Insert) Posebni znak (Special Character).
Slika 41: Umetanje posebnih simbola
Ovdje je mogue odabrati eljenu vrstu grafikog pisma (fonta), kako bi se znak uklopio u ostatak teksta oko njega. Znak moete odabrati na dva naina:

dvostrukim klikom lijeve tipke mia na eljeni znak, jednostrukim klikom lijevom tipkom mia na eljeni znak, te potvrdom gumbom U redu (OK).
Jeste li znali... Razliite vrste znakova za naglaske (akcente) moete dobiti pritiskom kombinacije tipaka Alt Gr + <tipka broja pored kojeg se nalazi eljeni naglasak>, ako nakon te kombinacije odaberete eljeno slovo s kojim taj naglasak postoji. Na primjer, Alt Gr + 3, te tipka "a" daju znak "".
Jeste li znali... Koritenjem oznaka pojedinog znaka koje se nalaze u prozoru za dodavanje posebnih znakova, mogue ih je dobiti i putem tipkovnice. Za to je potrebno imati ukljuen numeriki dio tipkovnice (Num Lock), pritisnuti i drati tipku Alt te otipkati etveroznamenkasti broj napisan u zagradama. Na primjer, kombinacija Alt + 0188 daje znak .
40
3.3 Oznaavanje teksta

Oznaavanje teksta prvi je korak ka ureivanju teksta. Kako biste na ve napisani dio teksta primijenili bilo kakvo oblikovanje, izbrisali ga, premjestili ili na neki drugi nain uredili, potrebno ga je prije toga oznaiti. Tekst je mogue oznaavati koritenjem mia ili tipkovnice. Koritenjem mia:
strelicu mia pomaknite na mjesto od kojeg poinjete oznaavanje, pritisnite i drite lijevu tipku mia te strelicu miem pomaknite na mjesto gdje elite zavriti oznaavanje. Otpustite tipku mia;
brzim klikom lijevom tipkom mia na neku od rijei moete dobiti sljedea oznaavanja: klikom dva puta zaredom: oznaavanje rijei, klikom tri puta zaredom: oznaavanje reenice, klikom etiri puta zaredom: oznaavanje odlomka; Koritenjem tipkovnice:

pomiite se strelicama uz dranje tipke Shift: pomicanjem lijevo desno: oznaavanje po jednog znaka (svakim pritiskom tipke oznaavanju se dodaje po jedan znak), pomicanjem gore dolje: oznaavanje po jednog retka (svakim pritiskom tipke oznaavanju se dodaje po jedan redak); pomiite se strelicama uz dranje tipaka Ctrl i Shift: pomicanjem lijevo desno: oznaavanje po jedne rijei (svakim pritiskom tipke oznaavanju se dodaje po jedna rije), pomicanjem gore dolje: oznaavanje po jednog odlomka (svakim pritiskom tipke oznaavanju se dodaje po jedan odlomak).
Jeste li znali... Mogue je oznaiti i cijeli dokument odjednom, na sljedee naine:

putem trake izbornika: Ureivanje (Edit) Odaberi sve (Select All), kombinacijom tipaka Ctrl + A.
Slika 42: Oznaeni tekst
41
3.4 Ureivanje teksta

3.4.1 Ureivanje sadraja
Osim umetanja teksta, neizbjeno je znati i kako se ve napisani tekst ureuje, jer vrlo esto autori nisu zadovoljni izgledom teksta, primjeuju pogreke, ele neto dodati i slino. Kako biste mogli ureivati sadraj, potrebno je znati kako se kretati po dokumentu i doi do mjesta koje elite urediti. Najlaki nain kretanja poetnicima je koritenje traka za pomicanje po dokumentu (scroll bars), koje se nalaze s donje i desne strane dokumenta. Jednom kada na zaslonu vidite mjesto gdje elimo urediti tekst, pokaziva postavljate na to mjesto pomicanjem pokazivaa mia i jednim klikom lijevom tipkom mia. Bri nain kretanja po dokumentu je koritenje tipkovnice:
pomicanjem strelicama gore, dolje, lijevo, desno: pomicanje za jedan znak lijevo/desno ili za jedan redak gore/dolje; pomicanjem strelicama gore, dolje, lijevo, desno uz dranje tipke Ctrl: pomicanje za jednu rije lijevo/desno ili za jedan odlomak gore/dolje; koritenjem tipaka Page Up (PgUp) i Page Down (PgDn): pomicanje po tekstu u jednoj visini trenutnog teksta na zaslonu; kombinacijom tipaka Ctrl + Home i Ctrl + End: pomicanje na poetak ili kraj dokumenta.
Iako na poetku koritenje tipkovnice moe biti teko, nakon prilagodbe postie se puno vea brzina rada pa je korisno uloiti neko vrijeme za vjebu ovog naina kretanja. Tekst moete ureivati umetanjem i pisanjem preko postojeeg teksta. Za umetanje teksta dovoljno je doi na mjesto gdje treba umetnuti tekst i poeti pisati. Tekst koji se nalazi nakon mjesta pokazivaa automatski e biti pomaknut. Kako bi ovakvo ureivanje bilo uspjeno, vano je koristiti prijelaz u novi red samo onda kada je to doista potrebno, za poetak novog odlomka. Pisanje preko, odnosno umjesto postojeeg teksta moete izvesti na dva naina:
prethodnim oznaavanjem dijela teksta koji je potrebno prepisati te "normalnim" nastavkom pisanja. Oznaeni tekst automatski e biti prebrisan; prelaskom u nain za "prepisivanje teksta". U takvom nainu, novi tekst nee pomaknuti stari, ve e jednostavno prepisivati znakove, neto poput pisanja na pisaem stroju. Ovakav se nain moe ukljuiti na dva naina: OpenOffice.org Writer
42
jednim klikom mia u dijelu statusne trake oko sredine, gdje pie INSRT (insert, umetanje teksta). Nakon klika taj e se tekst promijeniti u OVER (overwrite, prepisivanje); pritiskom tipke Insert (Ins) na tipkovnici.
Vano je da se nakon ureivanja teksta u nainu pisanja preko postojeeg, vratite na standardni nain, kako vas ne bi iznenadilo nestajanje napisanog teksta.
3.4.2 Ponitavanje izmjena

Prilikom rada na ureivanju dokumenta mogue je da e se dogoditi da elite vratiti posljedice zadnje izvrene naredbe, bilo da ste je izvrili sluajno, bilo da krajnji rezultat ne odgovara. Vraanje izmjena ili zadnje naredbe na engleskom se jeziku naziva Undo, a suprotna operacija, ponitavanje vraanja izmjena Redo. Programski alat pamti vie zadnjih operacija pa se tako nije potrebno ograniiti na vraanje samo jedne operacije, ve ih se moe vratiti vie njih. Zadnju operaciju moete vratiti na neki od sljedeih naina:

putem trake izbornika, Ureivanje (Edit) Vrati: <ime naredbe> (Undo), kombinacijom tipaka Ctrl + Z.
Slika 43: Primjer naredbi vraanja u traci izbornika

Izmjene napravljene Undo naredbom (drugim rijeima, ponavljanje naredbe koju ipak elimo izvriti) moete vratiti na neki od sljedeih naina:

putem trake izbornika, Ureivanje (Edit) Ponovi: <ime naredbe> (Undo), kombinacijom tipaka Ctrl + R.
43
3.5 Umnaanje, premjetanje, brisanje

3.5.1 Umnaanje teksta
U odreenim okolnostima, tekst moe zahtijevati viekratno pisanje istih (ili slinih) dijelova. Kako ne biste gubili vrijeme za pisanje, jednom napisani tekst moete umnoiti na drugo mjesto u istom dokumentu ili u drugi dokument. Tako umnoeni tekst kasnije po potrebi moete prilagoavati i ureivati. Tekst koji e biti umnoen prvo treba oznaiti, na neki od prethodno navedenih naina. Nakon toga, tekst se kopira u meuspremnik raunala (Clipboard), Kopirani tekst potom se umee na eljeno mjesto. Evo detaljnijeg opisa postupka: 1. Oznaite eljeni tekst. 2. Iskopirajte ga u meuspremnik raunala na jedan od naina: putem trake izbornika, Ureivanje (Edit) Kopiraj (Copy), ikonom Kopiraj (Copy) iz alatne trake Standardno, putem kontekstnog izbornika, naredbom Kopiraj (Copy), kombinacijom tipaka Ctrl + C; 3. Postavite pokaziva na mjesto gdje elite umetnuti tekst. 4. Umetnite tekst iz meuspremnika raunala na jedan od naina: putem trake izbornika, Ureivanje (Edit) Umetni (Paste), ikonom Umetni (Paste) iz alatne trake, putem kontekstnog izbornika, naredbom Umetni (Paste), kombinacijom tipaka Ctrl + V. Ovako je mogue kopirati i druge objekte, poput tablica ili slika. Vie o tome u poglavlju Umnaanje slike, crtea i grafikona. Umnaanje u drugi dokument istovjetno je ovom postupku, samo je potrebno otvoriti drugi dokument i postaviti pokaziva na eljeno mjesto.
Jeste li znali... Svako postavljanje teksta u meuspremnik (Clipboard) uzrokuje brisanje prije postavljenog teksta. Potrebno je obratiti panju kako uzastopnim kopiranjem (a ne i umetanjem na drugo mjesto) ne biste nehotice izgubili odreeni dio teksta. Jeste li znali... Postoji i dodatni nain umetanja teksta, s posebnim svojstvima, do kojeg se dolazi putem trake izbornika Ureivanje (Edit) Posebno umetni (Paste Special). Ovako se sadraj meuspremnika, ovisno o svom tipu, moe umetnuti na druge naine (na primjer, bez formatiranja, ili formatiran kao HTML).
44
3.5.2 Premjetanje teksta

Premjetanje teksta slino je umnaanju, s jedinom razlikom to se tekst pri postavljanju u memoriju brie s poetnog mjesta. Ova mogunost je znaajna jer pri izradi dokumenta autori esto nisu sigurni gdje bi neki dio teksta najbolje odgovarao pa tijekom rada ele promijeniti redoslijed rijei, reenica ili itavih odlomaka. Tekst koji e biti premjeten prvo treba oznaiti, na neki od prethodno navedenih naina. Nakon toga, tekst se premjeta (za razliku od postupka umnaanja, gdje tekst ostaje i na poetnom mjestu!) u meuspremnik raunala, Clipboard, Kopirani tekst potom se umee na eljeno mjesto. Evo detaljnijeg opisa postupka: 1. Oznaite eljeni tekst. 2. Premjestite ga u meuspremnik raunala na jedan od naina:

putem trake izbornika, Ureivanje (Edit) Izrei (Cut), ikonom Izrei (Cut) iz alatne trake, putem kontekstnog izbornika, naredbom Izrei (Cut), kombinacijom tipaka Ctrl + X.
3. Postavite pokaziva na mjesto gdje elite umetnuti tekst. 4. Umetnite tekst iz meuspremnika raunala na jedan od naina:

putem trake izbornika, Ureivanje (Edit) Umetni (Paste), ikonom Umetni (Paste) iz alatne trake, putem kontekstnog izbornika, naredbom Umetni (Paste), kombinacijom tipaka Ctrl + V.
Na ovaj nain mogue je premjestiti i druge objekte, poput tablica ili slika. Vie o tome u poglavlju Premjetanje slike, crtea i grafikona.
Jeste li znali... Postupke umnaanja ili premjetanja mogue je napraviti i koritenjem mia. Nakon oznaavanja je metodom povlaenja i isputanja (drag & drop), kao u radu s prozorima ili datotekama, potrebno "odvui" dio teksta na drugo mjesto. Izgled strelice mia pritom e na dnu dobiti jedan maleni pravokutnik.
45
3.5.3 Brisanje teksta

Tekst moete brisati s ili bez prethodnog oznaavanja. Brisanje bez prethodnog oznaavanja pogodnije je za manje koliine teksta. Evo nekoliko naina brisanja bez oznaavanja: tipkom Backspace briete znak lijevo od pokazivaa, kombinacijom tipaka Ctrl + Backspace briete rije lijevo od pokazivaa, tipkom Delete briete znak desno od pokazivaa, kombinacijom tipaka Ctrl + Delete briete rije desno od kursora. Za brisanje s oznaavanjem, trebate prvo oznaiti tekst. Zatim pritisnite tipku Delete ili Backspace.
3.6 Pretraga i zamjena teksta

Pretraga teksta pokazuje se jako korisnom pri radu s veim dokumentima. Raunalo brzo pretrauje velike koliine teksta po odreenim kriterijima, to je za korisnika teak zadatak i esto ga nije sposoban u potpunosti izvriti (na primjer, bez pogreke pronai sva pojavljivanja neke rijei u tekstu). Do prozora za traenje i zamjenu rijei dolazi se na sljedee naine: putem trake izbornika, Ureivanje (Edit) Pronai i zamijeni (Find and Replace), putem alatne trake, klikom na ikonu Pronai i zamijeni (Find and Replace), kombinacijom tipaka Ctrl + F. Prozor sadri mjesto za upis eljene rijei ili fraze te gumbe Nai (Find) i Trai sve (Find All). Ovdje moete upisati dio rijei, rije ili vie rijei koju je potrebno pronai. Gumb Nai nakon pronalaska oznaava jednu po jednu, pronaenu rije. Pritom trebate odabirati gumb Nai za svaki novu potragu. Gumb Trai sve odjednom e oznaiti sve odgovarajue rijei u tekstu.
Dvije esto koritene opcije koje se u ovom prozoru nalaze su:
Slika 44: Prozor za pretraivanje teksta
46
Pazi na VELIKA/mala slova (Match case): pretraga je osjetljiva na razliku velikih i malih slova; Samo itave rijei (Whole words only): Traene rijei nee biti prikazane kao pronaene ako su dijelovi neke druge rijei.
Dodatne opcije, koje moete dobiti odabirom gumba Vie opcija (More Options) su:
Slika 45: Dodatne mogunosti
Samo trenutni odabir (Current selection only): Ako je oznaen neki tekst, pretrauje samo njega; Unatrag (Backwards): Za razliku od uobiajene pretrage, koja od trenutnog mjesta pokazivaa kree prema kraju dokumenta, uz ovu opciju pretraga kree prema vrhu; Regularni izrazi (Regular expressions): Regularni izrazi poseban su nain zapisa skupa slinog teksta, koritenjem definiranih pravila. Ovaj vrlo moan alat omoguuje pronalazak npr. razliitih gramatikih oblika neke rijei, tekst sastavljen samo od brojeva, rijei koje poinju slovom "a" a zavravaju slovom "k" i slino; Pretraga slinosti (Similarity search): Ovaj alat omoguuje pronalazak slinih rijei zamjenom odreenog broja znakova, te uklanjanjem ili dodavanjem nekog broja znakova. Koritenje je jednostavnije nego koritenje regularnih izraza, no regularni izrazi su moniji u definiranju traene rijei; Trai stilove (Search for Styles): Mogunost pretrage teksta ne po odreenoj rijei, ve po stilu pisanja teksta (po naslovima, podnaslovima, slikama, itd.) Vie o stilovima u poglavlju Primjena oblikovanja teksta.
Jeste li znali... Mali trud uenja regularnih izraza moe biti vrlo isplativ. Evo nekoliko korisnih oznaka i primjera za pretragu: Znak: Zamjenjuje:
. .* [] \< \> Bilo koji znak Bilo koji skup znakova Jedan od znakova Poetak rijei Kraj rijei
Primjer:
mu.a mu.*a mu[hk]a \<mu \>mu muka, muha mudra, muka, muica muka, muha (ne i mua!) mudrost (ne i dijagramu!) njemu (ne i mudrost!)
47
Zamjena teksta Pronaene rijei mogu se automatski zamijeniti u istom prozoru za pretragu. Tekst kojim elite zamijeniti pronaenu rije upiite u polje Zamijeni s (Replace with). Postoje dva gumba za zamjenu:

