ZAKON O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJITU

I OPE ODREDBE lan 1. Ovim zakonom utvruju se: definicije, osnovni principi i upravljanje, zatita, koritenje, ureenje, raspolaganje, evidencije, nadzor nad provoenjem ovoga zakona, krivine odredbe, prijelazne i zavrne odredbe, kao i ostala znaajna pitanja koja se odnose na poljoprivredno zemljite na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine ( u daljem tekstu: Federacija). lan 2. Poljoprivredno zemljite je prirodno bogatstvo i dobro od opeg interesa za Federaciju i Bosnu i Hercegovinu uiva posebnu zatitu, koristi se za poljoprivrednu proizvodnju i ne moe se koristiti u druge svrhe, osim u sluajevima i pod uslovima utvrenim ovim zakonom. lan 3. Cilj donoenja zakona je ouvanje, namjensko koritenje, poveanje proizvodne sposobnosti i unapreenje gospodarenja poljoprivrednim zemljitem, kao ogranienog i neobnovljivog prirodnog resursa, bez obzira u ijem je vlasnitvu, te usklaivanje interesa svih subjekata u koritenju poljoprivrednog zemljita u privrednom i ekonomskom razvoju zemlje. Realizacija cilja iz stava 1.ovoga lana ostvarit e se kroz Strategiju gospodarenja poljoprivrednim zemljitem (u daljem tekstu: Strategija), Program unapreenja gospodarenja poljoprivrednim zemljitem (u daljem tekstu: Program gospodarenja) i druge programe i projekte. lan 4. Poljoprivredno zemljite, u smislu ovoga zakona, je zemljite koje se koristi za poljoprivrednu proizvodnju: oranice (njive), vrtovi, vonjaci, vinogradi, livade, panjaci, ribnjaci, trstici, movare i drugo zemljite koje bi se po svojim prirodnim i ekonomskim osobinama najbolje moglo koristiti za poljoprivrednu proizvodnju. Poljoprivrednim zemljitem smatraju se i zemljita u inundacionim podrujima (zemljita izmeu nasipa za odbranu od voda i vodotoka rijeka), na udaljenosti veoj od 10 metara od noice nasipa, a slue za poljoprivrednu proizvodnju. Obradivim poljoprivrednim zemljitem, u smislu ovoga zakona, smatraju se: oranice (njive), vrtovi, vonjaci, vinogradi i livade. Oraninim poljoprivrednim zemljitem, u smislu ovoga zakona, smatraju se: oranice i vrtovi. Neobradivim poljoprivrednim zemljitem u smislu ovoga zakona, smatraju se panjaci, ribnjaci, trstici i movare. Neobradivo poljoprivredno zemljite moe se odgovarajuim agrotehnikim mjerama pretvoriti u obradivo, ako bi time sluilo interesima poveanja poljoprivredne proizvodnje. Katastarska kultura poljoprivrednog zemljita iz stavka 1.ovoga lana utvruje se prema podacima iz zemljine knjige, odnosno katastra nekretnina i katastra zemljita, dok se ne dokae suprotno. lan 5. Minirano poljoprivredno zemljite kao i zemljite za koje se opravdano sumnja da je minirano, smatra se poljoprivrednim zemljitem, ali se ne moe koristiti za poljoprivrednu proizvodnju do dana uklanjanja mina i neeksplodiranih ubojitih sredstava, odnosno njegovoga deminiranja ili do obavljanja strunog oevida i davanja nalaza od strane ovlatene institucije. umsko, graevinsko i/ili drugo nepoljoprivredno zemljite nakon privoenja poljoprivrednoj proizvodnji, smatra se poljoprivrednim i uvrtava se u jednu od kategorija poljoprivrednog zemljita. Neizgraeno graevinsko zemljite, do privoenja konanoj namjeni, mora se odravati sposobnim za poljoprivrednu proizvodnju, odnosno poljoprivredno zemljite, kojem je planom prostornog ureenja utvrena druga namjena, koristi se za poljoprivrednu proizvodnju sve dok rjeenje o odobrenju za graenje objekata, odnosno vrenje drugih radova, ne postane konano.

lan 6. Ukoliko je odredbama posebnog zakona utvren manji stepen zatite poljoprivrednog zemljita u odnosu na zatitu utvrenu ovim zakonom, primjenjuju se odredbe ovoga zakona. lan 7. Nositelji prava vlasnitva nad poljoprivrednim zemljitem iz lana 4. ovoga zakona ne mogu biti strana fizika i pravna lica, osim ako meunarodnim dravnim ugovorom nije drugaije odreeno. II DEFINICIJE lan 8. Izrazi u smislu ovoga zakona imaju slijedee znaenje: 1. Zemljite (FAO 1976.) obuhvata fizikalni prostor: tlo, klimu, hidrologiju, geologiju, vegetaciju u obimu koji utie na mogunost njegovog koritenja te rezultate prole i sadanje aktivnosti ovjeka, kao i drutveno-ekonomske parametre; 2. Tlo je trodimenzionalno tijelo, rastresiti povrinski sloj Zemljine kore nastao pod uticajem pedogenetskih imbenika kroz procese pedogeneze, a determinira se na osnovu njegovih unutarnjih osobina; 3. Vienamjensko vrednovanje zemljita je dio procesa planiranja koritenja zemljita i bazna podloga za razvoj poljoprivrede; 4. Plodnost tla(zemljita) je sposobnost tla da biljci prui istovremeno, kontinuirano i optimalno hraniva, vodu, zrak, toplinu i medij za ukorjenjivanje; 5. Plodni i potencijalno plodni sloj tla obuhvata oranini i podoranini sloj tla koji se karakterizira kvalitetnim fiziko-hemijskim osobinama, odnosno plodnou; 6. Sistemska kontrola plodnosti tla podrazumijeva skup mjera kojima se vri utvrivanje stanja plodnosti tla i izrada planova za gnojidbu gajenih kultura kako bi se uz optimalnu gnojidbu ostvario adekvatan prinos, a da pri tome ne doe do zagaenja okolia; 7. Zaputeno poljoprivredno zemljite, u smislu ovoga zakona, je neobraeno zemljite koje je zakorovljeno i obraslo samoniklim i umskim raslinjem, i na kojem je vegetacijsko proizvodni ostatak dulje od 2 godine; 8. Zatita poljoprivrednog zemljita podrazumijeva sistem mjera prevencije i sanacije, kojima se omoguava spreavanje neeljenih stanja i uklanjanje evidentnih oteenja nastalih na poljoprivrednom zemljitu; 9. tetnim i opasnim tvarima u poljoprivrednom zemljitu smatraju se materije koje mogu prouzroiti promjene fizikih, hemijskih i biolokih osobina tla, uslijed ega se umanjuje njegova proizvodna sposobnost, odnosno onemoguava njegovo koritenje za poljoprivrednu proizvodnju; 10. Oneienje poljoprivrednog zemljita podrazumijeva sve materije i otpad od drveta, kamena, plastike, kovina, nemetala, teni i drugi ostaci, ako su ostavljeni na poljoprivrednoj povrini; 11. Oteenje zemljita podrazumijeva naruavanje fizikih, hemijskih i biolokih osobina zemljita, a manifestira se kroz slijedee oblike: infekcija, kontaminacija, degradacija i destrukcija; 12. Infekcija (bioloka kontaminacija) podrazumijeva poseban oblik zagaenja tla izazvan uzronicima zaraznih bolesti, a koji se mogu prenijeti na ivotinje i ljude kao to su virusi, bakterije, paraziti, gljivice, rikecije i dr.; 13. Kontaminacija tla podrazumijeva unoenje razliitih vrstih, tenih i gasovitih materija, te radioaktivnih elemenata koji dovode do promjene prirodnih osobina tla, kao i do akumulacije tetnih i opasnih materija na poljoprivrednim kulturama; 14. Degradacija predstavlja poseban oblik oteenja zemljita, koji se manifestira kroz kvarenje strukture, zbijanje i odnoenje povrinskom erozijom plodnog sloja tla uslijed nepravilne obrade, neadekvatnog naina koritenja i gole sjee; 15. Erozija tla predstavlja poseban oblik odnoenja zemljita koje moe biti izazvano vodom, vjetrom i antropogenim djelovanjem, a javlja se kao povrinska, brazdasta i jaruna; 16. Destrukcija predstavlja najtei oblik oteenja zemljita u kom se zemljite fiziki unitava, pri emu mu se trajno mijenja namjena koritenja, odnosno gdje se njegove ekoloke funkcije pretvaraju u tehnike;

17. Koritenje poljoprivrednog zemljita, u smislu ovoga zakona, podrazumijeva: baznu i dopunsku obradu zemljita, uzgoj i odravanje vonjaka, vinograda, livada i panjaka, kao i druge radove racionalnog koritenja poljoprivrednog zemljita u cilju poveanja poljoprivredne proizvodnje; 18. Upotrebna vrijednost poljoprivrednog zemljita podrazumijeva odreivanje kvaliteta zemljita po bonitetnim kategorijama, u odnosu na mogunost njegova koritenja za poljoprivrednu proizvodnju, uzimajui u obzir njegove prirodne osobine, plodnost i zdravstveno stanje; 19. Poljoprivredna saglasnost podrazumijeva izdavanje odobrenja za promjenu namjene koritenja zemljita, ukoliko su ispunjeni svi zakonski osnovi i izvrena nadoknada trokova, a izdaje se u formi rjeenja; 20. Odravanje poljoprivrednog zemljita sposobnim za poljoprivrednu proizvodnju smatra se koritenje, spreavanje njegove zakorovljenosti i obrastanje samoniklim viegodinjim raslinjem; 21. Trajna promjena namjene poljoprivrednog zemljita, u smislu ovoga zakona, podrazumijeva svako koritenje poljoprivrednog zemljita za izgradnju naselja, industrijskih objekata, vodenih akumulacija, eljeznikih pruga, saobraajnica, sportskih terena, poumljavanje ili izvoenje drugih radova kojima se trajno onemoguava koritenje tog zemljita za poljoprivrednu proizvodnju; 22. Privremena promjena namjene poljoprivrednog zemljita, u smislu ovoga zakona, podrazumijeva promjenu namjene poljoprivrednog zemljita za odreeni period, poslije koga se poljoprivredno zemljite moe ponovo koristiti za poljoprivrednu proizvodnju; 23. Kapitalni objekti od opeg interesa su: saobraajnice, eljeznice, aerodromi, hidroakumulacije, vodoprivredni objekti za obranu od poplava i objekti za iskoritavanje industrijskih i ostalih mineralnih materija povrinskim kopom; 24. Naknada zbog promjene namjene poljoprivrednog zemljita podrazumijeva adekvatnu protuvrijednost u novcu na ime umanjenja vrijednosti i izgubljenog obima poljoprivredne proizvodnje; 25. Taksa za zaputeno poljoprivredno zemljite podrazumijeva protuvrijednost u novcu na ime umanjenja vrijednosti i izgubljenog obima poljoprivredne proizvodnje; 26. Privremeno koritenje poljoprivrednog zemljita podrazumijeva njegovu upotrebu kroz ogranieno davanje u zakup radi ublaavanja posljedica umanjenja vrijednosti i izgubljenog obima poljoprivredne proizvodnje; 27. Agrotehnike mjere podrazumijevaju postupke kojima se: spreavaju procesi erozije, spreava zakorovljenost, servisiranje poljoprivrednih strojeva i orua, vri ienje kanala, provode zabrane, odnosno obveze uzgoja pojedinih vrsta bilja na odreenom podruju, poduzimaju mjere za zatitu od poljskih teta, iskoritavanje i unitavanje biljnih otpadaka, odravanje ivica i mea, odravanje poljskih puteva, spreavanje zasjenjivanja susjednih estica, sadnju i odravanje vjetrozatitnih pojasa i dr.; 28. Panjaci, u smislu ovoga zakona obuhvataju travnate povrine koje se ne obrauju, ve se iskljuivo koriste za ispau stoke; 29. Nomadska ispaa stoke u smislu ovoga zakona, podrazumijeva ispau stoke gonjenjem preko poljoprivrednog zemljita, ispau stoke na poljoprivrednom zemljitu van mjesta prebivalita, odnosno sjedita dratelja stoke, ako ovim zakonom nije drugaije odreeno; 30. Ureenje zemljita podrazumijeva skup tehnikih, hidrotehnikih, agrotehnikih i biolokih mjera, kojima se poboljavaju uslovi poljoprivredne proizvodnje, te poveava plodnost i proizvodni potencijal zemljita; 31. Arondacija je postupak zamjene, razmjene ili kupovine zemljita meu subjektima unutar arondacionog podruja i pripajanje tog zemljita u korist drugog subjekta, radi okrupnjavanja parcela i racionalizacije obrade zemljita; 32. Komasacija podrazumijeva skup mjera i postupaka kompleksnog ureenja zemljita kojom se odreeno ire podruje ureuje: infrastrukturom, saobraajnom mreom, kanalima, oblikovanjem parcela, okrupnjivanjem posjeda, tabliranjem i drugim prateim objektima u pravcu postizanja optimalnije i racionalnije poljoprivredne proizvodnje; 33. Izvlatenje je oduzimanje ili ograniavanje prava vlasnitva na nekretninama uz naknadu prema trinoj vrijednosti, u svrhu izgradnje objekata ili izvoenja radova za koje je utvren opi interes; 34. Rekultivacija tla podrazumijeva sistem tehnikih, agrotehnikih i biolokih mjera i postupaka kojima se narueno zemljite vraa u prvobitnu namjenu;

35. Voenje evidencije podrazumijeva sistemsko regulisanje i digitalnu obradu podataka o poljoprivrednom zemljitu; 36. Minirano poljoprivredno zemljite podrazumijeva ono zemljite koje je kontaminirano ili se sumnja da je kontaminirano minama i eksplozivnim sredstvima; 37. Odtetni cjenik podrazumijeva procijenjenu vrijednost tete za poljoprivredno zemljite i gajene kulture, nanesenu poljoprivrednom proizvoau; 38. Monitoring zemljita podrazumijeva sustavno i permanentno praenje stanja i promjena u zemljitu i na zemljitu; 39. Zemljino informacioni sustav (ZIS) je sustav regulisanja, analize i obrade numerike baze podataka uvezane sa topografskim i satelitskim grafikim prikazom na bazi GIS tehnologije. III OSNOVNI PRINCIPI I UPRAVLJANJE lan 9. Poljoprivredno zemljite kao osnovno sredstvo poljoprivredne proizvodnje ima prvenstvo koritenja za poljoprivrednu proizvodnju, u odnosu na sve druge funkcije i namjene. lan 10. Poslovi upravljanja, zatite, ureenja i racionalnog koritenja poljoprivrednog zemljita su poslovi od opeg interesa za BiH, Federaciju, kantone i gradske-opinske organe uprave nadlene za poslove poljoprivrede ( u daljem tekstu: opina). lan 11. Interesi ouvanja i zatite poljoprivrednog zemljita moraju se uzeti u obzir pri utvrivanju stratekih opredjeljenja, dokumenata prostornog ureenja, razvojnih programa, akcionih planova, donoenju propisa i poduzimanju mjera od mjerodavnih organa. lan 12. Materijalni i drugi uslovi za upravljanje, zatitu i ureenje poljoprivrednog zemljita osiguravaju se preko Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i umarstva ( u daljem tekstu: Federalno ministarstvo), kantonalnih ministarstva nadlenih za poslove poljoprivrede (u daljem tekstu: kantonalno ministarstvo) i opina. lan 13. Nadleni organi uprave u Federaciji, kantonima i opinama, koji upravljaju poljoprivrednim zemljitem, duni su suraivati i zajedniki djelovati, te osigurati da se poljoprivredno zemljite koristi u skladu sa odredbama ovoga zakona. lan 14. Vlasnik, odnosno korisnik poljoprivrednog zemljita odgovoran je za sve aktivnosti koje imaju uticaja na poljoprivredno zemljite, u skladu sa ovim zakonom i drugim propisima. lan 15. Koritenje poljoprivrednog zemljita moe se vriti samo do stepena na kojem se ne umanjuju njegove prirodne osobine (fizika, hemijska i bioloka) i proizvodna sposobnost. Svako koritenje poljoprivrednog zemljita vri se uz naunu i strunu podlogu. lan 16. Sva fizika i pravna lica , kao i druge organizacije duni su tititi poljoprivredno zemljite na nain da spreavaju aktivnosti koje mogu ugroziti ili otetiti poljoprivredno zemljite, ublaiti svaku takvu tetu, eliminisati posljedice takve tete, sanirati oteeno poljoprivredno zemljite i dovesti ga u stanje u kojem je bilo prije pojave tete.

lan 17. Zagaivai poljoprivrednog zemljita duni su platiti trokove kontrole, prevencije od zagaenja i zagaenja, odnosno platiti trokove za provoenje aktivnosti saniranja poljoprivrednog zemljita od tetnih materija koje mogu prouzroiti ili su prouzrokovale tetu na poljoprivrednom zemljitu. lan 18. Trajnu i privremenu promjenu namjene poljoprivrednog zemljita u druge svrhe, mogue je provesti samo na osnovu bonitetne kategorije zemljita. Za svaku trajnu i privremenu promjenu namjene poljoprivrednog zemljita u druge svrhe, plaa se naknada. lan 19. Svaki pojedinac i organizacija moraju imati odgovarajui pristup informacijama koje se odnose na poljoprivredno zemljite, a kojima raspolau organi uprave. lan 20. Pri prometu poljoprivrednog zemljita obavezno se utvruje pravo prvenstva, po redoslijedu utvrenom u ovom zakonu. Akt o promjeni statusa poljoprivrednog zemljita, koji je donesen suprotno proceduri utvrenoj ovim zakonom, smatra se nitavnim.

