Download as rtf, pdf, or txt
Download as rtf, pdf, or txt
You are on page 1of 164

Robert Ludlum

BENKROFTOVA STRATEGIJA

Edicija Bestseler Kolo l Porodini hit romani Knjiga 8 Robert Ladlam Benkroftova strategija Triler Izdava: IP DOBAR NASLOV 11000 Beograd Published in the arrangement with R&R. Peremissions& Rights LTD. Arch. Makarios III, Avenue 225, Limassol, Kipar Za Izdavaa: Boidar Andreji, direktor Prevod: Predrag Uroevi Lektura i korektura: Rada Ili Korice: IP Dobar naslov Foto: Stanislav Milojkovi Dizajn - Violeta oki) tampa: Grafiko drutvo BIGZ" Vojvode Miia 17 11000 Beograd Tira: 20.000 primeraka Medijski partner Dobrog naslova: Radio Indeks 11000 BEOGRAD Tel: 011/3284-444 www.indexradio. com Kontakt: Dobar naslov Resavska 28/VI 11000 BEOGRAD Tel: 011/3244-885 e- mail: dobar.naslov@sezampro.yu www.pragma.co.vu Beograd, 2007

Robert Ladlam

BENKROFTOVA STRATEGIJA

Naslov originala: Robert Ludlum THE BANCROFT STRATEGT Prevod Predrag UROEVI Copvright 2006. BEOGRAD 2007.

Dafeira: ... Delam s duevnim ljudima sposobnim da izlee sva zla oveanstva. Tomas Otvej, Otkrivena zavera" 1682

PROLOG Istoni Berlin, 1987. godine Kia jo nije padala ali nebo olovne boje samo to se nije otvorilo. I sam vazduh kao da bese u iekivanju. Mladi ovek sa ulice Unter den Linden bree na Trg Marksa i Engelsa gde su bronzani kipovi tevtonskih oeva sozma zurili prema gradskom centru, slepih oiju, ukoenih i napetih. Iza njih, kameni frizovi nudili su opis veselog ivota ljudi u komunizmu. I dalie ni kapi kie. Ali uskoro e. Ubrzo e oblaci da se provale, samo nebo da se otvori. To je istorijska neminovnost, pomisli ovek, primenivi zajedljio socijalistiki argon. On je lovac, plenu je na tragu i bio mu je blii no ikad ranije. Stoga mu bese neobino stalo da osujeti napetost koja je naraMaia u njemu. Izgledao je kao i milioni drugih u ovom samoproklamovanom radnikom raju. Odeu bese nabavio u Centralnoj robnoj kui na Aleksanderpla-"jer odea tako loeg kvaliteta izrade nije prodavana ba na svakom me-. Ali nije mu samo odelo davalo izgled Istonoberlinca. I hodao je kao ostali graani onim tupim, poslunikim, nevoljnim korakom. Nita u d s njim nije odavalo da je sa zapada stigao tek pre dvadeset i etiri sata r do pre nekoliko trenutaka, bio uveren da nije privukao neeljenu Nalet adrenalina nape mu kou. Pomisli da je prepoznao korake iza seone koje bese uo dok je iao ulicom Karl-Libkneht. :;-;.- iva ista koraka: razliitim ih ine teina osobe i duina iskoraka, Efct i vrsta ona na cipelama. Koraci su gradsko melodijsko vebanje u PIT.- -: e: rei, rekao je Belknapu jedan od njegovih instruktora: uobia-ko da prolazi bez primeivanja, a ipak, uvebanom uhu prepozna-ikao razliiti glasovi. Da li ih je Belknap pravilno uoio? l Mogunost da ga prate bila je od one vrste koju sebi nije smeo da dozvoli. Mora da grei. Ili mora da popravi stvar. Kao mlai pripadnik Konzularnih operacija, ultratajnog ogranka Stejt departmenta, Tod Belknap ve bese stekao ugled oveka koji moe da pronae one koji ne ele da budu naeni, l kao veina tragaa, najbolje je radio

sam. Ako je zadatak bio da se neki ovek stavi pod nadzor i prismotru, najbolje reenje bio je tim i to to vei to bolje. Ali ovek koji je nestao sa videla ne moe da bude stavljen pod prismotru konvencionalnim sredstvima. U tim sluajevima se u pogon stavlja sve ime organizacija raspolae za lov; nalagali su to iskustvo i pravila slube. A ipak su gospodari pijuna iz Konzularnih operacija odavno doli do saznanja da svoje prednosti ima, takoe, i putanje u lov samo jednog darovitog agenta, terenskog operativ-ca. Kao i da se takvom oveku omogui slobodno kretanje po svetu bez optereenja koje ini pratea svita. Da mu se omogui da slobodno sledi samo svoj nos. Nos, u Belknapovom sluaju, koji bi, ako sve ispadne kako treba, trebalo da ga dovede do plena, odmetnikog amerikog terenskog operativca po imenu Riard Lugner. Poto je sledio nekoliko lanih, Belknap ovog puta bese siguran da je na pravom tragu. Ali da li je neko namirisao njega? Da li je i tragau neko na tragu? Naglo okretanje radi vienja iza sebe bilo bi sumnjivo. Umesto toga, on stade i napravi se kao da zeva pogleda usmerenog ka divovskim bronzanim kipovima, ali spreman da uoi sve to je u neposrednoj blizini. Ne vide nikoga. Bronzani Marks u sedeem poloaju, bronzani Engels koji stoji: masivni, bradati. Dva reda lipa. Prostranstvo slabo odravanog trga. Preko puta, staklena kutija poznata kao Palata Republike. Bila je to mrtvakom sanduku slina zgrada graena kao grob samom ljudskom duhu. Ali se ceo trg inio prazan. U tome bese neznatnog olakanja... ipak, da lije zaista siguran daje neto uo? Napetost, znao je, opasno ume da se poigra sa sveu i natera oveka da vidi aveti u bunju. Morao je da potisne brinost: Preterano napeti agent moe da uini pogrene procene, prenebregne pravu pretnju usredsreujui se na izmiljenu. Belknap impulsivno pode prema zloudnom svetlucanju Palast derRe-publik, glavnoj zgradi reima. U njoj se nalazila ne samo skuptina Nema-ke Demokratske Republike ve i prostori za zabavu, restorani i beskonaan niz birokratskih kancelarija u kojima su obraivane beskonane birokrat-

ske zavrzlame. Bilo je to poslednje mesto na koje bi se neko usudio da ga sledi, poslednje mesto na kome bi stranac usudio da se pojavi... i pravi izbor po Belknapovoj proceni da se utvrdi da li ga neko prati. Bila je to ili poetnika greka ili odluka puna nadahnua. Uskoro e da dozna da lije postupio ispravno ili ne. Prisili se da pored straara ukoenih, granitnih lica, koji bezizraajno odmerie njegovu pohabanu linu kartu, proe kao neko ko se pomalo dosauje. Proe onda kroz masivni obrtni krst i nastavi dalje ulaznim holom koji je mirisao na dezinfekciona sredstva. Ogromna tabla s popisom kancelarija i odaja, slina rasporedu letova na aerodromima, bila je istaknuta na jednom zidu. Ne zastajkuj kao da ne zna ta e, ne osvrti se unaokolo; ponaaj se kao da zna ta radi pa e i drugi da zakljue da zna ta radi. Belknap bi mogao da proe kao... ta? Nii kancelarijski inovnik koji se vraa sa kasnog obeda? Graanin kome su potrebna dokumenta za novi automobil? Skrenu za jedan ugao, pa onda jo jedan i stie do prostora ispred vrata kroz koja se ulazilo i izlazilo na Aleksanderplac. Dok se udaljavao od Palate, posmatrao je likove koji su se odraavali na staklu zgrade kao na ogledalu: vitki momak u radnikim cipelama nosi manjerku za uinu; prsata gospoda oiju oteklih od nespavanja. Dvojica birokrata u sivim odelima. Niko koga je Belknap poznavao; niko ko bi pokrenuo zvona uzbune. Belknap nastavi do velike predstave staljinistikog neoklasidzma poznate kao Kad MarksAle. Veoma iroke ulice tu su bile oiviene osmospratnicama... keramike ploice be boje, visoki prozorski ramovi i nizovi ukrasnih stubia u rimskom stilu iznad nivoa radnji u prizemlju. Keramike ploice na zgradama na pojedinim mestima bile su ukrasne i na njima su bili