Zamijeni (Replace): Zamjena samo trenutno pronaenog / oznaenog pojma; Zamijeni sve (Replace All): Automatska zamjena svih pronaenih pojmova.
Slika 46: Zamjena rijei
3.7 esta pitanja

Kako mogu saznati koliko rijei ili znakova postoji u dokumentu? Statistiku dokumenta moete pronai u izborniku Alati (Tools) Broja rijei (Word Count). Ondje se nalazi broj znakova i rijei u oznaenom dijelu dokumenta i u cijelom dokumentu. Dodatno, opirnija statistika postoji u izborniku Datoteka (File) Svojstva (Properties). Tu je naveden i broj odlomaka, linija, tablica, slika i slino. Kako mogu automatski spremati svoj dokument? Korisnici esto pri duljem radu zaborave redovito spremati dokument. Automatsko spremanje dokumenta vrlo je vana mogunost koja "spaava" dokument prilikom "smrzavanja" programskog alata ili itavog operacijskog sustava. Obino se postavlja na vremenski period od 10 ili 15 minuta. U sluaju smrzavanja programskog alata ili itavog operacijskog sustava, pri sljedeem pokretanju, bit e pokrenut oporavak dokumenta, a izgubljene e biti samo promjene od zadnjeg automatskog spremanja. Ovu mogunost moete postaviti u dijalokom prozoru Alati (Tools) Odrednice (Options) Uitaj/Spremi (Load/Save) Openito (General) Snimi SamoObnova informacije svako <broj_minuta> minuta (Save AutoRecovery information every OpenOffice.org Writer
<number_of_minutes> minutes).
48
Kako mogu pisati tekst dokumenta u vie kolona? Postavke vezane za stupce odreuju se u dijalokom prozoru Oblik (Format) Stupci (Columns). Ovdje moete definirati u koliko stupaca treba podijeliti tekst, koja je irina stupaca te postoji li i kako izgleda linija koja ih razdvaja.
3.8 Zadaci za vjebu

1. Izradite novi dokument. 2. U dokumentu napiite sljedei tekst (znak za stupanj moete dobiti iz prozora Posebni znak ili kombinacijom tipaka AltGr + 5 te pritiskom jo jedne tipke (C): Recept za okolino Sastojci: 0,2 l mlijeka 30 g okolina Priprema: Grijati mlijeko dok ne prokuha. Ohladiti do temperature 50C. U mlijeko dodati okolino. Mijeati dok se ne dobije gusta kaa. Pojesti s uitkom! 3. Spremite dokument pod nazivom cokolino.odt. 4. Oznaite cijeli recept te ga umnoite ispod postojeeg, u jednoj kopiji.
Zadaci 5 7 odnose se na umnoeni recept.

5. Runo promijenite rije "Sastojci" u rije "Potrebno". 6. Koritenjem prozora za zamjenu rijei zamijenite sve pojave rijei "okolino" rijeju "frutolino". to se dogodilo s rjeju "okolina"? 7. Koritenjem prozora za zamjenu rijei zamijenite sve pojave dijela rijei "okolin" rijeju "frutolin". to se dogodilo s rjeju "okolina"? 8. Spremite dokument pod nazivom doruak.odt.
49
4 Oblikovanje
Nakon ovog poglavlja moi ete: primijeniti osnovna oblikovanja teksta, primijeniti stilove oblikovanja, koristiti ugraeno rastavljanje rijei, oblikovati odlomke, oblikovati stranice.
4.2 Oblikovanje teksta

Oblikovanje teksta svojstvo je programskih alata za obradu teksta, koji osim upisa samih znakova tekst mogu prikazati na razliite naine: koritenjem razliitih oblika slova, veliina, razmjetajem teksta i slino. Ovako dokument dobiva svoja vizualna obiljeja, koja prenose i naglaavaju odreene poruke (istaknute rijei i slino).
4.2.1 Promjena vrste i veliine grafikog pisma

Vrsta i veliina grafikog pisma (fonta) jako utjeu na itljivost dokumenta, stoga ih je potrebno paljivo odabrati. Veliinu grafikog pisma moete promijeniti iz padajueg izbornika u alatnoj traci Formatiranje (Format). Tip grafikog pisma takoer moete promijeniti iz padajueg izbornika u alatnoj traci Formatiranje (Format). Obino se u jednom dokumentu koristi samo jedan font, ili manji broj grafikih pisama - fontova. Najee se odabire jedno serif grafiko pismo (sa slovima ukraenim na kraju, poput Times New Roman) i jedno sansserif grafiko pismo (bez ukrasa, poput Arial).
Slika 47: Promjena veliine i tipa grafikog pisma
51
Postavke moete promijeniti i na sljedee naine:
koritenjem prozora Oblik (Format) Znak (Character) i njegove kartice Pismo
(Font),
naredbom Pismo (Font) i Veliina (Size) iz kontekstnog izbornika (klik desnom tipkom mia nad oznaenim tekstom).
4.2.2 Primjena oblikovanja teksta

Tri su najvanija tipa oblikovanja teksta, koji se nalaze u gotovo svim programskim alatima za bilo kakav rad s tekstom: podebljavanje, nakoavanje i podcrtavanje teksta. Za oblikovanje prethodno napisanog teksta, potrebno ga je prvo oznaiti. elite li oblikovanje primijeniti na tekst koji e tek biti napisan, dovoljno je primijeniti neku od sljedeih metoda, bez oznaavanja. Tekst moete podebljati (Bold):

ikonom Masno iz alatne trake Formatiranje, kombinacijom tipaka Ctrl + B. ikonom Kurziv iz alatne trake Formatiranje, kombinacijom tipaka Ctrl + I. ikonom Podcrtano iz alatne trake Formatiranje, kombinacijom tipaka Ctrl + U. koritenje prozora Oblik (Format) Znak (Character) i njegove kartice Pismo
Tekst moete nakositi (Italic):

Tekst moete podcrtati (Underline):

Dodatni naini kako moete promijeniti oblikovanje su:
(Font),
naredba Stil (Style) iz kontekstnog izbornika.
Slika 48: Ikone oblikovanja teksta
Slika 49: Ikone oblikovanja teksta na platformi Linux
52
4.2.3 Pisanje indeksa i eksponenata

Znakovi ne moraju uvijek biti smjeteni u istu razinu linije. Writer podrava pisanje eksponenata i indeksa, pri emu se znakovi postavljaju iznad ili ispod uobiajene razine teksta u retku. Takve je znakove najlake napisati na uobiajeni nain, a kasnije ih pretvoriti u indekse i eksponente, koritenjem prozora Oblik (Format) Znak (Character) i njegove kartice Poloaj (Position).
Slika 50: Eksponenti i indeksi
Ovdje se nalaze tri gumba za odabir: Eksponent (Superscript), Obino (Normal) te Indeks (Subscript), koji definiraju vodoravni poloaj znakova. Dodatni nain za pisanje indeksa i eksponenata je koritenje kontekstnog izbornika i njegove opcije Stil (Style).
4.2.4 Promjena malih slova u velika i obratno

U ve napisanom tekstu velika se slova mijenjaju u mala putem trake izbornika Oblik (Format) Velika/mala slova (Change Case). U mini-izborniku Velika/mala slova mogue je odabrati treba li se napisani tekst pretvoriti u sva velika ili sva mala slova. Prethodno je potrebno oznaiti eljeni tekst. Dodatni nain za promjenu velikih/malih slova je koritenje kontekstnog izbornika i njegove opcije Velika-mala-slova/znakovi.
53
4.2.5 Bojanje teksta

Boju teksta mogue je promijeniti koritenjem ikone Boja pisma (Font Color) iz alatne trake Formatiranje (Formatting). Pokraj gumba se nalazi strelica, ijim se odabirom pojavljuje skup boja iz kojeg moemo izabrati eljenu boju. Dodatni nain za promjenu oblikovanja je koritenje prozora Oblik (Format) Znak (Character) i njegove kartice Efekti na pismu (Font Effects).
Slika 51: Promjena boje teksta
4.2.6 Kopiranje oblikovanja s jednog dijela teksta na drugi

Osim kopiranja teksta, mogue je kopirati samo oblikovanje teksta na drugi, ovim postupkom: 1. Oznaite tekst ije oblikovanje elite kopirati; 2. Iz alatne trake, odaberite ikonu Oblikuj slikarski kist (Format PaintBrush); Izgled strelice mia promijenit e se u izgled kista. 3. Takvom strelicom oznaite tekst na koji elite kopirati, odnosno primijeniti isto oblikovanje. Napredniji nain rada s oblikovanjima je koritenje stilova.
54
4.2.7 Primjena postojeeg stila

Stil je skup oblikovanja (vrsta, boja i veliina slova, poravnanje teksta...), koji se primjenjuje na neke dijelove teksta. Vano je razumjeti da stilovi oznaavaju semantike grupe podataka, a ne samo naine oblikovanja. Na primjer, stilovi mogu oznaavati:

naslove, podnaslove, istaknuti tekst, pojmove na razliitim jezicima, citate.
Uzmite za primjer rad na ovom priruniku: u njemu postoji mnogo naziva naredbi, na hrvatskom i engleskom jeziku, oznaenih na odreeni nain. Mogue je da se pred kraj izrade prirunika odlui nazive na engleskom jeziku prikazivati podcrtano, a ne ukoeno. Provoenje u djelo takve odluke zahtijevalo bi vie sati posla, kada bi se svaki pojam mijenjao runo. Mogue je da svi pojmovi ne bi bili zamijenjeni, jer je teko pratiti sve na vrlo velikom dokumentu. Primjer ovakve izrade dobar je primjer za koritenje stilova. Sve su naredbe na engleskom oznaene stilom naziveng, a sve naredbe na hrvatskom stilom nazivhrv. Svaka promjena oblikovanja na stilu vri se samo jednom, na jednom mjestu, a svi se pojmovi oznaeni tim stilom automatski auriraju, kako bi bili u skladu s novim oblikovanjem. Tako se promjena iz ukoenog u podcrtano oblikovanje svodi na nekoliko naredbi miem, u desetak sekundi. etiri su vrste stilova u programskom alatu OpenOffe.org Writer:

stilovi odlomka (npr. Tijelo teksta, Naslov 1, Naslov 2), stilovi znakova (npr. Uobiajeno, Istaknuto, Primjer), stilovi okvira (npr. Formula, Grafika), stilovi stranice (npr. Uobiajeno, Prva stranica, Desna stranica, Lijeva stranica). iz padajueg izbornika stilova odlomka, u alatnoj traci Formatiranje (Formatting), iz prozora Stilovi i formatiranje (Styles and Formatting), u kojem se nalaze sve etiri vrste stilova do kojeg se dolazi pritiskom tipke F11.
Stilove je mogue promijeniti na sljedee naine:
55
Slika 52: Izbor stila iz padajueg izbornika
Slika 53: Prozor Stilovi i formatiranje
Za promjenu stila potrebno je odabrati dio teksta te odabrati stil. Stilovi omoguavaju brzo i jednostavno naknadno ureivanje teksta, daju tekstu dosljedno oblikovanje te ine izgled oblikovanja teksta profesionalnijim. Unaprijed definirano oblikovanje stilova moete promijeniti odabirom naredbi Izmijeni (Modify) iz kontekstnog izbornika stila u prozoru Stilovi i formatiranje. Tako izgled dokumenta moete prilagoditi vlastitim potrebama. Moete dodavati i vlastite stilove, odabirom naredbe Novi (New) iz kontekstnog izbornika stila na kojem elite graditi novi stil. Osim odabira naziva novog stila, u ovom se prozoru definira izgled stila.
Jeste li znali... Stilove moete uitati i iz drugog dokumenta, naredbom Uitaj stilove (Load Styles) iz mini izbornika u gornjem desnom kutu prozora Stilovi i formatiranje.
Tako moete uskladiti grafiki izgled dokumenata.
56
4.2.8 Automatsko rastavljanje rijei

Moderni programski alati za obradu teksta upravljaju slaganjem rijei na sljedei nain: na kraju retka, rije koja nije stala u taj redak cijela prelazi u novi red. No, mogue je koristiti i rastavljanje rijei crticom (hyphenation). Pritom e dio iza crtice prijei u novi redak teksta. Iako nije uobiajeno pri pisanju teksta koristiti ovaj nain rastavljanja, on moe biti dobar u odreenim situacijama, poput novinskih lanaka koji imaju malu irinu (a esto dugake rijei), opisa slika i slino. Rastavljanje rijei moe biti automatsko ili runo (na zahtjev). Automatsko rastavljanje moete definirati na eljenom stilu oblikovanja, na sljedei nain: 1. Odaberite naredbu Izmijeni (Modify) iz kontekstnog izbornika stila, 2. Odaberite karticu Tijek teksta (Text Flow), 3. Oznaite opciju (Automatically). Rastavljanje rijei
(Hyphenation):
Automatski
Runo rastavljanje pokreete putem trake izbornika, Alati (Tools) Jezik (Language) Rastavljanje rijei (Hyphenation). U prozoru koji se pojavljuje, prua vam se mogunost provjere svakog rastavljanja, koje je bilo potrebno.
Slika 54: Primjer rastavljanja rijei
57
4.3 Oblikovanje odlomka

4.3.1 Umetanje i pomicanje oznaka odlomka
Odlomak je skup reenica koje ine smislenu cjelinu, vizualno odvojen od ostalih elemenata u dokumentu. Koristite li pregled neispisivih znakova, esto moete vidjeti znakove za kraj/poetak odlomka . Oblikovanje teksta se najvie oslanja na naelo podjele u odlomke, pa je potrebno razumjeti emu odlomci slue i kako mogu pomoi u radu. Pritiskom tipke Enter zavrava dotadanji, a poinje novi odlomak. Odlomci imaju mnoga svojstva koja se mogu definirati, bilo da se definiraju za svaki odlomak pojedinano, bilo da se za to koriste stilovi, to je pri ozbiljnijem radu svakako preporuljiv nain.
Slika 55: Tekst s ukljuenom opcijom prikaza neispisivih znakova
4.3.2 Umetanje i pomicanje oznaka za kraj reda

