Kazneni Zakon 2013

KAZNENI ZAKON
OPI DIO.........................................................................................................................................................3 GLAVA PRVA (I.) TEMELJNE ODREDBE...........................................................................................3 GLAVA DRUGA (II.) PRIMJENA KAZNENOG ZAKONODAVSTVA REPUBLIKE HRVATSKE. 4 GLAVA TREA (III.) KAZNENO DJELO..............................................................................................6 GLAVA ETVRTA (IV.) KAZNE...........................................................................................................9 GLAVA PETA (V.) SIGURNOSNE MJERE.........................................................................................16 GLAVA ESTA (VI.) ODUZIMANJE IMOVINSKE KORISTI, ODUZIMANJE PREDMETA I JAVNO OBJAVLJIVANJE PRESUDE....................................................................................................19 GLAVA SEDMA (VII.) ZASTARA.......................................................................................................21 GLAVA OSMA (VIII.) ZNAENJE IZRAZA U OVOM ZAKONU....................................................22 POSEBNI DIO...............................................................................................................................................24 GLAVA DEVETA (IX.) KAZNENA DJELA PROTIV OVJENOSTI I LJUDSKOG DOSTOJANSTVA.....................................................................................................................................24 GLAVA DESETA (X.) KAZNENA DJELA PROTIV IVOTA I TIJELA...........................................31 GLAVA JEDANAESTA (XI.) KAZNENA DJELA PROTIV LJUDSKIH PRAVA I TEMELJNIH SLOBODA.................................................................................................................................................34 GLAVA DVANAESTA (XII.) KAZNENA DJELA PROTIV RADNIH ODNOSA I SOCIJALNOG OSIGURANJA...........................................................................................................................................35 GLAVA TRINAESTA (XIII.) KAZNENA DJELA PROTIV OSOBNE SLOBODE............................36 GLAVA ETRNAESTA (XIV.) KAZNENA DJELA PROTIV PRIVATNOSTI.................................37 GLAVA PETNAESTA (XV.) KAZNENA DJELA PROTIV ASTI I UGLEDA................................38 GLAVA ESNAESTA (XVI.) KAZNENA DJELA PROTIV SPOLNE SLOBODE............................39 GLAVA SEDAMNAESTA (XVII.) KAZNENA DJELA SPOLNOG ZLOSTAVLJANJA I ISKORITAVANJA DJETETA................................................................................................................41 GLAVA OSAMNAESTA (XVIII.) KAZNENA DJELA PROTIV BRAKA, OBITELJI I DJECE.......44 GLAVA DEVETNAESTA (XIX.) KAZNENA DJELA PROTIV ZDRAVLJA LJUDI........................46 GLAVA DVADESETA (XX.) KAZNENA DJELA PROTIV OKOLIA...............................................50 GLAVA DVADESET PRVA (XXI.) KAZNENA DJELA PROTIV OPE SIGURNOSTI.................55 GLAVA DVADESET DRUGA (XXII.) KAZNENA DJELA PROTIV SIGURNOSTI PROMETA....56 GLAVA DVADESET TREA (XXIII.) KAZNENA DJELA PROTIV IMOVINE..............................58 GLAVA DVADESET ETVRTA (XXIV.) KAZNENA DJELA PROTIV GOSPODARSTVA..........62 GLAVA DVADESET PETA (XXV.) KAZNENA DJELA PROTIV RAUNALNIH SUSTAVA, PROGRAMA I PODATAKA....................................................................................................................67 GLAVA DVADESET ESTA (XXVI.) KAZNENA DJELA KRIVOTVORENJA..............................68 GLAVA DVADESET SEDMA (XXVII.) KAZNENA DJELA PROTIV INTELEKTUALNOG VLASNITVA...........................................................................................................................................70 GLAVA DVADESET OSMA (XXVIII.) KAZNENA DJELA PROTIV SLUBENE DUNOSTI.....72 GLAVA DVADESET DEVETA (XXIX.) KAZNENA DJELA PROTIV PRAVOSUA....................74 GLAVA TRIDESETA (XXX.) KAZNENA DJELA PROTIV JAVNOG REDA..................................77 GLAVA TRIDESET PRVA (XXXI.) KAZNENA DJELA PROTIV BIRAKOG PRAVA................81 GLAVA TRIDESET DRUGA (XXXII.) KAZNENA DJELA PROTIV REPUBLIKE HRVATSKE...82
1
Kazneni zakon NN 125/11
GLAVA TRIDESET TREA (XXXIII.) KAZNENA DJELA PROTIV STRANE DRAVE ILI MEUNARODNE ORGANIZACIJE.......................................................................................................84 GLAVA TRIDESET PETA (XXXV.) PRIJELAZNE I ZAVRNE ODREDBE.......................................89
2
KAZNENI ZAKON
OPI DIO
GLAVA PRVA (I.) TEMELJNE ODREDBE
Temelj i ogranienje kaznenopravne prisile lanak 1. Kaznena djela i kaznenopravne sankcije propisuju se samo za ona ponaanja kojima se tako povreuju ili ugroavaju osobne slobode i prava ovjeka te druga prava i drutvene vrijednosti zajamene i zatiene Ustavom Republike Hrvatske i meunarodnim pravom da se njihova zatita ne bi mogla ostvariti bez kaznenopravne prisile. Naelo zakonitosti lanak 2. Nitko ne moe biti kanjen za djelo koje prije nego je poinjeno nije bilo utvreno zakonom ili meunarodnim pravom kao kazneno djelo, niti mu se moe izrei kazna ili druga kaznenopravna sankcija koja nije bila odreena zakonom. Naelo primjene blaeg zakona i vremensko vaenje kaznenog zakonodavstva lanak 3. (1) Prema poinitelju se primjenjuje zakon koji je bio na snazi u vrijeme kad je kazneno djelo poinjeno. (2) Ako se zakon nakon poinjenja kaznenog djela, a prije donoenja pravomone presude, izmijeni jednom ili vie puta, primijenit e se zakon koji je najblai za poinitelja. (3) Ako se u sluajevima iz stavka 2. ovoga lanka izmijeni naziv ili opis kaznenog djela, sud e ispitati postoji li pravni kontinuitet tako da injenino stanje podvede pod bie odgovarajueg kaznenog djela iz novog zakona pa ako utvrdi da postoji, primijenit e zakon koji je blai za poinitelja. Nema kaznenog djela ako pravni kontinuitet ne postoji. (4) Izmijeni li se zakon za vrijeme poinjenja kaznenog djela, primijenit e se zakon koji je bio na snazi u vrijeme dovrenja radnje. (5) Zakon koji je na snazi samo za odreeno vrijeme primijenit e se na kaznena djela poinjena u tom vremenu i nakon njegova prestanka vaenja ako zakonom nije drukije propisano. Naelo krivnje lanak 4. Nitko ne moe biti kanjen ako nije kriv za poinjeno kazneno djelo. Naelo oduzimanja imovinske koristi lanak 5. Nitko ne moe zadrati imovinsku korist ostvarenu protupravnom radnjom.
3
GLAVA DRUGA (II.) PRIMJENA KAZNENOG ZAKONODAVSTVA REPUBLIKE HRVATSKE

Primjena Opeg dijela Kaznenog zakona lanak 6. Odredbe Opeg dijela ovoga Zakona odnose se na kaznena djela propisana ovim Zakonom i drugim zakonima. Primjena kaznenog zakonodavstva prema mladim osobama lanak 7. (1) Kazneno zakonodavstvo ne primjenjuje se prema djetetu koje u vrijeme poinjenja djela nije navrilo etrnaest godina. (2) Prema osobi koja je u vrijeme poinjenja kaznenog djela navrila etrnaest godina, a nije jo navrila dvadeset i jednu godinu primjenjuje se ovaj Zakon ako posebnim zakonom nije drukije propisano. Vrijeme poinjenja kaznenog djela lanak 8. (1) Kazneno djelo je poinjeno u vrijeme kad je poinitelj poduzeo radnju ili je bio duan poduzeti radnju, bez obzira na to kad je nastupila posljedica iz zakonskog opisa kaznenog djela. (2) Sastoji li se poiniteljeva djelatnost iz vie vremenski odvojenih radnji, djelo je poinjeno danom posljednje radnje, a kod kaznenih djela kod kojih radnja traje, danom prestanka radnje. Mjesto poinjenja kaznenog djela lanak 9. (1) Kazneno djelo poinjeno je u mjestu gdje je poinitelj radio ili bio duan raditi i u mjestu gdje je u cijelosti ili djelomino nastupila posljedica iz zakonskog opisa kaznenog djela ili je prema njegovoj zamisli trebala nastupiti. (2) U sluajevima sudionitva kazneno je djelo poinjeno u mjestu odreenom u stavku 1. ovoga lanka i u mjestu gdje je bilo koji od sudionika radio ili bio duan raditi ili gdje je prema njegovoj zamisli posljedica iz zakonskog opisa kaznenog djela trebala nastupiti. Primjena kaznenog zakonodavstva za kaznena djela poinjena na podruju Republike Hrvatske lanak 10. Kazneno zakonodavstvo Republike Hrvatske primjenjuje se na svakoga tko poini kazneno djelo na njezinu podruju. Primjena kaznenog zakonodavstva za kaznena djela poinjena na brodu ili zrakoplovu Republike Hrvatske lanak 11. Kazneno zakonodavstvo Republike Hrvatske primjenjuje se i na svakoga tko poini kazneno djelo na domaem brodu ili zrakoplovu, bez obzira na to gdje se brod ili zrakoplov nalazi u vrijeme poinjenja kaznenog djela. Posebnosti glede pokretanja kaznenog postupka za kaznena djela poinjena na podruju Republike Hrvatske, njezinom brodu ili zrakoplovu lanak 12. (1) Kad je u sluaju primjene kaznenog zakonodavstva Republike Hrvatske prema odredbama lanka 10. i lanka 11. ovoga Zakona kazneni postupak pravomono dovren u stranoj dravi, kazneni postupak u Republici Hrvatskoj pokrenut e se po odobrenju glavnog dravnog odvjetnika. (2) Kazneni postupak radi primjene kaznenog zakonodavstva Republike Hrvatske prema odredbama lanka 10. i lanka 11. ovoga Zakona nee se pokrenuti protiv poinitelja kaznenog djela koje je, osim na podruju Republike Hrvatske, poinjeno i na podruju drave ugovornice Konvencije o provedbi Sporazuma iz Schengena u kojoj je za to djelo kazneni postupak pravomono dovren. Primjena kaznenog zakonodavstva za kaznena djela poinjena izvan Republike Hrvatske protiv njezinog pravnog interesa lanak 13. Kazneno zakonodavstvo Republike Hrvatske primjenjuje se prema svakome tko izvan njezina podruja poini: 1. kazneno djelo protiv Republike Hrvatske iz Glave XXXII. ovoga Zakona, 2. kazneno djelo krivotvorenja novca, vrijednosnih papira i znakova za vrijednost Republike Hrvatske iz lanka 274., lanka 275. i lanka 276. ovoga Zakona, 3. kazneno djelo protiv hrvatskog dravnog dunosnika ili slubenika u vezi s njegovom slubom,
4
4. kazneno djelo davanja lanog iskaza iz lanka 305. ovoga Zakona, ako je lani iskaz dan u postupku pred hrvatskim nadlenim tijelima, 5. kaznena djela protiv birakog prava iz Glave XXXI. ovoga Zakona, 6. kazneno djelo iz lanka 193., lanka 194., lanka 196., lanka 197. i lanka 198. ovoga Zakona kad je poinjeno u zatienom ekoloko-ribolovnom pojasu, epikontinentalnom pojasu ili na otvorenom moru. Primjena kaznenog zakonodavstva za kaznena djela koja izvan podruja Republike Hrvatske poine njezini dravljani lanak 14. (1) Kazneno zakonodavstvo Republike Hrvatske primjenjuje se prema hrvatskom dravljaninu i osobi koja ima prebivalite u Republici Hrvatskoj, koja izvan podruja Republike Hrvatske poini bilo koje drugo kazneno djelo osim onih koja su obuhvaena odredbama iz lanka 13. i lanka 16. ovoga Zakona, ako je to kazneno djelo kanjivo i prema zakonu drave u kojoj je poinjeno. (2) Odredba stavka 1. ovoga lanka primijenit e se i kad poinitelj stekne hrvatsko dravljanstvo nakon poinjenja kaznenog djela. (3) U sluajevima iz stavka 1. i 2. ovoga lanka kod kaznenih djela iz lanka 115. stavka 3. i 4., lanka 116., lanka 153., lanka 154., lanka 158., lanka 161., lanka 162., lanka 163., lanka 164., lanka 166. i lanka 169. ovoga Zakona te drugih kaznenih djela kod kojih je to predvieno meunarodnim ugovorom kojeg je Republika Hrvatska stranka, kazneno zakonodavstvo Republike Hrvatske primijenit e se i kad kazneno djelo nije kanjivo prema zakonu drave u kojoj je poinjeno. (4) Kad hrvatski dravljani sudjeluju u mirovnim operacijama ili drugim meunarodnim aktivnostima izvan podruja Republike Hrvatske i u takvim operacijama ili aktivnostima poine kazneno djelo, primjena zakonodavstva Republike Hrvatske ravnat e se prema odredbama ovog Zakona, ako meunarodnim ugovorom kojeg je Republika Hrvatska stranka nije predvieno drugaije. Primjena kaznenog zakonodavstva za kaznena djela poinjena protiv dravljanina Republike Hrvatske izvan njezina podruja lanak 15. (1) Kazneno zakonodavstvo Republike Hrvatske primjenjuje se prema strancu koji izvan podruja Republike Hrvatske prema dravljaninu Republike Hrvatske, osobi koja ima prebivalite u Republici Hrvatskoj ili pravnoj osobi registriranoj u Republici Hrvatskoj poini bilo koje kazneno djelo koje nije obuhvaeno odredbom iz lanka 13. i lanka 16. ovoga Zakona, ako je to kazneno djelo kanjivo i prema zakonu drave u kojoj je poinjeno. (2) U sluaju iz stavka 1. ovoga lanka sud ne moe izrei teu kaznu od one koja je propisana zakonom zemlje u kojoj je kazneno djelo poinjeno. Primjena kaznenog zakonodavstva za kaznena djela protiv vrijednosti zatienih meunarodnim pravom poinjena izvan podruja Republike Hrvatske lanak 16. Kazneno zakonodavstvo Republike Hrvatske primjenjuje se prema svakome tko izvan njezina podruja poini kazneno djelo iz lanka 88., lanka 90., lanka 91., lanka 97., lanka 104., lanka 105. i lanka 106. ovoga Zakona, kao i kazneno djelo koje je Republika Hrvatska prema meunarodnom ugovoru obvezna kanjavati i kada je poinjeno izvan podruja Republike Hrvatske. Primjena kaznenog zakonodavstva za ostala kaznena djela poinjena izvan podruja Republike Hrvatske lanak 17. (1) Kazneno zakonodavstvo Republike Hrvatske primjenjuje se prema strancu koji izvan podruja Republike Hrvatske poini kazneno djelo za koje se po hrvatskom zakonodavstvu moe izrei kazna zatvora od pet godina ili tea kazna, a ne radi se o sluajevima iz lanka 13. do 16. ovoga Zakona, ako je to kazneno djelo kanjivo i prema zakonu drave u kojoj je poinjeno i ako je izruenje poinitelja zakonom ili meunarodnim ugovorom doputeno, ali do njega nije dolo. (2) U sluaju iz stavka 1. ovoga lanka sud ne moe izrei teu kaznu od one koja je propisana zakonom zemlje u kojoj je kazneno djelo poinjeno. Posebnosti glede pokretanja kaznenog postupka za kaznena djela poinjena izvan podruja Republike Hrvatske lanak 18. (1) Kad je u sluaju primjene kaznenog zakonodavstva Republike Hrvatske prema odredbama lanka 13. ovoga Zakona kazneni postupak pravomono dovren u stranoj dravi, glavni dravni odvjetnik moe odustati od kaznenog progona. (2) U sluajevima iz lanka 14., lanka 15. i lanka 17. ovoga Zakona kazneni postupak radi primjene kaznenog zakonodavstva Republike Hrvatske nee se pokrenuti:
5
1. ako je pravomonom presudom izreena kazna izvrena ili je u postupku izvrenja ili vie ne moe biti izvrena prema zakonu drave u kojoj je osoba osuena, 2. ako je poinitelj u stranoj dravi pravomonom presudom osloboen ili mu je kazna po zakonu drave u kojoj je kazneno djelo poinio oprotena, 3. ako se kazneno djelo po zakonu drave u kojoj je poinjeno progoni po prijedlogu ili privatnoj tubi, a takav prijedlog ili tuba nisu podneseni, ili je nastupila zastara kaznenog progona. (3) U sluaju iz lanka 16. ovoga Zakona kazneni postupak radi primjene kaznenog zakonodavstva Republike Hrvatske moe se pokrenuti ako kazneni progon nije pokrenut pred Meunarodnim kaznenim sudom ili sudom druge drave ili ako se ne moe oekivati provoenje pravinog postupka pred sudom drave u kojoj je kazneno djelo poinjeno, sudom drave iji je poinitelj dravljanin ili drugim sudom koji je nadlean za suenje. Ako je kazneni postupak proveden u drugoj dravi suprotno meunarodno priznatim standardima pravinog suenja kazneni postupak moe se pokrenuti samo uz odobrenje glavnog dravnog odvjetnika. (4) U sluaju iz lanka 14., lanka 15., lanka 16. i lanka 17. ovoga Zakona kazneni postupak e se pokrenuti samo ako se poinitelj nalazi na podruju Republike Hrvatske. Uraunavanje oduzimanja slobode i izvrenih kaznenopravnih sankcija u stranoj dravi lanak 19. U sluajevima primjene kaznenog zakonodavstva Republike Hrvatske, vrijeme provedeno u pritvoru, istranom zatvoru ili na izdravanju kazne, kao i svako drugo oduzimanje slobode u stranoj dravi, uraunat e se u kaznu zatvora koju izrekne domai sud za isto kazneno djelo. Druge izvrene kaznenopravne sankcije uraunat e se prema pravinoj ocjeni suda.
GLAVA TREA (III.) KAZNENO DJELO

Nain poinjenja kaznenog djela lanak 20. (1) Kazneno djelo moe se poiniti injenjem ili neinjenjem. (2) Tko propusti sprijeiti nastupanje zakonom opisane posljedice kaznenog djela odgovarat e za neinjenje ako je pravno obvezan sprijeiti nastupanje takve posljedice i ako je proputanje po djelovanju i znaenju jednako poinjenju tog djela injenjem. (3) Poinitelj koji je kazneno djelo poinio neinjenjem moe se blae kazniti, osim ako se radi o kaznenom djelu koje se moe poiniti samo neinjenjem. Nuna obrana lanak 21. (1) Iskljuena je protupravnost djela poinjenog u nunoj obrani. (2) Nuna je ona obrana koja je prijeko potrebna da se od sebe ili drugoga odbije istodobni ili izravno predstojei protupravni napad. (3) Poinitelj koji prekorai granice nune obrane moe se blae kazniti. (4) Nije kriv tko prekorai granice nune obrane zbog ispriive jake prepasti prouzroene napadom. Krajnja nuda lanak 22. (1) Iskljuena je protupravnost djela poinjenog radi toga da se od sebe ili drugoga otkloni istodobna opasnost koja se na drugi nain nije mogla otkloniti ako je uinjeno zlo manje od onoga koje je prijetilo. (2) Nije kriv tko poini protupravnu radnju da bi od sebe ili drugoga otklonio istodobnu neskrivljenu opasnost koja se na drugi nain nije mogla otkloniti ako zlo koje je poinjeno nije bilo nerazmjerno tee od zla koje je prijetilo i ako nije bio duan izloiti se opasnosti. Ako je takva osoba bila duna izloiti se opasnosti, moe se blae kazniti. (3) Ako je poinitelj bio u otklonjivoj zabludi o okolnostima iz stavka 2. ovoga lanka koje iskljuuju krivnju, kaznit e se prema pravilima o nehaju kad zakon za poinjeno djelo propisuje kanjavanje za nehaj.
6
Sastojci krivnje lanak 23. Kriv je za kazneno djelo poinitelj koji je u vrijeme poinjenja kaznenog djela bio ubrojiv, koji je postupao s namjerom ili iz nehaja, koji je bio svjestan ili je bio duan i mogao biti svjestan da je njegovo djelo zabranjeno, a ne postoji nijedan ispriavajui razlog. Neubrojivost lanak 24. (1) Neubrojiva osoba nije kriva i ne moe joj se izrei kazna. (2) Neubrojiva je osoba koja u vrijeme ostvarenja protupravnog djela nije mogla shvatiti znaenje svojeg postupanja ili nije mogla vladati svojom voljom zbog duevne bolesti, privremene duevne poremeenosti, nedovoljnog duevnog razvitka ili neke druge tee duevne smetnje. (3) Prema osobi koja je u stanju neubrojivosti ostvarila protupravno djelo postupit e se prema odredbama Zakona o zatiti osoba s duevnim smetnjama. (4) Neubrojivoj osobi moe se izrei sigurnosna mjera zabrane obavljanja odreene dunosti ili djelatnosti, zabrane upravljanja motornim vozilom, zabrane pribliavanja, udaljenje iz zajednikog kuanstva i zabrane pristupa Internetu. Samoskrivljena neubrojivost lanak 25. Ne smatra se neubrojivim poinitelj koji se uporabom alkohola, droga ili na drugi nain svojom krivnjom doveo u stanje u kojem nije mogao shvatiti znaenje svojeg postupanja ili nije mogao vladati svojom voljom, ako je u vrijeme kad se dovodio u takvo stanje kazneno djelo to ga je poinio bilo obuhvaeno njegovom namjerom ili je glede tog kaznenog djela kod njega postojao nehaj, a zakon propisuje kanjivost i za taj oblik krivnje. Bitno smanjena ubrojivost lanak 26. Poinitelj koji je u vrijeme poinjenja kaznenog djela zbog nekog stanja iz lanka 24. stavka 2. ovoga Zakona bio bitno smanjeno ubrojiv moe se blae kazniti, ako do bitno smanjene ubrojivosti nije dolo samoskrivljeno sukladno lanku 25. ovoga Zakona. Kanjivost za postupanje s namjerom i s nehajem lanak 27. (1) Kanjivo je postupanje s namjerom da se poini kazneno djelo. Postupanje iz nehaja kanjivo je samo kad je to zakonom izriito propisano. (2) Tea kazna koju zakon propisuje za teu posljedicu kaznenog djela moe se izrei kad je poinitelj glede te posljedice postupao barem s nehajem. Namjera lanak 28. (1) Kazneno djelo moe se poiniti s izravnom ili neizravnom namjerom. (2) Poinitelj postupa s izravnom namjerom kad je svjestan obiljeja kaznenog djela i hoe ili je siguran u njihovo ostvarenje. (3) Poinitelj postupa s neizravnom namjerom kad je svjestan da moe ostvariti obiljeja kaznenog djela pa na to pristaje. Nehaj lanak 29. (1) Kazneno djelo moe se poiniti sa svjesnim ili nesvjesnim nehajem. (2) Poinitelj postupa sa svjesnim nehajem kad je svjestan da moe ostvariti obiljeja kaznenog djela, ali lakomisleno smatra da se to nee dogoditi ili da e to moi sprijeiti. (3) Poinitelj postupa s nesvjesnim nehajem kad nije svjestan da moe ostvariti obiljeja kaznenog djela, iako je prema okolnostima bio duan i prema svojim osobnim svojstvima mogao biti svjestan te mogunosti.
7
Zabluda o biu djela lanak 30. (1) Ne postupa s namjerom tko u vrijeme poinjenja djela nije bio svjestan nekog njegovog zakonskog obiljeja. (2) Ako je zabluda iz stavka 1. ovoga lanka bila otklonjiva, poinitelj e se kazniti za nehaj kad zakon za poinjeno djelo propisuje kanjavanje i za nehaj. Zabluda o okolnostima koje iskljuuju protupravnost lanak 31. (1) Nee se kazniti za namjerno poinjenje djela tko je u vrijeme njegova poinjenja pogreno smatrao da postoje okolnosti prema kojima bi djelo bilo dozvoljeno. (2) Ako je zabluda iz stavka 1. ovoga lanka bila otklonjiva, poinitelj e se kazniti prema pravilima o nehaju kad zakon za poinjeno djelo propisuje kanjavanje i za nehaj. Zabluda o protupravnosti lanak 32. (1) Nije kriv poinitelj koji u vrijeme poinjenja djela nije znao da je njegovo djelo protupravno, a to nije bio duan niti je mogao znati. (2) Ako je zabluda iz stavka 1. ovoga lanka bila otklonjiva, poinitelj se moe blae kazniti. Beznaajno djelo lanak 33. Nema kaznenog djela, iako su ostvarena njegova obiljeja, ako je stupanj poiniteljeve krivnje nizak, djelo nije imalo posljedice ili su posljedice neznatne i ne postoji potreba da poinitelj bude kanjen. Pokuaj lanak 34. (1) Tko s namjerom da poini kazneno djelo poduzme radnju koja prostorno i vremenski neposredno prethodi ostvarenju bia kaznenog djela, kaznit e se za pokuaj ako se za kazneno djelo moe izrei kazna zatvora od pet godina ili tea kazna ili zakon izriito propisuje kanjavanje i za pokuaj. (2) Poinitelj pokuaja kaznenog djela moe se blae kazniti. (3) Poinitelj koji je iz grube nerazumnosti pokuao poinjenje kaznenog djela neprikladnim sredstvom ili prema neprikladnom objektu moe se osloboditi kazne. Dobrovoljni odustanak lanak 35. (1) Poinitelj koji je dobrovoljno prekinuo zapoeto poinjenje kaznenog djela, iako je bio svjestan da je prema svim okolnostima radnju mogao dovriti ili je nakon dovretka radnje sprijeio nastupanje posljedice, moe se osloboditi kazne. (2) Poinitelj koji je dobrovoljno poduzeo radnju koja bi sprijeila poinjenje kaznenog djela, a ono je ostalo nedovreno iz razloga neovisnog od njegove radnje, moe se osloboditi kazne. (3) Supoinitelj ili sudionik koji je dobrovoljno sprijeio poinjenje kaznenog djela ili je dobrovoljno poduzeo radnju koja bi sprijeila poinjenje kaznenog djela, a djelo je ostalo nedovreno iz razloga neovisnog od njegove radnje, moe se osloboditi kazne. Poiniteljstvo lanak 36. (1) Poinitelj je osoba koja sama ili posredstvom druge osobe poini kazneno djelo. (2) Poini li vie osoba na temelju zajednike odluke kazneno djelo tako da svaka od njih sudjeluje u poinjenju radnje ili na drugi nain bitno pridonese poinjenju kaznenog djela, svaka od njih kaznit e se kao poinitelj (supoinitelji). (3) Nehajna odgovornost supoinitelja temelji se na zajednikoj povredi dune panje.
8
Poticanje lanak 37. (1) Tko drugoga s namjerom potakne na poinjenje kaznenog djela, kaznit e se kao da ga je sam poinio. (2) Tko drugoga s namjerom potakne na poinjenje kaznenog djela za koje je pokuaj kanjiv, a djelo ne bude niti pokuano, kaznit e se kao za pokuaj toga kaznenoga djela. (3) U sluaju neprikladnog pokuaja poticanja, poticatelj se moe osloboditi kazne. Pomaganje lanak 38. Tko drugome s namjerom pomogne u poinjenju kaznenog djela, moe se blae kazniti. Kanjavanje supoinitelja i sudionika lanak 39. (1) Svaki supoinitelj i sudionik (poticatelj i pomaga) kanjava se u skladu sa svojom krivnjom. (2) Posebne osobne okolnosti zbog kojih zakon propisuje osloboenje od kazne, ublaavanje kazne, blai ili tei oblik kaznenog djela uzet e se u obzir samo onom supoinitelju ili sudioniku kod kojega postoje.
GLAVA ETVRTA (IV.) KAZNE

