KOZARSKA FARMA

1. UVOD
Podruje Zadarske, Liko-Senjske i ibensko-Kninske upanije raspolae sa nekoliko pogona za preradu mlijeka. Svi oni imaju veliku potrebu za nabavkom sirovog kozjeg mlijeka kojega na ovim podrujima nema u dovoljnim koliinama, iz razloga to do sada nije bio kvalitetno organiziran otkup. Ako se kvalitetno organizira prikupljanje i skladitenje kozjeg mlijeka, te motivira uzgajivae na muu, kozarska proizvodnja e dati znatno vee rezultate nego ako se samo proizvode jarad za meso. PUR-om smo na podruju Jasenica predvidjeli izgradnju sirane za opskrbu koje e biti potrebna odreena koliina kozjeg mlijeka. Na cijelom ovom podruju postoje odlini preduvjeti za bavljenje ovom proizvodnjom. Izgradnjom objekata, te nabavkom opreme stvaraju se uvjeti za kupnju rasplodnog stada, ime bi proizvodnja mlijeka i jareeg mesa na farmi mogla zapoeti. Treba predvidjeti mogunost proirenja kapaciteta i poveanja broja grla, jer je bolje da uzgajiva pone sa manjim stadom, kako bi nauio o ovoj proizvodnji, a time i smanjio rizik od neuspjeha. Kozarstvo na ovim podrujima je ekstenzivno, slabo organizirano i nisko produktivno, iako uz bolju organizaciju ima povoljne uvjete za razvitak. Poboljanje pasmina, intenzivnije koritenje grla na velikim naputenim panjakim povrinama i suvremeniji tehniko-tehnoloki pristup osiguravaju budunost razvoja ove stoarske grane. Ovarstvo i kozarstvo u Hrvatskoj dugo nisu smatrani razvojnom granom, stoga treba i dalje nastojati na poveanju i osuvremenjivanju ove proizvodne grane kako bi ona dobila mjesto u gospodarstvu koje zasluuje. Za ovo podruje i njegov gospodarski poloaj oivljavanje ovarstva i kozarstva ima osobiti znaaj ne samo sa biolokog i povijesnotradicijskog aspekta, nego i sve vee potrebe opskrbe turista kvalitetnim mesom i sirom. U Hrvatskoj, osobito u podrujima s manjom mogunou uzgoja krupne stoke, koze se uzgajaju stoljeima. To se poglavito odnosi na priobalje, Bukovicu i Dalmatinsku zagoru. Nezamisliva je uspjena i rentabilna kozarska proizvodnja bez dovoljno panjaka (trave i brsta), najjeftinije hrane za koze. Cijelo podvelebitsko podruje izrazito je bogato grmolikim raslinjem (grabi,jaseni i kljeni). Osnovno stado kod nas na Jadranu treba initi domaa arena koza nekada nazvana Balkanska ili domaa oplemenjena koza, podjednakih mogunosti proizvodnje mlijeka i mesa, pa su proizvodni i uzgojni ciljevi proizvodnja mesa, mlijeka i sira za koje se moe rei da su ekoloki isti. Nakon klanja i odbia enske rasplodne jaradi, izmueno mlijeko kao znaajan izvor dohotka se prerauje u punomastan tvrdi i meki kozji sir ili prodaje sirani. Osnovni ivot domainstva osigurava kod nas oko 120 rasplodnih grla s podmlatkom. Ovisno o klimi, veliini i kakvoi zemljita, kod nas se preporuuju farme 120-500 grla, sukladno imbenicima uinkovitosti kozarske proizvodnje obiteljskoga gospodarstva (proizvodni kapaciteti, stalna uposlenost 2 radno djelatna lana, trite nabave i prodaje, visina ulaganja, itd.).