Kraj reda, odnosno prelazak u "novi red" pri pisanju teksta na raunalu se obino ne koristi, kako je ve objanjeno u poglavlju o umetanju teksta. No, ako doista postoji potreba za prelaskom u novi red, a da se pritom ne prijee u novi odlomak, moete dodati oznaku za kraj reda, na ove naine:
putem trake izbornika, Ubaci (Insert) Runi prekid (Manual Break) Prekid linije (Line Break), kombinacijom tipaka Shift + Enter.
Napomena: Ovu oznaku treba koristiti iskljuivo kada ste sigurni da znate to radite, nikako kao zamjenu za novi odlomak, ili jo gore, umjesto automatskog prelaska teksta u novi reda pri uobiajenom pisanju! Korisnici koji su radili na pisaem stroju se moraju naviknuti na novi nain razmiljanja pri koritenju programskih alata za obradu teksta.
58
Slika 56: Prelazak u "novi redak"
4.3.3 Poravnavanje teksta

Odlomak teksta moete vodoravno poravnati na etiri naina: lijevo, centrirano, desno, obostrano.
Slika 57: Ikone za poravnavanje

Poravnavanje se uvijek odnosi na cijeli odlomak, a ne primjerice na pojedinu rije ili redak u odlomku.
Slika 58: Vrste poravnavanja odlomka

Dodatni naini kako moete promijeniti poravnanje su: koritenje prozora Oblik (Format) Odlomak (Paragraph) i njegove kartice Poravnanje (Alignment), naredbom Poravnanje (Alignment) iz kontekstnog izbornika.
Jeste li znali... Za uobiajeno pisanje odlomaka teksta, bolje je koristiti obostrano nego lijevo poravnavanje. Obostrano poravnavanje djeluje urednije.
59
4.3.4 Uvlaenje odlomka

Uvlaenje odlomka predstavlja naine vizualnog odnosa prema drugim odlomcima i marginama (granicama) teksta. Postoje etiri vrste uvlaenja:
lijevo cijeli se odlomak pomie prema desno, a na lijevoj strani je prazan prostor; desno - cijeli se odlomak pomie prema lijevo, a na desnoj strani je prazan prostor; prva linija prva linija pomie se udesno; sve osim prve linije sve se linije osim prve pomiu udesno (ovo se uvlaenje moe postii negativnim uvlaenjem prve linije);
Jeste li znali... Za openito laki rad s odlomcima, s obzirom na to da se dio opcija odreuje apsolutnom veliinom centimetrima korisno je naviknuti se koristiti ravnala s mjerama lijevo i iznad teksta.
Uvlaenje odlomka ureuje se u prozoru Odlomak (Paragraph), na sljedei nain: 1. Otvorite prozor Odlomak: putem trake izbornika, Oblik (Format) Odlomak (Paragraph), iz kontekstnog izbornika, odabirom naredbe Odlomak; 2. Otvorite karticu Uvlake i razmaci (Indents & Spacing); 3. Promijenite veliine Prije teksta, Poslije teksta i Prva linija. U veliinama je dozvoljeno upisati negativne vrijednosti. Pri promjeni jako pomae prikaz izgleda na desnoj strani prozora.
60
4.3.5 Odabir vrste proreda

Prored (razmak izmeu redaka u odlomku) moe biti razliit. Obino se koristi jednostruki prored, no neki sluajevi zahtijevaju posebnu veliinu proreda, esto 1.5. Prored unutar odlomka ureuje se u prozoru Odlomak (Paragraph), na sljedei nain: 1. Otvorite prozor Odlomak (Paragraph):

putem trake izbornika, Oblik (Format) Odlomak (Paragraph), iz kontekstnog izbornika, odabirom naredbe Odlomak (Paragraph);
2. Otvorite karticu Uvlake i razmaci (Indents & Spacing); 3. Iz padajueg izbornika Razmak izmeu linija (Line spacing) odabweite eljeni razmak:

Jednostruko, 1.5 redak, Dvostruko, Razmjerno u odnosu na veliinu slova, Najmanje minimalni razmak u centimetrima, Naslovno apsolutni razmak u centimetrima.
4.3.6 Odabir razmaka ispred i iza odlomka

Razmak izmeu odlomaka meusobno odreujete na slian nain: 1. Otvorite prozor Odlomak:

putem trake izbornika, Oblik (Format) Odlomak (Paragraph), iz kontekstnog izbornika, odabirom naredbe Odlomak (Paragraph);
2. Otvorite karticu Uvlake i razmaci (Indents & Spacing); 3. Odaberite eljene vrijednosti iz izbornika Prored: Iznad odlomka i Ispod odlomka;
Jeste li znali... Prored prije i nakon odlomka bolje je rjeenje za ostavljanje praznog mjesta prije i nakon novog poglavlja od runo stvorenih "novih redaka", pritiskom tipke Enter dva puta. Primijenimo li veliinu praznog mjesta na odreeni stil u cijelom dokumentu, vrijeme potrebno za naknadno ureivanje dokumenta jako se smanjuje.
61
4.3.7 Rad s tabulatorima

Prva asocijacija na rije "tabulator" obino je tipka Tab na tipkovnici, kojom se prelazi na sljedei element u prozoru nekog programskog alata ili pravi neto iri razmak u tekstu. No, tabulatori u programskim alatima za obradu teksta proiruju funkciju izrade razmaka u tekstu. Koritenjem tabulatora, tonije oznaka za granice tabulatora (tab stops), mogue je lake ureivati dokument u kojemu je tekst na odreen nain poredan, na primjer, za izradu obrazaca. Granica tabulatora oznaava gdje e se pokaziva premjestiti pritiskom tipke Tab. Ako se granice tabulatora ne postave, pritisak tipke Tab premjestit e pokaziva uvijek za jednaku, unaprijed postavljenu udaljenost. Postoje etiri tipa tabulatora:

lijevi od ovog mjesta tekst e se pisati udesno, desni od ovog mjesta tekst e se pisati ulijevo, centralni od ovog mjesta tekst e se ravnomjerno rasporediti s obje strane Slika 60: granice, Tipovi tabulatora decimalni decimalni brojevi napisani ispod ovog tabulatora bit e poravnati po decimalnoj toki.
Dodatna je mogunost u radu s tabulatorima popunjavanje praznog prostora koji se dobiva prelaskom na granicu sljedeeg tabulatora. Takav prostor moe ostati prazan ili automatski biti ispunjen tokama (.....), crticama (------), podctrama (_____) ili bilo kojim drugim znakom. Upravljanje tabulatorima vri se iz prozora za rad s odlomcima. Evo kako moete dodati granicu tabulatora: 1. Otvorite prozor Odlomak:

putem trake izbornika, Oblik (Format) Odlomak (Paragraph), iz kontekstnog izbornika, odabirom naredbe Odlomak;
2. Otvorite karticu Tabulatori (Tabs); 3. Odaberite gumb Novi (New); 4. Podesite njegovu udaljenost od lijevog ruba; 5. Odaberite tip tabulatora (lijevi, desni, centralni, decimalni); 6. Odaberite ispunu do sljedeeg tabulatora. U ovom je prozoru moete i mijenjati svojstva trenutno postojeih tabulatora, te ih brisati. 62 OpenOffice.org Writer
Slika 61: Primjer primjene tabulatora
Drugi nain dodavanja tabulatora je putem ravnala koje se nalazi iznad dijela programskog alata za prikaz dokumenta. Jednim klikom lijeve tipke mia na eljeno mjesto na ravnalu dodaje se lijevi tabulator i njegov znak. Klikom desne tipke mia na neki od tabulatora u ravnalu moete iz kontekstnog izbornika promijeniti tip tabulatora. Dvostruki klik na eljeno mjesto na ravnalu izravno vodi na karticu Tabulatori (Tabs) prozora Odlomak (Paragraph), gdje moete detaljnije ureivati tabulatore (npr. precizno odrediti njihovu udaljenost). Tabulator moete obrisati putem ravnala odvlaenjem oznake granice tabulatora izvan ravnala.
Jeste li znali... Runo izraivanje obrazaca, a posebno njihovo ureivanje, vrlo je muno. Dovoljno je dodati samo nekoliko slova da se runo dodane crtice ili toke koje "glume" polja potpuno poremete. Tabulatori su idealni za ovu namjenu.
4.3.8 Oznaavanje i numeriranje

Liste ili popisi esti su elementi tekstova, potrebni za razliite vrste nabrajanja. Nabrajanje moe biti pobrojano (vaan je poredak elemenata) ili nepobrojano (elementi se smatraju jednako "vanima"). Nepobrojano nabrajanje naziva se i grafiko oznaavanje (bullets), a pobrojano numeriranje (numbering). Za dodavanje nabrajanja trebate uiniti sljedee: 1. Otvorite prozor Grafike oznake i numeriranje:
putem trake izbornika, Oblik (Format) Grafike oznake i numeriranje (Bullets and Numbering), iz kontekstnog izbornika, odabirom naredbe Grafike oznake i numeriranje. Grafike oznake jednostavne grafike oznake, nepobrojana lista; Tip numeriranja lista ureena brojkama i slovima; Grafike neureena lista, oznake su male sliice; 63
2. Odaberite neku od kartica:

3. Po odabiru eljenog izgleda, potvrdite odabir.
Slika 62: Pregled grafikih oznaka
Slika 63: Pregled tipova numeriranja
Poslije dodavanja e redak u kojem se nalazi pokaziva na poetku imati eljenu oznaku. Nakon upisivanja teksta, u novi redak moete prijei tipkom Enter, a nova se oznaka automatski dodaje novom retku. Brz nain dodavanja oznaavanja i numeriranja je putem koritenja ikona: Numeriranje ukljueno/iskljueno (Numbering On/Off) i Grafike oznake ukljueno/iskljueno (Bullets On/Off) iz alatne trake.
Jeste li znali... Liste mogu imati vie razina nabrajanja. Svaka razina moe imati svoj nain oznaavanja, a mogue je i kombiniranje pobrojanih i nepobrojanih lista. Odabir ovakvih lista vrite iz kartice Kontura (Outline) prozora Grafike oznake i numeriranje (Bullets and Numbering). Za prelazak na sljedeu (ili prethodnu) razinu treba koristiti tipku Tab ili kombinaciju Shift + Tab.
64
Ve napisani tekst u obliku liste, gdje je svaki element napisan u svom retku, mogue je pretvoriti u oznaavanje ili numeriranje primjernom gorenavedenog postupka uz prethodno oznaavanje svih elemenata liste.
Slika 64: Primjer liste s vie razina
4.3.9 Mijenjanje stila oznaka i brojeva

Stil izraene liste moete jednostavno mijenjati. Samo je potrebno oznaiti listu (ili neku njenu razinu) te otvoriti prozor Grafike oznake i numeriranje (Bullets and Numbering) u kojem moete izvriti promjenu stila. Prelazak iz nepobrojane u pobrojanu listu i obratno vrlo je jednostavan.
4.3.10 Dodavanje ruba, okvir i sjenanje odlomka

Mogue je da u tekstu postoje odlomci koje treba posebno istaknuti, poput odlomaka "Jeste li znali.." u ovoj knjizi. Odlomak je mogue istaknuti na vie naina, poput dodavanja ruba, okvira, pozadine ili sjenanja odlomka. Sve ove mogunosti nalaze se u prozoru Odlomak (Paragraph), do kojeg se dolazi:

putem trake izbornika, Oblik (Format) Odlomak (Paragraph), iz kontekstnog izbornika, odabirom naredbe Odlomak (Paragraph).
Kartica Pozadina (Background) definira pozadinu odlomka, koja moe biti boja ili slika koja se nalazi na raunalu.
Slika 65: Izgled kartice Pozadina
65
Kartica Rubovi (Borders) definira rub, okvir i sjenanje odlomka. Na lijevoj je strani pet unaprijed definiranih i najee koritenih rasporeda linija rubova. Moete definirati i vlastiti raspored, odabirom pojedinanih stranica odlomka na malom primjeru slike. Ovdje moete postaviti oblik, debljinu i boju ruba te udaljenost od sadraja. Odlomak moe imati i sjenu, za koju moete odabrati smjer padanja svjetlosti, veliinu sjene i boju.
Slika 66: Izgled kartice Rubovi
Jeste li znali... Ovakvo ureivanje odlomka lako moete definirati u jednom od stilova, ime postiete usklaivanje izgleda odlomaka koje je potrebno istaknuti.
4.4 Oblikovanje dokumenta

Oblikovanje dokumenta podrazumijeva pripremu samih stranica dokumenta za pregled ili ispis. Ovo oblikovanje najveim dijelom moete obaviti iz prozora Stranica (Page), kojeg je mogue otvoriti:

putem trake izbornika, Oblik (Format) Stranica (Page), iz kontekstnog izbornika, odabirom naredbe Stranica (Page).
Jeste li znali... I stranice mogu imati razliite stilove pa tako moete posebno definirati izgled "desnih" i "lijevih" stranica, naslovnice, itd. Nakon to uredite izgled takvih stranica, ne morate se brinuti npr. oko izgleda podnoja na razliitim vrstama stranica.
66
4.4.1 Prijelomi stranice u dokumentu

Prijelom ili prekid stranice u dokumentu slui za nastavljanje pisanja teksta na poetku nove stranice. Tako obino zapoinju nova poglavlja najvie razine, no mogu postojati i mnogi drugi razlozi za nastavak na novoj stranici. Nikako nije preporuljivo do prijeloma stranice doi uzastopnim pritiskanjem tipke Enter i stvaranja "praznih novih redova". Razlog je jednostavan: broj tako napravljenih novih redova je stalan. Dodavanjem novog teksta prije ove praznine poremetit e se ostatak teksta, a novi tekst nee poeti na vrhu, ve e sav tekst biti pomaknut prema dolje. Ispravan prijelom stranice koji se prilagoava kasnije dodanom sadraju, umeete na sljedei nain:
putem trake izbornika, Ubaci (Insert) Runi prekid (Manual Break) Prijelom stranice (Page Break), kombinacijom tipaka Ctrl + Enter.
Slika 67: Dodavanje runog prijeloma stranice
4.4.2 Promjena orijentacije dokumenta i veliine stranice

Unutar prozora Stranica (Page) i kartice Stranica (Page) nalaze se opcije za promjenu veliine i orijentacije stranice. Padajui izbornik Oblik (Format) sadri unaprijed definirane formate stranica s visinom i irinom (poput A4, B5...). elite li sami definirati veliinu, to moete upisivanjem podataka u polja Visina (Height) i irina (Width). Orijentacija (usmjerenje) stranice moe biti portretno (uspravno, Portrait) ili pejzano (poloeno, Landscape). Smi nazivi opisuju izgled i svrhu orijentacije stranice: uspravne stranice imaju veu visinu od irine pa su pogodne primjerice za portrete, dok poloene stranice imaju veu irinu od visine, pa su pogodne primjerice za pejzae.
67
4.4.3 Promjena margina