Vrste kazni lanak 40. (1) Kazne su novana kazna, zatvor i dugotrajni zatvor. (2) Novana kazna moe se izrei kao glavna i kao sporedna kazna. (3) Zatvor i dugotrajni zatvor mogu se izrei samo kao glavne kazne. (4) Kad zakon za odreeno kazneno djelo propisuje kaznu zatvora do tri godine, sud moe izrei novanu kaznu kao glavnu. (5) Za kaznena djela poinjena iz koristoljublja novana kazna kao sporedna moe se izrei i kad nije propisana zakonom ili kad je zakonom propisano da e se poinitelj kazniti kaznom zatvora ili novanom kaznom, a sud kao glavnu kaznu izrekne kaznu zatvora. (6) Rad za ope dobro izrie se kao zamjena za kaznu zatvora ili novanu kaznu. Svrha kanjavanja lanak 41. Svrha kanjavanja je izraziti drutvenu osudu zbog poinjenog kaznenog djela, jaati povjerenje graana u pravni poredak utemeljen na vladavini prava, utjecati na poinitelja i sve druge da ne ine kaznena djela kroz jaanje svijesti o pogibeljnosti injenja kaznenih djela i o pravednosti kanjavanja te omoguiti poinitelju ponovno ukljuivanje u drutvo. Novana kazna lanak 42. (1) Novana kazna se izrie u dnevnim iznosima. Ona ne moe biti manja od trideset niti vea od tristo ezdeset dnevnih iznosa, osim za kaznena djela poinjena iz koristoljublja, kad se moe izrei do pet stotina dnevnih iznosa ili kad je novana kazna od pet stotina dnevnih iznosa izriito propisana ovim Zakonom. (2) U presudi se naznauje broj dnevnih iznosa i visina dnevnog iznosa te njihov umnoak. (3) Broj dnevnih iznosa utvruje se na temelju okolnosti navedenih u lanku 47. ovoga Zakona, osim onih koje se odnose na imovinske prilike poinitelja. (4) Visina dnevnog iznosa utvruje se uzimajui u obzir poiniteljeve prihode i imovinu te prosjene trokove nune za uzdravanje poinitelja i njegove obitelji. Dnevni iznos ne moe biti manji od dvadeset kuna ni vei od deset tisua kuna. (5) Poiniteljevi prihodi, imovina i ostali podaci potrebni za utvrivanje visine dnevnog iznosa mogu se utvrditi na temelju slobodne procjene ako bi njihovo utvrivanje bilo povezano s nerazmjernim tekoama ili ako se predlae izricanje novane kazne u postupku za izdavanje kaznenog naloga. (6) Poinitelj je duan novanu kaznu platiti u roku koji odredi sud, a koji ne moe biti krai od trideset dana niti dui od est mjeseci, a moe mu se naloiti i obrona otplata u roku do jedne godine. Sud moe odrediti da e se obrona otplata ukinuti ako poinitelj ne plati pojedini obrok uredno.
9
(7) Ne moe li osuenik u cijelosti ili djelomino isplatiti novanu kaznu u roku koji je odreen presudom zbog znatnog pogoranja imovinskih prilika do kojih je dolo bez njegove krivnje nakon donoenja presude, sud moe na njegov zahtjev produljiti rok plaanja do dvadeset i etiri mjeseca ili odrediti obronu otplatu u tom roku. Zamjena nenaplaene novane kazne lanak 43. (1) Kad novana kazna nije u cijelosti ili djelomino plaena u roku koji je odreen presudom, a ne postoje uvjeti iz lanka 42. stavka 7. ovoga Zakona, naplatit e se prisilno putem Porezne uprave Ministarstva financija. (2) Ako se novana kazna ne moe ni prisilno naplatiti u roku od tri mjeseca, sud e uz pristanak osuenika donijeti odluku o zamjeni novane kazne radom za ope dobro, na nain da se jedan dnevni iznos zamijeni s etiri sata rada, pri emu rad za ope dobro ne smije premaiti tisuu etiristo etrdeset sati. (3) Ako osuenik ne pristane na rad za ope dobro ili ga ne izvri, novana kazna, odnosno rad za ope dobro zamijenit e se kaznom zatvora. (4) Kada se novana kazna zamjenjuje kaznom zatvora, sud e jedan dnevni iznos zamijeniti s jednim danom zatvora, a rad za ope dobro e se zamijeniti sukladno odredbi lanka 55. ovoga Zakona, pri emu kazna zatvora ne moe biti dulja od dvanaest mjeseci. (5) Isplati li osuenik novanu kaznu nakon pravomonosti odluke o zamjeni, izvrenje kazne zatvora ili rada za ope dobro e se obustaviti. U sluaju djelomine isplate, izvrit e se samo preostali dio navedenih kazni. (6) Ako osuenik koji nema stalno prebivalite ili boravite u Republici Hrvatskoj ne plati novanu kaznu u roku odreenom presudom, sud e je zamijeniti kaznom zatvora. Kazna zatvora lanak 44. (1) Kazna zatvora ne moe biti kraa od tri mjeseca niti dulja od dvadeset godina. (2) Kazna zatvora u trajanju do est mjeseci izrie se na pune mjesece i dane. Kazna zatvora u trajanju duljem od est mjeseci izrie se na pune godine i mjesece, osim kod primjene odredaba o stjecaju, kada se moe izrei i na pune dane. (3) Kod zamjene novane kazne kaznom zatvora, kazna zatvora se izrie na pune dane, a moe biti i kraa od tri mjeseca. (4) Kazna zatvora do jedne godine moe se izvravati u domu sukladno odredbama posebnog zakona. Iznimnost kratkotrajne kazne zatvora lanak 45. (1) Kaznu zatvora u trajanju do est mjeseci sud moe izrei samo ako se moe oekivati da se novana kazna ili rad za ope dobro nee moi izvriti ili ako se novanom kaznom, radom za ope dobro ili uvjetnom osudom ne bi mogla postii svrha kanjavanja. (2) Odredba stavka 1. ovoga lanka ne odnosi se na kaznu zatvora kao zamjenu za neplaenu novanu kaznu (lanak 43. stavak 3.) ili za neizvren rad za ope dobro (lanak 55. stavak 7.) ili za opozvanu uvjetnu osudu (lanak 58.). Kazna dugotrajnog zatvora lanak 46. (1) Kazna dugotrajnog zatvora ne moe biti kraa od dvadeset i jedne niti dulja od etrdeset godina. (2) Iznimno, za kaznena djela poinjena u stjecaju pod uvjetima propisanim ovim Zakonom jedinstvena kazna dugotrajnog zatvora moe se izrei u trajanju pedeset godina. (3) Kazna dugotrajnog zatvora izrie se na pune godine. (4) Kazna dugotrajnog zatvora ne moe se izrei poinitelju koji je kazneno djelo poinio u vrijeme kad nije navrio osamnaest godina. (5) Odredbe o kazni zatvora primjenjuju se i na kaznu dugotrajnog zatvora ako ovim Zakonom nije drugaije propisano. Odmjeravanje kazne lanak 47. (1) Pri izboru vrste i mjere kazne sud e, polazei od stupnja krivnje i svrhe kanjavanja, ocijeniti sve okolnosti koje utjeu da kazna po vrsti i mjeri bude laka ili tea (olakotne i otegotne okolnosti), a osobito jainu ugroavanja ili povrede zatienog dobra, pobude iz kojih je kazneno djelo poinjeno, stupanj povrede poiniteljevih dunosti, nain poinjenja i skrivljene uinke
10
kaznenog djela, prijanji poiniteljev ivot, njegove osobne i imovinske prilike te njegovo ponaanje nakon poinjenog kaznenog djela, odnos prema rtvi i trud da naknadi tetu. (2) Visina kazne ne smije prekoraiti stupanj krivnje. Ublaavanje kazne lanak 48. (1) Sud moe izrei kaznu blau od propisane za odreeno kazneno djelo kad to zakon izriito propisuje. (2) Blau kaznu od propisane za odreeno kazneno djelo sud moe izrei i kad postoje naroite olakotne okolnosti, osobito ako se poinitelj pomirio sa rtvom, ako joj je u potpunosti ili veim dijelom naknadio tetu prouzroenu kaznenim djelom ili se ozbiljno trudio naknaditi tu tetu, a svrha kanjavanja moe se postii i takvom blaom kaznom. (3) Blau kaznu od propisane za odreeno kazneno djelo sud moe izrei i kada su se dravni odvjetnik i okrivljenik o tome sporazumjeli. Granice ublaavanja kazne lanak 49. (1) Sud moe ublaiti kaznu sukladno lanku 48. stavku 1. i 2. ovoga Zakona u sljedeim granicama: 1. ako je za kazneno djelo propisana kao najmanja mjera kazna zatvora u trajanju od deset godina, kazna se moe ublaiti do tri godine, 2. ako je za kazneno djelo propisana kao najmanja mjera kazna zatvora u trajanju od pet godina, kazna se moe ublaiti do dvije godine, 3. ako je za kazneno djelo propisana kao najmanja mjera kazna zatvora u trajanju od tri godine, kazna se moe ublaiti do jedne godine, 4. ako je za kazneno djelo propisana kao najmanja mjera kazna zatvora u trajanju od jedne godine, kazna se moe ublaiti do est mjeseci, 5. ako je za kazneno djelo propisana kao najmanja mjera kazna zatvora u trajanju od est mjeseci, kazna se moe ublaiti do tri mjeseca. (2) U sluaju iz lanka 48. stavka 3. ovoga Zakona kazna se moe ublaiti do polovice najnie kazne dobivene ublaavanjem prema odredbama stavka 1. ovoga lanka, ali ne moe biti blaa od tri mjeseca zatvora. Osloboenje od kazne lanak 50. (1) Sud moe osloboditi kazne poinitelja: 1. kad se takva ovlast temelji na izriitoj zakonskoj odredbi, 2. kad ga posljedice kaznenog djela poinjenog iz nehaja tako teko pogaaju da je njegovo kanjavanje nepotrebno radi ostvarenja svrhe kanjavanja, 3. kad je poinitelj nastojao otkloniti ili umanjiti posljedice kaznenog djela poinjenog iz nehaja te naknadio tetu koju je njime prouzroio, 4. kad se poinitelj kaznenog djela za koje je propisana kazna zatvora do jedne godine pomirio sa rtvom i naknadio tetu. (2) Kad je sud ovlaten poinitelja osloboditi kazne, moe ga i blae kazniti, pri emu nije duan drati se granica propisanih u lanku 49. stavku 1. ovoga Zakona. Stjecaj kaznenih djela lanak 51. (1) Ako poinitelj jednom ili vie radnji poini vie kaznenih djela za koja mu se istodobno sudi, sud e mu za svako kazneno djelo utvrditi kaznu, a zatim e ga, na temelju ocjene poiniteljeve linosti i poinjenih kaznenih djela u njihovoj ukupnosti, osuditi na jedinstvenu kaznu. (2) Jedinstvena kazna sastoji se u povienju najvie pojedinane utvrene kazne, ali ne smije dosei zbir pojedinanih kazni, niti premaiti najveu mjeru kazne dugotrajnog zatvora, odnosno novane kazne. (3) Ako su za dva ili vie kaznenih djela utvrene pojedinane kazne dugotrajnog zatvora iji zbroj prelazi pedeset godina, sud moe izrei jedinstvenu kaznu dugotrajnog zatvora u trajanju pedeset godina. (4) Ako su kao pojedinane kazne utvrene kazne zatvora i novane kazne, sud e izrei jedinstvenu kaznu zatvora i jedinstvenu novanu kaznu.
11
(5) U primjeni stavka 2. i 4. ovoga lanka kazna maloljetnikog zatvora izjednauje se s kaznom zatvora. Produljeno kazneno djelo lanak 52. (1) Produljeno kazneno djelo je poinjeno kada poinitelj s namjerom izvri vie odvojenih radnji u prirodnom smislu kojima se ostvaruju bia istog ili istovrsnih kaznenih djela, ako one s obzirom na njihovu prostornu i vremensku povezanost ine jedinstvenu cjelinu u pravnom smislu. (2) Kaznena djela koja predstavljaju napad na ivot, tijelo, spolnu ili druge slobode osobe ne mogu se pravno oznaiti kao produljena. (3) Ostvaruju li se radnjama navedenim u stavku 1. ovoga lanka obiljeja vie istovrsnih kaznenih djela, produljeno kazneno djelo e se pravno oznaiti prema najteem od tih kaznenih djela. (4) Za produljeno kazneno djelo moe se izrei kazna za polovicu vea od gornje mjere kazne propisane za utvreno djelo, koja ne smije prijei gornju mjeru propisanu za tu vrstu kazne. Izricanje jedinstvene kazne osuenoj osobi lanak 53. (1) Kad se osueniku sudi za kazneno djelo poinjeno prije nego to je zapoeo izdravati kaznu po prijanjoj presudi ili za kazneno djelo poinjeno za vrijeme izdravanja kazne zatvora, kazne dugotrajnog zatvora ili kazne maloljetnikog zatvora, sud e izrei jedinstvenu kaznu za sva kaznena djela primjenom odredbi lanka 51. ovoga Zakona, uzimajui prije izreenu kaznu kao ve utvrenu. Kazna ili dio kazne koju je osuenik izdrao, ne raunajui vrijeme provedeno na uvjetnom otpustu, uraunat e se u izreenu jedinstvenu kaznu. (2) Sud nee postupiti po odredbama stavka 1. ovoga lanka kad osueniku sudi za kazneno djelo poinjeno tijekom izdravanja kazne zatvora, kazne dugotrajnog zatvora ili kazne maloljetnikog zatvora, ako se s obzirom na preostali dio ranije kazne primjenom odredbi o stjecaju ne bi mogla postii svrha kanjavanja. (3) Kad osuenik za vrijeme izdravanja kazne zatvora ili maloljetnikog zatvora poini kazneno djelo za koje je zakonom propisana kazna do jedne godine zatvora ili blaa kazna, primijenit e se stegovna mjera. Uraunavanje pritvora, istranog zatvora i ranije kazne lanak 54. Vrijeme provedeno u pritvoru i istranom zatvoru, kao i svako oduzimanje slobode u vezi s kaznenim djelom, uraunava se u izreenu kaznu zatvora, kaznu dugotrajnog zatvora i novanu kaznu. Prilikom uraunavanja izjednauje se jedan dan pritvora, istranog zatvora i svakog drugog oduzimanja slobode te jedan dnevni iznos novane kazne s jednim danom zatvora. Rad za ope dobro lanak 55. (1) Sud moe izreenu novanu kaznu u iznosu do tristo ezdeset dnevnih iznosa ili kaznu zatvora u trajanju do jedne godine zamijeniti radom za ope dobro. Kad izrekne kaznu zatvora u trajanju do est mjeseci, sud e je zamijeniti radom za ope dobro, osim ako se time ne moe ostvariti svrha kanjavanja. (2) Kada sud novanu kaznu zamjenjuje radom za ope dobro, zamijenit e jedan dnevni iznos s etiri sata rada, a kad kaznu zatvora zamjenjuje radom za ope dobro, zamijenit e jedan dan zatvora s etiri sata rada. (3) Sud moe poinitelju uz rad za ope dobro odrediti jednu ili vie posebnih obveza iz lanka 62. ovoga Zakona i/ili zatitni nadzor iz lanka 64. ovoga Zakona ije trajanje ne moe biti due od vremena u kojem poinitelj mora izvriti rad za ope dobro. (4) Rad za ope dobro izvrit e se samo uz pristanak osuenika. (5) Osuenik e, nakon to nadlenom tijelu za probaciju dade pristanak, rad za ope dobro izvriti u roku koji to tijelo odredi, vodei rauna o njegovim mogunostima s obzirom na njegove osobne prilike i zaposlenje. Ovaj rok ne moe biti krai od jednog mjeseca niti dulji od dvije godine raunajui od izvrnosti presude. Sadraj rada za ope dobro odreuje nadleno tijelo za probaciju u dogovoru s osuenikom vodei rauna o njegovim sposobnostima i strunosti. (6) Ako se osuenik u roku od osam dana od primitka pravomone presude ne javi nadlenom tijelu za probaciju ili ne da pristanak, to tijelo e dostaviti nalog za izvrenje kazne zatvora nadlenom sucu izvrenja, a nalog za izvrenje novane kazne prvostupanjskom sudu koji je donio presudu. (7) Ako osuenik svojom krivnjom u cijelosti ili djelomino ne izvri rad za ope dobro u roku iz stavka 5. ovoga lanka, sud e donijeti odluku kojom odreuje izvrenje izreene kazne u cijelosti ili neizvrenom dijelu. Ako osuenik ne izvri rad za ope dobro bez svoje krivnje, nadleno tijelo za probaciju produit e rok iz stavka 5. ovoga lanka.
12
(8) Ako osuenik ne izvri u potpunosti ili u veoj mjeri obveze iz stavka 3. ovoga lanka, ili ih teko ili uporno kri, ili ustrajno izbjegava provoenje zatitnog nadzora iz lanka 64. ovoga Zakona, ili bez opravdanog razloga kri obvezu koja mu je odreena sigurnosnom mjerom, sud e donijeti odluku kojom odreuje izvrenje prvotno izreene kazne. Ako se utvrdi da poinitelj obveze nije izvrio iz opravdanih razloga ili da je iz opravdanih razloga izbjegavao zatitni nadzor, sud moe obveze zamijeniti drugima, ili mu izrei zatitni nadzor ako ga do tada nije imao, ili ga moe osloboditi obveza, odnosno zatitnog nadzora, ili mu moe produljiti rok za izvrenje izreenih obveza ili zatitnog nadzora. (9) Rad za ope dobro izvrava se bez naknade. Uvjetna osuda lanak 56. (1) Uvjetnom osudom odreuje se da se kazna na koju je poinitelj osuen nee izvriti ako poinitelj u vremenu provjeravanja ne poini novo kazneno djelo i ispuni odreene mu obveze. (2) Sud moe poinitelju koji je osuen na kaznu zatvora u trajanju do jedne godine ili na novanu kaznu izrei uvjetnu osudu kad ocijeni da poinitelj i bez izvrenja kazne nee ubudue initi kaznena djela. Pritom e se voditi rauna o linosti poinitelja, njegovu prijanjem ivotu, osobito je li ranije osuivan, obiteljskim prilikama, okolnostima poinjenja samog kaznenog djela te ponaanju nakon poinjenog kaznenog djela, osobito o odnosu poinitelja prema rtvi i nastojanju da oteeniku popravi tetu. (3) Vrijeme provjeravanja ne moe biti krae od jedne niti dulje od pet godina, odmjerava se na pune godine i poinje tei od dana pravomonosti presude. Sud moe vrijeme provjeravanja naknadno skratiti, odnosno prije njegova isteka produiti do maksimalnog trajanja po postupku propisanom posebnim zakonom. (4) Sud moe poinitelju uz uvjetnu osudu odrediti jednu ili vie posebnih obveza samostalno sukladno odredbama lanka 62. i lanka 63. ovoga Zakona ili uz zatitni nadzor sukladno odredbi lanka 64. ovoga Zakona. (5) Trajanje posebnih obveza i zatitnog nadzora ne smije biti dulje od vremena provjeravanja. (6) Kad sud izrekne kaznu zatvora i novanu kaznu, moe odluiti da se pod uvjetima iz ovoga lanka nee izvriti samo kazna zatvora. Djelomina uvjetna osuda lanak 57. (1) Sud moe poinitelju koji je osuen na novanu kaznu ili kaznu zatvora u trajanju veem od jedne, a manjem od tri godine, izrei uvjetnu osudu za samo dio kazne ako ocijeni da postoji visok stupanj vjerojatnosti da i bez izvrenja cijele kazne nee ubudue initi kaznena djela. (2) Neuvjetovani dio kazne zatvora mora iznositi najmanje est mjeseci, a najvie jednu polovinu izreene kazne. (3) Neuvjetovani dio novane kazne ne moe iznositi manje od jedne petine ni vie od jedne polovine izreene kazne. (4) Na neuvjetovani dio kazne zatvora ne mogu se primijeniti odredbe o uvjetnom otpustu. (5) Na uvjetovani dio kazne shodno se primjenjuju odredbe iz lanka 56., lanka 58., lanka 62., lanka 63. i lanka 64. ovoga Zakona. Opoziv uvjetne osude lanak 58. (1) Sud e opozvati uvjetnu osudu ako osueniku za jedno ili vie kaznenih djela poinjenih za vrijeme provjeravanja izrekne kaznu zatvora u trajanju duljem od jedne godine. (2) Sud moe opozvati uvjetnu osudu ako osueniku za jedno ili vie kaznenih djela poinjenih za vrijeme provjeravanja pravomonom presudom izrekne kaznu zatvora u trajanju do jedne godine ili novanu kaznu. (3) Kad na temelju stavka 1. i 2. ovoga lanka opozove uvjetnu osudu, sud e raniju uvjetnu kaznu i kaznu za novo kazneno djelo, odnosno kazne za nova kaznena djela, uzeti kao utvrene te izrei jedinstvenu kaznu prema odredbama lanka 53. ovoga Zakona. (4) Kad sud u sluaju iz stavka 2. ovoga lanka ne opozove uvjetnu osudu, moe: 1. za novo kazneno djelo izrei kaznu i odrediti njezino izvrenje ne mijenjajui raniju uvjetnu osudu, 2. za novo kazneno djelo izrei kaznu koju e kao i raniju uvjetnu kaznu uzeti kao utvrene te izrei jedinstvenu kaznu prema odredbama lanka 53. ovoga Zakona te novo vrijeme provjeravanja u kojem se ova kazna nee izvriti. (5) Sud moe opozvati uvjetnu osudu i odrediti izvrenje izreene kazne osueniku koji bez opravdanog razloga kri obvezu koja mu je odreena sigurnosnom mjerom izreenom uz uvjetnu osudu ili u roku koji mu je odreen ne izvri u potpunosti ili veoj mjeri obveze navedene u lanku 62. ovoga Zakona, ili ih teko ili uporno kri, ili ustrajno izbjegava provoenje zatitnog
13
nadzora iz lanka 64. ovoga Zakona. Ako se utvrdi da poinitelj obveze nije izvrio iz opravdanih razloga ili da je iz opravdanih razloga izbjegavao zatitni nadzor, sud moe obveze zamijeniti drugima, ili mu izrei zatitni nadzor ako ga do tada nije imao, ili ga moe osloboditi obveza, odnosno zatitnog nadzora, ili mu moe produljiti rok za izvrenje izreenih obveza ili zatitnog nadzora. (6) Sud e opozvati uvjetnu osudu i kad nakon njezina izricanja izrekne osueniku kaznu za kazneno djelo poinjeno prije izricanja uvjetne osude ako ocijeni da ne bi bile ispunjene pretpostavke za izricanje uvjetne osude da se za to ranije kazneno djelo znalo. U tom e sluaju kaznu iz uvjetne osude i kaznu koju izree za ranije kazneno djelo uzeti kao utvrene te izrei jedinstvenu kaznu prema odredbama lanka 53. ovoga Zakona. Ako ocijeni da bi pretpostavke za izricanje uvjetne osude bile ispunjene i da se za raniju presudu znalo, postupit e se prema odredbi stavka 4. ovoga lanka. (7) U sluaju iz stavka 1. i 2. ovoga lanka uvjetna osuda se ne moe opozvati nakon to su protekle dvije godine od isteka vremena provjeravanja. (8) U sluaju iz stavka 5. ovoga lanka uvjetna osuda se ne moe opozvati nakon to je proteklo est mjeseci od isteka roka odreenog za izvravanje obveza iz lanka 62. ovoga Zakona. Uvjetni otpust lanak 59. (1) Sud moe otpustiti zatvorenika s izdravanja kazne zatvora ako je izdrao najmanje jednu polovinu kazne na koju je osuen, ali ne manje od tri mjeseca, ako se osnovano oekuje da nee poiniti kazneno djelo te ako osuenik na to pristaje. (2) Prilikom odluivanja o prijedlogu sud e cijeniti linost zatvorenika, njegov prijanji ivot i osuivanost, je li protiv njega u tijeku drugi kazneni postupak, odnos prema poinjenom kaznenom djelu i rtvi, ponaanje tijekom izdravanja kazne zatvora, uspjenost primjene programa izvravanja kazne zatvora, je li dolo do promjene njegova ponaanja nakon poinjenog kaznenog djela ili se oekuje da e do tih promjena doi primjenom mjera nadzora za vrijeme uvjetnog otpusta te ivotne okolnosti i spremnost osuenika za ukljuivanje u ivot na slobodi. (3) Postupak odluivanja o uvjetnom otpustu ureuje se posebnim zakonom. Obveze osuenika i zatitni nadzor za vrijeme provjeravanja lanak 60. (1) Putanjem na uvjetni otpust za osuenika poinje vrijeme provjeravanja koje odgovara neizdranom dijelu kazne zatvora. (2) Osueniku kojeg se puta na uvjetni otpust moe se odrediti jedna ili vie posebnih obveza navedenih u lanku 62. ovoga Zakona sukladno uvjetima iz lanka 63. ovoga Zakona i zatitni nadzor sukladno odredbi lanka 64. ovoga Zakona. (3) Obveze i zatitni nadzor ne mogu trajati dulje od pet godina, osim ako sud utvrdi da bez daljnjeg provoenja obveza ili zatitnog nadzora nad osobom koja je osuena za kaznena djela kojima se ugroava ili povreuje tjelesni, psihiki ili spolni integritet osobe i za koja je propisana kazna zatvora od pet ili vie godina, postoji opasnost da e poiniti slino kazneno djelo, kada se obveze ili zatitni nadzor iz stavka 2. mogu produljiti za jednu do pet godina ili odrediti nove obveze. Obveze ili zatitni nadzor ne mogu trajati dulje od isteka neizdranog dijela kazne zatvora na koju je poinitelj osuen. Opoziv uvjetnog otpusta lanak 61. (1) Poini li osuenik dok je na uvjetnom otpustu jedno ili vie kaznenih djela za koja mu je izreena kazna zatvora od jedne godine ili tea kazna, sud koji mu je izrekao tu kaznu opozvat e uvjetni otpust i osuditi ga na jedinstvenu kaznu primjenom lanka 51. i lanka 53. stavka 1. ovoga Zakona. (2) Kada osueniku izrekne kaznu u trajanju kraem od jedne godine, sud iz stavka 1. ovoga lanka moe: 1. postupiti na nain opisan u prethodnom stavku, 2. ne opozvati uvjetni otpust i osuditi ga na kaznu zatvora, s time da vrijeme provjeravanja iz uvjetnog otpusta ne tee za vrijeme izdravanja kazne na koju je osuen, 3. ne opozvati uvjetni otpust i izrei mu uvjetnu osudu, s time da vrijeme provjeravanja iz uvjetne osude poinje tei istekom vremena provjeravanja iz uvjetnog otpusta. (3) Sudac izvrenja e opozvati uvjetni otpust i odrediti izvrenje izreene kazne ako osuena osoba tijekom provjeravanja ne izvri u potpunosti ili veoj mjeri obveze iz lanka 62. ovoga Zakona koje su joj odreene, ili ih teko ili uporno kri, ili ustrajno izbjegava provoenje zatitnog nadzora iz lanka 64. ovoga Zakona. Ako se utvrdi da poinitelj obveze nije izvrio iz opravdanih razloga ili da je iz opravdanih razloga izbjegavao zatitni nadzor, sudac izvrenja moe obveze zamijeniti drugima, izrei zatitni nadzor ako ga do tada nije bilo, osuenika osloboditi obveza, odnosno zatitnog nadzora ili mu moe produljiti rok za izvrenje izreenih obveza ili zatitnog nadzora.
14
(4) U sluaju iz stavka 1. i 2. ovoga lanka uvjetni otpust se ne moe opozvati nakon to su protekle dvije godine od dana isteka izreene kazne. (5) U sluaju iz stavka 3. ovoga lanka uvjetni otpust se ne moe opozvati nakon to je proteklo est mjeseci od isteka roka odreenog za izvravanje obveza iz lanka 60. stavka 2. i 3. ovoga Zakona. Vrste posebnih obveza lanak 62. (1) Sud moe poinitelju naloiti da u odreenom roku: 1. popravi tetu poinjenu kaznenim djelom, 2. uplati odreenu svotu novaca u korist javne ustanove, u humanitarne ili karitativne svrhe, odnosno u fond za naknadu tete rtvama kaznenih djela, ako je to primjereno s obzirom na poinjeno djelo i linost poinitelja. (2) Pored obveza iz stavka 1. ovoga lanka sud moe poinitelju, ako je to potrebno da se odvrati od poinjenja kaznenog djela, izrei sljedee obveze: 1. nastavak obrazovanja ili osposobljavanje za odreeno zanimanje koje odabere uz strunu pomo ureda za probaciju, 2. zaposlenje koje odgovara njegovoj strunoj spremi ili razini obrazovanja, osposobljenosti i stvarnim mogunostima obavljanja radnih zadataka, koje mu savjetuje i omogui ured za probaciju, 3. nadzirano raspolaganje prihodima u skladu s potrebama osoba koje je po zakonu duan uzdravati i prema savjetima ureda za probaciju, 4. lijeenje ili nastavak lijeenja koje je nuno radi otklanjanja zdravstvenih smetnji koje mogu poticajno djelovati za poinjenje novog kaznenog djela, 5. lijeenje ili nastavak lijeenja ovisnosti o alkoholu, drogama ili druge vrste ovisnosti u zdravstvenoj ili drugoj specijaliziranoj ustanovi ili odvikavanje u terapijskoj zajednici, 6. sudjelovanje ili nastavak sudjelovanja u postupku psihosocijalne terapije u zdravstvenim ustanovama ili u pravnim ili kod fizikih osoba specijaliziranim za otklanjanje nasilnikog ponaanja, 7. zabranu posjeivanja odreenih mjesta, objekata i dogaaja, koji mogu biti prilika ili poticaj za poinjenje novog kaznenog djela, 8. zabranu pribliavanja rtvi ili nekim drugim osobama, 9. naputanje doma na odreeno vrijeme ako se radi o djelima obiteljskog nasilja, 10. zabranu druenja s odreenom osobom ili grupom osoba koje bi ga mogle navesti da poini kazneno djelo, zabranu zapoljavanja, poduavanja ili smjetaja tih osoba, 11. zabranu uznemiravanja ili uhoenja rtve ili neke druge osobe, 12. zabranu naputanja doma u odreenom razdoblju tijekom dana, 13. zabranu noenja, posjedovanja i povjeravanja na uvanje drugoj osobi oruja i drugih predmeta koji bi ga mogli navesti na poinjenje kaznenog djela, 14. ispunjavanje obveze uzdravanja ili drugih obveza kad to zakon za odreeno kazneno djelo propisuje, 15. redovito javljanje slubi za probaciju, zavodu za socijalnu skrb u upaniji, sudu, policijskoj upravi ili drugom nadlenom tijelu, 16. i druge obveze koje su primjerene s obzirom na poinjeno kazneno djelo. Izricanje posebnih obveza lanak 63. (1) Poinitelju se ne smiju postavljati nerazumne i nemogue obveze te obveze koje vrijeaju njegovo dostojanstvo. (2) Sud moe izrei posebne obveze iz lanka 62. stavka 2. ovoga Zakona kad ocijeni da je njihova primjena nuna za zatitu zdravlja i sigurnosti osobe na iju tetu je kazneno djelo poinjeno ili kad je to nuno za otklanjanje okolnosti koje pogoduju ili poticajno djeluju na poinjenje novog kaznenog djela. (3) Obveze iz lanka 62. stavka 2. toke 4., 5. i 6. mogu se izrei samo uz pristanak poinitelja. (4) Obveza iz lanka 62. stavka 2. toke 6. moe se izrei u trajanju od est mjeseci do dvije godine, a obveza iz lanka 62. stavka 2. toke 5. u trajanju do tri godine. (5) Sud moe naknadno, a prije isteka vremena trajanja obveze, na prijedlog tijela nadlenog za njezino provoenje, povisiti minimum, odnosno sniziti maksimum vremena trajanja obveze, ukinuti je ili zamijeniti nekom drugom obvezom.
15
Zatitni nadzor lanak 64. (1) Sud e izrei zatitni nadzor poinitelju kad ocijeni da mu je potrebna pomo, voenje i nadzor probacijskog slubenika kako ubudue ne bi inio kaznena djela i kako bi se lake ukljuio u drutvo. (2) Zatitni nadzor se temelji na pojedinanom programu postupanja koji izrauje, pomae provesti i ije provoenje nadgleda ured za probaciju. (3) Sud e u pravilu uz uvjetnu osudu, rad za ope dobro ili uvjetni otpust odrediti i zatitni nadzor ako je izrekao kaznu zatvora veu od est mjeseci ili ako se radi o osueniku koji je mlai od dvadeset i pet godina. (4) Zatitni nadzor se odlukom suda moe ukinuti i prije isteka roka na koji je odreen ako su prestale potrebe pomoi, voenja i nadzora ili se, ako za time postoji potreba, moe produljiti sve do ovim Zakonom predvienog maksimalnog mu trajanja. (5) Za vrijeme zatitnog nadzora poinitelj mora: 1. redovito se javljati nadlenom probacijskom slubeniku, 2. primati posjete probacijskog slubenika u domu te mu davati sve potrebne informacije i dokumente, 3. traiti suglasnost suca izvrenja za put u inozemstvo, 4. obavijestiti probacijskog slubenika o promjeni zaposlenja ili adrese, i to u roku od dva dana od te promjene te o putovanju u trajanju duljem od osam dana i danu povratka. (6) Izvrenje zatitnog nadzora propisuje se posebnim zakonom.
GLAVA PETA (V.) SIGURNOSNE MJERE

Vrste sigurnosnih mjera lanak 65. Sigurnosne mjere jesu: obvezno psihijatrijsko lijeenje, obvezno lijeenje od ovisnosti, obvezan psihosocijalni tretman, zabrana obavljanja odreene dunosti ili djelatnosti, zabrana upravljanja motornim vozilom, zabrana pribliavanja, udaljenje iz zajednikog kuanstva, zabrana pristupa internetu i zatitni nadzor po punom izvrenju kazne zatvora. Svrha sigurnosnih mjera lanak 66. Svrha je sigurnosnih mjera otklanjanje okolnosti koje omoguavaju ili poticajno djeluju na poinjenje novog kaznenog djela. Naelo razmjernosti lanak 67. Sigurnosna mjera mora biti u razmjeru s teinom poinjenog kaznenog djela i kaznenih djela koja se mogu oekivati, kao i sa stupnjem poiniteljeve opasnosti. Obvezno psihijatrijsko lijeenje lanak 68. (1) Sigurnosnu mjeru obveznog psihijatrijskog lijeenja sud e izrei poinitelju koji je kazneno djelo za koje je propisana kazna zatvora od jedne godine ili vie poinio u stanju bitno smanjene ubrojivosti ako postoji opasnost da bi ta osoba zbog duevnih smetnji zbog kojih je nastupila njezina bitno smanjena ubrojivost mogla u budunosti poiniti tee kazneno djelo. (2) Mjera iz stavka 1. moe se izrei uz novanu kaznu, kaznu zatvora, rad za ope dobro i uvjetnu osudu. (3) Mjera iz stavka 1. ovoga lanka izreena uz kaznu zatvora izvrava se u okviru zatvorskog sustava. Mjera izreena uz novanu kaznu, rad za ope dobro i uvjetnu osudu izvrava se izvan zatvorskog sustava. (4) Mjera iz stavka 1. ovoga lanka moe trajati do prestanka izvrenja kazne zatvora ili rada za ope dobro, proteka roka provjeravanja primjenom uvjetne osude, odnosno do isteka vremena kazne zatvora koja odgovara izreenoj novanoj kazni. (5) Sud mora po proteku prve godine od dolaska poinitelja na izvrenje mjere iz stavka 1. ovoga lanka i potom najmanje jednom godinje preispitati postoje li uvjeti iz stavka 1. ovoga lanka za njezinim nastavkom i o tome donijeti rjeenje po postupku propisanom posebnim zakonom. Na zahtjev ustanove u kojoj se mjera provodi ili na zahtjev poinitelja ovo preispitivanje moe se uiniti i prije, ali ne prije proteka est mjeseci od zadnjeg preispitivanja. Sud moe obustaviti primjenu mjere ili promijeniti nain i vrijeme izvrenja mjere. (6) Sud e obustaviti izvravanje mjere iz stavka 1. ovoga lanka ako su prestali razlozi zbog kojih je izreena.
16
(7) Ako je vrijeme provedeno na lijeenju krae od trajanja izreene kazne, sud moe odrediti da se osuenik uputi na izdravanje ostatka kazne ili da se pusti na uvjetni otpust. Kad ga upuuje na izdravanje ostatka kazne, sud mu moe odrediti ambulantno lijeenje u zatvorskoj ustanovi. Odluujui o putanju na uvjetni otpust, sud e osobito uzeti u obzir uspjeh osuenikova lijeenja, njegovo zdravstveno stanje, vrijeme provedeno na lijeenju i ostatak kazne to ga osuenik nije izdrao. Ako utvrdi da je poinitelj i dalje opasan za okolinu, a da je za otklanjanje te opasnosti dovoljno njegovo lijeenje na slobodi, sud moe poinitelju kojeg puta na uvjetni otpust odrediti nastavak lijeenja na slobodi sukladno lanku 60. stavku 2. u vezi s lankom 62. stavkom 2. tokom 4. ovoga Zakona. Obvezno lijeenje od ovisnosti lanak 69. (1) Sigurnosnu mjeru obveznog lijeenja od ovisnosti sud e izrei poinitelju koji je kazneno djelo poinio pod odluujuim djelovanjem ovisnosti o alkoholu, drogi ili druge vrste ovisnosti ako postoji opasnost da e zbog te ovisnosti u budunosti poiniti tee kazneno djelo. (2) Mjera iz stavka 1. moe se izrei uz novanu kaznu, kaznu zatvora, rad za ope dobro i uvjetnu osudu. (3) Mjera iz stavka 1. ovoga lanka izreena uz kaznu zatvora izvrava se u okviru zatvorskog sustava ili u zdravstvenoj ili drugoj specijaliziranoj ustanovi za lijeenje ovisnosti izvan zatvorskog sustava pod uvjetima odreenim posebnim propisom. Mjera izreena uz novanu kaznu, rad za ope dobro i uvjetnu osudu izvrava se u zdravstvenoj ili drugoj specijaliziranoj ustanovi za otklanjanje ovisnosti izvan zatvorskog sustava, a moe se, pod uvjetima odreenim posebnim propisom, izvravati i u terapijskoj zajednici ako je takvo odvikavanje dostatno za otklanjanje opasnosti. (4) Mjera iz stavka 1. ovoga lanka moe trajati do prestanka izvrenja kazne zatvora ili rada za ope dobro, proteka roka provjeravanja primjenom uvjetne osude, odnosno do isteka vremena kazne zatvora koja odgovara izreenoj novanoj kazni, a najdulje tri godine. (5) Sudac izvrenja e obustaviti izvravanje mjere iz stavka 1. ovoga lanka ako su prestali razlozi zbog kojih je izreena ili ako je njezino dosadanje i daljnje provoenje bezizgledno. (6) Sudac izvrenja mora najmanje svakih est mjeseci, raunajui od dolaska poinitelja na izvrenje mjere iz stavka 1. ovoga lanka, preispitati postoje li uvjeti iz stavka 1. ovoga lanka za njenim nastavkom i o tome donijeti rjeenje. Sudac izvrenja moe obustaviti primjenu mjere ili promijeniti nain i vrijeme izvrenja mjere. (7) Na mjeru obveznog lijeenja od ovisnosti primjenjuje se odredba lanka 68. stavka 7. ovoga Zakona. Obvezan psihosocijalni tretman lanak 70. (1) Sigurnosnu mjeru obveznog psihosocijalnog tretmana sud moe izrei poinitelju koji je poinio kazneno djelo s obiljejem nasilja ako postoji opasnost da e poiniti isto ili slino djelo. (2) Mjera iz stavka 1. ovoga lanka izrie se uz novanu kaznu ili kaznu zatvora. (3) Mjera iz stavka 1. ovoga lanka izvrava se u ustanovi za izvrenje kazne zatvora ili u zdravstvenoj ustanovi ili u pravnoj osobi ili kod fizike osobe specijalizirane za otklanjanje nasilnikog ponaanja pod uvjetima odreenim posebnim propisom. (4) Mjera iz stavka 1. ovoga lanka moe trajati do prestanka izvrenja kazne zatvora, odnosno do isteka vremena kazne zatvora koja odgovara izreenoj novanoj kazni, a najdulje dvije godine. Zabrana obavljanja odreene dunosti ili djelatnosti lanak 71. (1) Sigurnosnu mjeru zabrane potpunog ili djelominog obavljanja odreene dunosti ili djelatnosti u trajanju od jedne do deset godina raunajui od izvrnosti sudske odluke sud e izrei poinitelju koji je kazneno djelo poinio u obavljanju dunosti ili djelatnosti ako postoji opasnost da e zlouporabom te dunosti ili djelatnosti ponovno poiniti kazneno djelo. (2) Vrijeme provedeno u zatvoru, kaznionici ili ustanovi ne uraunava se u vrijeme trajanja ove mjere. (3) Poinitelju kaznenog djela iz lanka 105. stavka 3., lanka 106. stavka 2. i 3., lanka 110., lanka 111., lanka 112. stavka 1., lanka 114., lanka 116., lanka 118., lanka 119., lanka 120., lanka 154. stavka 1. toke 2., lanka 158., lanka 159., lanka 161., lanka 162., lanka 163., lanka 164. i lanka 166. ovoga Zakona poinjenog na tetu djeteta, sud moe izrei zabranu obavljanja dunosti ili djelatnosti u kojima dolazi u redoviti kontakt s djecom i kad ova djela nisu bila poinjena u obavljanju dunosti i djelatnosti, a moe je izrei i doivotno. (4) Za vrijeme zabrane iz stavka 1. ovoga lanka osuenik se ne smije baviti odreenom dunosti ili djelatnosti samostalno, za drugu osobu, u pravnoj osobi, ni u ime druge osobe, niti smije ovlastiti drugu osobu da se bavi tom dunou ili djelatnou u njegovo ime i po njegovim uputama.
17
(5) Ako poinitelj ne postupi prema zabrani obavljanja odreene dunosti ili djelatnosti kad je izreena uz rad za ope dobro, uvjetnu osudu, ili za vrijeme uvjetnog otpusta shodno e se primijeniti odredbe lanka 55. stavka 8., lanka 58. stavka 5. ili lanka 61. stavka 3. ovoga Zakona. (6) Po proteku tri godine od poetka izvravanja mjere izreene na temelju stavka 1. ovoga lanka, sud moe na prijedlog osuenika obustaviti njeno izvrenje ako ustanovi da vie ne postoji opasnost iz stavka 1. ovoga lanka.Osuenik moe ponoviti prijedlog, ali ne prije proteka jedne godine od zadnjeg preispitivanja. (7) Po proteku deset godina od poetka izvravanja mjere izreene na temelju stavka 3. ovoga lanka, sud moe na prijedlog osuenika obustaviti njezino izvrenje ako ustanovi da vie ne postoji opasnost iz stavka 1. ovoga lanka. Osuenik moe ponoviti prijedlog, ali ne prije proteka jedne godine od zadnjeg preispitivanja. (8) Sud e o pravomono izreenoj mjeri obavijestiti tijelo nadleno za voenje upisnika osoba koje obavljaju odreene dunosti ili djelatnosti. Zabrana upravljanja motornim vozilom lanak 72. (1) Sigurnosnu mjeru zabrane upravljanja motornim vozilom sud e izrei poinitelju kaznenog djela protiv sigurnosti prometa kad postoji opasnost da e upravljajui motornim vozilom ugroziti sigurnost prometa. Zabrana se odnosi na sve kategorije vozila, a iznimno se odreena kategorija vozila moe izuzeti kada posebne okolnosti upuuju na to da se svrha mjere nee time ugroziti. (2) Ako su ispunjene pretpostavke iz stavka 1. ovoga lanka, sud e izrei zabranu upravljanja motornim vozilom i neubrojivoj osobi ako njezina radnja ukazuje na to da je nesposobna za vonju. (3) Zabrana upravljanja motornim vozilom odreuje se u trajanju koje ne moe biti krae od jedne ni dulje od pet godina. (4) Zabrana upravljanja motornim vozilom poinje tei oduzimanjem vozake dozvole, upisom zabrane za odreenu kategoriju vozila u vozaku dozvolu, odnosno zabranom izdavanja vozake dozvole poinitelju koji je nema, s tim da se vrijeme provedeno u zatvoru, kaznionici ili ustanovi ne uraunava u vrijeme trajanja mjere. (5) Zabrana upravljanja motornim vozilom moe se izrei doivotno kada se s obzirom na ranija poiniteljeva teka krenja prometnih propisa moe oekivati da e i nakon proteka najdueg vremena iz stavka 3. ovoga lanka postojati opasnost da poinitelj ponovno poini kazneno djelo protiv sigurnosti prometa. Utvrdi li sud povodom prijedloga osuenika da nakon proteka najdueg vremena iz stavka 3. ovoga lanka opasnost vie ne postoji, ukinut e zabranu. Osuenik moe ponoviti prijedlog, ali ne prije proteka jedne godine od zadnjeg preispitivanja. Po ukidanju zabrane poinitelj mora ponovno polagati vozaki ispit. (6) Na zabranu upravljanja motornim vozilom shodno e se primijeniti odredba lanka 71. stavka 5. ovoga Zakona. (7) Vrijeme privremenog oduzimanja vozake dozvole uraunat e se u vrijeme zabrane upravljanja motornim vozilom. (8) Zabrana upravljanja motornim vozilom izreena poinitelju koji ima stranu dozvolu za upravljanje motornim vozilom sastoji se u zabrani njezina koritenja na podruju Republike Hrvatske kao i u zabrani izdavanja mu vozake dozvole Republike Hrvatske. Ova zabrana poinje tei od dana pravomonosti presude. Zabrana pribliavanja lanak 73. (1) Sigurnosnu mjeru zabrane pribliavanja rtvi, drugoj osobi ili grupi osoba, ili odreenom mjestu sud e izrei poinitelju kaznenog djela protiv spolne slobode, spolnog zlostavljanja ili iskoritavanja djeteta, drugog kaznenog djela nasilja ili napada na slobodu osobe ili neovlatenog posjedovanja, proizvodnje i trgovanja drogama i tvarima zabranjenim u portu kad postoji opasnost da bi poinitelj prema tim osobama ili na tim mjestima mogao ponovno poiniti neko od navedenih kaznenih djela. (2) Mjeru iz stavka 1. ovoga lanka sud moe izrei uz novanu kaznu ili kaznu zatvora. (3) Mjera iz stavka 1. ovoga lanka ne moe biti kraa od jedne ni dulja od pet godina. (4) Mjera iz stavka 1. ovoga lanka poinje tei pravomonou presude. Vrijeme provedeno u zatvoru, kaznionici ili ustanovi ne uraunava se u vrijeme trajanja ove mjere. (5) Po proteku jedne godine od poetka izvravanja mjere izreene na temelju stavka 1. ovoga lanka, sud moe na prijedlog osuenika obustaviti njezino izvrenje ako ustanovi da vie ne postoji opasnost iz stavka 1. ovoga lanka.Osuenik moe ponoviti prijedlog, ali ne prije proteka jedne godine od zadnjeg preispitivanja. (6) Sud e o pravomono izreenoj mjeri iz stavka 1. ovoga lanka obavijestiti tijelo nadleno za probaciju i nadlenu policijsku upravu.
18
Udaljenje iz zajednikog kuanstva lanak 74. (1) Sigurnosnu mjeru udaljenja iz zajednikog kuanstva sud moe izrei poinitelju kaznenog djela nasilja prema osobi s kojom ivi u zajednikom kuanstvu ako postoji visok stupanj opasnosti da bi bez provoenja ove mjere poinitelj mogao ponovno poiniti nasilje prema lanu zajednikog kuanstva. (2) Sud sigurnosnu mjeru udaljenja iz zajednikog kuanstva moe izrei uz novanu kaznu ili kaznu zatvora i to u trajanju koje ne moe biti krae od tri mjeseca ni dulje od tri godine. (3) Osoba kojoj je izreena mjera iz stavka 1. ovoga lanka duna je uz prisutnost policijskog slubenika odmah po pravomonosti presude napustiti stan, kuu ili neki drugi stambeni prostor koji ini zajedniko kuanstvo, s tim da se vrijeme provedeno u zatvoru, kaznionici ili ustanovi ne uraunava u vrijeme trajanja ove mjere. (4) Po proteku jedne godine od poetka izvravanja sigurnosne mjere udaljenja iz zajednikog kuanstva izreene na temelju stavka 1. ovoga lanka, sud moe na prijedlog osuenika obustaviti njezino izvrenje ako ustanovi da vie ne postoji opasnost iz stavka 1. ovoga lanka. Osuenik moe ponoviti prijedlog, ali ne prije proteka est mjeseci od zadnjeg preispitivanja. (5) Sud e o pravomono izreenoj zabrani iz stavka 1. ovoga lanka obavijestiti tijelo nadleno za probaciju i nadlenu policijsku upravu. Zabrana pristupa internetu lanak 75. (1) Sigurnosnu mjeru zabrane pristupa internetu od est mjeseci do dvije godine raunajui od izvrnosti sudske odluke sud e izrei poinitelju koji je kazneno djelo poinio putem interneta ako postoji opasnost da e zlouporabom interneta ponovno poiniti kazneno djelo. (2) Vrijeme provedeno u zatvoru, kaznionici ili ustanovi ne uraunava se u vrijeme trajanja ove mjere. (3) Ako poinitelj ne postupi prema zabrani pristupa internetu kad je izreena uz rad za ope dobro, uvjetnu osudu, ili za vrijeme uvjetnog otpusta, shodno e se primijeniti odredbe lanka 55. stavka 7., lanka 58. stavka 5. ili lanka 61. stavka 3. ovoga Zakona. (4) Sud e o pravomono izreenoj mjeri obavijestiti regulatorno tijelo nadleno za elektronike komunikacije koje e osigurati njezino provoenje. Zatitni nadzor po punom izvrenju kazne zatvora lanak 76. (1) Ako je poinitelju izreena kazna zatvora u trajanju od pet ili vie godina za namjerno kazneno djelo ili u trajanju od dvije ili vie godina za namjerno kazneno djelo s obiljejem nasilja ili za drugo kazneno djelo iz Glave XVI. ili XVII. ovoga Zakona i ako je kazna u potpunosti izdrana, nad njime e se odmah po izlasku iz zatvora zapoeti provoditi zatitni nadzor sukladno lanku 64. ovoga Zakona i posebne obveze iz lanka 62. stavka 2. toke 7. do 13. ako su mu izreene uz zatitni nadzor. (2) Vrijeme provjeravanja traje jednu godinu. Sud moe vrijeme provjeravanja prije njegova isteka na prijedlog slube za probaciju produljiti za jo jednu godinu ako bi bez njegova provoenja postojala opasnost od ponovnog poinjenja nekog od kaznenih djela navedenih u stavku 1. ovoga lanka. (3) Sud moe iskljuiti provoenje zatitnog nadzora ako ima razloga vjerovati da osoba nee poiniti novo kazneno djelo i bez njegova provoenja.
GLAVA ESTA (VI.) ODUZIMANJE IMOVINSKE KORISTI, ODUZIMANJE PREDMETA I JAVNO OBJAVLJIVANJE PRESUDE
Uvjeti i nain oduzimanja imovinske koristi lanak 77. (1) Imovinska korist oduzet e se sudskom odlukom kojom je utvreno da je ostvarena protupravna radnja. Imovinska korist oduzet e se i od osobe na koju je prenijeta ako nije steena u dobroj vjeri. (2) Ako je oteeniku dosuen imovinskopravni zahtjev koji po prirodi i sadraju odgovara pribavljenoj imovinskoj koristi, oduzet e se dio imovinske koristi koji prelazi dosueni imovinskopravni zahtjev. (3) Sud e oduzeti imovinsku korist i ako oteenika uputi da imovinskopravni zahtjev moe ostvariti u parnici. (4) Kada se utvrdi nemogunost oduzimanja stvari ili prava ostvarenih kao imovinska korist u cijelosti ili djelomino, sud e naloiti poinitelju isplatu odgovarajue protuvrijednosti u novanom iznosu. Plaanje se moe odrediti obrono.
19
(5) Oduzeta imovinska korist nee se umanjiti za iznos sredstava uloenih u kriminalnu djelatnost. (6) Sud moe odluiti da se nee oduzeti imovinska korist ako je neznatna. Oduzimanje imovinske koristi od kaznenog djela za koje je nadlean Ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta lanak 78. (1) Na oduzimanje imovinske koristi od kaznenog djela za koje je nadlean Ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta primjenjuju se odredbe lanka 77. ovoga Zakona ako ovim lankom nije drugaije propisano. (2) Ako poinitelj kaznenog djela iz nadlenosti Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta ima ili je imao imovinu koja je nerazmjerna njegovim zakonitim prihodima, pretpostavlja se da ta imovina predstavlja imovinsku korist od kaznenog djela, osim ako poinitelj uini vjerojatnim da je njezino podrijetlo zakonito. (3) Ako je imovinska korist od kaznenog djela sjedinjena s imovinom steenom na zakonit nain, ukupna imovina bit e predmetom oduzimanja do procijenjene vrijednosti imovinske koristi. Na isti nain i u istom omjeru oduzet e se i korist koja je dobivena od imovine u koju je zakonita imovina sjedinjena s imovinskom koriu od kaznenog djela. (4) Imovinska korist iz stavka 2. i 3. ovoga lanka oduzet e se od lana obitelji bez obzira po kojem pravnom temelju se kod njega nalazi i neovisno o tome ivi li u zajednikom kuanstvu s poiniteljem. (5) Imovinska korist iz stavka 2. i 3. ovoga lanka oduzet e se i od druge osobe bez obzira po kojem pravnom temelju je steena ako ta osoba ne uini vjerojatnim da je korist stekla u dobroj vjeri i po razumnoj cijeni. (6) Ako osoba protiv koje je pokrenut kazneni postupak umre, imovinska korist ostvarena protupravnom radnjom moe se oduzeti od njezinih sljednika u postupku propisanom posebnim zakonom. Oduzimanje predmeta lanak 79. (1) Predmeti i sredstva koji su bili namijenjeni ili uporabljeni za poinjenje kaznenog djela ili su nastali njegovim poinjenjem oduzet e se ako postoji opasnost da e se ponovno uporabiti za poinjenje kaznenog djela. Sud moe oduzeti predmete i sredstva i kada je njihovo oduzimanje potrebno radi zatite ope sigurnosti, javnog poretka ili iz moralnih razloga. (2) Ako su ispunjene pretpostavke iz stavka 1. ovoga lanka, sud moe oduzeti predmete i sredstva i kada poinitelj protupravne radnje nije kriv. (3) Oduzeti predmeti i sredstva postaju vlasnitvo Republike Hrvatske. To ne utjee na pravo treih osoba za naknadu tete prema poinitelju zbog oduzetog predmeta ili sredstva. Vlasnik oduzetog predmeta ili sredstva koji nije poinitelj djela ima pravo na povrat predmeta i sredstva ili naknadu njihove trine vrijednosti iz dravnog prorauna, osim ako je najmanje krajnjom nepanjom pridonio da predmet ili sredstvo bude namijenjeno ili uporabljeno za poinjenje kaznenog djela ili da nastane njegovim poinjenjem ili ako je pribavio predmet ili sredstvo znajui za okolnosti koje omoguuju njegovo oduzimanje. (4) Zakonom se moe propisati obvezno oduzimanje predmeta ili sredstva, u kojem sluaju vlasnik nema pravo na naknadu iz dravnog prorauna, ako posebnim zakonom nije drugaije odreeno. (5) Sud moe naloiti unitenje predmeta ili sredstva. Javno objavljivanje presude lanak 80. (1) Presudom kojom se proglaava krivim poinitelj kaznenog djela poinjenog javnim objavljivanjem, sud moe na zahtjev zainteresirane osobe ili dravnog odvjetnika kad je to u interesu oteene osobe ili u javnom interesu odrediti da se ona u cijelosti ili djelomino javno objavi o troku poinitelja. (2) Odreujui sredstvo, vrijeme, nain i ostale okolnosti javnog objavljivanja presude, sud mora nastojati da te okolnosti odgovaraju okolnostima objavljivanja sadraja kojim je poinjeno kazneno djelo. (3) Oslobaajuom presudom sud moe na zahtjev osloboene osobe kad je to u njezinom ili javnom interesu odrediti da se ona u cijelosti ili djelomino javno objavi na teret dravnog prorauna ili o troku privatnog tuitelja. Sud e odrediti sredstvo, vrijeme i nain objavljivanja presude.
20
GLAVA SEDMA (VII.) ZASTARA

