Uvod u filozofiju

filozofija zapoinje pitanjima koja se postavljaju kada

poznat, svakidanji svijet najedanput izgubi svoju samorazumljivost i postane problem, filozofska pitanja zapravo se neposredno tiu svakoga, takva pitanja su za ovjeka neizbjena i nezaobilazna, ovjek je od roenja osuen na filozofiju

 rije filozofija potjee iz grkog - fila - ljubav - sophia- oznaava svaku sposobnost ili umijea, a zatim napose znanje,

poznavanje, a nadasve ono vie znanje koje ukljuuje vrlinu i umijee ivljenja - sophos je netko tko je u poslu i ivotu valjan, a zatim prije svega mudrac filozofija ljubav prema mudrosti

 Pitagora (oko 580-500) Heraklit iz Efeza (oko 540-480)- govori o

filozofima Sokrat (470-399) dao povijesno znaenje

 Platon (427-347)- oznaava filozofiju kao ljubav prema mudrosti, personificirajui ljubav prema istinitome,

dobrome i lijepome u liku Erosa

 uenje Aristotel:onaj tko se pita i udi ima

osjeaj neznanja. sumnja svijest smrti pitanje smisla posljedica redukcije instinkata volja za prosvjetiteljstvom

Pokuaj definiranja
A. Anzebacher

to je filozofija ne da se izrei jednim pojmom, jer ona samu sebe

odreuje svojim nainom djelovanja znanost (filozofija)- ukupnost znanja koja stoje u nekoj meusobnoj svezi. Sveza ukazuje da je ta ukupnost cjelina sustava fundamentalna znanost pita o uvjetima mogunosti iskustva univerzalna znanost - iskustvenu zbilju promatra u cjelini umna znanost argumentirano zahtjeva dosljednost i uvjerljivost kritika znanost bori se protiv svakog nekritino dogmatizma i time u drutvu obavlja prosvjetiteljsku funkciju

 Anzebacher: filozofija je kritika umna znanost o uvjetima mogunosti iskustvene zbilje kao cjeline,
Kalin: Filozofija je znanstvenim pojmovima

izraen nazor o svijetu i ivotu, Horkheimer: metodian i ustrajan pokuaj da se u svijet donese um

 Svaki ovjek ima neku filozofiju, znao on

to ili ne. Priznajemo da se nae filozofije ne vrijede mnogo. Ali njihov utjecaj na nae miljenje i djelovanje esto je upravo razoran. Stoga postaje nuno da svoje filozofije kritiki istraimo. (K. Popper)