Margine su prostor koji odvaja sadraj od ruba stranice. Svaka margina moe biti razliite irine, to je primjerice pogodno, na primjer, za uvezivanje dokumenata, s obzirom da obino margina uz uvez mora biti vea kako bi nakon uveza bila priblino ista kao margina suprotne strane). Margine se izraavaju apsolutnim vrijednostima (najee u centimetrima). Promjenu margina takoer vrite u prozoru Stranica (Page) i kartici Stranica (Page).
Slika 69: Tekst unesen unutar jako pomaknutih margina
68
4.4.4 Zaglavlje i podnoje dokumenta

Zaglavlje i podnoje dokumenta podruja su na vrhu i dnu stranice u kojima se obino nalaze informacije poput naslova teksta ili poglavlja, autora, broja stranice i slinog. Izgled ovih polja isti je ili slian na svim stranicama, to vam omoguuje da ih uredite na samo jednoj stranici, a posao umnaanja (ili promjene, poput broja stranica) prepustite raunalu. Dodavanje i ureivanje zaglavlja i podnoja dokumenta moete napraviti unutar prozora Stranica (Page). Oba polja imaju vlastitu karticu, Zaglavlje (Header) te Podnoje (Footer), s istovjetnim svojstvima. Kako bi se zaglavlje / podnoje vidjelo, trebate oznaiti opciju Zaglavlje / Podnoje ukljueno (Header / Footer On). Ovdje definirate svojstva poput margina, proreda i visine zaglavlja / podnoja. Gumb Vie (More) daje mogunost definiranja rubova, sjenanja i pozadina zaglavlja / podnoja.
Slika 70: Dodavanje zaglavlja putem kartice Zaglavlja
Zaglavlje i podnoje moete dodati i putem trake izbornika:
Ubaci (Insert) Zaglavlje (Header) (stil stranice na koju treba dodati zaglavlje), Ubaci (Insert) Podnoje (Footer) (stil stranice na koju treba dodati podnoje).
Dodavanjem zaglavlja i podnoja svaka stranica sadri odvojen prostor na vrhu i dnu u koji moete upisati eljene informacije. Sve e se runo upisane informacije pojaviti na svakoj stranici ovog stila.
Slika 71: Vrh stranice sa zaglavljem

OpenOffice.org Writer 69
4.4.5 Polja u zaglavlju i podnoju dokumenta

Najvea korisnost zaglavlja i podnoja dokumenta lei u poljima iji se sadraj automatski generira i prilagoava svakoj stranici, poput broja trenutne stranice, ukupnog broja stranica dokumenta ili naslova poglavlja. Za dodavanje polja trebate pozicionirati pokaziva u podnoje ili zaglavlje, na mjesto na kojem trebate unijeti polje. Polja se unose putem trake izbornika, Ubaci (Insert) Polja (Fields) (naziv polja). Neka od najkorisnijih polja su: Datum (Date), Broj stranice (Page Number), Numeriranje stranica (Page Count) - ukupan broj stranica dokumenta. Dodatna se polja mogu ubaciti putem trake izbornika, Ubaci (Insert) Polja (Fields) Ostalo (Other). Ovdje se nalaze polja poput elemenata dokumenta, (npr. poglavlja), referenci (npr. slike, tablice) te naprednih tipova poput varijabli ili veza na baze podataka. Evo primjera dodavanja broja i naslova trenutnog poglavlja u zaglavlje knjige: 1. Postavite pokaziva u zaglavlje stranice; 2. Otvoriti prozor za odabir polja putem trake izbornika, Ubaci (Insert) Polja (Fields) Ostalo (Other); 3. Odaberite karticu Dokument (Document); 4. Odaberite tip Poglavlje (Chapter); 5. Odaberite eljeni oblik (npr. Broj i ime poglavlja (Chapter number and name)); 6. Odaberite razinu (sloj) poglavlja koju treba prikazati; 7. Potvrdite odabir gumbom Ubaci (Insert). Jo jedan primjer polja trenutni je naziv datoteke. Dodavanje je jednako gornjem, osim to se polje nalazi u kartici Dokument (Document), tipu Ime datoteke (File name}. Sva polja u dokumentu oznaena su sivom nijansom kako bi se razlikovala od teksta koji je unio korisnik. Sve gore navedeno moete primijeniti i na polja u obinom tekstu, tonije, nije nuno da ta polja budu u zaglavlju/podnoju stranice.
Slika 72: Primjer zaglavlja s poljem Broj i ime poglavlja
Jeste li znali... Polja se automatski auriraju nakon nekih dogaaja. Runo auriranje obavljate putem trake izbornika, Alati (Tools) Auriraj (Update) Polja (Fields) ili tipkom F9.
70
4.4.6 Automatsko numeriranje

Automatsko numeriranje stranica dijelom je objanjeno u prethodnom poglavlju. Ako je potrebno na razliitim stranicama imati razliito "ponaanje" numeriranja, poput poetka numeriranja od nekog broja, stranice koja ne prikazuje numeriranje i slino, trebate koristiti stilove stranica (poput Prva stranica, Lijeva stranica, Desna stranica...). Tako je mogue tono odrediti gdje i kako prikazati broj stranice, u ovisnosti o vrsti stranice. Dodatna pomo je i prozor Ubaci (Insert) Runi prekid (Manual Break). U njemu se odreuje na koji je stil potrebno prijei nakon ubacivanja prijeloma stranice. Tu se moe odrediti hoe li neki stil imati broj stranice te od kojeg e broja poeti.
4.5 esta pitanja

Kako mogu napraviti tablicu sadraja? Tablicu sadraja poglavlja moete napraviti putem dijalokog prozora Ubaci (Insert) Indeksi i tablice (Indexes and Tables) Indeksi i tablice (Indexes and Tables). Ovdje moete odabrati koliko je razina potrebno prikazati te kako e tablica izgledati. Osim tablice sadraja, korisni su i indeksi (popisi) ilustracija/tablica. Tip tablice odaberite iz padajueg izbornika Tip (Type). Kako mogu postii da broj stranice bude u obliku "Trenutni broj / Ukupni broj"? Postavite pokaziva u podnoje stranice. Odaberite Ubaci (Insert) Polja (Fields) Broj stranice (Page Numbers). Desno od toga upiite znak " / " te odaberite Ubaci (Insert) Polja (Fields) Numeriranje stranice (Page Count). Kako mogu odabrati vlastitu grafiku oznaku za natuknice? Posebnu grafiku oznaku za natuknice moete odabrati iz kartice Odrednice (Options) dijalokog prozora Alati (Tools) Grafike oznake i numeriranje (Bullets and Numbering). Ovdje se nalazi gumb Odabir (Select) pomou kojeg moete odabrati ili oznaku iz Galerije ili datoteku koja se nalazi na nekom mediju.
71
4.6 Zadaci za vjebu

1. Otvorite dokument dorucak.odt napisan u zadacima prolog poglavlja. 2. Promijenite vrstu grafikog pisma za rijei "Potrebno" i "Priprema" u Arial, te podebljajte ove rijei. 3. Promijenite vrstu grafikog pisma za sastojke i tekst naina pripreme u Times New Roman. 4. Na naslov recepta primijenite centrirano oblikovanje. 5. Na tekst naina pripreme primijenite obostrano oblikovanje. 6. Koritenjem naredbe Velika/mala slova promijenite sva slova naslova u velika slova. 7. Sastojke napiite u obliku nepobrojane liste (natuknica), s oznakama kvaica. 8. Na samom poetku dokumenta napiite "Recepti za doruak". Na ovaj tekst primijenite stil Naslov. 9. Na svaki od naslova "Recept za okolino" / "Recept za frutolino" primijenite ova oblikovanja odlomka:

svijetlouta boja pozadine, rubovi odlomka, prored izmeu redaka 1.5.
10. Ubacite runi prekid stranice prije poetka recepta za frutolino. 11. Provjerite je li format stranice A4. Postavite margine na 2 cm sa svake strane. 12. U zaglavlje dokumenta unesite naslov dokumenta s lijeve strane te ime i prezime autora s desne strane. 13. U podnoje dokumenta unesite broj stranice.
72
5 Objekti
Nakon ovog poglavlja moi ete: izraditi tablicu, ureivati i naknadno dodavati elemente tablice, oblikovati tablicu, unositi slike i grafikone, premjetati slike i grafikone, mijenjati veliinu slika i grafikona.
5.2 Tablice
5.2.1 Izrada tablice za unos teksta
Iako je osnovna namjena programskog alata Writer obrada teksta, u njemu je mogue prikazivati jednostavnije tabline podatke, ureivati ih, sortirati pa ak i obavljati jednostavne izraune. Za sloenije tabline podatke, poput statistikih podataka, trebate koristiti neki od specijaliziranih programskih alata za tabline kalkulacije, poput programskog alata Calc, takoer iz paketa OpenOffice.org.
Slika 73: Primjer tablice u programskom alatu Writer

Tablicu moete izraditi na dva naina:
putem trake izbornika, Tablica (Table) Ubaci (Insert) Tablica (Table): u novootvorenom prozoru Umetni tablicu (Insert Table) upiite ime tablice, te broj redaka i stupaca, oznaavanjem opcije Naslov (Heading) moete dodati posebni redak s naslovima stupaca. Taj se redak moe ponavljati nakon odreenog broja redaka, to je korisno ako podataka ima vie nego to moe stati na jednu stranicu, odabirom Bez dijeljenja tablice (Don't split table) omoguujete da se tablica ne prelomi na kraju stranice, ve da u cijelosti prijee na sljedeu stranicu, opcijom Rub (Border) dodajete obrub svim elijama tablice. Rub je mogue postaviti i na drugom mjestu, nakon izrade tablice.
73
Slika 74: Prozor za dodavanje tablice
odabirom ikone
Tablica (Table) iz alatne trake Standardno:
odabirom glavnog dijela ikone otvarate prethodno opisani prozor Umetni tablicu (Insert Table), odabirom trokutia desno od ikone zapoinjete jednostavan nain umetanja tablice, odreivanjem njenih dimenzija.
Slika 75: Jednostavniji nain dodavanja tablice
Jeste li znali... Osim izrade tablice iz Writera, mogue je i izravno unijeti tablicu pisanu u programskom alatu Calc, odabirom Ubaci (Insert) Objekt (Object) OLE Objekt (OLE Object) OpenOffice 2.2 Tablini kalkulator (OpenOffice 2.2 Spreadsheet). Vie o tome u poglavlju Meudjelovanje programskih alata OpenOffice.org.
5.2.2 Umetanje i ureivanje podataka u tablici

Tekst se u polja (elije) tablice umee kao da se radi o obinom tekstu. Za upisivanje teksta u nekoj eliji potrebno je da se pokaziva nalazi u njoj. S obzirom da se radi o tablinim podatcima, olakano je kretanje po tablici, koje se, osim miem, moe obaviti i tipkovnicom. Evo nekoliko kratica:
strelice pomicanje unutar elije ili na sljedeu eliju ako se pokaziva nalazi na kraju elije; tipka Tab prelazak na desnu susjednu eliju ili u sljedei redak, ako se radi o posljednjoj eliji u retku; kombinacija tipaka Shift + Tab - prelazak na lijevu susjednu eliju ili prethodni redak, ako se radi o prvoj eliji u retku.
Unutar tablice moete koristiti gotovo sve vrste oblikovanja, dodavati slike, odlomke i slino. 74 OpenOffice.org Writer
5.2.3 Oznaavanje tablice i elemenata tablice

Pojedinana elija tablice oznaava se tako da se oznai njen sadraj. Ureivanje i oblikovanje jedne po jedne elije tablice nije uinkovito, posebno ako se radi o istoj vrsti oblikovanja, poput postavljanja ruba ili pozadina elija. Zato postoji mogunost oznaavanja redaka i stupaca te cijele tablice, kako bi oblikovanje bilo odjednom primijenjeno na sve oznaene elemente. Elementi se mogu oznaiti putem trake izbornika, Tablica (Table) Oznai (Select) (eljeni element). Oznaavanje koritenjem mia izvodi se na sljedei nain: postavljanjem strelice mia lijevo od retka mijenjate oblik strelice u vodoravnu deblju strelicu. Klikom lijevom tipkom mia oznaavate taj redak, a pomicanjem strelice gore-dolje uz dranje tipke mia oznaavate i dodatne retke; postavljanjem strelice mia iznad stupca mijenjate oblik strelice u okomitu deblju strelicu. Klikom lijevom tipkom mia oznaavate taj stupac, a pomicanjem strelice lijevo-desno uz dranje tipke mia oznaavate i dodatne stupce; postavljanjem mia gore lijevo od prve elije oznaavate cijelu tablicu.
Slika 76: Oznaavanje redaka tablice
Oznaavanje koritenjem tipkovnice mogue je sljedeim kombinacijama: Ctrl + A oznaavanje elije (ako ima neki sadraj). Pritisak jo jednog slova "A" uz dranje tipke Ctrl oznaava cijelu tablicu; Shift + strelice oznaavanje elije i susjednih elija.
5.2.4 Umetanje i brisanje retka i stupca

Naini umetanja retka i stupca istovjetni su; stoga e ovdje biti naveden postupak dodavanja retka. Za stupce je samo potrebno odabrati naredbe drugaijeg naziva). Redak moete dodati na sljedei nain: putem trake izbornika, Tablica (Table) Ubaci (Insert) Retci (Rows), iz kontekstnog izbornika unutar elije, odabirom naredbe Redak (Row) Ubaci (Insert), odabirom ikone Umetni red (ili Umetni stupac) iz alatne trake Tablica (Table).
75
U sluaju koritenja nekog od prva dva naina, otvara se prozor Umetni (Insert Table) u kojem moete odrediti broj (iznos) redaka i stupaca koje je potrebno umetnuti. Takoer, trebate odrediti hoe li retci/stupci biti umetnuti prije ili poslije retka / stupca elije u kojoj se pokaziva trenutno nalazi.
Slika 77: Umetanje redaka
Brisanje redaka i stupaca slino je dodavanju. Retke briete:

putem trake izbornika, Tablica (Table) Obrii (Delete) Retci (Rows), iz kontekstnog izbornika unutar elije, odabirom naredbe Redak (Row) Obrii (Delete), odabirom ikone Tablica (Table). Obrii red (ili Obrii stupac) iz alatne trake
5.2.5 Promjena irine stupca i visine retka