Zastara kaznenog progona lanak 81. (1) Kazneni progon zastarijeva nakon: 40 godina za kaznena djela za koja se moe izrei kazna dugotrajnog zatvora i kazna zatvora u trajanju duem od 15 godina, 25 godina za kaznena djela za koja se moe izrei kazna zatvora u trajanju duem od 10 godina, 20 godina za kaznena djela za koja se moe izrei kazna zatvora u trajanju duem od 5 godina, 15 godina za kaznena djela za koja se moe izrei kazna zatvora u trajanju duem od 3 godine, 10 godina za kaznena djela za koja se moe izrei kazna zatvora u trajanju duem od jedne godine i 6 godina za ostala kaznena djela. (2) Kazneni progon ne zastarijeva za kazneno djelo genocida (lanak 88.), zloin agresije (lanak 89.), zloina protiv ovjenosti (lanak 90.), ratnog zloina (lanak 91.) te drugih djela koja ne zastarijevaju prema Ustavu Republike Hrvatske ili meunarodnom pravu. (3) Ako je prije proteka rokova iz stavka 1. ovoga lanka donesena prvostupanjska presuda, zastara kaznenog progona produljuje se za dvije godine. Tijek zastare kaznenog progona lanak 82. (1) Zastara kaznenog progona poinje tei danom kad je kazneno djelo poinjeno. Ako posljedica koja je obiljeje kaznenog djela nastupi kasnije, zastara poinje tei od tog trenutka. (2) Zastara kaznenog progona ne tee za vrijeme za koje se prema zakonu kazneni progon ne moe poduzeti ili se ne moe nastaviti. (3) Za kaznena djela iz lanka 105. stavka 3., lanka 106. stavka 2. i 3., lanka 110., lanka 111., lanka 112. stavka 1., lanka 114., lanka 116., lanka 118., lanka 119., lanka 154. stavka 1. toke 2., lanka 158., lanka 159., lanka 162., lanka 163., lanka 164., lanka 166., lanka 170., lanka 171., lanka 176. i lanka 177. ovoga Zakona poinjenih na tetu djeteta, zastara kaznenog progona poinje tei od punoljetnosti rtve. Zastara izvrenja kazne lanak 83. (1) Izreena se kazna zbog zastare ne moe izvriti kad od pravomone presude protekne: 40 godina od izreene kazne dugotrajnog zatvora, 25 godina od izreene kazne zatvora u trajanju duljem od deset godina, 20 godina od izreene kazne zatvora u trajanju duljem od pet godina, 15 godina od izreene kazne zatvora u trajanju duljem od tri godine, 10 godina od izreene kazne zatvora u trajanju duljem od jedne godine, 6 godina od izreene kazne zatvora u trajanju do jedne godine, novane kazne kao glavne ili sporedne kazne. (2) Ne zastarijeva izvrenje kazni izreenih za kazneno djelo genocida (lanak 88.), zloina agresije (lanak 89.), zloina protiv ovjenosti (lanak 90.), ratnog zloina (lanak 91.) te drugih djela koja ne zastarijevaju prema Ustavu Republike Hrvatske ili meunarodnom pravu. Tijek zastare izvrenja kazne lanak 84. (1) Zastara izvrenja kazne poinje tei danom kada je presuda kojom je kazna izreena postala pravomona. Kad se radi o kazni iz opozvane uvjetne osude, zastara poinje tei danom pravomonosti presude o opozivu. (2) Zastara ne tee za vrijeme za koje se prema zakonu izvrenje kazne ne moe zapoeti ili nastaviti. (3) Zastara izvrenja kazne ne tee za vrijeme izdravanja kazne.
21
Zastara izvrenja sigurnosnih mjera, oduzimanja imovinske koristi i predmeta lanak 85. (1) Sigurnosne mjere ne mogu se izvriti kad od pravomonosti presude kojom su te mjere izreene protekne dvostruko vrijeme od vremena na koje su mjere izreene. (2) Sigurnosne mjere iz lanka 68. i lanka 69. ovoga Zakona ne mogu se izvriti kad nastupi zastara izvrenja kazne uz koju su izreene, odnosno kad protekne vrijeme provjeravanja iz uvjetne osude. (3) Oduzimanje predmeta zastarijeva po proteku pet godina od pravomonosti presude kojom je izreeno. (4) Izvrenje sigurnosnih mjera izreenih doivotno i oduzimanja imovinske koristi ne zastarijeva. (5) Zastara ne tee za vrijeme za koje se prema zakonu izvrenje sigurnosne mjere ne moe zapoeti ili nastaviti. Primjena rokova zastare lanak 86. Ako se prije nastupa zastare kaznenog progona ili zastare izvrenja kazne promijeni rok zastare, primijenit e se zastarni rokovi novog zakona.
GLAVA OSMA (VIII.) ZNAENJE IZRAZA U OVOM ZAKONU

lanak 87. (1) Kazneno zakonodavstvo Republike Hrvatske su odredbe sadrane u ovom Zakonu i drugim zakonima Republike Hrvatske, kojima se odreuju pretpostavke kanjivosti i sankcije koje se mogu izrei poiniteljima kaznenih djela. (2) Protupravna radnja je radnja kojom su ispunjena obiljeja kaznenog djela, a ne postoji razlog iskljuenja protupravnosti. (3) Slubena osoba je dravni dunosnik ili slubenik, dunosnik ili slubenik u jedinici lokalne i podrune (regionalne) samouprave, nositelj pravosudne dunosti, sudac porotnik, lan Dravnog sudbenog vijea ili Dravnoodvjetnikog vijea, arbitar, javni biljenik i javni ovritelj. Slubenom osobom smatra se i osoba koja u Europskoj uniji, stranoj dravi, meunarodnoj organizaciji koje je Republika Hrvatska lan, meunarodnom sudu ili arbitrai iju sudbenost Republika Hrvatska prihvaa, obavlja dunosti povjerene osobama iz prethodne reenice. (4) Vojna osoba je djelatna vojna osoba, ronik, priuvnik i kadet te dravni slubenik i namjetenik rasporeen na slubu u Oruanim snagama Republike Hrvatske. (5) Kad je slubena osoba naznaena kao poinitelj kaznenog djela koje nije predvieno u Glavi XXXIV. ovoga Zakona, ili kao osoba prema kojoj je poinjeno kazneno djelo, slubenom osobom smatrat e se i vojna osoba. (6) Odgovorna osoba je fizika osoba koja vodi poslove pravne osobe ili joj je izriito ili stvarno povjereno obavljanje poslova iz podruja djelovanja pravne osobe. (7) Dijete je osoba koja nije navrila osamnaest godina ivota. (8) lanovi obitelji su sadanji brani ili izvanbrani drug, njihova zajednika djeca te djeca svakog od njih, srodnik po krvi u ravnoj lozi, srodnici po krvi u pobonoj lozi zakljuno do treeg stupnja, srodnici po tazbini do zakljuno drugog stupnja u branoj i izvanbranoj zajednici, posvojitelj i posvojenik, srodnici posvojitelja po krvi u ravnoj lozi, srodnici posvojitelja po krvi u pobonoj lozi zakljuno do treeg stupnja, srodnici posvojitelja po tazbini do zakljuno drugog stupnja. Kad se radi o kaznenim djelima nasilja u obitelji lanovima obitelji po ovom Zakonu smatraju se i bivi brani ili izvanbrani drug, djeca svakog od njih i njihova zajednika djeca, ukoliko su nakon prekida brane ili izvanbrane zajednice povod sukoba bili bivi brani ili izvanbrani odnosi, osobe koje imaju zajedniku djecu, skrbnik i tienik, udomitelj, korisnik smjetaja u udomiteljskoj obitelji i lanovi njihove obitelji dok takav odnos traje, dijete i osoba kojoj je dijete povjereno na uvanje i odgoj. Pod istim uvjetima kao i lanovima obitelji odnosno osobama koje se smatraju lanovima obitelji prema ovom Zakonu zatita se prua i istospolnom partneru te djeci svakog od njih odnosno bivem istospolnom partneru te djeci svakog od njih. (9) Izvanbrani drug je osoba koja ivi u izvanbranoj zajednici koja ima trajniji karakter ili je u njoj roeno zajedniko dijete. (10) Istospolni partner je osoba koja ivi u istospolnoj zajednici koja ima trajniji karakter. (11) Tajni podatak je podatak koji je prema posebnom zakonu oznaen kao klasificirani podatak. Ne smatra se tajnim podatkom podatak iji je sadraj suprotan ustavnom poretku Republike Hrvatske ili podatak koji je oznaen tajnim radi prikrivanja kaznenog djela, prekoraenja ili zlouporabe ovlasti te drugih oblika nezakonitog postupanja u dravnim tijelima. (12) Slubena tajna je podatak koji je prikupljen i koristi se za potrebe tijela javne vlasti, a koji je zakonom, drugim propisom ili opim aktom nadlenog tijela donesenim na temelju zakona proglaen slubenom tajnom, a nije rije o klasificiranom podatku sukladno posebnom zakonu.
22
(13) Izbori su izbori za Hrvatski sabor, Predsjednika Republike, Europski parlament, predstavnika tijela u jedinicama lokalne i podrune (regionalne) samouprave, opinske naelnike, gradonaelnike, upane, gradonaelnika Grada Zagreba te postupak odluivanja na dravnom referendumu. (14) Isprava je svaki predmet koji sadri zapis, znak ili sliku koji je podoban ili odreen da slui kao dokaz neke injenice koja ima vrijednost za pravne odnose. (15) Pokretna stvar je i svaka proizvedena ili skupljena energija za davanje svjetlosti, topline ili kretanja, kao i telefonski impulsi. (16) Motorno vozilo je svako prometno sredstvo na motorni pogon u kopnenom, vodenom i zranom prometu. (17) Raunalni sustav je svaka naprava ili skupina meusobno spojenih ili povezanih naprava, od kojih jedna ili vie njih na osnovi programa automatski obrauju podatke, kao i raunalni podaci koji su u njega spremljeni, obraeni, uitani ili preneseni za svrhe njegovog rada, koritenja, zatite i odravanja. (18) Raunalni podatak je svako iskazivanje injenica, informacija ili zamisli u obliku prikladnom za obradu u raunalnom sustavu. (19) Raunalni program je skup raunalnih podataka koji su u stanju prouzroiti da raunalni sustav izvri odreenu funkciju. (20) Zloin iz mrnje je kazneno djelo poinjeno zbog rasne pripadnosti, boje koe, vjeroispovijesti, nacionalnog ili etnikog podrijetla, invaliditeta, spola, spolnog opredjeljenja ili rodnog identiteta druge osobe. Takvo postupanje uzet e se kao otegotna okolnost ako ovim Zakonom nije izriito propisano tee kanjavanje. (21) Imovinskom koriu od kaznenog djela smatra se neposredna imovinska korist od kaznenog djela koja se sastoji od svakog uveanja ili spreavanja umanjenja imovine do kojeg je dolo poinjenjem kaznenog djela, imovina u koju je promijenjena ili pretvorena neposredna imovinska korist od kaznenog djela kao i svaka druga korist koja je dobivena od neposredne imovinske koristi od kaznenog djela ili imovine u koju je promijenjena ili pretvorena neposredna imovinska korist od kaznenog djela bez obzira nalazi li se na podruju Republike Hrvatske ili izvan njega. (22) Mito je svaka nagrada, dar ili druga nepripadna imovinska ili neimovinska korist bez obzira na vrijednost. (23) rtva kaznenog djela je fizika osoba kojoj su protupravnom radnjom prouzroene fizike ili duevne boli, emocionalna patnja, imovinska teta ili bitna povreda ljudskih prava i temeljnih sloboda.
23
POSEBNI DIO
GLAVA DEVETA (IX.) KAZNENA DJELA PROTIV OVJENOSTI I LJUDSKOG DOSTOJANSTVA
Genocid lanak 88. (1) Tko s ciljem da potpuno ili djelomice uniti neku nacionalnu, etniku, rasnu ili vjersku skupinu kao takvu: 1. ubija lanove skupine, 2. nanosi lanovima skupine teke tjelesne ozljede ili im teko narui zdravlje, 3. stavlja skupinu u ivotne uvjete kojima je cilj dovesti do njezina potpuna ili djelomina unitenja, 4. primjenjuje mjere kojima je cilj sprijeiti raanje unutar skupine, ili 5. prisilno preseljava djecu u drugu skupinu, kaznit e se kaznom zatvora najmanje deset godina ili kaznom dugotrajnog zatvora. (2) Kaznom iz stavka 1. ovoga lanka kaznit e se tko zapovijedi poinjenje genocida. (3) Tko izravno i javno potie na poinjenje genocida, kaznit e se kaznom zatvora od jedne do deset godina. Zloin agresije lanak 89. (1) Tko imajui stvarnu mo nadzirati ili upravljati politikim ili vojnim djelovanjem drave, upotrijebi oruane snage jedne drave protiv suvereniteta, teritorijalne cjelovitosti ili politike neovisnosti druge drave ili na bilo koji drugi nain protivan Povelji Ujedinjenih naroda ostvari in agresije koji po svojim karakteristikama, teini i razmjeru predstavlja krenje Povelje Ujedinjenih naroda, kaznit e se kaznom zatvora najmanje pet godina ili kaznom dugotrajnog zatvora. (2) Tko sudjeluje u djelovanju oruanih snaga iz stavka 1. ovoga lanka, kaznit e se kaznom zatvora od tri do petnaest godina. (3) Tko izravno i javno potie na zloin agresije, kaznit e se kaznom zatvora od jedne do deset godina. (4) inom agresije iz stavka 1. ovoga lanka, bez obzira na to je li prethodno objavljen rat ili ne, smatra se: 1. invazija ili napad oruanih snaga jedne drave na podruje druge drave, ili vojna okupacija, makar i privremena koja je posljedica takve invazije ili napada, ili pripajanje cijelog ili dijela podruja druge drave uz primjenu sile, 2. bombardiranje od strane oruanih snaga jedne drave podruja druge drave ili koritenje bilo kakvog oruja jedne drave na podruju druge drave, 3. blokiranje luka ili obala jedne drave oruanim snagama druge drave, 4. napad oruanih snaga jedne drave na zemlju, more, zrane snage, pomorsku i zranu flotu druge drave, 5. koritenje oruanih snaga jedne drave, koje su na podruju druge drave uz njezinu suglasnost, u suprotnosti s uvjetima predvienim njihovim sporazumom ili produljenje prisutnosti vojnih snaga na podruju druge drave po prestanku sporazuma, 6. davanje dozvole da podruje koje je drava stavila na raspolaganje drugoj dravi ova koristi za agresiju protiv tree drave, ili 7. slanje od strane ili u ime drave naoruanih bandi, grupa, paravojnih snaga ili plaenika koji izvode oruane akcije protiv druge drave koje po svojoj teini odgovaraju prethodno navedenim radnjama ili njezinom znaajnom sudjelovanju u takvim akcijama. Zloin protiv ovjenosti lanak 90. (1) Tko krei pravila meunarodnog prava u sklopu irokog ili sustavnog napada usmjerenog protiv civilnog puanstva, uz znanje o tom napadu: 1. ubije drugu osobu, 2. radi istrebljenja nametne nekom civilnom puanstvu ivotne uvjete kojima je cilj dovesti do njegova djelominog unitenja,
24
3. porobi neku osobu tako da nad njom vri pojedine ili sve ovlasti koje proizlaze iz prava vlasnitva, ukljuujui vrenje takvih ovlasti u trgovini ljudima, 4. protjeruje ili prisilno premjeta druge osobe putem izgona ili drugih prisilnih mjera s podruja na kome zakonito borave, a bez osnova predvienih meunarodnim pravom, 5. protupravno zatvori drugu osobu ili joj na drugi nain protupravno oduzme slobodu, 6. mui osobu kojoj je oduzeta sloboda ili je pod nadzorom okrivljenika tako da joj namjerno nanosi teke tjelesne ili duevne boli ili patnje, osim onih koje proizlaze, svojstvene su ili su sluajna posljedica zakonite kazne, 7. siluje drugu osobu, dri je u spolnom ropstvu, prisiljava na prostituciju, nezakonito dri u zatoenju enu koja je nasilno zatrudnjela kako bi se utjecalo na etniki sastav nekog puanstva ili inile kakve druge teke povrede meunarodnog prava, drugoj osobi bez njezina pristanka i kada to nije opravdano medicinskim razlozima oduzme bioloku reproduktivnu sposobnost, ili nad njom izvri neko drugo spolno nasilje usporedive teine, 8. progoni neku odredivu skupinu ili zajednicu na politikoj, rasnoj, nacionalnoj, etnikoj, kulturnoj, vjerskoj, spolnoj ili drugoj osnovi koja se openito prema meunarodnom pravu smatra nedopustivom, i to poini u vezi s bilo kojom radnjom opisanom u lanku 88. do 91. ovoga Zakona tako da drugoj osobi zato to pripada odreenoj skupini ili zajednici namjerno i u velikoj mjeri oduzme temeljna prava suprotno meunarodnom pravu, 9. uhiti, dri u zatoenitvu ili otme osobe u ime ili uz doputenje, potporu ili pristanak drave ili politike organizacije, a nakon toga odbije priznati takvo oduzimanje slobode ili uskrati obavijesti o sudbini ili mjestu na kojem se osobe nalaze, s ciljem da im se uskrati pravna zatita kroz dulje vremensko razdoblje, 10. u okviru institucionaliziranog reima sustavnog potlaivanja i dominacije jedne rasne skupine nad drugom rasnom skupinom ili skupinama i u namjeri odravanja takvog reima poini neko neovjeno djelo opisano u ovom lanku ili djelo slino nekom od tih djela (zloin apartheida), ili 11. poini ostala neovjena djela sline naravi kojima se namjerno uzrokuje teka patnja, teka tjelesna ozljeda, odnosno teko naruenje zdravlja, kaznit e se kaznom zatvora najmanje pet godina ili kaznom dugotrajnog zatvora. (2) Kaznom iz stavka 1. ovoga lanka kaznit e se tko zapovijedi neko od navedenih kaznenih djela. Ratni zloin lanak 91. (1) Tko krei pravila meunarodnog prava za vrijeme rata, okupacije ili meunarodnog oruanog sukoba ili oruanog sukoba koji nema meunarodni znaaj poini neko od sljedeih tekih krenja protiv osoba ili imovine zatienih enevskim konvencijama od 12. kolovoza 1949.: 1. ubojstvo, 2. muenje ili neovjeno postupanje, ukljuujui bioloke pokuse, 3. nanoenje velike patnje, teke tjelesne ozljede ili tekog naruenja zdravlja, 4. nezakonito protjerivanje, premjetaj ili nezakonito dranje zatiene osobe u zatoenitvu, 5. prisiljavanje ratnog zarobljenika ili druge zatiene osobe na slubu u postrojbama neprijateljske sile, 6. namjerno uskraivanje prava ratnom zarobljeniku ili drugoj zatienoj osobi na pravian i redovan postupak, 7. uzimanje talaca, ili 8. unitavanje i oduzimanje imovine u velikim razmjerima koje nije opravdano vojnom nudom i koje je provedeno nezakonito i samovoljno, kaznit e se kaznom zatvora od najmanje pet godina ili kaznom dugotrajnog zatvora. (2) Tko krei pravila meunarodnog prava za vrijeme rata, okupacije ili meunarodnog oruanog sukoba ili oruanog sukoba koji nema meunarodni znaaj poini druge teke povrede prava i obiaja koji se primjenjuju u meunarodnom oruanom sukobu ili oruanom sukobu iji znaaj nije meunarodni sukladno postojeem okviru meunarodnog prava, to jest bilo koje od sljedeih djela: 1. usmjeravanje napada protiv civilnog stanovnitva ili protiv pojedinih civila koji ne sudjeluju izravno u neprijateljstvima, 2. usmjeravanje napada protiv civilnih objekata, odnosno objekata koji nisu vojni ciljevi, 3. usmjeravanje napada protiv osoba, ureaja, materijala, jedinica ili vozila ukljuenih u humanitarnu pomo ili misiju odravanja mira sukladno Povelji Ujedinjenih naroda, tako dugo dok oni imaju pravo na zatitu civila ili civilnih objekata prema odredbama meunarodnog ratnog prava,
25
4. pokretanje napada sa znanjem da e takav napad uzgredno dovesti do smrti ili ozljeda civila ili tete na civilnim objektima ili do teke, dugorone i opsene tete u prirodnom okoliu koja bi oito bila prevelika u odnosu na oekivani konkretan i izravan vojni dobitak, 5. napadanje ili bombardiranje, bilo kojim sredstvima, gradova, sela, naselja ili zgrada koje su nebranjene i ne predstavljaju vojne ciljeve, 6. ubijanje ili ranjavanje borca koji se predao, nakon to je poloio oruje ili ostao bez sredstava za borbu, 7. nepravilna uporaba zastave primirja, zastave ili vojnog znakovlja i odore neprijatelja ili Ujedinjenih naroda, kao i posebnih znakova enevskih konvencija, zbog koje je dolo do pogibije ili tekih ozljeda, 8. premjetanje, izravno ili posredno, dijelova vlastitog civilnog stanovnitva na okupirano podruje od strane okupatorske sile, ili deportacija ili premjetaj itavog stanovnitva okupiranog podruja ili jednog njegovog dijela, unutar toga podruja ili izvan njega, 9. usmjeravanje napada protiv zgrada posveenih vjeri, obrazovanju, umjetnosti, znanosti ili humanitarnim svrhama, protiv povijesnih spomenika i kulturnih dobara, bolnica i mjesta na kojima se prikupljaju bolesni i ranjeni, pod uvjetom da nisu vojni ciljevi, 10. podvrgavanje osoba koje su bile u vlasti protivnike strane tjelesnom sakaenju, uzimanju tkiva ili organa za transplantaciju ili medicinskim ili znanstvenim pokusima bilo koje vrste koji nisu opravdani medicinskim, zubarskim ili bolnikim tretmanom osoba o kojima je rije te koji se ne izvode u njihovom interesu, a dovode do smrti ili ozbiljne opasnosti po zdravlje takve osobe ili osoba, 11. podmuklo ubijanje ili ranjavanje pripadnika neprijateljske nacije ili vojske, 12. proglaavanje da se protivniku nee dati nikakva milost, 13. unitavanje ili oduzimanje neprijateljske imovine osim ako je ono nuno zbog ratnih potreba, 14. proglaenje prava i radnji dravljana neprijateljske strane zabranjenim, suspendiranim ili nedoputenim u sudskom postupku, 15. prisiljavanje dravljana neprijateljske strane da sudjeluju u ratnim operacijama usmjerenim protiv vlastite zemlje ak i ako su bili u slubi zaraene strane prije poetka rata, 16. pljakanje gradova ili mjesta, 17. uporaba otrova ili otrovnog oruja, 18. uporaba otrovnih plinova, plinova zaguljivaca ili drugih plinova te svih slinih tekuina, tvari ili naprava, 19. uporaba metaka koji se u ljudskom tijelu lako ire ili raspruju, 20. uporaba oruja, projektila, materijala i drugog naina ratovanja koji po svojoj prirodi nanose suvine ozljede ili nepotrebne patnje ili kojima je svojstvo da protivno meunarodnom ratnom pravu ne razlikuju vojne i civilne ciljeve, ako je takvo oruje, projektili, materijal ili nain ratovanja predmet sveobuhvatne zabrane, 21. skrnavljenje osobnog dostojanstva, posebice poniavajui i degradirajui postupci, kolektivno kanjavanje, 22. silovanje, spolno porobljavanje, prisiljavanje na prostituciju ili izazivanje nasilne trudnoe, prisilne sterilizacije ili kojeg drugog oblika spolnog nasilja koji predstavlja teku povredu enevskih konvencija, 23. iskoritavanje prisutnosti civila ili drugih zatienih osoba da se odreena mjesta, podruja ili vojne snage zatite od vojnih operacija, 24. usmjeravanje napada na zgrade, materijal, medicinske jedinice i prijevozna sredstva te osoblje koje koristi posebne znakove enevskih konvencija sukladno meunarodnom pravu, 25. pribjegavanje izgladnjivanju civila kao nainu voenja rata uskraivanjem sredstava nunih za opstanak, ukljuujui i oteavanje pristupa humanitarnoj pomoi, propisanoga enevskim konvencijama, 26. novaenje djece u nacionalne oruane snage ili oruane skupine odvojene od oruanih snaga drave ili njihovo koritenje u aktivnom sudjelovanju u neprijateljstvima, ili 27. premjetanje civilnog stanovnitva zbog razloga povezanih uz sukob osim ako to trai sigurnost civila ili neizbjeni vojni razlog, kaznit e se kaznom zatvora najmanje tri godine. (3) Kaznom iz stavka 1. ovoga lanka kaznit e se tko djelo iz stavka 2. ovoga lanka poini prema velikom broju ljudi ili na osobito okrutan ili podmukao nain, iz koristoljublja ili drugih niskih pobuda. (4) Tko zapovijedi da se poini djelo iz stavka 1., 2. ili 3. ovoga lanka kaznit e se kao da ga je sam poinio.
26
Povreda pregovaraa lanak 92. Tko krei pravila meunarodnoga prava za vrijeme rata ili oruanoga sukoba vrijea, zlostavlja ili zadri pregovaraa ili njegovu pratnju ili im sprijei povratak, ili na drugi nain povrijedi njihovu nepovredivost, kaznit e se kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina. Zlouporaba meunarodnih znakova lanak 93. Tko u podruju oruanih operacija zlouporabi ili neovlateno nosi zastavu ili znak Ujedinjenih naroda, Crvenog kria ili znakove koji njima odgovaraju, ili druge priznate meunarodne znakove kojima se obiljeavaju odreeni objekti radi zatite od oruanih operacija, kaznit e se kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina. Neopravdana odgoda povratka ratnih zarobljenika lanak 94. Tko krei pravila meunarodnoga prava, nakon zavretka rata ili oruanoga sukoba naredi ili izvri neopravdanu odgodu povratka ratnih zarobljenika ili civilnih osoba, kaznit e se kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina. Novaenje plaenika lanak 95. (1) Tko krei pravila meunarodnoga prava novai, koristi, plaa ili osposobljava plaenika za sudjelovanje u oruanom sukobu ili zajednikom inu nasilja usmjerenom na ruenje vlade, podrivanje teritorijalne cjelovitosti drave ili ugroavanje njezina ustavnog ustrojstva, kaznit e se kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina. (2) Tko novai dijete u oruane snage ili oruane skupine odvojene od oruanih snaga, ili tako unovaeno dijete koristi u neposrednim neprijateljskim djelovanjima, kaznit e se kaznom zatvora od jedne do deset godina. (3) Tko radi stjecanja materijalne koristi kao punoljetni plaenik izravno sudjeluje u oruanom sukobu ili zajednikom inu nasilja, kaznit e se kaznom zatvora do tri godine. Odgovornost zapovjednika lanak 96. (1) Vojni zapovjednik ili nadreena civilna osoba ili osoba koja stvarno djeluje kao vojni zapovjednik ili nadreena civilna osoba koja ne sprijei osobu koja se nalazi pod njezinim stvarnim zapovjednitvom i nadzorom ili stvarnom vlau i nadzorom da poini kazneno djelo iz lanka 88. do 91. ovoga Zakona kaznit e se kao da ga je sama poinila. U tom sluaju nee se primijeniti odredba lanka 20. stavka 3. ovoga Zakona. (2) Vojni zapovjednik ili osoba koja stvarno djeluje kao vojni zapovjednik koja je propustila duni nadzor nad snagama koje se nalaze pod njezinim stvarnim zapovjednitvom i nadzorom ili stvarnom vlau i nadzorom ako je morala znati da njezine snage ine ili se spremaju poiniti kazneno djelo iz lanka 88. do lanka 91. ovoga Zakona i nije poduzela sve nune i razborite mjere u svojoj moi kako bi ih u tome sprijeila, kaznit e se kaznom zatvora od tri do petnaest godina. (3) Kaznom iz stavka 2. ovoga lanka kaznit e se nadreena osoba, kod svih drugih odnosa nadreenosti i podreenosti osim onih iz stavka 2. ovoga lanka, koja je propustila duni nadzor nad podreenima koji se nalaze pod njezinom stvarnom vlau i nadzorom ako je svjesno zanemarivala obavijesti da oni ine ili se spremaju poiniti kazneno djelo iz lanka 88. do lanka 91. ovoga Zakona i ako su ta djela u okviru njezinih stvarnih ovlasti i nadzora, a ona nije poduzela sve nune i razborite mjere u svojoj moi kako bi ih u tome sprijeila. (4) Ako je duni nadzor iz stavka 2. i 3. ovoga lanka proputen iz nehaja, poinitelj e se kazniti kaznom zatvora od jedne do deset godina.
27
(5) Osobe navedene u stavku 1., 2. i 3. ovoga lanka koje ne proslijede saznanja o kaznenim djelima iz lanka 88. do lanka 91. ovoga Zakona nadlenim vlastima u cilju provoenja istrage i kaznenog progona nad neposrednim poiniteljima koji su im podreeni, kaznit e se kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina. Terorizam lanak 97. (1) Tko s ciljem ozbiljnog zastraivanja puanstva, ili prisiljavanja drave ili meunarodne organizacije da to uini ili ne uini, ili ozbiljnog naruavanja ili unitavanja temeljnih ustavnih, politikih, gospodarskih ili drutvenih struktura drave ili meunarodne organizacije, poini jedno od sljedeih djela koje moe ozbiljno natetiti dravi ili meunarodnoj organizaciji: 1. napade na ivot osobe koji mogu prouzroiti smrt, 2. napade na tijelo drugoga, 3. otmicu ili uzimanje talaca, 4. unitenje dravnih ili javnih objekata, prometnog sustava, infrastrukture ukljuujui i informacijske sustave, nepokretne platforme na epikontinentalnom pojasu, javnog mjesta ili privatne imovine koje moe ugroziti ivote ljudi ili prouzroiti znatnu gospodarsku tetu, 5. otmicu zrakoplova, broda ili drugih sredstava javnog prijevoza ili prijevoza robe, 6. izrada, posjedovanje, pribavljanje, prijevoz, opskrba ili uporaba oruja, eksploziva, nuklearnog, biolokog ili kemijskog oruja, kao i istraivanje i razvoj nuklearnog, biolokog ili kemijskog oruja, 7. isputanje opasnih tvari ili prouzroenje poara, eksplozija ili poplava, ime se ugroava ivot ljudi, 8. ometanje ili obustava opskrbe vodom, elektrinom energijom ili drugim osnovnim prirodnim resursom, ime se ugroava ivot ljudi, ili 9. posjeduje ili koristi radioaktivne tvari ili izrauje, posjeduje ili koristi ureaj za aktiviranje, rasprivanje ili emitiranje radioaktivnog materijala ili ionizirajueg zraenja, koristi ili oteti nuklearni objekt tako da doe do isputanja ili opasnosti od isputanja radioaktivnog materijala, ili upotrebom sile ili prijetnje zahtijeva radioaktivni materijal, ureaj za aktiviranje, rasprivanje ili emitiranje radioaktivnog materijala ili nuklearni objekt, kaznit e se kaznom zatvora od tri do petnaest godina. (2) Tko prijeti poinjenjem kaznenog djela iz stavka 1. ovoga lanka, kaznit e se kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina. (3) Ako su kaznenim djelom iz stavka 1. ovoga lanka prouzroena velika razaranja ili je prouzroena smrt jedne ili vie osoba, poinitelj e se kazniti kaznom zatvora najmanje pet godina. (4) Ako poinitelj prigodom poinjenja kaznenog djela iz stavka 1. ovoga lanka s namjerom usmrti jednu ili vie osoba, kaznit e se kaznom zatvora najmanje deset godina ili kaznom dugotrajnog zatvora. Financiranje terorizma lanak 98. (1) Tko izravno ili neizravno daje ili prikuplja sredstva s ciljem da se ona koriste ili znajui da e se koristiti, u potpunosti ili djelomino, u svrhu injenja jednog ili vie kaznenih djela iz lanka 97., lanka 99. do lanka 101., lanka 137., lanka 216. stavka 1. do 3., lanka 219., lanka 223., lanka 224., lanka 352. do lanka 355. ovoga Zakona ili drugog kaznenog djela kojem je cilj prouzroiti smrt ili teku tjelesnu ozljedu civila ili druge osobe koja nije aktivno ukljuena u oruani sukob, ako je svrha tog djela zastraiti stanovnitvo ili prisiliti neku dravu ili meunarodnu organizaciju da to uini ili ne uini, kaznit e se kaznom zatvora od jedne do deset godina. (2) Kaznom iz stavka 1. ovoga lanka kaznit e se tko izravno ili neizravno daje ili prikuplja sredstva s ciljem da se ona koriste ili znajui da e se koristiti, u potpunosti ili djelomino od strane terorista ili teroristikog udruenja. (3) Sredstva iz stavka 1. i 2. ovoga lanka e se oduzeti. Javno poticanje na terorizam lanak 99. Tko javno iznese ili pronese zamisli kojima se izravno ili neizravno potie na poinjenje kaznenog djela iz lanka 97., lanka 98., lanka 137., lanka 216. stavka 1. do 3., lanka 219., lanka 223., lanka 224., lanka 352. do lanka 355. ovoga Zakona, kaznit e se kaznom zatvora od jedne do deset godina.
28
Novaenje za terorizam lanak 100. Tko vrbuje drugoga da se pridrui teroristikom udruenju radi njegovog doprinosa u poinjenju kaznenog djela iz lanka 97., lanka 102., lanka 137., lanka 216. stavka 1. do 3., lanka 219., lanka 223., lanka 224., lanka 352. do lanka 355. ovoga Zakona, kaznit e se kaznom zatvora od jedne do deset godina. Obuka za terorizam lanak 101. Tko daje upute o izradi i koritenju eksplozivnih naprava, vatrenog ili drugog oruja ili tetnih ili opasnih tvari ili o drugim specifinim metodama ili tehnikama znajui da se te vjetine namjeravaju koristiti za poinjenje kaznenog djela iz lanka 97., lanka 98., lanka 137., lanka 216. stavka 1. do 3., lanka 219., lanka 223., lanka 224., lanka 352. do lanka 355. ovoga Zakona, kaznit e se kaznom zatvora od jedne do deset godina. Teroristiko udruenje lanak 102. (1) Tko organizira ili vodi zloinako udruenje kojemu je cilj poinjenje kaznenog djela iz lanka 97. do lanka 101., lanka 137., lanka 216. stavka 1. do 3., lanka 219., lanka 223., lanka 224., lanka 352. do lanka 355. ovoga Zakona ili drugog kaznenog djela kojem je cilj prouzroiti smrt ili teku tjelesnu ozljedu civila ili druge osobe koja nije aktivno ukljuena u oruani sukob, ako je svrha tog djela zastraiti stanovnitvo ili prisiliti neku dravu ili meunarodnu organizaciju da to uini ili ne uini, kaznit e se kaznom zatvora od tri do petnaest godina. (2) Tko postane pripadnikom zloinakog udruenja iz stavka 1. ovoga lanka, ili poduzme radnju za koju zna da pridonosi ostvarenju cilja teroristikog udruenja, kaznit e se kaznom zatvora od jedne do osam godina. (3) Poinitelj kaznenog djela iz stavka 1. i 2. ovoga lanka koji pravodobnim otkrivanjem teroristikog udruenja sprijei poinjenje kaznenih djela navedenih u stavku 1. ovoga lanka ili pripadnik teroristikog udruenja koji ga otkrije prije nego to u njegovom sastavu ili za njega poini kazneno djelo navedeno u stavku 1. ovoga lanka moe se osloboditi kazne. Pripremanje kaznenih djela protiv vrijednosti zatienih meunarodnim pravom lanak 103. Tko priprema poinjenje kaznenih djela iz lanka 88. do lanka 91. i lanka 97. ovoga Zakona, kaznit e se kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina. Muenje i drugo okrutno, neljudsko ili poniavajue postupanje ili kanjavanje lanak 104. Slubena osoba ili osoba koja na poticaj ili s izriitim ili preutnim pristankom slubene osobe ili druge osobe koja djeluje u svojstvu slubene osobe prouzroi drugome teku tjelesnu ili duevnu bol ili patnju da bi od njega ili druge osobe dobila obavijest ili priznanje, ili da bi ga kaznila za djelo to ga je poinio ili je osumnjien da ga je poinio on ili neka druga osoba, ili da bi se on ili druga osoba zastraila ili da bi se na njega ili drugu osobu izvrio pritisak, ili zbog bilo kojeg razloga utemeljenog na bilo kojem obliku diskriminacije, kaznit e se kaznom zatvora od jedne do deset godina. Ropstvo lanak 105. (1) Tko krei pravila meunarodnog prava stavi drugog u ropski ili njemu slian odnos ili ga dri u takvom odnosu, kupi, proda, preda ili posreduje u kupnji, prodaji ili predaji takve osobe ili potie drugog da proda svoju slobodu ili slobodu osobe koju uzdrava ili se o njoj brine, kaznit e se kaznom zatvora od jedne do deset godina. (2) Tko prevozi ljude koji se nalaze u ropskom ili njemu slinom odnosu, kaznit e se kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina.
29
(3) Tko djelo iz stavka 1. i 2. poini prema djetetu, kaznit e se kaznom zatvora od tri do petnaest godina. Trgovanje ljudima lanak 106. (1) Tko uporabom sile ili prijetnje, obmanom, prijevarom, otmicom, zlouporabom ovlasti ili tekog poloaja ili odnosa ovisnosti, davanjem ili primanjem novane naknade ili druge koristi radi dobivanja pristanka osobe koja ima nadzor nad drugom osobom, ili na drugi nain vrbuje, preveze, prevede, skriva ili prima osobu ili razmjenjuje ili prenosi nadzor nad osobom radi iskoritavanja njezinog rada putem prisilnog rada ili sluenja, uspostavom ropstva ili njemu slinog odnosa, ili radi njezinog iskoritavanja za prostituciju ili druge oblike spolnog iskoritavanja ukljuujui i pornografiju ili za sklapanje nedozvoljenog ili prisilnog braka, ili radi uzimanja dijelova njezinog tijela, ili radi njezinog koritenja u oruanim sukobima ili radi injenja protupravne radnje, kaznit e se kaznom zatvora od jedne do deset godina. (2) Kaznom iz stavka 1. ovoga lanka kaznit e se tko vrbuje, preveze, prevede, skriva ili prima dijete, ili razmjenjuje ili prenosi nadzor nad djetetom radi iskoritavanja njegovog rada putem prisilnog rada ili sluenja, uspostavom ropstva ili njemu slinog odnosa, ili radi njegovog iskoritavanja za prostituciju ili druge oblike spolnog iskoritavanja ukljuujui i pornografiju ili za sklapanje nedozvoljenog ili prisilnog braka ili za nezakonito posvojenje, ili radi uzimanja dijelova njegovog tijela, ili radi njegovog koritenja u oruanim sukobima. (3) Ako je kazneno djelo iz stavka 1. ovoga lanka poinjeno prema djetetu, ili je kazneno djelo iz stavka 1. ili 2. ovoga lanka poinila slubena osoba u obavljanju svoje slube, ili je poinjeno u odnosu na vei broj osoba, ili je svjesno doveden u opasnost ivot jedne ili vie osoba, poinitelj e se kazniti kaznom zatvora od tri do petnaest godina. (4) Kaznom iz stavka 1. ovoga lanka kaznit e se tko znajui da je osoba rtva trgovanja ljudima koristi njezine usluge koje su rezultat jednog od oblika njezinog iskoritavanja navedenog u stavku 1. i 2. ovoga lanka. (5) Tko s ciljem omoguavanja poinjenja djela iz stavka 1., 2. i 3. ovoga lanka zadri, oduzme, sakrije, oteti ili uniti putnu ispravu ili ispravu o dokazivanju identiteta druge osobe, kaznit e se kaznom zatvora do tri godine. (6) Za pokuaj kaznenog djela iz stavka 5. ovoga lanka poinitelj e se kazniti. (7) Pristanak na iskoritavanje same osobe na iju tetu je trgovanje ljudima poinjeno bez utjecaja je na postojanje tog kaznenog djela. Trgovanje dijelovima ljudskog tijela i ljudskim zamecima lanak 107. (1) Tko nabavi, posjeduje, prevozi, prenosi, uva, primi ili presadi ljudski organ, tkivo, stanicu, zametak ili fetus ako je znao ili morao i mogao znati da potiu od osobe koja je rtva trgovine ljudima radi uzimanja dijelova tijela iz lanka 106. ovoga Zakona, kaznit e se kaznom zatvora od jedne do deset godina. (2) Tko uporabom sile ili prijetnje, obmanom, prijevarom, otmicom, zlouporabom ovlasti ili tekog poloaja ili odnosa ovisnosti nabavi, posjeduje, prevozi, prenosi, uva ili primi ljudski organ, tkivo, stanicu, zametak, fetus ili mrtvo tijelo radi uzimanja dijelova tijela, kaznit e se kaznom zatvora od jedne do osam godina. (3) Tko dajui novanu naknadu ili drugu usporedivu korist nabavi ljudski organ, tkivo, stanicu, zametak, fetus ili mrtvo tijelo, kaznit e se kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina. (4) Kaznom iz stavka 3. ovoga lanka kaznit e se tko radi zarade navede drugog ili mu pomogne dati vlastiti organ, tkivo, stanicu, zametak ili fetus za novanu naknadu ili drugu korist. (5) Tko izvadi ili presadi ljudski organ, tkivo, stanicu, zametak ili fetus ako je znao ili je morao i mogao znati da je za njega darivatelj dobio novanu naknadu ili drugu korist, kaznit e se kaznom zatvora do tri godine. (6) Kaznom iz stavka 5. ovoga lanka kaznit e se tko oglaava potrebu ili dostupnost ljudskog organa, tkiva, stanice, zametka, fetusa ili mrtvog tijela radi ponude ili traenja novane naknade ili druge koristi.
30
Kloniranje i promjena ljudskog genoma lanak 108. (1) Tko postupa s ciljem stvaranja ljudskog bia koje s drugim ivim ili mrtvim ljudskim biem dijeli isti set gena stanine jezgre, kaznit e se kaznom zatvora od jedne do deset godina. (2) Tko poduzme zahvat usmjeren na promjenu ljudskoga genoma koja nije za preventivne, dijagnostike ili terapijske svrhe, ili koji je za preventivne, dijagnostike ili terapijske svrhe, ali je cilj promjene uvoenje preinaka u genomu potomka pacijenta, kaznit e se kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina. Zabrana mijeanja ljudskih spolnih stanica sa ivotinjskim lanak 109. Tko oplodi ensku jajnu stanicu sa sjemenom stanicom bilo koje druge vrste osim sjemene stanice ovjeka ili ivotinjsku jajnu stanicu sa sjemenom stanicom ovjeka, izmijeni ljudski zametak presaivanjem ivotinjskih zametaka ili ljudske spolne stanice ili ljudski zametak unese u ivotinju ili ivotinjske spolne stanice ili ivotinjski zametak unese u enu, kaznit e se kaznom zatvora od jedne do deset godina.
GLAVA DESETA (X.) KAZNENA DJELA PROTIV IVOTA I TIJELA

