Znaenje sirovina za industriju

SIROVINE
Glavni initelj industrijskog razvoja Tehniko tehnoloki napredak smanjio ovisnost industrije o sirovinama (znanstvena istraivanja, informatika) MINERALNE sirovine SEKUNDARNE sirovine dobivene preradom otpada Vanost se mijenjala tijekom razliitih povijesnih razdoblja Otvaranje NOVIH RUDNIH LEITA tehnika povrinskog kopa Najvie se vade rude s visokim postotkom kovine Veliki ekoloki problemi degradacija povrina, tetni plinovi Ovisna o PROMETU vlakovi, teki kamioni nastanak novih naselja

Mineralne sirovine

MINERALNE SIROVINE
RUDE ZA CRNU METALURGIJU RUDE ZA OBOJENU METALURGIJU Aluminijske rude Bakrene rude Olovno cinane rude PLEMENITI I RIJETKI METALI NEMETALI ELJEZNA ruda (starije, eruptivne stijene) Moraju imati barem 30 40% istog eljeza MAGNETIT HEMATIT LIMONIT SIDERIT

RUDE ZA CRNU METALURGIJU

RUDE ZA OBOJENU METALURGIJU

ALUMINIJ BAKAR OLOVO CINK Najvie koritena metalna sirovina Proizvodi se u tropskom podruju Razni dijelovi svijeta Vrlo nizak postotak metala prerauju se do sirovog bakra

Aluminijska ruda BOKSIT

Bakrene rude HALKOPIRITI, KOVELINI

Olovno cinane rude

OLOVNA ruda GALENIT Proizvode se u SAD-u, Australiji i Kanadi Olovo esto dolazi zajedno s cinkom

PLEMENITI I RIJETKI METALI

ZLATO SREBRO PLATINA IVA GERMANIJ CEZIJ Najvei proizvoai JAR, SAD, Australija, Kina Zlato i srebro izrada novca i nakita Proizvodnja GRAEVNOG materijala PIJESAK LJUNAK GLINA ( opeka, crijep) GRAEVNI KAMEN (vapnenac, granit, mramor)

Nemetali

NEMETALI
Sirovina za potrebe KEMIJSKE industrije SUMPOR AZBEST KREMENI PIJESAK FOSFATI NITRATI umjetna gnojiva

SEKUNDARNE SIROVINE
Dobijaju se preradom RECIKLIRANJEM razliitog otpada Razvijene europske zemlje, SAD, Japan Prerauje se staro eljezo i materijali obojenih metala (bakra, olova, cinka, kositra, aluminija) Razvoj potroakog drutva

NOVE SEKUNDARNE SIROVINE

PAPIR STAKLO TEKSTIL GUMA PLASTIKA Recikliranje plastike je izuzetno vano Automobilski otpad

RECIKLIRANJE

sve vie gospodarski isplativije dobiva se nova sirovina ili energija okoli se uva od oneienja