prizori zadovoljnih radnika koji su pre tri i po decenije sve to izgradili. Ako se Belknap istorije seao kako valja, bili su to isti oni radnici koji u digli pobunu protiv socijalistikog poretka 1953. godine... pobunu koju su nemilosrdno uguili sovjetski tenkovi. Staljinov omiljeni konfekcijski" stil arhitekture preseo je onima koji su morali da ga uvedu u ivot. Ceo kvart pretvoren u etalite bio je lepa la. Riard Lugner, meutim, bio je runa istina. Lugner je prodao roenu zemlju, ali je nije prodao jeftino. Onemoali tirani istone Evrope, shvatio ie Lugner, bili su oajniji no ikad ranije i njihovo oajanje pogodovalo je njegovim namerama. Amerike tajne koje im je on ponudio, a u koje su bi-liuena i imena veoma tajnih amerikih pomagaa bezbednosnim biIstonog bloka nainjenim u sovjetskom stilu, nisu smeli da propu; njegovo izdajstvo za njih je predstavljalo poklon s neba. On je postigao . Sad n isPd nosa vmu u7 "" "Z"" " isk f " ne S.WS,iMiln "S s""g ulja; police TM CMI Prosh- Wo , 2a-, "Se osec"a o da gfei.. koji nikome n subffi U7T pred"a! bi d mirisa a" "" Posmatra dok ie kun Pld"L Neuredna fen ,? "", "a P P" nioiera; kofu Lf"0 predmete koji e nad! aSt da "a volj"okogseiva. Uf0 SmeS"e za a" erisant, l ? Predsta ayS52wj?SSss ov alat ne san,o da ratrM f "Sa 35" pa f na"IW"4"!?SI1 Spratu"Jednom iznad njihovog. Ako je u pravu... ako je njegov koati dounik masne kose govorio istinu... od plena ga deli jedva nekoliko metara. Srce stade da mu lupa od uzbuenja koje ne stie da suzbije. Ovo nije bila obina lovina. Riard Lugner uspeo je da izmakne ba svim postavljenim zamkama koje su mogle da budu smiljene jer je i sam smislio vie od jedne dok je jo bio u slubi SAD. Ameriki obavetajci behu sainili debeo dosije prijavljenih vienja" u poslednjih osamnaest meseci, ali su verodostojnima smatrali samo nekoliko. Belknap je i sam tokom poslednja tri meseca buio prazne jazbine i u ovom trenutku njegove pretpostavljene moglo je da zadovolji jedino verodostojno DPV, direktno i pozitivno vienje" lovine. Ovoga puta nije vrebao u baru ili kafeu, ili aerodromskoj ekaonici: ovoga puta je imao adresu. Pravu? Garancija nije postojala. A ipak su mu njegovi instinkti... njegov nos... govorili da mu se srea osmehuje. Nainio je zamah u mraku i napipao neto. Sledei trenuci bie odluujui. Lugnerove odaje... oevidno znatan stan jer je imao prozore i prema glavnoj ulici i prema sporednoj, s druge strane zgrade, Kopentrase... bile su na kraju dva hodnika pred njim, ovog dugakog i kraeg pokrajnog. Kad stie pred vrata stana, Belknap prvo spusti alat koji je nosio. Iz daljine e da izgleda kao da popravlja otpale keramike ploice u hodniku. I onda, poto proveri da je hodnik prazan, klee ispred kvake na vratima... okrugle ruke na vratima gotovo da nigde nisu mogle da se vide u ovoj zemlji... i prometnu malu optiku spravu kroz otvor kljuaonice. Ako bude uspeo da ustanovi pravilan DPV, mogao je onda da se prepusti samo straarenju dok se ne mobilie pravi tim za eksfiluaciju. Postojalo je i jedno veliko ako... ali je ovoga puta trag bio veoma sve i kratak tako da je Belknap bio pun nade. Sve je poelo kasnom nonom posetom pisoaru eleznike stanice na Fridrihtrase gde se na kraju sastao sa jednim od takozvanih Banof momaka, mukih prostitutki, koji su obitavali po takvim mestima. Ti momci" su na obavetenjima krtarili daleko vi-k no na svojim telima, to je brzo postalo sasvim jasno, a i cena za obave-tenja

bila je mnogo via. Lugnerove sklonosti koje su ga i navele da prele, Belknap je uvek verovao, izdae izdajnika. Apetit prema malolet-ym mesu: Lugnerova nastranost dola bi mu kad-tad glave da je ostao u ;gtonu, a taj apetit nije mogao da bude ni lako ni dugo prikrivan. Kao rivilegovani gost zemalja Istonog bloka, Lugner je mogao da rauna na ojenicu da e njegovi apetiti da budu prenebregavani ako ne i ohrabrivaUz to, s obzirom na to da su iveli u policijskoj dravi, Banof momci" 11 su, iz neophodnosti, bili vrsto zatvorena grupa. Ako je bilo koga od lanova grupe zabavljao" dareljivi Amerikanac roavog lica s naklonou prema trinaestogodinjadma, Belknap je pretpostavljao da je vrlo verovatno da se ta vest rairila meu bratstvom. Bilo je potrebno dosta ubeivanja i razuveravanja, uz pozivanje ak i na Marksa, ali je na kraju fakaro konano otiao da se raspita i dva sata kasnije vratio se s ispisanim komadiem papira i pobedonosnim osmehom na bubuljiavom licu. Belknap se sad priseti dounikovog daha koji je mirisao na ukiseljeno mleko i njegovih vlanih dlanova, ali je komad papira do koga je doao zasluivao da se za njega podnese takva rtva. Belknap lagano uvrnu icu optikog pomagala da je postavi u pravi poloaj. Prsti mu nisu bili vini tom poslu, a omaka nije smela da mu se desi. Neki zvuk iza njega, grebanje dona po keramikim ploicama, natera ga da se kao oparen okrene... i zagleda u otvor kratke cevi automatske puke. A onda i u oveka koji je drao: taj je na sebi imao tamnu plavosivu uniformu i be plastini ureaj za komunikaciju privren kaiem kod desnog ramena. Stazi. Istononemaka tajna policija. Bio je to, nema sumnje, straar zaduen za uvanje eminentnog her Lugnera. Mora da je sedeo u nekom slabo osvetljenom oku, skriven od pogleda. Belknap se lagano ispravi, die ruke iznad glave, i stade da glumi preneraenost da dobije u vremenu i srauna najpogodniju protivmeru. tazijevac progovori u voki-toki na ramenu glasom u kome su bili prepoznatljivi tvrdi suglasnici pravog Berlinca. Oruje nije drao vrsto kao ovek svikao da i samom pojavom izaziva poslunost, a i sluenje radiom umanjivalo mu je panju. Bie manje spreman za iznenadan agresivan pokret. Belknapov pitolj bio je u futroli na listu noge. Pravice se da straaru pokazuje sadraj svog molerskog pribora dok bude izvlaio mnogo smrtonosniji alat. Iznenada u gde se vrata stana iza njega otvaraju, oseti nalet toplog vazduha iznutra... a onda silovit udarac sa strane u glavu. Mone ruke povukoe ga i svalie na parket predsoblja i neko mu smesta stade izmom za vrat. Neije ruke ga opipae po elom telu, naoe i izvukoe mali pitolj iz futrole na nozi, a onda ga digoe i ubacie u susednu sobu. Vrata za njim zatvorie se tupim udarcem. Soba bese zamraena, roletne navuene; jedino svetio stizalo je sa uskog prozora okrenutog sporednoj ulici, a sumrak koji je vladao napolju jedva da je bio slabiji od ovoga unutra. Bilo mu je potrebno neko vreme da mu se oi priviknu na polumrak. Prokletstvo! Zar je mogue da su mu sve vreme bili za petama? Sad je jasno mogao da vidi sve oko sebe. Nalazio se u nekakvom kancelarijskom prostoru. Na podu bese skupocen turski tepih, na zidu ogledalo s ramom od abonosovine, a pred njim veliki radni bidermajer sto. Iza njega je stajao Riard Lugner. ovek koga Belknap nikad ranije nije sreo, ali lice koje bi prepoznao svuda i na svakom mestu. Tanke usne bile su mu kao rez na licu, obrazi roavi, pet santimetara dugaak oiljak na elu inio da izgleda kao da ima dve leve obrve: fotografije su bile verodostojne. Belknap ga pogleda pravo u sitne, zlokobne, kao ugalj crne oi. A u Lugnerovim rukama bila je mona mozberg" dvocevka ije su obe cevi zurile u Belknapa kao drugi par oiju.