Ubojstvo lanak 110. Tko ubije drugoga, kaznit e se kaznom zatvora najmanje pet godina. Teko ubojstvo lanak 111. Kaznom zatvora najmanje deset godina ili kaznom dugotrajnog zatvora kaznit e se: 1. tko drugoga ubije na okrutan ili podmukao nain, 2. tko ubije osobu posebno ranjivu zbog njezine dobi, tee tjelesne ili duevne smetnje ili trudnoe, 3. tko ubije lana obitelji kojeg je ve ranije zlostavljao, 4. tko drugoga ubije iz koristoljublja, bezobzirne osvete, mrnje ili iz drugih niskih pobuda, 5. tko drugoga ubije radi poinjenja ili prikrivanja drugog kaznenog djela, 6. tko ubije slubenu osobu u vezi s njezinim obavljanjem slubene dunosti. Usmrenje lanak 112. (1) Tko usmrti drugoga doveden bez svoje krivnje njegovim napadom, tekim vrijeanjem ili zlostavljanjem u stanje dugotrajne patnje, jake razdraenosti ili prepasti, kaznit e se kaznom zatvora od jedne do deset godina. (2) Majka koja usmrti svoje dijete pod utjecajem jakog duevnog optereenja zbog trudnoe ili poroda, kaznit e se kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina. (3) Tko usmrti drugoga na njegov izriit i ozbiljan zahtjev iz suosjeanja zbog njegovog tekog zdravstvenog stanja, kaznit e se kaznom zatvora do tri godine. Prouzroenje smrti iz nehaja lanak 113. Tko prouzroi smrt drugoga iz nehaja,
31
kaznit e se kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina.
Sudjelovanje u samoubojstvu lanak 114. (1) Tko navede drugoga na samoubojstvo ili mu iz niskih pobuda pomogne u samoubojstvu pa ono bude poinjeno ili pokuano, kaznit e se kaznom zatvora do tri godine. (2) Tko djelo iz stavka 1. ovoga lanka poini u odnosu na dijete koje je navrilo etrnaest godina ili osobu ija je sposobnost shvaanja svog postupanja bitno smanjena, kaznit e se kaznom zatvora od jedne do osam godina. Protupravni prekid trudnoe lanak 115. (1) Tko protivno propisima o prekidu trudnoe, trudnoj osobi izvri, potakne je ili joj pomogne izvriti prekid trudnoe s njezinim pristankom, kaznit e se kaznom zatvora do tri godine. (2) Ako je kaznenim djelom iz stavka 1. ovoga lanka prouzroena smrt trudne osobe ili joj je zdravlje teko narueno, poinitelj e se kazniti kaznom zatvora od jedne do deset godina. (3) Tko trudnoj osobi bez njezinog pristanka izvri prekid trudnoe, kaznit e se kaznom zatvora od jedne do osam godina. (4) Ako je kaznenim djelom iz stavka 3. ovoga lanka prouzroena smrt trudne osobe ili joj je zdravlje teko narueno, poinitelj e se kazniti kaznom zatvora od tri do petnaest godina. (5) Za pokuaj kaznenog djela iz stavka 1. ovoga lanka poinitelj e se kazniti. Sakaenje enskih spolnih organa lanak 116. (1) Tko enskoj osobi potpuno ili djelomino ukloni ili trajno promijeni vanjski spolni organ, kaznit e se kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina. (2) Tko ensku osobu potakne ili joj pomogne da se podvrgne radnjama iz stavka 1. ovoga lanka, kaznit e se kaznom zatvora do tri godine. (3) Tko djelo iz stavka 1. i 2. ovoga lanka poini iz mrnje, prema djetetu ili lanu obitelji, kaznit e se kaznom zatvora od jedne do osam godina. Tjelesna ozljeda lanak 117. (1) Tko drugoga tjelesno ozlijedi ili mu narui zdravlje, kaznit e se kaznom zatvora do jedne godine. (2) Tko djelo iz stavka 1. poini iz mrnje, prema lanu obitelji ili prema osobi posebno ranjivoj zbog njezine dobi, tee tjelesne ili duevne smetnje, invaliditeta ili trudnoe, ili kao slubena osoba u obavljanju slube ili javne ovlasti, kaznit e se kaznom zatvora do tri godine. (3) Kazneno djelo iz stavka 1. progoni se po privatnoj tubi. Teka tjelesna ozljeda lanak 118. (1) Tko drugoga teko tjelesno ozlijedi ili mu teko narui zdravlje, kaznit e se kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina. (2) Tko djelo iz stavka 1. ovoga lanka poini iz mrnje, prema lanu obitelji ili prema osobi posebno ranjivoj zbog njezine dobi, tee tjelesne ili duevne smetnje, invaliditeta ili trudnoe, ili kao slubena osoba u obavljanju slube ili javne ovlasti,
32
kaznit e se kaznom zatvora od jedne do osam godina.
Osobito teka tjelesna ozljeda lanak 119. (1) Ako je kaznenim djelom iz lanka 116. stavka 1. i 2. i lanka 118. stavka 1. ovoga Zakona doveden u opasnost ivot ozlijeenog, ili je uniten ili trajno i u znatnoj mjeri oslabljen koji vaan dio njegova tijela ili koji vaan organ, ili je prouzroena trajna nesposobnost za rad ozlijeenog, ili trajno i teko naruenje njegova zdravlja, trajna iznakaenost ili trajna nesposobnost za reprodukciju, poinitelj e se kazniti kaznom zatvora od jedne do osam godina. (2) Tko djelo iz stavka 1. ovoga lanka poini iz mrnje, prema lanu obitelji ili prema osobi posebno ranjivoj zbog njezine dobi, tee tjelesne ili duevne smetnje, invaliditeta ili trudnoe, ili kao slubena osoba u obavljanju slube ili javne ovlasti, kaznit e se kaznom zatvora od jedne do deset godina. (3) Tko neku od posljedica navedenih u stavku 1. ovoga lanka prouzroi namjerno, kaznit e se kaznom zatvora od tri do dvanaest godina. Teka tjelesna ozljeda s posljedicom smrti lanak 120. Ako je poinjenjem kaznenog djela iz lanka 116., lanka 118. i lanka 119. ovoga Zakona prouzroena smrt, poinitelj e se kazniti kaznom zatvora od tri do petnaest godina. Teka tjelesna ozljeda iz nehaja lanak 121. (1) Tko djelo iz lanka 118. poini iz nehaja, kaznit e se kaznom zatvora do jedne godine. (2) Tko djelo iz lanka 119. ovoga Zakona poini iz nehaja, kaznit e se kaznom zatvora do tri godine. Sudjelovanje u tunjavi lanak 122. (1) Tko sudjeluje u tunjavi ili u napadu vie osoba, ako su tunjava ili napad imali za posljedicu smrt ili teku tjelesnu ozljedu jedne ili vie osoba, za samo takvo sudjelovanje, kaznit e se kaznom zatvora do tri godine. (2) Tko organizira ili vodi grupu od tri ili vie osoba koje sudjeluju u tunjavi ili napadu iz stavka 1. ovoga lanka ili organizira takvu tunjavu ili napad, kaznit e se kaznom zatvora od jedne do osam godina. (3) Nema kaznenog djela iz stavka 1. ovoga lanka ako je osoba u tunjavu uvuena bez svoje krivnje ili se samo branila ili je razdvajala druge sudionike u tunjavi. Nepruanje pomoi lanak 123. (1) Tko ne prui pomo osobi u ivotnoj opasnosti, iako je to mogao uiniti bez vee opasnosti za sebe ili drugoga, kaznit e se kaznom zatvora do jedne godine. (2) Tko ne prui pomo osobi u opasnosti koju je sam prouzroio, iako je to mogao uiniti bez vee opasnosti za sebe ili drugoga, kaznit e se kaznom zatvora do tri godine. Naputanje nemone osobe lanak 124.
33
Tko nemonu osobu koja mu je povjerena ostavi bez pomoi u prilikama koje su opasne za njezin ivot ili zdravlje, kaznit e se kaznom zatvora do tri godine.
GLAVA JEDANAESTA (XI.) KAZNENA DJELA PROTIV LJUDSKIH PRAVA I TEMELJNIH SLOBODA
Povreda ravnopravnosti lanak 125. (1) Tko na temelju razlike u rasi, etnikoj pripadnosti, boji koe, spolu, jeziku, vjeri, politikom ili drugom uvjerenju, nacionalnom ili socijalnom podrijetlu, imovini, roenju, naobrazbi, drutvenom poloaju, branom ili obiteljskom statusu, dobi, zdravstvenom stanju, invaliditetu, genetskom naslijeu, rodnom identitetu, izraavanju, spolnom opredjeljenju ili drugim osobinama uskrati, ogranii ili uvjetuje drugome pravo na stjecanje dobara ili primanje usluga, pravo na obavljanje djelatnosti, pravo na zapoljavanje i napredovanje, ili tko na temelju te razlike ili pripadnosti daje drugome povlastice ili pogodnosti, kaznit e se kaznom zatvora do tri godine. (2) Kaznom iz stavka 1. ovoga lanka kaznit e se tko progoni pojedince ili organizacije zbog njihova zalaganja za ravnopravnost ljudi. Povreda slobode izraavanja nacionalne pripadnosti lanak 126. (1) Tko pripadniku nacionalne manjine uskrati ili ogranii pravo na slobodu izraavanja nacionalne pripadnosti ili na kulturnu autonomiju, kaznit e se kaznom zatvora do jedne godine. (2) Kaznom iz stavka 1. ovoga lanka kaznit e se tko suprotno propisima o uporabi jezika i pisma, uskrati ili ogranii osobi pravo sluiti se svojim jezikom i pismom. Povreda slobode miljenja i izraavanja misli lanak 127. (1) Tko uskrati ili ogranii slobodu govora ili javnog nastupa, slobodu tiska ili drugih sredstava priopavanja ili slobodno osnivanje ustanova javnog priopavanja, kaznit e se kaznom zatvora do jedne godine. (2) Kaznom iz stavka 1. ovoga lanka kaznit e se tko naredi ili provodi cenzuru, ili novinaru protupravno uskrati ili ogranii slobodu izvjetavanja. (3) Kaznom iz stavka 1. ovoga lanka kaznit e se tko protupravno sprijei tiskanje, prodaju ili raspaavanje knjiga, asopisa, novina ili drugih tiskanih stvari, ili proizvodnju i emitiranje radijskog i televizijskog programa, programa novinskih agencija ili objavljivanje drugih medijskih sadraja. Povreda prava na okupljanje i prosvjed lanak 128. (1) Tko uskrati ili ogranii pravo na javno okupljanje ili mirni prosvjed koji je organiziran u skladu sa zakonom, kaznit e se kaznom zatvora do jedne godine. (2) Kaznom iz stavka 1. ovoga lanka kaznit e se tko silom, ozbiljnom prijetnjom ili na drugi nain sprijei, onemogui ili znatno ometa javno okupljanje ili mirni prosvjed koji je organiziran u skladu sa zakonom. Povreda prava na udruivanje lanak 129. Tko uskrati ili ogranii pravo na osnivanje politikih stranaka, sindikata ili drugih udruga, ukljuivanje u njih ili istupanje iz njih koje je u skladu sa zakonom, kaznit e se kaznom zatvora do jedne godine. Povreda slobode vjere lanak 130. (1) Tko uskrati ili ogranii slobodu savjesti i vjeroispovijesti, javnog oitovanja vjere ili drugog uvjerenja,
34
kaznit e se kaznom zatvora do jedne godine. (2) Kaznom iz stavka 1. ovoga lanka kaznit e se tko vjerskoj zajednici koja djeluje u skladu sa zakonom uskrati pravo jednakosti s drugim vjerskim zajednicama u Republici Hrvatskoj ili joj uskrati ili ogranii javno obavljati vjerske obrede, osnivati kole, uilita, zavode, socijalne ili dobrotvorne ustanove i upravljati njima.
GLAVA DVANAESTA (XII.) KAZNENA DJELA PROTIV RADNIH ODNOSA I SOCIJALNOG OSIGURANJA
Povreda prava na rad lanak 131. (1) Tko otkae ugovor o radu radniku zato to se u dobroj vjeri zbog opravdane sumnje u korupciju obratio ili podnio prijavu nadlenim osobama ili tijelima dravne vlasti, kaznit e se kaznom zatvora do tri godine. (2) Kaznom iz stavka 1. ovoga lanka kaznit e se tko otkae ugovor o radu jednom ili vie radnika zbog njihovog sudjelovanja u trajku koji je organiziran i proveden u skladu sa zakonom, kolektivnim ugovorom i pravilima sindikata. (3) Kaznom iz stavka 1. ovoga lanka kaznit e se tko ne izvri pravomonu sudsku odluku kojom je odlueno o vraanju radnika na posao. Neisplata plae lanak 132. (1) Tko ne isplati dio ili cijelu plau jednom ili vie radnika, kaznit e se kaznom zatvora do tri godine. (2) Kaznom iz stavka 1. ovoga lanka kaznit e se tko ne daje podatke ili daje netone podatke za odreivanje plae i na taj nain je ne isplauje ili isplauje djelomino. (3) Nema kaznenog djela iz stavka 1. ovoga lanka kada je do neisplate dolo zbog nemogunosti raspolaganja financijskim sredstvima na raunu poslodavca ili nedostatka financijskih sredstava na raunu poslodavca koji nisu nastali s ciljem izbjegavanja isplate plae. (4) Ako poinitelj iz stavka 1. ovoga lanka naknadno uplati zaostale plae, moe se osloboditi kazne. (5) Pod plaom se u smislu ovoga lanka podrazumijeva osnovna plaa i sva druga davanja u novcu ili u naravi koju radnik prima po osnovi rada, u bruto iznosu to ukljuuje i doprinose iz plae i na plau prema posebnom propisu. Zlostavljanje na radu lanak 133. (1) Tko na radu ili u vezi s radom drugog vrijea, poniava, zlostavlja ili na drugi nain uznemirava i time narui njegovo zdravlje ili povrijedi njegova prava, kaznit e se kaznom zatvora do dvije godine. (2) Kazneno djelo iz stavka 1. ovoga lanka progoni se po prijedlogu. Povreda prava iz socijalnog osiguranja lanak 134. Tko drugome uskrati ili ogranii pravo iz mirovinskog ili zdravstvenog osiguranja ili osiguranja od nezaposlenosti utvrenog zakonom ili uskrati uplatu doprinosa za zapoljavanje osoba s invaliditetom, ako time nisu ispunjena obiljeja nekog drugog kaznenog djela, kaznit e se kaznom zatvora do jedne godine. Protuzakonito zapoljavanje lanak 135. Tko zaposli osobu koja nezakonito boravi na podruju Republike Hrvatske, a koja nije ni dravljanin drave lanice Europske unije niti uiva pravo slobode kretanja u Europskoj uniji, pod uvjetima rada koji su iskoritavajui, ili znajui da je rtva trgovine ljudima, ili da je mlaa od osamnaest godina, ili tko kroz dulje vrijeme ili ponovljeno zapoljava takve osobe ili ih istodobno zaposli vei broj, kaznit e se kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina.
35
GLAVA TRINAESTA (XIII.) KAZNENA DJELA PROTIV OSOBNE SLOBODE

Protupravno oduzimanje slobode lanak 136. (1) Tko drugoga protupravno zatvori, dri zatvorena ili mu na drugi nain oduzme ili ogranii slobodu kretanja, kaznit e se kaznom zatvora do tri godine. (2) Tko drugome protupravno oduzme slobodu s ciljem da ga prisili da to uini, ne uini ili trpi, kaznit e se kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina. (3) Ako je kazneno djelo iz stavka 1. i 2. ovoga lanka poinjeno prema djetetu, ili je protupravno oduzimanje slobode trajalo dulje od petnaest dana, ili je poinjeno na okrutan nain, ili je osobi kojoj je protupravno oduzeta sloboda prouzroena teka tjelesna ozljeda, ili je poinjeno od strane slubene osobe u obavljanju slube ili javne ovlasti, poinitelj e se kazniti kaznom zatvora od jedne do deset godina. (4) Ako je kaznenim djelom iz stavka 1., 2. i 3. ovoga lanka prouzroena smrt osobe kojoj je protupravno oduzeta sloboda, poinitelj e se kazniti kaznom zatvora od tri do petnaest godina. (5) Poinitelj koji dobrovoljno pusti na slobodu osobu kojoj je protupravno oduzeta sloboda prije nego to je ostvario cilj iz stavka 2. ovoga lanka, moe se osloboditi kazne. (6) Za pokuaj kaznenog djela iz stavka 1. ovoga lanka poinitelj e se kazniti. Otmica lanak 137. (1) Tko drugome protupravno oduzme slobodu s ciljem da nekog treeg prisili da to uini, ne uini ili trpi, kaznit e se kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina. (2) Ako je kazneno djelo iz stavka 1. ovoga lanka poinjeno uz prijetnju da e se oteta osoba usmrtiti, ili je poinjeno na okrutan nain, ili je otetoj osobi prouzroena teka tjelesna ozljeda, ili je poinjeno prema djetetu ili osobi s invaliditetom, poinitelj e se kazniti kaznom zatvora od jedne do deset godina. (3) Ako je kaznenim djelom iz stavka 1. ovoga lanka prouzroena smrt otete osobe, poinitelj e se kazniti kaznom zatvora od tri do petnaest godina. (4) Poinitelj koji dobrovoljno pusti na slobodu otetu osobu prije nego to je ostvario cilj iz stavka 1. i 2. ovoga lanka, moe se osloboditi kazne. Prisila lanak 138. (1) Tko drugoga silom ili ozbiljnom prijetnjom prisili da to uini, ne uini ili trpi, kaznit e se kaznom zatvora do tri godine. (2) Kazneno djelo iz stavka 1. ovoga lanka progoni se po privatnoj tubi, osim ako je poinjeno iz mrnje, prema djetetu ili osobi s invaliditetom ili lanu obitelji. Prijetnja lanak 139. (1) Tko drugome ozbiljno prijeti kakvim zlom da bi ga ustraio ili uznemirio, kaznit e se kaznom zatvora do jedne godine. (2) Tko drugome ozbiljno prijeti da e njega ili njemu blisku osobu usmrtiti, teko tjelesno ozlijediti, oteti, ili mu oduzeti slobodu, ili nanijeti zlo podmetanjem poara, eksplozijom, ionizirajuim zraenjem, orujem, opasnim oruem ili drugim opasnim sredstvom, ili unititi drutveni poloaj ili materijalni opstanak, kaznit e se kaznom zatvora do tri godine.
36
(3) Ako je kazneno djelo iz stavka 1. i 2. poinjeno prema slubenoj ili odgovornoj osobi u vezi s njezinim radom ili poloajem ili prema novinaru u vezi s njegovim poslom, ili prema veem broju ljudi, ili ako je prouzroilo veu uznemirenost stanovnitva, ili ako je osoba kojoj se prijeti dulje vrijeme stavljena u teak poloaj, poinitelj e se kazniti kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina. (4) Kazneno djelo iz stavka 1. ovoga lanka progoni se po privatnoj tubi, a kazneno djelo iz stavka 2. ovoga lanka progoni se po prijedlogu, osim ako je djelo iz stavka 1. ili 2. poinjeno iz mrnje, prema djetetu ili osobi s invaliditetom ili lanu obitelji. Nametljivo ponaanje lanak 140. (1) Tko ustrajno i kroz dulje vrijeme prati ili uhodi drugu osobu ili s njom uspostavi ili nastoji uspostaviti neeljeni kontakt ili je na drugi nain zastrauje i time kod nje izazove tjeskobu ili strah za njezinu sigurnost ili sigurnost njoj bliskih osoba, kaznit e se kaznom zatvora do jedne godine. (2) Ako je djelo iz stavka 1. ovoga lanka poinjeno u odnosu na sadanjeg ili biveg branog ili izvanbranog druga ili istospolnog partnera, osobu s kojom je poinitelj bio u intimnoj vezi ili prema djetetu, poinitelj e se kazniti kaznom zatvora do tri godine. (3) Kazneno djelo iz stavka 1. i 2. ovoga lanka progoni se po prijedlogu, osim ako je poinjeno prema djetetu.
GLAVA ETRNAESTA (XIV.) KAZNENA DJELA PROTIV PRIVATNOSTI

Naruavanje nepovredivosti doma i poslovnog prostora lanak 141. (1) Tko neovlateno prodre u tui dom ili poslovni prostor ili zatvoreni ili ograeni prostor koji pripada tom domu ili poslovni prostor ili se na zahtjev ovlatene osobe otuda ne udalji, kaznit e se kaznom zatvora do jedne godine. (2) Ako kazneno djelo iz stavka 1. ovoga lanka poini slubena osoba u obavljanju slube ili javne ovlasti, kaznit e se kaznom zatvora do tri godine. (3) Kazneno djelo iz stavka 1. ovoga lanka progoni se po prijedlogu. Povreda tajnosti pisama i drugih poiljaka lanak 142. (1) Tko neovlateno otvori tuu poiljku, pismo, brzojav, elektroniku potu ili kakvo drugo sredstvo dopisivanja, ili na drugi nain povrijedi njihovu tajnost, ili neovlateno zadri, prikrije, uniti ili drugome preda tuu zatvorenu poiljku ili pismo, brzojav, elektroniku potu ili kakvo drugo sredstvo dopisivanja, kaznit e se kaznom zatvora do jedne godine. (2) Tko s ciljem da sebi ili drugome pribavi kakvu imovinsku korist ili da drugome prouzroi kakvu tetu priopi drugome podatak koji je saznao povredom tajnosti tue poiljke, pisma, brzojava, elektronike pote ili kakvog drugog sredstva dopisivanja, ili se s tom tajnom poslui, kaznit e se kaznom zatvora do dvije godine. (3) Ako kazneno djelo iz stavka 1. i 2. ovoga lanka poini slubena osoba u obavljanju slube ili javne ovlasti, kaznit e se kaznom zatvora do tri godine. (4) Kazneno djelo iz stavka 1. i 2. ovoga lanka progoni se po prijedlogu. Neovlateno zvuno snimanje i prislukivanje lanak 143. (1) Tko neovlateno zvuno snimi nejavno izgovorene rijei drugoga ili tko posebnim napravama neovlateno prislukuje nejavno izgovorene rijei drugoga koje mu nisu namijenjene, kaznit e se kaznom zatvora do tri godine. (2) Kaznom iz stavka 1. ovoga lanka kaznit e se tko snimljene rijei iz stavka 1. uporabi ili uini dostupnim treoj osobi ili tko prislukivane rijei iz stavka 1. doslovce ili u bitnim crtama javno iznese. (3) Ako kazneno djelo iz stavka 1. i 2. ovoga lanka poini slubena osoba u obavljanju slube ili javne ovlasti,
37
kaznit e se kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina. (4) Nema kaznenog djela ako su radnje iz stavka 1. i 2. ovoga lanka uinjene u javnom interesu ili drugom interesu koji je preteniji od interesa zatite privatnosti snimane ili prislukivane osobe. (5) Kaznena djela iz stavka 1. i 2. ovoga lanka progone se po prijedlogu. (6) Snimke i posebne naprave kojima je poinjeno kazneno djelo iz ovoga lanka e se oduzeti. Neovlateno slikovno snimanje lanak 144. (1) Tko drugoga koji se nalazi u stanu ili prostoru posebno zatienom od pogleda neovlateno slikovno snimi ili takvu snimku uporabi ili uini dostupnom treoj osobi i na taj nain povrijedi njegovu privatnost, kaznit e se kaznom zatvora do jedne godine. (2) Ako kazneno djelo iz stavka 1. ovoga lanka poini slubena osoba u obavljanju slube ili javne ovlasti, kaznit e se kaznom zatvora do tri godine. (3) Kazneno djelo iz stavka 1. ovoga lanka progoni se po prijedlogu. (4) Snimke i posebne naprave kojima je poinjeno kazneno djelo iz ovoga lanka e se oduzeti. Neovlateno otkrivanje profesionalne tajne lanak 145. (1) Odvjetnik, javni biljenik, zdravstveni radnik, psiholog, djelatnik ustanove socijalne skrbi, vjerski ispovjednik ili druga osoba koja neovlateno otkrije podatak o osobnom ili obiteljskom ivotu koji joj je povjeren u obavljanju njezinog zvanja, kaznit e se kaznom zatvora do jedne godine. (2) Nema kaznenog djela iz stavka 1. ovoga lanka ako je otkrivanje tajne poinjeno u javnom interesu ili interesu druge osobe koji su preteniji od interesa uvanja tajne. (3) Kazneno djelo iz stavka 1. ovoga lanka progoni se po prijedlogu. Nedozvoljena uporaba osobnih podataka lanak 146. (1) Tko protivno uvjetima odreenima u zakonu prikuplja, obrauje ili koristi osobne podatke fizikih osoba, kaznit e se kaznom zatvora do jedne godine. (2) Tko protivno uvjetima odreenima u zakonu iznosi osobne podatke iz Republike Hrvatske u svrhu daljnje obrade ili ih objavi ili na drugi nain uini dostupnim drugome ili tko radnjom iz stavka 1. ovoga lanka sebi ili drugome pribavi znatnu imovinsku korist ili prouzroi znatnu tetu, kaznit e se kaznom zatvora do tri godine. (3) Kaznom iz stavka 2. ovoga lanka kaznit e se tko djelo iz stavka 1. ovoga lanka poini prema djetetu ili tko protivno uvjetima odreenima u zakonu prikuplja, obrauje ili koristi osobne podatke fizikih osoba koji se odnose na rasno ili etniko podrijetlo, politika stajalita, vjerska ili druga uvjerenja, sindikalno lanstvo, zdravlje ili spolni ivot te osobne podatke fizikih osoba o kaznenom ili prekrajnom postupku. (4) Ako kazneno djelo iz stavka 1. do 3. ovoga lanka poini slubena osoba u obavljanju svojih ovlasti, kaznit e se kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina.
GLAVA PETNAESTA (XV.) KAZNENA DJELA PROTIV ASTI I UGLEDA

Uvreda lanak 147. (1) Tko uvrijedi drugoga, kaznit e se novanom kaznom do devedeset dnevnih iznosa. (2) Tko djelo iz stavka 1. ovoga lanka poini putem tiska, radija, televizije, raunalnog sustava ili mree, na javnom skupu ili na drugi nain zbog ega je uvreda postala pristupanom veem broju osoba, kaznit e se novanom kaznom do sto osamdeset dnevnih iznosa. (3) Ako uvrijeeni uzvrati uvredu, sud moe oba poinitelja osloboditi kazne.
38
(4) Ako je poinitelj bio izazvan nedolinim ponaanjem oteenika, ili je oteenik pred sudom prihvatio njegovu ispriku zbog poinjenog djela, sud ga moe osloboditi kazne. (5) Nema kaznenog djela uvrede ako iz naina izraavanja i drugih okolnosti proizlazi da je omalovaavanje poinjeno radi zatite drugih opravdanih interesa. Sramoenje lanak 148. (1) Tko pred drugim za nekoga iznese ili pronese injeninu tvrdnju koja moe koditi njegovoj asti ili ugledu, kaznit e se novanom kaznom do sto osamdeset dnevnih iznosa. (2) Tko djelo iz stavka 1. ovoga lanka poini putem tiska, radija, televizije, raunalnog sustava ili mree, na javnom skupu ili na drugi nain, zbog ega je ono postalo pristupano veem broju osoba, kaznit e se novanom kaznom do tristo ezdeset dnevnih iznosa. (3) Nema kaznenog djela iz stavka 1. i 2. ovoga lanka ako poinitelj dokae istinitost injeninih tvrdnji koje je iznosio ili pronosio ili postojanje ozbiljnog razloga zbog kojeg je, postupajui u dobroj vjeri, povjerovao u njihovu istinitost. (4) Nije doputeno dokazivanje okolnosti iz stavka 3. ovoga lanka poinitelju koji injeninu tvrdnju nije iznosio ili pronosio u javnom interesu ili iz drugog opravdanog razloga, a postupao je preteito s ciljem da nakodi asti ili ugledu drugoga, pogotovo ako se tvrdnje odnose na osobni ili obiteljski ivot druge osobe. (5) Prizna li poinitelj neistinitost svojih tvrdnji i opozove ih, sud ga moe osloboditi kazne. Kleveta lanak 149. (1) Tko pred drugim za nekoga iznese ili pronese neistinitu injeninu tvrdnju koja moe koditi njegovoj asti ili ugledu, znajui da je neistinita, kaznit e se novanom kaznom do tristo ezdeset dnevnih iznosa. (2) Tko djelo iz stavka 1. ovoga lanka poini putem tiska, radija, televizije, raunalnog sustava ili mree, na javnom skupu ili na drugi nain zbog ega je ono postalo pristupano veem broju osoba, kaznit e se novanom kaznom do petsto dnevnih iznosa. Pokretanje kaznenog postupka za kaznena djela protiv asti i ugleda lanak 150. (1) Kaznena djela protiv asti i ugleda progone se po privatnoj tubi. (2) Ako su kaznena djela protiv asti i ugleda poinjena prema umrloj osobi, kazneni postupak moe se pokrenuti privatnom tubom branog ili izvanbranog druga, istospolnog partnera, roditelja, djece, posvojitelja, posvojenika, brae ili sestara umrle osobe. Javno objavljivanje presude za kaznena djela protiv asti i ugleda lanak 151. (1) Presuda kojom je oglaen krivim poinitelj kaznenog djela protiv asti i ugleda poinjenog putem tiska, radija, televizije, raunalnog sustava ili mree ili drugog sredstva javnog priopavanja objavit e se u cijelosti ili djelomino na zahtjev oteenika, a o troku poinitelja. (2) Sud e u presudi odrediti nain njezinog objavljivanja pri emu e, uvijek kada je to mogue, odrediti da to bude u istom sredstvu javnog priopavanja u kojem je kazneno djelo poinjeno.
GLAVA ESNAESTA (XVI.) KAZNENA DJELA PROTIV SPOLNE SLOBODE

Spolni odnoaj bez pristanka lanak 152. (1) Tko s drugom osobom bez njezinog pristanka izvri spolni odnoaj ili s njim izjednaenu spolnu radnju ili navede drugu osobu da bez svog pristanka s treom osobom izvri spolni odnoaj ili s njim izjednaenu spolnu radnju ili da bez svog pristanka nad samom sobom izvri sa spolnim odnoajem izjednaenu spolnu radnju, kaznit e se kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina. (2) Poinitelj koji je bio u otklonjivoj zabludi glede postojanja pristanka iz stavka 1. ovoga lanka,
39
kaznit e se kaznom zatvora do tri godine. (3) Pristanak iz stavka 1. ovoga lanka postoji ako je osoba svojom voljom odluila stupiti u spolni odnoaj ili s njime izjednaenu spolnu radnju i bila je sposobna donijeti i izraziti takvu odluku. Smatra se da takvog pristanka nema osobito ako je spolni odnoaj ili s njime izjednaena spolna radnja izvrena uz uporabu sile ili prijetnje, prijevare, zlouporabom poloaja prema osobi koja se prema poinitelju nalazi u odnosu zavisnosti, iskoritavanjem stanja osobe zbog kojeg ona nije bila sposobna izraziti svoje odbijanje, ili nad osobom kojoj je protupravno oduzeta sloboda. Silovanje lanak 153. (1) Tko djelo iz lanka 152. stavka 1. ovoga Zakona poini uporabom sile ili prijetnje da e izravno napasti na ivot ili tijelo silovane ili druge osobe, kaznit e se kaznom zatvora od jedne do deset godina. (2) Poinitelj koji je bio u otklonjivoj zabludi glede postojanja pristanka iz stavka 1. ovoga lanka kaznit e se kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina. Teka kaznena djela protiv spolne slobode lanak 154. (1) Kaznom zatvora od jedne do deset godina kaznit e se tko djelo iz lanka 152. stavka 1. ovoga Zakona poini: 1. prema lanu obitelji, 2. prema rtvi posebno ranjivoj zbog njezine dobi, bolesti, ovisnosti, trudnoe, invaliditeta, teke tjelesne ili duevne smetnje, 3. na osobito okrutan ili osobito poniavajui nain, 4. iz mrnje, 5. zajedno s jednim ili vie poinitelja, pri emu je prema istoj osobi izvreno vie spolnih odnoaja ili s njim izjednaenih spolnih radnji, 6. uz uporabu oruja ili opasnog orua, 7. na nain da je silovana osoba teko tjelesno ozlijeena ili je ostala trudna. (2) Tko djelo iz lanka 153. stavka 1. ovoga Zakona poini pod okolnostima iz stavka 1. ovoga lanka, kaznit e se kaznom zatvora od tri do petnaest godina. (3) Ako je kaznenim djelom iz lanka 152. stavka 1. ili lanka 153. stavka 1. ovoga Zakona prouzroena smrt silovane osobe, poinitelj e se kazniti kaznom zatvora od najmanje pet godina. Bludne radnje lanak 155. (1) Tko pod uvjetima iz lanka 152. ovoga Zakona kad nije poinjen ni pokuaj tog kaznenog djela, poini bludnu radnju, kaznit e se kaznom zatvora do jedne godine. (2) Tko pod uvjetima iz lanka 153. ili lanka 154. ovoga Zakona kad nije poinjen ni pokuaj tih kaznenih djela, poini bludnu radnju, kaznit e se kaznom zatvora do tri godine. Spolno uznemiravanje lanak 156. (1) Tko spolno uznemirava drugu osobu kojoj je nadreen ili koja se prema njemu nalazi u odnosu zavisnosti ili koja je posebno ranjiva zbog dobi, bolesti, invaliditeta, ovisnosti, trudnoe, teke tjelesne ili duevne smetnje, kaznit e se kaznom zatvora do jedne godine. (2) Spolno uznemiravanje je svako verbalno, neverbalno ili fiziko neeljeno ponaanje spolne naravi koje ima za cilj ili stvarno predstavlja povredu dostojanstva osobi, koje uzrokuje strah, neprijateljsko, poniavajue ili uvredljivo okruenje. (3) Kazneno djelo iz stavka 1. ovoga lanka progoni se po prijedlogu. Prostitucija lanak 157.
40
(1) Tko radi zarade ili druge koristi drugu osobu namamljuje, vrbuje ili potie na pruanje spolnih usluga ili organizira ili omogui drugoj osobi pruanje spolnih usluga, kaznit e se kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina. (2) Tko drugu osobu radi zarade silom ili prijetnjom, obmanom, prijevarom, zlouporabom ovlasti ili tekog poloaja ili odnosa ovisnosti, prisili ili navede na pruanje spolnih usluga, ili tko koristi spolne usluge takve osobe uz naplatu, a znao je ili je morao i mogao znati za navedene okolnosti, kaznit e se kaznom zatvora od jedne do deset godina. (3) Tko putem sredstava javnog informiranja i drugih slinih sredstava oglaava prostituciju, kaznit e se kaznom zatvora do tri godine. (4) Bez utjecaja je na postojanje kaznenog djela iz ovoga lanka okolnost je li osoba koju se namamljuje, vrbuje, potie ili iskoritava za prostituciju na to pristala i je li se ve time bavila.
GLAVA SEDAMNAESTA (XVII.) KAZNENA DJELA SPOLNOG ZLOSTAVLJANJA I ISKORITAVANJA DJETETA

Spolna zlouporaba djeteta mlaeg od petnaest godina lanak 158. (1) Tko izvri spolni odnoaj ili s njim izjednaenu spolnu radnju s djetetom mlaim od petnaest godina, ili ga navede da izvri spolni odnoaj ili s njime izjednaenu spolnu radnju s treom osobom ili da nad samim sobom izvri sa spolnim odnoajem izjednaenu spolnu radnju, kaznit e se kaznom zatvora od jedne do deset godina. (2) Tko nad djetetom mlaim od petnaest godina izvri bludnu radnju, ili ga navede da izvri bludnu radnju s drugom osobom ili da nad samim sobom izvri bludnu radnju, kaznit e se kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina. (3) Nema kaznenog djela iz stavka 1. i 2. ovoga lanka ako razlika u dobi izmeu osoba koje vre spolni odnoaj ili s njime izjednaenu spolnu radnju ili bludnu radnju nije vea od tri godine. (4) Poinitelj koji je bio u otklonjivoj zabludi da dijete iz stavka 1. ovoga lanka ima najmanje petnaest godina kaznit e se kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina, a ako je bio u otklonjivoj zabludi da dijete iz stavka 2. ovoga lanka ima najmanje petnaest godina kaznit e se kaznom zatvora do tri godine. (5) Tko izvri spolni odnoaj ili s njim izjednaenu spolnu radnju s djetetom mlaim od petnaest godina uz primjenu sile ili prijetnje, obmane, prijevare ili zlouporabom ovlasti ili tekog poloaja ili odnosa zavisnosti djeteta o njemu, kaznit e se kaznom zatvora od tri do petnaest godina. (6) Tko pod uvjetima iz stavka 5. ovoga lanka nad djetetom mlaim od petnaest godina izvri bludnu radnju, kaznit e se kaznom zatvora od jedne do osam godina. Spolna zlouporaba djeteta starijeg od petnaest godina lanak 159. (1) Tko s djetetom koje je navrilo petnaest godina koje mu je povjereno radi odgoja, uenja, uvanja, duebrinitva ili njege izvri spolni odnoaj ili s njime izjednaenu spolnu radnju, ili ga navede da s drugom osobom izvri spolni odnoaj ili s njime izjednaenu spolnu radnju, ili da samo nad sobom izvri sa spolnim odnoajem izjednaenu spolnu radnju, kaznit e se kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina. (2) Kaznom iz stavka 1. ovoga lanka kaznit e se srodnik po krvi ili po posvojenju u ravnoj lozi, ouh ili maeha koji s djetetom koje je navrilo petnaest godina izvri spolni odnoaj ili s njime izjednaenu spolnu radnju, ili ga navede da s drugom osobom izvri spolni odnoaj ili s njime izjednaenu spolnu radnju, ili da samo nad sobom izvri sa spolnim odnoajem izjednaenu spolnu radnju. Zadovoljenje pohote pred djetetom mlaim od petnaest godina lanak 160. (1) Tko pred djetetom mlaim od petnaest godina ini spolne radnje namijenjene zadovoljavanju vlastite ili tue pohote, kaznit e se kaznom zatvora do jedne godine.
41
(2) Tko pred djetetom mlaim od petnaest godina poini kazneno djelo iz lanka 152. do lanka 155., lanka 158. ili lanka 159. ovoga Zakona, kaznit e se kaznom zatvora do tri godine. (3) Za pokuaj kaznenog djela iz stavka 1. i 2. ovoga lanka poinitelj e se kazniti. Mamljenje djece za zadovoljenje spolnih potreba lanak 161. (1) Punoljetna osoba koja osobi mlaoj od petnaest godina, u namjeri da ona ili druga osoba nad njom poini kazneno djelo iz lanka 158. ovoga Zakona, putem informacijsko komunikacijskih tehnologija ili na drugi nain predloi susret s njom ili drugom osobom i koja poduzme mjere da do tog susreta doe, kaznit e se kaznom zatvora do tri godine. (2) Tko prikuplja, daje ili prenosi podatke o osobi mlaoj od petnaest godina radi poinjenja kaznenog djela iz stavka 1. ovoga lanka, kaznit e se kaznom zatvora do jedne godine. (3) Za pokuaj kaznenog djela iz stavka 1. ovoga lanka poinitelj e se kazniti. Podvoenje djeteta lanak 162. (1) Tko radi zarade ili druge koristi dijete namamljuje, vrbuje ili potie na pruanje spolnih usluga, ili organizira ili omogui pruanje spolnih usluga s djetetom, a znao je ili je morao i mogao znati da se radi o djetetu, kaznit e se kaznom zatvora od jedne do deset godina. (2) Tko koristi spolne usluge djeteta koje je navrilo petnaest godina uz davanje bilo kakve naknade ili protuinidbe, a znao je ili je morao i mogao znati da se radi o djetetu, kaznit e se kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina. (3) Tko osobu za koju je znao ili je morao i mogao znati da je dijete radi zarade silom ili prijetnjom, obmanom, prijevarom, zlouporabom ovlasti ili tekog poloaja ili odnosa zavisnosti, prisili ili navede na pruanje spolnih usluga, ili tko koristi spolne usluge tog djeteta uz naplatu, a znao je ili je morao i mogao znati za navedene okolnosti, kaznit e se kaznom zatvora od tri do petnaest godina. (4) Tko oglaava iskoritavanje spolnih usluga djeteta, kaznit e se kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina. Iskoritavanje djece za pornografiju lanak 163. (1) Tko dijete namamljuje, vrbuje ili potie na sudjelovanje u snimanju djeje pornografije ili tko organizira ili omogui njezino snimanje, kaznit e se kaznom zatvora od jedne do osam godina. (2) Kaznom iz stavka 1. ovoga lanka kaznit e se tko neovlateno snima, proizvodi, nudi, ini dostupnim, distribuira, iri, uvozi, izvozi, pribavlja za sebe ili drugoga, prodaje, daje, prikazuje ili posjeduje djeju pornografiju ili joj svjesno pristupa putem informacijsko komunikacijskih tehnologija. (3) Tko dijete silom ili prijetnjom, obmanom, prijevarom, zlouporabom ovlasti ili tekog poloaja ili odnosa ovisnosti, prisili ili navede na snimanje djeje pornografije, kaznit e se kaznom zatvora od tri do dvanaest godina. (4) Posebne naprave, sredstva, raunalni programi ili podaci namijenjeni, prilagoeni ili uporabljeni za poinjenje ili olakavanje poinjenja kaznenog djela iz stavka 1., 2. i 3. ovoga lanka e se oduzeti, a pornografski materijal koji je nastao poinjenjem kaznenog djela iz stavka 1., 2. i 3. ovoga lanka e se i unititi. (5) Dijete se nee kazniti za proizvodnju i posjedovanje pornografskog materijala koji prikazuje njega samog ili njega i drugo dijete ako su oni sami taj materijal proizveli i posjeduju ga uz pristanak svakog od njih i iskljuivo za njihovu osobnu upotrebu. (6) Djeja pornografija je materijal koji vizualno ili na drugi nain prikazuje pravo dijete ili realno prikazano nepostojee dijete ili osobu koja izgleda kao dijete, u pravom ili simuliranom spolno eksplicitnom ponaanju ili koji prikazuje spolne organe djece u spolne svrhe. Materijali koji imaju umjetniki, medicinski, znanstveni, informativni ili slian znaaj ne smatraju se pornografijom u smislu ovoga lanka.
42
Iskoritavanje djece za pornografske predstave lanak 164. (1) Tko dijete namamljuje, vrbuje ili potie na sudjelovanje u pornografskim predstavama, kaznit e se kaznom zatvora od jedne do osam godina. (2) Tko zarauje od pornografskih predstava u kojima sudjeluje dijete ili na drugi nain iskoritava dijete za pornografske predstave, kaznit e se kaznom zatvora od jedne do deset godina. (3) Tko silom ili prijetnjom, obmanom, prijevarom, zlouporabom ovlasti ili tekog poloaja ili odnosa zavisnosti, prisili ili navede dijete na sudjelovanje u pornografskoj predstavi, kaznit e se kaznom zatvora od tri do dvanaest godina. (4) Kaznom zatvora iz stavka 1. ovoga lanka kaznit e se tko gleda pornografsku predstavu uivo ili putem komunikacijskih sredstava ako je znao ili je morao i mogao znati da u njoj sudjeluje dijete. (5) Posebne naprave, sredstva, raunalni programi ili podaci namijenjeni, prilagoeni ili uporabljeni za poinjenje ili olakavanje poinjenja kaznenog djela iz stavka 1., 2. i 3. ovoga lanka e se oduzeti, a pornografski materijal koji je nastao poinjenjem kaznenog djela iz stavka 1. i 2. ovoga lanka e se i unititi. Upoznavanje djece s pornografijom lanak 165. (1) Tko djetetu mlaem od petnaest godina proda, pokloni, prikae ili javnim izlaganjem, posredstvom raunalnog sustava, mree ili medija za pohranu raunalnih podataka ili na drugi nain uini pristupanim spise, slike, audiovizualne sadraje ili druge predmete pornografskog sadraja ili mu prikae pornografsku predstavu, kaznit e se kaznom zatvora do tri godine. (2) Predmeti, posebne naprave, sredstva, raunalni programi ili podaci namijenjeni, prilagoeni ili uporabljeni za poinjenje ili olakavanje poinjenja kaznenog djela iz stavka 1. ovoga lanka e se oduzeti, a pornografski materijal e se i unititi. (3) Pornografijom se u smislu ovoga lanka smatra materijal koji vizualno ili na drugi nain prikazuje osobu u pravom ili simuliranom spolno eksplicitnom ponaanju ili koji prikazuje spolne organe ljudi u spolne svrhe. Materijali koji imaju umjetniki, medicinski ili znanstveni znaaj ne smatraju se pornografijom u smislu ovoga lanka. Teka kaznena djela spolnog zlostavljanja i iskoritavanja djeteta lanak 166. (1) Ako je kaznenim djelom iz lanka 158. stavak 1., lanka 162. stavka 1. i 2., lanka 163. stavka 1. i 2. te lanka 164. stavka 1. ovoga Zakona djetetu nanesena teka tjelesna ozljeda ili je naruen njegov tjelesni ili emocionalni razvoj ili je dijete ostalo trudno, ako je u djelu sudjelovalo vie poinitelja, ili je djelo poinjeno nad posebno ranjivim djetetom ili je poinjeno od lana obitelji ili osobe s kojom dijete ivi u zajednikom kuanstvu, ili je poinjeno na osobito okrutan ili osobito poniavajui nain, kaznit e se kaznom zatvora od tri do petnaest godina. (2) Ako je kaznenim djelom iz lanka 158. stavka 5., lanka 162. stavka 3., lanka 163. stavka 3. i lanka 164. stavka 2. ovoga Zakona djetetu nanesena teka tjelesna ozljeda ili je naruen njegov tjelesni ili emocionalni razvoj ili je dijete ostalo trudno, ako je u djelu sudjelovalo vie poinitelja, ili je djelo poinjeno nad posebno ranjivim djetetom ili je poinjeno od lana obitelji ili osobe s kojom dijete ivi u zajednikom kuanstvu, ili je poinjeno na osobito okrutan ili osobito poniavajui nain, poinitelj e se kazniti kaznom zatvora najmanje pet godina. (3) Ako je kaznenim djelom iz lanka 158., lanka 162., lanka 163. ili lanka 164. ovoga Zakona prouzroena smrt djeteta, poinitelj e se kazniti kaznom zatvora najmanje deset godina ili dugotrajnim zatvorom.
43
GLAVA OSAMNAESTA (XVIII.) KAZNENA DJELA PROTIV BRAKA, OBITELJI I DJECE

