Professional Documents
Culture Documents
Analiza Osjetljivosti Ili Postoptimalna Analiza
Analiza Osjetljivosti Ili Postoptimalna Analiza
Analiza Osjetljivosti Ili Postoptimalna Analiza
Kod koritenja linearnog programiranja donosilac odluke eli da zna to se dogaa sa optimalnim rjeenjem ako se izvre neke promjene ulaznih parametara modela. Drugaije reeno, eli se ispitati koliko se mogu promijeniti poetni parametri, a da to ne utjee na promjenu optimalnog rjeenja. Najea pitanja su: Kada promjena jedininog prihoda ( c j ) pojedine aktivnosti (proizvoda) utjee na promjenu optimalnog rjeenja, odnosno koliko treba promijeniti neki koeficijent u funkciji cilja da bi to dovelo do promjene optimalnog rjeenja? to e se desiti ako se promijene raspoloive koliine ( b i ) pojedinog resursa proizvodnje (kapaciteti strojeva, koliine sirovina, itd.)? to se dogaa ako se uvede nova aktivnost, tj. novi proizvod? to se dogaa ako se promijeni neki tehniki koeficijent (normativ)?
Promjena koeficijenta u funkciji cilja Razmotrimo sljedei problem: Jedno poduzee proizvodi 4 para cipela. Tri faktora proizvodnje (koa, radnici, i elektrina energija) imaju ograniene kapacitete. Utroak faktora po jedinici proizvoda dat je u Tablici 1: Tablica 1.
Tip cipele I II III IV Kapacitet(dnevni) Koa 5 2 3 4 30 Radna snaga 3 4 10 4 40 Elektrina energija 8 8 2 1 50
Ako su jedinine dobiti po tipu cipele 12, 14, 16 i 18, odredite program proizvodnje koji e donijeti maksimalni ukupni dobitak. Rjeenje: Oznaimo s xi (i=1,2,3,4) broj jedinica i-tog tipa cipela, pa je:
8x1+8x2+2x3+x4 50 xi 0 (i=1,2,3,4).
x2
0, y1
30, y 2 40, y 2
40, y 3
50,
0 dano je u Tablici 2.
Tablica 2.
z
Red0 Red 1 Red2 Red 3 1 0 0 0
x1
-12 5 3 8
x2
-14 2 4 8
x3
-16
x4
-18
y1
0 1 0 0 0 0 1 0
y2
0 0 0 1
y3
KONSTANTA 0 30 40 50
3
10 2
4
4 1
Tablica 3.
z
Red 0 Red 1 Red 2 Red 3 1 0 0 0
x1
21/2 5/4 -2 27/4
x2
-5 1/2 2 15/2
x3
-5/2 3/4 7 5/4
x4
0 1 0 0
y1
9/2 1/4 -1 -!/4 0 0 1 0
y2
0 0 0 1
y3
z
Red 0 Red 1 Red 2 Red 3 1 0 0 0
x1
11/2 7/4 -1 57/4
x2
0 0 1 0
x3
15 -1 7/2 -25
x4
0 1 0 0
y1
2 1/2 -1/2 7/2
y2
5/2 -1/4 1/2 -15/4
y3
0 0 0 1
KONSTANTA 160 5 5 5
w1
w2
w3
w4
v1
v2
v3
I. i III. tip cipela nee se uope proizvoditi po optimalnom programu ( x1 drugi i etvrti par cipela ( x 2
x3
0). Proizvodi se
5, x 4
160.
2, v 2 2,5 i v 3
odnosno radne snage povea za jedinicu ukupna dobit porasti e za 2 odnosno 2,5 novane jedinice.
a) Da li optimalno rjeenje dano u konanoj simpleks tabeli ostaje optimalno ako se mijenjaju koeficijenti funkcije cilja za nebazine varijable ( x 1 , x 3 ) ? Ako se jedinina dobit za prvi proizvod (c1 ) smanji to nee utjecati na optimalno rjeenje jer je x1
0.
Pitanje je koliko treba poveati jedininu dobit da bi dolo do promjene optimalnog rjeenja? Pretpostavimo da je c1
12 t , tj. z
(12
t ) x1 14 x 2
16 x 3 18x 4
Jedina promjena u konanoj simpleks tablici (Tablica 5.) desiti e se u redu z j Treba vrijediti:
11 t 2 0, tj. t 11 . 2
cj.
