TERMIKO RASTEZANJE, TOPLINA, UNUTARNJA ENERGIJA.

TEMPERATURA, TOPLINSKI KAPACITET,

Sastavio: I. Stipaniev

Literatura: N. Brkovi, P. Peina: Fizika u 24 lekcije, A. Boi, G. Boi: Fizika na dravnoj maturi.

1. Temperatura vode poraste s 100C na 200C. Promjena temperatura vode iznosi: a) 303 K b) 293 K c) 283 K d) 10 K 2. Zgrijavamo li komad eljeza njegove se dimenzije povedavaju jer se poveda: a) razmak izmeu atoma; b) veliina molekula; c) veliina atoma; d) gustoda eljeza. 3. Ako eljeznu plou oblika pravokutnika zagrijemo na viu temperaturu, razmak izmeu atoma eljeza de postati vedi i cijela ploa de povedati svoju povrinu. to de se, prilikom zagrijavanja, dogoditi s rupom krunog oblika probuenoj u istoj eljeznoj ploi? a) Povrina rupe de se smanjiti zbog irenja ploe na sve strane jednako, pa tako i prema rupi, ali de zadrati oblik kruga. b) Povrina rupe de se povedati jer se i praznina u ploi iri, te de zadrati kruni oblik. c) Povrina rupe nede se promijeniti ali de se deformirati u oblik elipse. d) Povrina i oblik rupe ne moe se promijeniti jer je koeficijent termikog rastezanja praznog prostora jednak nuli. e) Zbog irenja ploe na sve strane jednako rupa de smanjiti svoju povrinu i poprimiti oblik elipse.

4. Dva su tijela u stanju termodinamike ravnotee (nema izmnjene topline) ako imaju: a) jednaku temperaturu; b) jednaku kinetiku energiju; c) jednaku unutarnju energiju; d) jednaku toplinu. 5. Cigla se na suncu ugrijala do temperature T jer je primila toplinu Q. Prepolovimo li ciglu, tada temperatura i toplina koju je primila jedna polovica cigle iznosi: a) T, Q/2; b) T/2, Q; c) T/2, Q/2; d) T, Q. 6. Malo bakreno tijelo stavljeno je u kontakt s velikim bakrenim tijelom. Poetne temperature tijela su razliite, tako da manje tijelo ima viu temperaturu od vedeg tijela. Zanemarite li gubitke topline na okolinu, odredite koji je omjer promjene temperature tijela nakon uspostavljanja toplinske ravnotee. a) Promjena temperature je jednaka za oba tijela. b) Promjena temperature je veda kod tijela manje mase. c) Promjena temperature je veda kod tijela vede mase. d) Nita se ne moe zakljuiti o promjeni temperature jer je premalo podataka. 7. Toplina spontano prelazi s tijela A na tijelo B. a) Tijelo A ima vedu temperaturu od tijela B. b) Tijelo B ima vedu temperaturu od tijela A. c) Tijela A i B imaju jednake temperature. d) Nita se ne moe zakljuiti o temperaturi jer je premalo podataka.

8. Jednake mase alkohola i vode razliitih temperatura se pomijeaju. Specifini toplinski kapacitet vode vedi je od specifinog toplinskog kapaciteta alkohola. Konana temperatura smjese: a) jednaka je zbroju teperatura vode i alkohola; b) je srednja vrijednost poetnih temperatura alkohola i vode; c) je blie prvotnoj temperaturi vode nego alkohola; d) je blie prvotnoj temperaturi alkohola nego vode. 9. Jednake mase vrude (via teperatura) i hladne (nia temperatura) vode se pomijeaju. Konana temperatura smjese: a) jednaka je zbroju teperatura vrude i hladne vode; b) je srednja vrijednost poetnih temperatura vrude i hladne vode; c) je blie prvotnoj temperaturi vrude vode; d) je blie prvotnoj temperaturi hladne vode. 10. Dva vrsta tijela masa m1 i m2 = 3m1 nainjena su od istog materijala. Nakon to su oba tijela primila jednake topline Q, omjer njihovih temperatura T1 : T2 iznosi: a) 1 : 3 b) 3 : 1 c) 1 : 9 d) 9 : 1 11. Tijelima jednakih masa nainjenima od razliitih metala specifinih toplinskih kapaciteta c1 i c2 dovedene su jednake koliine topline Q. Koliki je omjer porasta njihovih temperatura T1 : T2 ? a) c1 + c2 b) c1 / c2 c) c2 / c1

d) c1 c2 12. Mase vrude vode (via teperatura) je duplo veda od mase hladne vode(nia temperatura). Vruda i hladna voda se pomijeaju. Konana temperatura smjese: a) jednaka je zbroju teperatura vrude i hladne vode; b) je srednja vrijednost poetnih temperatura vrude i hladne vode; c) je blie prvotnoj temperaturi vrude vode; d) je blie prvotnoj temperaturi hladne vode. 13. Specifini toplinski kapacitet vode vedi je od specifinog toplinskog kapaciteta bakra. To znai, prinesemo li kilogramu vode i kilogramu bakra jednako topline: a) Unutarnja energija bakra de, u usporedbi s vodom, vie porasti; b) Unutarnja energija bakra de, u usporedbi s vodom, maje porasti; c) Temperatura bakra de, u usporedbi s vodom, vie porasti; d) Temperatura bakra de, u usporedbi s vodom, manje porasti;

14. Kolika je koliina topline potrebna da se 50 g vode temperature 200C zagrije do vrenja (1000C)? cvode 4200 J K-1 kg-1 Rj. 16,8 k J

15. Koliku koliinu topline eljezna kuglica mase 2 g preda okolini ako se ohladi od 500C na 100C ? celjeza 500 J K-1 kg-1 Rj. 40 J 16. Jednake koliine topline dovedene su tekudini i eljeznom tijelu. Masa tekudine jednaka je masi tijela. Specifini toplincki kapacitet tekudine je ctekudine = 2325 J K-1 kg-1 , a eljeznog tijela celjeza = 465 J K-1 kg-1. Temperatura tekudine povisila se za ttekudine = 100C. Za koliko se stupnjeva povisila temperatura eljeznog tijela? Rj. teljeza = 500C 17. Koliki je specifini toplinski kapacitet tvari ako je potrebno dovesti toplinu od 20 kJ da bi se 10 kg tvari zagrijalo za 50C ? Rj. 400 J K-1 kg-1 18. Imamo dva uzorka jedne vrste ulja. Prvomu, ija je masa m1 = 50 g kada primi neku toplinu Q temperatura poraste za t1 = 180C. Ako drugi uzorak mase m2 = 150 g primi upola manje topline, za koliko stupnjeva de porasti njegova temperatura? Rj. t2 = 30C 19. Litra vode temperature 400C pomijea se sa etiri litre vode temperature 200 C. Kolika je temperatura smjese? Rj. 240 C 20. Litra vode temperature 300 K pomijea se s dvije litre vode temperature 870 C. Kolika je temperatura smjese? Rj. 340 K

21. Koliko topline treba oduzeti kilogramu vode temperature 00C da bi se sva voda pretvorila u led temperature 00C? (specifina toplina taljenja leda = 3,3 105 J/kg.) Rj. 0,33 MJ 22. Koliko topline treba dovesti kilogramu vode temperature 1000C da bi se sva voda pretvorila u vodenu paru temperature 1000C? (specifina toplina isparavanja vode r = 3,3 105 J/kg.) Rj. 2,26 MJ 23. Pitoljem ispucamo srebreni metak brzine 200 m/s u drveni zid. Ako se sva kinetika energija metka pretvori u toplinsku energiju za zagrijavanje srebra, za koliko de se povedati temperatura metka pri njegovu zaustavljanju? csrebra = 234 J K1 kg-1 Rj. t = 85,50C 24. Kolika je masa utega koji moemo podidi 5 m uvis koristedi toplinu koju oslobodi tijelo mase 600 g kad se ohladi sa 1500C na 200C ? ctijela = 880 J/(Kkg) Rj. 1400 kg

Plava zbirka, 1. dio: TOPLINA

1, 2, 3, 10, 11, 12, 15, 16, 17, 18, 19, 21*, 22*, 23, 24, 25, 26, 29, 36, 38, 39, 40, 41*, 42*, 50, 51, 52, 54, 59, 70!, 71, 79.