Dvobranost lanak 167. (1) Tko sklopi novi brak iako se ve nalazi u braku ili tko sklopi brak s osobom za koju zna da se ve nalazi u braku, kaznit e se kaznom zatvora do jedne godine. (2) Ako je prijanji brak u meuvremenu prestao, kazneni progon nee se poduzeti. Omoguavanje sklapanja nedozvoljenog braka lanak 168. Ovlatena osoba pred kojom se sklapa brak koja omogui sklapanje braka iako nisu ispunjene sve zakonske pretpostavke za postojanje i valjanost braka, kaznit e se kaznom zatvora do tri godine. Prisila na sklapanje braka lanak 169. (1) Tko prisili drugu osobu na sklapanje braka, kaznit e se kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina. (2) Tko namamljuje osobu u drugu dravu od one u kojoj ova prebiva da bi je tamo prisilio na sklapanje braka, kaznit e se kaznom zatvora do tri godine. Omoguavanje izvanbranog ivota s djetetom lanak 170. (1) Punoljetna osoba koja ivi s djetetom mlaim od esnaest godina, a time ne ini neko drugo kazneno djelo za koje je propisana tea kazna, kaznit e se kaznom zatvora do tri godine. (2) Kaznom iz stavka 1. ovoga lanka kaznit e se tko djetetu mlaem od esnaest godina omogui izvanbrani ivot s drugom osobom ili ga na to navede, a time ne ini neko drugo kazneno djelo za koje je propisana tea kazna. (3) Tko djelo iz stavka 2. ovoga lanka poini iz koristoljublja, kaznit e se kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina. Ostavljanje u tekom poloaju lana obitelji lanak 171. Tko krenjem svojih zakonskih obiteljskih obveza ostavi u tekom poloaju lana obitelji koji se ne moe sam o sebi skrbiti, kaznit e se kaznom zatvora do tri godine. Povreda dunosti uzdravanja lanak 172. (1) Tko ne uzdrava osobu koju je po zakonu duan uzdravati i to na nain, u visini i u rokovima odreenim ovrnom ispravom, kaznit e se kaznom zatvora do jedne godine. (2) Ako se obveza iz stavka 1. ovoga lanka odnosi na uzdravanje djeteta ili osobe koja zbog starosti, bolesti, mentalnog ili tjelesnog oteenja nije sposobna za rad, poinitelj e se kazniti kaznom zatvora do tri godine. (3) Nema kaznenog djela ako poinitelj dokae da iz opravdanih razloga nije bio u mogunosti plaati uzdravanje iz stavka 1. ili 2. ovoga lanka. Neprovoenje odluke za zatitu dobrobiti djeteta lanak 173.
44
(1) Tko ne provodi, sprijei ili onemogui provoenje odluke za zatitu dobrobiti djeteta koju je odredio sud, zavod za socijalnu skrb u upaniji ili dravno tijelo, kaznit e se kaznom zatvora do jedne godine. (2) Slubena osoba na radu u ustanovi ili dravnom tijelu koja ne provodi odluke suda ili dravnih tijela ili pravodobno ne ispunjava zakonske obveze za zatitu djeteta pa zbog toga bude ugroeno zdravlje ili razvoj djeteta, kaznit e se kaznom zatvora do tri godine. (3) Ako je kazneno djelo iz stavka 2. ovoga lanka poinjeno iz nehaja, poinitelj e se kazniti kaznom zatvora do jedne godine. (4) Poinitelj koji omogui provoenje odluke iz stavka 1. ovoga lanka prije zapoinjanja kaznenog postupka, moe se osloboditi kazne. Oduzimanje djeteta lanak 174. (1) Tko dijete oduzme od roditelja, posvojitelja, skrbnika, druge osobe ili ustanove kojoj je ono povjereno, protupravno ga zadri ili mu onemoguava da ivi s osobom ili u ustanovi kojoj je povjereno, kaznit e se kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina. (2) Ako kazneno djelo iz stavka 1. ovoga lanka poini roditelj ili posvojitelj, kaznit e se kaznom zatvora do tri godine. (3) Tko kazneno djelo iz stavka 1. ovoga lanka poini s ciljem da dijete trajno zadri, ili ako je zbog kaznenog djela iz stavka 1. ovoga lanka dijete napustilo podruje Republike Hrvatske, ili je tee ugroeno zdravlje, odgoj, kolovanje ili je na drugi nain teko ugroena dobrobit djeteta, kaznit e se kaznom zatvora od jedne do deset godina. (4) Roditelj ili posvojitelj koji kazneno djelo iz stavka 1. ovoga lanka poini s ciljem da trajno zadri dijete ili na nain da dijete napusti podruje Republike Hrvatske, kaznit e se kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina. (5) Ako je kaznenim djelom iz stavka 1., 2., 3. i 4. ovoga lanka prouzroena smrt djeteta, poinitelj e se kazniti kaznom zatvora od tri do petnaest godina. (6) Za pokuaj kaznenog djela iz stavka 2. ovoga lanka poinitelj e se kazniti. (7) Poinitelj koji vrati dijete prije zapoinjanja kaznenog postupka, moe se osloboditi kazne. Promjena obiteljskog stanja lanak 175. (1) Tko podmetanjem, zamjenom, davanjem lanih podataka ili na drugi nain promijeni obiteljsko stanje djeteta, kaznit e se kaznom zatvora do tri godine. (2) Tko iz nehaja zamijeni ili na drugi nain promijeni obiteljsko stanje djeteta, kaznit e se kaznom zatvora do jedne godine. (3) Za pokuaj kaznenog djela iz stavka 1. ovoga lanka poinitelj e se kazniti. Naputanje djeteta lanak 176. Tko napusti svoje dijete s ciljem da ga se trajno rijei, kaznit e se kaznom zatvora do tri godine. Zanemarivanje i zlouporaba djetetovih prava lanak 177. (1) Roditelj, posvojitelj, skrbnik ili druga osoba koja grubo zanemaruje svoje dunosti podizanja, odgoja i obrazovanja djeteta, kaznit e se kaznom zatvora do tri godine. (2) Tko prisili dijete na pretjerani rad ili rad koji ne odgovara njegovoj ivotnoj dobi, na prosjaenje ili ga navodi na drugo ponaanje koje je tetno za njegov razvoj ili na drugi nain grubo zlorabi djetetova prava,
45
kaznit e se kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina. (3) Ako se zbog kaznenog djela iz stavka 1. i 2. ovoga lanka dijete odalo prosjaenju, prostituciji ili drugim oblicima drutveno neprihvatljivog ponaanja, ili je prouzroena teka tjelesna ozljeda djeteta, poinitelj e se kazniti kaznom zatvora od jedne do osam godina. (4) Ako je kaznenim djelom iz stavka 1. i 2. ovoga lanka prouzroena smrt djeteta, poinitelj e se kazniti kaznom zatvora od tri do petnaest godina. Povreda privatnosti djeteta lanak 178. (1) Tko iznese ili pronese neto iz osobnog ili obiteljskog ivota djeteta, protivno propisima objavi djetetovu fotografiju ili otkrije identitet djeteta, to je kod djeteta izazvalo uznemirenost, porugu vrnjaka ili drugih osoba ili je na drugi nain ugrozilo dobrobit djeteta, kaznit e se kaznom zatvora do jedne godine. (2) Tko djelo iz stavka 1. ovoga lanka poini putem tiska, radija, televizije, raunalnog sustava ili mree, na javnom skupu ili na drugi nain zbog ega je ono postalo pristupano veem broju osoba, kaznit e se kaznom zatvora do dvije godine. (3) Tko djelo iz stavka 1. i 2. ovoga lanka poini kao slubena osoba ili u obavljanju profesionalne djelatnosti, kaznit e se kaznom zatvora do tri godine. Rodoskvrnue lanak 179. (1) Tko izvri spolni odnoaj ili s njim izjednaenu spolnu radnju sa srodnikom u ravnoj lozi, bratom, sestrom, polubratom ili polusestrom, po krvi ili po posvojenju. kaznit e se kaznom zatvora do jedne godine. (2) Nee se kazniti osoba koja je u vrijeme izvrenja radnje iz stavka 1. ovoga lanka bila dijete.
GLAVA DEVETNAESTA (XIX.) KAZNENA DJELA PROTIV ZDRAVLJA LJUDI

irenje i prenoenje zarazne bolesti lanak 180. (1) Tko ne postupi po propisima ili naredbama kojima nadleno dravno tijelo nareuje preglede, dezinfekciju, dezinsekciju, deratizaciju, odvajanje bolesnika ili drugu mjeru za spreavanje i suzbijanje zarazne bolesti meu ljudima, odnosno za sprjeavanje i suzbijanje zarazne bolesti ivotinja od kojih mogu oboljeti i ljudi, pa zbog toga doe do opasnosti od irenja zarazne bolesti meu ljudima ili prenoenja zarazne bolesti sa ivotinja na ljude, kaznit e se kaznom zatvora do dvije godine. (2) Tko ne pridravajui se mjera zatite drugoga zarazi opasnom zaraznom boleu, kaznit e se kaznom zatvora do tri godine. (3) Ako je kazneno djelo iz stavka 1. i 2. ovoga lanka poinjeno iz nehaja, poinitelj e se kazniti kaznom zatvora do jedne godine. (4) Kazneno djelo iz stavka 2. ovoga lanka kad se radi o spolno prenosivoj bolesti progoni se po prijedlogu oteenika, osim ako je kazneno djelo poinjeno na tetu djeteta. Nesavjesno lijeenje lanak 181. (1) Doktor medicine, doktor dentalne medicine ili drugi zdravstveni radnik koji obavljajui zdravstvenu djelatnost primijeni oito nepodobno sredstvo ili nain lijeenja ili na drugi nain oito ne postupi po pravilima zdravstvene struke ili oito nesavjesno postupa pa time prouzroi pogoranje bolesti ili naruenje zdravlja druge osobe, kaznit e se kaznom zatvora do jedne godine. (2) Ako je kaznenim djelom navedenim u stavku 1. ovoga lanka prouzroena teka tjelesna ozljeda drugoj osobi ili je postojea bolest znatno pogorana,
46
poinitelj e se kazniti kaznom zatvora do tri godine. (3) Ako je kaznenim djelom navedenim u stavku 1. ovoga lanka prouzroena osobito teka tjelesna ozljeda drugoj osobi ili je kod druge osobe dolo do prekida trudnoe, poinitelj e se kazniti kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina. (4) Ako je kaznenim djelom navedenim u stavku 1. ovoga lanka prouzroena smrt jedne ili vie osoba, poinitelj e se kazniti kaznom zatvora od tri do dvanaest godina. (5) Ako je kazneno djelo iz stavka 1. ovoga lanka poinjeno iz nehaja, poinitelj e se kazniti kaznom zatvora do est mjeseci. (6) Ako je kazneno djelo iz stavka 2. ovoga lanka poinjeno iz nehaja, poinitelj e se kazniti kaznom zatvora do jedne godine. (7) Ako je kazneno djelo iz stavka 3. ovoga lanka poinjeno iz nehaja, poinitelj e se kazniti kaznom zatvora do tri godine. (8) Ako je kazneno djelo iz stavka 4. ovoga lanka poinjeno iz nehaja, poinitelj e se kazniti kaznom zatvora od jedne do osam godina. Nedozvoljeno uzimanje i presaivanje dijelova ljudskog tijela lanak 182. (1) Doktor medicine, doktor dentalne medicine ili drugi zdravstveni radnik koji bez propisanog pristanka ili medicinski neopravdano uzme organ, tkivo, stanicu, zametak ili fetus ivog darivatelja, ili ih presadi primatelju ili upotrijebi za postupak medicinske oplodnje, kaznit e se kaznom zatvora od jedne do deset godina. (2) Ako je kaznenim djelom navedenim u stavku 1. ovoga lanka prouzroena smrt osobe, poinitelj e se kazniti kaznom zatvora od tri do petnaest godina. (3) Doktor medicine, doktor dentalne medicine ili drugi zdravstveni radnik koji radi presaivanja uzme dio tijela umrle osobe iako zna da je ta osoba ili njezin zakonski zastupnik, odnosno skrbnik, za ivota dao pisanu izjavu o nedarivanju, ili tko bez propisanog pristanka uzme radi presaivanja dio tijela umrlog djeteta ili umrle punoljetne osobe koja nije imala sposobnost rasuivanja, kaznit e se kaznom zatvora do jedne godine. Nepruanje medicinske pomoi u hitnim stanjima lanak 183. Doktor medicine, doktor dentalne medicine ili drugi zdravstveni radnik koji bez odgaanja ne prui medicinsku pomo osobi kojoj je takva pomo potrebna zbog opasnosti od nastupanja trajne tetne posljedice po njezino zdravlje ili za njezin ivot, kaznit e se kaznom zatvora do tri godine. Nadrilijenitvo lanak 184. (1) Tko se nemajui propisanu strunu spremu bavi lijeenjem ili pruanjem druge medicinske pomoi, kaznit e se kaznom zatvora do jedne godine. (2) Ako je djelom iz stavka 1. ovoga lanka izazvano znatno pogoranje bolesti ili naruenje zdravlja druge osobe, poinitelj e se kazniti kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina. (3) Ako je djelom iz stavka 1. ovoga lanka kod druge osobe izazvana teka tjelesna ozljeda ili prekid trudnoe, poinitelj e se kazniti kaznom zatvora od jedne do deset godina. (4) Ako je djelom iz stavka 1. ovoga lanka prouzroena smrt jedne ili vie osoba, poinitelj e se kazniti kaznom zatvora od tri do petnaest godina. (5) Sredstva upotrijebljena za lijeenje iz stavka 1 i 2. ovoga lanka e se oduzeti.
47
Krivotvorenje lijekova ili medicinskih proizvoda lanak 185. (1) Tko proizvede krivotvoren lijek, djelatnu tvar, pomonu tvar, medicinski proizvod, njegove sastavne dijelove ili pribor, ili preinai pravi lijek, djelatnu tvar, pomonu tvar ili medicinski proizvod, njegove sastavne dijelove ili pribor, kaznit e se kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina. (2) Kaznom iz stavka 1. ovoga lanka kaznit e se tko nabavlja ili nudi da nabavi, skladiti, uvozi ili izvozi, stavi u promet kao pravi, krivotvoren ili preinaen lijek, djelatnu tvar, pomonu tvar, medicinski proizvod, njegove sastavne dijelove ili pribor. (3) Tko izradi lano ili preinai izvorno unutarnje ili vanjsko pakovanje lijeka ili medicinskog proizvoda, saetak opisa svojstava lijeka, uputu o lijeku, uputu za uporabu medicinskog proizvoda, dokumentaciju o djelatnoj ili pomonoj tvari, kaznit e se kaznom zatvora do tri godine. (4) Kaznom iz stavka 3. ovoga lanka kaznit e se tko upotrijebi izvorno unutarnje ili vanjsko pakovanje lijeka ili medicinskog proizvoda, saetak opisa svojstava lijeka, uputu o lijeku, uputu za uporabu medicinskog proizvoda, dokumentaciju o djelatnoj ili pomonoj tvari, izvan onoga za to su bili namijenjeni u legalnom snabdjevnom lancu lijekova i medicinskih proizvoda. (5) Tko djelo iz stavka 1, 2., 3. i 4. ovoga lanka poini zloupotrebljavajui povjerenje koje uiva kao strunjak, proizvoa ili dobavlja, ili ga poini putem sredstava pogodnih za masovnu distribuciju kao to su informacijski sustavi ukljuujui i internet, kaznit e se kaznom zatvora od jedne do osam godina. (6) Za pokuaj kaznenog djela iz stavka 3. i 4. ovoga lanka poinitelj e se kazniti. (7) Proizvodi i sredstva za proizvodnju e se oduzeti. Proizvodnja i stavljanje u promet tetnih proizvoda za lijeenje lanak 186. (1) Tko kao lijek, homeopatski ili medicinski proizvod pripravi ili proizvede radi prodaje ili radi drugog naina stavljanja u promet pripravke ili proizvode koji su tetni za zdravlje ljudi, pa time izazove opasnost za zdravlje druge osobe, kaznit e se kaznom zatvora do tri godine. (2) Kaznom iz stavka 1. ovoga lanka kaznit e se tko nabavlja, prerauje, raspodjeljuje ili stavlja u promet zaraenu krv ili drugo tkivo ili iz njih izrauje sredstva za lijeenje. (3) Tko kazneno djelo iz stavka 1. i 2. ovoga lanka poini iz nehaja, kaznit e se kaznom zatvora do jedne godine. (4) Proizvodi i sredstva za proizvodnju e se oduzeti. Nesavjesno postupanje pri pripravljanju i izdavanju lijekova lanak 187. (1) Ljekarnik ili druga osoba ovlatena za pripravljanje ili izdavanje lijekova za uporabu u medicini, koja pripravi lijek protivno pravilima svoje struke ili izda pogrean lijek, pa time izazove opasnost za zdravlje druge osobe, kaznit e se kaznom zatvora do tri godine. (2) Ako je kazneno djelo iz stavka 1. ovoga lanka poinjeno iz nehaja, poinitelj e se kazniti kaznom zatvora do jedne godine. Proizvodnja i stavljanje u promet proizvoda tetnih za ljudsko zdravlje lanak 188. (1) Tko proizvodi, prodaje ili na drugi nain stavi u promet zdravstveno neispravnu hranu ili druge proizvode tetna za ljudsko zdravlje, pa time izazove opasnost za zdravlje druge osobe, kaznit e se kaznom zatvora do tri godine. (2) Tko kazneno djelo iz stavka 1. ovoga lanka poini iz nehaja, kaznit e se kaznom zatvora do jedne godine.
48
Nesavjesni pregled mesa za prehranu lanak 189. (1) Veterinarski inspektor ili druga osoba ovlatena za pregled ivotinja za klanje, mesa ili ivotinjskih proizvoda namijenjenih za prehranu ljudi koja protivno propisima ili pravilima struke, pregleda ivotinje za klanje, meso, ili ivotinjske proizvode namijenjene za prehranu ljudi ili uope ne obavi pregled koji je duna obaviti i time omogui stavljanje u promet ivotinja za klanje, mesa ili ivotinjskih proizvoda namijenjenih za prehranu ljudi koji su tetni za zdravlje ljudi, pa time izazove opasnost za zdravlje druge osobe, kaznit e se kaznom zatvora do tri godine. (2) Tko kazneno djelo iz stavka 1. ovoga lanka poini iz nehaja, kaznit e se kaznom zatvora do jedne godine. Neovlateno posjedovanje, proizvodnja i trgovanje drogama i tvarima zabranjenim u portu lanak 190. (1) Tko neovlateno posjeduje tvari koje su propisom proglaene drogom ili tvarima zabranjenim u portu, kaznit e se kaznom zatvora do est mjeseci. (2) Tko neovlateno proizvodi, prerauje, uvozi ili izvozi tvari iz stavka 1. ovoga lanka, kaznit e se kaznom zatvora do tri godine. (3) Tko proizvodi, prerauje, prevozi, izvozi ili uvozi, nabavlja ili posjeduje tvari iz stavka 1. ovoga lanka koje su namijenjene neovlatenoj prodaji ili stavljanju na drugi nain u promet ili ih neovlateno nudi na prodaju, prodaje, prenosi ili posreduje u prodaji ili kupnji ili na drugi nain stavlja u promet, kaznit e se kaznom zatvora od jedne do deset godina. (4) Tko nudi na prodaju, prodaje ili posreduje u prodaji tvari iz stavka 1. ovoga lanka djetetu, ili to ini u koli ili na drugom mjestu koje slui obrazovanju, odgoju, sportskoj ili drutvenoj aktivnosti djece ili u njegovoj neposrednoj blizini ili u kaznenoj ustanovi, ili tko za poinjenje djela iz stavka 3. ovoga lanka koristi dijete, ili ako to ini slubena osoba u vezi sa slubom ili svojom javnom ovlasti, kaznit e se kaznom zatvora od tri do petnaest godina. (5) Tko organizira mreu preprodavatelja ili posrednika, kaznit e se kaznom zatvora od najmanje tri godine. (6) Tko kaznenim djelom iz stavka 3., 4. i 5. ovoga lanka prouzroi smrt osobe kojoj je prodao tvar iz stavka 1. ovoga lanka ili je posredovao u njezinoj prodaji, kaznit e se kaznom zatvora od najmanje pet godina. (7) Tko pravi, nabavlja, posjeduje ili daje na uporabu opremu, materijal ili tvari koje se mogu uporabiti za izradu tvari iz stavka 1. ovoga lanka, za koje zna da su namijenjeni njihovoj neovlatenoj proizvodnji, kaznit e se kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina. (8) Proizvodnjom droge smatra se i uzgoj biljke ili gljive iz koje se moe dobiti droga. (9) tvari iz stavka 1. ovog lanka, tvari koje se mogu uporabiti za njihovu izradu, biljke, gljive ili dijelovi biljaka ili gljiva iz kojih se mogu dobiti tvari iz stavka 1. ovoga lanka, sredstva za njihovu proizvodnju ili preradu, sredstva prijevoza preureena za skrivanje tih tvari i sredstva za njihovo troenje e se oduzeti. (10) Poinitelja kaznenog djela iz stavka 1., 2., 3., 4., 5. i 7. ovoga lanka koji je dobrovoljno bitno pridonio otkrivanju djela iz ovoga lanka sud moe osloboditi kazne. Omoguavanje troenja droga i tvari zabranjenih u portu lanak 191. (1) Tko navodi drugoga na troenje tvari iz lanka 190. stavka 1. ovoga Zakona, ili mu daje da ih troi on ili druga osoba, ili stavi drugome na raspolaganje prostor radi njihovog troenja, ili mu na drugi nain omogui njihovo troenje, kaznit e se kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina.
49
(2) Ako je kazneno djelo iz stavka 1. ovoga lanka poinjeno prema djetetu ili osobi s teim duevnim smetnjama ili u koli ili na drugom mjestu koje slui obrazovanju, odgoju, sportskoj ili drutvenoj aktivnosti djece ili u njegovoj neposrednoj blizini ili u kaznenoj ustanovi, prema vie osoba ili ako je djelo iz stavka 1. ovoga lanka poinila slubena osoba, zdravstveni radnik, socijalni radnik, nastavnik, odgojitelj ili trener iskoritavajui svoj poloaj, poinitelj e se kazniti kaznom zatvora od jedne do deset godina. (3) Tko kaznenim djelom iz stavka 1. i 2. ovoga lanka prouzroi smrt osobe kojoj je dao tvar iz stavka 1. ovoga lanka, kaznit e se kaznom zatvora od tri do petnaest godina. (4) tvari iz stavka 1. ovoga lanka i sredstva za njihovo pripravljanje i troenje e se oduzeti. (5) Poinitelja kaznenog djela iz stavka 1. i 2. ovoga lanka koji je dobrovoljno bitno pridonio otkrivanju kaznenog djela iz lanka 190. i lanka 191. ovoga Zakona sud moe osloboditi kazne. Teka kaznena djela protiv zdravlja ljudi lanak 192. (1) Ako je kaznenim djelom iz lanka 180. stavka 1. i 2., lanka 183., lanka 185. stavka 1. i 2., lanka 186. stavka 1., lanka 187. stavka 1., lanka 188. stavka 1., lanka 189. stavka 1. ovoga Zakona prouzroena teka tjelesna ozljeda drugoj osobi ili je postojea bolest znatno pogorana, poinitelj e se kazniti kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina. (2) Ako je kaznenim djelima navedenim u stavku 1. ovoga lanka prouzroena osobito teka tjelesna ozljeda drugoj osobi ili je kod druge osobe dolo do prekida trudnoe, poinitelj e se kazniti kaznom zatvora od jedne do osam godina. (3) Ako je kaznenim djelima navedenim u stavku 1. ovoga lanka prouzroena smrt jedne ili vie osoba, poinitelj e se kazniti kaznom zatvora od tri do dvanaest godina. (4) Ako je kaznenim djelom iz lanka 180. stavka 3., lanka 186. stavka 3., lanka 187. stavka 2., lanka 188. stavka 2. i lanka 189. stavka 2. ovoga Zakona prouzroena teka tjelesna ozljeda druge osobe ili je postojea bolest znatno pogorana, poinitelj e se kazniti kaznom zatvora do tri godine. (5) Ako je kaznenim djelima navedenim u stavku 4. ovoga lanka prouzroena osobito teka tjelesna ozljeda drugoj osobi ili je kod druge osobe dolo do prekida trudnoe, poinitelj e se kazniti kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina. (6) Ako je kaznenim djelima navedenim u stavku 4. ovoga lanka prouzroena smrt jedne ili vie osoba, poinitelj e se kazniti kaznom zatvora od jedne do osam godina.
GLAVA DVADESETA (XX.) KAZNENA DJELA PROTIV OKOLIA

Oneienje okolia lanak 193. (1) Tko protivno propisima otpusti, unese ili ispusti koliinu tvari ili ionizirajueg zraenja u zrak, tlo, podzemlje, vodu ili more kojom se moe trajnije ili u znatnoj mjeri ugroziti njihova kakvoa ili se mogu u znatnoj mjeri ili na irem podruju ugroziti ivotinje, bilje ili gljive, ili se moe ugroziti ivot ili zdravlje ljudi, kaznit e se kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina. (2) Tko otpusti, unese ili ispusti tvari ili ionizirajue zraenje u zrak, tlo, podzemlje, vodu ili more i time ugrozi ivot ili zdravlje ljudi, kaznit e se kaznom zatvora od jedne do osam godina. (3) Tko kazneno djelo iz stavka 1. ovoga lanka poini iz nehaja, kaznit e se kaznom zatvora do dvije godine, a za kazneno djelo iz stavka 2. ovoga lanka kaznom zatvora do tri godine. Isputanje oneiujuih tvari s plovnog objekta lanak 194. (1) Tko protivno propisima ispusti oneiujue tvari s pomorskog objekta u more ili s plovnog objekta u kopnene vode, i time pogora njihovu kakvou, kaznit e se kaznom zatvora do tri godine.
50
(2) Kaznom iz stavka 1. ovoga lanka kaznit e se tko protivno propisima isputa manje koliine oneiujuih tvari s pomorskog objekta u more ili s plovnog objekta u kopnene vode, a to u svojoj ukupnosti ima za rezultat pogoranje njihove kakvoe. (3) Tko djelo iz stavka 1. i 2. ovoga lanka poini iz nehaja, kaznit e se kaznom zatvora do jedne godine. Ugroavanje ozonskog sloja lanak 195. (1) Tko protivno propisima proizvodi, uvozi, izvozi, stavlja u promet ili koristi tvari koje oteuju ozonski sloj, kaznit e se kaznom zatvora do tri godine. (2) Tko kazneno djelo iz stavka 1. ovoga lanka poini iz nehaja, kaznit e se kaznom zatvora do jedne godine. Ugroavanje okolia otpadom lanak 196. (1) Tko protivno propisima u jednoj ili vie naizgled povezanih poiljaka izvri nedozvoljeni promet otpadom u koliini koja je vea od neznatne, kaznit e se kaznom zatvora do dvije godine. (2) Tko protivno propisima odbacuje, odlae, sakuplja, skladiti, obrauje, uvozi, izvozi ili prevozi otpad ili posreduje u tome ili s njim uope gospodari ili postupa na nain koji moe trajnije ili u znatnoj mjeri ugroziti kakvou zraka, tla, podzemlja, vode ili mora, ili u znatnoj mjeri ili na irem podruju ugroziti ivotinje, bilje ili gljive, ili ugroziti ivot ili zdravlje ljudi, kaznit e se kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina. (3) Tko kazneno djelo iz stavka 2. ovoga lanka poini iz nehaja, kaznit e se kaznom zatvora do dvije godine. Ugroavanje okolia postrojenjem lanak 197. (1) Tko protivno propisima rukuje postrojenjem u kojem se odvijaju opasni postupci ili u kojem su pohranjene ili se koriste opasne tvari ili pripravci koji mogu izvan postrojenja trajnije ili u znatnoj mjeri ugroziti kakvou zraka, tla, podzemlja, vode ili mora, ili u znatnoj mjeri ili na irem podruju ugroziti ivotinje, bilje ili gljive, ili ugroziti ivot ili zdravlje ljudi, kaznit e se kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina. (2) Tko kazneno djelo iz stavka 1. ovoga lanka poini iz nehaja, kaznit e se kaznom zatvora do dvije godine. Ugroavanje okolia radioaktivnim tvarima lanak 198. (1) Tko protivno propisima proizvodi, prerauje, rukuje, koristi, posjeduje, skladiti, prevozi, uvozi, izvozi ili odlae nuklearni materijal ili druge opasne radioaktivne tvari tako da moe trajnije ili u veoj mjeri ugroziti kakvou zraka, tla, podzemlja, vode ili mora, ili u znatnoj mjeri ili na irem podruju ugroziti ivotinje, bilje ili gljive, zajednice ivotinja, biljaka ili gljiva, ili ugroziti ivot ili zdravlje ljudi, kaznit e se kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina. (2) Tko kazneno djelo iz stavka 1. ovoga lanka poini iz nehaja, kaznit e se kaznom zatvora do dvije godine. Ugroavanje bukom, vibracijama ili neionizirajuim zraenjem lanak 199. Tko protivno propisima proizvede buku, vibracije ili neionizirajue zraenje i time dovede u opasnost ivot ili zdravlje ljudi, kaznit e se kaznom zatvora do tri godine. Unitavanje zatienih prirodnih vrijednosti lanak 200.
51
(1) Tko protivno propisima usmrti, uniti, posjeduje, hvata ili uzima jedinku zatiene svojte ivotinja, biljaka ili gljiva ili drugu zatienu prirodnu vrijednost, kaznit e se kaznom zatvora do tri godine. (2) Tko djelo iz stavka 1. ovoga lanka poini prema strogo zatienoj divljoj svojti ivotinja, biljaka ili gljiva, kaznit e se kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina. (3) Tko kazneno djelo iz stavka 1. i 2. ovoga lanka poini iz nehaja, kaznit e se kaznom zatvora do dvije godine. (4) Nema kaznenog djela iz stavka 1. ovoga lanka ako je poinjeno prema neznatnoj koliini pripadnika svojte ili druge zatiene prirodne vrijednosti i neznatno je utjecalo na ouvanje te svojte ili druge zatiene prirodne vrijednosti. Unitavanje stanita lanak 201. (1) Tko protivno propisima uniti ili izazove znatno propadanje stanita zatiene svojte ivotinja, biljaka ili gljiva, ili uniti ili izazove znatno propadanje staninog tipa, kaznit e se kaznom zatvora do tri godine. (2) Tko djelo iz stavka 1. ovoga lanka poini prema stanitu, odnosno podruju razmnoavanja, podizanja mladih, migracije i hibernacije strogo zatiene divlje svojte ivotinja, biljaka ili gljiva, kaznit e se kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina. (3) Kaznom iz stavka 2. ovoga lanka kaznit e se tko uniti ili izazove znatno propadanje stanita u zatienom podruju prirode ili na ekoloki znaajnom podruju. (4) Tko kazneno djelo iz stavka 1., 2. i 3. ovoga lanka poini iz nehaja, kaznit e se kaznom zatvora do dvije godine. Trgovanje zatienim prirodnim vrijednostima lanak 202. (1) Tko protivno propisima trguje, uvozi, izvozi ili prevozi ivu ili mrtvu jedinku zatiene svojte ivotinja, biljaka ili gljiva ili drugu zatienu prirodnu vrijednost, njezine dijelove ili preraevine dobivene iz nje, ili bez odobrenja iznese iz Republike Hrvatske zatienu prirodnu vrijednost ili je ne vrati u Republiku Hrvatsku u roku odreenom odobrenjem, kaznit e se kaznom zatvora do tri godine. (2) Tko djelo iz stavka 1. ovoga lanka uini prema strogo zatienoj divljoj svojti ivotinja, biljaka ili gljiva, kaznit e se kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina. (3) Tko kazneno djelo iz stavka 1. i 2. ovoga lanka poini iz nehaja, kaznit e se kaznom zatvora do dvije godine. (4) Nema kaznenog djela iz stavka 1. ovoga lanka ako je poinjeno prema neznatnoj koliini pripadnika svojte ili druge zatiene prirodne vrijednosti i neznatno je utjecalo na ouvanje te svojte ili druge zatiene prirodne vrijednosti. Protuzakonito unoenje u okoli divljih svojti ili GMO-a lanak 203. Tko protivno propisima prenese preko granice iv genetski modificiran organizam ili uvede iv genetski modificiran organizam ili stranu divlju svojtu mikroorganizama, gljiva, biljaka ili ivotinja u okoli u kojem prirodno ne obitava i time nanese znatnu ili trajnu tetu prirodi, kaznit e se kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina. Protuzakoniti lov i ribolov lanak 204. (1) Tko lovi divlja u vrijeme lovostaja ili na podruju na kojem lov nije doputen ili lovi bez poloenog lovakog ispita, kaznit e se kaznom zatvora do jedne godine. (2) Tko lovi divlja, ribu ili druge slatkovodne ili morske organizme na nain ili sredstvima kojima se oni masovno unitavaju ili upotrebom nedoputenih pomonih sredstava, kaznit e se kaznom zatvora do tri godine.
52
(3) Kaznom iz stavka 1. ovoga lanka kaznit e se tko vrhunski trofej divljai trajno iznese u inozemstvo. (4) Predmeti namijenjeni ili uporabljeni za poinjenje kaznenog djela i ulov e se oduzeti.
Ubijanje ili muenje ivotinja lanak 205. (1) Tko usmrti ivotinju bez opravdanog razloga ili je teko zlostavlja, nanosi joj nepotrebne boli ili je izlae nepotrebnim patnjama, kaznit e se kaznom zatvora do jedne godine. (2) Tko kazneno djelo iz stavka 1. ovoga lanka poini iz koristoljublja, kaznit e se kaznom zatvora do dvije godine. (3) Tko iz nehaja uskratom hrane ili vode ili na drugi nain izloi ivotinju tegobnom stanju kroz dulje vrijeme, kaznit e se kaznom zatvora do est mjeseci. (4) ivotinja iz ovoga lanka oduzet e se. Prenoenje zaraznih bolesti ivotinja i organizama tetnih za bilje lanak 206. (1) Tko ne postupi po propisima ili odlukama kojima nadleno dravno tijelo odreuje mjere za suzbijanje ili sprjeavanje irenja zarazne bolesti kod ivotinja ili organizama tetnih za bilje pa zbog toga doe do opasnosti od irenja te bolesti ili njezinih uzronika, odnosno pojave ili irenja organizama tetnih za bilje, kaznit e se kaznom zatvora do jedne godine. (2) Tko kazneno djelo iz stavka 1. ovoga lanka poini iz nehaja, kaznit e se kaznom zatvora do est mjeseci. Proizvodnja i stavljanje u promet tetnih sredstava za lijeenje ivotinja lanak 207. (1) Tko proizvede radi prodaje ili stavi u promet sredstva za lijeenje ili sprjeavanje zaraze kod ivotinja koja su opasna za njihov ivot ili zdravlje pa zbog toga doe do irenja zarazne bolesti ili ugine vei broj ivotinja, kaznit e se kaznom zatvora do dvije godine. (2) Tko kazneno djelo iz stavka 1. ovoga lanka poini iz nehaja, kaznit e se kaznom zatvora do est mjeseci. Nesavjesno pruanje veterinarske pomoi lanak 208. Veterinar ili veterinarski djelatnik koji se pri pruanju pomoi, pregledu, cijepljenju ili lijeenju ivotinje ne pridrava pravila veterinarske struke pa zbog toga nastupi oboljenje, znatno pogoranje bolesti ili uginue ivotinje, kaznit e se kaznom zatvora do jedne godine. Pustoenje uma lanak 209. (1) Tko protivno propisima sijee ili kri umu ili na drugi nain pustoi umu, a time ne ini neko drugo kazneno djelo za koje je propisana tea kazna, kaznit e se kaznom zatvora do dvije godine. (2) Tko kazneno djelo iz stavka 1. ovoga lanka poini u umi koja je sastavni dio podruja koje je propisom ili odlukom nadlenog tijela proglaeno zatienom prirodnom vrijednosti, kaznit e se kaznom zatvora do tri godine. (3) Predmeti namijenjeni ili uporabljeni za poinjenje kaznenog djela ili nastali poinjenjem kaznenog djela e se oduzeti. Promjena vodnog reima
53
lanak 210. (1) Tko protivno propisima promijeni ili poremeti vodni reim, a time ne ini neko drugo kazneno djelo za koje je propisana tea kazna, kaznit e se kaznom zatvora do dvije godine. (2) Tko kazneno djelo iz stavka 1. ovoga lanka poini na podruju koje je propisom ili odlukom nadlenog tijela proglaeno zatienom prirodnom vrijednosti, kaznit e se kaznom zatvora do tri godine. (3) Predmeti namijenjeni ili uporabljeni za poinjenje kaznenog djela ili nastali poinjenjem kaznenog djela e se oduzeti. (4) Za pokuaj kaznenog djela iz stavka 1. i 2. ovoga lanka poinitelj e se kazniti. Protupravna eksploatacija rudnog blaga lanak 211. (1) Tko protivno propisima obavlja eksploataciju rudnog blaga i time prouzroi znatnu tetu, kaznit e se kaznom zatvora do tri godine. (2) Tko protivno propisima obavlja eksploataciju rudnog blaga u podruju koje je propisom ili odlukom nadlenog tijela proglaeno zatienom prirodnom vrijednosti, kaznit e se kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina. (3) Predmeti namijenjeni ili uporabljeni za poinjenje kaznenog djela ili nastali poinjenjem kaznenog djela e se oduzeti. (4) Za pokuaj kaznenog djela iz stavka 1. ovoga lanka poinitelj e se kazniti. Protupravna gradnja lanak 212. Tko protivno propisima gradi graevinu u podruju koje je propisom ili odlukom nadlenog tijela proglaeno zatienom prirodnom vrijednosti, kulturnim dobrom ili drugim podrujem od posebnog interesa za dravu, kaznit e se kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina. Djelotvorno kajanje lanak 213. Sud moe osloboditi kazne poinitelja kaznenog djela iz lanka 193., lanka 194., lanka 196., lanka 197. te lanka 198. ovoga Zakona koji prije nastupa tekih posljedica dobrovoljno otkloni opasnost ili stanje koje je prouzrokovao. Teka kaznena djela protiv okolia lanak 214. (1) Ako je kaznenim djelom iz lanka 193. stavka 1. i 2., lanka 194. stavka 1. i 2., lanka 196. stavka 1. i 2., lanka 197. stavka 1., lanka 198. stavka 1. i lanka 199. ovoga Zakona prouzroena teka tjelesna ozljeda jedne ili vie osoba, ili se promjene prouzroene oneienjem ne mogu dulje vrijeme otkloniti, ili nastupi velika nesrea, poinitelj e se kazniti kaznom zatvora od jedne do deset godina. (2) Ako je kaznenim djelima navedenim u stavku 1. ovoga lanka prouzroena smrt jedne ili vie osoba, poinitelj e se kazniti kaznom zatvora od tri do petnaest godina. (3) Ako je kaznenim djelom iz lanka 193. stavka 3., lanka 194. stavka 3., lanka 196. stavka 3., lanka 197. stavka 2. i lanka 198. stavka 2. ovoga Zakona prouzroena teka tjelesna ozljeda vie osoba, ili se promjene prouzroene oneienjem ne mogu dulje vrijeme otkloniti, ili nastupi velika nesrea, poinitelj e se kazniti kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina. (4) Ako je kaznenim djelima navedenim u stavku 3. ovoga lanka prouzroena smrt jedne ili vie osoba, poinitelj e se kazniti kaznom zatvora od jedne do osam godina. (5) Ako je kaznenim djelom iz lanka 200. stavka 1. i 2., lanka 201. stavka 1., 2. i 3. i lanka 202. stavka 1. i 2. ovoga Zakona prouzroena znatna teta, poinitelj e se kazniti kaznom zatvora od jedne do osam godina. (6) Ako je kaznenim djelom iz lanka 206. stavak 1., lanka 207. stavka 1. i lanka 208. ovoga Zakona prouzroena znatna teta, poinitelj e se kazniti kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina.
54
(7) Ako je kaznenim djelom iz lanka 200. stavka 3., lanak 201. stavka 4., lanka 202. stavka 3., lanka 206. stavka 2. i lanka 207. stavka 2. ovoga Zakona prouzroena znatna teta, poinitelj e se kazniti kaznom zatvora do tri godine.
GLAVA DVADESET PRVA (XXI.) KAZNENA DJELA PROTIV OPE SIGURNOSTI

Dovoenje u opasnost ivota i imovine opeopasnom radnjom ili sredstvom lanak 215. (1) Tko poarom, poplavom, eksplozivom, otrovom ili otrovnim plinom, ionizirajuim zraenjem, motornom silom, elektrinom ili drugom energijom ili kakvom opeopasnom radnjom ili opeopasnim sredstvom izazove opasnost za ivot ili tijelo ljudi ili za imovinu veeg opsega, kaznit e se kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina. (2) Kaznom iz stavka 1. ovoga lanka kaznit e se tko ne postavi propisane naprave za zatitu od poara, eksplozije, poplave, otrova, otrovnih plinova, nuklearne energije, ionizirajuih zraenja ili za zatitu na radu ili te naprave ne odrava u ispravnom stanju, ili ih u sluaju potrebe ne stavi u djelovanje, ili uope ne postupa po propisima ili tehnikim pravilima o zatitnim mjerama i time izazove opasnost za ivot ili tijelo ljudi ili za imovinu veeg opsega. (3) Tko kaznena djela iz stavka 1. i 2. ovoga lanka poini iz nehaja, kaznit e se kaznom zatvora do tri godine. Unitenje ili oteenje javnih naprava lanak 216. (1) Tko uniti, oteti, izmijeni, uini neuporabljivim, ukloni, iskljui ili ometa u radu napravu javne uporabe za vodu, toplinu, plin, elektrinu ili drugu energiju, ili elektroniku komunikacijsku opremu i time izazove poremeaj u redovitom ivotu stanovnitva, kaznit e se kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina. (2) Kaznom iz stavka 1. kaznit e se tko uniti, oteti, prekine, preusmjeri ili na drugi nain onesposobi ispravnost podmorskog kabela ili cjevovoda koji ispod vodene povrine omoguuje elektroniku komunikacijsku uslugu ili protok vode, plina, nafte ili elektrine energije izmeu dviju ili vie drava ili izmeu neke drave i Arktika ili Antarktika. (3) Kaznom iz stavka 1. ovoga lanka kaznit e se tko uniti, oteti ili na drugi nain onesposobi ispravnost prateih objekata, plovila, naprava ili opreme koja se koristi za postavljanje, popravak ili odravanje podmorskih kabela ili cjevovoda. (4) Tko kazneno djelo iz stavka 1., 2., ili 3. ovoga lanka poini iz nehaja, kaznit e se kaznom zatvora do tri godine. Unitenje ili oteenje zatitnih naprava na radu lanak 217. (1) Tko na mjestu gdje se obavlja neki rad uniti, oteti, ukloni, iskljui ili na drugi nain uini neuporabljivim ili nedjelotvornim zatitne naprave na radu i time izazove opasnost za ivot ili tijelo ljudi ili za imovinu veeg opsega, kaznit e se kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina. (2) Tko kazneno djelo iz stavka 1. ovoga lanka poini iz nehaja, kaznit e se kaznom zatvora do tri godine. Unitenje, oteenje ili zlouporaba znakova za opasnost lanak 218. (1) Tko uniti, oteti, ukloni ili na drugi nain uini neuporabljivim ili neuoljivim znak kojim se upozorava na opasnost, kaznit e se kaznom zatvora do jedne godine. (2) Kaznom iz stavka 1. ovoga lanka kaznit e se tko bez potrebe poalje meunarodno ugovoreni znak za poziv u pomo ili znak da prijeti opasnost ili tko poalje meunarodno ugovoreni znak za postojanje sigurnosti kad to nije opravdano, ili tko zlouporabi meunarodno ugovoreni komunikacijski znak. Zlouporaba radioaktivnih tvari
55
lanak 219. (1) Tko s ciljem da usmrti drugoga ili da ga teko tjelesno ozlijedi ili da prouzroi znatnu tetu na tuoj imovini ili okoliu radioaktivne tvari ili ureaj za aktiviranje, rasprivanje ili emitiranje radioaktivnih tvari neovlateno proizvodi, prerauje, pribavi, posjeduje, skladiti, prevozi, uvozi, izvozi, dade drugome ili drugome omogui da do njega doe, kaznit e se kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina. (2) Kaznom iz stavka 1. ovoga lanka kaznit e se tko s ciljem da usmrti drugoga ili da ga teko tjelesno ozlijedi ili da prouzroi znatnu tetu na tuoj imovini ili okoliu koristi radioaktivne tvari ili ureaj za aktiviranje, rasprivanje ili emitiranje radioaktivnih tvari ili koristi ili oteti nuklearni objekt tako da dovede do opasnosti od oslobaanja radioaktivnih tvari. (3) Kaznom iz stavka 1. ovoga lanka kaznit e se tko silom ili prijetnjom uporabe sile neovlateno zahtijeva predaju nuklearnog objekta ili radioaktivnih tvari ili ureaja za aktiviranje, rasprivanje ili emitiranje radioaktivnih tvari. Rukovanje opeopasnim tvarima lanak 220. (1) Tko ionizirajue ili druge tvari koje mogu prouzroiti opu opasnost za ivot ljudi ili imovinu veeg opsega neovlateno izradi, prikuplja, sakriva, raspri, koristi, promijeni, raspaava ili ih nepropisno prenosi, ili drugome omoguava da do njih neovlateno doe, ili drugome onemoguava da do njih ovlateno doe, kaznit e se kaznom zatvora do tri godine. (2) Kaznom iz stavka 1. ovoga lanka kaznit e se tko protivno propisima o prometu eksploziva ili lako upaljivog materijala preda eksploziv ili lako upaljiv materijal na prijevoz javnim prijevoznim sredstvima ili takav materijal sam prenosi koristei se javnim prijevoznim sredstvom. (3) Ionizirajue ili druge tvari iz stavka 1. ovoga lanka i eksploziv i lako upaljiv materijal iz stavka 2. ovoga lanka e se oduzeti. Opasno izvoenje graevinskih radova lanak 221. (1) Tko pri projektiranju, provoenju strunog nadzora nad graenjem, graenju ili izvoenju pojedinih radova ili uklanjanju graevine, postupajui protivno propisima ili ope priznatim pravilima struke, izazove opasnost za ivot ljudi ili imovinu veeg opsega, kaznit e se kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina. (2) Tko kazneno djelo iz stavka 1. ovoga lanka poini iz nehaja, kaznit e se kaznom zatvora do tri godine. Teka kaznena djela protiv ope sigurnosti lanak 222. (1) Ako je kaznenim djelom iz lanka 215. stavka 1. i 2., lanka 216. stavka 1., 2. i 3., lanka 217. stavka 1., lanka 219. i lanka 221. stavka 1. ovoga Zakona prouzroena teka tjelesna ozljeda neke osobe ili imovinska teta velikih razmjera, poinitelj e se kazniti kaznom zatvora od jedne do deset godina. (2) Ako je kaznenim djelom navedenim u stavku 1. ovoga lanka prouzroena smrt jedne ili vie osoba, poinitelj e se kazniti kaznom zatvora od tri do petnaest godina. (3) Ako je kaznenim djelom iz lanka 215. stavka 3., lanka 216. stavka 4., lanak 217. stavka 2. i lanka 221. stavka 2. ovoga Zakona prouzroena teka tjelesna ozljeda neke osobe ili imovinska teta velikih razmjera, poinitelj e se kazniti kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina. (4) Ako je kaznenim djelom navedenim u stavku 3. ovoga lanka prouzroena smrt jedne ili vie osoba, poinitelj e se kazniti kaznom zatvora od jedne do osam godina.
GLAVA DVADESET DRUGA (XXII.) KAZNENA DJELA PROTIV SIGURNOSTI PROMETA