Dva naoruana oveka... dobro obuenih profesionalaca, to je bilo vidljivo iz njihovog dranja i paljivih oiju... stajala su levo i desno od Lug-nerovog stola i orujem takode na nianu drali Belknapa. Pripadnici njegove line garde, smesta oceni Belknap, ljudi na iju je odanost i sposobnost mogao da se osloni, ljudi koje on sam lino plaa, ljudi ije je blagostanje zavisilo od njegovog. Za ljude u Lugnerovom poloaju ulaganje u takvu pratnju oduvek je bilo isplativo. Dvojica revolveraa sad prioe da stanu pored Belknapa. -Ti si ba istrajan mali kopilan, je li? - ree Lugner na kraju, a glas mu je delovao kao da govori kroz nos. - Dosadan si kao stenica. Belknap nita ne ree. Bio je na nianu iz tri ugla i bilo kakav nenadani pokret da pokua da uini ne bi promenio ba nita u geometriji smrti. Moja majka pokazivala je nama deci kako se stenice mue. Upalje nom ibicom. Da se ivuljka namui. Da je mnogo zaboli. Jedan od njegovih telohranitelja tiho se, grleno nasmeja. O, ne ponaaj se kao neko nevinace - nastavi izdajnik. - Moj doba; iz Bukureta obavestio me je o razgovoru koji si vodio s njim. Njemu 1 posle toga ruka ostala u zavoju. Nije ba bio mnogo veseo zbog toga. A i si bio veoma zao. Tua retko kad ta reava... je li mogue da si propustio as u sedmom osmogodinje? 13 I Lugner kvarno namignu. - teta je to te nisam poznavao kad si bio u sedmom razredu. Mogao bih da te naudm kojeemu. - Jebi se - ree mu Belknap glasom slinim tihom, dubokom rezanju. - Naravi, naravi. Mora da naui da vlada svojim emocijama, inae e emocije da gospodare tobom. Pa reci mi onda, zelembau, kako si me naao? Lugnerov pogled otvrdnu. - Da li u morati da preseem vrat malom Ingu? Slee ramenima. - Klinac je tvrdio da to voli malo grublje. Rekao sam mu da u da ga povedem do mesta na kome nikad nije bio. Sledeeg puta emo prosto da se ispnemo na vii nivo. Konani nivo. Mislim da nikome nee da bude mnogo krivo. Belknap se i protiv volje strese. Lugnerova dva telohranitelja podrugljivo se iscerie. Ne brini - ree izdajnik glasom pritvorno umirujuim. -1 tebe u da povedem do mesta na kome nikad nisi bio, takoe. Jesi li kad iz blizine pu cao iz mozberg" samarice? U nekog oveka, mislim. Ja jesam. I tom pri zoru nema nieg slinog. Belknapov pogled preseli se sa crnog ambisa iza otvora cevi dvocevke na crni ambis Lugnerovih oiju. Lugnerov pogled meutim odluta prema zidu iza leda njegovog zarobljenika. - Naa intimnost nee da bude poremeena, uveravam te. Mnogo su debeli zidovi u ovom stambenom bloku... sama od mekog olova jedva da e i da ogrebe zidove. Tu je onda i zvuna izolacija koju sam sam ugradio. Smatrao sam da ne treba da uznemirava susede ako se ispostavi da je neki od Banof momaka sklon jecanju. Meso usana povue se sa porcelanskih krunica zuba u gadnoj imitaciji osmeha. - Ali e ti danas da primi drugu vrstu punjenja. Ovaj mozberg", vidi, raznosi veliki deo stomaka. Moi e, veruj mi na re, ruku da provu-e kroz taj otvor. Belknap pokua da se pomeri, ali ga smesta stegoe ruke vrste kao elik. Lugner vano pogleda dvojicu svojih potinjenih; ponaao se kao vrhunski kuvar iz televizijske emisije koji se sprema da svojim gledaocima oda tajni kulinarski recept. - Misli da preterujem? Dozvoli mi da te razu-verim. Ovako neto vie nee doiveti. 14 Poluga konice samarice kljocnu. - Nikad vie. Belknap je smisao sledeih sekundi mogao da shvati jedino tokom kasnijeg razmiljanja. Glasno prskanje prozorskog stakla: Lugner, preneraen zvukom, okree se prema uskom prozoru sa svoje leve strane; blesak plamena iz cevi

oruja sekund kasnije kao sev munje osvetljava prostoriju, sine sa ogledala i metalnih povrina i... Krvava mrlja na Lugnerovoj desnoj slepoonici. Izdajnikovo lice najednom mlitavi i on pada i ostaje da na podu lei nepomian, a samarica mu ispada iz ruku kao tap oveka koga je udarila kap. Neki savreni strelac kurumom je probio Lugnerovu glavu. Straari se rairie levo i desno i uperie oruje prema razbijenom prozoru. Snajperista? - Hvataj! - doviknu neiji glas... ameriki naglasak... i kroz vazduh prema Belknapu polete pitolj. Belknap ga zgrabi istim refleksom, svestan trenutka nedoumice kod dvojice telohranitelja koji su sad morali da se odlue da li da prvo pucaju na zarobljenika ili... na vitkog stranca koji kroz prozor najednom upade u odaju. Belknap se baci na pod... oseti dah zrna koje mu prolete neposredno iznad ramena... i dva puta opali u najblieg revolveraa koga pogodi u grudi. Glavna masa: standardna procedura za pucanje iz pokreta. Ali ne i pogodna za razmenu vatre iz blizine kao to je ova. Jedino pogodak u vor centralnog nervnog sistema moe da smesta otkloni pretnju. Smrtno ranjen, dok mu krv iklja iz predela grudne kosti, pogoeni revolvera poinje divlje da prazni arer svog oruja. vrsto graeni zidovi viestruko poiaavaju pucnje oruja velikog kalibra, a u polumraku koji vlada u odaji, uzastopni blesci plamena iz cevi bolno ubadaju oi. Belknap zapuca opet i ovoga puta pogodi revolveraa u lice. Pitolj, staromodni poluautomatik marke valter", neobino cenjen od nekih bivih pripadnika vojnih jedinica stoga to se navodno nikad ne zaglavljuje, uz tup tresak pade na pod, a odmah zatim svali se i njegov vlasnik. Stranac... visok, pokretljiv, odeven u tanini radniki kombinezon, sve-: :av od staklene sre... skoi u stranu da izbegne hitac drugog telohrani--.-i"."- : uzvrati vatru jednim savrenim hicem u protivnikovu glavu i ovaj smesta pade. Tiina koja zavlada bila je avetinjska, najdue sekunde savrenog mira kote je Belknap ikad iskusio. Stranac je izgledao kao da se dosauje dok je pretresao Lugnera i njegove telohranitelje i nita nije ukazivalo na to da mu ft ak i puls neto ubrzan. 15 Stranac mu se konano obrati oputenim glasom: - Pretpostavljam da napolju u nekom od budaka imaju i bar jednog straara iz tazija. to bese tano ono to je Belknap trebalo da pretpostavi dok je dolazio ovamo. I on u sebi, ne prvi put, prokle svoju glupavost. A ree: - Rekao bih da taj nee da zalazi ovamo. Usta su mu bila suva, glas kretav. Mogao je da oseti kako mu mii u nozi podrhtava, treperi kao ica ela. Osim na vebama, nikad ranije nije pogledao u cevi samarice. - Mislim da je dogovorena igra da se njihov specijalni gost pusti da nesmetano uiva u svojim zadovoljstvima... ukljuiv i oslobaanje od neeljenih posetilaca. Nadam se da imaju dobru kunu pomonicu - ree stranac i stade da otresa sru sa odee. Stajali su medu leevima koji su jo krvarili, nalazili se u srcu policijske drave, a njemu kao da se uopte nije urilo. Stranac prui ruku. - Usput, ime mi je Dared Rajnhart. Stisak mu bese vrst, aka suva. Stojei ovako blizu njega, Belknap vide da se ovek uopte nije oznojio. I odea mu je delovala uredno. Belknap nije morao da se gleda u ogledalo da bi doznao da sam izgleda kao da su ga krave vakale. - Primenili ste frontalni napad. Hrabro, ali malo nesmotreno. Pogoto vo stoga to je na spratu iznad prazan stan. - Shvatam - proguna Belknap, a i jeste shvatao jer je smesta razmo trio Rajnhartove poteze i uvideo poznavanje situacije koja je stajala iza njih. - Prekor prihvaen. Rajnhart bese vitak, dugakih udova i udno dobrodunih sivozelenih

