Albert Camus Stranac

Biljeka o piscu:
Camus, Albert (07.11.1913 - 04. 01. 1960), francuski romanopisac, dramatiar i esejist. Dobitnik nobelove nagrade za knjievnost 1957. godine. Za Drugoga svjetska rata sudjeluje u pokretu Otpora. 1945. postaje glavni urednik lista Le Combat. Od 1947. posveuje se iskljuivo knjievnosti. Poginuo u automobilskoj nesrei. itav Camusov opus temelji se na ideji apsurdnosti ljudske sudbine. Camusa mui pitanje: kako pomiriti ovjekovu enju za vjenou i efemernost njegove egzistencije? Pokuavajui da rijei tu antinomiju, Camus nalazi izlaz u Revoltu, koji ivotu daje sadraj i veliinu. Apsurdnosti svijeta Camus suprostavlja stvaralaki akt koji tu apsurdnost porie (stvarati znai dvaput ivjeti). Camus istie poguboan utjecaj grada na modernu civilizaciju koja je izgubila dodir s prirodom, sa istoom krajolika; umorna i neurotina, ne poznaje mir sijeste, vedrinu duha, blagost veeri. Modernog ovjekova naziva hldnim, cininim monstrumom. Nasuprot svijetu dananjice evocira primjer stare Grke, koja je u svemu znala nai pravu mjeru. Ateist s duom kranina. Camus eli da se spase moralne i duhovne vrijednosti ovjeka: one za njega predstavljaju jedini smisao u apsurdnosti ivota.

Knjievna vrsta: moderni roman lika Kompozicija: roman se sastoji iz 2 dijela:

I dio 6 poglavlja II dio 5 poglavlja

Mjesto radnje: Alir Vrijeme radnje: neodreeno Glavne znaajke:

I dio: - smrt majke - opis svakodnevnog Mersaulteovog ivota - sam in ubojstva II dio:

- suenje za ubojstvo - Mersaulteova nezainteresiranost za slobodu i ivot, odnosno njegova bezbrinost - Mersaulteova smrt

Likovi:
- Mersaulte je sitni bankovni inovnik koji ni od koga nita ne trai, koji priznaje drugima pravo da rade to ele. Otuio se od majke. Nakon majine sahrane zapoinje vezu s Marijom. Ona hoe da se oni vjenaju no njemu je svejedno. On je ravnoduan, nezainteresiran, za sve mu je svejedno. Prepustio se ivotu. Nita ne poduzima da bi bolje ivio. Ubija Arapa te mu sude za to ubojstvo. Na suenju je nezainteresiran, kao da se to njega ne tie. - Raymond Sintes - Onizak, pleat, ima boksaki nos. Uvijek je besprijekorno obuen. ivio je u stanu s jednom sobom i kuhinjom bez prozora. Imao je ljubavnicu koju je pretukao jer ga je varala. Mersaulte je pristao svjedoiti da ga je ona varala i izvrgla ruglu. Potukao se je s njezinim bratom. - Salaman - Mersaulteov prvi susjed. Imao je starog psa prepeliara koji je imao neku konu bolest pa mu je poispadala sva dlaka i tijelo mu je bilo osuto pjegama i krastama. On i pas ivjeli su u istoj sobi. Salaman je imao crvenkaste kraste na licu i ute rijetke dlake. Svakog dana starac je psa izvodio u etnju. Uvijek je grdio psa i tukao ga ali ga je stvarno volio. On mu je bio sve. Kada ga je izgubio bio je utuen i sve je pretraio da bi ga naao. - Marija - Mersaulteova prijateljica. Biva daktilografkinja u njegovom uredu. Srela je Mersaultea na kupanju i od tada su oni u vezi. eli se udati za njega ali njemu je svejedno. Posjeuje ga u zatvoru i rasplae se na suenju. - Perez - Nosio je seir okrugla tulca i irkoga oboda, odijelo kojem su hlae padale u naborima na cipele i kravatu od crne tkanine, koja bijae premalena za njegovu koulju s velikim bijelim ovratnikom. Iz njegove sijede i prilino njene kose virile su udne, klempave i nepravilne ui kojih je boja crvena kao krv iznenadila svakoga na tom bljedunjavom licu.

Ostali likovi:
Celeste, Emanuel, nadstojnik doma, direktor doma, vratar doma, Mason i njegova ena.

 Kratak sadraj:
Radnja romana dogaa se u Aliru. Glavni junak je mali namjetnik Mersaulte, mladi s banalnim ivotom bezbroja malih, beznaajnih ljudi. Roman, pisan u prvom licu, zapoinje jednostavnom konstatacijom: Danas je majka umrla. Od te prve jednostavne reenice u romanu svi dogaaji djeluju tako na glavnog junaka - oni najglavniji, presudni, kao i svakodnevni. Upravo je ta beznaajna svakodnevnost i ispunila prvi dio ove ispovjedi. Mir i ravnodunost kojim Mersaulte putuje na pokop majke, mir koji u njemu uestvuje, produuje se do posljednjeg retka knjige. U njegovu ivotu nema potresa. Imati prijatelja, djevojku, izlaziti s njima, ljubiti - to je okvir njegova ivota, okvir koji ispunjava iz dana u dan na isti nain. Jedan dogaaj odjednom unosi promjenu u taj ivot. Za uobiajnog izleta u okolicu grada Alira s prijateljem i djevojkama, dolazi do sukoba sa koji je za Mersaultea bio presudan. On i njegov prijateljem Raymond potukli su se s dvojicom Arapina. Najgore je proao Raymond kojeg je Arapin ranio noem. Kad su se strasti smirile i inilo se da je sve zaboravljeno dolazi do preokreta. Mesaulte pitoljem ubija tog Arapina. Drugi dio romana odvija se u zatvoru bez ikakvih dogaaja, osim ispitivanja i suenja, on sadri osjeanja i misli Camusova junaka, koji ne moe dati nikakvo objanjenje za svoj postupak; isto tako ne moe pronai nijedan razlog pokajanja, ni eli da se spasi. Smrt na koju je osuen prima potpuno ravnoduno, uvjeren da je, napokon, sve svejedno, da nema vrijednosti zbog kojih bi bilo trebalo poduzeti. Uasavanje koje izaziva svojom otvorenom ravnodunou oito je uasavanje koje ovjek pokazuje pred otkriem besmislenosti, apsurda svog postojanja. Mersaulte ide miran u smrt uvjeren da ona nije ni u emu gora od ivota ni gora, ni besmislenija, uvjeren da je ona apsolutni kraj.