Napad na zrakoplov, brod ili nepokretnu platformu lanak 223. (1) Tko primijeni silu ili ozbiljnu prijetnju u cilju da ostvari vlast nad civilnim zrakoplovom u letu, civilnim brodom u plovidbi ili nepokretnom platformom,
56
kaznit e se kaznom zatvora od tri do petnaest godina. (2) Tko primjeni silu ili ozbiljnu prijetnju u civilnom zrakoplovu u letu, na civilnom brodu u plovidbi ili nepokretnoj platformi ili postavi na civilni zrakoplov, brod ili nepokretnu platformu ureaj ili tvari kojima ih se moe razoriti ili izazvati teta, ako takav in moe ugroziti sigurnost leta ili plovidbe, kaznit e se kaznom zatvora od jedne do deset godina. (3) Tko u cilju da uniti ili oteti civilni zrakoplov u letu, civilni brod u plovidbi ili njegov teret ili nepokretnu platformu uporabi vatreno oruje ili izazove eksploziju ili poar, kaznit e se kaznom zatvora od tri do petnaest godina. (4) Tko s ciljem prekidanja odvijanja rada u zranoj luci ili dovoenja u opasnost sigurnosti zranog prometa poini nasilje prema osobi zaposlenoj u meunarodnoj zranoj luci, ili tee oteti ili uniti naprave zrane luke, ili oteti zrakoplov koji nije u prometu, kaznit e se kaznom zatvora od jedne do deset godina. (5) Ako je kaznenim djelom iz stavka 1., 2., 3. i 4. ovoga lanka prouzroena smrt jedne ili vie osoba ili je uniten zrakoplov ili brod ili je prouzroena druga imovinska teta velikih razmjera, poinitelj e se kazniti kaznom zatvora od najmanje pet godina. (6) Ako poinitelj prigodom poinjenja kaznenog djela iz stavka 1., 2., 3. i 4. ovoga lanka s namjerom usmrti jednu ili vie osoba, kaznit e se kaznom zatvora najmanje deset godina ili kaznom dugotrajnog zatvora. (7) Smatra se da je zrakoplov u letu od trenutka kada su nakon zavretka ukrcavanja sva vanjska vrata zatvorena do trenutka kada jedna od ovih vrata budu otvorena radi iskrcavanja. U sluaju prisilnog sputanja, smatra se da let traje sve dok nadleno tijelo ne preuzme na sebe brigu o zrakoplovu, osobama i imovini na njemu. Ugroavanje prometa opasnom radnjom ili sredstvom lanak 224. (1) Tko uniti, oteti, ukloni ili na bilo koji nain uini neuporabljivim ili neuoljivim znak ili napravu koja slui za sigurnost eljeznikog, morskog, vodenog ili zranog prometa, kaznit e se kaznom zatvora do jedne godine. (2) Tko uniti, oteti, ukloni ili na drugi nain uini neuporabljivim ili neuoljivim znak, napravu ili prometni ureaj koji slui za sigurnost bilo koje vrste prometa ili postavlja prepreke, daje lane obavijesti, znakove ili signale ili na drugi nain ugrozi promet i time izazove opasnost za ivot ili tijelo ljudi ili imovinu velikih razmjera, kaznit e se kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina. (3) Tko kazneno djelo iz stavka 2. ovoga lanka poini iz nehaja, kaznit e se kaznom zatvora do tri godine. (4) Ako je kaznenim djelom iz stavka 2. ovoga lanka prouzroena ozljeda neke osobe ili imovinska teta velikih razmjera, poinitelj e se kazniti kaznom zatvora od jedne do deset godina. (5) Ako je kaznenim djelom iz stavka 2. ovoga lanka prouzroena smrt jedne ili vie osoba, poinitelj e se kazniti kaznom zatvora od tri do petnaest godina. (6) Ako je kaznenim djelom iz stavka 3. ovoga lanka prouzroena teka tjelesna ozljeda neke osobe ili imovinska teta velikih razmjera, poinitelj e se kazniti kaznom zatvora od jedne do osam godina. (7) Ako je kaznenim djelom iz stavka 3. ovoga lanka prouzroena smrt jedne ili vie osoba, poinitelj e se kazniti kaznom zatvora od jedne do deset godina. Ugroavanje posebnih vrsta prometa lanak 225. (1) Sudionik u zranom, brodskom ili eljeznikom prometu ili prometu iarom koji krenjem propisa o sigurnosti prometa tako ugrozi promet da izazove opasnost za ivot ljudi ili za imovinu velikih razmjera, kaznit e se kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina. (2) Tko kazneno djelo iz stavka 1. ovoga lanka poini iz nehaja,
57
kaznit e se kaznom zatvora do tri godine. (3) Ako je kaznenim djelom iz stavka 1. ovoga lanka prouzroena teka tjelesna ozljeda neke osobe ili imovinska teta velikih razmjera, poinitelj e se kazniti kaznom zatvora od jedne do deset godina. (4) Ako je kaznenim djelom iz stavka 1. ovoga lanka prouzroena smrt jedne ili vie osoba, poinitelj e se kazniti kaznom zatvora od tri do petnaest godina. (5) Ako je kaznenim djelom iz stavka 2. ovoga lanka prouzroena teka tjelesna ozljeda neke osobe ili imovinska teta velikih razmjera, poinitelj e se kazniti kaznom zatvora od jedne do osam godina. (6) Ako je kaznenim djelom iz stavka 2. ovoga lanka prouzroena smrt jedne ili vie osoba, poinitelj e se kazniti kaznom zatvora od jedne do deset godina. Obijesna vonja u cestovnom prometu lanak 226. Sudionik u cestovnom prometu koji iz obijesti teko kri propise o sigurnosti prometa vozei u stanju nesposobnosti za vonju izazvanoj troenjem alkohola uz koncentraciju od najmanje 1,50 g/kg alkohola u krvi, ili droge ili psihoaktivnih lijekova, ili vozei u zabranjenom smjeru, ili pretjeui na nepreglednom mjestu kolonu vozila, ili vozei brzinom koja prelazi pedeset km/h iznad doputene u naseljenom mjestu ili podruju s naznaenim ogranienjem brzine, izazove opasnost za ivot ili tijelo ljudi, kaznit e se kaznom zatvora do tri godine. Izazivanje prometne nesree u cestovnom prometu lanak 227. (1) Sudionik u cestovnom prometu koji krenjem propisa o sigurnosti prometa izazove opasnost za ivot ili tijelo ljudi ili za imovinu velikih razmjera, pa zbog toga prouzroi teku tjelesnu ozljedu druge osobe ili imovinsku tetu velikih razmjera, kaznit e se kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina. (2) Ako je kazneno djelo iz stavka 1. ovoga lanka poinjeno iz nehaja, poinitelj e se kazniti kaznom zatvora do tri godine. (3) Ako je kaznenim djelom iz stavka 1. ovoga lanka prouzroena drugoj osobi osobito teka tjelesna ozljeda, poinitelj e se kazniti kaznom zatvora od jedne do osam godina. (4) Ako je kaznenim djelom iz stavka 3. ovoga lanka prouzroena smrt jedne ili vie osoba, poinitelj e se kazniti kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina. (5) Ako je kaznenim djelom iz stavka 1. ovoga lanka prouzroena smrt jedne ili vie osoba, poinitelj e se kazniti kaznom zatvora u trajanju od tri do dvanaest godina. (6) Ako je kaznenim djelom iz stavka 5. ovoga lanka prouzroena smrt jedne ili vie osoba, poinitelj e se kazniti kaznom zatvora od jedne do osam godina.
GLAVA DVADESET TREA (XXIII.) KAZNENA DJELA PROTIV IMOVINE

Kraa lanak 228. (1) Tko tuu pokretnu stvar oduzme drugome s ciljem da je protupravno prisvoji, kaznit e se kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina. (2) Ako je vrijednost ukradene stvari mala, a poinitelj je postupao s ciljem prisvajanja stvari takve vrijednosti, kaznit e se kaznom zatvora do jedne godine. (3) Vrati li poinitelj ukradenu stvar oteeniku prije nego to je saznao da je otkriven, moe se osloboditi kazne. Teka kraa lanak 229.
58
(1) Kaznom zatvora od jedne do osam godina kaznit e se tko poini krau iz lanka 228. stavka. 1. ovoga Zakona: 1. obijanjem, provaljivanjem ili svladavanjem veih prepreka da doe do stvari iz zatvorenih zgrada, soba, blagajna, ormara ili drugih zatvorenih prostorija ili prostora, 2. na osobito opasan ili osobito drzak nain, 3. iskoritavanjem stanja prouzroenog poarom, poplavom, potresom ili drugom nesreom, 4. iskoritavanjem bespomonosti ili drugog osobito tekog stanja druge osobe, 5. ako je ukradena stvar velike vrijednosti, 6. ako je ukradeno oruje, streljivo, rakete, minskoeksplozivna sredstva, borbeno ili dio borbenog sredstva koje slui potrebama obrane, 7. ako ukradena stvar slui u vjerske svrhe ili je ukradena iz crkve ili druge zgrade ili prostorije koja slui za vjerske obrede, 8. ako je ukradeno kulturno dobro ili stvar od znanstvenog, umjetnikog, povijesnog ili tehnikog znaenja ili se nalazi u javnoj zbirci, zatienoj privatnoj zbirci ili je izloena za javnost, 9. ako je poinitelj pri sebi imao kakvo oruje ili opasno orue radi napada ili obrane, 10. kao slubena osoba u obavljanju slube ili javne ovlasti. (2) Ako su ostvarena obiljeja teke krae iz stavka 1. toke 1. do 4., 6. i 7. ovoga lanka, ali je vrijednost ukradene stvari mala, a poinitelj je postupao s ciljem prisvajanja stvari takve vrijednosti, kaznit e se za krau iz lanka 228. stavka 1. ovoga Zakona. Razbojnitvo lanak 230. (1) Tko uporabom sile protiv neke osobe ili prijetnjom da e izravno napasti na njezin ivot ili tijelo oduzme tuu pokretnu stvar s ciljem da je protupravno prisvoji, kaznit e se kaznom zatvora od jedne do deset godina. (2) Ako je kaznenim djelom iz stavka 1. ovoga lanka pribavljena znatna imovinska korist ili je uporabljeno kakvo oruje ili opasno orue, poinitelj e se kazniti kaznom zatvora od tri do dvanaest godina. (3) Ako je kaznenim djelom iz stavka 1. i 2. ovoga lanka prouzroena smrt osobe, poinitelj e se kazniti kaznom zatvora od najmanje pet godina. Razbojnika kraa lanak 231. (1) Tko je zateen pri poinjenju krae, pa s ciljem da ukradenu stvar zadri, uporabi silu protiv neke osobe ili prijetnju da e izravno napasti na njezin ivot ili tijelo, kaznit e se kaznom zatvora od jedne do deset godina. (2) Ako je pri poinjenju kaznenog djela iz stavka 1. ovoga lanka uporabljeno kakvo oruje ili opasno orue, poinitelj e se kazniti kaznom zatvora od tri do dvanaest godina. (3) Ako je kaznenim djelom iz stavka 1. i 2. ovoga lanka prouzroena smrt osobe, poinitelj e se kazniti kaznom zatvora od najmanje pet godina. Utaja lanak 232. (1) Tko protupravno prisvoji tuu pokretnu stvar ili imovinsko pravo koji su mu povjereni, kaznit e se kaznom zatvora do tri godine. (2) Tko protupravno prisvoji tuu pokretnu stvar ili imovinsko pravo koje je naao ili do kojih je sluajno doao, kaznit e se kaznom zatvora do dvije godine. (3) Ako je vrijednost utajene stvari ili imovinskog prava velika, poinitelj e se kazniti kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina.
59
(4) Ako je vrijednost utajene stvari ili imovinskog prava mala, a poinitelj je postupao s ciljem prisvajanja stvari takve vrijednosti, kaznit e se kaznom zatvora do jedne godine.
Pronevjera lanak 233. (1) Tko protupravno prisvoji tuu pokretnu stvar ili imovinsko pravo koji su mu povjereni na radu, kaznit e se kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina. (2) Ako je vrijednost pronevjerene stvari ili imovinskog prava velika, poinitelj e se kazniti kaznom zatvora od jedne do osam godina. (3) Ako je vrijednost pronevjerene stvari ili imovinskog prava mala, a poinitelj je postupao s ciljem prisvajanja stvari takve vrijednosti, kaznit e se kaznom zatvora do dvije godine. Neovlatena uporaba tue pokretne stvari lanak 234. (1) Tko drugome protupravno oduzme tuu pokretnu stvar radi privremene uporabe, kaznit e se kaznom zatvora do jedne godine. (2) Tko neovlateno oduzme tue motorno vozilo radi privremene uporabe, kaznit e se kaznom zatvora do tri godine. (3) Za pokuaj kaznenog djela iz stavka 2. ovoga lanka poinitelj e se kazniti. Oteenje tue stvari lanak 235. (1) Tko oteti, uniti, izoblii ili uini neuporabljivom tuu stvar, kaznit e se kaznom zatvora do dvije godine. (2) Kaznom iz stavka 1. ovoga lanka kaznit e se tko crteima ili natpisima neovlateno mijenja izgled zidova, motornih vozila ili drugih povrina. (3) Ako je poinitelj kazneno djelo iz stavka 1. ili 2. ovoga lanka poinio iz niskih pobuda ili je njime prouzroio znatnu tetu, kaznit e se kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina. Prijevara lanak 236. (1) Tko s ciljem da sebi ili drugome pribavi protupravnu imovinsku korist dovede nekoga lanim prikazivanjem ili prikrivanjem injenica u zabludu ili ga odrava u zabludi i time ga navede da na tetu svoje ili tue imovine neto uini ili ne uini, kaznit e se kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina. (2) Ako je kaznenim djelom iz stavka 1. ovoga lanka pribavljena znatna imovinska korist ili prouzroena znatna teta, poinitelj e se kazniti kaznom zatvora od jedne do osam godina. (3) Ako je kaznenim djelom iz stavka 1. ovoga lanka pribavljena mala imovinska korist, a poinitelj je iao za pribavljanjem takve koristi, kaznit e se kaznom zatvora do jedne godine. Lanana igra lanak 237. Tko organizira ili promie igru ili sustav u kojem sudionik koji je uloio sredstva moe oekivati dobitak samo ako se ukljuuju daljnji sudionici, kaznit e se kaznom zatvora do tri godine.
60
Zlouporaba osiguranja lanak 238. (1) Tko s ciljem da sebi ili drugome pribavi osigurninu uniti, oteti ili sakrije stvar koja je osigurana protiv unitenja, oteenja, gubitka ili krae, kaznit e se kaznom zatvora do tri godine. (2) Kaznom iz stavka 1. ovoga lanka kaznit e se tko s ciljem da sebi ili drugome pribavi pravo iz osiguranja, socijalnog osiguranja ili socijalne skrbi hini bolest, tjelesno ozlijedi sebe ili drugoga ili sebi ili drugome narui zdravlje. Zlouporaba eka i platne kartice lanak 239. Tko zlouporabom eka ili platne kartice na iju uporabu ima pravo obvee njihova izdavatelja na isplatu i na taj mu nain prouzroi imovinsku tetu, kaznit e se kaznom zatvora do tri godine. Zlouporaba povjerenja lanak 240. (1) Tko zastupajui imovinske interese druge osobe zlouporabi zakonom ili ugovorom dane mu ovlasti i time prouzroi imovinsku tetu osobi ije interese zastupa, kaznit e se kaznom zatvora do tri godine. (2) Ako kazneno djelo iz stavka 1. ovoga lanka poini roditelj, skrbnik ili odvjetnik, kaznit e se kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina. (3) Ako je kaznenim djelom iz stavka 1. ili 2. ovoga lanka prouzroena znatna teta, poinitelj e se kazniti kaznom zatvora od jedne do osam godina. Povreda tuih prava lanak 241. (1) Tko s ciljem da osujeti ostvarenje prava na stvari, otui, uniti, oteti ili oduzme svoju stvar na kojoj drugi ima zalono pravo, pravo zadranja ili pravo uivanja, kaznit e se kaznom zatvora do jedne godine. (2) Kaznom iz stavka 1. ovoga lanka kaznit e se tko s ciljem da osujeti namirenje vjerovnika prije ili tijekom ovrnog postupka otui, uniti, oteti ili sakrije dijelove svoje imovine. Lihvarski ugovor lanak 242. (1) Tko iskoritavajui nudu, neiskustvo, lakomislenost, smanjenu sposobnost rasuivanja ili znatnu slabost volje druge osobe primi od nje ili s njom ugovori za sebe ili drugoga imovinsku korist koja je u oitom nerazmjeru s onim to je on dao, uinio ili se obvezao dati ili uiniti, kaznit e se kaznom zatvora do tri godine. (2) Ako se poinitelj bavi djelatnou iz stavka 1. ovoga lanka, kaznit e se kaznom zatvora od jedne do osam godina. Iznuda lanak 243. (1) Tko s ciljem da sebi ili drugome pribavi protupravnu imovinsku korist silom ili ozbiljnom prijetnjom prisili drugoga da to uini, ne uini ili trpi na tetu svoje ili tue imovine, kaznit e se kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina. (2) Ako je kaznenim djelom iz stavka 1. ovoga lanka pribavljena znatna imovinska korist ili prouzroena znatna teta, poinitelj e se kazniti kaznom zatvora od jedne do osam godina. (3) Ako je pri poinjenju kaznenog djela iz stavka 1. ovoga lanka poinitelj uporabio silu protiv osobe ili je zaprijetio da e izravno napasti na ivot ili tijelo osobe, kaznit e se kaznom zatvora od jedne do deset godina.
61
(4) Ako je kaznenim djelom iz stavka 3. ovoga lanka uporabljeno kakvo oruje ili opasno orue, pribavljena znatna imovinska korist ili je prouzroena znatna teta, poinitelj e se kazniti kaznom zatvora od tri do dvanaest godina. (5) Ako je pri poinjenju kaznenog djela iz stavka 1. i 3. ovoga lanka poinitelj zaprijetio da e izravno napasti na ivot ili tijelo veeg broja osoba ili da e teko otetiti objekte velikog drutvenog znaenja, kaznit e se kaznom zatvora od tri do petnaest godina. (6) Ako je kaznenim djelom iz stavka 1. ili 3. ovoga lanka prouzroena smrt osobe, poinitelj e se kazniti kaznom zatvora najmanje pet godina. Prikrivanje lanak 244. (1) Tko stvar za koju zna ili je morao znati da je drugi pribavio kaznenim djelom protiv imovine, kupuje, prima u zalog ili na drugi nain pribavlja, preprodaje ili skriva ili pomae preprodati ili sakriti, kaznit e se kaznom zatvora do tri godine. (2) Tko se bavi prikrivanjem stvari iz stavka 1. ovoga lanka, kaznit e se kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina. (3) Poinitelj kaznenog djela iz stavka 1. ovoga lanka nee se kazniti kaznom stroom od one koja je propisana za kazneno djelo kojim je prikrivena stvar pribavljena. Kazneni progon za kaznena djela protiv imovine lanak 245. (1) Kaznena djela iz lanka 228. stavka 2., lanka 232. stavka 2. i 4., lanka 233. stavka 3., lanka 236. stavka 3. i lanka 240. stavka 1. i 2. ovoga Zakona progone se po privatnoj tubi, osim ako su poinjena na tetu dravne imovine. (2) Kaznena djela iz lanka 233. stavka 1., lanka 234. stavka 1., lanka 235. stavka 1. i lanka 238. stavka 1. ovoga Zakona progone se po prijedlogu. (3) Kaznena djela iz lanka 228. stavka 1., lanka 229., lanka 230. stavka 1., lanka 234. i lanka 236. stavka 1. i 2. ovoga Zakona poinjena na tetu branog ili izvanbranog druga, istospolnog partnera, roaka po krvi u ravnoj lozi, brata ili sestre, ili na tetu osobe s kojom poinitelj ivi u zajednikom kuanstvu, progone se po privatnoj tubi.
GLAVA DVADESET ETVRTA (XXIV.) KAZNENA DJELA PROTIV GOSPODARSTVA

Zlouporaba povjerenja u gospodarskom poslovanju lanak 246. (1) Tko u gospodarskom poslovanju povrijedi dunost zatite tuih imovinskih interesa koja se temelji na zakonu, odluci upravne ili sudbene vlasti, pravnom poslu ili odnosu povjerenja i na taj nain pribavi sebi ili drugoj osobi protupravnu imovinsku korist te time ili na drugi nain onome o ijim se imovinskim interesima duan brinuti prouzroi tetu, kaznit e se kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina. (2) Ako je kaznenim djelom iz stavka 1. ovoga lanka pribavljena znatna imovinska korist ili prouzroena znatna teta, poinitelj e se kazniti kaznom zatvora od jedne do deset godina. Prijevara u gospodarskom poslovanju lanak 247. (1) Tko u gospodarskom poslovanju s ciljem da pravnoj osobi koju zastupa ili drugoj pravnoj osobi pribavi protupravnu imovinsku korist dovede nekoga lanim prikazivanjem ili prikrivanjem injenica u zabludu ili ga odrava u zabludi i time ga navede da na tetu svoje ili tue imovine neto uini ili ne uini, kaznit e se kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina. (2) Ako je kaznenim djelom iz stavka 1. ovoga lanka prouzroena znatna teta, poinitelj e se kazniti kaznom zatvora od jedne do deset godina. Povreda obveze voenja trgovakih i poslovnih knjiga lanak 248.
62
(1) Tko ne vodi trgovake knjige ili poslovne knjige koje je po zakonu obvezan voditi, ili ih tako vodi da je oteana preglednost poslovanja ili imovinskog stanja, ili trgovake ili poslovne knjige ili poslovne isprave koje je obvezan uvati uniti, prikrije, u veoj mjeri oteti ili na drugi nain uini neuporabljivim, kaznit e se kaznom zatvora do tri godine. (2) Tko djelo iz stavka 1. ovoga lanka poini iz nehaja, kaznit e se kaznom zatvora do jedne godine. Povreda prava vjerovnika u gospodarskom poslovanju lanak 249. (1) Tko u gospodarskom poslovanju sljedeim radnjama izazove prezaduenost ili nesposobnost za plaanje ili u stanju prezaduenosti ili nesposobnosti za plaanje koja prijeti ili je nastupila: 1. prividno ili besplatno prenese imovinu na trgovako drutvo koje je osnovao sam ili s drugim, ili na drugi nain cijelu ili dio imovine koja bi inila steajnu masu prividno proda, optereti bez odgovarajue protuinidbe, besplatno ustupi, oteti, uniti ili uini neupotrebljivom, 2. zakljui fiktivni ugovor ili prizna nepostojeu trabinu, 3. ne vodi trgovake ili poslovne knjige koje je duan voditi ili ih prikrije, uniti, oteti, preinai ili ih tako vodi ili izradi zavrni raun da se ne moe utvrditi ili je znatno oteano utvrivanje njegova imovinskog stanja, 4. u suprotnosti s urednim i savjesnim gospodarenjem umanji imovinu koja bi inila steajnu masu ili prikrije imovinsko stanje, kaznit e se kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina. (2) Tko kazneno djelo iz stavka 1. ovoga lanka poini iz nehaja, kaznit e se kaznom zatvora do tri godine. (3) Ako je djelom iz stavka 1. ovoga lanka prouzroena znatna teta, poinitelj e se kazniti kaznom zatvora od jedne do deset godina. (4) Ako je posljedica iz stavka 3. ovoga lanka prouzrokovana djelom iz stavka 2. ovoga lanka, poinitelj e se kazniti kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina. (5) Ako su vjerovnici namireni prije donoenja presude, poinitelj se moe osloboditi kazne. (6) Kazneno djelo iz ovoga lanka postojat e samo ako je poinitelj obustavio svoja plaanja ili je protiv njega ili osobe koju je zastupao otvoren steajni postupak. Pogodovanje vjerovnika lanak 250. (1) Tko znajui da je on ili osoba koju zastupa postala nesposobna za plaanje, ispuni ili osigura trabinu vjerovnika koji nema pravo na ispunjenje ili osiguranje na takav nain ili u to vrijeme, kaznit e se kaznom zatvora do tri godine. (2) Ako su ostali vjerovnici namireni prije donoenja presude, poinitelj se moe osloboditi kazne. Primanje i davanje mita u postupku steaja lanak 251. (1) Vjerovnik ili lan odbora vjerovnika koji zahtijeva ili primi mito ili koji prihvati ponudu ili obeanje mita za sebe ili drugoga da bi glasovao na odreeni nain ili propustio glasovanje ili na drugi nain postupio radi oteenja barem jednog vjerovnika u steajnom postupku, kaznit e se kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina. (2) Ako djelo iz stavka 1. poini steajni upravitelj, kaznit e se kaznom zatvora od jedne do osam godina. (3) Tko vjerovniku, lanu odbora vjerovnika ili steajnom upravitelju ponudi, obea ili dade mito radi poinjenja kaznenog djela iz stavka 1. ili 2. ovoga lanka, kaznit e se kaznom zatvora do tri godine. Primanje mita u gospodarskom poslovanju
63
lanak 252. (1) Tko u gospodarskom poslovanju zahtijeva ili primi mito ili prihvati ponudu ili obeanje mita za sebe ili za drugoga da prilikom sklapanja ili izvrenja posla ili pruanja usluge pogoduje drugome tako da prouzroi tetu onome koga zastupa ili za koga radi ili tko posreduje pri takvom podmiivanju, kaznit e se kaznom zatvora od jedne do osam godina. (2) Tko u gospodarskom poslovanju zahtijeva ili primi mito ili prihvati ponudu ili obeanje mita za sebe ili za drugoga kao protuuslugu za sklapanje ili izvrenje posla ili pruanje usluge ili tko posreduje pri takvom podmiivanju, kaznit e se kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina. Davanje mita u gospodarskom poslovanju lanak 253. (1) Tko u gospodarskom poslovanju drugome ponudi, obea ili dade mito da njemu ili drugome pogoduje prilikom sklapanja ili izvrenja posla ili pruanja usluge i time prouzroi tetu onome koga zastupa ili za koga radi ili tko posreduje pri takvom podmiivanju, kaznit e se kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina. (2) Tko u gospodarskom poslovanju drugome ponudi, obea ili dade mito kao protuuslugu za sklapanje ili izvrenje posla ili pruanje usluge ili tko posreduje pri takvom podmiivanju, kaznit e se kaznom zatvora do tri godine. (3) Poinitelj kaznenog djela iz stavka 1. i 2. ovoga lanka koji je dao mito na zahtjev odgovorne osobe i prijavio djelo prije njegova otkrivanja ili prije saznanja da je djelo otkriveno, moe se osloboditi kazne. Zlouporaba u postupku javne nabave lanak 254. (1) Tko u postupku javne nabave stavi ponudu utemeljenu na zabranjenom dogovoru izmeu gospodarskih subjekata koji ima za cilj da naruitelj prihvati odreenu ponudu, kaznit e se kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina. (2) Ako je kaznenim djelom iz stavka 1. ovoga lanka pribavljena znatna imovinska korist ili je prouzroena znatna teta, poinitelj e se kazniti kaznom zatvora od jedne do deset godina. (3) Poinitelj koji dobrovoljno sprijei da naruitelj prihvati ponudu iz stavka 1. ovoga lanka moe se osloboditi kazne. Zavaravajue oglaivanje lanak 255. Tko u ponudi robe ili usluga upuenoj irem krugu osoba navede neistinite ili nepotpune podatke koji su bitni za sklapanje ugovora i mogu razumnog potroaa dovesti u zabludu, kaznit e se kaznom zatvora do dvije godine. Utaja poreza ili carine lanak 256. (1) Tko s ciljem da on ili druga osoba potpuno ili djelomino izbjegne plaanje poreza ili carine daje netone ili nepotpune podatke o dohocima, predmetima ili drugim injenicama koje su od utjecaja na utvrivanje iznosa porezne ili carinske obveze ili tko s istim ciljem u sluaju obvezne prijave ne prijavi prihod, predmet ili druge injenice koje su od utjecaja na utvrivanje porezne ili carinske obveze, pa zbog toga doe do smanjenja ili neutvrenja porezne ili carinske obveze u iznosu koji prelazi dvadeset tisua kuna, kaznit e se kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina. (2) Kaznom iz stavka 1. ovoga lanka kaznit e se tko poreznu olakicu ili carinsku povlasticu u iznosu veem od dvadeset tisua kuna koristi suprotno uvjetima pod kojima ju je dobio. (3) Ako je kazneno djelo iz stavka 1. i 2. ovoga lanka dovelo do smanjenja ili neutvrenja porezne obveze velikih razmjera, poinitelj e se kazniti kaznom zatvora od jedne do deset godina. (4) Odredbe iz stavka 1. do 3. ovoga lanka primijenit e se i na poinitelja koji u njima opisanim radnjama umanji sredstva Europske unije. Izbjegavanje carinskog nadzora
64
lanak 257. (1) Tko izbjegavajui mjere carinskog nadzora prenese preko granice robu ija su proizvodnja ili promet ogranieni ili zabranjeni ako time nije poinjeno neko drugo kazneno djelo za koje je propisana tea kazna, kaznit e se kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina. (2) Roba iz stavka 1. ovoga lanka e se oduzeti. Subvencijska prijevara lanak 258. (1) Tko s ciljem da za sebe ili drugoga ostvari dravnu potporu davatelju dravne potpore dade netone ili nepotpune podatke o injenicama o kojima ovisi donoenje odluke o dravnoj potpori ili propusti obavijestiti davatelja dravne potpore o promjenama vanim za donoenje odluke o dravnoj potpori, kaznit e se kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina. (2) Kaznom iz stavka 1. ovoga lanka kaznit e se tko sredstva iz odobrene dravne potpore koristi suprotno njihovoj namjeni. (3) Ako je u sluaju iz stavka 1. ovoga lanka poinitelj postupao s ciljem da ostvari dravnu potporu velikih razmjera ili je u sluaju iz stavka 2. ovoga lanka koristio dravnu potporu velikih razmjera, kaznit e se zatvorom u trajanju od jedne do deset godina. (4) Tko u sluajevima iz stavka 1. ovoga lanka dobrovoljno sprijei donoenje odluke o dravnoj potpori, moe se osloboditi kazne. (5) S dravnim potporama u smislu ovoga lanka izjednauju se subvencije i pomoi odobrene iz sredstava Europske unije. Zlouporaba povlatenih informacija lanak 259. (1) Tko raspolaui povlatenom informacijom: 1. za vlastiti ili tui raun neposredno ili posredno stekne ili otui financijski instrument na koji se ta informacija odnosi, 2. neovlateno otkrije, priopi, preda ili na drugi nain uini dostupnom povlatenu informaciju drugoj osobi, 3. preporui drugoj osobi ili je navede da stekne ili otui financijski instrument na koji se ta informacija odnosi, kaznit e se kaznom zatvora do tri godine. (2) Ako je kazneno djelo iz stavka 1. ovoga lanka poinila osoba koja je raspolagala povlatenom informacijom na temelju lanstva u upravljakim ili nadzornim tijelima izdavatelja, svojeg udjela u kapitalu izdavatelja, pristupa informaciji kroz obavljanje svog posla ili dunosti ili poinjenog kaznenog djela, kaznit e se kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina. (3) Ako je kaznenim djelom iz stavka 1. ovoga lanka pribavljena znatna imovinska korist ili je drugome prouzroena znatna teta, poinitelj e se kazniti kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina. (4) Ako je kaznenim djelom iz stavka 2. ovoga lanka pribavljena znatna imovinska korist ili je drugome prouzroena znatna teta, poinitelj e se kazniti kaznom zatvora od jedne do osam godina. Zlouporaba trita kapitala lanak 260. (1) Tko suprotno propisima o tritu kapitala: 1. obavi transakciju ili da nalog za trgovanje koji daju ili bi mogli dati neistinite ili obmanjujue poruke o ponudi, potranji ili cijeni financijskih instrumenata, ili djelujui u suradnji s jednom ili vie osoba dri cijenu jednog ili vie financijskih instrumenata na nenormalnoj ili umjetnoj razini, 2. pri sklapanju transakcije ili davanju naloga za trgovanje upotrebljava fiktivne postupke ili druge oblike obmane ili prijevare, 3. iri informacije putem medija, internetom ili bilo kojim drugim nainom ili sredstvom koji daje ili bi mogao davati lane ili obmanjujue poruke glede financijskih instrumenata, ukljuujui irenje glasina i lanih ili obmanjujuih vijesti, pri emu je osoba koja je proirila informaciju znala ili bila duna znati da je informacija lana ili obmanjujua, kaznit e se kaznom zatvora do tri godine. (2) Ako je postupanjem iz stavka 1. ovoga lanka poinitelj pribavio znatnu imovinsku korist ili je prouzroena znatna teta,
65
kaznit e se kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina. Neovlatena uporaba tue tvrtke lanak 261. (1) Tko neovlateno uporabi tuu tvrtku ili u nju unese obiljeja koja stvaraju zabunu glede predmeta poslovanja trgovakog drutva, identiteta ili povezanosti s drugim drutvom, i na taj nain pribavi imovinsku korist ili prouzroi tetu. kaznit e se kaznom zatvora do tri godine. (2) Za pokuaj kaznenog djela iz stavka 1. ovoga lanka poinitelj e se kazniti. Odavanje i neovlateno pribavljanje poslovne tajne lanak 262. (1) Tko neovlateno drugome priopi, preda ili na drugi nain uini pristupanim podatke koji su poslovna tajna, kao i tko pribavlja takve podatke s ciljem da ih preda neovlatenoj osobi, kaznit e se kaznom zatvora do tri godine. (2) Ako je kaznenim djelom iz stavka 1. ovoga lanka poinitelj sebi ili drugome pribavio znatnu imovinsku korist ili prouzroio znatnu tetu, poinitelj e se kazniti kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina. (3) Nema kaznenog djela ako je djelo iz stavka 1. ovoga lanka poinjeno u preteito javnom interesu. (4) Kazneno djelo iz stavka 1. ovoga lanka progoni se po prijedlogu. Nedozvoljena proizvodnja lanak 263. (1) Tko proizvodi ili prerauje predmete ili robu ija je proizvodnja zabranjena ako time nije poinjeno neko drugo kazneno djelo za koje je propisana tea kazna, kaznit e se kaznom zatvora do jedne godine. (2) Predmeti i roba nedozvoljene proizvodnje e se oduzeti. Nedozvoljena trgovina lanak 264. (1) Tko neovlateno kupuje, prodaje ili razmjenjuje predmete ili robu iji je promet zabranjen ili ogranien ako time nije poinjeno neko drugo kazneno djelo za koje je propisana tea kazna, kaznit e se kaznom zatvora do jedne godine. (2) Predmeti i roba nedozvoljene trgovine e se oduzeti. Pranje novca lanak 265. (1) Tko imovinsku korist ostvarenu kaznenim djelom uloi, preuzme, pretvori, prenese ili zamijeni u cilju prikrivanja njezinog nezakonitog podrijetla, kaznit e se kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina. (2) Kaznom iz stavka 1. ovoga lanka kaznit e se tko prikriva pravu prirodu, podrijetlo, mjesto, raspolaganje, prenoenje te postojanje prava, odnosno vlasnitva na imovinskoj koristi koju je drugi ostvario kaznenim djelom. (3) Kaznom iz stavka 1. ovoga lanka kaznit e se tko imovinsku korist koju je drugi ostvario kaznenim djelom, pribavlja, posjeduje ili koristi. (4) Tko poini djelo iz stavka 1. ili 2. ovoga lanka u financijskom ili drugom poslovanju ili se poinitelj bavi pranjem novca ili je imovinska korist iz stavka 1., 2. ili 3. ovoga lanka velike vrijednosti, kaznit e se kaznom zatvora od jedne do osam godina. (5) Tko poduzme radnju iz stavka 1., 2. ili 4. ovoga lanka postupajui s nehajem u odnosu na okolnosti da se radi o imovinskoj koristi ostvarenoj kaznenim djelom, kaznit e se kaznom zatvora do tri godine. (6) Ako je imovinska korist iz stavka 1. do 5. ovoga lanka ostvarena kaznenim djelom poinjenim u stranoj dravi poinitelj e se kazniti ako se radi o kaznenom djelu i prema zakonu drave u kojoj je poinjeno.
66
(7) Poinitelja iz stavka 1. do 5. ovoga lanka koji dobrovoljno pridonese otkrivanju kaznenog kojim je ostvarena imovinska korist sud moe osloboditi kazne.
GLAVA DVADESET PETA (XXV.) KAZNENA DJELA PROTIV RAUNALNIH SUSTAVA, PROGRAMA I PODATAKA
Neovlateni pristup lanak 266. (1) Tko neovlateno pristupi raunalnom sustavu ili raunalnim podacima, kaznit e se kaznom zatvora do jedne godine. (2) Tko kazneno djelo iz stavka 1. ovoga lanka poini u odnosu na raunalni sustav ili raunalne podatke tijela dravne vlasti, tijela jedinica lokalne ili podrune (regionalne) samouprave, javne ustanove ili trgovakog drutva od posebnog javnog interesa, kaznit e se kaznom zatvora do tri godine. (3) Za pokuaj kaznenog djela iz stavka 1. i 2. ovoga lanka poinitelj e se kazniti. (4) Kazneno djelo iz stavka 1. ovoga lanka progoni se po prijedlogu. Ometanje rada raunalnog sustava lanak 267. (1) Tko onemogui ili otea rad ili koritenje raunalnog sustava, raunalnih podataka ili programa ili raunalnu komunikaciju, kaznit e se kaznom zatvora do tri godine. (2) Za pokuaj kaznenog djela iz stavka 1. ovoga lanka poinitelj e se kazniti. Oteenje raunalnih podataka lanak 268. (1) Tko neovlateno u cijelosti ili djelomino oteti, izmijeni, izbrie, uniti, uini neuporabljivim ili nedostupnim ili prikae nedostupnim tue raunalne podatke ili programe, kaznit e se kaznom zatvora do tri godine. (2) Za pokuaj kaznenog djela iz stavka 1. ovoga lanka poinitelj e se kazniti. Neovlateno presretanje raunalnih podataka lanak 269. (1) Tko neovlateno presretne ili snimi nejavni prijenos raunalnih podataka, ukljuujui i elektromagnetsku emisiju raunalnog sustava, ili drugome uini dostupnim tako pribavljene podatke, kaznit e se kaznom zatvora do tri godine. (2) Za pokuaj kaznenog djela iz stavka 1. ovoga lanka poinitelj e se kazniti. (3) Podaci koji su nastali poinjenjem kaznenog djela iz stavka 1. ovoga lanka e se unititi. Raunalno krivotvorenje lanak 270. (1) Tko neovlateno izradi, unese, izmijeni, izbrie ili uini neuporabljivim ili nedostupnim raunalne podatke koji imaju vrijednost za pravne odnose, u namjeri da se oni uporabe kao vjerodostojni, ili tko takve podatke uporabi ili nabavi radi uporabe, kaznit e se kaznom zatvora do tri godine. (2) Za pokuaj kaznenog djela iz stavka 1. ovoga lanka poinitelj e se kazniti. (3) Podaci koji su nastali poinjenjem kaznenog djela iz stavka 1. ovoga lanka e se unititi. Raunalna prijevara lanak 271. (1) Tko s ciljem da sebi ili drugome pribavi protupravnu imovinsku korist unese, izmijeni, izbrie, oteti, uini neuporabljivim ili nedostupnim raunalne podatke ili ometa rad raunalnog sustava i na taj nain prouzroi tetu drugome, kaznit e se kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina.
67
(2) Ako je kaznenim djelom iz stavka 1. ovoga lanka pribavljena znatna imovinska korist ili prouzroena znatna teta, poinitelj e se kazniti kaznom zatvora od jedne do osam godina. (3) Podaci koji su nastali poinjenjem kaznenog djela iz stavka 1. i 2. ovoga lanka e se unititi. Zloporaba naprava lanak 272. (1) Tko izradi, nabavi, proda, posjeduje ili ini drugome dostupne ureaje ili raunalne programe ili raunalne podatke stvorene ili prilagoene za poinjenje kaznenih djela iz lanka 266., lanka 267., lanka 268., lanka 269., lanka 270. i lanka 271. ovoga Zakona s ciljem da ih se uporabi za poinjenje nekog od tih djela, kaznit e se kaznom zatvora do tri godine. (2) Tko izradi, nabavi, proda, posjeduje ili ini drugome dostupne raunalne lozinke, pristupne ifre ili druge podatke kojima se moe pristupiti raunalnom sustavu s ciljem da ih se uporabi za poinjenje kaznenih djela iz lanka 266., lanka 267., lanka 268., lanka 269., lanka 270. i lanka 271. ovoga Zakona, kaznit e se kaznom zatvora do jedne godine. (3) Poinitelj kaznenog djela iz stavka 1. ovoga lanka nee se kazniti kaznom stroom od one koja je propisana za kazneno djelo koje je poinitelj imao za cilj. (4) Posebne naprave, programi iz stavka 1. ovoga lanka e se oduzeti, a podaci iz stavka 1. i 2. ovoga lanka e se unititi. Teka kaznena djela protiv raunalnih sustava, programa i podataka lanak 273. (1) Tko kazneno djelo iz lanka 267. do lanka 270. ovoga Zakona poini u odnosu na raunalni sustav ili raunalne podatke tijela dravne vlasti, tijela jedinica lokalne ili podrune (regionalne) samouprave, javne ustanove ili trgovakog drutva od posebnog javnog interesa, kaznit e se kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina. (2) Kaznom iz stavka 1. kaznit e se tko kazneno djelo iz lanka 266. do lanka 269. ovoga Zakona poini prikrivajui stvarni identitet i uzrokujui zabludu o ovlatenom nositelju identiteta. (3) Tko kazneno djelo iz lanka 267. do lanka 269. ovoga Zakona poini sredstvom namijenjenim za izvrenje napada na vei broj raunalnih sustava ili kojim je prouzroena znatna teta, kaznit e se kaznom zatvora od jedne do osam godina.
GLAVA DVADESET ESTA (XXVI.) KAZNENA DJELA KRIVOTVORENJA