IV ZATITA POLJOPRIVREDNOG ZEMLJITA lan 21. Radi ouvanja, namjenskog i racionalnog koritenja poljoprivrednog zemljita, spreavanja koritenja u nepoljoprivredne svrhe, proizvodnje zdravstveno ispravne hrane, zatite zdravlja ljudi, ivotinjskog i biljnog svijeta, nesmetanog koritenja i zatite okolia, provode se mjere zemljine politike i poslovi zatite poljoprivrednog zemljita. lan 22. Mjerama zemljine politike utie se na namjensko i racionalno gospodarenje poljoprivrednim zemljitem kao dobrom od opeg interesa za Federaciju, kantone i opine, u skladu sa vaeim propisima i uz sistemsku zatitu okolia. Mjere zemljine politike su: 1. Strategija i Program gospodarenja; 2. Vienamjensko vrednovanje, zatita i optimalno koritenje zemljita ( u daljem tekstu: Projekat vienamjenskog vrednovanja); 3. koritenje poljoprivrednog zemljita; 4. promet poljoprivrednog zemljita; 5. zatita poljoprivrednog zemljita; 6. programi ureenja poljoprivrednog zemljita; 7. gospodarenje poljoprivrednim zemljitem; 8. zemljini monitoring, odnosno praenje stanja i promjena na zemljitu i u zemljitu; 9. zemljino informacijski sustav (ZIS); 10. ostale mjere. Mjere zemljine politike provodi Federalno ministarstvo i nadlena kantonalna ministarstva, u saradnji sa Federalnim zavodom za agropedologiju (u daljem tekstu: Federalni zavod) i federalnom upravom za geodetske i imovinsko pravne poslove( u daljem tekstu: geodetska uprava), kao i naunostrunim institucijama iz oblasti poljoprivrede (u daljem tekstu: nauno -strune institucije).

lan 23. Zatita poljoprivrednog zemljita od gubitka raspoloivih povrina i nenamjenskog koritenja provodi se kroz obvezu vlasnika, zakupca ili drugih korisnika da moraju: obraivati poljoprivredno zemljite na propisan nain, prilagoditi poljoprivrednu proizvodnju propisanim standardima, koristiti metode koje su primjerene zemljitu, spreavati sabijanje, erozije i zagaenja zemljita , te osigurati plodnost i produktivnost zemljita. Poslovi zatite, ureenja i koritenja poljoprivrednog zemljita, u smislu ovoga zakona su: 1. izrada Strategije i Programa gospodarenja (zatita, koritenje, ureenje, raspolaganje); 2. izrada Projekta vienamjenskog vrednovanja; 3. izrada karte upotrebne vrijednosti zemljita; 4. pedoloki i drugi studijsko-istraivaki radovi; 5. trajno praenje stanja (monitoring) poljoprivrednog zemljita; 6. uspostava i odravanje ZIS-a; 7. kontrola plodnosti zemljita; 8. poboljanje kvaliteta obradivog poljoprivrednog zemljita; 9. izgradnja meliorativnih sistema na poljoprivrednom zemljitu; 10. rekultivacija poljoprivrednog zemljita koje je koriteno za eksploataciju mineralnih materija, odlaganje jalovine pepela i ljake; 11. utvrivanje koliina opasnih i tetnih materija u poljoprivrednom zemljitu i vodi u sistemima za navodnjavanje i odvodnjavanje; 12. pretvaranje neobradivog poljoprivrednog zemljita u obradivo; 13. izgradnja odbrambenih nasipa; 14. zatita zemljita od erozije vodom i vjetrom; 15. zatita od prirodnih nepogoda (poplave, vjetar, grad, oborine, sua, mraz, klizite, masovna pojava ivotinjskih i biljnih bolesti); 16. program okrupnjavanja i zabrana usitnjavanja poljoprivrednih parcela; 17. edukacija i struno osposobljavanje. lan 24. U cilju osiguranja poslova iz lana 23. stava 2.ovoga zakona donosi se Program gospodarenja i Projekat vienamjenskog vrednovanja za teritorij Federacije, kantona i opina. Programom gospodarenja iz stava 1.ovoga lana planira se: koritenje, rajonizacija, ureenje, praenje stanja (monitoring), zatita poljoprivrednog zemljita i povrina koje su stanita divljih biljnih i ivotinjskih vrsta, a kojima se ne moe promijeniti namjena, radi ouvanja prirodne ravnotee, utvrivanja povrina za proizvodnju hrane i dr. Programi iz stava 1. ovoga lana moraju biti meusobno usaglaeni u dijelu koritenja poljoprivrednog zemljita, a posebno za koritenje u nepoljoprivredne svrhe. Projektom vienamjenskog vrednovanja iz stava 1.ovoga lana izvrit e se analiza sadanjeg naina koritenja , te procjena sadanje i potencijalne pogodnosti tla/zemljita za vienamjensko koritenje u poljoprivredi (povrarstvo, voarstvo, vinogradarstvo, ratarstvo, stoarstvo, ribarstvo i dr.), izdvojit e se rajoni i podrajoni prioritetnog koritenja i dat e se preporuke za ureenje i zatitu. Sastavni dio projekta vienamjenskog vrednovanja su karte pogodnosti zemljita i druge tematske karte izraene GIS tehnologijom, prema normativima izrade karata. Federalni ministar e donijeti pravilnik o jedinstvenoj metodologiji za razvrstavanje zemljita u kategorije pogodnosti. lan 25. Zatita poljoprivrednog zemljita od oneienja i oteenja provodi se zabranom, ograniavanjem i spreavanjem od direktnog unosa, te unoenja vodom i zrakom tetnih i opasnih materija i poduzimanjem drugih mjera za ouvanje i poboljanje njegove proizvodne sposobnosti. Sva oneienja, kontaminacija i infekcija moraju se sanirati u roku od 60 dana, raunajui od dana izdavanja naloga od strane nadlene inspekcije. Federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i umarstva (u daljem tekstu: federalni ministar) e propisati koje se materije smatraju tetnim i opasnim te granine vrijednosti dozvoljenih koliina

tetnih i opasnih materija u tlu, monitoring i metode njihovoga ispitivanja, prevencije, zatite i sanacije. Federalni ministar e donijeti provedbeni propis o mineralnim i organskim gnojivima i supstratima i o upisu u registar gnojiva i supstrata. lan 26. Zabranjeno je isputanje tetnih i opasnih materija koje mogu otetiti i promijeniti proizvodnu sposobnost poljoprivrednog zemljita kao i upotreba mineralnih i organskih gnojiva, te sredstava za zatitu bilja u koliini veoj od dozvoljene. Pravna ili fizika lica koja oneiste poljoprivredno zemljite tetnim i opasnim materijama, tako da je poljoprivredna proizvodnja na tom zemljitu umanjena ili onemoguena, duni su platiti naknadu tete vlasnicima ili korisnicima zemljita, u iznosu koji utvrde sporazumno ili prema odtetnom cjenovniku. Tubeni zahtjev iz stava 2. ovoga lana podnose vlasnici ili korisnici poljoprivrednog zemljita, a razlog za podnoenje tube moe biti i nepostizanje sporazuma i nepostupanje po odtetnom cjeniku. Odtetni cjenik iz stava 2. ovoga lana, kao i za sve tete priinjene poljoprivrednom zemljitu i na poljoprivrednom zemljitu, propisuje federalni ministar. Ako se ne postigne sporazum, visinu naknade odreuje nadleni sud. lan 27. Ako doe do zagaenja i oneienja poljoprivrednog zemljita u koliini veoj od dozvoljene, isputanjem opasnih i tetnih materija, poinitelj tete snosi trokove radova na ispitivanju i dekontaminaciji, odnosno sanaciji poljoprivrednog zemljita. Ako lica iz stava 1.ovoga lana u odreenom roku ne saniraju poljoprivredno zemljite, sanaciju e provesti pravno ili fiziko lice koje rjeenjem odredi kantonalno ministarstvo i to na troak pravnog ili fizikog lica koje je to bilo duno uiniti. Rjeenje iz stava 2.ovoga lana izvrno je danom donoenja toga rjeenja, a alba ne odlae izvrenje rjeenja. Plaanje trokova ispitivanja i dekontaminacije, odnosno sanacije zagaenog zemljita od strane poinitelja tete, ne iskljuuje odgovornost poinitelja tete i po drugim propisima. lan 28. Ispitivanje poljoprivrednog zemljita u cilju utvrivanja koliine tetnih i opasnih tvari u zemljitu vri se po programu koji donosi kantonalno ministarstvo. Ispitivanje poljoprivrednog zemljita iz stava 1.ovoga lana vri organizacija koja u pogledu kadrova i opreme ispunjava propisane uslove. Izvjetaji o rezultatima ispitivanja dostavljaju se kantonalnom ministarstvu u roku od 15 dana od dana zavretka ispitivanja. Ukoliko rezultati ispitivanja to zahtijevaju, kantonalno ministarstvo na prijedlog opinskog organa ili inspekcije, duno je zabraniti, odnosno ograniiti proizvodnju odreenih poljoprivrednih proizvoda i upotrebu sredstava za zatitu bilja i drugih sredstava na kontaminiranom zemljitu. O poduzetim mjerama kantonalno ministarstvo je obavezno obavijestiti i dostaviti rezultate ispitivanja Federalnom ministarstvu zbog uvoenja u sistem evidencije i praenja stanja poljoprivrednog zemljita. lan 29. Zemljini informacioni sistem Federacije(u daljem tekstu: ZIS) je sustav evidencija i praenja stanja poljoprivrednog zemljita koji se uspostavlja i vodi u Federalnom ministarstvu i Federalnom zavodu, radi: ustanovljavanja slubene evidencije i baze podataka sa podacima iz lana 30. ovoga zakona, osiguranja podataka o poljoprivrednom zemljitu, izvravanja mjera poljoprivredne politike, pristupa i razmjene informacija izmeu subjekata sistema, planiranja i programiranja razvoja informacionog sistema, organizacije i koordinacije rada na razvoju i funkcionisanju pojedinih podsistema i primjene jedinstvenih standarda, definicija, klasifikacija i ifara i utvrivanja standarda za koritenje informacionih tehnologija.

Federalni ministar e donijeti provedbeni propis o jedinstvenoj metodologiji monitoringa i ZISa. lan 30. ZIS treba objediniti sve informacije o zemljitu iz slijedeih izvora: 1. Iz baze podataka Federalne uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove: a) o parcelama: broju i vlasnikim udjelima, njihovoj povrini, katastarskoj kulturi i klasi, poloaju parcela (iz kopije mape zemljinog katastra, odnosno digitaliziranog nacrta i iz topografskih karata, iz topografskih nacrta i digitalnog modela terena sa visinama); 2. iz baze podataka Federalnog zavoda: a) o zemljitima: iz pedoloke karte, iz zranih foto-snimaka i postojeih satelitskih snimaka i iz podataka sistemskog praenja i analiziranja plodnosti poljoprivrednog zemljita; b) o zagaenju i oteenju: iz podataka sistemskog praenja poljoprivrednog zemljita, poljoprivrednih biljaka i podzemnih voda; 3. iz baze podataka Federalnog hidrometeorolokog zavoda: a) o klimi; 4. iz baze podataka zemljino- knjinih ureda: a) o vlasnicima: fizikim i pravnim licima sa svim relevantnim podacima; 5. podaci iz drugih baza podataka. Podaci se u bazu podatka dostavljaju i pribavljaju besplatno, osim u sluajevima neposrednih izdataka za potrebna dodatna izvoenja. Federalni ministar e propisati oblik, sadraj, nain voenja i pristup bazi podataka.

lan 31. Sistem kontrole plodnosti zemljita vri se u cilju ouvanja i poboljanja fizikih, hemijskih i biolokih osobina i osiguranja pravilne upotrebe mineralnih i organskih gnojiva. Fizika i pravna lica , vlasnici ili korisnici koji su upisani u registar poljoprivrednih gazdinstava, a koji su korisnici poljoprivrednog zemljita, duni su provoditi sistemsku kontrolu plodnosti zemljita koje je katastarskim klasiranjem svrstano od 1. do 4. katastarske klase obradivog poljoprivrednog zemljita, a ija je povrina vea od 0,2 ha. Ispitivanje plodnosti tla se vri svakih 5 godina. Sistemsku kontrolu plodnosti zemljita vri organizacija koja u pogledu kadrova i opreme ispunjava propisane uslove. Pravna lica iz stava 4.ovoga lana duni su o rezultatima ispitivanja podnositi izvjetaje vlasniku, odnosno korisniku zemljita i nadlenom kantonalnom ministarstvu, u pisanoj i elektronskoj formi, u roku od 15 dana od dana zavretka ispitivanja. Nadlena kantonalna ministarstva su duna na kraju svake kalendarske godine dostaviti kopija izvjetaja kontrole o plodnosti tla (u pisanoj i elektronskoj formi) Federalnom ministarstvu zbog uvoenja u sistem evidencije i praenja stanja poljoprivrednog zemljita (ZIS). Postupak, radnje i uslove iz st. 1, 2. i 4.ovoga lana propisuje federalni ministar. lan 32. Vlasnici i korisnici poljoprivrednog zemljita u erozivnim podrujima duni su provoditi propisane protuerozivne mjere. Pod protuerozivnim mjerama podrazumijevaju se ogranienja ili potpuna zabrana sjee voaka, osim sjee iz agrotehnikih razloga, odravanje dugogodinjih zasada podignutih radi zatite od erozije na zemljitu, ograniavanje iskoritavanja panjaka, propisivanjem vrste i broja stoke, te vremena i naina ispae, zabrana skidanja humusnog, odnosno oraninog sloja poljoprivrednog zemljita, zabrana preoravanja livada, panjaka i neobraenih povrina na strmim zemljitima i njihovo pretvaranje u oranice zasijane jednogodinjim biljnim vrstama, odreivanje obveznog zatravnjivanja i sadnje viegodinjih kultura na strmom zemljitu sa nagibom veim od 25%, podizanje ili uzgoj poljozatitnih pojaseva i druge mjere.

lan 33. Primjenu propisanih protuerozivnih mjera utvruje opinski organ, po programu gospodarenja opine iz lana 24. stava 2.ovoga zakona. Prilikom utvrivanja protuerozivnih mjera i njihova provoenja mora se osigurati: 1. da se tereni s nagibom veim od 10% konturno obrauju, da se na takvim terenima i u slivovima pojedinih bujica strukturom sjetve osigura da najmanje jedna treina ukupne povrine bude zasijana ili zasaena viegodinjim nasadima i da se tereni sa nagibom veim od 25% ne koriste kao oranice; 2. da se u svakoj opini, za podruja podlona, napadnuta ili ugroena eolskom erozijom, zavisno od specifinosti podruja i stepena ugroenosti, a u skladu sa Programom, utvrdi program zatite zemljita od eolske erozije podizanjem vjetrozatitnih pojaseva, viegodinjih usjeva i zasada ili primjenom drugih oblika zatite te da se predvidi dinamika po godinama za izvrenje ovoga programa; 3. da se svake godine poduzmu protuerozione bioloke mjere na najmanje 2 % novih povrina od ukupnih povrina napadnutih, podlonih ili ugroenih erozijom. Trokove provedbe protuerozivnih mjera snose fizika i pravna lica ije se zemljite titi ovim mjerama, ako zakonom nije drugaije odreeno. lan 34. Na obradivom poljoprivrednom zemljitu koje nije ureeno putem arondacije i komasacije, fizika dioba parcele moe se vriti samo ako se naini parcela najmanje od 0,5 ha, odnosno u krakim krajolicima 0,2 ha, osim ako to zahtijeva opi interes utvren zakonom. Obradivo poljoprivredno zemljite ureeno arondacijom i komasacijom ne moe se fizikom diobom usitniti na parcele ija je povrina manja od 1 hektara, osim u postupku izgradnje meliorativnih sistema, izgradnje javnih objekata i vraanja zemljita po zakonskim propisima. lan 35. Poljskom tetom, u smislu ovoga zakona, smatra se unitavanje i oteenje usjeva, sadnica, stabala i poljoprivredne mehanizacije na imanjima, kao i svako drugo oteenje na poljoprivrednom zemljitu koje dovodi do smanjenja produktivnosti, strukture ili slojeva poljoprivrednog zemljita, ako se utvrdi kao poljska teta. Opina svojim Programom gospodarenja iz lana 24. stav 2. ovoga zakona, propisuje vrste i mjere za suzbijanje poljskih teta, a posebno: vrste poljskih teta, nain progona stoke putevima koji vode pored poljoprivrednog zemljita, nain koritenja sezonskih puteva, rok do kojeg se planinske livade moraju pokositi, uslove koritenja poljoprivredne mehanizacije, uslove sjee ili zabrane sjee vonih stabala, krenje mea i ivica, nain organiziranja slube za zatitu poljoprivrednog zemljita od poljskih teta, postupak sa uhvaenom stokom bez pastira ili iji je vlasnik nepoznat, uestvovanje graana u trokovima uvanja njihovoga poljoprivrednog zemljita, nain procjene i naknade tete, kao i druga pitanja u vezi sa suzbijanjem poljskih teta. Mjere iz stava 2.ovoga lana mogu se propisati ako su prethodno osigurani uvjeti za primjenu tih mjera, a primjenjivat e se dok ti uslovi postoje. Na poljoprivrednom zemljitu zabranjeno je spaljivanje organskih ostataka poslije etve usjeva. lan 36. Edukacijske programe, u vie nivoa, radi strunog osposobljavanja za zatitu, ureenje i optimalno koritenje poljoprivrednog zemljita vre srednje poljoprivredne kole i poljoprivredni fakulteti uz saglasnost nadlenog kantonalnog ministarstva. V KORITENJE POLJOPRIVREDNOG ZEMLJITA lan 37. Pravna lica koja se bave poljoprivrednom proizvodnjom na zemljitu, fizika lica koja su vlasnici zemljita i drugi korisnici poljoprivrednog zemljita, duni su poljoprivredno zemljite koristiti i obraivati na nain propisan ovim zakonom.