oiju; pokreti su mu imali maju mekou kad naini nekoliko koraka da bolje osmotri prostoriju. - Ne zamerajte sebi to ste prevideli tazijevca. Iskren da budem, divim vam se zbog onoga to ste postigli. Mesecima ve i sam pokuavam da uem u trag gospodinu Lugneru i pri tom sam imao malo sree. Pa stigli ste ga ovoga puta - ree Belknap, a mislio je: Ko si pa ti, do avola7. Ali ne ree nita jer odlui da saeka s takvim pitanjima. - Nisam - odgovori njegov spasilac. - Stigao sam u stvari vas. - Mene? Koraci na Trgu Marksa i Engelsa. Neupadljivost pravog profesionalca. Odraz na staklu vitkog radnika s manjerkom kod Palast der Republik. 16 Jedini razlog to sam stigao ovamo je taj to sam pratio vas. Dozvoli te mi da vam kaem da ste pravi vetak. Hrt u hajci na lisicu. Sebi sam od redio ulogu i bez daha vas pratio kao engleski gospodin u jahaim pantalonama. Zasta malo i osvrnu se oko sebe. - Gospode blagi! ovek bi rekao da je ovo hotelska soba koju je unitila neka pijana rok zvezda. Ali ja mislim da je lekcija odrana, a vi? Moji poslodavci, u svakom sluaju, bie veoma zadovoljni. Gospodin Lugner bio je veoma lo primer svakom vrednom pijunu jer je iveo na visokoj nozi na raun smrti ostalih iz esnafa. Sad je veoma dobar primer. Pogleda Lugnerovo telo, a onda i Belknapa u oi. - Ispata zbog greha i sve te prie. Belknap osmotri sve po odaji, vide kako krv trojice ubijenih natapa tepih i talas munine ga zahvati. - Kako ste znali da mene treba da pratite? Osmatrao sam... ili iskren da budem, gluvario... oko trnog centra na Aleksanderplacu kad mi se uinilo da sam prepoznao va nain hoda uo en u Bukuretu. a ne verujem u sluajnosti, a vi? Koliko je meni poznato, vi ste mogli i njegov kurir da budete. Ali da ste na neki nain povezani, ni sam ni za trenutak sumnjao. I procena mi se isplatila. Belknap osta da samo zuri u njega. - E sad da vidimo jo neto - nastavi Dared Rajnhart ustro. - Jedino pitanje koje je preostalo jeste: Jeste li prijatelj ili neprijatelj? - Molim? - Neutivo je, znam - ree Rajnhart glasom koji uini da taj samoprekor ispadne podsmeljiv. - Isto je kao i kad se o poslu govori za vreme obeda, ili ispitavanje ljudi o onome ime se bave za vreme koktel zabava. Ali u ovoj stvari mi je iznad svega moj lini praktini interes. Veoma me zanima da li ste vi, ovaj, u slubi Albanaca? Bilo je glasina da oni misle da je gospo din Lugner zadrao za sebe neki veoma jak materijal za njihove pajtae iz J:onog bloka, a vi znate kakvi su ti Albanci kad zakljue da su namagarBeni A to se Bugara tie... ne terajte me da vam priam. I Rajnhart izvadi maramicu iz depa i njenim krajem potapka Belkna-povu bradu. - Takva kombinacija smrtonosnosti i gluposti ne sree se sva-iana. I zato moram da vas pitam: jeste li vi dobra vetica ili zla vestiI on kavaljerskim pokretom srednjovekovnog viteza ponudi Belknapu maramicu kojom ga je obrisao. - Imali ste malo krvi tu na licu, a maramicu zadrite. 17 Ne razumem - ree Belknap glasom u kome se zbunjenost meala sa strahopotovanjem. - Upravo ste rizikovali svoj ivot da biste spasJi

moj... a ak i ne znate da Ji sam saveznik ili neprijatelj? Rajnhart slee ramenima. - Recimo da sam imao dobar oseaj. A sem toga, bili ste ili jedno ili drugo. Kockarski postupak, znam, ali ako ne zakotrljate kockicu, onda niste u igri. O, ali pre no to mi odgovorite na pitanje, potrebno je da znate da sam ja ovde nezvanini predstavnik Stejt depart-menta SAD. Hriste na splavu - uini Belknap, a pokuavao je da sredi misli. Konzularne operacije? Pentejev tim? Rajnhart se samo osmehnu. -1 vi ste Kons Op, takode? Slaete li se da bi trebalo da imamo neki tajni nain rukovanja? Ili klupsku kravatu... mada bi prethodno mene morali da pitaju za njen dizajn. - Pokvarenjaci - ree Belknap preneraen obavetenjem. - Zato me niko nije obavestio o ovome? - Filozofija je da ljude uvek treba drati u nedoumici. Ako priupitate operativce iz broja 2201, ulice C, objasnie vam daje to procedura koju po vremeno primenjuju, posebno onda kad su ukljueni solo operativci. Odvojene i nepovezane tajne jedinice. Rei e vam neto vispreno o opera tivnom udvajanju. Potencijalna mana je da moete da se sapletete na sopstveni rep. Potencijalna prednost je da ste osloboeni grupnog razmilja nja, hodanja u korak i to imate ire mogunosti pristupa. Eto tako bi vam ve neto rekli. Ali istina je, kladim se, da je u pitanju obina brljotina. Uo biajena kao buve na psu. Dok je govorio, panju mu oevidno privue bar u jednom uglu odaje. Ode do njega pa die jednu flau i lice mu sinu. - Dvadeset i jednu godinu stara ljivovica sa Suvobora. Nisu je mnogo troili. Mislim da bi nam obojici prijala koja kapljica. Zasluili smo je. I on nasu malo pia u dve ae i jednu utrapi Belknapu. Naiskap! - naredi. Belknap je malo oklevao, a onda ispi pie u jednom gutljaju, no misli su mu se jo rojile. Svaki drugi operativac u Rajnhartovom poloaju zadrao bi osmatraku ulogu. Ako je trebalo da bude primenjena direktna inPentej, grka mitologija, sin Agave, erke tebanskog kralja Kadmoa. Okovao i bacio u zatvor Dionisa da bi spreio irenje njegove religije. Dionisove sied-benice, bahantkinje ga rastrgle, a prvo mu je majka, Agava, koja zbog opijenosti nije mogla da ga prepozna, otkinula ruku. Prim. prev. "TF

tervencija, ona bi bila izvedena u najpogodnijem trenutku, to jest, kad bi Lugner i njegovi pomagai odloili oruje. Nekoliko trenutaka posle upotrebe oruja. Belknap bi posthumno dobio medalju koja bi mu bila stavljena na mrtvaki sanduk; Lugner bi bio ubijen ili priveden. Drugi operativac bio bi slavljen i unapreen. Organizacija je razboritost cenila vie od neu-straivosti. Upad pojedinca u odaju u kojoj su tri revolveraa s izvuenim orujem nije mogao da se oekuje od bilo kog operativca. Tako neto obezvreivalo bi i samu logiku, a kamoli standardnu operativnu proceduru. Ko je bio ovaj ovek? Rajnhart je preturao po depovima sakoa jednog od ubijenih telohranitelja i odatle onda izvukao ameriki pitolj, kolt" kratke cevi, izbacio okvir, virnuo u njega i upitao: - Je li ovo vae? Belknap gunanjem potvrdi i Rajnhart mu dobaci oruje i dodade: -Imate ukusa. Metak kalibra devet milimetara izdubljene glave i bakarne ka-:: ;e na olovu. Izvanredna ravnotea izmeu zaustavne moi i probijakog i :irka. Metak koji definitivno nije u standardnoj proizvodnji. Britanci kau da oveka uvek moe da oceni prema cipelama koje nosi. A ja kaem da ovekov izbor municije o njemu moe da ti kae sve to treba da zna.

A evo ta bih ja voleo da znam - ree Belknap i dalje sklapajui u seli komadie seanja onoga to se dogodilo u poslednjih nekoliko minuta. Sta bi bilo da nisam prijatelj? Ovde bi sad onda bio i etvrti les za ekipu istaa koja za nama treba ?ne - ree Rajnhart pa Belknapu stavi ruku na rame i stisnu ga da ga ri. - Ali vi ete brzo da saznate neto o meni. Ponosim se time to sam prijatelj svojim prijateljima. -1 opasan neprijatelj svojim opasnim neprijateljima? Razumemo se nas dvojica - ree Rajnhart zadovoljno. - Pa, hoemo da odemo sa ove zabave u radnikom raju? Upoznali smo domaina, H mu duno potovanje, popili po pie... mislim da sad moemo da o, a da se niko ne nae uvreen. Valja otii pre no to se ostane l . ! on pogleda tri nepokretna lesa. -Ako biste bili ljubazni da se primakprozoru, videli biste platformu koja je kao stvorena za popodnevno : prozora, mada mislim da emo taj deo provoda da izbegnemo. n povede Belknapa do prozora kroz koji je sam upao u stan i poka-pbrformu uvrenu vezovima i sputenu sa sprata iznad. Bilo je sida ona nee da skrene panju bilo kome jer su ovi blokovi stambe19 nih zgrada bez prestanka ili popravljani ili redovno odravani. Sem toga, bili su sedam spratova iznad pokrajne uliice u kojoj nije bilo prolaznika. Rajnhart ukloni poslednje komadie sre sa svoje odee pa i sam stade na platformu. - Evo kako stoji stvar, gospodine... - Belknap - ree on kad vrsto stade na dasku skele. - Evo kako stoje stvari, gospodine Belknape. Koliko vam je godina? Dvadeset pet, dvadeset i est? - Dvadeset i est. I zovite me Tod. Rajnhart stade da se zabavlja vezovima i platforma uz trzaj najednom lagano krenu nanie. - Onda ste u druini, rekao bih, tek nekoliko godina. Meni e sledee godine da bude trideset godina. Imam stoga malo vie iskustva. I zato mi dozvolite da vam kaem ta ete da ustanovite. Ustanovi-ete da je veina vaih kolega mediokritetskog soja. To je prosto priroda svake organizacije. I zato ako naiete na nekoga ko je darovit, onda morate da ga uvate i gajite. A to je zato to u obavetajnoj zajednici veinu poslova obavlja aica ljudi. Ti ljudi su dragulji. Oni ne smeju da budu izgubljeni, ogrebani ili smrvljeni ni po koju cenu ako je oveku uopte stalo do ovog naeg zanimanja. Staranje o poslu znai i staranje za prijatelje. Njegove sivozelene oi postae veoma ozbiljne kad dodade: - Ima jedna uvena izreka britanskog pisca E. M. Forstera. Moda vam je poznata. On je rekao da se nada da e, ako ikad bude doveden u situaciju da bira izmeu izdaje prijatelja i izdaje domovine, da ima dovoljno snage da izda domovinu. Zvui mi poznato - ree Belknap ije su oi bile usmerene samo na ulicu. Zahvaljivao je nebu to dole jo nema prolaznika. - Da li je to vaa filozofija? Rajnhart odreno zavrte glavom. - Naprotiv. Lekcija koja iz ovoga moe i jedino treba da se naui jeste da paljivo treba da birate prijatelje. I opet prodorno pogleda Belknapa. - Jer takav izbor nikad ne bi trebalo da pravite. Sad obojica sa platforme iskoraie na ulicu. Uzmite kofu - ree Rajnhart, a sam dohvati svoju manjerku.. Belknap ga smesta poslua. Rajnhartov kaket i radniki kombinezon bili su savren kostim za preruavanje u gradu radnika; s kofom i priborom za malanje Belknap e da deluje kao njegov prirodni pratilac. Jedna teka kina kap pogodi Belknapa u elo. Sad e ozbiljno da pone da pada - ree on.