2. OPIS DJELATNOSTI POSLOVANJA

Proizvodnja jareeg mesa, svjeeg kozjeg mlijeka kao primarne djelatnosti i proizvodnja enskog rasplodnog pomlatka, te proizvodnja stajskog gnoja kao sekundarne djelatnosti. Trenutno su u Hrvatskoj meso i mlijeko osobito kozje traeni proizvodi, pa se ovoj proizvodnji pridaje velika vanost.

3. OCJENA RAZVOJNIH MOGUNOSTI ULAGANJA

Otvorene su razvojne mogunosti ovog projekta koncepcijom izgradnje farme. Uz malu nadogradnju poveava se kapacitet za 50 %. Proizvodnjom vlastitog rasplodnog pomlatka, koji djelom slui za remont stada, a djelom se stvara viak ime se omoguuje prodaja ili poveanje matinog stada ovisno o potrebama.

4. ANALIZA LOKACIJE 4.1. Opis lokacije objekta

Farme ovog tipa mogu biti locirane na cijelom ovom podruju u blizini seoskih naselja. Teren treba biti blago nagnut na junu stranu te zaklonjen od bure.. Farme trebaju biti okrenute sjever-jug pri emu je zapadni dio otvoren prema ispustu ili zapad-istok pri emu su sa sjeverne, istone i zapadne strane zatvorene i zatiena od bure, juna strana je otvorena sa mogunou montanog zatvaranja u zimskom periodu i zasjenjivanja od suneve insolacije u ljetnom periodu. Ispust treba biti veliine kao unutranjost objekta. Nove farme trebaju biti udaljene od najbliih susjednih kue cca 200 m. Izbor smjetaja kozarnika ovisi o raspoloivosti struje, vode, udaljenosti od naselja, vlanosti terena, utjecaju vjetra... Koze su osobito osjetljive na vanjsku vlagu i vlagu u kozarniku. Farma mora u zimskom periodu biti dobro zatvorena jer su koze znatno osjetljivije na zimu od ovaca.

4.2. Opis zatite i utjecaja okoline i zatite na radu

Farme trebaju biti 200 m udaljene od najbliih kua, pa je time onemoguen svaki utjecaj buke, mirisa i drugih faktora na ljude. Blizu farme bila bi izgraena deponija za stajski gnoj kapaciteta prihvata za 6 mjeseci, ime bi rijeili skladitenje fekalnog otpada. Nakon fermentacije stajski gnoj bi se djelom prodavao voarima i povrtlarima, a djelom upotrebljavao za gnojidbu krmnog bilja na koritenim poljoprivrednim povrinama. Strojevi i ureaji koji e se koristiti na farmi tipske su proizvodnje i zadovoljavaju propisima zatite na radu. Svi dijelovi kao to su spojke, prijenosnice, rotori i puni transporteri, propisno su zatieni zatitama koje spreavaju mogunost ozljeda. Ureaji i instalacije biti e uzemljeni. Uz sve strojeve i ureaje predvia se ploa s upozorenjima. Osiguranje odgovarajuih mikroklimatskih uvjeta u tali regulirano je prirodnom ventilacijom jer je tala poluotvorenog tipa. Ureaji i strojevi nee stvarati opasnu buku. Otpadne vode deponirat e se u talonik. Stajski gnoj ako je dobro skladiten ne predstavlja opasnost za oneienje okolia.