Za t
11 11 t izraz 2 2
Tablica 5.
z
Red 0 Red 1 Red 2 Red 3 1 0 0 0
x1
11/2-t 7/4 -1 57/4 12+t
x2
0 0 1 0
x3
15 -1 7/2 -25
x4
0 1 0 0
y1
2 1/2 -1/2 7/2
y2
5/2 -1/4 1/2 -15/4
y3
0 0 0 1
KONSTANTA 160 5 5 5
Ako se koeficijent uz x 3 povea za vie od 15 jedinica bazino rjeenje nije vie optimalno i u novu bazu ulazi vektor X 3 , odnosno proizvodit e se trei tip cipela ( x 3
0) .
b)Pretpostavimo sada da se mijenja jedinini prihod za bazine varijable ( x 2 i x 4 ). Pitamo se u kojem intervalu mogu varirati ti koeficijenti, a da to ne utjee na promjenu optimalnog rjeenja. Neka je c 2 14 t , tj. funkcija cilja postaje
z 12 x1 (14 t)x 2 16 x 3 18x 4
Tablica 6.
z
1 0 0 0
x1
11/2-t 7/4 -1 57/4
x2
0 0 1 0 14+t
x3
15+7/2 -1 7/2 -25
x4
0 1 0 0
y1
2-1/2t -1/2 7/2
y2
5/2+1/2t -1/4 1/2 -15/4 0 0 0 1
y3
KONSTANTA 160+5t 5 5 5
Da bi rjeenje ostalo optimalno (Tablica 6.) potrebno je da svi elementi u Redu 0 budu nenegativni. Dakle, moraju biti ispunjene slijedee nejednadbe:
11 t 2 15 7 t 2 1 t 2 1 t 2 0 t 11 2 t 30 7 4
2 5 2
5.
Taj sustav nejednadbi ispunjen je za sve t rjeenje ostaje optimalno. Ako je t a ako je t
30 ,4 , tj. za t iz tog kritinog intervala dano 7 30 7 t postaje negativan (u bazu ulazi X 3 ), izraz 15 2 7
4 negativan postaje 2
22 7
t 10 .
Dakle, ako se koeficijent uz x 4 mijenja za neku veliinu iz tog intervala ne dolazi do promjene optimalnog rjeenja.
Slian pristup primjenjiv je i u sluaju kada se zajedno mijenjaju nekoliko koeficijenata bazinih varijabli (Tablica 7.) Dakle u vie koeficijenata c j bit e odgovarajui parametri koji e modificirati razlike u Redu 0 za nebazine varijable. Svi ti izrazi moraju ostati nenegativni da bi ostalo isto optimalno rjeenje.
Tablica 7.
z
Red 0 Red 1 Red 2 Red 3 1 0 0 0
x1
11/2-t+7/4v 7/4 -1 57/4
x2
0 0 1 0 14+t
x3
15+7/2t-v -1 7/2 -25
x4
0 1 0 0 18+v
y1
2-1/2t+1/2v 1/2 -1/2 7/2
y2
5/2+1/2t-1/4v -1/4 1/2 -15/4
y3
0 0 0 1
KONSTANTA 160+5t+5v 5 5 5
Znai da bi isto rjeenje ostalo optimalno potrebno je da promjene t i v zadovoljavaju slijedei skup nejednadbi:
11 t 2
15 7 t 2
7 v 4
v
z 5 2
1 t 2 1 t 2
1 v 2 1 v 4
0.
Promjene u konstantama s desne strane nejednadbe (vektor B ) Promjene koeficijenata s desne strane nejednadbi ne uzrokuju nikakve promjene u izrazima Reda 0. Dakle, ostaje isto rjeenje bez obzira na promjene vektora B. Meutim, pitanje je da li optimalna baza ostaje mogua ako se te konstante mijenjaju. Pretpostavimo prvo da se mijenjaju konstante za ona ogranienja (resurse) koji nisu iskoriteni u potpunosti. Pretpostavimo da se mijenja b 3 , tj. da je b 3
50 t.
5 , y3
Pretpostavimo sada da se mijenjaju kapaciteti resursa koji su iskoriteni u potpunosti (koa i radna snaga). Neka je b1 30 t . Za koje vrijednosti od t baza ostaje mogua? Primjenom simpleks metode dobije se konana Tablica 8.
Tablica 8.
z
Red 0 Red 1 Red 2 Red 3 1 0 0 0
x1
11/2 7/4 -1 57/4
x2
0 0 1 0
x3
15 -1 7/2 -25
x4
0 1 0 0
y1
2 1/2 -1/2 7/2
y2
5/2 -1/4 1/2 -15/4
y3
0 0 0 1
w1
w2
w3
v1
v2
v3
Da bi rjeenje ostalo mogue stupac ispod B mora ostati nenegativan. Dakle, da bi ta baza ostala mogua mora vrijediti 10 t 10 . 7 Promjena b1 za t iz tog intervala dovodi do drugaijeg optimalnog rjeenja ali sa istom optimalnom bazom X 4 , X 2 , Y3 . Ako je npr. t 1 , tj. b1
x* 2 9 , 2 x* 4 11 , 2 y* 3 17 * ,z 2
160 2 162 .
31 , novo rjeenje je:
2.
Istu analizu mogue je napraviti i za promjenu drugog resursa radne snage. Neka je b 2 40 t . U tom sluaju konana simpleks tabela (Tablica 9.) je:
Tablica 9.
z
Red 0 Red 1 Red 2 Red 3 1 0 0 0
x1
11/2 7/4 -1 57/4
x2
0 0 1 0
x3
15 -1 7/2 -25
x4
0 1 0 0
y1
2 1/2 -1/2 7/2
y2
5/2 -1/4 1/2 -15/4 0 0 0 1
y3
Jedinini porast tog resursa ( t 1 ) ostavlja istu optimalnu bazu, tj. ta baza ostaje mogua, a 5 odgovarajua dualna varijabla v * predstavlja poveanje ukupne dobiti. 2 2
4 , tj. dolazi do smanjenja raspoloive radne snage na 36 jedinica, ostaje ista Ako je npr. t optimalna baza uz novo rjeenje.
x* 2 3 , x* 4 6 , y* 3
160
5 ( 4) 150 2
novanih jedinica. Slinu analizu mogue je provesti i u sluaju ako se mijenjaju sve konstante b i . Neka je b1 30 t 1 , b 2 40 t 2 i b 3 50 t 3 . Tada konana simpleks tabela (Tablica 10.) ima sljedei oblik:
Tablica 10.
z
Red 0 Red 1 Red 2 Red 3 1 0 0 0
x1
11/2 7/4 -1 57/4
x2
0 0 1 0
x3
15 -1 7/2 -25
x4
0 1 0 0
y1
0 1/2 -1/2 7/2
y2
5/2 -1/4 1/2 -15/4 0 0 0 1
y3
w1
w2
w3
w4
v1
v2
v3
To znai de se optimalna baza ostati mogua za one vrijednosti parametara t 1 , t 2 i t 3 koje zadovoljavaju sustav nejednadbi:
5 1 t1 2 1 t2 4 0
1 t1 2
7 t1 2
1 t2 2
15 t2 4
t3
0.
Veze koje postoje izmeu primarnog i dualnog problema jedna su od temeljnih injenica na kojim se bazira analiza osjetljivosti. Naime, kroz iteracije u simpleks proceduri vri se i rjeavanje dualnog problema. Dakle, simpleks metoda: 1. kroz iteracije trai mogue rjeenje dualnog problema 2. istovremeno odrava mogue rjeenje primarnog problema. im je dobiveno mogue rjeenje oba problema to rjeenje je i optimalno i iteracije zavravaju. Optimalne vrijednosti dualnih varijabli pokazuju za koliko se mijenja funkcija cilja ako se konstanta s desne strane u odgovarajuem ogranienju promijeni za 1 jedinicu, ali uz pretpostavku da je optimalna baza ostala mogua.
Te optimalne vrijednosti dualnih varijabli nazivaju se shadow prices (cijene u sjeni) i pokazuju koliko se najvie isplati platiti za dodatnu jedinicu i -tog resursa jer se toliko zaradi na promjeni funkcije cilja.
Uvoenje novog proizvoda Kada se isplati uvesti u program proizvodnje novi proizvod? Koliku jedininu dobit bi novi proizvod morao imati da bi proizvodnja bila efikasnija? U proizvodnju uvodimo peti tip cipela x 5 , koji ima potronju odgovarajuih resursa po jedinici proizvoda 3,8 i 5. Matematika formulacija problema glasi:
Zmax=12x1+14x2+16x3+18x4+c5x5 5x1 +2x2+3x3+4x4+3x5 +8x5 30 3x1+4x2+10x3+4x4 +5x5 40 8x1+8x2+2x3+x4 50 xi 0 (i=1,2,3,4,5).
Koliki mora biti koeficijent c5 da proizvoau bude isplativo uvoenje novog, petog tipa cipela. Analiza se provodi preko dualnog programa. Odgovarajua dualna relacija je: 3y1+8y2+5y3 c5. Optimalno dualno rjeenje je:
y1
2, y 2
5 , y3 2
0.
Slijedi: 3 2+8 5/2+50 c5 te je 26 c5 Znai, dok je c5 26 dualno rjeenje mogue, a time i odgovarajue optimalno rjeenje poetnog problema se ne mijenja (varijabla x5 nee postati bazina). Ako je jedinini prihod vei od 26 jedinica dolazi do promjene optimalnog rjeenja i varijabla x5
postaje bazina, tada ima smisla uvesti u program proizvodnje i peti tip cipela.
Promjena tehnikih koeficijenata Kakve su promjene tehnikih koeficijenata na nebazine varijable? Neka se mijenja koeficijent a23 nebazine varijable x3, tj. neka je a23=10+t. Tada je: 3 y1+(10+t) y2+2 y3 16. Za koje vrijednosti parametra t optimalno dualno rjeenje ostaje mogue. Za optimalne vrijednosti dualnih varijabli slijedi: 6+(10+t) 5/2 16, odnosno: t -6. -6 (odnosno
23
Znai, ako je t
Ako je t -6 (odnosno 23 4) dano dualno rjeenje nije mogue, poetno optimalno rjeenje vie nije optimalno, a varijabla x3 postaje bazina varijabla.