Naela promjene irine stupca i visine retka su razliita, to proizlazi iz naravi samih tablinih podataka. Nakon izrade tablice, svi su stupci iste irine. irina se ne mijenja s unoenjem teksta. Za promjenu irine stupca trebate slijediti ove korake: 1. Otvorite prozor irina stupca (Column Width):
putem trake izbornika, Tablica (Table) SamoPrilagoavanje (Autofit) irina stupca (Column Width), iz kontekstnog izbornika unutar elije, odabirom naredbe Stupac (Column) irina (Width);
2. Odaberite irinu kojeg stupca treba mijenjati; 3. Upiite eljenu irinu u centimetrima.
Slika 78: Promjena irine stupca
76
Optimalna je irina stupca ona u kojoj nema preirokih stupaca koji imaju prazan prostor nakon upisanog sadraja. irinu stupca moete optimirati se na neki od sljedeih naina:
putem trake izbornika, Tablica (Table) SamoPrilagoavanje (Autofit) Optimalna irina stupca (Optimal Column Width), iz kontekstnog izbornika unutar elije, odabirom naredbe Stupac (Column) Optimalna irina (Optimal Width).
Jeste li znali... Detaljno ureivanje dimenzija stupaca dostupno je iz prozora Svojstva tablice (Table Properties), kartica Stupci, do kojeg dolazite putem trake izbornika ili kontekstnog izbornika elije.
Nakon izrade tablice, visina redaka dovoljna je za jedan redak teksta. irina se moe automatski mijenjati s dodavanjem teksta. Za promjenu visine redaka trebate slijediti ove korake: 1. Otvorite prozor Visina retka (Row Height):
putem trake izbornika, Tablica (Table) SamoPrilagoavanje (Autofit) Visina retka (Row Height), iz kontekstnog izbornika unutar elije, odabirom naredbe Redak (Row) Visina (Height);
2. Upiite eljenu visinu u centimetrima; 3. Po elji odaberite opciju Prilagodi veliini (Fit to size), koja e poveavati visinu retka ako visina sadraja prijee upisanu visinu.
Slika 79: Promjena visine retka
Optimalna je visina retka ona u kojoj nema previsokih redaka (koji imaju prazan prostor ispod upisanog sadraja). Visine redaka moete optimirati na neki od sljedeih naina:
putem trake izbornika, Tablica (Table) SamoPrilagoavanje (Autofit) Optimalna visina Retka (Optimal Row Height), iz kontekstnog izbornika unutar elije, odabirom naredbe Redak (Row) Optimalna visina (Optimal Width). 77
Jeste li znali... Popularan nain za ureivanje dimenzija redaka i stupaca je koritenje mia. Strelicom trebate uhvatiti granicu izmeu dva retka ili dva stupca, te je povui na eljenu dimenziju.
Slika 80: Promjena visine retka koritenjem mia
5.2.6 Promjena stila, boje i irine okvira elije

Prilikom oblikovanja odlomka, i u tablicama je mogue mijenjati svojstva okvira. Mogue je da razliite elije imaju razliita svojstva okvira, pa ak i da samo pojedine stranice okvira budu drugaije. Ovisno o tome koje rubove treba mijenjati, potrebno je oznaiti elemente (elije, retke, stupce, tablice). Prozor za promjenu svojstava okvira, Format tablice, (Table Format) otvara se na sljedee naine:

putem trake izbornika, Tablica (Table) Svojstva tablice (Table Properties), iz kontekstnog izbornika unutar elemenata tablice, odabirom naredbe Tablica (Table). raspored linija koje sve linije oznaenog objekta treba iscrtati; stil i boju linije; razmak do sadraja;
U kartici Rubovi (Borders) treba odabrati:

78
Slika 81: Promjena svojstava rubova elemenata tablice
Jeste li znali... Traka alata Tablica, koja se prikazuje kada se pokaziva nalazi unutar tablice, brz je nain promjene svojstava rubova. Potrebno je oznaiti eljene elemente i koristiti ikone za promjenu stila, boje te odabir eljenih rubova.
Zanimljiva je mogunost koritenje unaprijed definiranih stilova tablice, tzv. SamoOblikovanje, do kojeg se dolazi putem trake izbornika, Tablica (Table) SamoOblikovanje (AutoFormat). Ovdje jednim klikom mia moete promijeniti itavu tablicu, ukljuujui pozadine, vrste i boju slova i dodatna oblikovanja.
Jeste li znali... U prozoru SamoOblikovanje moete napraviti i vlastite formate oblike tablica, kako bi sve tablice u dokumentu imale jednoobrazan izgled.
Slika 82: SamoOblikovanje tablice oblik "Plava"
79
5.2.7 Sjenanje tablice

Tablicu je, kao i odlomak, moete osjenati u prozoru za promjenu svojstava okvira, Format tablice (Table Format), kojeg otvarate na sljedee naine: putem trake izbornika, Tablica (Table) Svojstva tablice (Table Properties), iz kontekstnog izbornika unutar elemenata tablice, odabirom naredbe Tablica (Table). Ovdje moete odabrati smjer pada svjetlosti, veliinu sjene i boju. Sjenanje je mogue primijeniti samo na cijelu tablicu, a ne i na pojedinane elije.
5.3 Slike, crtei i grafikoni

5.3.1 Umetanje slike, crtea i grafikona u dokument
Dodatni vaan izvor informacija u dokumentu su i slike, crtei i grafikoni. Pod pojmom slika se u ovoj knjizi podrazumijeva grafiki objekt koji se nalazi u ugraenoj galeriji, a pod pojmom crte grafika datoteka na tvrdom disku (ili drugom mediju) koja se unosi putem pretraivanja resursa. Programski alat Galerija omoguava brz unos ve postojee slike iz paketa OpenOffice.org u dokument. Nakon instalacije tamo se nalaze primjeri razliitih vrsta pozadina, manjih znakova, strelica i slino. Galeriji moete pristupiti na neki od sljedeih naina: putem trake izbornika, Alati (Tools) Galerija (Gallery), putem alatne trake Crtanje (Drawing), odabirom ikone Galerija (Gallery). U galeriji se s lijeve strane nalaze grupe objekata, kao to su Grafike oznake, Pozadine ili Ravnala, a s desne su strane prikazani objekti unutar grupe. Postupak dodavanja slike je sljedei: 1. eljeni objekt odaberite desnom tipkom mia; 2. Iz kontekstnog izbornika odaberite Ubaci (Insert) Kopiraj (Copy); 3. Nakon to se slika pojavi na sredini trenutnog retka u dokumentu, prenesite ga na eljeno mjesto i promijenite veliinu, ako je potrebno.
Slika 83: Primjer grafikih oznaka u Galeriji

80 OpenOffice.org Writer
Crte u dokument moete umetnuti putem:

trake izbornika, Ubaci (Insert) Slika (Picture) Iz datoteke (From File), odabirom ikone Iz datoteke u alatnoj traci Crtanje (Drawing).
Otvara se uobiajeni prozor za pretragu datotenog sustava i pronalaenje datoteke. Korisno je oznaiti opciju Pregled (Preview) koja prikazuje umanjen prikaz crtea, to vam pomae u odabiru prave slike.
Slika 84: Umetanje crtea
Jeste li znali... Odabirom opcije Link, slika e biti umetnuta kao veza na datoteku. Ako ureujete sliku, sliku nee biti potrebno ponovno umetati u dokument, ve e promjene odmah biti vidljive. Pritom kod slanja ili prijenosa dokumenta morate poslati ili uzeti sa sobom i sve slike, jer inae nee biti prikazane u dokumentu.
Grafikon grafiki prikazuje tabline podatke. Ako su podaci napisani u tablicama u programskom alatu Writer, najjednostavnije je napraviti grafikon upravo iz ovog programskog alata. Grafikon se izrauje na sljedei nain: 1. Oznaite elije unutar tablice koje trebate grafiki prikazati. 2. Zaponite izradu grafikona putem trake izbornika, Ubaci (Insert) Objekt (Object) Grafikon (Graph). Otvorit e se prozor SamoOblikovani graf. 3. Ako ste u prvom koraku oznaili redak ili stupac s oznakama naslova tablinih podataka, trebate oznaiti opcije Prvi redak / stupac kao tekst opisa. Odaberite gumb Dalje >>. OpenOffice.org Writer 81
Slika 85: Prvi korak izrade grafikona
4. Odaberite tip grafikona, uz odabir trebaju li se podaci prikazivati po stupcima ili po retcima. Odaberite gumb Dalje >>.
Slika 86: Drugi korak izrade grafikona
5. U sljedeem koraku moete odabrati varijanta vrste grafikona te jesu li potrebne crte reetke po koordinatnim osima. Odaberite gumb Dalje >>.
Slika 87: Trei korak izrade grafikona
6. U zadnjem koraku trebate definirati razliite postavke: naziv grafikona, natpise na osima, te postojanje legende. Za izradu grafikona odaberite gumb Napravi.
82
Slika 88: etvrti korak izrade grafikona
Grafikon se u dokumentu prikazuje u obliku objekta te ga, kao i druge objekte, moete umnaati i premjetati. Dvostrukim klikom na grafikon prelazite u oblik programskog alata za ureivanje grafikona, to moete vidjeti po posebno prilagoenim alatnim trakama. Unutar ovog prikaza moete promijeniti sve prije navedene opcije za izradu grafikona.
Slika 89: Primjer izraenog grafikona
Jeste li znali... Prilikom koritenja slika, vano je paziti na autorska prava i uvjete koritenja slike!
83
5.3.2 Umnaanje slike, crtea i grafikona

Umnaanje je korisno kada je potrebno isti objekt prikazati na vie mjesta u dokumentu ili njegovu kopiju umetnuti u drugi dokument. Kako ne biste uvijek ponovno umetali sliku ili crte te ponovno pisali isti tekst, moete umnoiti ve postojee. Za umnaanje je prvo potrebno klikom lijevom tipkom mia na njegovu povrinu oznaiti objekt (svejedno je radi li se o slici, crteu ili grafikonu). Objekt e postati oznaen sivim obrubom, s osam zelenih kvadratia. Tako oznaen objekt moete umnoiti na sljedee naine:
odabirom naredbe Kopiraj (Copy) iz kontekstnog izbornika, odlaskom na eljeno mjesto u dokumentu te odabirom naredbe Umetni (Paste) iz kontekstnog izbornika; odabirom naredbe Ureivanje (Edit) Kopiraj (Copy), odlaskom na eljeno mjesto u dokumentu te odabirom naredbe Ureivanje (Edit) Umetni (Paste); premjetanjem objekta metodom povlaenja i isputanja (drag & drop) uz dranje tipke Ctrl.
Mogue je da e se u prva dva naina umetnuti objekt nalaziti na istom mjestu kao i originalni pa ga je potrebno premjestiti na eljeno mjesto.
5.3.3 Pomicanje slike, crtea i grafikona u drugi dokument

Premjetanje je korisna mogunost pri ureivanju dokumenta, s obzirom na to da esto trenutni raspored objekata nije optimalan. Premjetanje je slino umnaanju, no pritom nee biti izraena kopija objekta, ve e se poetni objekt premjestiti na novo mjesto. Za premjetanje je prvo potrebno oznaiti objekt. Objekt e se oznaiti sivim obrubom, s osam zelenih kvadratia. Tako oznaen objekt moete premjestiti:
odabirom naredbe Izrei (Cut) iz kontekstnog izbornika, odlaskom na eljeno mjesto u dokumentu te odabirom naredbe Umetni (Paste) iz kontekstnog izbornika; odabirom naredbe Ureivanje (Edit) Izrei (Cut), odlaskom na eljeno mjesto u dokumentu te odabirom naredbe Ureivanje (Edit) Umetni (Paste); premjetanjem objekta metodom povlaenja i isputanja (metodom drag & drop) oznaiti objekt, tako da strelica mia poprimi oblik kriia te ga premjestiti na eljeno mjesto.
84
5.3.4 Promjena veliine slike, crtea ili grafikona

Promjena veliine objekata se, kao i umnaanje i premjetanje, esto koristi za ureivanje rasporeda elemenata stranice. Za premjetanje je prvo potrebno oznaiti objekt, klikom lijevom tipkom mia na njegovu povrinu. Objekt e se oznaiti sivim obrubom, s osam zelenih kvadratia. Povlaenjem nekog od kvadratia promijenit e se veliina te slike crtea ili grafikona. U sluaju povlaenja kutnog kvadratia, bit e promijenjene obje susjedne veliine.
Slika 90: Promjena veliine slike
Nekoliko vanih savjeta:

malena slika koju previe poveavate bit e vrlo zrnata i nee izgledati dobro, pri povlaenju kutnog kvadratia, slika se moe izobliiti, odnosno, moe se naruiti omjer duljine i irine, ovisno o smjeru povlaenja, ako pri povlaenju kutnog kvadratia drite tipku Shift, omjer duljine i irine objekta bit e sauvan pa nee doi do izoblienja.
Jeste li znali... Veliinu slike moete promijeniti i odabirom naredbe Slika (Picture) iz kontekstnog izbornika slike, u kartici Tip (Type). Ovdje moete odrediti apsolutnu veliinu slike.
5.3.5 Razmjetanje slike, crtea ili grafikona

Nakon unosa slike, crtea ili grafikona, logino je pitanje kako smjestiti objekt u dokument. Prvi razmjetanju objekta najvanije su dvije stvari:
Omatanje teksta oko objekta u kakvom e odnosu biti objekt i oblinji tekst, Sidrenje objekta s kojim e dijelom dokumenta pri razmjetaju objekt biti povezan. 85
Postoje sljedee vrste omatanja teksta oko objekta:

Nita (Ometanje iskljueno), Prije, Nakon, Paralelno (Omatanje stranice), Kroz (Omatanje kroz), Optimalno.
Slika 91: Tipovi omatanja stranice, u kartici Omatanje
Tekst moete omotati oko slike na sljedee naine:
putem trake izbornika, Oblik (Format) Slike... (Picture...), kroz karticu Omatanje (Wrap), iz kontekstnog izbornika slike, odabirom naredbe Slika (Picture), kroz karticu Omatanje (Wrap), iz kontekstnog izbornika slike, odabirom jednog od naina omatanja iz podizbornika Omatanje teksta (Wrap), odabirom jedne od ikona za omatanje iz alatne trake OLE Objekti, koja e se pojaviti kada oznaite sliku.
Sidrenjem objekta povezujete objekt i neki od elemenata dokumenta. Ponekad slika treba biti vezana za neku stranicu, ponekad za odlomak, ponekad je vano da bude upravo na nekom mjestu u tekstu. Pri promjeni izgleda dokumenta (prijenosi teksta na novu stranicu, dodavanje teksta, na primjer), potrebno je da tako vezane slike ostanu vezane, tj. usidrene, kako bi se sauvao razmjetaj objekata na stranici. Objekt moete usidriti: 86 OpenOffice.org Writer
na stranicu, na odlomak, na znak, kao znak objekt postaje kao jedan od znakova u tekstu. Sliku moete usidriti na sljedee naine: putem trake izbornika, Oblik (Format) Slike... (Picture...), kroz karticu Tip (Type), iz kontekstnog izbornika slike, odabirom naredbe Slika (Picture), kroz karticu Tip (Type), iz kontekstnog izbornika slike, odabirom jednog od naina omatanja iz podizbornika Sidrenje objekta (Anchor Object),

odabirom jednog od naina sidrenja iz trokutia pored ikone Promijeni sidro (Anchor) iz alatne trake OLE Objekti, koja e se pojaviti kada oznaite sliku.
Slika 92: Sidrenje objekta kroz karticu Tip
Jeste li znali... U kartici Tip (Type) za sidrenje objekta moete definirati i apsolutni ili relativni poloaj objekta u odnosu na detaljnije opisani objekt sidrenja. Npr. objekt se moe nalaziti na vrhu stranice, lijevo poravnat. Jeste li znali... Gore navedeni opisi razmjetanja slike vrijede i za druge objekte: grafikone i crtane objekte. Pritom je ponekad umjesto naredbe Slika potrebno koristiti naredbu Objekt (Object), no cijeli postupak je identian.
87
5.3.6 Brisanje slike, crtea i grafikona