20 Sve e ovde ozbiljno da pone da pada - ree vitki operativac dvosmi sleno. -1 svako je ovde u dubini srca toga svestan. Rajnhart je veoma dobro poznavao plan grada... a znao je takoe i koje radnje povezuju dve ulice, koji se sokaci nastavljaju na druge, koji opet vode do vie ulica. - Pa ta sad mislite o Riardu Lugneru posle vaeg kratkog susreta? Izdajnikovo roavo, zloudno lice vrati se Belknapu pred oi kao avetinjski prizor. Mislim da je bio zlo - ree kratko i time iznenadi i sam sebe jer je ta kve ocene retko inio. Ali drugaije nije mogao. Dve cevi samarice nisu mu izbijale iz seanja, ba kao i pakosne oi samog Lugnera. Dobro reeno - ree vii ovek i klimnu glavom. - Zlo je danas staro modan izraz, ali svejedno nezamenjiv. Mi nekako mislimo da smo i suvie prefinjeni da govorimo o zlu. Sve se analizira kao proizvod drutvenih, psi holokih, ili istorijskih sila. A kad se jednom tome priklonite, onda zlo ne kako ispada iz ele slike, zar ne? I Rajnhart povede mlaeg oveka u jedan podzemni prolaz koji je po-ao trg razdvojen irokom saobraajnicom. - Mi volimo da se pretvaramo da o zlu ne govorimo zato to smo taj koncept prerasli. Uobraava-10 da e, kao nekakvi oboavaoci fetia iz drevnih vremena, ako ne pomi-10 ime, stvar na koju se ono odnosi da nestane. U pitanju je njegovo lice - proguna Belknap. - Lice koje bi jedino Helen Keler mogla da voli - ree Rajnhart i prstinaini pokrete kao da ita Brajevu azbuku. - Mislio sam na nain na koji te gleda. - Gledao je - ree Rajnhart naglaavajui prolo vreme. - Imao sam i ja je susrete s tim ovekom. Bio je prilino opasan. I kao to vi rekoste... . A ipak nema svako zlo lice. Sluba dravne bezbednosti ove zemlje hra-8e ljudima kao to je Lugner. I to je vrsta zla, takoe. Monumentalnog i Rainhart je govorio ujednaenim glasom, ali nije pokuavao da prikriecanja. Covek bese hladnokrvan... hladnokrvniji moda od svih koje je nap poznavao... ali nije bio cinik. Posle nekog vremena, Belknap shva-eto, takoe: nain na koji je drugi ovek vodio razgovor nije bio sako samoizraavanje; bio je to pokuaj da se skrene tok misli i da se mladi operativac iji su nervi upravo bili ozbiljno poremeeni. I sa-anje bilo je ljubaznost. Dvadeset minuta kasnije, njih dvojica... radnici izgledom... prilazili su ambasadi, mermernoj zgradi u sinke!" stilu sada oronuloj od zagaenja. Velike kine kapi padale su neujednaeno. Prisni miris praine die se sa trotoara. Belknap pozavide Rajnhartu na kapi. Trojica policajaca NDR motrila su na ambasadu s druge strane ulice, nametala svoje najlonske kine jakne i trudila se da im cigarete ostanu suve. Kad se dva Amerikanca primakoe ulazu, Rajnhart zavrnu kraj svog radnikog kombinezona i jednom od amerikih straara pokaza malu plavu ifrovanu ploicu. Kratko klimanje glavom straara i njih dvojica se naoe sa unutranje strane ograde konzulata. Belknap oseti jo nekoliko tekih kinih kapi. Teka gvozdena kapija za njima metalno zveknu u zatvaranju. Smrt bese naizgled izvesna pre ne tako dugog vremena. Bezbednost sad bese osigurana. Upravo sam se sad setio da uopte nisam odgovorio na vae prvo pi tanje - ree Belknap svom visokom i vitkom drugu. Da li ste prijatelj ili neprijatelj? Belknap klimnu glavom. Pa hajde da se saglasimo oko toga da smo prijatelji - ree u iznenad nom naletu zahvalnosti i topline. - Jer meni bi veoma prijalo vie prijate

lja kao to ste vi. Visoki operativac mu podari pogled koji bese i blagonaklon i pun uvaavanja. -1 jedan bi mogao da bude sasvim dovoljan - uzvrati uz osmeh. Kasnije... mnogo godina kasnije... Belknap e da stekne razlog da razmilja o tome kako jedan kratak susret sasvim moe da izmeni oveku ivot. Trenutak, zaliven kiom, koji ivot deli na ono pre i ono posle njega. A ipak ga, osim u naknadnom razmiljanju, nije bilo mogue prepoznati kao ono to jeste. U tom trenutku Belknapova svest bila je opsednuta ivom, a ipak banalnom milju: neko mije danas spasao ivot... kao da je taj in prosto sve vratio u normalu, kao da sad opet ima povratka, kao da stvari opet mogu da budu kao to su bile. Nije znao... nije mogao da zna... da mu se ivot bespovratno promenio. Njegova putanja, na nain kako neprimetan tako i dramatian, izmetena je. U vreme kad oba oveka stupie pod nadstrenicu maslinaste boje iznad bonog ulaza u konzulat, kia je estoko lupala po pastifidranoj tkanini i slivala se niz njene strane. Provala oblaka bila je u punom jeku. 22

PRVI DEO

PRVA GLAVA Rim Tradicija nas ud da je Rim izgraen na sedam brda. Janikul, vie od bilo koga od njih, osmo je. U drevna vremena bilo je posveeno kultu Janu-sa... boga svih prolaza koji je nadzirao sve ulaze i izlaze i stoga imao dva lica. Todu Belknapu bie potrebna oba. Nalazio se na treem spratu vile u ulici Anelo Maina, velikom neoklasinom zdanju sa utom fasadom i be-lim etvrtastim stubovima. Operativac pogleda na sat po peti put u posled-njih deset minuta. Ovo ti je posao, ree sam sebi da se umiri. Ali ovo sad nije bilo po njegovom planu. Ovako neto niko nije planiNeujno se kretao hodnikom iji je pod, nebu hvala, bio od vrsto sle-ih keramikih ploica, a ne od dasaka koje bi mogle da kripe, to je ihiaj u svim starim graevinama. Poslednja obnova uklonila je crvljivu drvenariju iz prethodne obnove... a koliko je takvih obnova bilo od vremena izgradnje u osamnaestom veku? Vila je, izgraena na jednom Trajano-pom akveduktu, imala burnu istoriju. Godine 1848, u slavnim danima uje-ijenja, bila je Garibaldijev glavni tab; podrum je navodno bio uvean da bi posluio kao dodatna oruarnica. Ovih dana je vila opet imala vojnu u, mada daleko mranije prirode. Pripadala je Kalilu Ansariju, Jemen-trgovcu orujem. I to ne bilo kom trgovcu orujem. Analitiari Kons uspeli su, i pored toga to su i ovek i njegov nain poslovanja bili u "koj senci, da ustanove da je znaajan isporuilac ne samo u junoj ve i u Africi. Ono to ga je izdvajalo od ostalih slinih poslovnih Iju-b je njegova predostronost: paljivo je krio svoje poteze, mesto na ko-bitava i puteve kojima se kree, ba kao i svoj identitet. 25