5. ANALIZA TEHNIKO-TEHNOLOKIH RJEENJA 5.1. Tehnike karakteristike farme kao uvjeti zacrtane tehnologije
a) Pozicioniranje tale Poluotvorena tala koja bi bila okrenuta u smjeru sjever-jug pri emu je zapadna strana potpuno otvorena prema ispustu prilagoena okolnim objektima i stanju na terenu. Ako je okrenuta zapad-istok, tada su zapadna, istona i sjeverna strana zatvorene sa dugakim prozorima koje je vrlo lako skinuti ovisno o vremenskim uvjetima. Juna strana bila bi potpuno otvorena, zagraena na 1,5 m visine montanim materijalom radi spreavanja izlaza koza, a do vrha su po potrebi specijalne mree koje spreavaju direktan prodor sunevih zraka i negativan utjecaj vjetrova, u zimskom razdoblju i donja strana tale zatvara se lako montirajuim materijalom. Na istonoj strani farme bila bi deponija za stajski gnoj. Jama bi imala kapacitet skladitenja gnoja 6 mjeseci. Jama bi bila udaljena 5-10 m od istonog proelja farme. Izgnojavanje bi se vrilo traktorskom daskom ili posebnim lakomanevrirajuim strojem, ili runo kod farmi manjeg kapaciteta.. b) Konstrukcija i izgled tale tala e biti veliine 250-850 m2 prostora ovisno o veliini stada.. Dimenzije: duina 30 m, irina 25 m, visina do oluka 3 m. tala e se sastojati od dvije povezane metalne konstrukcije u sredini kojih je lijeb- za vee kapacitete. Na junoj i sjevernoj strani krova takoer e biti oluci koji odvode oborinske vode. Krov bi bio nagiba 25 %, a tala pokrita sendvi (panel) ploama debljine 3 cm. Da bi se omoguio odvod vruine nastale od sunca u gornjem djelu krova treba biti ugraen otvor za protok zraka, te mora biti natkrit.

Unutranjost tale treba biti podijeljena na dva djela izmeu kojih je valov i krmne jasle. Sa sjeverne strane krmnog stola treba biti prostor za sjeno i krepka krmiva, a sa june strane jasala prostor za smjetaj koza koji se pregrauje drvenim letvama ovisno o proizvodnom stadiju i veliini stada. Svi podovi trebaju biti betonirani grubljim betonom.

Stoar uzgajiva treba osigurati oranice, panjake, livade, staje, spremnik koncentrirane hrane, sjenik, silos, osnovnu poljoprivrednu mehanizaciju i muznu opremu. Uz prostor za stoku, u staji se moe urediti izmuzite i spremnik koncentrirane stone hrane. Staja za koze (kozarnik) iznimno je vaan ekoloki initelj za zdravlje, proizvodne sposobnosti grla i ustroj proizvodnih postupaka. U samim objektima odvija se jarenje i odgoj jaradi, tov, munja, ..., pa objekti u svemu tomu moraju omoguiti maksimalnu proizvodnost. Kozarnik mora biti od vrstog materijala i zadovoljiti mikroklimatske zahtjeve koza. Budui da koza ne trai veliki komfor i skupa rjeenja, funkcionalni objekti se mogu graditi i od jeftinijih materijala ili postojei prilagoditi uvjetima dranja koza. Po kozi je potrebno od 1,4 do 1,8 etvorna metra podne povrine, 0,5 po jaretu i od 2 do 4 etvorna metra po jarcu. Kozarnik za osnovno stado mora imati hranidbeni hodnik, s valovom za koncentrat, jasle za sijeno i pojilice za stalnu opskrbu pitkom vodom. Objekt mora imati mjesta za 12 do 20 prostora za jarenje koji se mogu demontirati odmah nakon jarenja. Jarci su cijelu godinu s kozama, mjesec dana prije pripusta potrebno ih je odvojiti od koza kako bi se boljom hranidbom pripremili za mrkanje. Na sjevernoj strani kozarnika, odmah do hranidbenog hodnika smjeta se sijeno i slama, a uz kozarnike su predvieni ispusti za koze, najee na junoj strani u skladu s terenom i klimom.