Brisanje svih objekata (tekst, slika, crte) provodi se na istovjetan nain. Prvo trebate oznaiti objekt, a zatim pritisnuti tipku Delete na tipkovnici ili odabrati naredbu Izrei (Cut) iz kontekstnog izbornika.
5.4 esta pitanja

Kako mogu napisati opis/naslov slike? Opis slike moete jednostavno napisati odabirom dijalokog prozora Opis (Caption) iz kontekstnog izbornika slike. Writer e se pobrinuti za automatsko numeriranje slika, a ovdje moete izabrati kojim imenom e se slike nazivati (Slika, Ilustracija, Figure...). Ako piete dokument s mnogo slika, korisno je na kraju dodati i popis slika (vidjeti esta pitanja 3). Kako mogu dodati obrub slici? Obrub se dodaje putem dijalokog prozora kao i kod odlomaka. Prozor se nalazi na kartici Rubovi (Borders), dijalokog okvira Slika (Picture) u kontekstnom izborniku slike. Kako mogu raunati s podacima u tablici? Za jednostavno raunanje u tablici treba odabrati naredbu Tablica (Table) Formula (Formula). Ispod traka alata otvorit e se nova traka za upis formule. Sve formule poinju znakom "=". polja se oznaavaju kao npr. <A1>, <B3>. Ikona Formula u ovoj traci daje padajui izbornik s razliitim, unaprijed pripremljenim formulama. Za naprednije raunske operacije koristite Calc.
Slika 93: Raunanje u tablici
88
5.5 Zadaci za vjebu

1. Otvorite novi dokument. 2. Napravite tablicu dimenzija 3x3. 3. U tablicu unesite sljedee podatke: 4. Oznaite cijelu tablicu i promijenite veliinu teksta na 16. 5. Umetnite novi redak na dno. U njega upiite: Opera 1.5 1.9 6. Prvi stupac (nazivi preglednika weba) i prvi redak (vremenske oznake) podebljajte, a boju pozadine tih elija promijenite na svijetlocrvenu. 7. Oznaite neto deblji obrub vanjskih linija tablice. 8. Rubove koji odvajaju podatke u tablici (brojeve) oznaite crtkanom crtom. 9. Primijenite samooblikovanje tablice, odaberite najprikladniji dizajn po vlastitoj elji. 10. Preuzmite logo preglednika weba Mozilla Firefox sa stranice: http://www.mozilla.org/foundation/identity-guidelines/firefox-128.png 11. Unesite preuzeti logo u dokument, ispod tablice. 12. Umnoite logo i postavite kopiju u redak za Mozilla Firefox. 13. Smanjite logo u tablici na visinu od oko dvije visine retka. 14. Izradite grafikon koji prikazuje odnose preglednika weba kroz mjesece. Grafikon je oblika linija, na koordinati X nalaze se mjeseci, a na koordinati Y postotak koritenja razliitih preglednika weba. 15. Spremite dokument pod nazivom web_preglednici.odt.
89
6 Cirkularna pisma
Nakon ovog poglavlja moi ete: razumjeti pojam cirkularnih pisama i njihovu primjenu, povezati dokument s izvorom podataka, pripremiti izvor podataka za spajanje, izraditi cirkularno pismo.
6.2 Pojam cirkularnog pisma i izvora podataka

Cirkularna pisma u irem obliku neizbjean su dio rada u programskom alatu za obradu teksta, za tvrtke, tijela dravne uprave i druge institucije i organizacije koje alju pisanu potu na vei broj adresa. Problem je jednostavan: Kako poslati isto (slino) pismo na velik broj adresa? Je li mogue svakom primatelju napisati vlastiti pozdrav s njegovim imenom? Kako izraditi omotnice s adresama? Kako pisati naljepnice za lijepljenje na omotnice? Sva ova pitanja su rjeiva koritenjem mogunosti za izradu cirkularnog pisma (Mail Merge). U svim ovim sluajevima trebate imati neki izvor podataka, iz kojeg se mogu dohvaati imena, prezimena, titule, adrese osoba. Takvi su izvori podataka najee datoteke tablinih kalkulatora (Calc, Microsoft Excel) ili lokalne baze podataka (Base, Microsoft Access), no mogu biti i drugi, poput baza podataka dostupnih putem Interneta, obinih tekstualnih datoteka i slino. Takve se datoteke povezuju s pisanim dokumentom, a vrijednosti odreenih polja i stupaca unose se u dokument na mjestu odreenom za to polje.
6.3 Priprema glavnog dokumenta unosom polja

Prije pripreme samog glavnog dokumenta unosom polja, trebate registrirati povezati dokument s izvorom podataka. To znai da dokument s podatcima (baza podataka, proraunska tablica) ve mora postojati. Takoer, potrebno je da su mu definirani nazivi kolona ili polja, kako biste znali koji podatak trebate staviti na koje mjesto. Ovdje e biti prikazana proraunska tablica programskog alata Calc (.ods) kao izvor podataka.
91
Za registraciju izvora podataka trebate slijediti ove korake: 1. Otvorite arobnjak putem trake izbornika, Datoteka (File) arobnjaci (Wizards) Izvornik podataka za adresar (Address Data Source); 2. Odaberite tip izvora, u ovom sluaju: Drugi vanjski izvor podataka (Other external data source). Odaberite gumb Dalje >>.
Slika 94: Odabir tipa izvora podataka
3. Odaberite gumb Postavke (Settings).
Slika 95: Poetak prilagodbi postavki
4. Odaberite tip baze podataka, u ovom sluaju: Proraunska tablica (Spreadsheet). Odaberite gumb Dalje >>.
Slika 96: Odabir tipa baze podataka
92
5. Pronaite lokaciju eljene proraunske tablice.
Slika 97: Lokacija i provjera izvora podataka
6. Odaberite gumb Test konekcije (Test Connection), kojim poinje kratak proces spajanja na izvor podataka. Ukoliko je pristup izvoru podataka omoguen, proces uspjeno zavrava. Odaberite gumb Zavri.
Slika 98: Potvrda uspjenosti provjere konekcije
7. Slijedi prozor za spajanje standardnih imena polja i imena iz izvora podataka. S obzirom na nain izrade koji e ovdje biti prikazan, ovaj korak nije potreban, pa trebate odabrati gumb Dalje >>.
Slika 99: Spajanje standardnih imena polja i imena iz izvora podataka
8. Na zavretku, moete jo jednom provjeriti lokaciju izvora podataka, te upisati naziv pod kojim e se ovaj izvor moi pronai u dokumentu. Zavrite odabirom gumba Zavri.
93
U ovom je trenutku zavreno spajanje izvora podataka i dokumenta. Sada trebate eljena polja unijeti u tijelo dokumenta. Tonije, trebate napisati dokument sa svim zajednikim dijelovima, znakovima i oblikovanjem, a onda na odreena mjesta unijeti polja. Izvori podataka mogu se pregledati:

putem trake izbornika, Pogled (View) Izvori podataka (Data Sources), tipkom F4.
Novootvoreni prozor sadri sve izvore podataka, s nazivima koji su zadani pri registraciji. Po izvorima se moete kretati dvostrukim klikom lijevom tipkom mia, te koritenjem znakova plus i minus (poput upravljanja mapama u operacijskom sustavu). Dodavanje polja radi se ovako: 1. Unutar prozora Izvori podataka pronaite eljeni izvor, popis tablica koje sadri i eljenu tablicu; 2. Dvaput kliknite lijevom tipkom mia na tablicu. Na desnoj e se strani prikazati tablica s poljima; 3. Metodom povlaenja i isputanja (drag & drop) odvucite naziv polja na mjesto u dokumentu gdje je potrebno prikazati taj podatak; 4. U dokumentu e se dodano polje prikazati sa sivom nijansom pozadine; 5. Ponovite postupak potreban broj puta.
Slika 100: Primjer dodavanja polja
6.4 Priprema datoteke s podacima

Ovdje e biti prikazana proraunska tablica Calc (.ods) kao izvor podataka. Datoteku trebate pripremiti iz odgovarajueg programskog alata, npr. Calc. Najjednostavnije, u prvom se retku trebaju nalaziti nazivi stupaca, a ispod tablini podaci. Primjer adresara bi sadravao stupce poput Titula, Ime, Prezime, Ulica, Broj, PotanskiBroj, Grad, Drava...
94
Slika 101: Primjer izvora podataka u Calcu
6.5 Spajanje popisa adresa

Konano, potrebno je u "prazna" polja postaviti podatke iz izvora podataka. Za ovaj korak moete se posluiti dijelom arobnjaka za izradu cirkularnih pisama, Alati (Tools) arobnjak Spajanja Pote (Mail Merge Wizard).
Slika 102: Poetni prikaz arobnjaka Spajanja Pote
1. Na lijevoj strani prozora odaberite 8. korak: Spremanje, ispis i slanje (Save, Print or Send); 2. Na desnoj strani, nakon spajanja, pojavit e se etiri opcije: 1. Spremi poetni dokument spremanje dokumenta s poljima. Vrlo je korisno spremiti ga kako biste kasnije jednostavno mogli napraviti novu inaicu dokumenta, bez ponovne definicije polja; 2. Spremanje spojenih dokumenata dokumenti koji nastaju spajanjem mogu se spremati, bilo pojedinano (svako pismo posebno), bilo zajedno kao jedan dokument. Moete spremiti sve ili samo neke zapise; 3. Ispis spojenih dokumenata ispis na pisa. Moete spremiti sve ili samo neke zapise;
95
4. Slanje spojenih dokumenata kao e-pota ova mogunost zahtijeva postavljanje paketa OpenOffice.org kao klijenta elektronike pote. Jednostavnije je spremiti dokument te ga poslati potom iz omiljenog programa za rad s e-potom, poput Mozilla Thunderbirda ili Microsoft
Outlooka.
3. Odaberite gumb Zavri.
Slika 103: Spremanje spojenih dokumenata
6.6 esta pitanja

Kako mogu izraivati naljepnice za omotnice koritenjem izvora podataka? Za izradu naljepnica/oznaka koristite dijaloki prozor Datoteka (File) Novi (New) Oznake (Labels). Ovdje trebate definirati izvor podataka i izgled naljepnice u kartici Oznake, te izgled naljepnice to ukljuuje irinu, visinu, razmak izmeu naljepnica, broj naljepnica na jednom papiru i slino, u kartici Oblik (Format). Mogu li kao izvor podataka navesti obinu, tekstualnu datoteku? Da, ako datoteka ima odreenu strukturu poput polja odvojena zarezom ili nekim drugim znakom, svaki zapis u jednom retku i slino. Pri registraciji za izvor podataka odaberite Tekst, a ne Proraunska tablica, te podesiti postavke vezane za strukturu datoteke.
96
6.7 Zadaci za vjebu

1. U programskom alatu Calc izradite dokument adresar.ods. Pritom moe pomoi prirunik Calc Tabline kalkulacije. Adresar u prvom retku sadri polja Ime, Prezime, Imenovanje, Ulica, Broj, PotanskiBroj, Grad. U sljedeim retcima upiite podatke nekoliko prijatelja ili poslovnih partnera. 2. Otvorite novi tekstualni dokument. 3. Poveite izvor podataka adresar.ods s tekstualnim dokumentom. 4. Napiite kratki dopis, koji na poetku treba sadravati mjesto za adresu primatelja i osobni pozdrav (poput "Lijep pozdrav, Marija,"). 5. Mjesto za adresu poveite s adresarom i popunite na ovaj nain: <Imenovanje> <Ime> <Prezime> <Ulica> <Broj> <PotanskiBroj> <Grad> 6. Poslije pozdrava dodajte polje za ime (poput "Lijep pozdrav, <Ime>,"). 7. Napravite cirkularno pismo. 8. Spremite originalni dokument s poljima za podatke. 9. Spremite dobiveno cirkularno pismo (za sve osobe) u jednom dokumentu. 10. Ispiite prve 3 stranice cirkularnog pisma.
97
7 Priprema izlaznih rezultata

Nakon ovog poglavlja moi ete: razumjeti potrebu pregleda dokumenta prije ispisa ili objavljivanja, korisititi ugraenu provjeru pravopisa, dodati nepoznate rijei u rjenik, pregledati dokument prije ispisa, prilagoditi opcije ispisa, poput broja stranica i kopija, ispisati dokument na zadani pisa koritenjem zadanih opcija.
7.2 Pripreme
7.2.1 Vanost razliitih provjera dokumenata
Smisao dokumenata je da budu itani, pregledavani. Realna je pretpostavka da e, jednom kada dokument bude "u javnosti", razliite osobe moi imati pristup dokumentu, bilo na raunalu, bilo ispisanoj inaici. Nakon svih oblikovanja, izrazito je vano jo (barem!) jednom provjeriti dokument. Moda su se neke slike pomaknule s pretpostavljenih mjesta, neki bi odlomak trebao poeti na novoj stranici? Je li ukljueno numeriranje stranica? Jesu li sve vrste i veliine slova u redu? Jesu li margine dokumenta takve da e rubovi dokumenta biti itljivi nakon ispisa? Je li dokument bez tiskarskih i gramatikih pogreaka? Zadnje je pitanje toliko vano da zasluuje novo poglavlje.
7.2.2 Provjera i ispravak pravopisa

Nepotivanje pravopisa i sluajne (tiskarske) pogreke odaju dojam neprofesionalnosti autora. Stoga je dobro provjeriti pravopis dokumenta. Do provjere pravopisa moete doi putem trake izbornika, Alati (Tools) Provjera pravopisa (Spellcheck). Writer prolazi kroz tekst dokumenta i pronalazi pravopisne pogreke. Ovdje je mogue promijeniti jezik, po ijem e se rjeniku provjeravati pravopis.
99
Slika 104: Provjera pravopisa
Rijei kojih nema u rjeniku pojavljuju se oznaene crvenom bojom. Dolje se nalaze prijedlozi slinih rijei. Gumb Promijeni (Change) slui za prihvaanje ponuenih sugestija. Rijei za koje ste sigurni da su ispravno napisane moete ignorirati gumbima Zanemari jednom (Ignore Once) ili Zanemari sve (Ignore All) - sva pojavljivanja takvih rijei u ovom dokumentu. Nakon odluke o nepoznatoj rijei, programski alat nastavlja provjeravati sljedeu rije, do kraja teksta.
7.2.3 Dodavanje rijei u ugraeni rjenik