Belknap vreme nije mogao da odabere bolje... ili gore. U dve decenije koje je proveo kao agent na terenu najvie je strepeo od oslanjanja na osmeh sree koji stie gotovo prekasno. Tako neto desilo se na poetku njegove karijere, u Istonom Berlinu. Dogodilo mu se to i pre sedam godina u Bogoti. I dogaalo se opet sad ovde u Rimu. Dobre stvari ponavljaju se tri puta, uporno je ponavljao njegov dobar prijatelj Dared Rajnhart. On nije

delio Daredovo miljenje i nije voleo da se oslanja na sreu. Ansari se, kao to im bese poznato, nalazio pred zakljuenjem velikog posla isporuke oruja koja je obuhvatala istovremenu razmenu izmeu vie zainteresovanih strana. Po svim naznakama bio je to ogroman posao kako po sloenosti tako i po irini... neto moda to je jedino kalil Ansari mogao da bude u stanju da orkestrira. Prema tajnim dojavama, konaan dogovor trebalo je da bude postignut ba ove veeri putem neke vrste konferencije elektronskom vezom izmeu kontinenata. Korienje sterilnih linija i prefinjenog ifrovanja iskljuivalo je mogunost standardnog elektronskog presretanja. I to sve do Belknapovog otkria. Ako bude uspeo da postavi bubicu na pravo mesto, Konzularne operacije dobie znaajne podatke o tome kako dejstvuje Ansarijeva mrea. Uz malo sree, kriminalna mrea bie otkrivena i trgovac smru teak" vie milijardi dolara moi e da bude izveden pred lice pravde. Bile su to dobre vesti za obavetajnu zajednicu. Loe vesti bile su to to je Belknap identifikovao Ansarija pre samo nekoliko sati. Nije bilo vremena za koordinisanu operaciju. Nije bilo vremena za podrku niti za plan odobren od strane glavnog taba. Nije imao drugi izbor do da poe sam. Ovakva prilika nije smela da se propusti. Vrata Ansarijeve kancelarije nisu bila zakljuana. Prirodno. Ovde je boravio samo on i proverena posluga po dunosti i pozivu. Na propusnici sa fotografijom koju je nosio zakaenu na koulju pisalo je Sem Norton" i njega predstavljalo kao jednog od arhitekata na projektu koji je obuhvatao poslednje renoviranje zgrade, lana tima britanske projektantske kue koja je dobila posao renoviranja. Propusnica ga je bez problema uvela u kuu, ali ona ne bi mogla da objasni njegovo prisustvo na treem spratu. Posebno bi bila od slabe pomoi ukoliko bi ga neko zatekao u Ansarijevoj kancelariji u koju je ulaz bio zabranjen i njegovim saradnicima. Sve bi bilo zavreno ako bi tu bio otkriven. Sve bi bilo zavreno i ako bi bio otkriven straar koga je uspavao strelicom sa dozom karfen-tanila" i ostavio u jednom ormanu dole niz hodnik. Operacija bi bila okonana. On bi bio likvidiran. 26

Belknap je te injenice prihvatao takve kakve su, bez uzbuivanja, kao saobraajne znake na putu. Ono to ga jeste uzbudilo bilo je Ansarijevo prisustvo u kancelariji iako je dounik dva puta potvrdio da je Jemenac izaao u grad. Sedeo je za stolom i gornji deo tela mu je od Belknapovog pogleda zaklanjao ekran kompjutera. Pripravan da i na njega ispali strelicu s karfentanilom" Belknap je posle prve pretrnulosti napravio nekoliko koraka ka stolu i onda Kalilu Ansariju video lice. Odmah je shvatio da od njega ne treba da strepi, ali i da postavljanje bubice u trgovevu opremu ne bi imalo nikakvog smisla. Poloaj u kome mu je bilo telo sve je govorio, ali mu se Belknap ipak primae i opipa vrat. Kalil Ansari je bio mrtav. Kompjuter bese ukljuen i Ansari je verovatno bio spreman da pristupi operaciji ugovaranja. Na stolu ispred njega bila je mala oljica aja na srebrnom poslu-avniku. Jemenci su retko kad obavljali posao bez aja i Ansari, iako bese pred sklapanjem ogromnog posla, oevidno nije mogao da se odrekne obiaja. Na telu nije imao ranu niti je krv mogla da se vidi bilo gde. Kap, pomisli Belknap. Ili srce. ta sad? Ima li vremena da snimi sadraj kompjutera? I ima li to uopte svrhe? "7T.enac ne bi bio toliko nesmotren, bez obzira na sve obezbeenje i predostronost, da stvari od znaaja dri u kompjuteru i tako ih izloi efu prvog vinijeg hakera. Bilo bi to gubljenje vremena. Ipak... Nedoumicu mu prekide lupkanje potpetica po ploicama u hodniku, uoraci. enski. Brz pogled po odaji otkri mu vrata koja su vodila u sporednu odaju. Belknap u dva skoka stie do njih i nae se u luksuzno opremlje-:Drr. kupatilu. Zakloni se iza vrata, ali tako da je kroz procep izmeu njih i

dovratka mogao da vidi deo kancelarije u kome je bio radni sto i mrtvi nsar na stolici iza njega. :na vrata kancelarije se otvorie, lupkanje potpetica prigui tepih na :: _ i Belknap se pripremi na vrisak koji je morao da usledi. Trenutak zac u Belknapovo vidno polje ue devojka u uniformi sobarice koja unm koracima obie sto, opipa Ansarija po vratu, brzo otkuca neto na pjuteru... poruku verovatno... pokupi posluavnik sa oljicom aja i a mu iz vidokruga. Ulazna vrata kancelarije lagano se zatvorie i devojpotpetice, opet bez urbe, udaljie se hodnikom. Belknapu nije bilo potrebno dugo da shvati ta se desilo. Kalil Ansari, od najmonijih trgovaca orujem na svetu, ubijen je otrovom koji je em... koji mu je servirala mlada devojka zaposlena kao sobarica. 27 Nije imao vremena da o tome dalje lupa glavu jer se oglasi zvonce internog telefona sa Ansarijevog stola. A ta e da se desi kad Ansari ne bude odgovorio? U to nije bilo sumnje. Bie podignuta uzbuna. Bilo je vreme da se povlaci. I to poslednji as. Ako uspe da stigne u prizemlje, spaen je. Bejrut, Liban Pariz Bliskog istoka" je grad nekad bio nazivan ba kao to je Sajgon bio poznat kao Pariz Indokine i sukobima rastrzani Abidan kao Pariz Afrike: oznaka pre kletva no odavanje priznanja. Limuzina marke dajmler" ija su karoserija i stakla bili otporni na metke, kretala se ulicom Marad u centru ratom izmuenog grada; ceo kraj poznat kao bejrutski Centralni kvart. Dajmler" ude na Plas d"Etoal... koji je svojevremeno s mnogo nade oblikovan po ugledu na pariki centar, a sad bio samo kruna saobraajna okretnica zakrena vozilima... pa krenu niz ulice u kojima su renovirane zgrade iz otomanskog i francuskog perioda stajale pored savremenih poslovnih blokova. Zgrada pred kojom se limuzina na kraju zaustavi bila je savreno neupadljiva: sedmospratno zdanje neodreene boje, ba kao i pola tuceta slinih u susedstvu. Iskusnom oku meutim nije promicala injenica da je limuzina blindirana, ali u tome nije bilo nieg posebnog. Ovo je, na kraju, ipak bio Bejrut. A nimalo neobina nije bila ni pojava dva vrsto graena telohranitelja... obojica u komotnim letnjim odelima kakva vole oni kojima je za izlazak u grad pored kravate potrebna i futrola s pitoljem... koji se pojavie iz automobila istoga asa kad je stao. I opet, bio je ovo Bejrut. A putnik koga su uvali? Posmatra bi smesta znao da putnik... visok, mrav, odeven u skupoceno ali inovniko sivo odelo... nije Libanac. Njegova nacionalna pripadnost bila je nesumnjiva: da se to ustanovi uopte nije bilo potrebno da mae zastavom na kojoj su zvezde i pruge. Dok mu je voza automobila pridravao vrata, Amerikanac izae na trotoar i nelagodno se osvrte oko sebe. Pedesetogodinjak, pravih lea, pruao je utisak sutog razmetljivca iz najmonije nacije na svetu... i u isti mah, primer nesigurnosti stranca u stranom gradu. vrsta poslovna tana koju je nosio mogla bi da prui dodatne zakljuke, ili da prosto podstakne nova pitanja. Jedan od telohranitelja, onaj nii, ue ispred njega u zgradu. Drugi osta uz visokog Amerikanca, a njegove oi neumorno su osmatrale na sve strane. Zatita i zarobljenitvo veoma esto izgledaju sasvim isti. U predvorju zgrade, Amerikancu pristupi Libanac hitrog" osmeha i crne kose koja kao da je bila zalizana naftom. - Gospodin Mekibin? - upita on i prui ruku. - Ros Mekibin? Amerikanac potvrdno klimnu glavom. - Ja sam Muhamed - ree Libanac aputavim glasom. - A ko to - uzvrati Amerikanc - u ovoj zemlji nije? Njegov domain se osmehnu nesigurno i povede svoga gosta kroz pa-lir naoruanih straara. Ti ljudi su bili visoki, snani i rutavi, naoruani pitoljima koji su im stajali u izlizanim futrolama na boku, ljudi opreznih

oiju i ostarelih lica, ljudi koji znaju kako lako civilizacija moe da bude unitena jer su gledali kako se to deava i priklonili se neemu to je dugo-venije: trgovini. Amerikanca uvedoe u dugaku prostoriju potpuno belih zidova na drugom spratu. Bila je ureena kao salon, jer su u njoj bili fotelje i niski stoi na kome su ve bile posude za aj i kam, ali njena upadljiva neformalnost nije maskirala injenicu da je to mesto za rad, a ne za igru. Straa-ri ostae napolju u nekoj vrsti predvorja-ekaonice; u odaji je bila aica poslovnih ljudi. ovek koga su oslovili kao Ros Mekibin bi pozdravljen kratkim osme-sima i brzim rukovanjem. Predstojao je posao, a oni su znali da Amerikan-i imaju malo strpljenja za arapsku tradicionalnu utivost i posredno ophoenje. Veoma smo vam zahvalni to ste pristali da se sastanete s nama - re van od ljudi koga su predstavili kao vlasnika dva bioskopa i lanca pi ka u bejrutskoj oblasti. - Ukazujete nam ast svojim prisustvom - ree drugi koji je odavao utiinovnika privredne komore. - Ja sam samo predstavnik, izaslanik - uzvrati Amerikanac neusiljeno. natrajte me oficirom za vezu. Postoje ljudi koji imaju novac i ljudi ko lje novac potreban. Moj posao je da dovedem jedne do drugih. osmeh mu tad naglo zgasnu na licu. Do stranih investicija se ovde uasno teko dolazi - ree novi govorAli mi nismo ljudi koji poklonjenom konju gledaju u zube. Ja nisam poklonjeni konj - odsee Amerikanac. - Gospodine Jorum, ibankar, zar ne? Sta biste mi vi rekli o mogunostima koje ovde posto-