5.2. Tehnoloki proces proizvodnje

Hranidba koza se temelji na voluminoznoj krmi: sijenu i zelenoj krmi (brstu i pai). Kada koza nee moi namiriti potrebe, obroci e sadravati odreene k o l i i n e krepke krme (kukuruza, zobi, jema, sojine same...). Na ovom podruju pano razdoblje traje itavu godinu. Najkritinije razdoblje je 120 dana u zimskom periodu, kad opadne lie pa se smanjuje izdanost krkih panjaka, te je potrebna dohrana koza sa sjenom, krepkim krmivima i vitaminskomineralnim preparatima. Tijekom 30 dana prije sezone mrkanja i 10 do 15 dana nakon mrkanja kozama se dnevno daje u prosjeku 300 g koncentratnih krmiva (prekrupe kukuruza, zobi i jema, te do 10% sojine same uz dodatak vitaminskomineralne smjese). Tijekom posljednjih 30 dana graviditeta i prvih 40 do 50 dana laktacije koze se prihranjuju dnevno s 400 do 600 g krepkih krmiva. Koliine ovise o kondiciji koza i broju jaradi po kozi. Jarad se hrani za rasplod i tovi do teine od 24 do 28 kg. Na trite se iznose u dobi od 4 do 6 mjeseci. Jarad sie po volji do 60 dana. Nakon toga dodaje im se po volji koncentrat za jarad i najbolje sijeno. U tovu se u prosjeku po jaretu potroi 20 kg koncentrata, 20 do 25 kg sijena i oko 210 kg pae.

Jarevi se hrane na dobroj pai i sijenu po volji, 60 dana prije mrkanja i u vrijeme mrkanja trebaju dobiti dnevno 0,5 kg krepkih krmiva i sijena leguminoza, te 40 g vitaminsko mineralne smjese. Osnovno stado e se sastojati od rasplodnih koza domae arene pasmine ranije poznate kao balkanska, ili oplemenjene domae koze sanskom ili alpskom kozom i odraslih jareva. Ako bi naglasak bio na proizvodnju mesa onda bi se kao rasplodnjaci mogli k o r i s t i t i jarevi drugih mesnih pasmina npr. burske, a jarad F-1 krianci dalje bi se koristili za tov i klanje. Za navedene veliine osnovnoga stada struktura stada koza je slijedea:

Sastav stada kozarske farme za proizvodnju mlijeka i jareeg mesa-prosjean broj grla po kategorijama Vrsta / broj grla I II III

-------------------------------------------------------------------------------------------Koze Jarci Jarice za remont stada 120 4 18 250 8 38 500 15 75

-------------------------------------------------------------------------------------------Ukupno: 144 296 590

Tehnoloki proces proizvodnje kozjeg mesa i mlijeka obuhvaa sljedea razdoblja: pripust, jarenje, laktaciju, tov jaradi i suhostaj ili priprema za sljedee jarenje i laktaciju. Kozarska proizvodnja (mesa i m l i j e k a ) poinje pripustom. Prevladava li kombinirani cilj proizvodnje, koze su uglavnom monoestrine pa se priputaju jednom godinje, u jesen. Ako je osnovni cilj uzgoja proizvodnja mlijeka, poeljan je raniji pripust, odnosno jarenje (od prosinca do veljae), jer tada ojarene koze imaju veu proizvodnost mlijeka od kasnije ojarenih. Ako se proizvodi jarad, najbolji je pripust s jarenjem krajem zime ili poetkom proljea, kako bi se mogao provoditi najrentabilniji pani tov jaradi, koji daje meso najbolje kakvoe.

5.2.1. Tehnoloki procesi i uvjeti proizvodnje mlijeka

Shema tehnologije
Suhostaj 60 dana Porod i dojenje jaradi 60 dana Proizvodnja mlijeka za prodaju 100-245 dana

Osnovne faze tehnolokog procesa proizvodnje mlijeka definirane su biolokim fenomenom vezanim uz reprodukciju. U biolokom, a onda i proizvodnom pogledu proces je jarenja poetna toka proizvodnje. U tom pogledu je vrlo vaan i period nakon poroda PURPERIJ u kojem na reproduktivnim organima rodilje nastaju promjene. Praktino se moe smatrati da taj period traje oko 24 dana nakon poroda. Frekvencija gubitaka jaradi u porodu ne smije biti vea od 0,5-1 % ili raunajui i kasnije u tijeku uzgoja do 5 %. Za buduu proizvodnju kao i za porod, koze se moraju posebno pripremiti. Pripremni period traje cca 60 dana i nazvan je SUHOSTAJ.

Za suhostaja plod se najintenzivnije razvija, a mlijena lijezda i cijeli organizam fizioloki se pripremaju za jarenje i novu laktaciju. Da bi koze to spremnije doekale stres jarenja i laktacije, a jarad bila vitalnija i vee porodne mase, tijekom cijeloga graviditeta, a osobito na kraju (suhostaj), moramo uskladiti obroke koliinski i kakvoom: uz voluminozna, prihranjivati i s minimalnim koliinama koncentriranih krmiva. Jarenje koza je najvaniji dio kozarske proizvodnje. Neposredno prije jarenja mora se pripremiti kozarnik. Osobito dio za jarenje treba temeljito oistiti i dezinficirati. Poeljno je napraviti pojedinane (stalne ili pokretne) odjeljke u kojima e se koze jariti, ili biti s jaradima odmah nakon jarenja. Jarenjem poinje proizvodni postupak (dobivanje jaradi za tov, rasplod i prodaju) i izluivanje mlijeka. U prvim danima laktacije osnovna hrana jaradi je mlijeko. Vrijeme odbia ovisi o cijenama na tritu (mlijeka, mesa itd.) i mogunosti plasmana. Ako su cijene kozjeg mlijeka ili sira povoljne, te je dobro organiziran otkup i prerada mlijeka, preporuuje se ranije odbie jaradi i njihova dohrana koncentratima i sijenom. Nakon odbia koze se muzu do kraja laktacije, a mlijeko se prerauje u punomasni, tvrdi ili meki kozji sir. Prvih 2 do 3 tjedna ivota mlijeko je jedina hrana jaradi. to prije ga se mora poeti privikavati na dopunski obrok tako da mu se ve nakon prvog tjedna ponudi dobro livadno sijeno ili otava i koncentrat. Postupno se suhih krmiva daje sve vie, da bi sukladno uzrastu i razvoju predeludaca zadovoljili hranidbene potrebe i osigurali to vei prirast. U tijeku i nakon purperija do cca 50 dana razvija se mlijenost do vrha, kada nastojimo da se jare to vie razvije, te da koza nastavi davati mlijeko i dalje. Za to vrijeme koza trai posebnu njegu, hranidbu, higijenu i brigu.

5.2.2. Osnovne radne operacije u proizvodnji mlijeka

a) Munja Musti dva puta i to ujutro i navee, ovisno o organizaciji runo ili strojno. Munju provesti brzo i kvalitetno. b) Sustav hranidbe Sustav hranidbe bi se zasnivao na slobodnoj ispai tijekom cijele godine, uz dohranu sijenom i koncentriranim krmivima u kritinim fazama proizvodnje. c) Zasuivanje Nakon sezone mrkanja najee se znatno smanjuje mlijenost, te koze najee same zasue. Kod problema sa vimenom dati adekvatne antimikrobne preparate. d) Rad u porodu Kvalitetno pripremiti kozu za porod, te joj pruiti posebnu njegu i panju u samom porodu. U sluaju problema upotrijebiti specijalne zatiene vitaminsko-aminokiselinske dodatke i visokoenergetske dodatke radi spreavanja puerperalnog kolapsa. e) Reprodukcija Slobodni pripust jaraca u stadu. Obavezna zamjena jaraca svake druge godine iz drugog stada. Valja odabrati najkvalitetnije rasplodnjake kao garanciju uspjene reprodukcije i genetskog poboljanja proizvodnih svojstava stada. f) Njega koza