Ugraeni rjenik nije sveznajui. Mogue je da ne prepoznaje neke rijei koje su ispravne, no isto tako da postoji skup rijei koje esto koristimo (kratice organizacija, programskih jezika, itd.), koje zasigurno poetno nisu u rjeniku. Zato postoji mogunost proirivanja rjenika. U trenutku prikaza neprepoznate rijei u prozoru za provjeru pravopisa, gumb Dodaj dodaje neprepoznatu rije u rjenik, te je programski alat vie nee prijavljivati kao nepoznatu.
7.2.4 Pregled dokumenta prije ispisa

Iako Writer u usporedbi s ispisanom inaicom na zaslonu prikazuje prilino "vjernu" sliku dokumenta, ipak je preporuljivo prije ispisa pogledati kako e dokument izgledati. Do takvog pogleda na dokument mogue je doi:

putem trake izbornika, Datoteka (File) Pregled stranice (Page Preview), odabirom ikone Pregled stranice (Page Preview) iz alatne trake.
100
Slika 105: Provjera pravopisa
Najvanije mogunosti pregleda ispisa su:
jednostavno poveavanje i smanjivanje stranica ikonama Uveaj (Zoom In) i Umanji (Zoom Out), odabir broja stranica koje elite odjednom prikazati (npr. dvije odjednom, etiri odjednom), brz pristup prozorima za ispis te postavke ispisa. dvostrukim klikom lijevom tipkom mia na neku od stranica, gumbom Zatvori pregled (Close Preview) iz alatne trake.
Iz ovog pogleda moete izai:

7.3 Ispis
7.3.1 Postavke ispisa
Postavke ispisa obuhvaaju odabir stranice koje elite ispisati te definiranje razliitih elemenata sadraja, koji mogu biti ispisani. Do postavki se dolazi putem trake izbornika, Datoteka (File) Ispis (Print). Jednostavne postavke ispisa nalaze se u prvom, novootvorenom prozoru:

Odabir pisaa (Printer), Raspon ispisa (Print range) stranice koje je potrebno ispisati. Mogue je odabrati sljedee opcije:

Sve (All) sve stranice u dokumentu, Stranice (Pages) samo odreene stranice. Stranice su odvojene zarezima, a crtica se koristi za raspon stranica (npr. 1, 3, 5-8, 10). Samo parne ili samo neparne stranice ispisuju se odabirom gumba 101
Odrednice i odabirom Lijeve stranice ili Desne stranice. Postupak je objanjen u daljnjem tekstu;

Odabir (Selection) prethodno odabran dio dokumenta, Broj kopija (Number of copies) broj kopija dokumenta koje treba ispisati. Opcija Svrstaj za uvez (Collate) definira kojim e redoslijedom stranice biti ispisane.
Slika 106: Dijaloki okvir ispisa
Dodatne odrednice ispisa mogu se postaviti odabirom gumba Odrednice (Options). Ovdje moete postaviti:

koje je elemente sadraja potrebno ispisati (tablice, crtei...), koje je stilove stranica potrebno ispisati (Lijeva stranica, Desna stranica...), kako se ispisuju zabiljeke u tekstu (na istom mjestu, na kraju stranice, na kraju dokumenta, treba li slike prilagoditi crno-bijelom ispisu.
Slika 107: Dijaloki okvir ispisa
102
7.3.2 Ispis dokumenta

Nakon ureivanja svih postavki, dokument moete ispisati gumbom U redu iz gornjeg prozora za ureivanje postavki ispisa. Izravni ispis Takoer, moete izravno ispisati dokument, odabirom ikone datoteke (Print File Directly) iz alatne trake Standardno. U ovom sluaju prozor za postavke nee biti prikazan.
Jeste li znali... Odaberete li ikonu Izravni ispis datoteke (Print file directly) iz alatne trake, ispis zapoinje odmah bez otvaranja prozora za prilagodbu postavki. U mrenom okruenju vano je prilagoditi i provjeriti postavke prije svakog ispisa kako prezentacija ne bi bila ispisana na pisau na drugom katu, odjelu ili ak u drugoj zgradi.
7.4 esta pitanja

Kako mogu ispisati samo trenutnu stranicu? Trenutnu stranicu moete ispisati odabirom radio gumba Stranice u dijalokom prozoru za ispis. Primijetite kako je broj trenutne stranice ve napisan. Ovaj nain je odabran kako bi se sprijeio ispis "krive" trenutne stranice. Trenutna stranica je ona na kojoj se nalazi pokaziva, a ne ona koja se trenutno nalazi na zaslonu raunala. Kako mogu promijeniti orijentaciju dokumenta? Orijentacija dokumenta povezana je, logino, sa stranicama dokumenta, a ne s ispisom. Zato se ta mogunost nalazi u dijalokom prozoru Oblik (Format) Stranica (Page), na kartici Stranica.
103
7.5 Zadaci za vjebu

1. Otvorite dokument web_preglednici.odt. 2. Provjerite pravopis dokumenta. Ako ne postoje, dodajte rijei Mozilla, Firefox, Internet, te Explorer u rjenik. Zato nije potrebno dodati rije Opera? 3. Umnoite cijeli sadraj dokumenta jo jednom, u isti dokument. 4. Provjerite kao dokument izgleda u pregledu prije ispisa. Koristite pregled dvije stranice odjednom. 5. Ispiite samo drugu stranicu. Prilikom ispisa obratite panju na koji e se pisa ispisati dokument. 6. Ispiite cijeli dokument, no nemojte ispisati tablice.
104
8 Meudjelovanje programskih alata OpenOffice.org

Svaki programski alat u paketu OpenOffice.org ima skup zadaa koje najbolje obavlja. No, to ne znai da i drugi programski alati ne mogu obavljati dio tih zadaa, obino u manjem opsegu. Jedan od primjera su proraunske tablice, za koje je predvien programski alat Calc, no dio mogunosti za tabline proraune sadri i programski alat Writer. Za neto sloenije zadatke, postoji mogunost meusobne suradnje izmeu programskih alata, na nain umetanja dijela podataka iz drugog programskog alata. Na primjer, unutar tekstualnog dokumenta kojeg se oblikuje u Writeru moe se dodati proraunska tablica, s mogunostima vrlo slinim tablici u programskom alatu Calc. Dodatno, mogue je unutar nekog dokumenta unijeti i ve postojei dokument razliitog tipa i izravno raditi na njemu. Evo kako postii meusobnu "suradnju" programskih alata, s osnovnim dokumentom - tekstualnim dokumentom formata .odt.
8.1 Umetanje .ods tablice

Tablicu za ureivanje u programskom alatu Calc moete unijeti u Writer kao OLE objekt (vidjeti poglavlje Umetanje OLE objekata). Taj nain slui za umetanje razliitih tipova podataka, a ne samo .ods tablice.
Na sredini dokumenata pojavljuje se prazna proraunska tablica. Za ureivanje tablice, kao i svakog objekta kojeg ete ureivati na ovaj nain, potrebnu ju je prethodno aktivirati. Aktivacija se vri dvostrukim odabirom lijevom tipkom mia na objekt. Aktivacijom e trake alata i traka izbornika biti promijenjene i slinije programskom alatu Calc. Pri dodavanju objekta, aktivacija e automatski biti izvrena, pa nije potrebno aktivirati novododani objekt. Unoenje podataka istovjetno je unoenju podataka u programski alat Calc. Mogue je sluiti se i miem i tipkovnicom. Vie o programskom alatu Calc moete saznati u drugom priruniku, "Calc - tabline kalkulacije".
105
Drugi nain dodavanja je uobiajeno umnaanje/premjetanje koritenjem meuspremnika. Za dodavanje dijela ili cijele .ods tablice slijedite ove korake: 1. U programskom alatu Calc otvorite ili izradite eljenu tablicu; 2. Oznaite polja koja elite dodati u dokument; 3. Premjestite polja u meuspremnik nekom od metoda (Izrei (Cut), Ctrl+X, Kopiraj (Copy), Ctrl+C); 4. U dokumentu umetnite / zalijepite trenutni sadraj meuspremnika nekom od metoda (Umetni (Paste), Ctrl+V). Na ovaj nain rezultat je jednak prvom nainu, tj. dodavanju nove proraunske tablice, s tom razlikom to ovdje ve postoje podaci uneseni u programskom alatu Calc. Vano je napomenuti: Ova dva izvora podataka vie nisu povezana. Mijenjanje podataka na jednom mjestu nee utjecati na podatke na drugom!
8.2 Umetanje grafikona

esto se, osim prorauna, u programskom alatu Calc izrauju i grafikoni. Podaci koji se nalaze u tablici obino su izvor podataka za grafikone, pa je ta mogunost korisna. Grafikoni izraeni u programskom alatu Calc mogu se jednostavno prenijeti u dokument. Naini prenoenja jednaki su gore opisanom prenoenju tablice. Grafikon prenesen u dokument zadrava sva svojstva grafikona, kao da je izraen putem programskog alata Writer. No, podaci za izradu grafikona su preneseni, to znai da ih nije potrebno ponovno unositi. Vano je napomenuti: Ova dva izvora podataka vie nisu povezana. Mijenjanje podataka na jednom mjestu nee utjecati na podatke na drugom!
8.3 Umetanje OLE objekata

OLE (Object Linking and Embedding) objekti su namijenjeni prijenosu izmeu razliitih programskih alata. Obino se radi o nekoj vrsti dokumenta, koji se moe obraivati u jednom programskom alatu. Umetanjem i aktiviranjem OLE objekta, mogue je izravno ureivati sadraj objekta iz novog programskog alata. Ovaj je proces jednostavan za korisnika ako se radi o objektima istog programskog paketa. Ako to nije sluaj, programski alat u iji je dokument unesen OLE objekt e u novom prozoru otvoriti programski alat kojim se sadraj objekta moe urediti.
106
Primjeri umetanja iz prethodnih poglavlja su OLE objekti, no zbog uestalosti koritenja su izdvojeni u posebna poglavlja. Sve vrste dokumenata paketa OpenOffice.org mogu se unijeti u Writer kao OLE objekti. Za unos slijedite ove korake: 1. Odaberite naredbu Ubaci (Insert) Objekt (Object) OLE objekt (OLE Object); 2. elite li izraditi novi objekt: 1. Odaberite Napravi novi (Create new); 2. Odaberite vrstu objekta kojeg elite dodati (proraunsku tablicu, oblikovani tekst, crte...);
3. elite li izraditi objekt iz ve postojee datoteke: 1. Odaberite Napravi iz datoteke (Create from file); 2. Pronaite datoteku u datotenom sustavu. 3. Oznaite Povei s datotekom (Link to file), ako elite da promjene sadraja doista budu spremljene u izvornu datoteku. Ako elite samo preuzeti podatke i mijenjati ih bez spremanja u izvornu datoteku, nemojte oznaiti ovu mogunost. Kao i u prethodno navedenim sluajevima, i ovdje je potrebno aktivirati objekt prije ureivanja, dvostrukim klikom lijevom tipkom mia.
Jeste li znali... Kao OLE objekte mogue je unijeti ne samo datoteke paketa OpenOffice.org, ve i mnoge druge tipove datoteka. elite li unijeti takve objekte, u prozoru za unos odaberite tip objekta: Drugi objekti (Further objects). Na ovaj je nain mogue unijeti dokumente paketa Microsoft Office.
107
Literatura
[1] OpenOffice.org - Getting Started, M. Adielsson, R. Barnes, A. Belzunce, C. Bonde, C. G. Cai, D. Carrera, L. Dupreval, T. Kampa, P. Kupfer, I. Laurenson, D. Lewis, A. Madden, P. Miller, M. Pinquier, A. D. Pitonyak, C. Robers, I. Roberts, J. M. Swisher, J. Taylor, A. Thurgood, C. Waterman, J. H. Weber, L. Worthington, , OooAuthors, Prosinac 2005 [2] OpenOffice.org - Migration Guide, A. Belzunce, D. Carrera, L.M. Hall, P. Kupfer, I. Laurenson, P. Miller, D. Rentz, C. Roberts, I. Roberts, J.H.Weber, , OooAuthors, Rujan 2005 [3] OpenOffice.org User Guide for Version 2.x, G. Roderick Singleton, St
109
Dozvola uporabe ovog djela (cjelovit tekst)
Imenovanje-Nekomercijalno-Dijeli pod istim uvjetima 2.5