Vlasnici i korisnici poljoprivrednog zemljita moraju isto koristiti na nain koji najvie odgovara prirodnim osobinama zemljita i postojeim privredno-ekonomskim i agrotehnikim uslovima, te poljoprivrednu proizvodnju prilagoditi ekolokim standardima i standardima za zemljite. lan 38. Koritenje poljoprivrednog zemljita u vlasnitvu drave vri se u skladu sa Strategijom i Programom gospodarenja. Strategiju iz stavka 1.ovoga lana donosi Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Vlada F BiH), na prijedlog Federalnog ministarstva. Strategija, kao dio poljoprivredne strategije Federacije, treba biti osnova i posluiti kantonima i opinama da donesu svoje programe gospodarenja iz lana 24. stav 2.ovoga zakona. Strategija mora sadravati: uvodni dio sa stanjem zemljinih resursa u Federaciji, agrarnu strukturu, koritenje poljoprivrednog zemljita, osnovne principe i oblike raspolaganja, ciljeve zemljine politike, zatitu poljoprivrednog zemljita i dr. Program gospodarenja iz stava 1.ovoga lana sadri: povrine zemljita u vlasnitvu drave po katastarskim opinama, ukupnu povrinu, nain koritenja, podatke o korisnicima poljoprivrednog zemljita u vlasnitvu drave, podatke o stanju, ureenju i koritenju zemljita, povrinu zemljita planiranu za davanje u zakup, koncesiju, promet i elemente navedene u lanu 24.stav 2.ovoga zakona. lan 39. Korisnici poljoprivrednog zemljita u vlasnitvu drave donose dugoroni program koritenja tog zemljita uz saglasnost kantonalnog ministarstva (u daljem tekstu: Program koritenja), kojim se utvruju i ona zemljita na kojima nije mogue organizovati poljoprivrednu proizvodnju. Program koritenja iz stava 1. ovoga lana sadri slijedee mjere: 1. nain koritenja; 2. agrotehnike mjere; 3. mjere zatite i odravanja (spreavanje erozije, zakorovljenosti, odravanje i ienje kanala, ivica i mea, drvoreda i poljskih puteva, suzbijanje bolesti i tetnika, koritenje i unitavanje biljnih otpadaka i to odmah nakon berbe, a najkasnije do 01. travnja tekue godine, obaveza uzgoja pojedinih vrsta biljaka na odreenom podruju, spreavanje zasjenjivanja susjednih parcela, i sl.); 4. ostale mjere (zabrana odlaganja smea i drugih otpadaka, ivotinjskih leina, spreavanje smanjenja prohodnosti puteva, zatita od poara i plavljenja i dr.). Trokovi mjera iz stava 2.ovoga lana padaju na teret korisnika poljoprivrednog zemljita. Programom koritenja iz stava 1.ovoga lana, zemljita na kojima nije mogue organizovati poljoprivrednu proizvodnju, mogu se ustupiti opini radi njihovoga koritenja za poumljavanje ili druge namjene. lan 40. Korisnik poljoprivrednog zemljita u vlasnitvu drave duan je koristiti poljoprivredno zemljite u skladu s odredbama lana 37.ovoga zakona. Korisnik poljoprivrednog zemljita u vlasnitvu drave, duan je sklopiti ugovor o zakupu ili koncesiji u skladu s odredbama ovoga zakona koje se odnose na zakup i koncesiju poljoprivrednog zemljita, te koristiti poljoprivredno zemljite u skladu s odredbama lana 37.ovoga zakona. Ako korisnik poljoprivrednog zemljita u vlasnitvu drave nije u mogunosti koristiti poljoprivredno zemljite u skladu s odredbama lana 37.ovoga zakona, duan je i obavezan o tome obavijestiti kantonalno ministarstvo. Korisnik poljoprivrednog zemljita u vlasnitvu drave ne moe davati poljoprivredno zemljite u podzakup. lan 41. Ako korisnici ne koriste poljoprivredno zemljite na nain propisan u lanu 37.ovoga zakona, kantonalno ministarstvo moe propisati mjere za uporabu toga zemljita. Pored mjera iz stavka 1.ovoga lana opina moe propisati vrenje usluga poljoprivrednim strojevima i oruima, mjere za zatitu od poljskih teta, mraza, tue, poara i poplava, odreivati sjeu

odnosno zabranu sjee vonih stabala, krenja mea i ivica kao i odvodnju na odreenim povrinama poljoprivrednog zemljita. Mjere iz stava 2.ovoga lanka mogu se propisati ako su prije toga osigurani uslovi za primjenu tih mjera, a primjenjivat e se dok ti uslovi postoje. lan 42. Ako vlasnik privatnog poljoprivrednog zemljita nije u mogunosti koristiti poljoprivredno zemljite u skladu sa lanom 37.ovoga zakona, duan je osigurati njegovo koritenje putem davanja zemljita u zakup ili na drugi nain, u skladu sa propisima kojima su utvrena pitanja davanja nekretnina u zakup. Ako vlasnik privatnog poljoprivrednog zemljita ne moe osigurati koritenje zemljita na nain iz stava 1.ovoga lana, duan je o tome informisati opinski organ o mjestu, katastarskoj opini, estici, klasi, kulturi i povrini, te udjelu u vlasnitvu, najkasnije do 31. mart godine za koju se utvruje taksa. lan 43. Ako korisnik ne koristi poljoprivredno zemljite u vlasnitvu drave dulje od 1 godine ili ne osigura koritenje tog zemljita u skladu sa lanom 40.ovoga zakona, kantonalno ministarstvo e po slubenoj dunosti ili na zahtjev korisnika zemljita, donijeti rjeenje o oduzimanju tog zemljita radi davanja na koritenje drugim pravnim i fizikim licima kojima je poljoprivredna djelatnost, osnovna djelatnost. Ako vlasnik privatnog poljoprivrednog zemljita ne koristi poljoprivredno zemljite dulje od 3 ekonomske godine ili ne osigura koritenje tog zemljita u skladu sa lanom 42.ovoga zakona (ne moe ga sam obraivati ili ga ne da u zakup), opinski organ e provesti postupak davanja tog zemljita na privremeno koritenje drugim pravnim i fizikim licima kojima je poljoprivredna djelatnost, osnovna djelatnost (registrovanim proizvoaima). Vrijeme za koje se privremeno dodjeljuje poljoprivredno zemljite iz st. 1. i 2.ovoga lana je do 5 godina i za to vrijeme ne moe promijeniti namjenu. Rjeenje iz stava 2. ovoga lanka objavljuje se na oglasnoj ploi opine i dostavlja se vlasniku, odnosno korisniku zemljita. lan 44. Ugovor o dodjeli poljoprivrednog zemljita na privremeno koritenje iz lana 43. st. 1. i 2.ovoga zakona sadri: podatke o zemljitu, namjenu i vrijeme upotrebe, iznos naknade koju korisnik kome je poljoprivredno zemljite dano na privremeno koritenje plaa vlasniku zemljita, kao i uslove za raskid ugovora, prava i obaveze posrednika u vezi sa prijevremenim raskidom ugovora. lan 45. Vlasniku poljoprivrednog zemljita moe se, na njegov pisani zahtjev, vratiti poljoprivredno zemljite i prije isteka ugovorenog roka ako su ispunjeni uslovi za raskid ugovora, ali reposesija nije mogua prije isteka ekonomske godine. Ekonomskom godinom, u smislu ovoga zakona, smatra se period od poetka jesenjih radova u tekuoj godini do vremena zavretka berbe kasnih usjeva u sljedeoj godini. lan 46. Ako korisnik obradivog poljoprivrednog zemljita u vlasnitvu drave ne obavijesti kantonalno ministarstvo u skladu sa lanom 40. stav 3., ili vlasnik na osnovu lana 42. stav 2. ovoga zakona, plaa taksu za neobraeno obradivo poljoprivredno zemljite za tekuu godinu, i to za: -I katastarska klasa 300 KM/ha -II katastarska klasa 250 KM/ha -III katastarska klasa 200 KM/ha -IV katastarska klasa 150 KM/ha -V katastarska klasa 100 KM/ha -VI katastarska klasa 50 KM/ha

Korisnik obradivog poljoprivrednog zemljita u vlasnitvu drave i vlasnik koji se ne bavi poljoprivrednom proizvodnjom kao osnovnom djelatnou, plaa posebnu taksu u visini od 200 KM po hektaru za podignute, a zaputene plantane vonjake i vinograde, odnosno za plantae gdje su podignuti i sistemi za navodnjavanje plaa se posebna taksa u visini od 300 KM po hektaru. Opinski organ na kraju svake godine utvruje obveznike plaanja taksi iz st. 1. i 2.ovoga lana, u saradnji sa Federalnom upravom za geodetske i imovinsko-pravne poslove i nadlenom poreznom upravom. Naplaene naknade po osnovi uplate taksi za neobraeno poljoprivredno zemljite iz stava 1. ovoga lana su namjenska vrsta prihoda budeta opine, a mogu se koristiti u svrhu razvoja, poticaja i intenziviranja poljoprivredne proizvodnje na podruju opine gdje su takse prikupljene. 1. Promjena namjene poljoprivrednog zemljita lan 47. Promjena namjene poljoprivrednog zemljita moe biti trajna i privremena. Pod trajnom promjenom namjene poljoprivrednog zemljita smatra se fiziko nestajanje zemljita izazvano gradnjom ili drugim nainom koritenja, pri emu se zemljite trajno gubi za poljoprivrednu proizvodnju. Pod privremenom promjenom namjene poljoprivrednog zemljita smatra se promjena namjene na odreeni period poslije kojeg se to zemljite moe ponovo koristiti za poljoprivrednu proizvodnju. Privremena promjena namjene poljoprivrednog zemljita moe se utvrditi na period do 1 do 5 godina za podizanje graevina privremenog karaktera za potrebe gradilita, organiziranje sajmova, javnih manifestacija, objekata za eksploataciju vjetra, golf terena i sl. Privremenom promjenom namjene poljoprivrednog zemljita smatra se i povrinska eksploatacija industrijskih mineralnih materija i ostalih mineralnih materija i treseta predvienih rudarskim planovima i projektima, te stvaranje odlagalita vrstog i tenog otpada i drugih mineralnih materija, do okonanja eksploatacije. Ako se radi o gradnji objekta ija gradnja se odobrava na osnovu prostornog izvedbenog nacrta, smatra se da je za redovnu upotrebu objekta odreeno cjelokupno zemljite koje po prostornom izvedbenom nacrtu pripada objektu. lan 48. Promjena namjene poljoprivrednog zemljita u nepoljoprivredne svrhe provodi se u skladu sa planovima prostornog ureenja i aktima odreenim ovim zakonom. Namjena zemljita u planovima prostornog ureenja utvruje se na osnovu karte uporabne vrijednosti poljoprivrednog zemljita i to: 1. zemljite od 1. do 4. bonitetne kategorije, utvruje se iskljuivo kao poljoprivredno zemljite; 2. zemljite od 5. do 6. bonitetne kategorije, utvruje se kao poljoprivredno zemljite i samo iznimno, kao zemljite za ostale namjene; 3. zemljite od 7. do 8. bonitetne kategorije, utvruje se kao zemljite koje e se, prema potrebama, koristiti i za druge namjene. Iznimno, kada ne postoje druge mogunosti, kada to zahtijeva opi interes koji utvruje Vlada kantona i kada nema manje vrijednog poljoprivrednog zemljita, poljoprivredno zemljite od 1. do 4. bonitetne kategorije moe se utvrditi kao zemljite za izgradnju kapitalnih objekata iz lana 8. stav 1. taka 23. ovog zakona. Ukoliko za neka podruja ne postoje utvrene bonitetne kategorije zemljita, odnosno postoje samo podaci o katastarskim klasama i kulturama, Federalni zavod i znanstvenostrune institucije e na zahtjev naruitelja, izvriti potrebna istraivanja i utvrditi bonitetnu kategoriju. Federalni ministar e propisati jedinstvenu metodologiju za razvrstavanje poljoprivrednog zemljita u bonitetne kategorije. lan 49. Federalno ministarstvo daje suglasnost na plan prostornog ureenja kantona (u daljem tekstu: prostorni plan kantona).

Prostorni plan kantona ne moe se provoditi, ako za isti nije pribavljena saglasnost iz stava 1. ovoga lanka. Skuptina kantona daje suglasnost na planove prostornog ureenja za manje prostorne cjeline unutar kantona (podruje opine, posebno podruje, gradovi, naselja). Planovi prostornog ureenja iz stava 3.ovoga lanka ne mogu se provoditi ukoliko za iste nije pribavljena saglasnost Skuptine kantona. Saglasnost iz stava 1.ovoga lana izdaje se uz prethodno pribavljeni struni nalaz i miljenje Federalnog zavoda. lan 50. Poljoprivredno zemljite ne moe se koristiti u nepoljoprivredne svrhe niti mu se moe promijeniti namjena ukoliko nije usaglaena prostorno planska dokumentacija Federacije i kantona u skladu sa odredbama Zakona o prostornom planiranju i koritenju zemljita (Slubene novine Federacije BiH, broj 02/06) i ako nije pribavljena poljoprivredna saglasnost na osnovu ovoga zakona. Urbanistiku saglasnost izdaje organ nadlean za poslove prostornog ureenja nakon pribavljene poljoprivredne suglasnosti po slubenoj dunosti. Uz zahtjev za izdavanje poljoprivredne saglasnosti na promjenu namjene poljoprivrednog zemljita investitor dostavlja: izvod iz prostornog plana za to podruje, kopiju katastarskog plana parcela koje ini graevinsku parcelu, zemljino-knjini izvadak i posjedovni list (dokaz o vlasnitvu), zapisnik poljoprivrednog inspektora o postojeem stanju glede naina koritenja poljoprivrednog zemljita za koje se trai saglasnost, dokaz o plaenoj administrativnoj taksi i projekt rekultivacije, ako se promjena namjene vri na odreeno vrijeme. Poljoprivredna saglasnost je upravni akt, izdaje se na zahtjev stranke i donosi se u formi rjeenja, nakon dostavljanja dokaza o uplati naknade za promjenu namjene poljoprivrednog zemljita, najkasnije u roku od 30 dana od dana podnoenja zahtjeva. Ukoliko se radi o privremenoj promjeni namjene poljoprivrednog zemljita, poljoprivrednom saglasnou utvruje se rok do kada se predmetno zemljite mora vratiti poljoprivrednoj proizvodnji. Za koritenje poljoprivrednog zemljita za izgradnju ribnjaka, staklenika i drugih objekata prvog stepena poljoprivredne proizvodnje potrebno je pribaviti poljoprivrednu saglasnost iz stava 4. ovoga lana. Primjerak poljoprivredne saglasnosti dostavlja se Federalnom ministarstvu zbog uvoenja u sistem evidencije i praenja stanja poljoprivrednog zemljita (ZIS). lan 51. Ako fiziko ili pravno lice promjeni namjenu poljoprivrednog zemljita na osnovu propisane dozvole ili drugog upravnog akta, ili ako promjeni namjenu u suprotnosti sa propisima, tako da zemljite ne koristi za poljoprivrednu proizvodnju, plaa naknadu zbog promjene namjene poljoprivrednog zemljita. Naknada iz stava 1.ovoga lana plaa se za cijelu graevinsku parcelu, koja je po propisanoj dozvoli odreena za gradnju objekta. Visina naknade za privremenu promjenu namjene obradivog poljoprivrednog zemljita plaa se godinje i ne moe biti manja od 5 % trine vrijednosti tog zemljita na dan podnoenja zahtjeva. Visina naknade za trajnu promjenu plaa se jednokratno i ne moe biti manja od 20% trine vrijednosti obradivog poljoprivrednog zemljita na dan podnoenja zahtjeva, a za individualnu stambenu izgradnju 5 % trine vrijednosti. Visina naknade za trajnu promjenu namjene poljoprivrednog zemljita ne moe biti manja od stostrukog katastarskog prihoda utvrenog za to zemljite. Visina naknade za privremenu promjenu namjene poljoprivrednog zemljita ne moe biti manja od desetostrukog katastarskog prihoda utvrenog za to zemljite. Plaanje naknade za promjenu namjene poljoprivrednog zemljita gradnjom, u suprotnosti sa pozitivnim zakonskim propisima, ne utie na legalizaciju objekta. Trinu cijenu iz st. 2. i 3.ovoga lana utvruje nadlena porezna uprava u saradnji sa kantonalnim ministarstvom. lan 52.