Krivotvorenje novca lanak 274. (1) Tko izradi lani novac, preinai pravi novac ili takav novac pribavi s ciljem da ga stavi u optjecaj kao pravi ili ga stavi u optjecaj kao pravi, kaznit e se kaznom zatvora od jedne do deset godina. (2) Tko lani novac koji je primio u uvjerenju da je pravi, saznavi da je laan, stavi u optjecaj, kaznit e se kaznom zatvora do tri godine. (3) Lani novac e se oduzeti. Krivotvorenje vrijednosnih papira lanak 275. (1) Tko izradi lani vrijednosni papir koji se izdaje na temelju propisa, preinai pravi vrijednosni papir ili pribavi takav lani vrijednosni papir ili ga stavi u optjecaj kao pravi, kaznit e se kaznom zatvora od jedne do deset godina. (2) Tko lani vrijednosni papir koji je primio u uvjerenju da je pravi, saznavi da je laan, stavi u optjecaj, kaznit e se kaznom zatvora do tri godine. (3) Lani vrijednosni papir e se oduzeti.
68
Krivotvorenje znakova za vrijednost lanak 276. (1) Tko izradi lane biljege, potanske marke ili druge znakove za vrijednost izdane na temelju propisa ili ih preinai, pribavi ili dade drugome na uporabu s ciljem da ih uporabi kao prave, kaznit e se kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina. (2) Tko uklanjanjem iga sa znaka za vrijednost ili na drugi nain djeluje na ve uporabljeni znak za vrijednost da bi mu dao izgled neuporabljenog znaka ili tko ve uporabljeni znak za vrijednost ponovno uporabi ili ga proda kao da nije uporabljen, kaznit e se kaznom zatvora do est mjeseci. (3) Lani znakovi za vrijednost e se oduzeti. Krivotvorenje znakova za obiljeavanje robe, mjera i utega lanak 277. (1) Tko s ciljem da ih uporabi kao prave izradi lane znakove za obiljeavanje robe, kao peate, igove ili marke kojima se igoe zlato, srebro, stoka, drvo ili kakva druga roba ili takve prave znakove preinai, ili tko lane znakove uporabi kao prave, kaznit e se kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina. (2) Tko krivotvori mjere ili utege, kaznit e se kaznom zatvora do tri godine. (3) Lani znakovi, mjere i utezi te sredstva za njihovu izradbu e se oduzeti. Krivotvorenje isprave lanak 278. (1) Tko izradi lanu ispravu ili preinai pravu s ciljem da se takva isprava uporabi kao prava ili tko takvu ispravu nabavi radi uporabe ili je uporabi kao pravu, kaznit e se kaznom zatvora do tri godine. (2) Kaznom iz stavka 1. ovoga lanka kaznit e se tko obmane drugoga o sadraju kakve isprave i ovaj stavi svoj potpis na tu ispravu, drei da se potpisuje pod kakvu drugu ispravu ili pod kakav drugi sadraj. (3) Tko kazneno djelo iz stavka 1. i 2. ovoga lanka poini glede javne isprave, oporuke, mjenice, eka, platne kartice ili javne ili slubene knjige koja se mora voditi na temelju zakona, kaznit e se kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina. (4) Za pokuaj kaznenog djela iz stavka 1. i 2. ovoga lanka poinitelj e se kazniti. Krivotvorenje slubene ili poslovne isprave lanak 279. (1) Slubena ili odgovorna osoba koja u slubenu ili poslovnu ispravu, knjigu ili spis unese neistinite podatke, ili ne unese kakav vaan podatak, ili svojim potpisom, odnosno slubenim peatom ovjeri takvu ispravu, knjigu ili spis s neistinitim sadrajem ili koja svojim potpisom, odnosno slubenim peatom omogui izradbu isprave, knjige ili spisa s neistinitim sadrajem, kaznit e se kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina. (2) Kaznom iz stavka 1. ovoga lanka kaznit e se i tko neistinitu slubenu ili poslovnu ispravu, knjigu ili spis uporabi u slubi ili poslovanju kao da su istiniti. Zlouporaba osobne isprave lanak 280. Tko osobnu ispravu, izdanu na ime druge osobe, prijevarno koristi u pravnom prometu ili radi prijevare u pravnom prometu preputa drugoj osobi osobnu ispravu koja na ime te osobe nije izdana, kaznit e se kaznom zatvora do jedne godine. Ovjeravanje neistinitog sadraja lanak 281. (1) Tko dovoenjem u zabludu nadlenog tijela uini da ovo u javnoj ispravi, zapisniku ili knjizi ovjeri togod neistinito to ima sluiti kao dokaz u pravnom prometu, kaznit e se kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina.
69
(2) Kaznom iz stavka 1. ovoga lanka kaznit e se tko takvu ispravu, zapisnik ili knjigu uporabi, iako zna da su neistinite. Izdavanje i uporaba neistinite lijenike ili veterinarske svjedodbe lanak 282. Tko u lijeniku ili veterinarsku svjedodbu unese neistinite podatke ili tko uporabi takvu svjedodbu, kaznit e se kaznom zatvora do tri godine. Izrada, nabavljanje, posjedovanje, prodaja ili davanje na uporabu sredstava za krivotvorenje lanak 283. (1) Tko izrauje, nabavlja, posjeduje, prodaje ili daje na uporabu sredstva za izradu lanog novca, lanih vrijednosnih papira, lanih znakova za vrijednost izdanih na temelju propisa, lanih znakova za obiljeavanje robe, lanih mjera i utega i krivotvorenih isprava, kaznit e se kaznom zatvora do tri godine. (2) Sredstva iz stavka 1. ovoga lanka e se oduzeti.
GLAVA DVADESET SEDMA (XXVII.) KAZNENA DJELA PROTIV INTELEKTUALNOG VLASNITVA

Povreda osobnih prava autora ili umjetnika izvoaa lanak 284. (1) Tko protivno propisima kojima se ureuje autorsko i srodna prava pod krivim imenom, svojim imenom ili imenom drugoga oznai tue autorsko djelo ili protivno autorovoj zabrani oznai djelo autorovim imenom te ga objavi ili se koristi njime ili dopusti da se to uini, kaznit e se kaznom zatvora do jedne godine. (2) Kaznom iz stavka 1. ovoga lanka kaznit e se tko protivno propisima kojima se ureuje autorsko i srodna prava pod krivim imenom, svojim imenom ili imenom drugoga oznai tuu izvedbu umjetnika izvoaa ili je protivno zabrani umjetnika izvoaa oznai imenom umjetnika izvoaa te je objavi ili se koristi njome ili dopusti da se to uini. (3) Kaznom iz stavka 1. ovoga lanka kaznit e se tko protivno propisima kojima se ureuje autorsko i srodna prava unese dijelove tueg autorskog djela ili tue izvedbe umjetnika izvoaa u svoje autorsko djelo ili u svoju izvedbu s ciljem pribavljanja koristi ili nanoenja tete. (4) Kazneno djelo iz stavka 1. do 3. ovoga lanka progoni se po prijedlogu oteenika ili druge zainteresirane osobe. Nedozvoljena uporaba autorskog djela ili izvedbe umjetnika izvoaa lanak 285. (1) Tko protivno propisima kojima se ureuju autorsko i srodna prava reproducira, preradi, distribuira, skladiti ili poduzima druge radnje radi distribucije ili priopi javnosti na bilo koji nain tue autorsko djelo ili dopusti da se to uini i na taj nain pribavi imovinsku korist ili prouzroi tetu, kaznit e se kaznom zatvora do tri godine. (2) Kaznom iz stavka 1. ovoga lanka kaznit e se tko protivno propisima kojima se ureuje autorsko i srodna prava fiksira tuu nefiksiranu izvedbu umjetnika izvoaa, reproducira, preradi, distribuira, skladiti ili poduzima druge radnje radi distribucije tue fiksirane izvedbe umjetnika izvoaa ili priopi javnosti na bilo koji nain tuu fiksiranu ili nefiksiranu izvedbu umjetnika izvoaa ili dopusti da se to uini i na taj nain pribavi znatnu imovinsku korist ili prouzroi znatnu tetu. (3) Kaznom iz stavka 1. ovoga lanka kaznit e se tko protivno propisima kojima se ureuju autorsko i srodna prava osujeuje tehnike mjere za zatitu prava autora i umjetnika izvoaa ili ukloni ili preinai podatke o upravljanju tim pravima i na taj nain pribavi znatnu imovinsku korist ili prouzroi znatnu tetu. (4) Za pokuaj kaznenog djela iz stavka 1., 2. i 3. ovoga lanka poinitelj e se kazniti. (5) Predmeti koji su bili namijenjeni ili uporabljeni za poinjenje kaznenog djela iz stavka 1., 2., 3. i 4. ovoga lanka e se oduzeti, a predmeti koji su nastali poinjenjem tih kaznenih djela e se unititi osim ako onaj ije je pravo povrijeeno zatrai njihovu predaju uz naknadu koja ne moe biti via od trokova njihove proizvodnje. Naknada je prihod dravnog prorauna i koristit e se za suzbijanje kaznenih djela protiv intelektualnog vlasnitva. Povreda drugih autorskom srodnih prava lanak 286.
70
(1) Tko protivno propisima kojima se ureuju autorsko i srodna prava reproducira, distribuira, skladiti ili poduzima druge radnje radi distribucije, ili stavi na raspolaganje javnosti tui fonogram ili dopusti da se to uini i na taj nain pribavi znatnu imovinsku korist ili prouzroi znatnu tetu, kaznit e se kaznom zatvora do jedne godine. (2) Kaznom iz stavka 1. ovoga lanka kaznit e se tko protivno propisima kojima se ureuju autorsko i srodna prava reproducira, distribuira, skladiti ili poduzima druge radnje radi distribucije, ili javno prikae ili stavi na raspolaganje javnosti tui videogram ili dopusti da se to uini i na taj nain pribavi znatnu imovinsku korist ili prouzroi znatnu tetu. (3) Kaznom iz stavka 1. ovoga lanka kaznit e se tko protivno propisima kojima se ureuju autorsko i srodna prava reemitira tue emitiranje, ili javno priopi tue emitiranje uz plaanje ulaznica ili stavi na raspolaganje javnosti tue emitiranje ili dopusti da se to uini i na taj nain pribavi znatnu imovinsku korist ili prouzroi znatnu tetu. (4) Kaznom iz stavka 1. ovoga lanka kaznit e se tko protivno propisima kojima se ureuju autorsko i srodna prava osujeuje tehnike mjere za zatitu srodnih prava proizvoaa fonograma, videograma ili organizacija za radiodifuziju ili ukloni ili preinai podatke o upravljanju tim pravima ili dopusti da se to uini i na taj nain pribavi znatnu imovinsku korist ili prouzroi znatnu tetu. (5) Za pokuaj kaznenog djela iz stavka 1. do 4. ovoga lanka poinitelj e se kazniti. (6) Predmeti koji su bili namijenjeni ili uporabljeni za poinjenje kaznenog djela iz stavka 1., 2., 3. i 4. ovoga lanka e se oduzeti, a predmeti koji su nastali poinjenjem tih kaznenih djela e se unititi osim ako onaj ije je pravo povrijeeno zatrai njihovu predaju uz naknadu koja ne moe biti via od trokova njihove proizvodnje. Naknada je prihod dravnog prorauna i koristit e se za suzbijanje kaznenih djela protiv intelektualnog vlasnitva. Povreda prava na izum lanak 287. (1) Tko neovlateno podnese prijavu za registraciju patenta ili u njoj protivno propisima o zatiti patenta ne navede ili lano navede izumitelja ili neovlateno uini dostupnim javnosti izum prije nego to je on zakonito objavljen javnosti, kaznit e se kaznom zatvora do jedne godine. (2) Tko protivno propisima o zatiti patenta izrauje, nudi na prodaju, prodaje, rabi, izvozi, uvozi, ili skladiti u te svrhe proizvod izraen prema izumu koji je zatien patentom ili svjedodbom o dodatnoj zatiti ili primjenjuje ili nudi primjenu postupka koji je predmet zatienog izuma ili nudi na prodaju, prodaje, rabi, izvozi, uvozi ili skladiti u te svrhe proizvod koji je izravno dobiven postupkom koji je predmet izuma i na taj nain pribavi znatnu imovinsku korist ili prouzroi znatnu tetu, kaznit e se kaznom zatvora do tri godine. (3) Za pokuaj kaznenog djela iz stavka 2. ovoga lanka poinitelj e se kazniti. (4) Predmeti koji su bili namijenjeni ili uporabljeni za poinjenje kaznenog djela iz stavka 2. i 3. ovoga lanka e se oduzeti, a predmeti koji su nastali poinjenjem kaznenog djela iz stavka 1. i 2. ovoga lanka e se oduzeti i unititi. (5) Kazneno djelo iz stavka 1. ovoga lanka progoni se po prijedlogu oteenika ili druge zainteresirane osobe. Povreda iga lanak 288. (1) Tko protivno propisima o zatiti iga u trgovakom prometu rabi znak koji je istovjetan sa zatienim igom u odnosu na proizvode ili usluge koje su istovjetne s onima za koje je ig registriran ili znak koji je istovjetan ili slian zatienom igu u odnosu na proizvode ili usluge koji su istovjetni ili slini s onima za koje je ig registriran, istiui znak na proizvodima ili njihovim pakiranjima, nudei ili stavljajui na trite ili skladitei u te svrhe proizvod pod tim znakom ili nudei ili pruajui usluge pod tim znakom ili uvozei ili izvozei proizvode obiljeene tim znakom ili rabei znak na poslovnim proizvodima i u reklamiranju, ime javnost moe biti dovedena u zabludu o podrijetlu proizvoda i usluga, i na taj nain pribavi znatnu imovinsku korist ili prouzroi znatnu tetu. kaznit e se kaznom zatvora do tri godine. (2) Za pokuaj kaznenog djela iz stavka 1. ovoga lanka poinitelj e se kazniti. (3) Predmeti koji su bili namijenjeni ili uporabljeni za poinjenje kaznenog djela iz stavka 1. ovoga lanka e se oduzeti, a predmeti koji su nastali poinjenjem kaznenog djela iz stavka 1. ovoga lanka e se oduzeti i unititi, osim ako sud odlui da e se uporabljeni znak uiniti neraspoznatljivim, a predmete koji su nastali poinjenjem djela uporabiti u humanitarne svrhe. Povreda registrirane oznake podrijetla lanak 289.
71
(1) Tko protivno propisima rabi oznaku izvornosti, oznaku zemljopisnog podrijetla proizvoda i usluga ili oznaku tradicionalnog ugleda poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda i na taj nain pribavi znatnu imovinsku korist ili prouzroi znatnu tetu, kaznit e se kaznom zatvora do tri godine. (2) Predmeti koji su bili namijenjeni ili uporabljeni za poinjenje kaznenog djela iz stavka 1. ovoga lanka e se oduzeti, a predmeti koji su nastali poinjenjem kaznenog djela iz stavka 1. ovoga lanka e se oduzeti i unititi, osim ako sud odlui da e se uporabljena oznaka uiniti neraspoznatljivom, a predmeti koji su nastali poinjenjem djela uporabiti u humanitarne svrhe. Javna objava presude lanak 290. Na zahtjev oteenika kad ovaj za to ima opravdan interes presuda za kaznena djela iz ove glave e se javno objaviti o troku poinitelja. Nain objavljivanja odredit e se presudom.
GLAVA DVADESET OSMA (XXVIII.) KAZNENA DJELA PROTIV SLUBENE DUNOSTI

Zlouporaba poloaja i ovlasti lanak 291. (1) Slubena ili odgovorna osoba koja iskoristi svoj poloaj ili ovlast, prekorai granice svoje ovlasti ili ne obavi dunost pa time sebi ili drugoj osobi pribavi korist ili drugome prouzroi tetu, kaznit e se kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina. (2) Ako je kaznenim djelom iz stavka 1. ovoga lanka pribavljena znatna imovinska korist ili je prouzroena znatna teta, poinitelj e se kazniti kaznom zatvora od jedne do deset godina. Nezakonito pogodovanje lanak 292. (1) Slubena ili odgovorna osoba koja na temelju sporazuma pogoduje jednom od gospodarskih subjekata prilagoavanjem uvjeta javne nabave ili sklopi ugovor s ponuditeljem ija je ponuda u suprotnosti s uvjetima iz dokumentacije za nadmetanje, kaznit e se kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina. (2) Kaznom iz stavka 1. ovoga lanka kaznit e se slubena ili odgovorna osoba koja iskoristi poloaj ili ovlast pogodovanjem u davanju, preuzimanju ili ugovaranju poslova za svoju djelatnost ili djelatnost osoba s kojima je interesno povezana. Primanje mita lanak 293. (1) Slubena ili odgovorna osoba koja zahtijeva ili primi mito, ili koja prihvati ponudu ili obeanje mita za sebe ili drugoga da unutar ili izvan granica svoje ovlasti obavi slubenu ili drugu radnju koja se ne bi smjela obaviti, ili da ne obavi slubenu ili drugu radnju koja bi se morala obaviti, kaznit e se kaznom zatvora od jedne do deset godina. (2) Slubena ili odgovorna osoba koja zahtijeva ili primi mito, ili koja prihvati ponudu ili obeanje mita za sebe ili za drugoga da unutar ili izvan granica svoje ovlasti obavi slubenu ili drugu radnju koja bi se morala obaviti, ili da ne obavi slubenu ili drugu radnju koja se ne bi smjela obaviti, kaznit e se kaznom zatvora od jedne do osam godina. (3) Slubena ili odgovorna osoba koja nakon obavljanja, odnosno neobavljanja slubene ili druge radnje navedene u stavku 1. i 2. ovoga lanka, a u vezi s njom, zahtijeva ili primi mito, kaznit e se kaznom zatvora do jedne godine. Davanje mita lanak 294. (1) Tko slubenoj ili odgovornoj osobi, ponudi, dade ili obea mito da unutar ili izvan granica svoje ovlasti obavi slubenu ili drugu radnju koju ne bi smjela obaviti ili da ne obavi slubenu ili drugu radnju koju bi morala obaviti, ili tko posreduje pri takvom podmiivanju slubene ili odgovorne osobe, kaznit e se kaznom zatvora od jedne do osam godina.
72
(2) Tko slubenoj ili odgovornoj osobi ponudi, dade ili obea mito da unutar ili izvan granica svoje ovlasti obavi slubenu ili drugu radnju koju bi morala obaviti, ili da ne obavi slubenu ili drugu radnju koju ne bi smjela obaviti, ili tko posreduje pri takvom podmiivanju slubene ili odgovorne osobe, kaznit e se kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina. (3) Poinitelj kaznenog djela iz stavka 1. i 2. ovoga lanka koji je dao mito na zahtjev slubene ili odgovorne osobe i prijavio djelo prije njegova otkrivanja ili prije saznanja da je djelo otkriveno, moe se osloboditi kazne. Trgovanje utjecajem lanak 295. (1) Tko iskoritavanjem svoga slubenog ili drutvenog poloaja ili utjecaja posreduje da se obavi slubena ili druga radnja koja se ne bi smjela obaviti ili da se ne obavi slubena ili druga radnja koja bi se morala obaviti, kaznit e se kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina. (2) Tko zahtijeva ili primi mito, ili prihvati ponudu ili obeanje mita za sebe ili drugoga da iskoritavanjem svoga slubenog ili drutvenog poloaja ili utjecaja posreduje da se obavi slubena ili druga radnja koja se ne bi smjela obaviti, ili da se ne obavi slubena ili druga radnja koja bi se morala obaviti, kaznit e se kaznom zatvora od jedne do deset godina. (3) Tko zahtijeva ili primi mito, ili tko primi ponudu ili obeanje mita za sebe ili drugoga da iskoritavanjem svoga slubenog ili drutvenog poloaja ili utjecaja posreduje da se obavi slubena ili druga radnja koja bi se morala obaviti, ili da se ne obavi slubena ili druga radnja koja se ne bi smjela obaviti, kaznit e se kaznom zatvora od jedne do osam godina. Davanje mita za trgovanje utjecajem lanak 296. (1) Tko drugome ponudi, obea ili dade mito, namijenjeno toj ili drugoj osobi, da iskoritavanjem svoga slubenog ili drutvenog poloaja ili utjecaja posreduje da se obavi slubena ili druga radnja koja se ne bi smjela obaviti ili da se ne obavi slubena ili druga radnja koja bi se morala obaviti, kaznit e se kaznom zatvora od jedne do osam godina. (2) Tko drugome ponudi, obea ili dade mito, namijenjeno toj ili drugoj osobi, da iskoritavanjem svoga slubenog ili drutvenog poloaja ili utjecaja posreduje da se obavi slubena ili druga radnja koja bi se morala obaviti, ili da se ne obavi slubena ili druga radnja koja se ne bi smjela obaviti, kaznit e se kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina. (3) Poinitelj kaznenog djela iz stavka 1. i 2. ovoga lanka koji je dao mito na zahtjev osobe iz lanka 295. ovoga Zakona i prijavio djelo prije njegova otkrivanja ili prije saznanja da je djelo otkriveno, moe se osloboditi kazne. Iznuivanje iskaza lanak 297. (1) Slubena osoba koja pri ovlatenom sasluanju uporabi silu, prijetnju ili drugo nedozvoljeno sredstvo ili nain s ciljem da drugi dade ili se suzdri od davanja iskaza ili druge izjave, kaznit e se kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina. (2) Ako su poinjenjem kaznenog djela iz stavka 1. ovoga lanka prouzroene osobito teke posljedice za osumnjienika, okrivljenika ili optuenika u kaznenom postupku, poinitelj e se kazniti kaznom zatvora od jedne do osam godina. Protuzakonita pretraga lanak 298. Slubena osoba koja u obavljanju slube ili javne ovlasti protuzakonito obavi pretragu, kaznit e se kaznom zatvora do tri godine. Protuzakonito osloboenje osobe kojoj je oduzeta sloboda lanak 299. Slubena osoba koja protuzakonito oslobodi osobu kojoj je oduzeta sloboda ili joj pomogne u bijegu, kaznit e se kaznom zatvora od jedne do osam godina.
73
Odavanje slubene tajne lanak 300. (1) Tko neovlateno drugome priopi, preda ili na drugi nain uini pristupanim neklasificirane podatke koji su slubena tajna, kaznit e se kaznom zatvora do tri godine. (2) Nema kaznenog djela ako je djelo iz stavka 1. ovoga lanka poinjeno u preteito javnom interesu.
GLAVA DVADESET DEVETA (XXIX.) KAZNENA DJELA PROTIV PRAVOSUA

Neprijavljivanje pripremanja kaznenog djela lanak 301. (1) Tko zna da se priprema poinjenje kaznenog djela za koje je propisana kazna zatvora pet godina ili tea kazna i to ne prijavi u vrijeme kad je jo bilo mogue sprijeiti njegovo poinjenje, a djelo bude pokuano ili poinjeno, kaznit e se kaznom zatvora do jedne godine. (2) Tko poini kazneno djelo iz stavka 1. ovoga lanka glede kaznenog djela za koje je propisana kazna dugotrajnog zatvora, kaznit e se kaznom zatvora do tri godine. (3) Nema kaznenog djela iz stavka 1. ovoga lanka kad njegova obiljeja ostvari osoba koja je u braku ili koja ivi u izvanbranoj ili istospolnoj zajednici s osobom koja priprema neprijavljeno kazneno djelo ili je toj osobi roak po krvi u ravnoj lozi, brat ili sestra, posvojitelj ili posvojenik, osim ako se priprema kazneno djelo na tetu djeteta. (4) Za kazneno djelo iz stavka 2. ovoga lanka moe se blae kazniti poinitelj koji je s osobom koja priprema poinjenje kaznenog djela u nekom od odnosa iz stavka 3. ovoga lanka. Neprijavljivanje poinjenog kaznenog djela lanak 302. (1) Tko zna da je poinjeno kazneno djelo za koje je propisana kazna zatvora deset godina ili tea kazna pa to ne prijavi iako zna da bi takvom prijavom bilo omogueno ili znatno olakano otkrivanje djela ili poinitelja, kaznit e se kaznom zatvora do tri godine. (2) Kaznom iz stavka 1. ovoga lanka kaznit e se slubena ili odgovorna osoba koja ne prijavi poinjenje kaznenog djela za koje je saznala obavljajui svoju dunost, a radi se o kaznenom djelu za koje pokretanje kaznenog postupka nije preputeno privatnoj tubi ili progonu po prijedlogu. (3) Poinitelj kaznenog djela iz stavka 2. ovoga lanka nee se kazniti kaznom stroom od one koja je propisana za kazneno djelo koje nije prijavio. (4) Nema kaznenog djela iz stavka 1. i 2. ovoga lanka kad njegova zakonska obiljeja ostvari osoba koja je u braku ili koja ivi u izvanbranoj ili istospolnoj zajednici s osobom koja je poinila neprijavljeno kazneno djelo ili je toj osobi roak po krvi u ravnoj lozi, brat ili sestra, posvojitelj ili posvojenik, odvjetnik, javni biljenik, doktor medicine, doktor dentalne medicine ili drugi zdravstveni radnik, psiholog, osoba kojoj je povjeren odgojno-obrazovni rad u odgovarajuoj ustanovi, djelatnik skrbnitva, vjerski ispovjednik, osim ako je djelo poinjeno prema djetetu. Pomo poinitelju nakon poinjenja kaznenog djela lanak 303. (1) Tko krije ili zbrinjava poinitelja kaznenog djela za koje je propisana kazna zatvora od pet godina ili tea kazna ili mu prikrivanjem sredstava kojima je kazneno djelo poinjeno, tragova kaznenog djela ili predmeta nastalih ili pribavljenih kaznenim djelom ili na drugi nain pomae da ne bude otkriven ili uhien, kaznit e se kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina. (2) Kaznom iz stavka 1. ovoga lanka kaznit e se tko krije osobu koja je osuena na kaznu zatvora ili na drugi nain onemoguuje izvrenje te kazne. (3) Tko kazneno djelo iz stavka 1. i 2. ovoga lanka poini u korist poinitelja kaznenog djela iz lanka 88. do lanka 91. ili lanka 97. ovoga Zakona, kaznit e se kaznom zatvora od jedne do osam godina. (4) Poinitelj kaznenog djela iz stavka 2. ovoga lanka nee se kazniti kaznom stroom od one koja je propisana za kazneno djelo koje je poinila osoba kojoj je poinitelj pruio pomo.
74
(5) Nema kaznenog djela iz stavka 1., 2. i 3. ovoga lanka kad njegova zakonska obiljeja ostvari osoba koja je u braku ili koja ivi u izvanbranoj ili istospolnoj zajednici s osobom kojoj je pruila pomo ili je toj osobi roak po krvi u ravnoj lozi, brat ili sestra, posvojitelj ili posvojenik.
Lano prijavljivanje kaznenog djela lanak 304. (1) Tko prijavi neku osobu ili podmetne tragove koji upuuju na to da je poinila kazneno djelo, iako zna da to nije istina, a ne radi se o kaznenom djelu koje se progoni po privatnoj tubi, kaznit e se kaznom zatvora do tri godine. (2) Tko lanom prijavom, podmetanjem tragova ili na drugi nain izazove pokretanje kaznenog postupka protiv osobe za koju zna da nije poinitelj kaznenog djela, a ne radi se o kaznenom djelu koje se progoni po privatnoj tubi, kaznit e se kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina. (3) Tko prijavi da je poinjeno kazneno djelo iako zna da to nije istina, a ne radi se o kaznenom djelu koje se progoni po privatnoj tubi, ili tko sebe prijavi da je poinio takvo djelo iako zna da to nije istina, kaznit e se kaznom zatvora do jedne godine. Davanje lanog iskaza lanak 305. (1) Svjedok, vjetak, prevoditelj ili tuma koji u prethodnom kaznenom postupku, u postupku pred sudom, meunarodnim sudom iju sudbenost Republika Hrvatska prihvaa, arbitraom, u prekrajnom postupku, upravnom postupku, postupku pred javnim biljenikom ili stegovnom postupku dade lani iskaz, nalaz ili miljenje ili neto lano prevede, kaznit e se kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina. (2) Kaznom iz stavka 1. ovoga lanka kaznit e se stranka u postupku, osim okrivljenika, koja dade lani iskaz ako se na tom iskazu temelji konana odluka u tom postupku. (3) Ako je kaznenim djelom iz stavka 1. i 2. ovoga lanka prouzroena osuda nedunog okrivljenika ili druge osobito teke posljedice za okrivljenika, poinitelj e se kazniti kaznom zatvora od jedne do deset godina. (4) Ako poinitelj kaznenog djela iz stavka 1. ovoga lanka dobrovoljno opozove svoj iskaz prije donoenja konane odluke, moe se osloboditi kazne. Sprjeavanje dokazivanja lanak 306. (1) Tko s ciljem da navede na davanje lanog iskaza ili da sprijei ili otea dokazivanje prema pretpostavljenom svjedoku, svjedoku ili vjetaku u prethodnom kaznenom postupku, postupku pred sudom, meunarodnim sudom iju sudbenost Republika Hrvatska prihvaa, arbitraom, u prekrajnom postupku, upravnom postupku, postupku pred javnim biljenikom ili stegovnom postupku uporabi silu, prijetnju ili kakav drugi oblik prisile ili im obea, nudi ili dade dar ili kakvu drugu korist, kaznit e se kaznom zatvora od jedne do osam godina. (2) Tko s ciljem da sprijei ili znatno otea dokazivanje u postupku pred sudom, meunarodnim sudom iju sudbenost Republika Hrvatska prihvaa, arbitraom, u prekrajnom postupku, upravnom postupku, postupku pred javnim biljenikom ili stegovnom postupku sakrije, oteti ili uniti predmet ili ispravu koji slue dokazivanju, krivotvori dokaz, ili tko podnese takav dokaz znajui da je rije o krivotvorini, kaznit e se kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina. (3) Tko s ciljem da sprijei ili znatno otea dokazivanje u postupku pred sudom ili u upravnom postupku ukloni, uniti, pomakne ili premjesti granini kamen, zemljomjerski znak, ili uope znak o vlasnitvu ili nekom drugom stvarnom pravu ili uporabi vode, ili tko s istim ciljem takav znak lano postavi, kaznit e se kaznom zatvora do tri godine. Povreda tajnosti postupka lanak 307.
75
(1) Tko neovlateno otkrije ono to je saznao u prethodnom kaznenom postupku, postupku pred sudom, prekrajnom postupku, upravnom postupku, postupku pred javnim biljenikom ili stegovnom postupku, a to se na temelju zakona ili odluke utemeljene na zakonu smatra tajnom, kaznit e se kaznom zatvora do tri godine. (2) Kaznom iz stavka 1. ovoga lanka kaznit e se tko bez dozvole suda objavi tijek postupka koji je po zakonu tajan ili je odlukom suda proglaen tajnim, ili tko bez dozvole suda objavi tijek kaznenog postupka prema djetetu, kaznenog postupka za kazneno djelo poinjeno na tetu djeteta ili postupka u kojem se odluuje o zatiti prava i interesa djeteta ili objavi odluku u tom postupku. Otkrivanje identiteta ugroene osobe ili zatienog svjedoka lanak 308. Tko neovlateno drugome priopi, preda ili objavi podatke o identitetu ugroene osobe ili osobe koja je ili e biti ispitana kao zatieni svjedok, ili za koju je na temelju posebnog zakona pokrenut postupak za ukljuenje u program zatite ili je ta osoba ukljuena u program zatite, ili tko poduzme drugu radnju s ciljem otkrivanja podataka o identitetu te osobe ili s ciljem njezinog pronalaska, kaznit e se kaznom zatvora est mjeseci do pet godina. Pobuna osoba kojima je oduzeta sloboda lanak 309. (1) Tko u ustanovi u kojoj se nalazi na temelju zakonite odluke kojom mu je oduzeta sloboda sudjeluje u okupljanju osoba kojima je oduzeta sloboda s ciljem da se nasilno oslobode, ili da zajedniki napadnu slubene osobe u toj ustanovi, ili da ih prisile da uine ili ne uine neto protivno njihovoj dunosti, kaznit e se kaznom zatvora do tri godine. (2) Tko uporabom sile ili prijetnjom da e izravno napasti na ivot ili tijelo neke osobe pobjegne iz ustanove u kojoj se nalazi na temelju zakonite odluke kojom mu je oduzeta sloboda, kaznit e se kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina. (3) Poinitelj kaznenog djela iz stavka 1. ovoga lanka koji na poziv slubene osobe odustane od okupljanja, moe se osloboditi kazne. Omoguavanje bijega osobi kojoj je oduzeta sloboda lanak 310. Tko osobu kojoj je na temelju zakona oduzeta sloboda potie na bijeg ili joj pomae u bijegu, kaznit e se kaznom zatvora do tri godine. Nepotivanje sigurnosnih mjera lanak 311. (1) Tko kri obvezu koja mu je odreena sigurnosnom mjerom, kaznit e se kaznom zatvora do dvije godine. (2) Nema kaznenog djela iz stavka 1. ovoga lanka ako je krenje obveze iz stavka 1. dovelo do primjene lanka 55. stavka 8. ili lanka 58. stavka 5. ovoga Zakona. Prisila prema pravosudnom dunosniku lanak 312. Tko suca, dravnog odvjetnika, javnog biljenika ili drugog pravosudnog dunosnika ili slubenika silom ili prijetnjom kakvim zlom sprijei poduzeti neku radnju ili donijeti neku odluku u okviru njegovih ovlasti ili prisili na poduzimanje neke radnje ili donoenje neke odluke u okviru ili izvan njegove ovlasti, kaznit e se kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina. Nadripisarstvo lanak 313. Tko se neovlateno bavi pruanjem pravne pomoi uz naplatu, kaznit e se kaznom zatvora do est mjeseci.
76
GLAVA TRIDESETA (XXX.) KAZNENA DJELA PROTIV JAVNOG REDA

Prisila prema slubenoj osobi lanak 314. (1) Tko silom ili prijetnjom da e izravno uporabiti silu sprijei slubenu osobu u obavljanju slubene radnje koja je u okviru njezinih ovlasti ili je prisili na obavljanje slubene radnje u okviru ili izvan njezinih ovlasti, kaznit e se kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina. (2) Ako je kaznenim djelom iz stavka 1. ovoga lanka doveden u opasnost ivot ili tijelo slubene osobe ili joj je nanesena tjelesna ozljeda ili je uporabljeno oruje ili opasno orue, kaznit e se kaznom zatvora od jedne do osam godina. (3) Tko kazneno djelo iz stavka 1. ili 2. ovoga lanka poini prema osobi koja ovlateno pomae slubenoj osobi u obavljanju slubene radnje, kaznit e se kao da je djelo poinio prema slubenoj osobi. (4) Poinitelj kaznenog djela iz stavka 1., 2., i 3. ovoga lanka koji je bio izazvan protuzakonitim, bezobzirnim ili grubim postupanjem slubene osobe ili osobe koja joj ovlateno pomae, moe se osloboditi kazne. Napad na slubenu osobu lanak 315. (1) Tko silom ili prijetnjom uporabe sile izvan sluajeva iz lanka 312. i lanka 314. ovoga Zakona napadne vojnu osobu, policijskog slubenika, ovlatenu slubenu osobu Vojne policije, slubenu osobu kojoj je povjereno uvanje osoba kojima je na temelju zakona oduzeta sloboda, kad obavljaju slubenu dunost, kaznit e se kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina. (2) Kaznom iz stavka 1. ovoga lanka kaznit e se tko silom ili prijetnjom uporabe sile prua otpor slubenoj osobi u obavljanju njezine slubene radnje ili u provoenju zakonite odluke ili mjere dravnog tijela. (3) Tko kazneno djelo iz stavka 1. i 2. ovoga lanka poini prema osobi koja ovlateno pomae slubenoj osobi u obavljanju slubene radnje, kaznit e se kao da je djelo poinio prema slubenoj osobi. (4) Ako je kaznenim djelom iz stavka 1., 2. i 3. ovoga lanka doveden u opasnost ivot ili tijelo slubene osobe ili osobe koja joj pomae u obavljanju slubene radnje ili joj je nanesena tjelesna ozljeda ili je uporabljeno oruje ili opasno orue, kaznit e se kaznom zatvora od jedne do osam godina. (5) Poinitelj kaznenog djela iz stavka 1., 2. i 3. ovoga lanka koji je bio izazvan protuzakonitim, bezobzirnim ili grubim postupanjem slubene osobe ili osobe koja joj ovlateno pomae, moe se osloboditi kazne. Lana uzbuna lanak 316. Tko lano obavijesti policiju ili drugu javnu slubu koja osigurava red ili prua pomo o dogaaju koji iziskuje hitno djelovanje te slube, kaznit e se kaznom zatvora do tri godine. Skidanje i povreda slubenog peata i znaka lanak 317. (1) Tko skine ili povrijedi slubeni peat ili znak koji je ovlatena slubena osoba stavila radi osiguranja predmeta, prostorije ili prostora, ili tko bez skidanja ili povrede peata ili znaka ue u takav prostor ili prostoriju ili otvori osigurani predmet, kaznit e se kaznom zatvora do tri godine. (2) Za pokuaj kaznenog djela iz stavka 1. ovoga lanka poinitelj e se kazniti.
77
Oduzimanje ili unitenje slubenog peata ili slubenog spisa lanak 318. (1) Tko protupravno oduzme, sakrije, uniti, oteti ili na drugi nain uini neuporabljivim slubeni peat, knjigu, spis ili ispravu, kaznit e se kaznom zatvora do tri godine. (2) Ako djelo iz stavka 1. ovoga lanka poini slubena osoba kojoj je slubeni peat, knjiga, spis ili isprava povjerena ili bila dostupna u obavljanju njezine slubene dunosti, kaznit e se kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina. (3) Za pokuaj kaznenog djela iz stavka 1. ovoga lanka poinitelj e se kazniti. Oteenje i nedozvoljeni izvoz kulturnog dobra lanak 319. (1) Tko oteti ili uniti kulturno dobro, kaznit e se kaznom zatvora do tri godine. (2) Kaznom iz stavka 1. ovoga lanka kaznit e se tko bez odobrenja nadlenog tijela trajno izveze ili iznese iz Republike Hrvatske kulturno dobro ili ga ne vrati u Republiku Hrvatsku u roku odreenom odobrenjem. (3) Ako je zbog kaznenog djela iz stavka 1. i 2. ovoga lanka nastupila znatna teta ili se radi o kulturnom dobru od nacionalnog znaenja, poinitelj e se kazniti kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina. (4) Za pokuaj kaznenog djela iz stavka 1. i 2. ovoga lanka poinitelj e se kazniti. Nedozvoljeno obavljanje istraivakih radova i prisvajanje kulturnog dobra lanak 320. (1) Tko protivno zabrani ili bez odobrenja nadlenog tijela na kulturnom dobru obavi konzervatorske, restauratorske, istraivake ili druge radove, arheoloka iskopavanja ili istraivanja, pa zbog toga kulturno dobro bude uniteno, oteeno ili izgubi svojstvo kulturnog dobra, kaznit e se kaznom zatvora do tri godine. (2) Ako je kazneno djelo iz stavka 1. ovoga lanka poinjeno prema kulturnom dobru od nacionalnog znaenja ili je prouzroena znatna teta, poinitelj e se kazniti kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina. (3) Kaznom iz stavka 2. ovoga lanka kaznit e se tko prigodom arheolokih ili drugih istraivanja prisvoji iskopan ili naen predmet koji predstavlja kulturno dobro. Unitavanje ili prikrivanje arhivskog gradiva lanak 321. Tko protivno propisima uniti, prikriva ili uini neuporabljivom arhivsko ili registraturno gradivo, ili ga iznese iz Republike Hrvatske bez odobrenja nadlenog dravnog tijela, kaznit e se kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina. Neovlateno obavljanje slubene radnje lanak 322. Tko neovlateno izvri kakvu radnju koju je ovlatena izvriti samo slubena ili vojna osoba, kaznit e se kaznom zatvora do jedne godine Protupravna naplata lanak 323. (1) Tko od drugog silom ili ozbiljnom prijetnjom naplati trabinu koju ovaj duguje njemu ili drugoj osobi, kaznit e se kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina. (2) Ako je pri poinjenju kaznenog djela iz stavka 1. ovoga lanka poinitelj uporabio silu ili prijetnju da e izravno napasti na ivot ili tijelo dunika ili druge osobe, kaznit e se kaznom zatvora od jedne do osam godina. (3) Ako je pri poinjenju kaznenog djela iz stavka 2. ovoga lanka uporabljeno oruje ili opasno orue,
78
poinitelj e se kazniti kaznom zatvora od jedne do deset godina. Izazivanje nereda lanak 324. (1) Tko sudjeluje u mnotvu koje nasiljem prema drugim osobama ili stvarima ili prijetnjom da e poiniti nasilje ugroava javni red ili potie mnotvo na nasilje, kaznit e se kaznom zatvora do tri godine. (2) Ako je kazneno djelo iz stavka 1. ovoga lanka poinjeno iz mrnje, prema veem broju osoba, uz uporabu oruja ili opasnog orua ili dovede u opasnost ivot ili tijelo druge osobe ili je dovelo do znatne imovinske tete, poinitelj e se kazniti kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina. (3) Sudionik iz stavka 1. i 2. ovoga lanka koji se udalji na zahtjev slubene osobe prije nego to je sam poinio nasilje nee se kazniti za kazneno djelo iz stavka 1. i 2. ovoga lanka. Javno poticanje na nasilje i mrnju lanak 325. (1) Tko putem tiska, radija, televizije, raunalnog sustava ili mree, na javnom skupu ili na drugi nain javno potie ili javnosti uini dostupnim letke, slike ili druge materijale kojima se poziva na nasilje ili mrnju usmjerenu prema skupini ljudi ili pripadniku skupine zbog njihove rasne, vjerske, nacionalne ili etnike pripadnosti, podrijetla, boje koe, spola, spolnog opredjeljenja, rodnog identiteta, invaliditeta ili kakvih drugih osobina, kaznit e se kaznom zatvora do tri godine. (2) Kaznom iz stavka 1. ovoga lanka kaznit e se tko javno odobrava, porie ili znatno umanjuje kazneno djelo genocida, zloina agresije, zloina protiv ovjenosti ili ratnog zloina, usmjereno prema skupini ljudi ili pripadniku skupine zbog njihove rasne, vjerske, nacionalne ili etnike pripadnosti, podrijetla ili boje koe, na nain koji je prikladan potaknuti nasilje ili mrnju protiv takve skupine ili pripadnika te skupine. (3) Za pokuaj kaznenog djela iz stavka 1. i 2. ovoga lanka poinitelj e se kazniti. Protuzakonito ulaenje, kretanje i boravak u Republici Hrvatskoj lanak 326. (1) Tko jednoj ili vie osoba koje nisu dravljani Republike Hrvatske iz koristoljublja omogui ili pomogne nedozvoljeno ui, kretati se ili boraviti u Republici Hrvatskoj, kaznit e se kaznom zatvora do tri godine. (2) Ako je pri poinjenju kaznenog djela iz stavka 1. ovoga lanka doveden u opasnost ivot ili tijelo osobe koja nedozvoljeno ulazi, kree se ili boravi u Republici Hrvatskoj ili je s njom postupano na neovjean ili poniavajui nain, ili je djelo poinila slubena osoba u obavljanju slubene dunosti, poinitelj e se kazniti kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina. (3) Za pokuaj kaznenog djela iz stavka 1. ovoga lanka poinitelj e se kazniti. Dogovor za poinjenje kaznenog djela lanak 327. (1) Tko se s drugim dogovori da e poiniti kazneno djelo za koje se po zakonu moe izrei kazna zatvora u trajanju duljem od tri godine, kaznit e se kaznom zatvora do tri godine. (2) Poinitelj koji otkrije dogovor iz stavka 1. ovoga lanka prije nego to je dogovoreno kazneno djelo poinjeno moe se osloboditi kazne. Zloinako udruenje lanak 328. (1) Tko organizira ili vodi zloinako udruenje, kaznit e se kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina. (2) Tko sudjeluje u udruenju iz stavka 1. ovoga lanka, a da nije jo poinio ni jedno kazneno djelo za to udruenje, ili poduzme neku radnju koja nije kazneno djelo, ali za koju zna da doprinosi ostvarenju cilja zloinakog udruenja, ili financijski ili na drugi nain podupire zloinako udruenje,
79
kaznit e se kaznom zatvora do tri godine. (3) Poinitelj kaznenog djela iz stavka 1. i 2. ovoga lanka koji pravodobnim otkrivanjem zloinakog udruenja sprijei poinjenje kaznenih djela navedenih u stavku 4. ovoga lanka ili pripadnik zloinakog udruenja koji ga otkrije prije nego to u njegovom sastavu ili za njega poini kazneno djelo navedeno u stavku 4. ovoga lanka moe se osloboditi kazne. (4) Zloinako udruenje ine najmanje tri osobe koje su se udruile sa zajednikim ciljem poinjenja jednog ili vie kaznenih djela, za koja se moe izrei kazna zatvora u trajanju duljem od tri godine, a koje ne ukljuuje udruenje koje ine osobe sluajno povezane za neposredno poinjenje jednog kaznenog djela. Poinjenje kaznenog djela u sastavu zloinakog udruenja lanak 329. (1) Tko znajui za cilj zloinakog udruenja ili njegove kriminalne aktivnosti poini kazneno djelo u sastavu takvog udruenja ili potakne drugoga na poinjenje kaznenog djela u sastavu takvog udruenja kaznit e se: 1. za kazneno djelo za koje je propisana gornja granica kazne tri godine kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina, 2. za kazneno djelo za koje je propisana gornja granica kazne pet godina kaznom zatvora od jedne do deset godina, 3. za kazneno djelo za koje je propisana gornja granica kazne osam godina kaznom zatvora od tri do dvanaest godina, 4. za kazneno djelo za koje je propisana gornja granica kazne deset ili dvanaest godina kaznom zatvora od tri do petnaest godina, 5. za kazneno djelo za koje je propisana gornja granica kazne petnaest godina kaznom zatvora od pet do dvadeset godina, 6. za kazneno djelo za koje je propisana gornja granica kazne dvadeset godina kaznom zatvora od najmanje deset godina ili dugotrajnim zatvorom. (2) Tko znajui za cilj zloinakog udruenja ili njegove kriminalne aktivnosti pomogne drugome u poinjenju kaznenog djela u sastavu takvog udruenja kaznit e se kaznom propisanom u stavku 1. ovoga lanka, a moe se i blae kazniti. (3) Ako poinitelj iz stavka 1. ili 2. ovoga lanka bitno pridonese otkrivanju zloinakog udruenja moe se blae kazniti. Izrada i nabavljanje oruja i sredstava namijenjenih poinjenju kaznenog djela lanak 330. (1) Tko oruje, eksplozivne tvari ili sredstva potrebna za njihovu izradu, kao i otrove za koje zna da su namijenjeni poinjenju kaznenog djela, izrauje, nabavlja ili drugome omoguuje da do njih doe, kaznit e se kaznom zatvora do tri godine. (2) Tko izradi ili drugome ustupi lani klju, otpira, elektroniki ureaj ili neko drugo sredstvo ili napravu za provaljivanje, iako zna da je namijenjeno poinjenju kaznenog djela, kaznit e se kaznom zatvora do jedne godine. (3) Sredstva iz stavka 1. i 2. ovoga lanka e se oduzeti. Nedozvoljeno posjedovanje, izrada i nabavljanje oruja i eksplozivnih tvari lanak 331. (1) Tko neovlateno izrauje, nabavlja, posjeduje, prodaje ili na drugi nain sebi ili drugome pribavlja u posjed vatreno oruje, streljivo, eksplozivne tvari ili njihove sastavne ili rezervne dijelove ije je nabavljanje, prodaja ili posjedovanje graanima zabranjeno ili je dozvoljeno samo uz prethodno odobrenje, kaznit e se kaznom zatvora do tri godine. (2) Tko neovlateno posjeduje, nabavi, izradi, proda ili razmjeni, uveze ili izveze vee koliine vatrenog oruja, streljiva, eksplozivnih tvari ili njihovih sastavnih ili rezervnih dijelova, kaznit e se kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina. (3) Kaznom iz stavka 2. ovoga lanka kaznit e se tko izrauje ili usavrava, proizvodi, nabavlja, skladiti, nudi na prodaju, prodaje ili kupuje, posreduje u kupnji ili prodaji, posjeduje, prenosi ili prevozi kemijsko ili bioloko oruje ili drugo sredstvo borbe koje je zabranjeno meunarodnim pravom. (4) Kaznom iz stavka 1. ovoga lanka kaznit e se tko prodaje ili izvozi oruje u zemlju u kojoj se djeca koriste kao plaenici. (5) Kaznom iz stavka 1. ovoga lanka kaznit e se tko neovlateno posjeduje, nabavi, izradi, proda ili razmijeni sredstva potrebna za izradu vatrenog oruja, streljiva ili eksplozivnih tvari. (6) Vatreno oruje, streljivo, eksplozivne tvari te njihovi sastavni ili rezervni dijelovi e se oduzeti. Povreda mira pokojnika
80
lanak 332. (1) Tko neovlateno iskopa, prekopa, razrui, oteti ili na drugi nain grubo oskvrne grob, mjesto ukopa ili spomen na umrle, kaznit e se kaznom zatvora do jedne godine. (2) Tko neovlateno iskopa, odnese, oteti, uniti, sakrije ili premjesti tijelo, fetus, dio tijela ili pepeo umrle osobe, ili tko oskvrne tijelo, kaznit e se kaznom zatvora do dvije godine. (3) Za pokuaj kaznenog djela iz stavka 2. ovoga lanka poinitelj e se kazniti.
GLAVA TRIDESET PRVA (XXXI.) KAZNENA DJELA PROTIV BIRAKOG PRAVA