PRAVNI SUBJEKT CREATIVE COMMONS NIJE PRAVNA TVRTKA I NE PRUA PRAVNE USLUGE. DISTRIBUIRANJE OVE LICENCE NE USPOSTAVLJA ODNOS PRAVNOG ZASTUPANJA. CREATIVE COMMONS NUDI OVU LICENCNU INFORMACIJU "KAKVA JEST". CREATIVE COMMONS NE JAMI ZA PRUENE LICENCNE INFORMACIJE I NE ODGOVARA ZA TETU KOJA BI MOGLA PROIZAI IZ NJIHOVOG KORITENJA. Licenca DJELO (KAKO JE NIE DEFINIRANO) PONUENO JE POD UVJETIMA OVE CREATIVE COMMONS JAVNE LICENCE (CCJL ILI LICENCA). DJELO JE ZATIENO AUTORSKIM PRAVOM I SRODNIM PRAVIMA TE DRUGIM POZITIVNIM PROPISIMA. SVAKO KORITENJE DJELA KOJE ODSTUPA OD DOPUTENOGA POD OVOM LICENCOM JE ZABRANJENO. KORITENJEM BILO KOJIH OVDJE PONUENIH PRAVA NA DJELO PRIHVAATE I PRISTAJETE DA STE OBAVEZANI UVJETIMA OVE LICENCE. DAVATELJ LICENCE DAJE VAM OVDJE SADRANA PRAVA POLAZEI OD TOGA DA PRIHVAATE TAKVE UVJETE I ODREDBE. 1. Definicije
a. b. c. d. e. f.
Davatelj licence znai fizika osoba koja nudi koritenje Djela pod uvjetima ove Licence. Djelo znai originalna intelektualna tvorevina individualnog karaktera koja je ponuena pod uvjetima ove Licence. "Elementi licence" znai najvie atribute licence koju je izabrao Davatelj licence kako stoje u naslovu ove Licence: Imenovanje, Nekomercijalno, Dijeli pod istim uvjetima. Izvorni autor znai fizika osoba koja je stvorila Djelo. Prerada znai prijevod, prilagodba, glazbena obrada i druga prerada autorskog djela, koja je originalna intelektualna tvorevina individualnog karaktera. Vi znai fizika ili pravna osoba koja koristi prava u skladu sa sadrajem ove licence i nije prethodno prekrila uvjete ove Licence s obzirom na Djelo ili netko tko je primio izriito doputenje od davatelja Licence da koristi prava dana pod ovom Licencom unato prethodnom krenju.
111
g.
Zbirka oznaava zbirku samostalnih autorskih djela, podataka ili druge grae kao to su enciklopedije, zbornici, antologije, baze podataka i sl., koje prema izboru ili rasporedu sastavnih elemenata ine vlastite intelektualne tvorevine njihovih autora. Tu se ubrajaju i one zbirke koje su ureene po odreenom sustavu ili metodi, iji su elementi pojedinano dostupni putem elektronikih ili drugih sredstava. Za svrhe ove Licence djelo koje tvori Zbirku nee se smatrati Preradom (onako kako je gore definirano).
2. Ogranienja autorskog prava. Ova licenca niime ne umanjuje, ograniava ili onemoguava prava koja proizlaze iz sadrajnih ogranienja autorskog prava prema Zakonu o autorskom pravu i srodnim pravima te drugim pozitivnim propisima. 3. Licenciranje. Prema uvjetima i odredbama ove Licence, Davatelj licence Vam ovime dodijeljuje pravo, koje je osloboeno naknade, neiskljuivo, prostorno i vremenski (za trajanja mjerodavnog autorskog prava) neogranieno, da koristite Djelo kako je nie navedeno: a. da reproducirate Djelo, da ukljuujete Djelo u jedno ili vie Zbirki, te da reproducirate Djelo kako je ukljueno u Zbirke; b. da stvarate i reproducirate Prerade; c. da distribuirate kopije ili fonograme Djela i priopavate Djelo javnosti, ukljuujui i Djelo kako je ukljueno u Zbirke; d. da distribuirate kopije ili fonograme Prerada i da ih priopavate javnosti. Gore navedena prava mogu se koristiti u svim poznatim i buduim medijima i formatima. Gore navedena prava ukljuuju pravo da se naine one izmjene koje su tehniki nune da bi se koristilo prava u drugim medijima i formatima. Sva prava koja Davatelj licence nije izriito dao ovime su pridrana. 4. Ogranienja. Prava dana lankom 3. izriito podlijeu sljedeim ogranienjima: a. Djelo smijete distribuirati i priopavati javnosti samo pod uvjetima ove Licence, a kopiju te Licence ili njenu internetsku adresu morate ukljuiti u svaku kopiju ili fonogram Djela koji distribuirate ili priopavate javnosti. Ne smijete ponuditi ili nametnuti bilo kakve uvjete za Djelo koji mijenjaju ili ograniavaju uvjete ove Licence ili primateljevo koritenje prava koja su njome osnovana. Ne smijete podlicencirati Djelo. Morate ostaviti netaknuta sva upozorenja koja se odnose na ovu Licencu i upozorenje o jamstvima. Ne smijete distribuirati ili priopavati javnosti Djelo pomou tehnolokih mjera koje kontroliraju pristup ili upotrebu Djela na nain koji nije konzistentan s uvjetima ovog Licencnog ugovora. Sve se ovo odnosi i na Djelo kada je ukljueno u Zbirku, ali to ne iziskuje da osim samog Djela cjelokupna Zbirka podlijee uvjetima ove Licence. Ako stvarate Zbirku, po upozorenju bilo kojeg Davatelja licence morate, na nain kako je zatraeno, a u mjeri u kojoj je izvedivo, iz Zbirke ukloniti bilo koju oznaku i priznanje autorstva kakvo je propisano u stavku 4(d). Ako stvarate Preradu, po upozorenju bilo kojeg Davatelja licence morate, na nain kako je zatraeno, a u mjeri u kojoj je izvedivo, iz Prerade ukloniti bilo koju oznaku i priznanje autorstva kakvo je propisano u stavku 4(d). b. Preradu smijete distribuirati ili priopavati javnosti samo pod uvjetima ove Licence, pod uvjetima kasnije verzije ove Licence s istim Elementima licence kao to ih ima ova Licenca ili pod uvjetima Creative Commons iCommons licence koja sadri iste Elemente licence kao ova Licenca (npr. Imenovanje-Nekomercijalno-Dijeli pod istim uvjetima 2.5 Japan). Morate ukljuiti kopiju ili internetsku adresu ove Licence ili neke druge licence navedene u prethodnoj reenici u svaku kopiju ili fonogram svake Prerade
112
koju distribuirate ili priopavate javnosti. Ne smijete ponuditi ili nametnuti bilo kakve uvjete za Prerade koji mijenjaju ili ograniavaju uvjete ove Licence ili primateljevo koritenje njome danih prava te morate ostaviti netaknuta sva upozorenja koja se odnose na ovu Licencu i upozorenje o jamstvima. Ne smijete distribuirati ili priopavati javnosti Preradu pomou bilo kakve tehnoloke mjere koja kontrolira pristup ili upotrebu Djela na nain koji nije konzistentan s uvjetima ovog Licencnog ugovora. Sve ovo se odnosi i na Preradu kada je ukljuena u Zbirku, ali to ne iziskuje da osim same Prerade cjelokupna Zbirka podlijee uvjetima ove Licence. c. Ne smijete iskoristiti niti jedno pravo koje Vam je dano u lanku 3. na nain koji ima za primarni cilj ili je usmjeren na komercijalno iskoritavanje ili privatnu novanu naknadu. Razmjena Djela za druga autorskim pravom zatiena djela putem digitalne razmjene datoteka ili na kakav drugi nain nee se smatrati da ima za primarni cilj ili da je usmjerena na komercijalno iskoritavanje ili privatnu novanu naknadu, pod uvjetom da nema plaanja bilo kakve novane naknade vezane uz razmjenu autorskim pravom zatienih djela. d. Ako distribuirate ili priopavate javnosti Djelo ili bilo kakve Prerade ili Zbirke, morate ostaviti netaknutima sva upozorenja o autorskom pravu za Djelo i, u mjeri u kojoj je primjereno za medije ili sredstva koja koristite, istaknuti: (I) ime Izvornog autora (odnosno, ako je to sluaj, pseudonim), ako je ime navedeno, i/ili (II) ako Izvorni autor i/ili Davatelj licence u svojoj obavijesti o autorskim pravima, uvjetima usluge ili drugim primjerenim sredstvima odredi da se imenuje neka druga stranka ili stranke (npr. institucija pokrovitelj, izdava, asopis), ime te stranke ili stranaka; naslov djela, ako je naslov naveden; internetsku adresu vezanu uz Djelo - u mjeri u kojoj je to razumno izvedivo i ako postoji, onako kako ju je specificirao autor, osim u sluaju da se ta internetska adresa ne odnosi na upozorenje o autorskom pravu ili na licencnu informaciju za Djelo; a u sluaju Prerade, naznaku koja upuuje na Djelo koriteno u Preradi (npr. Francuski prijevod Djela Izvornog autora ili Scenarij prema izvornom Djelu Izvornog autora). Takva naznaka moe se navesti na bilo koji nain koji je primjeren; meutim, u sluaju Prerade ili Zbirke uz minimalni uvjet da e se takvo priznanje pojaviti na mjestu gdje se javljaju druga istovrsna priznanja autorstva i na barem podjednako istaknut nain kao druga istovrsna priznanja autorstva. 5. Jamstva OSIM AKO STRANKE NISU DRUGAIJE NAPISMENO UGOVORILE ILI JE ODREENO MJERODAVNIM PRAVOM, DAVATELJ LICENCE NUDI DJELO "KAKVO JEST", BEZ JAMSTAVA BILO KOJE VRSTE VEZANIH UZ DJELO. 6. Ogranienje odgovornosti. OSIM JAMSTAVA IZ LANKA 5., DAVATELJ LICENCE E SNOSITI ODGOVORNOST SAMO ZA TETE UZROKOVANE NAMJERNO ILI IZ KRAJNJE NEPANJE. 7. Prestanak vaenja a. Licenca i prava koritenja koja su njome dana prestat e automatski vaiti prekrite li uvjete Licence. Za fizike i pravne osobe koje su od Vas primile Preradu ili Zbirku pod ovom Licencom Licenca nastavlja vaiti, pod uvjetom da se te fizike ili pravne osobe u potpunosti pridravaju Licence. lanci 1., 2., 5., 6., 7. i 8. nastavljaju vaiti i nakon svakog prestanka vaenja ove Licence.
113
b. Unutar gore navedenih uvjeta i odredbi ovdje dana Licenca je trajna (za trajanja mjerodavnog autorskog prava na Djelo). Unato tome, Davatelj licence pridrava pravo da izdaje Djelo pod drugaijim licencnim uvjetima ili da u bilo koje doba prestane distribuirati Djelo - pod uvjetom da takvim izborom ne prestaje vaiti ova Licenca (niti druge licence koje su izdane, ili su morale biti izdane, na temelju nje) te da e ova Licenca nastaviti vaiti punom snagom ako nije prestala vaiti prema prethodnom stavku. 8. Zavrne odredbe a. Svaki put kada umnaate, distribuirate ili priopavate javnosti Djelo ili Zbirku, Davatelj licence primatelju nudi licencu na djelo pod istim uvjetima i odredbama kako je Vama dano pod ovom Licencom. b. Svaki put kada umnaate, distribuirate ili priopavate javnosti Preradu, Davatelj licence primatelju nudi licencu na izvorno Djelo pod istim uvjetima i odredbama kako je Vama dano pod ovom Licencom. c. Ako je bilo koja odredba ove Licence nevaea i neprovediva po mjerodavnom pravu, to nee utjecati na provedivost ostalih uvjeta ove Licence, i to bez daljnjeg djelovanja stranaka ovog ugovora, a takva e se odredba preoblikovati u najmanjoj moguoj mjeri potrebnoj da postane vaea i provediva. d. Nee se smatrati da je bilo doputeno odstupanje od bilo kojeg uvjeta ili odredbe ove Licence ili da je dan pristanak na bilo kakvo krenje, ako takvo doputenje ili takav pristanak nisu dani u pismenom obliku i potpisani od stranke koja daje takvo doputenje ili pristanak. e. Licenca ini cjelokupni ugovor izmeu stranaka u pogledu Djela koje je ovdje licencirano. Nema nikakvih daljnjih sporazuma ili usmenih dogovora u pogledu Djela koja nisu ovdje specificirana. Davatelja licence nee obvezivati nikakve dodatne odredbe koje bi se mogle pojaviti u bilo kakvom usmenom dogovoru s Vama. Ova licenca ne moe se mijenjati bez zajednikog ugovora u pisanom obliku izmeu Davatelja licence i Vas.
Creative Commons nije stranka u ovoj Licenci i ne prua nikakvo jamstvo vezano uz Djelo. Creative Commons nee prema Vama ili bilo kojoj stranci snositi odgovornost prema bilo kojoj pravnoj teoriji za bilo kakve tete. Unato prethodne dvije (2) reenice, ako se Creative Commons izriito oitovao kao Davatelj licence pod ovom Licencom, on e imati sva prava i obaveze Davatelja licence. Osim u ogranienu svrhu ukazivanja javnosti da je Djelo licencirano pod CCJL, nijedna stranka nee koristiti zatitni znak Creative Commons bez prethodnog pismenog pristanka od strane Creative Commons. Svaka doputena upotreba pridravat e se u tom trenutku vaeih smjernica za koritenje zatitnog znaka - onako kako su objavljene na Creative Commons web stranici ili na neki drugi nain, na zahtjev, povremeno stavljene na raspolaganje.
Kontakt s Creative Commons mogue je uspostaviti na http://creativecommons.org/.
Tekst licencije preuzet u cijelosti sa: http://creativecommons.org/licenses/by-nc-sa/2.5/hr/legalcode 114 OpenOffice.org Writer

OpenOffice Writer

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

OpenOffice Writer

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Ivana Bosni, dipl.

OpenOffice.org prirunik Writer obrada teksta

Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima 2.5 Hrvatska Slobodno smijete:

Pod sljedeim uvjetima:

Cjelovit tekst dozvole nalazi se na kraju knjige.

Sadraj 1 Uvod u uredski paket OpenOffice.org.................................5

2 Koritenje programskog alata Writer.................................21

7 Priprema izlaznih rezultata...............................................99

8 Meudjelovanje programskih alata OpenOffice.org ...........105

Literatura........................................................................109 Dozvola uporabe ovog djela (cjelovit tekst)...........................111

1 Uvod u uredski paket OpenOffice.org

1.2 Uvod u OpenOffice.org

OpenOffice.org je raspoloiv na velikom broju platformi. To korisnicima omoguava

1.2.2 Filozofija slobodne programske podrke

1.2.3 Povijest uredskog alata OpenOffice.org

1.2.4 Dijelovi uredskog paketa OpenOffice.org

Slika 1: Writer - program za pisanje i obradu teksta

Calc tabline kalkulacije

Calc omoguava sve napredne mogunosti programa za izradu tablinih kalkulacija

Slika 2: Calc - program za tabline kalkulacije

Impress ima sve karakteristike naprednih programskih alata za izradu prezentacija

Slika 3: Impress program za prezentacije

Draw omoguava izradu vektorske grafike kojom se mogu grafiki prikazati

Slika 4: Draw - vektorska grafika

Base baze podataka

Base omoguava pristup i rad s bazama podataka koritenjem jednostavnog

Slika 5: Base - baza podataka

Math je namijenjen izradi i ureivanju matematikih formula i jednadbi. Za izradu

Slika 6: Math - program za ureivanje matematikih formula i jednadbi

1.2.5 Proirivanje uredskog paketa OpenOffice.org

1.3 Poetak rada s uredskim paketom OpenOffice.org

1.3.2 Koraci instalacije

Slika 10: Korak 4 Za poetak instalacije kliknite na gumb Sljedee (Next).

1.3.3 Pokretanje programskog paketa OpenOffice.org

Slika 18: Pokretanje programskih alata OpenOffice.org

1.4 esta pitanja

1.5 Zadaci za vjebu

2 Koritenje programskog alata Writer

2.1 Ciljevi ovog poglavlja

2.2 Prvi koraci u radu s programskim alatom

u gornjem desnom uglu programskog alata,

putem trake izbornika, Datoteka (File) Izlaz (Exit).

Slika 19: Dijaloki okvir za spremanje dokumenta

2.2.2 Radno okruenje

Slika 20: Izgled radnog okruenja u programskom alatu Writer

Glavni dijelovi suelja su:

Naslovna traka (Title Bar)

Slika 21: Naslovna traka

traka izbornika (Menu Bar)

Slika 22: Traka izbornika

alatne trake (Toolbars)

Slika 23: Uobiajene alatne trake

vodoravno i okomito ravnalo (Rulers)

Slika 24: Vodoravno ravnalo

prostor za ureivanje teksta

Prostor za ureivanje teksta zauzima sredinji, najvei prostor programskog alata.

Slika 25: Prostor za ureivanje teksta

statusna traka (Status Bar)

Slika 26: Statusna traka

Slika 27: Prozor pomonog alata Navigator

Slika 28: Primjer kontekstnog izbornika

2.2.3 Otvaranje dokumenata

Slika 29: Dijaloki okvir za otvaranje dokumenta

2.2.4 Stvaranje novog dokumenta