Osnovni problem njege koza jest njega papaka. Ona se sastoji od redovitog obrezivanja i dezinfekcije. Budui da su ovi panjaci izrazito suhi kameniti, dolazi do troenja papaka pa je manja mogunost obolijevanja Udobnost koza odrat e se redovitim ienjem tale ili steljom ovisno o mogunostima. Na ulazu u talu potrebno napraviti dezinfekcijsku barijeru kako bi koze svaki put dezinficirale papke. Time bi se smanjila uestalost zarazne epavosti, koja je najvei uzronik slabije kondicije, a time i slabijeg zdravlja stada. Kupanje i ienje od ektoparazita u proljee, od endoparazita u jesen nakon prestanka mue. Provoditi redovitu mjesenu dezinfekciju, dezinsekciju i po potrebi deratizaciju tale.

5.2.3. Krmna baza za predvienu strukturu stada

Nezamisliva je uspjena i rentabilna kozarska proizvodnja bez odgovarajuih panjakih povrina. Najvei dio ukupnoga godinjega obroka koza je paa. Travnjaci, grmoliko raslinje i oranice moraju zadovoljiti potrebe koza za voluminoznim krmivima (pai, sijenu, slami) i koncentratima (jeam, zob, kukuruz i u kritinim razdobljima do 10% sojine same ili tostirane soje). Za proizvodnju sve potrebne voluminozne i vei dio koncentratne krme, za osnovno stado od 120 koza, pripadajui rasplodni pomladak i jarce potrebno je oko 30 hektara poljoprivrednih povrina: panjaci i livade za pau i sijeno za zimu. Oko 5 ha oranice za proizvodnju koncentratne krme. Za stado od 250 koza potrebno je oko 80 ha, a za 500 koza oko 140 ha oranica, panjaka i livada. Ovi podatci se teko mogu primijeniti na ovim izrazito krkim i ekstenzivnim panjacima, stoga preporuujemo kupnju koncentriranih krmiva, a ispau i proizvodnju voluminozne krme na vlastitim povrinama.

5.2.4. Potrebni strojevi i mehanizacija

Za osnovno stado od 120 rasplodnih grla s pomlatkom i jarevima dovoljna je osnovna, kod nas uobiajena poljoprivredna mehanizacija (traktor, kosa, sakuplja sijena i traktorska prikolica). Za uzgoj veega broja grla potrebno je proiriti strojni park, posebice opremom za spremanje stone hrane (balirka, prevrta sjena). Od opreme za koze najvaniji su oprema za pregonske panjake, gdje je to mogue (elektrini pastir, ica s izolacijom) i muzna oprema (muzni ureaj s elektromotorom, vakum crpka i hladnjak za mlijeko).

5.2.5. Utroak vode

Farma bi imala automatska pojila na bazi plovka ili sa hidrostatskim ventilima, tako da bi koze imale vode po volji. Koze popiju dnevno od 5 do 8 litara vode (ovisno o udjelu suhe tvari u obroku, klimi i masi ivotinje). Manje koliine utroe se za odravanje istoe i pripremu za munju.

6. DJELATNICI
Za predviene poslove na farmi za proizvodnju jareeg mesa i kozjeg mlijeka kapaciteta 500 rasplodnih koza potrebni su sljedei djelatnici:

Radno mjesto mjeseci

Struna sprema

Broj izvritelja

Broj

Voditelj-vlasnik Muza

SSS KV

1 2

12 8

Radnik proizvodnji
Ukupno:

u NKV
5

2
36

12

Honorarni suradnici dipl. ing. agronomije-stoarstva i veterinar. Kod farmi manjeg kapaciteta radna snaga se smanjuje na pola. Za farmu kapaciteta 500 koza proizvodnog usmjerenja samo za meso, dovoljan je jedan djelatnik i vlasnik, uz angaman sezonski jo jednog djelatnika.

7. ANALIZA TRITA 7.1. Trite nabave repromaterijala

Koncentrate bi farma radila sama, a komponente za njih kupovali bi na slobodnom tritu. Komponente sainjavaju slijedea krmiva: kukuruz, jeam, zob, penine posije, sojina sama, ekstrudirana soja, repini rezanci, vitaminskomineralni dodaci i drugo. Voluminoznu krmu bi sami proizvodili s tim da bi se dio sjena ako gospodarstvo nema dovoljno vlastitih povrina mogao kupiti u Lici. Sredstva i rezervne dijelove strojeva i mehanizacije nabavljala bi se od njihovih zastupnika i proizvoaa. Nema nikakvih problema za nabavku repromaterijala za potrebe farme.

7.2. Trite prodaje

Uz ovcu, koza je na ovim podrujima bila glavni opskrbljiva puanstva mlijekom i mlijenim proizvodima, poglavito sirom. Koza, osim to daje bjelanevinama bogato meso i mlijeko, slui i kao ista od nepoeljnog raslinja, grmlja i korova, te tako izravno smanjuje mogunosti izbijanja poara i pomae bioloku odrivost nekih vrsta. Mogunosti plasmana domaim i stranim turistima izrazito su visoke. Inozemni gosti upravo trae izvorne proizvode (meso, kruh, sir, med, masline, ulje, vino, ...). Sredozemlje ima povoljne uvjete za proizvodnju jaretine i drugih kozjih proizvoda i preraevina (sir, suena kozovina, ....) besprijekorne kakvoe. Zato je pravi trenutak da obnovom i razvitkom vlastite proizvodnje ponudimo tritu autohtone domae proizvode visoke kakvoe. Porastom turistike potronje potranja e jo vie porasti upravo na jadranskomu podruju, gdje postoje dobre proizvodne mogunosti za uzgoj koza. Gospodarski je znaajno povezivanje proizvodnje s turistikom potronjom, te izravna prodaja registriranih proizvoaa ugostiteljstvu. Jednako je na istom tritu lako ostvariv plasman kozjeg sira iz domae proizvodnje (na tradicionalan nain). Zbog sve veih zahtjeva i potreba na higijeni preporuujemo prodaju mlijeka najblioj sirani ili otvaranje vlastite mini sirane kapaciteta do 50.000 litara na godinu.

Stajski gnoj se dijelom koristi za gnojidbu vlastitih povrina za proizvodnju krmnog bilja, a dijelom prodaje oblinjim voarima, vinogradarima i povrtlarima.

8. STRUKTURA ULAGANJA
Cijena objekata primjerenih suvremenom uzgoju koza su od 1.500 do 2.800 Kuna (7,3 Kuna = 1 EUR) po rasplodnom grlu. Iznos se moe smanjiti do 50% tednjom materijala i vlastitim radom. Osnovni strojevi i oprema vrijede oko 220.000 kuna, a sva preporuena mehanizacija za stado od 500 rasplodnih koza 390.000 Kuna. Vrijednost osnovnoga stada raunamo na temelju prosjene veleprodajne cijene za domau kozu 800-1.000 kuna po grlu i 1.200 kuna za rasplodnoga jarca. Muznu opremu odabiremo prema kapacitetu farme, a nabavne cijene su od 20.000 kuna za jednostavniji sustav, do 50.000 kuna za sloeniji sustav. Ukupna ulaganja u preporuene kapacitete farme kreu se od 500.000 kuna do 1.700.000 kuna. Pravilnikom o poticajima u poljoprivrednoj proizvodnji za kreditirana kapitalna ulaganja predvien je povrat 25% sredstava, to svakako treba uzeti u obzir prilikom analize ove investicije.

9. TROKOVI PROIZVODNJE I PRIHODI 9.1. Formiranje ukupnog prihoda

Knjiga-Opi dio PUR-a, tablica 22. "Proizvodna obiljeja farme koza" kapaciteta 120 grla prikazuje proizvodne uinke farme koza, na temelju tehnolokih normativa za suvremeni uzgoj gospodarskih odlika visoke kakvoe, koji se pravilnom tehnologijom mogu dobiti i kod nas. U prihode farme se druge godine nakon ulaganja uraunava sva proizvedena jarad, a nakon pete godine se od proizvedene jaradi odbija jarad koja se rabi za obnovu (remont) stada. Isto tako, u prihode se uraunava prodaja izluenih koza, te dravna naknada po rasplodnom grlu. Iz tablice 23. iste knjige "Proraun gospodarskoga uinka proizvodnje jaradi i mlijeka" vidimo ekonomske efekte ove proizvodnje. Za nae jadransko podruje su osnovna ogranienja veliina poljoprivrednih povrina i njihova kakvoa. Na osnovu podataka o formiranju ukupnog prihoda, materijalnih trokova, bruto plaa, amortizacije i kamata na kredit izraunali smo raun dobiti i gubitaka kojega smo prikazali u Opem djelu PUR-a u navedenoj tablici, stoga ovdje nema potrebe ponavljati isto.

10. ZAKLJUNA OCJENA PROJEKTA

Ovim investicijskim programom izvrena je analiza preduvjeta za pokretanje Kozarske farme kapaciteta 120-500 rasplodnih koza. Utvrena su investicijska ulaganja, tehniko-tehnoloke karakteristike farmi, zatita okolia, a prethodno je u Opem djelu PUR-a izraena analiza ekonomske efikasnosti najnieg predvienog kapaciteta od 120 rasplodnih koza. Osnovni preduvjeti rentabilne proizvodnje s tehnolokoga stajalita su: kakvoa osnovnoga stada, teite na vlastitoj proizvodnji stone hrane i panjakom nainu dranja koza, dosljedno provoenje potrebnih tehnolokih postupaka, koritenje veinom vlastite radne snage.

S ekonomskoga stajalita vana je prije svega izravna prodaja proizvoda ili organizirana prodaja bez veega lanca posrednika. Ostvarenjem tehnolokih normativa suvremenoga uzgoja koza mogu se postii visoki

gospodarski u i n c i . Prevladavanjem temeljnog ogranienja, neadekvatnog naina dranja i proizvodnje jaradi, proirivanjem proizvodnje munjom i prodajom mlijeka ili proizvodnjom kozjega sira, te poveanjem kapaciteta i okrupnjavanjem poljoprivrednih povrina, relativno visoka ulaganja u farmu koza su gospodarski jako isplativa. Sa stajalita sigurnosti proizvodnje znaajna je mogunost povoljnoga kreditiranja ulaganja u objekte, opremu i grla visoke kakvoe, potpomognutoga djelovanjem dravnih institucija, te stalna dravna potpora za obnovu i razvitak osnovnog stada.

Stoga iznosimo osnovne razloge za ovu proizvodnju:

Projekt se realizira u tradicionalno stoarskom podruju, na podrujima posebne dravne skrbi. Po ovoj investiciji predvieno je zapoljavanje 3-5 stalnih djelatnika, stoga ako se u narednom razdoblju na ovom podruju izgradi ovakvih 3-6 farmi mogue je zapoljavanje cca 15 stalnih djelatnika Cilj investiranja je izgradnja Kozarske farme, popunjavanje s matinim stadom, te stvaranja preduvjeta za proizvodnju jareeg mesa i kozjeg mlijeka ili sira kao tradicionalnih proizvoda ovog kraja. U treoj proizvodnoj godini kada dospijevaju financijske obveze prema kreditorima, ostvarena neto dobit znatno premauje obveze, to je jamstvo financijske stabilnosti projekta. Ako bi analizirali financijski tijek, vidljivo je da je projekt cijelog ivotnog vijeka likvidan, to znai da je u stanju podmirivati obveze prema dobavljaima, uposlenim djelatnicima i kreditorima.

Na osnovu izloenog moe se zakljuiti, da je ulaganje u izgradnju Kozarske farme ekonomski opravdano, trino efikasno i drutveno korisno.