ENEOLITIK HRVATSKE U KONTEKSTU JUGOISTONE I SREDNJE EUROPE

Uvod

Obvezna literatura: 1. Praistorija jugoslavenskih zemalja III Eneolit, Sarajevo 1979. 2. Dimitrijevi, S.& Teak-Gregl, T. & Majnari-Pandi, N.: Prapovijest. Zagreb 1998. 3. Markovi, Zorko: Sjeverna Hrvatska od neolita do bronanog doba, Koprivnica 1994. 4. Durman, Aleksandar: Metalurgija vuedolskog kulturnog kompleksa. Opuscula archaeologica 8, Zagreb 1983. 5. Vuedol tree tisuljee prije nove ere katalog izlobe. Zagreb 1988.

6. Dimitrijevi, Stojan: O nekim kontroverznim pitanjima u kronologiji eneolita junih podruja karpatske kotline (U povodu lasinjskosalkucanskog horizonta u Vinkovcima), Osjeki zbornik 17, Osijek 1979. 7. Marijanovi, B.: Neka pitanja eneolitika istonog Jadrana. Diadora 14. Zadar 1992. 8. Schmidt, R. R. Die Burg Vuedol. Zagreb 1945.

9. James P. Mallory: Indoeuropljani. Zagonetka njihova podrijetla. K Zagreb 2006. 10. Nandor Kalicz: Clay Gods, The Neolithic Period and Copper Age in Hungary, Budapest 1970. 11. Mueller-Karpe, Hermann: Handbuch der Vorgeschichte, Band III - Kupferzeit, C. H. Beck, Muenchen 1974.

 eneolitik, halkolitik (lat.aeneus=mjeden, bakren; gr. =kamen, =mjed,bakar), bakreno doba, kasni neolitik, finalni neolitik, prijelazno razdoblje, rano bronano doba

Proizvodnja i uporaba metalnih predmeta (bakreni, zlatni, srebrni)

Promjene u gospodarskom pogledu dominacija stoarstva nad poljodjelstvom

Intenziviranje razmjene i trgovine

Podjela rada prema specijalizacijama

Promjene u drutvenim odnosima:

raslojavanje drutva stvaranje vre povezanih i bolje organiziranih plemenskih zajednica

Podruje napretka i inovacija:

- maloazijski i egejski prostor - podruje Ponta, zakavkazja i junoruskih stepa, a put vodi preko umovitih i Erdeljskih Karpata uz donji tok Dunava.

Neki od izuzetnih spomenika bakrenog doba pozornost su pobuivali i davno prije bilo kakvog planskog prouavanja povijesti: - piramide iz Gize: Keopsova, Kefrinova, Mikerinosova, ija imena spominje ve Herodot

- babilonski zigurati, koji su nastavili svoj ivot kao Kula babilonska u Starom zavjetu

Grki povjesniar Herodot opisuje hram: "Hram je etvrtasta graevina, dugaka i iroka 400 m. s bronanim vratima. Svojedobno sam ga vidio: ima golemi sredinji toranj u etvorini, velik dvije stotine metara. Na njemu stoji drugi toranj, na ovome trei i tako do osmog tornja. Na sve se tornjeve moe izvana uspeti zavoitim stepenicama. Na od pilike pola visine posavljena su sjedala da se hodoasnik moe odmoriti. Na vrhu najvieg tornja nalazi se veliki hram u kojem stoji bogato ureena postelja i zlatni stol. Svetite nije ukraeno nikakvim kipom.". Sigurnost ovoga potvrdila su srheoloka iskapanja. Svetite koje je bilo nainjeno na vrhu tornja bilo je za boga Marduka, vrhovno boanstvo sumerana. Osim svetita, tamo se nalazilo i stepenite koje je vodilo do visine drugog kata gdje je bilo prijestolje i postelja boga Marduka. Tim stepenitem nitko nije smjeo prijei, ono je bilo rezervirano samo za boga.

palaa u Knosu na Kreti ije su ruevine nadahnule grki mit o labirintu

Stonehenge koji se u 12. st. spominje kao jedno od 4 uda Britanije

nizovi menhira u Bretanji koji su ve u ranom srednjem vijeku prepoznati kao pradavna sveta mjesta

 znanstveno utemeljen pristup istraivanju davnih kultura, koje utjelovljuju navedeni spomenici, poinje tek u 1. pol. 19. st. odgonetanje egipatskih hijeroglifa od strane J. F. Champolliona 1822. g. i njihovo potvrivanje R. Lepsiusa 1837

 poetak sustavnih iskopavanja ruevina Malta hramova na Malti (1827, 1839, 1840)

 Sustavna iskopavanja u Egiptu 1850., ali u veem opsegu tek 1884. s aktivnou W.M. Flinders Petrie.

 U egejskom prostoru zapoinje Schliemann 1870. iskopavanja Troje na breuljku Hissarliku, iju je sloenu stratigrafiju razjasnio W. Doerpfeld i ukazao na eneolitiku starost njezinih najstarijih slojeva (Troja I-IV; Homerova Troja je sloj VI).

 80.tih godina 19. st.poinju i prva istraivanja Kikladskih otoka (Amorgos, Mel) i Krete

 U Italiji istovremeno biva otkrivena nekropola Remedello koja e postati eponimom tamonje bakrenodobne kulture, a na Siciliji se istrauju grobovi uklesani u stijene u Casteluccio.

 U jugoistonoj Europi danas funkcioniraju dva modela nastanka eneolitika koja ovise o dosegnutoj razini neolitika: Model A - otar prijelom u itavom kulturnom habitusu (istoni Balkan, Donje Podunavlje primjer Marica kultura) Model B - tekui, postupni prijelaz izmeu neolitika i eneolitika (srednji Balkan, Karpatska kotlina - primjer vinanska kultura, Gradenica kultura

Dioba eneolitika po M. Garaaninu i P. Romanu: 1. poetni ili protoeneolitik - nastup organiziranog rudarstva i prerade metala 2. klasini eneolitik - pojava tekih bakrenih predmeta 3. prijelazni period u kojem nastaju novi veliki kulturni kompleksi kao badenski ili vuedolski

Kao kriterij za poetak eneolitika procjenjuju se novine u sljedeim sferama ivota: 1. nain stanovanja 2. nain pokapanja 3. specijalizacije i nove pojave u okviru gospodarstva a) rudarstvo i obrada kovina b) poljodjelstvo i stoarstvo c) ostale aktivnosti: obrada kamena, kosti itd. 4. Trgovina i komunikacije 5. Duhovni ivot

nain stanovanja

nain pokapanja

rudarstvo i obrada kovina