Pravna i fizika lica koja trajno ili privremeno mijenjaju namjenu poljoprivrednog zemljita u nepoljoprivredne svrhe plaaju naknadu, osim u sluajevima iz lana 53.ovoga zakona. Naknada se plaa za svaku promjenu namjene poljoprivrednog zemljita, bez obzira to je ona utvrena opim interesom i prostorno planskom dokumentacijom. Organi mjerodavni za izdavanje odobrenja za gradnju objekata ili izvoenju radova ne mogu izdati odobrenje dok stranka (korisnik, investitor) ne priloi poljoprivrednu saglasnost za promjenu namjene poljoprivrednog zemljita u nepoljoprivredne svrhe. Naknada za koritenje poljoprivrednog zemljita kome se privremeno mijenja namjena plaa se za svaku godinu i to: prvi put u postupku izdavanja poljoprivredne saglasnosti, a za ostale godine do 31. januara tekue godine u kojoj se zemljite koristi, sve dok se zemljite ne privede kulturi prema uslovima utvrenim u urbanistikoj saglasnosti, odobrenju za graenje i odobrenom projektu. Poljoprivredno zemljite ne moe se poeti koristiti u nepoljoprivredne svrhe dok se ne izvri uplata naknade iz stava 1.ovoga lana. lan 53. Naknada se ne plaa kada se izdaje poljoprivredna saglasnost za promjenu namjene poljoprivrednog zemljita u nepoljoprivredne svrhe za: 1. izgradnju, adaptaciju i rekonstrukciju stambenih i pomonih objekata poljoprivrednog gazdinstva; 2. izgradnju objekata koji slue za odbranu od poplava, za odvodnju i navodnjavanje poljoprivrednog zemljita, za ureenje bujica i zatitu poljoprivrednog zemljita od erozije; 3. izgradnju objekata namijenjenih iskljuivo za proizvodnju proizvoda biljne proizvodnje, stoarstva i ribarstva te proizvoda prvog stupnja njihove prerade; 4. poumljavanje poljoprivrednog zemljita pod nagibom i zemljita male proizvodne sposobnosti, kad je obavezu poumljavanja tih povrina propisalo svojom odlukom kantonalno ministarstvo ili opinski organ, odnosno kad poumljavanje takvih zemljita zatrai vlasnik; 5. proirenje pristupnih poljskih puteva u funkciji poljoprivredne proizvodnje; 6. izgradnja poljozatitnih pojaseva. lan 54. Naplaena naknada po osnovu promjene namjene poljoprivrednog zemljita u nepoljoprivredne svrhe posebna je vrsta prihoda budeta kantona i vodi se na posebnom raunu, a moe se koristiti samo u slijedee svrhe: 1. izradu osnova, programa i projekata zatite, koritenja i ureenja poljoprivrednog zemljita; 2. provoenje mjera zatite, koritenja i ureenja poljoprivrednog zemljita i inundaciona podruja; 3. uspostavu informacionog sistema za zemljite (ZIS); 4. zemljini monitoring; 5. izrada karte upotrebne vrijednosti zemljita; 6. izradu Projekta vienamjenskog vrednovanja; 7. realizaciju poslova utvrenih Strategijom i Programom gospodarenja; 8. za dekontaminaciju zemljita i podizanje zatitnih pojaseva u neposrednoj blizini putnih komunikacija. lan 55. Pored plaanja naknade iz lana 51.ovoga zakona, investitor je duan prije poetka izvoenja radova na poljoprivrednom zemljitu skinuti i deponirati plodni i potencijalno plodni sloj tla za potrebe ureenja zemljita. Obaveza opinskog organa je da odredi lokaciju za uvanje izdvojenog plodnog sloja tla, koji je skinut kod izgradnje industrijskih i drugih objekata, te isti koristi u skladu sa projektom ureenja zemljita i po odobrenju kantonalnog ministarstva za osposobljavanje manje plodnog i neplodnog zemljita za poljoprivrednu proizvodnju. lan 56.

Poljoprivredno zemljite koje je privremeno promijenilo namjenu, odnosno koriteno za druge svrhe, koje nemaju trajni karakter, privodi se prvobitnoj namjeni ili osposobljava za poljoprivrednu proizvodnju po projektu rekultivacije. Investitor, odnosno korisnik poljoprivrednog zemljita iz stava 1.ovoga lana je duan, prije poetka koritenja poljoprivrednog zemljita kantonalnom ministarstvu priloiti ovjeren projekat rekultivacije. lan 57. Korisnik ili investitor duan je radi osiguranja rekultivacije poljoprivrednog zemljita uplatiti na raun koji odredi kantonalno ministarstvo iznos od najmanje 30% potrebnih sredstava za rekultivaciju zemljita i to prije nego korisnik stupi u privremeni posjed dodijeljenog mu zemljita, a preostali dio u roku od godinu dana od dana uvoenja u posjed. Sredstva iz stava 1.ovoga lanka mogu se koristiti iskljuivo za rekultivaciju zemljita. Ukoliko se eksploatacijom industrijskih i ostalih mineralnih materija narui vodni reim, odnosno doe do procesa plavljenja, kao i zadravanja vode, korisnik industrijskih i ostalih mineralnih materija duan je izvriti hidrotehnike radove kojima e se uspostaviti prvobitan vodni reim u tlu. Po zavrenoj eksploataciji industrijskih i ostalih mineralnih materija kantonalno ministarstvo duno je u roku od 60 dana raspisati javni natjeaj i odabrati organizaciju koja e izvriti rekultivaciju poljoprivrednog zemljita u skladu sa priloenim projektom rekultivacije. Uputstvo o obaveznoj jedinstvenoj metodologiji za izradu projekata rekultivacije donosi federalni ministar.

2. Koritenje panjaka lan 58. Panjakom se smatra zemljite obraslo prirodnom travnom vegetacijom i koristi se za izgon, ispau i odmaranje stoke. Panjakom, u smislu ovoga zakona, smatra se i zemljite koje slui za izgon, ispau i odmaranje stoke, a koje se nalazi u poljoprivrednom ili umskom kompleksu. lan 59. Panjacima u vlasnitvu Federacije upravljaju kantoni. Panjake u vlasnitvu fizikih lica koriste njihovi vlasnici u skladu s odredbama ovoga zakona i propisa donesenih na osnovu njega. Korisnici panjaka u vlasnitvu Federacije ne mogu panjake davati u podzakup. Dozvolom za ispau prenosi se pravo za ispau od vlasnika na korisnika ili na korisnike na odreeni vremenski period, uz nadoknadu, na nain propisan u l. 62.stav 2. i 64.ovoga zakona. lan 60. Panjaci se ne mogu koristiti u druge svrhe, osim u sluajevima odreenim ovim zakonom. Iznimno, panjak se moe privesti drugoj kulturi ako se time postie racionalnije i ekonominije koritenje zemljita, ako promjena nee dovesti do erozije i ispiranja zemljita i ako se time ne smeta normalno koritenje drugih panjaka. Privoenje panjaka drugoj kulturi vri se na osnovu ekonomsko-tehnike dokumentacije izraene od strane znanstveno-strune institucije, uz pribavljenu suglasnosti kantonalnog ministarstva.

lan 61. Granice panjaka u vlasnitvu Federacije utvruje kanton na ijem podruju se ti panjaci nalaze. Kantonalno ministarstvo duno je voditi katastar panjaka.

lan 62. Kantonalno ministarstvo donosi Program koritenja panjaka za svaku kalendarsku godinu. Programom iz stava 1. ovoga lana propisuje se nain koritenja privatnih i dravnih panjaka na osnovu proizvodne sposobnosti panjaka, kapaciteta koritenja za pojedine vrste stoke, na bazi broja i grla stoke koja mogu da pasu na tom zemljitu, prinosa, upotrebe vode za napajanje stoke i mjera za unapreenje proizvodnje. Vlasnik i korisnik panjaka ima pravo i obavezu da: vri izgon stoke za ispau i racionalno koristi panjak, koristi mjesta za napajanje stoke i omogui i drugima da napajaju stoku, ostvari stvarnu slunost na tuem zemljitu, ali i omogui drugim korisnicima prijelaz, pristup i dopremu stoke na svojim panjacima, stalno vri melioraciju i odravanje u cilju poboljanja i poveanja kapaciteta panjaka i poduzima zatitne mjere za panjake od pretjeranog i nenamjenskog koritenja. Korisnici ija se stoka napasa na panjacima duni su se pridravati naina i vremena ispae stoke koje je vlasnik utvrdio. Kod utvrivanja uslova za naine koritenja panjaka iz stava 1.ovoga lana moraju se osigurati zatita i ureenje panjaka, kao i opravdani interesi korisnika panjaka, odnosno pravo prvenstva koji imaju drugi korisnici panjaka. lan 63. Pravo prvenstva ispae stoke na panjacima u vlasnitvu Federacije, pod jednakim uslovima, imaju fizika lica koja su ranije koristila panjak. Lica koji imaju prebivalite u brdsko-planinskim podrujima, a bave se poljoprivrednom djelatnou kao osnovnom djelatnou, imaju pravo prvenstva za koritenje panjaka. lan 64. Visinu naknade za upotrebu panjaka u vlasnitvu Federacije (paarina), utvruje kantonalno ministarstvo na poetku svake godine. Visina naknade iz stava 1.ovoga lana utvruje se na osnovu povrine zemljita, kapaciteta koritenja za pojedine vrste stoke, na bazi broja i grla stoke koja mogu da pasu na tom zemljitu, prinosa, upotrebe vode za napajanje stoke i mjera za unapreenje proizvodnje. Naknada za upotrebu panjaka uplauje se na raun kantona. Sredstva iz stava 2.ovoga lana mogu se koristiti samo za unapreenje panjaka. lan 65. Na panjacima koji se nalaze iznad prirodne gornje granice umske vegetacije ili su nastali potiskivanjem uma u njenim gornjim dijelovima, kanton odreuje rokove poetka i zavretka ispae. Zabranjena je ispaa stoke prije, odnosno poslije odreenih rokova ispae iz stava 1.ovoga lana. lan 66. Korisnici panjaka u vlasnitvu Federacije koji ne koriste panjak dulje od 1 godine ili ga ne koriste na nain propisan programom iz lana 62.stav 1.ovoga zakona, duni su obavijestiti kantonalno ministarstvo do 31. marta, a kantonalno ministarstvo je duno postupiti na nain propisan u lanu 43. stav 1.ovoga zakona. 3. Zabrana nomadske ispae stoke lan 67. Pod nomadskom ispaom u smislu ovoga zakona, smatra se ispaa stoke gonjenjem preko poljoprivrednog zemljita, ispaa stoke na poljoprivrednom zemljitu izvan mjesta prebivalita, odnosno sjedita dratelja stoke, ako ovim zakonom nije drugaije odreeno. Radi zatite poljoprivrednih kultura i radi spreavanja pojave i irenja zaraznih bolesti ivotinja, te radi zatite zdravlja ljudi od zoonoza koje se sa stoke mogu prenijeti na ljude, zabranjuje se nomadska ispaa stoke na poljoprivrednom zemljitu.

Ne smatra se nomadskom ispaom stoke uobiajena ispaa stoke na panjacima u vlasnitvu Federacije i ispaa stoke na zemljitu koje je vlasnitvo dratelja stoke ili je zemljite uzeto u zakup, pod uslovom da je osiguran transport (doprema i otprema) i veterinarsko uvjerenje. lan 68. Dratelj stoke mora zakljuiti ugovor sa zakupodavcem zemljita za ispau stoke. Ugovor iz stava 1.ovoga lana mora sadravati podatke o: zemljitu (mjesto, katastarska opina i estice, povrina), zakupodavcu i zakupoprimcu zemljita, vremenu za koje je ugovorena ispaa, o broju stoke koje se mogu napasati, o veliini zemljita i mjestu gdje se to zemljite nalazi. Ugovor iz stava 1.ovoga lana registriruje se kod opinskog organa u mjestu ispae stoke. lan 69. Vlasnici, zakupci i drugi korisnici poljoprivrednog zemljita moraju dozvoliti pristup na svoja zemljita radnicima poljoprivrednih, geodetskih, geolokih, vodoprivrednih i drugih organizacija koje vre radove(mjerenje, snimanje, projektiranje, obiljeivanje) u vezi sa pripremom i izvoenjem agrarnih operacija i djelovanjem, kao i odravanje melioracijskih objekata i ureaja, ali imaju pravo na nadoknadu prouzroene tete. Vlasnici, zakupci i drugi korisnici zemljita imaju zakonom ustanovljenu slunost puta i prolaza zbog prilaza poljoprivrednim parcelama, a koja im se ne moe ograniiti. Pravo slunosti koritenja tueg zemljita imaju lica koja se bave: pelarstvom, puarstvom, lovom i ribolovom, sakupljanjem plodova ljekovitog bilja , samoniklog bilja i gljiva i dr. Slunost iz stava 2.ovoga lana traje sve dok poljski radovi (oranje, sjetva, etva, berba i dr. poslovi ) ne budu zavreni. Opinski organ moe ustanoviti stvarnu slunost oticanja vode preko tueg zemljita ako se oticanje ne moe rijeiti na drugi nain. Sezonsku slunost, procjenu tete i visinu naknade, odreuje opinski organ, dok naknadu tete vri korisnik sezonske slunosti. alba protiv odluke opinskog organa ne zadrava izvrenje odluke. lan 70. U cilju optimalnog koritenja poljoprivrednog zemljita, osnovna i dopunska obrada kao i drugi radovi na poljoprivrednom zemljitu vre se poljoprivrednom mehanizacijom i oruima koja su izraena po propisanim standardima i atestirana od strane institucije koju ovlasti Federalno ministarstvo. Federalni ministar e propisati nain i metode atestiranja poljoprivredne mehanizacije. lan 71. Na poljoprivrednom zemljitu koje je obuhvaeno hidromelioracijskim sistemom mogu se u svrhu dovoenja i odvodnje voda uspostaviti slunosti. O uspostavi slunosti rjeava gradsko-opinsko vijee. Za uspostavu slunosti vlasniku optereenog zemljita, naknadu plaaju lica u iju je korist slunost uspostavljena. U pogledu utvrivanja visine naknade za uspostavljenu slunost primjenjuju se propisi Zakona o izvlatenju. Protiv odluke gradskog-opinskog vijea moe se pokrenuti upravni spor. VI UREENJE POLJOPRIVREDNOG ZEMLJITA lan 72. Za poboljanje uslova poljoprivredne proizvodnje, za poveanje plodnosti i proizvodnih sposobnosti poljoprivrednog zemljita, a u cilju racionalnije i ekonominije proizvodnje, provode se mjere ureenja zemljita: komasacija, arondacija, melioracije (izgradanja i odravanje sistema za odvodnju i navodnjavanje, poboljanje kvaliteta poljoprivrednog zemljita, kultivacija livada i panjaka, pretvaranje neobradivog poljoprivrednog zemljita u obradivo), protueroziona zatita, rekultivacija i dr.

Mjere ureenja zemljita iz stava 1. ovoga lana provode se radi grupisanja razbacanih parcela u cilju stvaranja veih parcela, pravilnih geometrijskih oblika, poboljanja proizvodnih sposobnosti zemljita pomou primjene agrotehnikih, agromeliorativnih i hidromeliorativnih mjera, pristupa javnoj infrastrukturi, poumljavanja zemljita slabijeg kvaliteta ili zagaenog zemljita, ureivanja imovinsko-pravnih odnosa, premjera i auriranja katastra zemljita. Mjere iz stava 1.ovoga lana provode se na inicijativu vlasnika zemljita ili korisnika zemljita po ovlatenju vlasnika i po sporazumu meu vlasnicima poljoprivrednih zemljita uz aktivno sudjelovanje relevantnih naunih i strunih institucija. Uputstvo o jedinstvenoj metodologiji za izradu projekata-programa ureenja zemljita donosi federalni ministar. lan 73. Zabranjuje se provoenje komasacionih, arondacionih i meliorativnih postupaka na podrujima za koja nisu doneseni planovi prostornog ureenja, urbanistike osnove niti osnove zatite, koritenja i ureenja poljoprivrednog zemljita. Podaci o stvarnim pravima u vezi sa mjerama ureenja, uzimaju se prema stanju u zemljinom i katastarskom registru, ili prema faktikom stanju, ako se posjedovno stanje ne slae sa zemljino knjinim stanjem i ako nema spora. Stvarno pravni i posjedovni sporovi u vezi sa ovim su hitni, a do pravomonosti sudske odluke uesnicima se smatraju posjednici-korisnici zemljita. Mjerama ureenja poljoprivrednog zemljita ureuju se i imovinsko-pravni odnosi na principima sporazumijevanja, dobrovoljnosti, ravnopravnosti i ekvivalentosti u skladu sa zakonom. 1. Komasacija lan 74. Ureenje poljoprivrednog zemljita putem komasacije vri se u cilju ureenja zemljinih povrina i stvaranja veih i pravilnijih zemljinih parcela, a njihovim grupiranjem i grupiranjem zemljinih posjeda omogui efikasnija obrada i iskoritavanje zemljita i izvoenje drugih radova na ureenju zemljita, na osnovu programa komasacije za koji Federalno ministarstvo daje saglasnost. lan 75. Program komasacije donosi opinsko vijee ili kantonalna skuptina na vlastitu inicijativu, na inicijativu vlasnika poljoprivrednog zemljita koji imaju u vlasnitvu vie od 80% povrine zemljita. Postupak i nadlenosti za provoenje komasacije ureeni su posebnim Zakonom o komasaciji. lan 76. Poslovi komasacije su od opeg interesa. Opi interes iz stava 1. ovoga lana utvruje se u skladu sa Zakonom o komasaciji i odlukom opinskog vijea ili kantonalne skuptine donesene na osnovu zakona. lan 77. Odluka o odobravanju komasacije se javno objavljuje, a pravomona odluka upisuje se u zemljini i katastarski registar.

2. Arondacija lan 78. Arondacija (zaokruivanje) poljoprivrednog zemljita vri se u svrhu racionalnijeg koritenja zemljita, mehanizacije poljoprivrednih radova, izvoenja melioracionih i protuerozivnih radova, omoguavanja izgradnje ekonomskih dvorita, podizanje dugogodinjih nasada i primjene savremenih agrotehnikih mjera pri obradi zemljita.

Arondacija poljoprivrednog zemljita moe se izvesti u korist vlasnika poljoprivrednog zemljita, ako e se zemljite, koje e se na ovim osnovama pripojiti, iz razloga zaokruenja rascjepkanih parcela i njihovoga pravilnog ureenja, upotrebljavati za poljoprivrednu proizvodnju. Arondacija se moe izvesti i u korist zajednice na osnovu ugovora, ako se radi o zajednikim panjacima, zajednikoj obnovi ili podizanju viegodinjih zasada, ili ako se radi o zajednikoj obradi ili osiguranju zemljita za zajednike potrebe naselja. lan 79. Vlasnik poljoprivrednog zemljita podnosi zahtjev (prijedlog) za arondaciju kantonalnom ministarstvu. O prijedlogu za arondaciju odluuje kantonalno ministarstvo u upravnom postupku, koje svojim rjeenjem odluuje o svim pitanjima arondacije. Vlasnici poljoprivrednog zemljita mogu podnijeti zahtjev za arondaciju ako: a) imaju dokaz o ispunjenosti uslova iz lana 78. st. 1. i 2.ovoga zakona; b) imaju podatke o zemljitu koje se arondira i podatke o arondacionoj ponudi zamjenskog zemljita, uz miljenja struno-savjetodavne slube o opravdanosti namjeravane arondacije; c) na zaokruenom podruju imaju usitnjena zemljita ili ako se tue zemljite nalazi na zdruenom zemljinom kompleksu; d) nude vlasniku za zemljite koje bi pripojili, drugo odgovarajue zemljite iste katastarske kulture, klase, veliine i vrijednosti; e) dokau da raspolau mogunostima i sredstvima za ostvarenje namjena za koje predlau arondaciju; f) dostave izjavu da dobrovoljna meusobna razmjena zemljita nije postignuta; g) dostave popis usitnjenih parcela, popis zemljita koje se pripaja; h) dokaz o postignutim dogovorom o naknadama za zgrade; i) imaju rjeenje opine ili kantona o utvrivanju opeg interesa za arondaciju. Trokove postupka arondacije snosi titular arondacionog prava. lan 80. Nakon pravomonosti odluke o arondaciji zemljite koje se arondira predaje se u posjed titularu arondacionog prava, a zamjensko zemljite ranijem vlasniku arondiranog zemljita ili novana naknada u skladu sa Zakonom o izvlatenju, ako se dotadanji vlasnik slae sa takvom naknadom. Prethodni vlasnik moe zahtijevati ponitenje odluke o arondaciji ako se arondirano zemljite ne pone ureivati ili koristiti tokom jedne godine od pravomonosti odluke i ako se ureenje zemljita ne okona u toku pet godina od poetka ureivanja. Subjektivni rok za traenje ponitenja odluke je 3 mjeseca od saznanja za razlog ponitenja, odnosno objektivni rok je 1 godina nakon proteka rokova zbog kojih se moe traiti ponitenje odluke. lan 81. Okrupnjivanje zemljinog posjeda radi njegovoga racionalnijeg koritenja moe se vriti dobrovoljnim grupisanjem zemljita, putem dobrovoljnog udruivanja farmera u tzv. funkcionalnu, radnu ili proizvodnu tablu. Grupisanje zemljita iz stava 1.ovoga lanka moe se vriti na podruju cijele katastarske opine ili dijela katastarske opine. Opinsko vijee donosi odluku o pokretanju postupka za dobrovoljno grupisanje zemljinog posjeda, na prijedlog najmanje 10 vlasnika zemljita ili ako se utvrdi da za to postoje opravdani razlozi. 3. Ureenje zemljita lan 82 Pod agrotehnikim mjerama smatraju se: krenje, ienje, ravnanje i niveliranje terena, osnovna i dopunska obrada, njega i zatita usjeva, spreavanje erozije, spreavanje zakorovljenosti, obavljanje usluga poljoprivrednim strojevima i oruima, ienje kanala, zabrana, odnosno obveza uzgoja pojedinih vrsta bilja na odreenom podruju, mjere za zatitu od poljskih teta, koritenje i

unitavanje biljnih otpadaka, odravanje ivica i mea, odravanje poljskih puteva, spreavanje zasjenjivanja susjednih estica, sadnja i odravanje vjetrozatitnih pojasa i dr. Agrotehnikim mjerama u svrhu zatite poljoprivrednog zemljita od erozije podrazumijevaju se: ogranienje ili potpuna zabrana sjee voaka i drugih drvea, osim sjee iz agrotehnikih razloga, ograniavanje iskoritavanja panjaka propisivanjem vrsta i broja stoke, te vremena i naina ispae, zabrana preoravanja livada, panjaka i neobraenih povrina na strmim zemljitima i njihovo pretvaranje u oranice s jednogodinjim kulturama, zabrana skidanja humusnog, odnosno oraninog sloja sa obradivog poljoprivrednog zemljita, odreivanje obaveznog zatravnjivanja strmog zemljita, zabrana proizvodnje jednogodinjih kultura, odnosno obaveza sadnje dugogodinjih nasada i viegodinjih kultura na strmim zemljitima. Vlasnici i korisnici poljoprivrednog zemljita duni su provoditi propisane agrotehnike mjere iz st. 1. i 2.ovoga lana, te odravati dugogodinje nasade i viegodinje kulture podignute radi zatite od erozije na tom zemljitu. Gradsko-opinsko vijee duno je propisati potrebne agrotehnike mjere zatite i koritenja poljoprivrednog zemljita u sluajevima u kojima bi proputanje tih mjera nanijelo tetu, onemoguilo ili smanjilo poljoprivrednu proizvodnju. lan 83. Mjere ureenja poljoprivrednog zemljita provode se u cilju tehnikog ureenja, poboljanja proizvodnih osobina, regulisanje vodnog reima tla te spreavanja oteenja i saniranja degradacije i zagaenja zemljita, prouzrokovanog prirodnim pojavama ili ekonomskim i drutvenim aktivnostima, a na osnovu programa ureenja zemljita. lan 84. Vlasnici, odnosno korisnici zemljita dostavljaju Federalnom ministarstvu revidiran i ovjeren od strane Federalnog zavoda program ureenja zemljita, koje e nakon to utvrdi da su ispunjeni uslovi iz ovoga zakona obavijestiti opinu, odnosno kanton i izdati rjeenje o odobravanju programa. lan 85. Odvodnja obuhvata mjere, objekte i ureaje za regulisanje i ouvanje vodnog reima tla, odvodnjom povrinskih i podzemnih voda. Sistem za odvodnju je sastavljen od ureaja za odvodnju (stanice, crpke, objekti i dr.), kanala za oticanje vode, odvodne mree (primarna, sekundarna i tercijarna) i drenae. Navodnjavanje obuhvata mjere, objekte i ureaje za osiguranje snabdjevanja vodom, njenu distribuciju i upotrebu sa namjenom da se osigura biljkama optimalna vlaga u zemljitu. Sistem za navodnjavanje je sastavljen od kanala za dotok vode, dovodne mree (primarna, sekundarna i tercijarna) i opreme za navodnjavanje (crpke, bunari, objekti, hidranti i dr.). Sistemi za odvodnju i navodnjavanje dijele se na velike i male sisteme, oni koji su namijenjeni veem broju korisnika za zajedniku upotrebu po rasporedu za navodnjavanje i koji su namijenjeni za jednog ili vie korisnika koji upotrebljavaju sistem za navodnjavanje nezavisno jedan od drugoga. lan 86. Poljoprivredno zemljite koje je pod uticajem podzemnih i povrinskih voda, odnosno ima neregulisan vodni reim tla, potrebno je urediti sistemom mjera za odvodnju i mjera zatite od uticaja povrinskih voda i poplava. Odvodnja i zatita od uticaja povrinskih voda i poplava se provodi na osnovu projekta koji se izrauje za odreeno meliorativno podruje. Federalni ministar e propisati uputstvo o jedinstvenoj metodologiji za izradu projekta za odvodnju i mjere zatite od uticaja povrinskih voda i poplava. lan 87. Odravanje sistema za odvodnju i navodnjavanje osiguravaju vlasnici, odnosno korisnici poljoprivrednog zemljita.

Ako se izgradnja sistema za odvodnju, odnosno navodnjavanje ne moe rijeiti na bolji ili racionalniji nain, moe se ustanoviti pravo slunosti odvodnje, odnosno dovoenja vode preko drugog zemljita. lan 88. Vlasnici zemljita u podrujima za melioracije na zemljitu, obavezni su staviti svoje zemljite za aktivnosti melioracija, zadravajui pravo vlasnitva na zemljitu, uz pravo na naknadu za eventualno priinjenu tetu. Melioracioni sistemi i ureaji upisuju se u katastar melioracionih objekata i ureaja, koji vode kantonalna ministarstva i koji je povezan sa bazom podataka zemljinog katastra. Detaljnije propise o uvoenju, izvoenju, upravljanju, funkcionisanju i odravanju melioracijskih sistema donijet e federalni ministar. Federalni ministar donosi propis o obraunavanju i plaanju naknade za melioracijsku odvodnju i navodnjavanje. lan 89. Poljoprivredno zemljite na podruju na kome je izgraen sistem za navodnjavanje koristi se po godinjem programu koji donosi pravno lice koje upravlja sistemom za navodnjavanje, a koji sadri: povrinu zemljita koje se moe navodnjavati, dinamiku navodnjavanja pojedinih kultura, duinu trajanja navodnjavanja i koliinu vode za navodnjavanje. Godinji program koritenja sistema za navodnjavanje donosi se uz saglasnost kantonalnog ministarstva. Pravno lice koja upravlja sistemom za navodnjavanje duno je obavijestiti korisnika poljoprivrednog zemljita u sistemu za navodnjavanje o godinjem programu koritenja sistema. lan 90. Korisnik poljoprivrednog zemljita u sistemu za navodnjavanje duan je koristiti sistem za navodnjavanje u skladu sa programom iz lana 89.ovoga zakona. Pravno lice koje upravlja sistemom za navodnjavanje duno je redovno odravati sistem za navodnjavanje (odravanje pumpi, unitavanje korova, uklanjanje nanosa mulja, odravanje cjevovoda i dr.), kao i osigurati redovnu kontrolu kvaliteta vode na sadraj opasnih i tetnih materija i da o tome vodi evidenciju. lan 91. Meusobni odnosi pravnih lica koja upravljaju sistemom za navodnjavanje i korisnika sistema ureuju se ugovorom o koritenju, odravanju i osiguravanju funkcionisanja tog sistema, kao i utvrivanja naknade za koritenje vode iz sistema. lan 92. Kultivacija panjaka obuhvata skup mjera za poboljanje kvaliteta trave za ispau stoke i proizvodnje sijena u planinskim podrujima, a provodi se na osnovu projekta koji sadri iste elemente kao i projekat rekultivacije iz lana 94.ovoga zakona. Projekat iz prethodnog stava mora sadravati odgovor na pitanja unutranje odvodnje u melioracionim podrujima, odbrambenih nasipa, odvodnih kanala i crpnih stanica. lan 93. Poboljanje kvalitete poljoprivrednog zemljita obuhvata mjere kojima se vri poboljanje fizikih, hemijskih i biolokih osobina zemljita (hidromelioracije, popravka teksturnog sastava tla, popravka reakcije tla, meliorativno gnojenje i druge mjere). Poboljanje kvaliteta obradivog zemljita i pretvaranja neobradivog u obradivo izvodi se na osnovu projekta koji sadri: ope karakteristike podruja(klimatske, pedoloke, hidrografske), stanje poljoprivredne proizvodnje, dokumentaciju o vlasnicima i korisnicima poljoprivrednog zemljita (prepisi listova nepokretnosti, odnosno posjedovnih listova ili zemljino-knjinih uloaka, kopija katastarskog plana), projektno rjeenje za poboljanje kvaliteta obradivog poljoprivrednog zemljita

(tehniko ureenje terena, hidrotehniki radovi, agrotehniki radovi), rokovi izvoenja pojedinih faza radova, premjer i predraun radova. Projekat poboljanja kvaliteta obradivog i pretvaranje neobradivog u obradivo poljoprivredno zemljite mogu izraivati registrirana pravna lica iz oblasti poljoprivrede. 4. Rekultivacija lan 94. Rekultivacija poljoprivrednog zemljita koje je koriteno za eksploataciju mineralnih materija i drugih materija, a koja nema trajni karakter, privodi se odgovarajuoj namjeni, odnosno osposobljava se za poljoprivrednu proizvodnju po projektu rekultivacije poljoprivrednog zemljita koji izrauju registrirane naune i strune institucije. Projekat rekultivacije poljoprivrednog zemljita sadri ope karakteristike podruja za eksploataciju mineralnih materija (klimatske, pedoloke i hidrografske) i stanje poljoprivredne proizvodnje, dokumentaciju o vlasnicima, odnosno korisnicima poljoprivrednog zemljita sa prepisom listova nepokretnosti, posjedovnih listova, ili zemljino-knjinih uloaka, kopija katastarskog plana, projektno rjeenje tehnike rekultivacije (postupak skidanja, uvanja i vraanja humusnog sloja, dinamiku vraanja zemljita poljoprivrednoj proizvodnji, tehniko ureenje terena, agrotehniki radovi, hidrotehniki radovi kojima se uspostavlja prvobitni vodni reim u zemljitu i dr.), projektno rjeenje bioloke rekultivacije (priprema zemljita za poljoprivrednu proizvodnju, namjena poljoprivrednog zemljita, postupak i rok ispitivanja opasnih i tetnih materija u rekultiviranom zemljitu), rokove izvoenja pojedinih faza rekultivacije, predmjer i predraun radova-financijski dio i grafike i numerike priloge. Saglasnost na projekat rekultivacije daje kantonalno ministarstvo. lan 95. Saniranje i rekultivacija postojeih jalovita, industrijskih odlagalita i deponija, divljih deponija i drugih eksploatacijskih povrina odvija se u tri faze: a) faza 1. registracija jalovita, industrijskih odlagalita i deponija, divljih deponija i drugih eksploatacijskih povrina, opis stanja, odgovornost, ko ih mora rekultivisati i platiti (preliminarna studija); b) faza 2. akcioni plan sanacije i rekultivacije (studija izvodljivosti); c) faza 3. praenje i izvjetavanje o implementaciji. Rok za izvrenje sve tri faze je 1 godina, raunajui od dana stupanja na snagu ovoga zakona, a za iste se zaduuju kantonalna ministarstva. lan 96. Ako korisnik po zavrenoj eksploataciji industrijskih i ostalih mineralnih materija ne izvri rekultivaciju poljoprivrednog zemljita, kantonalno ministarstvo angairat e drugu organizaciju koja e izvriti rekultivaciju zemljita na teret sredstava korisnika poljoprivrednog zemljita za privremene namjene. lan 97. Vlasnici, zakupci i drugi korisnici poljoprivrednog zemljita na podruju na kojem se ostvaruje ureenje moraju dozvoliti pristup na svoja zemljita radnicima poljoprivrednih, geodetskih, vodoprivrednih i drugih organizacija koje vre radove (mjerenje, snimanje, projektovanje, obiljeivanje) u vezi s pripremom i izvoenjem agrarnih operacija i djelovanjem, kao i odravanje melioracijskih objekata i ureaja, ali imaju pravo na nadoknadu tete prouzrokovane navedenim radnjama. Korisnici zemljita imaju zakonom ustanovljenu slunost puta zbog prilaza poljoprivrednim parcelama koji im se ne moe ograniiti. Pravo slunosti koritenja tueg zemljita imaju lica koja se bave: pelarstvom, sakupljanjem plodova samoniklog bilja, gljiva, zelenila, lovom i dr. Slunost iz stava 2.ovoga lana traje dok poljski radovi (oranje, sjetva, etva, berba i dr. poslovi) ne budu zavreni.

Opinski organ moe ustanoviti stvarnu slunost oticanja vode preko tueg zemljita, ako se oticanje ne moe rijeiti na drugi nain. Sezonsku slunost, procjenu tete i visinu naknade odreuje opinski organ na osnovu propisa o izvlatenju, dok naknadu tete vri korisnik sezonske slunosti. alba protiv odluke opinskog organa ne zadrava izvrenje odluke. VII RASPOLAGANJE POLJOPRIVREDNIM ZEMLJITEM lan 98. Poljoprivrednim zemljitem iji je vlasnik drava, osim onoga koje se vraa ranijim vlasnicima po posebnom zakonu, odnosno koje podlijee restituciji i predmet je povrata, raspolae Federacija prema opim propisima o raspolaganju nekretninama, ako ovim zakonom nije drugaije odreeno. Odlukom kojom se odluuje o vlasnikim i drugim stvarnim pravima na poljoprivrednom zemljitu u vlasnitvu drave obavezno se osigurava zatita i unapreenje privredno-ekonomskih, ekolokih i drugih interesa drave i njenih graana. Odluka iz stava 2.ovoga lana nije upravni akt. Akt o promjeni statusa poljoprivrednog zemljita (zakup, koncesija i zamjena) mora biti donesen u skladu sa ovim zakonom i drugim prateim propisima koji reguliraju ovu oblast. Akt donesen suprotno utvrenoj proceduri iz stava 2.ovoga lanka, smatra se nitavnim. lan 99. Poljoprivredno zemljite u vlasnitvu drave je u pravnom prometu, ali se ne moe prodavati. Poljoprivredno zemljite moe se staviti u promet u obliku zakupa, koncesije i zamjene, ali iskljuivo radi zasnivanja primarne poljoprivredne proizvodnje. Uslov za stavljanje u promet poljoprivrednog zemljita je uspostavljanje katastra i zemljinih knjiga, koji e omoguiti nesmetan promet nekretnina i dati osnov za uspostavu efikasnog trita zemljitem. Poljoprivredno zemljite u privatnom vlasnitvu uiva poseban tretman, ali za njega ne vae navedene zabrane iz stava 1.ovogaa lanka. Strani dravljani ne mogu stei poljoprivredno zemljite u vlasnitvo pravnim poslom, ali mogu nasljeivanjem. 1. Promet lan 100. Promet dravnim poljoprivrednim zemljitem moe se vriti samo u svrhu obavljanja poljoprivredne djelatnosti, osim u sluajevima propisanim ovim zakonom. Poljoprivredno zemljite u vlasnitvu drave moe ii u prodaju samo u iznimnim sluajevima, kada Parlament Federacije Bosne i Hercegovine utvrdi opi interes za prodaju dravnog zemljita. lan 101. Privatni zemljini posjedi jesu i ostaju u okvirima graanske pravne regulative, a mogu biti steeni i promijeniti koritenje na bilo koji nain utvren graanskom pravnom regulativom, na osnovama ugovora usklaenih sa ovim zakonom. lan 102. Fiziko ili pravno lice koje ima namjeru prodati poljoprivredno zemljite, od 1. do 4. bonitetne kategorije, mora uruiti ponudu opinskom organu na ijem se podruju nalazi poljoprivredno zemljite. Ponuda vai 30 dana i sadri podatke o poljoprivrednom zemljitu, cijenu i druge uvjete prodaje. Cijena iz stava 2.ovoga lanka uzima se kao poetna cijena na javnom pozivu za prodaju predmetnog zemljita. Potencijalni kupac mora dati pisanu izjavu o prihvatanju ponude i o uestvovanju na javnom pozivu prodaje zemljita koju alje opinskom organu za poljoprivredu.

Opinski organ izlae ponudu na oglasnoj ploi i objavljuje Javni poziv za prodaju zemljita te sprovodi postupak prodaje, uvaavajui kriterije iz lana 103.ovoga zakona, a na troak vlasnika. lan 103. Opinski organ utvruje pravo prvenstva kupovine prema slijedeem redoslijedu: 1. suvlasnik; 2. lanovi najue porodice: suprunici, djeca, roditelji, braa i sestre; 3. porodino poljoprivredno gazdinstvo, u istoj katastarskoj opini (lan gazdinstva, ako je osposobljen i struno obrazovan za obavljanje poljoprivredne djelatnosti, kao glavna djelatnost, i njegov je izvor sredstava za ivot te dohodak za ostale lanove, izjava da e zemljite koristiti sami ili uz pomo drugih lica ili osigurati koritenje putem zakupa, to dokazuju predugovorima o zakupu); 4. poljoprivrednik, upisan u registru poljoprivrednih proizvoaa, ije se zemljite koje on ima u vlasnitvu, zakupu ili ga obrauje na drugom osnovu, granii sa zemljitem koje se prodaje; 5. zakupac, koji je registrovani poljoprivrednik; 6. opina na podruju na kojem se nalaze nepokretnosti, ako e usmjeriti nekretnine za dalje koritenje za primarnu poljoprivrednu proizvodnju; 7. drugi poljoprivrednici koji imaju zemljite na odgovarajuoj udaljenosti; 8. poljoprivredna zadruga. Pod jednakim uslovima prednost ima onaj poljoprivrednik kojem je to osnovna djelatnost. lan 104. Kantonalno ministarstvo odobrava pravni posao iz lana 103.ovoga zakona, ali odobrenje se ne moe dati ako nije potovan postupak odreen zakonom, nije potovano naelo prvenstva kupovine, ako prodajna cijena bitno odstupa od prodajne vrijednosti okolnog zemljita, te ako bi pravnim poslom bila omoguena nenamjenska upotreba zemljita. 2. Zakup lan 105. Poljoprivredno zemljite u vlasnitvu drave i privatne zemljine parcele mogu se dati u zakup fizikim i pravnim licima u svrhu vrenja poljoprivredne proizvodnje, a koja su registrovana za poljoprivrednu djelatnost, zajedno sa objektima koji mu pripadaju, opremom i viegodinjim zasadima. Za zakupne odnose se po ovom zakonu primjenju i odredbe Zakona o obaveznim odnosima, ukoliko ovim zakonom nije drugaije ureeno. Poljoprivredno zemljite u vlasnitvu drave dato u zakup, ne moe se dati u podzakup. Ako su se na poljoprivrednom zemljitu na dan sklapanja ugovora o zakupu nalazili nasadi kojima se za vrijeme trajanja zakupa smanjila vrijednost krivnjom zakupoprimca, zakupodavcu pripada naknada za umanjenu vrijednost tih zasada. Ako su zasadi uklonjeni, zakupodavcu pripada naknada koja odgovara vrijednosti tih zasada u vrijeme sklapanja ugovora. lan 106. Poljoprivredno zemljite u dravnom vlasnitvu, koje se nalazi na podruju nerazvijenih opina, moe se dati u zakup domicilnim fizikim i pravnim subjektima ako, izjavom ovjerenom kod nadlenog suda potvrde kontinuitet poljoprivredne djelatnosti i prebivalite-sjedite, na tom podruju za najmanje 10 narednih godina. Pravo prvenstva imaju porodice koje iskljuivo ili preteno ostvaruju prihode iz poljoprivrede, a ne posjeduju dovoljno zemljita koje im osigurava ekonomsku sigurnost. Za zemljite koje je naputeno, ili je vlasnik odsutan dulje od 5godina, ili je vlasnik nepoznat ili se ne moe utvrditi vlasnitvo, gradsko-opinsko vijee moe takvo zemljite dati u zakup zainteresiranim licima na rok do 5 godina, u svrhu obavljanja poljoprivredne proizvodnje. Sredstva naknade za zakup (zakupnina) iz stava 3. ovoga lanka uplauju se i vode kao posebna vrsta prihoda u proraunu grada-opine.

Ako se vlasnik ne javi u roku od pet godina od dana zasnivanja zakupa, sredstva iz stava 4. ovoga lana mogu se koristiti samo u svrhe utvrene lanom 54.ovoga zakona. lan 107. Poljoprivredno zemljite u vlasnitvu drave, zavisno o vrsti koritenja zemljita, daje se u zakup na rok do 25 godina za podizanje nasada vonjaka i vinograda, odnosno do 10 godina za drugo poljoprivredno iskoritavanje. Pri uzimanju poljoprivrednog zemljita pod zakup utvruje se redoslijed prava prvenstva na osnovu lana 103. ovoga zakona. Pravo prvenstva imae zakupci koji su vlasnici sistema za navodnjavanje i odvodnju, viegodinjih zasada, ribnjaka, ili granie sa poljoprivrednim zemljitem u dravnom vlasnitvu koje se daje u zakup, ali pod uslovom da ponudi najviu cijenu. lan 108. Odluku o raspisivanju javnog poziva za zakup poljoprivrednog zemljita u vlasnitvu drave i odluku o izboru najpovoljnije ponude, donosi opina uz saglasnost kantonalnog ministarstva na ijem se podruju zemljite nalazi. Poetna cijena zakupa ne smije biti manja od 70% od trine cijene zakupa. Ako se poljoprivredno zemljite u vlasnitvu drave nalazi na podruju dva ili vie kantona odluku o raspisivanju javnog oglaavanja i odluku o izboru najpovoljnije ponude donosi kantonalna skuptina na ijem je podruju vei dio povrine poljoprivrednog zemljita u vlasnitvu drave. lan 109. Na osnovu odluke o odabiru najpovoljnije ponude na javnom pozivu za zakup poljoprivrednog zemljita u vlasnitvu drave kantonalno ministarstvo i podnositelj ponude sklapaju ugovor o zakupu. Kantonalno ministarstvo duno je primjerak ugovora o zakupu dostaviti u roku od 15 dana nadlenom sudu za voenje zemljine knjige, odnosno katastra nekretnina i Federalnom ministarstvu. Na osnovu sklopljenog ugovora o zakupu, zakupoprimca u posjed poljoprivrednog zemljita u vlasnitvu drave, uvodi kantonalno ministarstvo. lan 110. Ugovor o zakupu sadri obavezno odredbe koje se odnose na: imena i adrese ugovorenih strana, datum sklapanja ugovora, podatke iz zemljine knjige, odnosno katastra nekretnina, vrijeme trajanja zakupa, visinu, rok i nain plaanja zakupnine (ne moe biti naturalna), opis i vrijednost objekata, ureaja i zasada, te nain njihova odravanja, vrijeme amortizacije zasada, neamortizovanu vrijednost pripadaka zemljita, prava i obaveze zakupoprimca i zakupodavca, cilj-namjenu koritenja zakupljenog zemljita, klauzulu o nasljedivosti zakupa, razloge za otkaz ugovora, razloge za prestanak ugovora i proceduru za rjeavanje sporova. lan 111. Zakupnina se utvruje zavisno od namjene koritenja, lokacije i drugih ekonomskih uslova, u skladu sa kriterijima koje utvruje kantonalno ministarstvo, a ista je posebna vrsta prihoda prorauna kantona. Sredstva ostvarena po osnovu zakupa poljoprivrednog zemljita mogu se koristiti samo u svrhe utvrene lanom 54.ovoga zakona. lan 112. Ugovor o zakupu na odreeno vrijeme prestaje istekom vremena na koje je sklopljen. Ugovor o zakupu poljoprivrednog zemljita u vlasnitvu drave moe u svako vrijeme sporazumno prestati. Ugovor o zakupu prestaje po zakonu, ako zakupljeno poljoprivredno zemljite prestane biti poljoprivredno zbog promjene namjene, ako se zemljite koristi suprotno odredbama sklopljenog ugovora ili odredbama ovoga zakona, raskidom, ako se zemljite ne koristi na propisan nain i panjom dobrog domaina ili ako se koristi protivno ugovoru i daje u podzakup.

U sluaju iz stava 3.ovoga lanka zakupoprimac je duan u roku od 6 mjeseci od dana prestanka ugovora o zakupu predati u posjed zemljite vlasniku. lan 113. Zakupodavac e otkazati ugovor o zakupu u sluaju ako zakupoprimac ne plati zakupninu, ne koristi poljoprivredno zemljite u vlasnitvu drave na nain propisan u lanu 37.ovoga Zakona, obrauje poljoprivredno zemljite suprotno odredbama sklopljenog ugovora, daje zakupljeno poljoprivredno zemljite u podzakup, protivno odobrenju zakupodavca izvri investicione radove na poljoprivrednom zemljitu koji prelaze granice uobiajenog raspolaganja ili promijeni vrstu koritenja poljoprivrednog zemljita, vri aktivnosti suprotno zakonskim propisima o zatiti prirode ili radnje koje imaju negativan uticaj na bogatstvo ili stanje prirodnog podruja, te ako na bilo koji nain ugroava opstanak prirodnih vrijednosti. lan 114. Zakupoprimac nema pravo na povrat neamortizovane vrijednosti trajnih zasada na poljoprivrednom zemljitu u vlasnitvu drave, ako zakupni odnos prestaje na njegov zahtjev ili njegovom krivnjom. lan 115. Po prestanku ugovora o zakupu poljoprivrednog zemljita zakupoprimac e u roku od 6 mjeseci uzeti one dijelove opreme i graevine koje je on podigao, traiti naknadu stvarne vrijednosti opreme koja e se utvrditi za opremu koju nije mogue odnijeti, vegetaciju koju je zasadio, te instalacije i zahvate za zatitu zemljita koji su poboljali kvalitet poljoprivrednog zemljita, ako je zasadio zasade i postavio navedene ureaje i objekte uz saglasnost zakupodavca i ako nije postignut dogovor sa zakupodavcem sruiti i ukloniti na vlastiti troak bez potraivanja naknade graevinske objekte privremenog karaktera koje je podigao. U sluaju neizvrenja obaveze iz stavaa 1.ovoga lanaa ruenje ili uklanjanje e izvriti zakupodavac na teret zakupoprimca. Ako zakupoprimac zasadi zasade ili izgradi ureaje i objekte bez odobrenja zakupodavca, nema pravo na povrat neamortizovane vrijednosti zasada prestankom ugovora o zakupu. Prestankom zakupa zakupodavac ima pravo na zasaene zasade i izgraene objekte i ureaje, a zakupoprimcu mora platiti njihovu jo neamortizovanu vrijednost, ako su zasadi, odnosno objekti i ureaji napravljeni s njegovom saglasnou. Zasadi, objekti i ureaji pripadaju zakupodavcu, bez odtete ako su bili zasaeni i izgraeni bez njegova odobrenja. Zakupodavac ima pravo ukloniti ureaje kod kojih je to mogue, bez tete. lan 116. Na raskid ugovora o zakupu poljoprivrednog zemljita u vlasnitvu drave koji nije regulisan odredbama ovoga zakona, primjenjuju se propisi o obavezatnim odnosima. Zakupni odnos se registruje u zemljinu knjigu i u zemljini katastar u roku od 30 dana od dana odobrenja ugovora, odnosno prestanka zakupa.

3. Koncesija lan 117. Vlada kantona odluuje o dodjeli koncesije na poljoprivrednom zemljitu, na prijedlog kantonalnog ministarstva, a na osnovu javnog konkursa ili prikupljanjem javnih ponuda. Koncesija za koritenje poljoprivrednog zemljita u vlasnitvu drave dodijelit e se domaem ili stranom pravnom licu ija ponuda bude proglaena najpovoljnijom.

Koncesionar je obavezan zemljite koristiti u skladu sa Zakonom o koncesijama i ugovorenom namjenom te ouvati i poveati njegov kapacitet proizvodnje, sistematizovati i zatititi na osnovama odgovarajuih projekata. Samo u slijedea tri sluaja dodijelit e se koncesija na poljoprivrednom zemljitu: 1. od 25 do 50 godina za podizanje viegodinjih nasada vonjaka i vinograda, stoarske proizvodnje, ukljuujui ribarstvo, lov i ribolov, kao i panjake; 2. od 10 do 20 godina za drugo poljoprivredno iskoritavanje; 3. do 10 godina za rekreaciju, sport, turizam i ugostiteljstvo. Ako se pojave iznimne okolnosti koje zahtijevaju ulaganja za koje je potrebno dulje vremensko razdoblje, ugovoreni rok se moe produljiti, ali ne moe biti dulji od 50 godina. Vlada Federacije BiH e svojom odlukom odrediti pojedine kategorije poljoprivrednog zemljita u vlasnitvu drave za koje se ne moe dati koncesija. Poljoprivredno zemljite u vlasnitvu drave za ije je koritenje dana koncesija, ne moe se davati u zakup ili podkoncesiju. lan 118. Ugovor o koncesiji obavezno sadri odredbe i podatke o: klasi, veliini i kulturi poljoprivrednog zemljita, vremenu trajanja koncesije, nainu i uslovima koritenja zemljita, obliku, visini, te nainu i rokovima plaanja naknade za koncesiju, mogunostima i razlozima otkaza ugovora ili jednostranog raskida ugovora, dozvoli postavljanja privredno-proizvodnih objekata, pomonih ureaja i objekata za koritenje zemljita, ako su u skladu s propisima o prostornom ureenju i graenju, te njihovoj pripadnosti po isteku koncesije i zalogu i hipoteci. Koncesionar je obavezan uz ugovor o koncesiji priloiti privredno-proizvodni program (privredni program), koji ini njegov sastavni dio. Prava i obaveze korisnika koncesije za koritenje poljoprivrednog zemljita iz ugovora o koncesiji, mogu se prenijeti na fiziko lice u prvom nasljednom redu, uz uslov da se bavi poljoprivrednom proizvodnjom do isteka roka koncesije. lan 119. Tekst pripremljenog ugovora o zakupu i odluke o davanju koncesija na poljoprivrednom zemljitu u vlasnitvu drave dostavlja se prije njegovoga potpisivanja na prethodno miljenje kantonalnom pravobraniteljstvu u roku od 15 dana od dana donoenja odluke o odabiru najpovoljnije ponude. Kantonalno pravobraniteljstvo duno je dati svoje miljenje na akte iz stava 1.ovoga lana u roku od 15 dana od datuma prijema. Ako kantonalno pravobraniteljstvo ne dostavi svoje miljenje na akte iz stava 1.ovoga lana u roku od 15 dana od dana prijema istih, smatra se da je ugovor pravno valjano sainjen i da nije zakljuen na tetu opine, kantona, Federacije, odnosno drave BiH. lan 120. Primjerak ugovora o zakupu i o koncesiji na poljoprivrednom zemljitu u vlasnitvu drave, dostavlja se kantonalnom i federalnom ministarstvu finansija. lan 121. Kantonalno ministarstvo moe i prije isteka vremena koncesije otkazati ugovor o koncesiji, ako koncesionar i nakon opomene koristi poljoprivredno zemljite u vlasnitvu drave suprotno ugovoru i ne primjenjuje mjere i postupke predviene propisima o zatiti i koritenju poljoprivrednog zemljita. lan 122. Poljoprivredno zemljite u vlasnitvu drave moe se zamijeniti za poljoprivredno zemljite u vlasnitvu fizikih i pravnih lica ugovorom, samo u sluaju okrupnjavanja poljoprivrednog zemljita, iste trine vrijednosti i u cilju racionalnijeg koritenja poljoprivrednog zemljita, a u skladu sa odredbama posebnog Zakona o arondaciji. Odluku o zamjeni poljoprivrednog zemljita iz stava 1.ovoga lana, donosi Federalno ministarstvo.

Federalni ministar e donijeti propis o uslovima i nainu zamjene poljoprivrednog zemljita te koritenja sredstava ostvarenih od zakupa, koncesije i zamjene poljoprivrednog zemljita u vlasnitvu drave. lan 123. U skladu sa Strategijom, opina donosi Program gospodarenja za zemljite u vlasnitvu drave za svoje podruje, uz saglasnost kantonalnog ministarstva. Program gospodarenja treba sadravati: ukupnu povrinu poljoprivrednog zemljita u vlasnitvu drave, podatke o dosadanjem koritenju poljoprivrednog zemljita u vlasnitvu drave, povrine odreene za povrat imovine, povrine odreene za koncesiju i povrine odreene za zakup. Povrine poljoprivrednog zemljita utvruju se u Programu gospodarenja prema podacima iz zemljine knjige, odnosno katastra nekretnina. Program gospodarenja iz stava 1.ovoga lana opine su dune donijeti u roku od 1 godine od dana stupanja na snagu ovoga zakona. lan 124. Prije donoenja Strategije i Programa, opine ne mogu raspolagati poljoprivrednim zemljitem u vlasnitvu drave.

VIII EVIDENCIJE lan 125. Obavezno je voenje evidencije o ureenim poljoprivrednim zemljitima, praenje realizacije provoenja mjera ureenja i naina koritenja shodno definiranom programu koji donosi kantonalno ministarstvo u roku od 6 mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga zakona. lan 126. Federalno ministarstvo i kantonalna ministarstva duna su voditi evidenciju o poljoprivrednom zemljitu u vlasnitvu drave, odnosno kojim raspolae drava. Kantonalno ministarstvo vodi posebnu evidenciju o poljoprivrednom zemljitu koje je dato u zakup, koncesiju ili je promijenilo namjenu koritenja. lan 127. Pravna lica su duna voditi evidenciju o poljoprivrednom zemljitu koje koriste. Opinski organi duni su voditi evidenciju o obradivom i neobradivom poljoprivrednom zemljitu po katastarskim kulturama i klasama, posjedovnoj strukturi i zaputenosti. Opinski organ utvruje pojedinane parcele poljoprivrednog zemljita koje se ne obrauju. Opinski organ iz st. 2. i 3.ovoga lana ostvaruje saradnju sa nadlenim sudom za voenje zemljine knjige, odnosno katastrom nekretnina ili katastra zemljita. lan 128. Podaci o kategorijama poljoprivrednog zemljita vode se u formi slubene evidencije prema podacima iz baze podataka zemljine knjige, odnosno katastra nekretnina ili katastra zemljita. Federalni ministar e propisati metode, oblik i sadraj obrazaca, nain voenja evidencija te rok i nain dostavljanja slubenih evidencija Federalnom ministarstvu. IX NADZOR lan 129. Upravni nadzor nad provoenjem ovoga zakona i propisa donesenih na osnovu ovoga zakona, kao i upravni nadzor nad radom ovlatenih pravnih lica u prenijetim im poslovima iz nadlenosti federalnog organa uprave vri Federalno ministarstvo. Federalno ministarstvo vri instancioni nadzor i daje strune upute, objanjenja i saglasnosti u primjeni zakona nad radom pravnih lica kojima su povjerena javna ovlatenja.

Federalno ministarstvo vri upravni nadzor nad zakonitou akata kojima se rjeava o upravnim stvarima, te vri nadzor i ostvaruje neposredan uvid i kontrolu u postupanju pravnih lica kojim su povjerena javna ovlatenja, daje instrukcije za izvrenje poslova i trai podatke i obavijesti o izvrenju ovoga zakona i drugih propisa donesenih na osnovu ovoga zakona i izvjetaj o izvrenju poslova u vrenju javnih ovlatenja. Federalno ministarstvo vri i nadzor u dijelu izvrenja federalne politike po pitanju poljoprivrednog zemljita, kao dobra od opeg interesa koju provode nadleni kantonalni i opinski organi. Kantonalno ministarstvo vri upravni nadzor nad provoenjem ovoga zakona i propisa donesenih na osnovu ovoga zakona u poslovima koji su dati u nadlenost kantona i nad pravnim licima kojima su prenesena javna ovlatenja, a iz nadlenosti kantona. lan 130. Inspekcijski nadzor nad provoenjem odredbi ovoga zakona i propisa donesenih na osnovu njega vri federalni organ uprave nadlean za poslove poljoprivredne inspekcije (u daljem tekstu: Federalna uprava za inspekcijske poslove) i kantonalni organi uprave nadleni za poslove poljoprivredne inspekcije (u daljem tekstu: kantonalna uprava za inspekcijske poslove). Poslove inspekcijskog nadzora iz nadlenosti federalne i kantonalne poljoprivredne inspekcije vri poljoprivredni inspektori. Kantoni mogu odreene poslove inspekcijskog nadzora iz svoje nadlenosti povjeriti opini i gradu u kojima postoje uslovi i potreba za organizovanja inspekcijskog nadzora, o emu odluku donosi kantonalna skuptina. U aktu o povjeravanju inspekcijskog nadzora iz stava 2.ovoga lana, utvruju se poslovi poljoprivredne djelatnosti u kojima e opina odnosno grad vriti inspekcijski nadzor. Inspekcijski nadzor se vri u skladu sa Zakonom o organizaciji organa uprave u Federaciji Bosne i Hercegovine (Slubene novine Federacije BiH broj 35/05) i Zakonom o inspekcijima u Federaciji BiH (Slubene novine Federacije BiH, broj 69/05), (u daljem tekstu: Zakon o inspekcijama). lan 131. Federalni poljoprivredni inspektor u provoenju inspekcijskog nadzora nad primjenom odredbi ovoga zakona i propisa donesenih na osnovu ovoga zakona ovlaten je kontrolisati: - voenje slubenih evidencije o poljoprivrednom zemljitu i panjacima koje su propisane ovim zakonom; - rad Federalnog zavoda po pitanjima vrenja poslova i zadataka koji su mu povjereni ovim zakonom; - izdavanje poljoprivredne saglasnosti; - da li su korisnici poljoprivrednog zemljita u vlasnitvu drave donijeli dugorone programe koritenja zemljita; - uslove i nain koritenje sredstava ostvarenih na osnovu promjene namjene, zakupa i koncesije; - ugovore o zakupu i davanju koncesije na poljoprivredno zemljite u vlasnitvu drave; - nain raspolaganja poljoprivrednim zemljitem u vlasnitvu drave; -izdata rjeenja o oslobaanju plaanja naknade za promjenu namjene poljoprivrednog zemljita; - vri sve poslove i zadatke iz nadlenosti kantonalne poljoprivredne inspekcije, ukoliko ova iz ma kog razloga ne izvrava poslove i zadatke utvrene ovim zakonom i propisima donesenim na osnovu njega; - poduzima i druge mjere, odnosno vri druge radnje za koje je drugim zakonima i propisima ovlaten. lan 132. Kantonalni poljoprivredni inspektor ovlaten je i obavezan provoditi kontrolu nad svim poslovima, osim onih za koje je ovim zakonom odreeno da ih neposredno vri federalna poljoprivredna inspekcija, a naroito:

- da li se obradivo poljoprivredno zemljite obrauje ne umanjujui njegovu vrijednost; - kontrolira postupak i radnje pravnih lica koje obavljaju sistemsku kontrolu plodnosti tla; - zatite zemljita od oneienja tetnim i opasnim materijama; - kontrolira kvalitet mineralnih i organskih gnojiva i supstrata za poboljanje plodnosti poljoprivrednog zemljita; -koritenje poljoprivrednog zemljita u nepoljoprivredne svrhe, ako takvo koritenje nije dozvoljeno po ovom zakonu ili propisu donesenom na osnovu njega; - provoenje propisanih agrotehnikih mjera; - odravanje dugogodinjih zasada i viegodinjih kultura podignutih radi zatite od erozije; - provoenje odredbi ovoga zakona o promjeni namjene poljoprivrednog zemljita; - namjenskog koritenja sredstava prikupljenih na osnovu ovoga zakona, koja idu u budet kantona i opina; - raspolaganje i koritenje poljoprivrednog zemljita u vlasnitvu drave; - provoenje mjera propisanih ovim zakonom za ispitivanje dozvoljenih koliina tetnih i opasnih materija u tlu i vodi za navodnjavanje, kao i ispitivanje plodnosti tla; - nain i uslove koritenja panjaka i pojilita; - izdatih urbanistikih saglasnosti u skladu sa odredbama ovoga zakona, odnosno provjerava da li je prethodno pribavljena poljoprivredna saglasnost i plaena naknada za promjenu namjene poljoprivrednog zemljita; - provjerava je li pribavljena saglasnost kantonalnog ministarstva za provoenje edukacijskog programa; - voenja evidencija koju u skladu sa odredbama ovoga zakona vode opinski organi. Kantonalni poljoprivredni inspektor poduzima i druge mjere, odnosno vri druge radnje za koje je ovim i drugim zakonima i propisima ovlaten. lan 133. Poljoprivredna inspekcija u skladu sa odredbama lana 27. Zakona o inspekcijama donosi godinji program rada i mjesene planove rada o vrenju inspekcijskih nadzora. Pri izradi godinjih programa i planova, Federalna poljoprivredna inspekcija mora traiti miljenje Federalnog ministarstva, a kantonalna poljoprivredna inspekcija, mora traiti miljenje kantonalnog ministarstva. Glavni federalni poljoprivredni inspektor podnosi mjeseni izvjetaj o izvrenim inspekcijskim pregledima u oblasti poljoprivrede Federalnom ministarstvu. Glavni kantonalni poljoprivredni inspektori podnose mjeseni izvjetaj kantonalnom ministarstvu vezano za izvreni inspekcijski nadzor iz oblasti poljoprivrede. lan 134. Ako utvrdi da je prekren ovaj zakon ili propis donesen na osnovu ovoga zakona, kantonalni poljoprivredni inspektor ima pravo i obavezu: - rjeenjem narediti otklanjanje utvrenih nedostataka, odnosno nepravilnosti u odreenom roku; - zabraniti upotrebu poljoprivrednog zemljita za druge namjene, osim ako je po zakonu ili propisu izdatom po osnovu zakona, dozvoljena upotreba u druge svrhe; - zabraniti zagaivanje poljoprivrednog zemljita pri njegovom koritenju i narediti povrat istog u prethodno stanje, o troku onoga koji je prouzrokovao zagaenje; - narediti sanaciju naputenih iskopa pijeska i drugih kopova na poljoprivrednom zemljitu i sanaciju zemljita privremeno koritenog za druge namjene; - narediti izvoenje hidrotehnikih radova kojima e se uspostaviti prvobitni vodni reim u tlu; - zabraniti odlaganje bilo koje vrste tetnih i opasnih materija i vegetacijsko-proizvodnih ostataka na poljoprivrednom zemljitu; - zabraniti koritenje poljoprivrednog zemljita za izgradnju ribnjaka, staklenika, ili drugih objekata, ako investitor nema poljoprivredne saglasnosti; - zabraniti, odnosno ograniiti proizvodnju odreenih vrsta poljoprivrednog bilja i upotrebu vode za navodnjavanje, ako rezultati analize pokau da je to neophodno; - zabraniti nomadsku ispau stoke na poljoprivrednom zemljitu;

- zabraniti uporabu gnojiva i hemijskih sredstava ukoliko se analizom utvrdi da su naruena hemijske i bioloke osobine tla i kvalitet podzemnih voda; - podnijeti nadlenom organu zahtjev za pokretanje prekrajnog postupka; - poduzeti i druge mjere, odnosno vriti druge radnje za koje je posebnim propisima ovlaten. lan 135. Pravna lica koja podlijeu nadzoru nadlenog poljoprivrednog inspektora dune su mu omoguiti obavljanje inspekcijskog nadzora, pruiti potrebne podatke i obavijesti, te osigurati uslove za neometan rad. Pravna lica iz stava 1.ovoga lana duna su na zahtjev poljoprivrednog inspektora u odreenom roku dostaviti ili pripremiti podatke i materijale koji su mu potrebni za poslove inspekcijskog nadzora. Rok iz stavka 2.ovoga lana mora biti primjeren vrsti zahtjeva. lan 136. Ako poljoprivredni inspektor u provoenju inspekcijskog nadzora utvrdi da je povrijeen ovaj zakon ili propis donesen na osnovu ovoga zakona, poljoprivredni inspektor e zapisniki konstatovati nepravilnosti i nedostatke i rjeenjem odrediti mjere i rok za njihovo otklanjanje. Ako poljoprivredni inspektor utvrdi da je povredom propisa uinjen prekraj, duan je bez odlaganja podnijeti zahtjev, odnosno prijavu za pokretanje prekrajnog postupka. Poljoprivredni inspektor moe do donoenja rjeenja o izvrenom prekraju ili presude o krivinom djelu privremeno oduzeti dokumentaciju i predmete koji u prekrajnom ili sudskom postupku mogu posluiti kao dokazi. O privremenom oduzimanju dokumentacije ili predmeta iz stava 3.ovoga lana, izdaje se potvrda. Protiv rjeenja kantonalnog poljoprivrednog inspektora moe se izjaviti alba Federalnoj upravi za inspekcijske poslove-poljoprivredna inspekcija u roku od 8 dana od dana prijema rjeenja. Protiv rjeenja kantonalnog ministarstva moe se izjaviti alba Federalnom ministarstvu u roku od 15 dana od dana prijama rjeenja. Na rjeenje federalnog inspektora o naloenim upravnim mjerama moe se uloiti alba u roku od osam dana od dana prijema rjeenja Federalnom ministarstvu. alba na rjeenje federalnog inspektora o upravnim mjerama odgaa izvrenje rjeenja, ako ovim i posebnim zakonom nije drukije odreeno. Protiv rjeenja Federalnog ministarstva nije doputena alba, ali se moe pokrenuti upravni spor. lan 137. Poljoprivredni inspektor e donijeti rjeenje i odmah narediti izvrenje rjeenja kada utvrdi da fiziko ili pravno lice vri djelatnost za koju mu je radi poinjenog prekraja izreena zatitna mjera zabrane obavljanja djelatnosti. U provoenju rjeenja iz stava 1.ovoga lanka poljoprivredni inspektor e peaenjem ili na drugi nain zatvoriti prostorije (objekat) u kojem se obavlja djelatnost, a moe do konane odluke nadlenog organa privremeno oduzeti opremu, ureaje, sredstva za rad i prijevozna sredstva kojima se vri djelatnost. alba na rjeenje iz stava 1.ovoga lanka ne zadrava izvrenje rjeenja. Kada je u javnom interesu potrebno poduzeti hitne mjere, odnosno sprijeiti tetu koja bi mogla nastati, rjeenjem poljoprivrednog inspektora moe se odrediti da alba ne zadrava izvrenje rjeenja. X KRIVINE ODREDBE lan 138. Novanom kaznom od 10.000 do 15.000 KM kaznit e se za prekraj pravno lice, ako: - zemljite u graevinskom podruju i zemljite izvan tog podruja predvieno dokumentima prostornog ureenja za izgradnju, ne odrava sposobnim za poljoprivrednu proizvodnju, sve dok rjeenje o odobrenju za graenje ne postane konano (lan 5.stav 3.ovoga zakona);

- ako izazove oneienje i kontaminaciju poljoprivrednog zemljita iz lana 25.ovoga zakona; - direktno unosi vodom i zrakom tetne i opasne materije iz lana 25.stav 1.ovoga zakona; - ne sanira u roku od 60 dana, raunajui od dana izdavanja naloga od strane nadlene inspekcije, sva oneienja kontaminacije i infekcije iz lana 25.stav 2.ovoga zakona; - isputa tetne i opasne materije koje mogu otetiti i promijeniti proizvodnu sposobnost poljoprivrednog zemljita, kao i upotrebljava mineralna i organska gnojiva, te sredstava za zatitu bilja u koliini veoj od dozvoljene, iz lana 26.stav 1.ovoga zakona; - oneiste poljoprivredno zemljite tetnim i opasnim materijama, tako da je poljoprivredna proizvodnja na tom zemljitu umanjena ili onemoguena iz lana 26.stav 2.ovoga zakona; - ispitivanje poljoprivrednog zemljita vri organizacija koja ne ispunjava uvjete iz lana 28.stav 2.ovoga zakona; - ne vri sistemsku kontrolu plodnosti zemljita koje je katastarskim klasiranjem svrstano od 1. do 4. katastarske klase obradivog poljoprivrednog zemljita, a ija je povrina vea od 0,2 ha iz lana 31.stav 2.ovoga zakona; - koristi poljoprivredno zemljite u nepoljoprivredne svrhe dulje od roka utvrenog poljoprivrednom suglasnou za privremenu promjenu namjene iz lanka 47.stavak 3.ovoga zakona; - mijenja namjenu poljoprivrednog zemljita ili ga koristi u nepoljoprivredne svrhe prije donoenja plana prostornog ureenja kojim se tom zemljitu utvruje namjena iz lana 48.stav 1.ovoga zakona; - koristi poljoprivredno zemljite u nepoljoprivredne svrhe bez poljoprivredne saglasnosti iz lana 50.stav 4.ovoga zakona; - ne uplati propisanu naknadu radi osiguranja rekultivacije poljoprivrednog zemljita iz lana 57.stav 1.ovoga zakona; - provodi komasacione i melioracione postupke na podruju za koja nisu doneseni planovi prostornog ureenja, urbanistike osnove, kao i Program gospodarenja iz lana 73.stav 1.ovoga zakona; - poljoprivredno zemljite u vlasnitvu drave za ije je koritenje dana koncesija, daje u zakup ili podkoncesiju iz lana 117.stav 7.ovoga zakona; Za prekraj iz stava 1.ovoga lana kaznit e se i odgovorno lice u pravnom licu novanom kaznom od 1.000 do 2.000 KM. lan 139. Novanom kaznom od 5.000 do 10.000 KM, kaznit e se za prekraj pravno lice, ako: - poinitelj tete ne plati trokove radova na ispitivanju i dekontaminaciji, odnosno sanaciji poljoprivrednog zemljita iz lana 26.stav 2.ovoga zakona; - ne vri ispitivanje plodnosti tla svake 5 godine iz lana 31. stav 3.ovoga zakona; - sistemsku kontrolu plodnosti zemljita vri pravno lice suprotno lanu 31.stav 4.ovoga zakona; - pravno lice iz lana 31. stav 4. ovoga lanka ne podnese izvjetaj vlasniku, odnosno korisniku zemljita i nadlenom kantonalnom ministarstvu, u pisanoj i elektronskoj formi, u roku od 15 dana od dana zavretka ispitivanja iz lana 31.stav 5.ovoga zakona; - vlasnici i korisnici poljoprivrednog zemljita u erozivnim podrujima ne provode propisane agrotehnike mjere iz lana 32.stav 1.ovoga zakona; - fiziko i pravno lice ije se zemljite titi protuerozivnim mjerama, ne plati trokove provoenja mjera iz lana 33.stav 3.ovoga zakona; - na obradivom poljoprivrednom zemljitu koje nije ureeno putem arondacije i komasacije, vri fiziku diobu parcele s najmanjom veliinom od 0,5 ha, odnosno u krakim krajolicima 0,2 ha, osim ako to zahtijeva opi interes utvren ovim zakonom iz lana 34.stav 1.ovoga zakona; - na obradivom poljoprivrednom zemljitu ureenom arondacijom i komasacijom vri fiziku diobu usitnjavanjem parcela ija je povrina manja od 1 hektara, osim u postupku izgradnje meliorativnih sistema, izgradnje javnih objekata i vraanja zemlje po zakonskim propisima iz lana 34. stav 2.ovoga zakona; - vri spaljivanje organskih ostataka poslije etve usjeva na poljoprivrednom zemljitu iz lana 35.stav 4.ovoga zakona;

-ako izvodi edukacijski program na koji nema saglasnost kantonalnog ministarstva iz lana 36. ovoga zakona; - poljoprivredno zemljite ne koristi za poljoprivrednu proizvodnju, osim u sluajevima i pod uslovima utvrenim ovim zakonom iz lana 37.ovoga zakona; - ne koristi i ne obrauju poljoprivredno zemljite na nain propisan ovim zakonom iz lana 37.stav 2. ovoga zakona; - se ne pridrava mjera propisanih u Programu koritenja iz lana 39.stav 2.ovoga zakona; - korisnik poljoprivrednog zemljita u vlasnitvu drave da poljoprivredno zemljite u podzakup iz lana 40.stav 4.ovoga zakona; - se ne pridravaju propisanih mjera opina o obavljanju usluga poljoprivrednim strojevima i oruima, mjera za zatitu od poljskih teta, mraza, tue, poara i poplava, sjee, odnosno zabrane sjee vonih stabala, krenja mea i ivica kao i odvodnje na odreenim povrinama poljoprivrednog zemljita, iz lana 41.stav 2.ovoga zakona; - koristi obradivo poljoprivredno zemljite od 1-4 bonitetne kategorije u nepoljoprivredne svrhe, a ne postoje usaglaeni planski akti iz lana 50.stav 1.ovoga zakona; - ne plate naknadu zbog umanjenja vrijednosti i povrine poljoprivrednog zemljita kao dobra od opeg interesa, osim u sluajevima iz lana 53.ovoga zakona za trajno ili privremeno mijenjanje namjene poljoprivrednog zemljita u nepoljoprivredne svrhe iz lana 52.stav 1.ovoga zakona; - prije poetka izvoenja radova na poljoprivrednom zemljitu ne skine i deponira plodni i potencijalno plodni sloj tla za potrebe ureenja i rekultivacije zemljita iz lana 55.stav 1.ovoga zakona; - daje panjake u podzakup iz lana 59.stav 3.ovoga zakona; - ne posjeduje dozvolu za ispau stoke iz lana 59.stav 4.ovoga zakona; - se ne pridrava naina i vremena ispae stoke koje je vlasnik utvrdio, kao i mjera iz Programa koritenja panjaka iz lana 62.ovoga zakona; - vri ispau stoke prije, odnosno poslije odreenih rokova ispae iz lana 65.stav 2.ovoga zakona; - ne koriste panjak dulje od 2 godine ili ga ne koristi na nain propisan programom iz lana 62. stav 1.ovoga zakona i ne obavijesti o tome kantonalno ministarstvo do 31. marta, iz lana 66.ovoga zakona; - vri nomadsku ispau stoke suprotno lanu 67.ovoga zakona; - nema zakljuen ugovor sa zakupodavcem zemljita za ispau stoke iz lana 68.stav 1.ovoga zakona; - ne provodi propisane agrotehnike mjere, te ne odrava dugogodinje nasade i viegodinje kulture podignute radi zatite od erozije na tom zemljitu iz lana 82.stav 3.ovoga zakona; - vri izgradnju sistema za odvodnju i navodnjavanje suprotno propisima o izgradnji objekata iz lana 85.ovoga zakona; - ne osigura odravanje sistema za odvodnju i navodnjavanje poljoprivrednog zemljita iz lana 87.stav 1.ovoga zakona; -ne koristi sustav za navodnjavanje u skladu sa Programom iz lanka 58. stavak 2. ovoga zakona, iz lanka 89.ovoga zakona; - projekat poboljanja kvaliteta obradivog poljoprivrednog zemljita i pretvaranje neobradivog u obradivo zemljite, izrauje pravno lice suprotno lanu 93. stav 3.ovoga zakona; - nema saglasnost na projekat rekultivaciji iz lana 94.stav 3.ovoga zakona; - ima namjeru prodati poljoprivredno zemljite od 1.do 4. bonitetne kategorije, a nije uruio ponudu opinskom organu na ijoj se teritoriji nalazi poljoprivredno zemljite iz lana 102.stav 1. ovoga zakona; -poljoprivredno zemljite u vlasnitvu drave daje u podzakup iz lana 105.stav 3.ovoga zakona; - ne vodi evidenciju o poljoprivrednom zemljitu koje koristi iz lana 127.stav 1.ovoga zakona; - na poljoprivrednom zemljitu gdje je izvrena eksploatacija industrijskih i ostalih mineralnih sirovina prije stupanja na snagu ovoga zakona, korisnici ovih sirovina u roku od 9 mjeseci ne izvre uplatu naknade za promjenu namjene poljoprivrednog zemljita i rekultivaciju zemljita, iz lana 145. ovoga zakona.

Za prekraj iz stava 1.ovoga lana, kaznit e se i odgovorno lice u pravnom licu novanom kaznom od 500,00 do 2.000,00 KM. lan 140. Novanom kaznom od 500 do 1.500,00 KM kaznit e se za prekraj pojedinac (fiziko lice), ako: - zemljite u graevinskom podruju i zemljite izvan tog podruja predvieno dokumentima prostornog ureenja za izgradnju, ne odrava sposobnim za poljoprivrednu proizvodnju, sve dok rjeenje o odobrenju za graenje ne postane konano iz lana 5.stav 3.ovoga zakona; - ako isputa ili odlae tetne i opasne materije na poljoprivredno zemljite, te nepravilno upotrebljava mineralna i organska gnojiva i sredstva za zatitu bilja u koliini veoj od dozvoljene iz lana 25.st. 2 i 3.ovoga zakona; - ne vri obaveznu sistematsku kontrolu ispitivanja plodnosti tla iz lana 31.stav 2.ovoga zakona; - ne provodi mjere suzbijanja poljskih teta na nain propisan lanom 35.stav 2.ovoga zakona; - se ne pridrava propisanih mjera opine o vrenju usluga poljoprivrednim strojevima i oruima, mjera za zatitu od poljskih teta, mraza, tue, poara i poplava, sjee, odnosno zabrane sjee vonih stabala, krenja mea i ivica kao i odvodnje na odreenim povrinama poljoprivrednog zemljita iz lana 35.stav 2.ovoga zakona; - vri spaljivanje organskih ostataka poslije etve usjeva na poljoprivrednom zemljitu iz lana 35.stav 4.ovoga zakona; - poljoprivredno zemljite ne koristi za poljoprivrednu proizvodnju, osim u sluajevima i pod uvjetima utvrenim ovim zakonom iz lana 37.stav 1.ovoga zakona; - ne koristi i ne obrauje poljoprivredno zemljite na nain propisan ovim zakonom iz lana 37. stav 2. ovoga zakona; - korisnici poljoprivrednog zemljita u vlasnitvu Federacije, ne donosu Program koritenja iz lana 39.stav 1.ovoga zakona; - se ne pridrava mjera propisanih u Programu koritenja iz lana 39.stav 2.taka 3.ovoga zakona; - ne osigura upotrebu zemljita na nain propisan u lanu 42. stav 1.ovoga zakona, a o tome ne informie opinski organ o mjestu, katastarskoj opini, estici, klasi, kulturi i povrini, te udjelu u vlasnitvu, najkasnije do 31.marta godine za koju se utvruje taksa iz lana 42.stav 2.ovoga zakona; - koristi poljoprivredno zemljite u nepoljoprivredne svrhe dulje od roka utvrenog poljoprivrednom saglasnou za privremenu promjenu namjene iz lana 47.stav 3.ovoga zakona; - koristi obradivo poljoprivredno zemljite od 1 do 4 bonitetne kategorije u nepoljoprivredne svrhe, a ne postoje usaglaeni planski akti iz lana 50.stav 1.ovoga zakona; - koristi poljoprivredno zemljite u nepoljoprivredne svrhe bez poljoprivredne saglasnosti kantonalnog ministarstva iz lana 50.stav 4.ovoga zakona; - ne plati naknadu zbog umanjenja vrijednosti i povrine poljoprivrednog zemljita kao dobra od opeg interesa, osim u sluajevima iz lana 53.ovoga zakona za trajnu ili privremenu promjenu namjene poljoprivrednog zemljita u nepoljoprivredne svrhe iz lana 52.stav 1.ovoga zakona; - ne skine i deponira plodni i potencijalno plodni sloj tla za potrebe ureenja i rekultivacije zemljita iz lana 55.stav 1.ovoga zakona; - ne uplati propisanu naknadu radi osiguranja rekultivacije poljoprivrednog zemljita iz lana 57.stav 1.ovoga zakona; - korisnik panjaka u vlasnitvu Federacije daje panjak u podzakup iz lana 59.stav 3.ovoga zakona; - ne posjeduje dozvolu za ispau stoke iz lana 59.stav 4.ovoga zakona; - vri privoenje panjaka drugoj kulturi bez privredno-tehnike dokumentacije i bez saglasnosti kantonalnog ministarstva iz lana 60.stav 3.ovoga zakona; - se ne pridrava naina i vremena ispae stoke koje je vlasnik utvrdio, kao i mjera iz Programa koritenja panjaka iz lana 62.ovoga zakona; - vri ispau stoke prije, odnosno poslije odreenih rokova iz lana 65.stav 2.ovoga zakona;

- ne koristi panjak dulje od 2 godine ili ga ne koriste na nain propisan programom iz lana 62.stav 1.ovoga zakona i ne obavijeste o tome kantonalno ministarstvo do 31. marta, iz lana 66.ovoga zakona; - vri nomadsku ispau stoke suprotno lanu 67.ovoga zakona; - nema zakljuen ugovor sa zakupodavcem zemljita za ispau stoke iz lana 68.stav 1.ovoga zakona; - ne provodi propisane agrotehnike mjere, te ne odrava dugogodinje nasade i viegodinje kulture podignute radi zatite od erozije na tom zemljitu iz lana 82.stav 3.ovoga zakona; - vri izgradnju sistema za odvodnju i navodnjavanje, suprotno propisima o izgradnji objekata iz lana 85.ovoga zakona; - projekat poboljanja kvaliteta obradivog poljoprivrednog i pretvaranje neobradivog u obradivo zemljita, izrauje pravno lice suprotno lanu 93.stav 3.ovoga zakona; - nema saglasnost na projekat rekultivaciji izdat od strane kantonalnog ministarstva iz lana 94.stav 3.ovoga zakona; - ima namjeru prodati poljoprivredno zemljite, od 1.do 4. bonitetne kategorije, a nije uruio ponudu opinskom organu na ijoj se teritoriji nalazi poljoprivredno zemljite, iz lana 102.stav 1. ovoga zakona; - poljoprivredno zemljite u vlasnitvu drave da u podzakup iz lana 105.stav 3.ovoga zakona; - na poljoprivrednom zemljitu gdje je izvrena eksploatacija industrijskih i ostalih mineralnih sirovina prije stupanja na snagu ovoga zakona, korisnici ovih sirovina u roku od 9 mjeseci ne izvre uplatu naknade za promjenu namjene poljoprivrednog zemljita i rekultivaciju zemljita, iz lana 145. ovoga zakona. lan 141. Sredstva dobivena od novanih kazni za prekraje i izreenih zatitnih mjera po odredbama ovoga zakona prihod su budeta kantona i Federacije.

XI PRIJELAZNE I ZAVRNE ODREDBE lan 142. Postupci davanja u zakup, koncesije, izdavanja poljoprivredne saglasnosti i utvrivanja naknade za promjenu namjene poljoprivrednog zemljita u vlasnitvu drave zapoeti do stupanja na snagu ovoga zakona, dovrit e se prema odredbama ovoga zakona. Ugovori o zakupu poljoprivrednog zemljita, sklopljeni i ovjereni prije stupanja na snagu ovoga zakona, vaei su do isteka ugovorenog roka.

lan 143. Do izrade karata upotrebne vrijednosti poljoprivrednog zemljita i izrade prostorno planske dokumentacije, koritenje poljoprivrednog zemljita od 1.do 4. bonitetne kategorije u nepoljoprivredne svrhe, moe se vriti samo za izgradnju kapitalnih objekata od opeg interesa utvrenih u lanu 48. stav 3.ovoga zakona, ali ne dulje od 2 godine od dana stupanja na snagu ovoga zakona. lan 144. U roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovoga zakona federalni ministar donijet e slijedee provedbene propise o: 1. jedinstvenoj metodologiji za razvrstavanje zemljita u kategorije pogodnosti iz lana 24. ovoga zakona; 2. materijama koje se smatraju tetnim i opasnim, te granine vrijednosti dozvoljenih koliina tetnih i opasnih materija u tlu, monitoring i metode njihovoga ispitivanja, prevencije, zatite i sanacije iz lana 25.stav 3.ovoga zakona; 3. mineralnim i organskim gnojivima i supstratima i o upisu u upisnik gnojiva i supstrata iz lana 25. stav 4.ovoga zakona;

4. otetnom cjeniku za sve tete priinjene poljoprivrednom zemljitu i na poljoprivrednom zemljitu iz lana 26.stav 3.ovoga zakona; 5. o jedinstvenoj metodologiji monitoringa i ZIS-a iz lana 29.stav 2. ovoga zakona; 6. obliku, sadraju, nainu voenja i pristup bazi podataka iz lana 30.stav 3.ovoga zakona; 7. postupku, radnjama i uslovima za vrenje sistematske kontrole zemljita, iz lana 31.stav 7.ovoga zakona; 8. jedinstvenoj metodologiji za razvrstavanje poljoprivrednog zemljita u bonitetne kategorije, iz lana 48.stav 5.ovoga zakona; 9. o obaveznoj jedinstvenoj metodologiji za izradu projekata rekultivacije iz lana 57.stav 5. ovoga zakona; 10. nainu i metodama atestiranja poljoprivredne mehanizacije iz lana 70.stav 2.ovoga zakona; 11. uputstvo o jedinstvenoj metodologiji za izradu projekata-programa ureenja zemljita iz lana 72.stav 4. ovoga zakona;. 12. o jedinstvenoj metodologiji za izradu projekta za odvodnju i mjere zatite od uticaja povrinskih voda i poplava iz lana 86.stav 3.ovoga zakona; 13. o uvoenju, izvoenju, upravljanju, funkcionisanju i odravanju melioracijskih sistema iz lana 88.stav 3.ovoga zakona; 14. o obraunavanju i plaanju naknade za melioracijsku odvodnju i navodnjavanje iz lana 88. stav 4.ovoga zakona; 15. o uslovima i nainu zamjene poljoprivrednog zemljita, te koritenja sredstava ostvarenih od zakupa, koncesije i zamjene poljoprivrednog zemljita u vlasnitvu drave iz lana 122.stav 3.ovoga zakona; 16. metodama, obliku i sadraju obrazaca, nainu voenja evidencija, te rokovima i nainu dostavljanja slubenih evidencija iz lana 128.stav 2.ovoga zakona. lan 145. Na poljoprivrednom zemljitu gdje je izvrena eksploatacija industrijskih i ostalih mineralnih sirovina prije stupanja na snagu ovoga zakona, korisnici ovih sirovina duni su u roku od 9 mjeseci izvriti uplatu naknade za promjenu namjene poljoprivrednog zemljita i izvriti rekultivaciju zemljita. lan 146. Drutveno pravna i pravna lica koja na dan stupanja na snagu ovoga zakona koriste poljoprivredno zemljite nastavljaju koristiti to zemljite do njihove pretvorbe u privredna drutva kojima je poznat vlasnik. Pravna lica koje su na dan stupanja na snagu ovoga zakona imale pravo koritenja poljoprivrednog zemljita u dravnom vlasnitvu, to pravo prestaje danom isteka roka odreenog ugovorom o davanju na koritenje tog zemljita, danom donoenja odluke o davanju u zakup tog zemljita, odnosno danom otuenja tog zemljita. Pravno lice nastalo pretvorbom drutveno pravnog lica iz stava 2. ovoga lana, duna je o tome obavijestiti Federalno ministarstvo u roku od 30 dana od dana obavljene pretvorbe, a radi ureivanja odnosa u vezi sa daljnjim koritenjem poljoprivrednog zemljita po odredbama ovoga zakona. Ukoliko pravno lice nastalo pretvorbom drutveno pravnog lica ne postupi u skladu sa st. 2. i 3. ovoga lana, smatra se da protupravno koristi poljoprivredno zemljite. Pravna lica iz stava 2.ovoga lana duna su u roku od 30 dana od dana prestanka prava koritenja, poljoprivredno zemljite u dravnom vlasnitvu prenijeti na upravljanje Federalnom ministarstvu, odnosno zakupcu, koncesionaru ili kupcu. lan 147. Strana fizika lica koja su do dana stupanja na snagu ovoga zakona stekla u vlasnitvo poljoprivredno zemljite, ne mogu tim zemljitem raspolagati i optereivati ga. Vlada Federacije, na prijedlog zainteresiranog lica, moe odluiti da se odreeno poljoprivredno zemljite izuzme od zabrane raspolaganja i optereenja. Pravni posao sklopljen protivno odredbama stava 1.ovoga lanka, nitav je.

lan 148. Danom stupanja na snagu ovoga zakona prestaje primjena odredbi Zakona o poljoprivrednom zemljitu (Slubene novine Federacije BiH, broj 2/98). Do donoenja podzakonskih propisa iz lana 144.ovoga zakona na teritoriji Federacije primjenjivat e se podzakonski propisi koji su se primjenjivali do stupanja na snagu ovoga zakona. Stupanjem na snagu ovoga zakona na teritoriji Federacije, ostali zakonski i podzakonski propisi koji su se primjenjivali u oblasti poljoprivrede u Federaciji, a koji su u suprotnosti sa odredbama ovoga zakona, moraju se uskladiti, najkasnije u roku od 1 godine, raunajui od dana stupanja na snagu ovoga zakona. Do zavretka postupka usklaivanja, u sluaju razliitih rjeenja predvienih u drugim propisima iz oblasti poljoprivrede, primjenjivat e se odredbe ovoga zakona. lan 149. Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objave u "Slubenim novinama Federacije BiH".