29 - Mislim da ete uvideti da su svi ovde veoma priljeni partneri - od govori ovek ije je ravno lice s majunim nosnicama odavalo utisak a bljeg. - Nadam se da ete za preduzee Mansur" nai da je zadovoljavajue umea se jo jedan govornik. - Mi imamo veoma bujan povrat kapitala. I ovek tu zasta kao da je prekorne poglede, koji su mu upueni zato to se upadicom ogreio o pristojnost, shvatio kao sumnju u ono to je rekao. Istina je. Nae poslovne knjige paljivo su pregledane od strane ovlaene agencije za knjigovodstvo. Mekibin hladno pogleda oveka iz preduzea Mansur". - Knjigovodstvo? Stranke koje ja zastupam privlai daleko oputenije voenje poslovnih knjiga. Spolja stie kripa automobilskih guma. Niko ne pokaza da je to primetio. ovek iz Mansura" pocrvene. - Ali, razume se. Uveravam vas da smo mi, istovremeno, sasvim prilagodljivo preduzee. Nije bilo potrebno da se glasno izgovara svrha sastanka. Niko glasno nije imao potrebe da pominje pranje novca. Neograniene koliine prljavog novca svakodnevno su stizale na bedno regulisano libansko trite i vraane tamo odakle su stizale kao ist novac. Glavnina je vraana, neto je zadravano ovde. Pohlepa i neizvesnost bile su gotovo opipljive u odaji. Pitam se ne gubim li ja ovde vreme - ree Mekibin i glasu dade ton kao da se dosauje. - Mi ovde razgovaramo o poslu koji se oslanja na poverenje. A poverenja nema bez iskrenosti. Bankarevo lice razvue se u dvosmisleni poluosmeh, a pri tom je i lagano mirkao oima. Napetu tiinu prekide lupa koraka grupe ljudi koji su trali uz iroke stepenice: odocneli uesnici nekog drugog poslovnog sastanka? Ili... neto drugo? Otra paljba automatskog oruja u predvorju razveja dalja nagaanja.

Jauci i uasna vriska. A onda uas provali i ovamo u kancelariju kad ljudi koji su na glavama imali arapske marame utrae unutra i uperie kalanjikove" u libanske poslovne ljude. U tren oka soba se pretvori u klanicu. Bele zidove zasu kia krvi. Sastanak bese okonan. Napadai nestae isto onako brzo kako su i stigli. Nii od dva Amerikaneva telohranitelja oseao je uasan bol u gornjem delu grudi... zrno ga je pogodilo u rame i verovatno mu zakailo i 30 plua. Ali svest nije gubio. Kroz polusputene kapke mogao je da kroz vrata vidi izvrenje masakra u kancelariji. ovek koji je sebe zvao Ros Mekibin jedini nije bio pogoen i njemu su, dok je stajao kao paralisan od uasa, napadai grubo navukli juteni dak preko glave. I onda su prestravljenog Amerikanca odvukli sa sobom niz stepenice. Telohranitelj zatim u lagano brektanje motora nekog kombija dole na ulici. Kroz prozor je stigao da poslednji put vidi Amerikanca koga su, sad i uvezanih ruku, grubo ubacili u zadnji deo kombija... kombija koji je onda odgrmeo niz pranjavu ulicu u no. Telohranitelj izvue mobilni telefon iz skrivenog unutranjeg depa na sakou. Bio je to alat koji je smeo da se koristi samo u krajnjoj nudi: njegovi kontrolori iz Konzularnih operacija bili su veoma odreeni i strogi s tim u vezi. Njegovi debeli prsti, klizavi od arterijske krvi, nekako ispritiskae jedanaest cifara. Harisonovo suvo hemijsko ienje" - javi se naizgled mrzovoljni glas s druge strane linije. ovek se dobro naguta vazduha u pokuaju da napuni povreena plua pre no to izgovori: - Polideuk je zarobljen. Ponovi to? - ree odmah glas. Ameriki obavetajci eleli su da on poruku ponovi verovatno radi identifikacije glasa i on to uini. Nije bilo potrebe da navodi vreme i mesto; telefon kojim se sluio imao je ugraen GPS ureaj vojnog kvaliteta ta-!o da ne samo da je pruao vremenski okvir ve i prostorni sa odstupanjem od svega dva do tri metra u horizontalnoj ravni. Oni su prema tome znali gde je Polideuk bio. Ali kuda je odveden? :ngton, D. K. Prokleto nek je sve do neba! - dreknu direktor operacija tako da mu aoik ile na vratu. tonika je primljena od strane specijalnog ogranka OIB, Obavetajnog rtranog biroa Stejt departmenta SAD, i bila prosleena operativom vrblideuk, grka mitologija u rimskoj mitologiji Poluks, jedan od Diosku-igi ie Kastor. Braa blizanci koji ak ni u smrti nisu hteli da se razdvajaju cvs, da bi ovekoveio njihovu bratsku ljubav, likove Dioskura preneo me-ede sazvee Blizanaca. Prim. prev.

hu u roku od ezdeset sekundi. Konzularne operacije ponosile su se svojom organizacionom uhodanou koja je bila daleko iznad tromog poslovanja krupnijih obavetajnih agencija. A glavni direktori Kons Opa jasno su svima stavili do znanja da Polideukov rad ima visok prioritet. Mladi operativni slubenik... koe boje bele kafe i crne, talasaste, guste, kratko podiane kose... koji je stajao na pragu kancelarije direktora operacija, tre se kao da je on za neto lino kriv. Prokletstvo! - ponovi DO i pesnicom tresnu u sto. Zatim gumu stolicu natrag i die se. Vena na njegovoj slepoonici pulsirala je. Ime mu je bilo Garet Draker i mada je zurio pravo u mlaeg ope-rativca na vratima, on ga u stvari nije video. Jo ne. Konano se usredsredi na crnomanjastog mladog slubenika. Kakvi nam podaci stoje na raspolaganju? - upita ga kao deurni lekar na odeljenju Hitne pomoi.

