Mejoza Organizmi koji se spolno razmnoavaju stvaraju spolne stanice gamete.

. Gamete (spermiji i jajna stanica) imaju polovian (haploidan) broj kromosoma (n). Oplodnjom jajne stanice nastaje zigota koja je diploidna (2n) tj. ima dvostruku kromosomsku garnituru. Broj kromosoma neke vrste je stalan. Do smanjenja (redukcije) broja kromosoma dolazi tijekom mejoze. Mejoza je stanina dioba u kojoj se broj kromosoma u novonastalim stanicama reducira na polovinu u odnosu na stanicu majku redukcijska dioba. Ona omoguuje dobivanje novih kombinacija gena. Zahvaljujui spolnom razmnoavanju potomci su razliiti od roditelja. Mejoza omoguava konstantnost broja kromosoma svake vrste i osigurava genetiku raznolikost (varijabilnost) organizama iste vrste. U diploidnoj stanici svakom kromosomu iz oinske skupine moemo pridruiti homologni kromosom iz majinske skupine kromosoma. Homologni kromosomi su jednake veliine i izgleda, a u njima se nalaze geni koji odreuju ista svojstva, no ti geni ne moraju biti identini.

Aleli su varijante jednog te istog gena. Mejoza se dogaa samo u reproduktivnim organima. U ivotinja su to kod mujaka testisi, a kod enki ovariji. U biljaka su to anteridiji i arhegoniji. ivotinje ivotinjski je organizam diploidan, a samo su gamete haploidne.

Biljke Kod biljaka postoji izmjena haploidne i diploidne faze. Na haploidnom gametofitu razvijaju se gamete. Iz zigote se razvija diploidni sporofit koji nakon mejoze stvara haploidne spore. Tijekom evolucije gametofit se sve vie reducirao.

Tijek mejoze U interfazi se nasljedna tvar udvostruuje. Kromosomi su prije poetka diobe graeni od dvije sestrinske kromatide, a svaka od njih sadri po jednu molekulu DNA.

Profaza I. Kromosomi se postupno skrauju. Centrosom se dijeli na dva centriola i formiraju se niti diobenog vretena. Nestaje jezgrina ovojnica. Svaki kromosom se sparuje sa svojim homolognim parom. Spareni homolozi zovu se bivalenti. Bivalent etiri kromatide (tetrade) etiri molekule DNA. Homologni kromosomi meusobno izmjenjuju dijelove svojih kromatida u procesu koji se zove crossing over. Kao posljedica crossing overa nastaje prekrije (hijazma) koja spaja kromosome bivalenata.

Metafaza I. Bivalenti sue uz pomo niti diobenog vretena poredani u metafaznoj ploi. Centromeri homolognih kromosoma okrenuti su prema suprotnim polovima. Anafaza I. Niti diobenog vretena razdvajaju homologe privlaei ih prema suprotnim polovima. Svaki kromosom sastoji se od dvije kromatide koje se dre zajedno na mjestu privrsnice. Broj kromosoma se smanjuje na polovinu. Telofaza I. Dvije Nakon novonastale telofaze I. jezgre dolazi do imaju mejoze polovian II. koja je broj kromosoma. mitozi.

identina

Profaza II. kromosomi se skrauju Metafaza II. kromosomi se privrsnicama smjetaju u ekvatorijalnu ravninu. Anafaza II. razdvajaju se kromatide Telofaza II. oblikuje se jezgrina ovojnica

Usporedba mitoze i mejoze

MITOZA

jedna dioba produkti: dvije identine stanice vana je za somatske

stanice,

tj.

obnavljanje

tkiva

MEJOZA

dvije diobe produkti: etiri razliite i haploidne stanice

vana je za razvoj gameta vana je za bioloku raznolikost

Broj kombinacija gameta u mejozi: 2n n oznauje broj kromosoma koji su razliiti Primjer ovjeka: 1. Normalne somatske stanice sadre 46 kromosoma, od kojih je polovica naslijeena od majke, a druga polovica od oca. 2. Svaki od 22 autosoma u materinskom setu ima odgovarajui homolog u oevom setu. 23. par, spolnih hormona, odreuje da li je osoba enskog (XX) ili mukog (XY) spola. 3. Spolnim sazrijevanjem se u gonadama (ovariju i testisima) stvaraju gamete procesom mejoze. 4. broj kombinacija gameta u mejozi kod ovjeka je 223