Povreda slobode odluivanja biraa lanak 333. Tko silom, ozbiljnom prijetnjom, podmiivanjem ili na drugi protuzakonit nain utjee na biraa da na izborima glasuje na odreeni nain ili da ne glasuje, kaznit e se kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina. Uskrata birakog prava lanak 334. Tko u obavljanju povjerene mu dunosti u vezi s izborima drugoga protuzakonito ne uvede u popis biraa, ili ga izbrie iz tog popisa, ili mu na drugi nain uskrati birako pravo, kaznit e se kaznom zatvora do tri godine. Zlouporaba birakog prava lanak 335. (1) Bira koji na istim izborima glasuje nakon to je ve glasovao ili glasuje umjesto drugoga pod njegovim imenom, kaznit e se kaznom zatvora do tri godine. (2) Kaznom iz stavka 1. ovoga lanka kaznit e se tko omogui drugome da ponovo glasuje. Povreda tajnosti glasovanja lanak 336. Tko na izborima povrijedi tajnost glasovanja ili bez pristanka biraa objavi kako je on glasovao, kaznit e se kaznom zatvora do jedne godine. Unitenje i krivotvorenje izbornih isprava lanak 337. (1) Tko uniti, prikrije, oteti ili neovlateno odnese kakvu ispravu o izborima ili kakav predmet koji slui za izbore, kaznit e se kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina. (2) Kaznom iz stavka 1. ovoga lanka kaznit e se tko uvede u popis biraa nepostojeu osobu, umrlu osobu ili osobu koja nema birako pravo. Izborna prijevara lanak 338. Tko dodavanjem, oduzimanjem, brisanjem glasova ili na drugi nain krivotvori rezultat izbora, kaznit e se kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina. Podmiivanje zastupnika lanak 339. (1) Tko kao zastupnik u Hrvatskom saboru, Europskom parlamentu ili kao vijenik u predstavnikom tijelu jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave zahtijeva ili primi mito ili prihvati ponudu ili obeanje mita kako bi u predstavnikom tijelu glasovao na odreen nain, kaznit e se kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina.
81
(2) Kaznom iz stavka 1. ovoga lanka kaznit e se tko zastupniku u Hrvatskom saboru, Europskom parlamentu ili vijeniku u predstavnikom tijelu jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave ponudi, obea ili dade mito kako bi u predstavnikom tijelu glasovao na odreen nain.
GLAVA TRIDESET DRUGA (XXXII.) KAZNENA DJELA PROTIV REPUBLIKE HRVATSKE

Veleizdaja lanak 340. Tko uporabom sile ili prijetnjom uporabe sile ili na drugi protupravan nain ugrozi teritorijalnu cjelovitost ili ustavno ustrojstvo Republike Hrvatske, kaznit e se kaznom zatvora najmanje pet godina. Priznavanje okupacije i kapitulacije lanak 341. Tko potpie ili prizna kapitulaciju ili tko prihvati ili prizna okupaciju Republike Hrvatske ili dijela njezinog dravnog podruja, kaznit e se kaznom zatvora najmanje pet godina. Sprjeavanje borbe protiv neprijatelja lanak 342. (1) Graanin Republike Hrvatske koji za vrijeme rata ili oruanog sukoba u kojem sudjeluje i Republika Hrvatska sprjeava graane Republike Hrvatske ili njezinih saveznika da se bore protiv neprijatelja, kaznit e se kaznom zatvora od jedne do deset godina. (2) Graanin Republike Hrvatske u smislu ove glave je i stranac s prebivalitem u Republici Hrvatskoj. Sluba u neprijateljskoj vojsci lanak 343. (1) Graanin Republike Hrvatske koji za vrijeme rata ili oruanog sukoba u kojem sudjeluje Republika Hrvatska slui u neprijateljskoj vojsci ili se nalazi u drugim oruanim skupinama koje neprijateljski borbeno djeluju protiv Republike Hrvatske ili njezinih saveznika, kaznit e se kaznom zatvora od tri do petnaest godina. (2) Kaznom iz stavka 1. ovoga lanka kaznit e se tko graane Republike Hrvatske nagovara, prikuplja, odvodi, ili ih na drugi nain vrbuje za slubu u neprijateljskoj vojsci, ili oruanim skupinama koje neprijateljski borbeno djeluju protiv Republike Hrvatske ili njezinih saveznika ili za sudjelovanje u ratu ili oruanom sukobu protiv Republike Hrvatske ili njezinih saveznika. Pomaganje neprijatelju lanak 344. Graanin Republike Hrvatske koji za vrijeme rata ili oruanog sukoba u kojem sudjeluje Republika Hrvatska pomae neprijatelju u provedbi prisilnih mjera prema graanima ili koji politiki ili gospodarski surauje s neprijateljem, kaznit e se kaznom zatvora od jedan do deset godina. Podrivanje vojne i obrambene moi drave lanak 345. Tko uniti, uini neuporabljivim ili omogui da prijeu u neprijateljske ruke obrambena postrojenja, objekti, poloaji, naoruanje ili druga vojna i obrambena sredstva ili preda trupe neprijatelju ili na drugi nain omete ili dovede u opasnost vojne i obrambene mjere i mo hrvatske drave, kaznit e se kaznom zatvora od tri do petnaest godina. Prisila prema najviim dravnim dunosnicima Republike Hrvatske lanak 346.
82
(1) Tko izvan sluajeva iz lanka 97. ovoga Zakona silom ili prijetnjom da e izravno uporabiti silu sprijei predsjednika Republike Hrvatske, predsjednika ili zastupnika Hrvatskog sabora, predsjednika ili lana Vlade Republike Hrvatske, predsjednika ili suca Ustavnog suda Republike Hrvatske u izvravanju njihove dunosti ili ih prisili izvriti tu dunost na odreen nain, kaznit e se kaznom zatvora od jedne do osam godina. (2) Ako je kaznenim djelom iz stavka 1. ovoga lanka doveden u opasnost ivot ili tijelo osobe iz stavka 1. ovoga lanka ili joj je nanesena tjelesna ozljeda ili je uporabljeno oruje ili opasno orue, kaznit e se kaznom zatvora od tri do dvanaest godina. Odavanje tajnih podataka lanak 347. (1) Tko tajne podatke koji su mu povjereni uini dostupnim neovlatenoj osobi, kaznit e se kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina. (2) Tko pribavi tajni podatak s ciljem da ga on ili druga osoba neovlateno upotrijebi, ili tko drugome uini dostupnim takav podatak u iji je posjed doao sluajno, kaznit e se kaznom zatvora do tri godine. (3) Tko djelo iz stavka 1. i 2. ovoga lanka poini iz koristoljublja, kaznit e se kaznom zatvora od jedne do deset godina. (4) Tko kazneno djelo iz stavka 1. i 2. ovoga lana poini za vrijeme ratnog stanja ili neposredne ratne opasnosti, kaznit e se kaznom zatvora od tri do dvanaest godina. (5) Tko kazneno djelo iz stavka 1. ovoga lanka poini iz nehaja, kaznit e se kaznom zatvora do tri godine pijunaa lanak 348. (1) Tko tajne podatke koji su mu povjereni ili do kojih je doao na protupravan nain, uini dostupnim stranoj dravi, stranoj organizaciji, stranoj pravnoj osobi ili osobi koja za njih radi, kaznit e se kaznom zatvora od jedne do deset godina. (2) Tko neovlateno prikuplja tajne podatke, s ciljem da ih uini dostupnim stranoj dravi, stranoj organizaciji, stranoj pravnoj osobi ili osobi koja za njih radi, kaznit e se kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina. (3) Tko za stranu dravu ili organizaciju organizira obavjetajnu slubu na podruju Republike Hrvatske, ili stupi u stranu obavjetajnu slubu koja djeluje protiv interesa Republike Hrvatske ili joj pomae u radu, kaznit e se kaznom zatvora od jedne do deset godina. (4) Tko kazneno djelo iz stavka 1. i 3. ovoga lanka poini u vrijeme rata ili oruanog sukoba u kojem sudjeluje Republika Hrvatska, kaznit e se kaznom zatvora najmanje pet godina. (5) Tko kazneno djelo iz stavka 2. ovoga lanka poini u vrijeme rata ili oruanog sukoba u kojem sudjeluje Republika Hrvatska, kaznit e se kaznom zatvora od tri do petnaest godina. Povreda ugleda Republike Hrvatske lanak 349. Tko javno izvrgne ruglu, preziru ili grubom omalovaavanju Republiku Hrvatsku, njezinu zastavu, grb ili himnu, kaznit e se kaznom zatvora do jedne godine. Pripremanje kaznenih djela protiv Republike Hrvatske lanak 350. Tko priprema poinjenje kaznenih djela iz lanka 340., lanka 342. i lanka 345. ovoga Zakona, kaznit e se kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina.
83
Kanjavanje za najtee oblike kaznenih djela protiv Republike Hrvatske lanak 351. (1) Ako kazneno djelo iz lanka 340., lanka 341., lanka 347. i lanka 348. ovoga Zakona poini predsjednik Republike Hrvatske, predsjednik ili lan Vlade Republike Hrvatske ili predsjednik Hrvatskog sabora, kaznit e se kaznom zatvora najmanje deset godina ili kaznom dugotrajnog zatvora. (2) Kaznom iz stavka 1. ovoga lanka kaznit e se poinitelj ako je kaznenim djelima iz lanka 340. do lanka 348. ovoga Zakona prouzroio smrt jedne ili vie osoba ili velika razaranja.
GLAVA TRIDESET TREA (XXXIII.) KAZNENA DJELA PROTIV STRANE DRAVE ILI MEUNARODNE ORGANIZACIJE
Ubojstvo osobe pod meunarodnom zatitom lanak 352. (1) Tko usmrti osobu pod meunarodnom zatitom, kaznit e se kaznom zatvora najmanje deset godina ili kaznom dugotrajnog zatvora. (2) Osoba pod meunarodnom zatitom je poglavar drave, predsjednik vlade i ministar vanjskih poslova kad se nalaze izvan svoje drave, te svaki slubeni predstavnik meunarodno priznate organizacije, lanovi njihove obitelji u pratnji kad se oni, njihove slubene prostorije, privatni stan ili prijevozno sredstvo uoljivo mogu prepoznati da su posebno zatieni meunarodnim pravom. Otmica osobe pod meunarodnom zatitom lanak 353. (1) Tko izvri otmicu osobe koja je pod meunarodnom zatitom, kaznit e se kaznom zatvora od tri do dvanaest godina. (2) Ako je kaznenim djelom iz stavka 1. ovoga lanka prouzroena smrt otete osobe, poinitelj e se kazniti kaznom zatvora najmanje pet godina. Napad na osobu pod meunarodnom zatitom lanak 354. (1) Tko prema osobi pod meunarodnom zatitom poini nasilje ili napadne na njezine slubene prostorije, privatni stan ili prijevozno sredstvo, kaznit e se kaznom zatvora od jedne do osam godina. (2) Ako je kaznenim djelom iz stavka 1. ovoga lanka prouzroena smrt osobe iz stavka 1. ovoga lanka, poinitelj e se kazniti kaznom zatvora od tri do petnaest godina. Prijetnja osobi pod meunarodnom zatitom lanak 355. Tko ugrozi sigurnost osobe koja je pod meunarodnom zatitom ozbiljnom prijetnjom da e prema njoj poiniti kazneno djelo iz lanka 352. do lanka 354. ovoga Zakona, kaznit e se kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina. Povreda ugleda strane drave i meunarodne organizacije lanak 356. (1) Tko javno izvrgne ruglu, preziru ili grubom omalovaavanju stranu dravu, njezinu zastavu, grb, himnu, kaznit e se kaznom zatvora do jedne godine. (2) Kaznom iz stavka 1. ovoga lanka kaznit e se tko izvrgne ruglu, preziru ili grubom omalovaavanju Ujedinjene narode, Europsku uniju, Vijee Europe, Meunarodni crveni kri ili drugu priznatu meunarodnu organizaciju. (3) Pokretanje kaznenog postupka poduzima se na temelju odobrenja Dravnog odvjetnika Republike Hrvatske koji takvo odobrenje moe dati nakon pribavljenog pristanka drave, meunarodne organizacije ili osobe protiv koje je poinjeno kazneno djelo. GLAVA TRIDESET ETVRTA (XXXIV.) KAZNENA DJELA PROTIV ORUANIH SNAGA REPUBLIKE HRVATSKE
84
Neizvrenje i odbijanje izvrenja zapovijedi lanak 357. (1) Vojna osoba koja ne izvri ili odbije izvriti zapovijed nadreenog u vezi sa slubom, pa time teko ugrozi slubu, kaznit e se kaznom zatvora do tri godine. (2) Ako je kazneno djelo iz stavka 1. ovoga lanka poinjeno u doba ratnog stanja ili neposredne ugroenosti neovisnosti i jedinstvenosti Republike Hrvatske, poinitelj e se kazniti kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina. Odbijanje primanja i zlouporaba oruja lanak 358. (1) Vojna osoba koja odbije primiti oruje ili ga odbije uporabiti, kaznit e se kaznom zatvora do tri godine. (2) Kaznom iz stavka 1. ovoga lanka kaznit e se vojna osoba koja uporabi oruje protivno zapovijedi ili pravilima slube, ako time nije poinila neko drugo tee kazneno djelo. (3) Ako je kazneno djelo iz stavka 1. i 2. ovoga lanka poinjeno u doba ratnog stanja ili neposredne ugroenosti neovisnosti i jedinstvenosti Republike Hrvatske, poinitelj e se kazniti kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina. (4) Nema kaznenog djela iz stavka 1. ovoga lanka kada se radi o vojnoj osobi kojoj je u propisanom postupku uvaen prigovor savjesti. Protivljenje straaru ili strai lanak 359. (1) Vojna osoba koja se protivi straaru, strai ili drugoj vojnoj osobi u slinoj slubi, dok obavljaju svoju slubenu dunost, te vojna osoba koja ne poslua njihov poziv ili ne izvri ili odbije izvriti njihovu zapovijed, pa time teko ugrozi slubu, kaznit e se kaznom zatvora do tri godine. (2) Ako je kazneno djelo iz stavka 1. ovoga lanka poinjeno u doba ratnog stanja ili neposredne ugroenosti neovisnosti i jedinstvenosti Republike Hrvatske, poinitelj e se kazniti kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina. Odbijanje poslunosti lanak 360. (1) Vojna osoba koja se zajedno s drugim vojnim osobama usprotivi zapovijedi nadreenoga u vezi sa slubom ili je ne izvri ili odbije izvriti (lanak 357.), primijeni silu ili prijetnju prema vojnoj osobi (lanak 314.) ili napadne vojnu osobu u obavljanju slubene dunosti (lanak 315.), kaznit e se kaznom zatvora od jedne do osam godina. (2) Ako je kazneno djelo iz stavka 1. ovoga lanka poinjeno uporabom oruja, organizirano ili u doba ratnog stanja ili neposredne ugroenosti neovisnosti i jedinstvenosti Republike Hrvatske, poinitelj e se kazniti kaznom zatvora od jedne do deset godina. (3) Ako je kaznenim djelom iz stavka 1. i 2. ovoga lanka prouzroena smrt druge osobe, poinitelj e se kazniti kaznom zatvora od tri do petnaest godina. (4) Ako sudionik iz stavka 1. ovoga lanka poslua zapovijed nadreenog i odustane od poinjenja nekog od kaznenih djela opisanih u stavku 1. ovoga lanka, kaznit e se kaznom zatvora do tri godine. Blae kanjavanje za kaznena djela iz lanka 357. i lanka 360. lanak 361. Ako je poinitelj kaznenog djela iz lanka 357. stavka 1. i lanka 360. stavka 1. ovoga Zakona bio izazvan protuzakonitim ili grubim postupanjem vojne osobe prema kojoj je poinjeno kazneno djelo, moe se osloboditi kazne. Zlostavljanje i poniavanje podreenog ili mlaeg u slubi lanak 362.
85
(1) Vojna osoba koja u slubi ili u vezi sa slubom zlostavlja podreenoga ili mlaega u slubi ili s njim postupa na poniavajui nain ili mu zlonamjerno oteava slubu, kaznit e se kaznom zatvora do tri godine. (2) Kaznom iz stavka 1. ovoga lanka kaznit e se vojna osoba koja od podreenog zahtijeva ili ga natjera da zlostavlja drugu vojnu osobu ili s njom postupa na poniavajui nain ili mu oteava slubu. (3) Ako je kaznenim djelom iz stavka 1. i 2. ovoga lanka zlostavljanoj osobi narueno zdravlje ili je kazneno djelo iz stavka 1. i 2. ovoga lanka poinjeno prema vie osoba, ili ga poinitelj uporno ponavlja, poinitelj e se kazniti kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina. Povreda straarske, unutarnje ili druge sline slube lanak 363. (1) Vojna osoba koja postupi protivno propisima o straarskoj ili unutarnjoj, odnosno drugoj slinoj slubi, pa time teko ugrozi slubu, kaznit e se kaznom zatvora do tri godine. (2) Ako je kazneno djelo iz stavka 1. ovoga lanka poinjeno kod skladita oruja, streljiva ili minsko-eksplozivnih sredstava, ili kod drugog objekta posebno vanog za obranu ili je njime prouzroena teka tjelesna ozljeda ili imovinska teta velikih razmjera, poinitelj e se kazniti kaznom zatvora od jedne do osam godina. (3) Ako je kazneno djelo iz stavka 1. i 2. ovoga lanka poinjeno u doba ratnog stanja ili neposredne ugroenosti neovisnosti i jedinstvenosti Republike Hrvatske, poinitelj e se kazniti kaznom zatvora od jedne do osam godina. Podnoenje neistinitih izvjea i neizvjeivanje lanak 364. (1) Vojna osoba koja u obavljanju dunosti ne podnese izvjee ili u izvjeu preuti neku injenicu koju ne bi smjela preutjeti ili podnese izvjee neistinitog sadraja pa time ugrozi slubu, kaznit e se kaznom zatvora do tri godine. (2) Ako je kazneno djelo iz stavka 1. ovoga lanka poinjeno u doba ratnog stanja ili neposredne ugroenosti neovisnosti i jedinstvenosti Republike Hrvatske, poinitelj e se kazniti kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina. (3) Vojna osoba koja u doba ratnog stanja ili neposredne ugroenosti neovisnosti i jedinstvenosti Republike Hrvatske ne izvijesti nadreenog, starijeg ili vojno zapovjednitvo o dogaaju koji oito zahtijeva neodgodivo poduzimanje vojnih mjera, kaznit e se kaznom zatvora do jedne godine. (4) Za pokuaj kaznenog djela iz stavka 1. ovoga lanka poinitelj e se kazniti. Nepoduzimanje mjera za zatitu vojne postrojbe lanak 365. (1) Vojna osoba koja ne poduzme propisane, zapovjeene ili druge oito potrebne mjere za uvanje ivota i zdravlja ljudi koji su joj povjereni, za osiguranje i odravanje u ispravnom stanju objekata, predmeta i sredstava koji slue bojevoj spremnosti, za urednu opskrbu hranom, opremom i materijalom postrojbe koja joj je povjerena, za uvanje i njegu slubenih ivotinja, ili da se na vrijeme i propisno obave osiguravajui radovi ili osiguranje objekata koji su joj povjereni, pa time izazove opasnost za ivot ili tijelo ljudi, kaznit e se kaznom zatvora do tri godine. (2) Ako je kaznenim djelom iz stavka 1. ovoga lanka prouzroena teka tjelesna ozljeda neke osobe ili znatna imovinska teta, poinitelj e se kazniti kaznom zatvora od jedne do osam godina. (3) Ako je kazneno djelo iz stavka 1. i 2. ovoga lanka poinjeno u doba ratnog stanja ili neposredne ugroenosti neovisnosti i jedinstvenosti Republike Hrvatske, poinitelj e se kazniti kaznom zatvora od tri do petnaest godina. (4) Ako je kazneno djelo iz stavka 2. ovoga lanka poinjeno iz nehaja poinitelj e se kazniti kaznom zatvora do tri godine, a ako je kazneno djelo iz stavka 3. ovoga lanka poinjeno iz nehaja kaznom zatvora od jedne do osam godina.
86
Neosiguranje na vojnim vjebama lanak 366. (1) Tko na vojnoj vjebi, obuci ili u obavljanju pokusa ne poduzme propisane, zapovjeene ili oito potrebne mjere osiguranja ili opreza, pa time izazove opasnost za ivot ili tijelo ljudi, kaznit e se kaznom zatvora do tri godine. (2) Ako je kaznenim djelom iz stavka 1. ovoga lanka prouzroena teka tjelesna ozljeda neke osobe, ili znatna imovinska teta, ili je kazneno djelo iz stavka 1. ovoga lanka poinjeno u doba ratnog stanja ili neposredne ugroenosti neovisnosti i jedinstvenosti Republike Hrvatske, poinitelj e se kazniti kaznom zatvora od jedne do osam godina. (3) Ako je kazneno djelo iz stavka 1. ovoga lanka poinjeno iz nehaja, poinitelj e se kazniti kaznom zatvora do jedne godine. (4) Ako je kaznenim djelom iz stavka 3. ovoga lanka prouzroena teka tjelesna ozljeda neke osobe, ili znatna imovinska teta, ili je kazneno djelo iz stavka 3. ovoga lanka poinjeno u doba ratnog stanja ili neposredne ugroenosti neovisnosti i jedinstvenosti Republike Hrvatske, poinitelj e se kazniti kaznom zatvora do tri godine. Neodazivanje pozivu i izbjegavanje vojne slube lanak 367. (1) Tko u doba ratnog stanja ili neposredne ugroenosti neovisnosti i jedinstvenosti Republike Hrvatske bez opravdanog razloga ne doe u odreeno vrijeme na izvravanje vojne obveze iako je bio pozvan pojedinanim ili opim pozivom, kaznit e se kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina. (2) Tko poziva ili potie vie osoba na poinjenje kaznenog djela iz stavka 1. ovoga lanka, kaznit e se kaznom zatvora do tri godine. (3) Poinitelj kaznenog djela iz stavka 1. ovoga lanka koji se dobrovoljno javi nadlenom dravnom tijelu na izvravanje vojne obveze moe se osloboditi kazne. Izbjegavanje vojne obveze onesposobljenjem ili prijevarom lanak 368. (1) Tko s ciljem da on ili drugi izbjegne vojnu obvezu ili bude rasporeena na laku dunost sebe ili drugog s njegovim pristankom ozlijedi ili na drugi nain onesposobi za vojnu slubu ili kakvu dunost, ili dozvoli drugome da ga onesposobi za vojnu slubu ili kakvu dunost, kaznit e se kaznom zatvora do tri godine. (2) Kaznom iz stavka 1. ovoga lanka kaznit e se tko s ciljem da on ili drugi izbjegne vojnu obvezu ili bude rasporeen na laku dunost simulira bolest, za sebe ili drugoga uporabi lanu ispravu, ili postupi na drugi prijevaran nain. (3) Tko djelo iz stavka 1. ovoga lanka poini u doba ratnog stanja ili neposredne ugroenosti neovisnosti i jedinstvenosti Republike Hrvatske, kaznit e se kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina. Protuzakonito osloboenje od vojne slube lanak 369. Tko zlouporabom svojeg poloaja ili ovlatenja uini da se oslobodi od dunosti ili da se rasporedi na laku dunost vojna osoba ili osoba koja podlijee vojnoj obvezi u doba ratnog stanja ili neposredne ugroenosti neovisnosti i jedinstvenosti Republike Hrvatske, kaznit e se kaznom zatvora od jedne do osam godina. Nepropisan i nesavjestan odnos prema povjerenom naoruanju i vojnoj opremi i drugim sredstvima za potrebe obrane lanak 370. (1) Tko nepropisno ili nesavjesno dri, uva ili rukuje povjerenim mu naoruanjem, vojnom opremom i drugim sredstvima za potrebe obrane, pa time prouzroi njihovo oteenje u veoj mjeri, unitenje ili nestanak, kaznit e se kaznom zatvora do jedne godine.
87
(2) Rukovatelj skladita sredstvima iz stavka 1. ovoga lanka koji ne poduzme mjere za njihovo osiguranje ili odravanje, pa time prouzroi oteenje, unitenje ili nestanak tih sredstava, kaznit e se kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina. (3) Ako je kaznenim djelom iz stavka 2. ovoga lanka prouzroena znatna imovinska teta, poinitelj e se kazniti kaznom zatvora od jedne do osam godina. (4) Ako je kazneno djelo iz stavka 2. ovoga lanka poinjeno iz nehaja, poinitelj e se kazniti kaznom zatvora do tri godine. (5) Ako je kaznenim djelom iz stavka 4. ovoga lanka prouzroena posljedica iz stavka 3. ovoga lanka, poinitelj e se kazniti kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina. Neovlateni ulazak u vojne objekte i izradba skica ili crtea vojnih objekata i borbenih sredstava lanak 371. (1) Tko u doba ratnog stanja ili neposredne ugroenosti neovisnosti i jedinstvenosti Republike Hrvatske radi izvianja neovlateno ue u vojni objekt, iako zna da je pristup zabranjen, kaznit e se kaznom zatvora do tri godine. (2) Tko u doba ratnog stanja ili neposredne ugroenosti neovisnosti i jedinstvenosti Republike Hrvatske neovlateno pravi skice ili crtee vojnih objekata ili borbenih sredstava, ili ih fotografira, odnosno na drugi nain snima, kaznit e se kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina. Prijelaz i predaja neprijatelju lanak 372. (1) Vojna osoba koja za vrijeme rata ili oruanog sukoba prijee u redove neprijatelja, odnosno protivnike strane, kaznit e se kaznom zatvora od najmanje pet godina. (2) Vojna osoba koja se za vrijeme rata preda neprijatelju, odnosno protivnikoj strani prije nego to je iscrpila sve mogunosti obrane, kaznit e se kaznom zatvora tri do petnaest godina. Neispunjavanje ili naputanje dunosti za vrijeme borbenog djelovanja lanak 373. (1) Vojna osoba koja za vrijeme ili izravno pred borbeno djelovanje ne obavi svoju dunost, pa time prouzroi tetne posljedice za vojnu postrojbu ili za borbenu situaciju, kaznit e se kaznom zatvora od tri do petnaest godina. (2) Kaznom iz stavka 1. ovoga lanka kaznit e se vojna osoba koja za vrijeme ili izravno pred borbeno djelovanje ne obavi svoju dunost ili samovoljno ili na prijevaran nain napusti svoju dunost. Naputanje poloaja protivno zapovijedi lanak 374. Vojna osoba koja za vrijeme ili izravno pred borbeno djelovanje protivno zapovijedi napusti poloaj s postrojbom koja joj je povjerena prije nego to je iscrpila sve mogunosti obrane, kaznit e se kaznom zatvora od tri do petnaest godina. Naputanje oteenog broda ili zrakoplova prije vremena lanak 375. Zapovjednik ratnog broda ili lan posade ratnog broda ili vojnog zrakoplova koji za vrijeme rata ili oruanog sukoba napusti oteeni brod ili zrakoplov prije nego to je obavio svoju dunost prema propisima o brodskoj slubi, odnosno prema propisima o letenju i uporabi zrakoplova, kaznit e se kaznom zatvora od jedne do osam godina. Ostavljanje neprijatelju neoteenih bojnih sredstava lanak 376. (1) Vojna osoba koja dopusti da neprijatelju padne u ruke bitno neoteeno vojno skladite, brod, zrakoplov, tenk, ili drugo slino borbeno sredstvo,
88
kaznit e se kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina. (2) Kaznom iz stavka 1. ovoga lanka kaznit e se tko protivno zapovijedi dopusti da neprijatelju padnu u ruke bitno neoteena postrojenja ili drugi objekti vani za obranu. Slabljenje borbenog morala i borbene situacije lanak 377. (1) Vojna osoba koja za vrijeme ili izravno pred borbeno djelovanje, bacanjem oruja ili streljiva, irenjem straha, stvaranjem nereda ili zabune, ili na drugi nain slabi borbeni moral postrojbe, bojevu spremnost ili nanosi tetu borbenoj situaciji, kaznit e se kaznom zatvora od tri do dvanaest godina. (2) Vojna osoba koja ne poduzme potrebne mjere prema podreenom koji za vrijeme ili izravno pred borbeno djelovanje iri strah meu vojnicima, stvara nered ili zabunu u postrojbi, ili na drugi nain slabi borbeni moral postrojbe ili nanosi tetu borbenoj situaciji, kaznit e se kaznom zatvora od jedne do osam godina. Neizvrenje materijalne obveze lanak 378. (1) Tko se u doba ratnog stanja ili neposredne ugroenosti neovisnosti i jedinstvenosti Republike Hrvatske protivno zakonom utvrenoj obvezi, bez opravdanog razloga, ne odazove ili se protivi popisu ili pregledu ljudstva ili popisu ili pregledu materijalnih sredstava koja su na popisu materijalnih sredstava za potrebe obrane, ili tko pri tom popisu ili pregledu dade netone izjave ili podatke, kaznit e se kaznom zatvora do tri godine. (2) Kaznom iz stavka 1. ovoga lanka kaznit e se tko u doba ratnog stanja ili neposredne ugroenosti neovisnosti i jedinstvenosti Republike Hrvatske protivno zakonom utvrenoj obvezi, bez opravdanog razloga, ne stavi u odreeno vrijeme i u propisanom stanju na raspolaganje tijelu nadlenom za poslove obrane materijalna sredstva koja su na popisu materijalnih sredstava za potrebe obrane. Neispunjenje dunosti pri provedbi mobilizacije lanak 379. (1) Vojna ili slubena osoba koja pri provedbi mobilizacije u doba ratnog stanja ili neposredne ugroenosti neovisnosti i jedinstvenosti Republike Hrvatske protivno svojoj dunosti, ne osigura prihvat, raspored i smjetaj ili opskrbu mobiliziranog ljudstva, objekata, vozila, strojeva, opreme i drugih sredstava koja su na popisu materijalnih sredstava za potrebe obrane, pa time prouzroi teke tetne posljedice, kaznit e se kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina. (2) Ako je kazneno djelo iz stavka 1. ovoga lanka poinjeno iz nehaja, poinitelj e se kazniti kaznom zatvora do tri godine. Odgovornost za kazneno djelo poinjeno po zapovijedi nadreenog lanak 380. Vojna osoba koja protupravnu radnju kojom se ostvaruju obiljeja kaznenog djela poini na zapovijed kriva je samo ako je znala ili je bilo oito da izvrenjem zapovijedi ini protupravnu radnju. Kaznena djela iz lanka 88. i 90. ovoga Zakona uvijek su oito protupravna.
GLAVA TRIDESET PETA (XXXV.) PRIJELAZNE I ZAVRNE ODREDBE

lanak 381. (1) Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaju vaiti: 1. Kazneni zakon (Narodne novine, br. 110/97., 27/98. ispravak, 50/00., 129/00., 51/01., 111/03., 190/03., 105/04., 84/05., 71/06., 110/07., 152/08. i 57/11.) osim odredaba lanka 84., 85. i 86. koje prestaju vaiti na dan stupanja na snagu posebnog zakona koji ureuje odnosna pitanja, 2. Zakon o kaznenim djelima protiv trita kapitala (Narodne novine, br. 152/08.), 3. odredbe lanka 160. Zakona o izvrenju kazne zatvora (Narodne novine, br. 128/99., 55/00., 59/00., 129/00., 59/01., 67/01., 11/02., 190/03., 76/07., 27/08., 83/09., 18/11. i 48/11.), 4. odredbe lanka 31. Zakona o raunovodstvu (Narodne novine, br. 109/07.),
89
5. odredbe lanka 188. Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima (Narodne novine, br. 167/03., 79/07. i 80/11.), 6. odredbe lanka 65. Zakona o arhivskom gradivu i arhivima (Narodne novine, br. 105/97., 64/00. i 65/09.), 7. odredbe lanka 49. Zakona o medicinskoj oplodnji (Narodne novine, br. 88/09. i 137/09.), 8. odredbe lanaka 627. i 629. Zakona o trgovakim drutvima (Narodne novine, br. 111/93., 34/99., 121/99., 52/00., 118/03., 107/07., 146/08. i 137/09.), 9. odredba lanka 129.a stavka 1. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju (Narodne novine, br. 150/08., 94/09., 153/09., 71/10., 139/10. i 49/11.), a dosadanji stavak 2. postaje stavak 1. (2) Danom stupanja na snagu ovoga Zakona u Zakonu o energiji (Narodne novine, br. 68/01., 177/04., 76/07., 152/08. i 127/10.) u lanku 33. stavku 1. rijei: odnosno troi energiju bez ili mimo mjernih ureaja briu se. lanak 382. Vlada Republike Hrvatske pokrenut e postupak usklaivanja s odredbama ovoga Zakona odgovarajuih odredbi Zakona o kaznenom postupku, Zakona o odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela, Zakona o sudovima za mlade, Zakona o zatiti osoba s duevnim smetnjama, Zakona o izvrenju kazne zatvora, Zakona o probaciji te drugih zakona koji sadre kaznene i druge odredbe relevantne za primjenu ovoga Zakona. lanak 383. U skladu s odredbama ovoga Zakona, nadleni ministri donijet e u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona, sljedee propise: 1. ministar nadlean za pravosue donijet e propise o postupku izricanja i provoenju uvjetnog otpusta (lanak 59. do lanak 63.), o izvrenju zatitnog nadzora (lanak 64.), o izvrenju sigurnosnih mjera (lanak 65. do lanak 76.), o kaznenoj evidenciji i nainu koritenja podataka iz te evidencije (lanak 381. stavak 1. toka 1.), 2. ministar nadlean za zdravstvo donijet e listu terapijskih zajednica licenciranih za provoenje sigurnosne mjere obveznog lijeenja od ovisnosti (lanak 69.), listu pravnih ili fizikih osoba licenciranih za provoenje sigurnosne mjere obveznog psihosocijalnog tretmana (lanak 70.) i listu tvari zabranjenih u portu (lanak 190. i 191.). lanak 384. Izvrenje kaznenopravnih sankcija pravomono izreenih sukladno odredbama Kaznenog zakona i drugih posebnih propisa iz lanka 381. stavka 1. ovoga Zakona, ije izvrenje nije zapoelo ili je u tijeku, provodit e se sukladno odredbama ovoga Zakona od dana njegova stupanja na snagu. lanak 385. Ako do stupanja na snagu ovoga Zakona nije nastupila zastara oduzimanja imovinske koristi, primijenit e se odredba lanka 85. stavka 4. ovoga Zakona. lanak 386. Ovaj Zakon sadri odredbe koje su u skladu sa sljedeim aktima Europske unije: 1. Direktivom 2008/99/EZ Europskog parlamenta i Vijea od 28. studenoga 2002. godine o zatiti okolia putem kaznenog prava, 2. Direktivom 2009/52/EZ Europskog parlamenta i Vijea od 18. lipnja 2009. godine kojom se predviaju minimalni standardi o sankcijama i mjerama protiv poslodavaca koji zapoljavaju dravljane treih zemalja, 3. Direktivom 2010/45/EU Europskog parlamenta i Vijea od 7. srpnja 2010. godine o standardima kvalitete i sigurnosti ljudskih organa za presaivanje, 4. Direktivom 2005/35/EZ Europskog parlamenta i Vijea od 7. rujna 2005. godine o oneienju s brodova i uvoenju kazni za prekraje, 5. Direktivom 2009/123/EZ Europskog parlamenta i Vijea od 21. listopada 2009. godine o izmjenama i dopunama Direktive 2005/35/EZ o oneienju s brodova i uvoenju kazni za prekraje, 6. Direktivom 2006/12/EZ Europskog parlamenta i Vijea od 5. travnja 2006. godine o otpadu, 7. Seveso II direktivom 96/82/EC, 2003/105/EC o sprjeavanju velikih industrijskih nesrea i ublaavanju posljedica ako se one dogode, 8. Direktivom 2002/90/EZ Europskog parlamenta i Vijea od 28. studenoga 2002. godine kojom se definira pomaganje neovlatenog ulaska, tranzita i boravka, 9. Direktivom 2003/6/EZ Europskog parlamenta i Vijea od 28. sijenja 2003. godine o nezakonitoj kupoprodaji dionica i manipulaciji tritem,
90
10. Okvirnom odlukom Vijea 2008/913/PUP od 28. studenoga 2008. godine o suzbijanju odreenih oblika i naina izraavanja rasizma i ksenofobije kazneno-pravnim sredstvima, 11. Okvirnom odlukom Vijea o oduzimanju predmeta, sredstava i imovine steene kaznenim djelima od 24. veljae 2005. godine, 12. Okvirnom odlukom Vijea Europske unije 2002/629/PUP od 19. srpnja 2002. godine o suzbijanju trgovanja ljudima, 13. Okvirnom odlukom Vijea 2001/500/PUP od 26. lipnja 2001. godine o pranju novca, identifikaciji, praenju, zamrzavanju, prisvajanju i oduzimanju sredstava i prihoda od kriminala, 14. Okvirnom odlukom Vijea 2002/946/PUP od 28. studenoga 2002. godine o jaanju kaznenog okvira za prevenciju olakavanja nezakonitog ulaska, kretanja i boravka, 15. Okvirnom odlukom Vijea 2002/475/PUP od 13. lipnja 2002. godine o borbi protiv terorizma, 16. Okvirnom odlukom Vijea 2005/212/PUP o oduzimanju predmeta, sredstava i imovine steene kaznenim djelima od 24. veljae 2005. godine, 17. Konvencijom od 26. srpnja 1995. godine, koja se donosi na temelju lanka K.3 Ugovora o EU, o zatiti financijskih interesa Europskih zajednica (SL C 316, 27.11.1995, str. 49), 18. Protokolom od 27. rujna 1996. godine, koji se donosi na temelju lanka K.3 Ugovora o EU, uz Konvenciju o zatiti financijskih interesa Europskih zajednica (SL C 313, 23.10.1996, str. 2), 19. Drugim Protokolom od 19. lipnja 1997. godine, koji se donosi na temelju lanka K.3 Ugovora o EU, uz Konvenciju o zatiti financijskih interesa Europskih zajednica (SL C 221, 19.7.1997, str. 12), 20. Konvencijom o provedbi Sporazuma iz Schengena. lanak 387. Ovaj Zakon objavit e se u Narodnim novinama, a stupa na snagu 1. sijenja 2013. Klasa: 740-02/11-01/06 Zagreb, 21. listopada 2011. HRVATSKI SABOR Predsjednik Hrvatskoga sabora Luka Bebi, v. r.
91

Kazneni Zakon 2013

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Kazneni Zakon 2013

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

KAZNENI ZAKON

GLAVA DRUGA (II.) PRIMJENA KAZNENOG ZAKONODAVSTVA REPUBLIKE HRVATSKE

GLAVA TREA (III.) KAZNENO DJELO

GLAVA ETVRTA (IV.) KAZNE

GLAVA PETA (V.) SIGURNOSNE MJERE

GLAVA SEDMA (VII.) ZASTARA

GLAVA OSMA (VIII.) ZNAENJE IZRAZA U OVOM ZAKONU

GLAVA DESETA (X.) KAZNENA DJELA PROTIV IVOTA I TIJELA

kaznit e se kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina.

kaznit e se kaznom zatvora od jedne do osam godina.

GLAVA TRINAESTA (XIII.) KAZNENA DJELA PROTIV OSOBNE SLOBODE

GLAVA ETRNAESTA (XIV.) KAZNENA DJELA PROTIV PRIVATNOSTI

GLAVA PETNAESTA (XV.) KAZNENA DJELA PROTIV ASTI I UGLEDA

GLAVA ESNAESTA (XVI.) KAZNENA DJELA PROTIV SPOLNE SLOBODE

GLAVA SEDAMNAESTA (XVII.) KAZNENA DJELA SPOLNOG ZLOSTAVLJANJA I ISKORITAVANJA DJETETA

GLAVA OSAMNAESTA (XVIII.) KAZNENA DJELA PROTIV BRAKA, OBITELJI I DJECE

GLAVA DEVETNAESTA (XIX.) KAZNENA DJELA PROTIV ZDRAVLJA LJUDI

GLAVA DVADESETA (XX.) KAZNENA DJELA PROTIV OKOLIA

GLAVA DVADESET PRVA (XXI.) KAZNENA DJELA PROTIV OPE SIGURNOSTI

GLAVA DVADESET DRUGA (XXII.) KAZNENA DJELA PROTIV SIGURNOSTI PROMETA

GLAVA DVADESET TREA (XXIII.) KAZNENA DJELA PROTIV IMOVINE

GLAVA DVADESET ETVRTA (XXIV.) KAZNENA DJELA PROTIV GOSPODARSTVA

GLAVA DVADESET ESTA (XXVI.) KAZNENA DJELA KRIVOTVORENJA

GLAVA DVADESET SEDMA (XXVII.) KAZNENA DJELA PROTIV INTELEKTUALNOG VLASNITVA

GLAVA DVADESET OSMA (XXVIII.) KAZNENA DJELA PROTIV SLUBENE DUNOSTI

GLAVA DVADESET DEVETA (XXIX.) KAZNENA DJELA PROTIV PRAVOSUA

GLAVA TRIDESETA (XXX.) KAZNENA DJELA PROTIV JAVNOG REDA

GLAVA TRIDESET PRVA (XXXI.) KAZNENA DJELA PROTIV BIRAKOG PRAVA

GLAVA TRIDESET DRUGA (XXXII.) KAZNENA DJELA PROTIV REPUBLIKE HRVATSKE

GLAVA TRIDESET PETA (XXXV.) PRIJELAZNE I ZAVRNE ODREDBE

You might also like