Upravo sad nam je stigao taj poziv. -A to sad" znai...? Pre moda minut i po. Od strane jednog naeg unajmljenog oveka ko ji je i sam u loem stanju. Mislili smo da biste vi to eleli smesta da znate. Draker pritisnu dugme internog telefona na stolu. Poaljite mi Garisona - naredi nekom nevidljivom pomoniku. Ubrzo zatim, mladi operativac se pomeri sa vrata da naini prolaz krupnom ezdesetogodinjaku koji bez oklevanja ude pravo u Drakerovu kancelariju. Krupni ovek onda okrenu glavu i zakilji prema mlaem operativcu. Gomez, je li tako? - Gomes - popravi ga mlai operativac. - Meki kraj. - Misli da je to neka razlika? - upita stariji ovek podsmeljivo. Njegovo ime bilo je Vil Garison i bio je slubenik zaduen za bejrutsku operaciju. Punaki obrazi mladia malo se zarumenee. - Ostaviu vas dvojicu da razgovarate. Garison pogledom potrai i dobi isti takav potvrdan odgovor od strane Drakera. - Ostani ovde. Obojica emo da imamo pitanja. Gomes ude u kancelariju sav pokunjen i tek na jo jedan nestrpljiv pokret od strane Drakera sede na jednu zelenu... pomalo zelenu, nekad bilo zelenu, zeleniju od svega ostalog u odaji... stolicu. - ta nam preostaje u ovom sluaju? - upita Draker Garisona. - Kad te neko utne u jaja, ti se savije u pojasu. Eto ta nam preostaje. 32 - Znai, nagrabusili smo - ree Draker koji je sad, kad mu bes izvetre, izgledao oronuo i zaputen kao i sav nametaj u njegovoj kancelariji, mada je on sam u njoj bio najnovija stvar jer je na poloaju DO bio tek etiri go dine. - Kraljevski nagrabusili. Vil Garison bese savreno utiv pred Drakerom, ali ne bi moglo da se kae i da ga je pri tom potovao. Imao je on za sobom daleko vie godina u slubi no bilo koji drugi stariji Kons Op direktor i takvu zalihu iskustva i poznanstava da se to veoma esto, i suvie esto, pokazivalo kao neto naj-dragocenije to je sluba imala. Godine ga, znao je Gomes, nisu omekale. Garison je prema priama oduvek bio mrgud, a ako nita drugo, sad je to bio i vie. Bio je zlopamtilo, preke naravi, tvrdoglav i mnogo tvrdoglaviji kad je izazvan, a raspoloenje mu je uvek stajalo na nivou lako kivan" i odatle postajalo samo jo gore. Bila je ista srea to Draker nije mnogo drao do hijerarhijskog rituala potinjenosti. Birokratski komar, a u tome su se saglaavale sve Gome-jve kolege, bio je ljubi dupe onima iznad sebe, gazi one ispod" tip ove-la. Garison je moda gazio one ispod, ali nije dupe ljubio nikome, a Dra-ber ie moda ljubio iznad, ali nije gazio one dole. I to je nekako funkdoniSkinuli su mu i cipele, takoe - ree Draker. - Naene su baene po-jjuta. I time je onemoguen GPS ureaj u njima. Tipovi nisu budale. ko Kristova proguna Garison, a onda otro odmeri Gomesa. Ne znamo. Na ovek na licu mesta rekao je... - poskoi Garison. momci su ga ubacili u kombi i odjurili. ai momci, je li? - ponovi Garison otrovno. 3 otmiarima nemamo mnogo podataka - ree Gomes i slee rame-- Militantni Arapi, po mom miljenju. arison je u mladia zurio na nain na koji skuplja leptira posmatra lugakom iglom u aci. Btentni Arapi, je li? - upita opet istim, otrovnim glasom. samo sam rekao ta mislim - ree Gomes trudei se da mu se drh-osen u glasu. Ueti novajlija sa fakulteta. Kad bi neko bio otet u Pekingu, kladim kao da je to uradio neki Kinez. Ako te budem upitao koja vrsta lim te da mi ne

odgovori od one vrste koja ima etiri toka". 33 Tamnozelen, pranjav. Zavese na prozorima. Ford", misli na ovek. Visok, kao trska mrav ovek uskog lica i s grivom sede kose ue u kan celariju. Sako u tkanju riblja kost" delovao je preiroko na njegovom telu. Pa ija je ovo onda bila operacija? - upita Majk Oukot, zamenik di rektora za analize. On se smesti na prvu slobodnu pohabanu stolicu i svoje tanane udove sklopi jedne preko drugih kao da su seiva vajcarskog peroreza. Zna ti vrlo dobro ija - proguna Garison. - Moja. Ti si voa operacije - ree Oukot. - Ko je smislio? Krupni ovek slee ramenima. - Ja. Analitiar samo nastavi da ga gleda. - Ja i Polideuk - priznade Garison uz pratee sleganje ramenima. - Polideuk, uglavnom. - Opet se povlai, Vile - ree Oukot. - Polideuk je briljantan operativac, a ne momak koga treba bespotrebno rizikovati. Onda pogleda Drakera. - Kakav je bio plan igre? - Radio je kao tajni agent etiri meseca - ree Draker. - Pet meseci - ispravi ga Garison. - Kretao se pod imenom Ros Mekibin. Ameriki poslovni ovek koji se kree senovitom stranom ulice. Navodno po srednik koji ispituje mogunosti za pranje novca iz poslova s drogom. - To je prava vrsta mamca ako lovite kedere. A on to nije inio. - Prokleto si u pravu - ree Draker. - Polideuk je imao strategiju laga ne infiltracije. On nije lovio ribu. Lovio je ribara. Mamac mu je prosto omoguio da se pojavi u eljenoj ulozi. - Shvatio sam - ree Oukot. - Ovde je, znai, opet na sceni stil Dorda Habaa. Analitiar nije morao dalje da objanjava. Poetkom sedamdesetih godina prolog veka, voa palestinskog pokreta otpora Dord Haba, poznat kao Doktor, u Libanu je odrao tajni sastanak svih najjaih teroristikih organizacija na svetu, ukljuujui pansku Etu, japansku Crvenu armiju", bandu Bader-Majnhof i iranski Oslobodilaki front. U godinama koje su usledile, Habaova organizacija, ali uopteno govorei i sam Liban, postali su mesto gde su teroristi sa svih strana dolazili da trae i kupuju oruje. eki model automata korpion", kojim je izvreno ubistvo Alda Moroa, nabavljeno je na libanskoj pijaci oruja. Kad je voda Autonomije", italijan-ske revolucionarne grupe, uhapen sa dva projektila tipa strela", Narodni front za osloboenje Palestine bez ustezanja je tvrdio da su projektili njegovo vlasnitvo i zahtevao da mu se vrate. Sve od pada Berlinskog zida, me34 dutim, libanska pijaca oruja kao i sistem releja preko koga su ekstremistike organizacije mogle da kupuju i prodaju alat svojih smrtonosnih poduhvata, poeli su da propadaju. Ali vie ne. Dared Rajnhart i njegov tim potvrdili su da je jezgro oivelo: mrea je poela da zuji. Svet se promenio... samo da bi se vratio natrag. Zvuno najavljivani novi svetski poredak prebrzo je ostario. ObaveEtajni analitiari uoili su jo neto. Oruani nemiri nisu bili jeftini; Oba-etajni i istrani biro Stejt departmenta procenio je da su Crvene brigade Je priblino sto miliona dolara godinje na odravanje svojih pet stotina lanova. Ekstremistike grupe danas imaju ekstremne potrebe: putojtanja avionom, specijalno oruje, plovne jedinice za prevoz oruja, sred-:a podmiivanje dravnih slubenika. I tu nije kraj. Mnogi legalni polovni ljudi vape za brzom gotovinskom infuzijom. Isti je sluaj i sa malim, :naajnim brojem organizacija posveenih neredima i razaranju. Da-d Rajnhart... Polideuk... osmislio je strategiju da se uvue u predstavu. pijunaa nije maji kaalj - zamiljeno promrmlja Draker. Oukot potvrdno klimnu glavom. - Ve sam rekao da je Polideuk mu-rici kakva se retko rada.

Jedino se nadam da ovoga puta nije nadmudrio K sebe. - Primakao se, ostvario dobar napredak - ree Garison. - ta ini kad s da se povee s bankarskom zajednicom? Poinje da daje kredite i :a ti se priblie, ako ni zbog ega, a ono da vide ko si. Polideuk je da je jedan od tipova na tom sastanku bankar iji su prsti u mnogim fima. Suparnik, a ne dobavlja. Z ui prilino pipavo i prilino skupo - primeti Oukot. brison se nakostrei. - Pa ne ulazi se u Ansarijevu mreu tako to se : ristupnica. Razume se - ree Oukot. - Ali hajde da vidimo jesam li sve dobro ,Iste veeri kad je Ansari navodno trebalo da bude u svom kabinepgovara posao od trista miliona dolara za isporuku oruja... dakle, 5 kad on autorizuje digitalne potpise na ugovorima i stavlja brdo ki od svojih tajnih rauna... mi imamo Dareda Rajnharta, to :dbina, gde sedi u sobi punoj bejrutskih piljara. I onda ga otii Arapa naoruana kalanjikovima". Da li neko misli da je to sa: znamo ta se stvarno desilo - ree Draker. - Moje je miljenje bogatog amerikog biznismena igrao previe dobro za lino i koji su ga oteli verovatno misle da kao talac mnogo vredi. 35 - Kao obavetajni agent SAD? - upita Oukot i naglo se ispravi na sto lici. - Kao bogati ameriki poslovni ovek - pouri Draker da potvrdi. - Ja o tome govorim. Otmice su u Bejrutu veoma este, ak i sad. Tim militant nim grupama potreban je novac. Moje je miljenje da su ga oteli zbog pred stave koju je stvorio o sebi. Oukot lagano klimnu glavom. -1 to vas je uvalilo u gadnu kau. Posebno u vezi s onim to se deava na Brdu. - Hriste - promrmlja Draker. - A sutra imam jo jedan sastanak sa pro kletom senatskom komisijom. - Znaju li oni za operaciju? - upita Garison. - U glavnim crtama, da. Kad se na umu ima znaaj budetske stavke, to nije moglo da se izbegne. Verovatno e da imaju gomilu pitanja. A ja sigur no kao to je i sutra dan, nemam odgovore. - U emu je znaaj budetske stavke? - upita Oukot. Drakeru se ukaza kapljica znoja na elu odmah pored vene koja mu je pulsirala na slepoonici. - Polugodinje kresanje trokova. Da se ne pominje smanjenje broja zaposlenih. Bojim se da ovo to se desilo nee da nam bude od velike pomoi. - Polideukov poloaj bie izgledniji ako mi to pre neto preduzmerno - ree Gomes zabrinuto. - Po mom miljenju. - Sluaj, mali - ree mu Garison i besno ga pogleda. - Miljenja su kao guzni otvori. