INTERESI I POTREBE

BLOOMOVA TAKSONOMIJA OBRAZOVNIH CILJEVA

UKRATKO
- UIM ZATO DA UOIM PRINCIP I RIJEIM PROBLEM ------------------------------- UIM ZATO DA NAUIM ZADANO GRADIVO I ODGOVORIM NA PITANJE

Cilj iskazujemo kao odgojnu i kao obrazovnu namjeru kako za individualni tako i za drutveni aspekt.

TAKSONOMIJA CILJEVA

Za klasificiranje obrazovnih ciljeva sastavljene su razliite taksonomije obrazovnih ciljeva. Meutim, to je taksonomija? Openito taksonomiju moemo definirati kao konceptualnu shemu koja omoguava rasporeivanje, sistematizaciju dogaaja s obzirom na odreeni princip klasifikacije. Meu najpoznatijim klasifikacijama zadataka nastave je Bloomova taksonomija

Osnovni cilj Bloomove taksonomije ogleda se u izradi svrhovitog i dosljednog sustava koji bi polazio od logikosadrajnih, pedagokih i psiholokih zakonitosti i principa uenja i pouavanja uope.

Obuhvaa tri podruja: * kognitivno (znanje, spoznaja) * afektivno (stavovi, interesi, motivacija) * psihomotoriko (tjelesne aktivnosti i vjetine)

KOGNITIVNO PODRUJE - obuhvaa 6 hijerarhijskih razina uenja

ZNANJE RAZUMIJEVANJE PRIMJENA ANALIZA SINTEZA VREDNOVANJE Obrazovni ishodi moraju odgovarati jednoj od ovih razina

1. ZNANJE Devet vjetina pomou kojih uenici mogu pokazati steeno znanje: Definiraj Sastavi popis Zapamti Imenuj Zabiljei Ponovi Ispriaj Prisjeti se Izvjesti

2. RAZUMIJEVANJE Devet vjetina uz pomo kojih uenici mogu pokazati shvaanje informacija: Opii Identificiraj Razmotri Prepoznaj Smjesti Objasni Izvijesti Izrazi Raspravljaj

RAZUMIJEVANJE prema Bloomu Tri vrste razumijevanja: prevoenje (translacija) steeno znanje izraziti svojim rijeima interpretacija tumaenje i pojanjavane npr. statistikih tabela, grafikona, zemljovida, razumijevanje glavne ideje ekstrapolacija sposobnost procjenjivanja i predvianja uinka, posljedica ili dogaaja

3. PRIMJENA Devet vjetina s pomou kojih uenici mogu pokazati primjenu znanja u rjeavanju problema: Izloi Vjebaj Primijeni Ilustriraj Izvedi Prevedi Protumai Intervjuiraj Prikai

4. ANALIZA Devet vjetina razdvajanja informacija kako bi se prilagodile novim situacijama: Razlui Napravi inventuru Pitaj Napravi dijagam Diferenciraj Usporedi Rijei Eksperimentiraj Raspravljaj

5. SINTEZA Primjena informacija radi poboljanja kvalitete neke situacije i ivota. Predloi Organiziraj Sastavi Pripremi Formuliraj Uredi Kreiraj Klasificiraj Povei

6. VREDNOVANJE prosuivanje korisnosti: Izaberi Prosudi Predvidi Procijeni Rangiraj Odredi prioritete Vrednuj Izmjeri Izaberi

Razine postignua - Kognitivno podruje (znanje i razumijevanje)

Prihvatljiva drutvena razina je razina primjene

AFEKTIVNO PODRUJE
Odnosi

se na interes, stajalite i vrednovanje uenika, njihov odnos i osjeaje prema predmetu jer na rad mogu biti prisiljeni ili rade iz vlastitih pobuda. Uenici naue sluati i prihvaati informacije. Alternativno ocjenjivanje.

Razine postignua - Afektivno podruje (stavovi i uvjerenja)

Prihvatljiva drutvena razina je razina usvajanja vrijednosti

PSIHOMOTORINO PODRUJE Vjetina pisanja je samo dio pisanja, odnosno kognitivnog podruja. Mogue je provjeravati spretnost u izraavanju (izvjeivanje,diskusije, igra uloga) no to ne spada meu ciljeve klasinog ocjenjivana (alternativno ocjenjivanje).

Podruje psihomotornog ponaanja

temelji se na psihomotornoj koordinaciji koja predstavlja bitnu komponentu svake fizike aktivnosti. Odgojno-obrazovni proces mora biti usmjeren ne samo prema sve sigurnijoj i preciznijoj koordinaciji pokreta, ve i prema svakoj aktivnosti koja u sebi ima motorike aspekte.

Predloena taksonomija obuhvaa pet kategorija: prva kategorija - imitacija, druga - manipulacija, trea - tonost (preciznost), etvrta - koordinacija, a peta - usvajanje - jedne druge prirode.

Razine postignua - Psihomotoriko podruje

(vjetine i umijea)

Prihvatljiva drutvena razina je razina precizacije

ZNAAJ AKTIVNIH GLAGOLA

PRECIZNI GLAGOLI Analizirati Opisati Definirati Napraviti Usporediti Razlikovati argumentirati NEPRECIZNI GLAGOLI Znati Razumjeti Cijeniti Zapamtiti Upoznati Nauiti Osvijestiti

Hvala na panji!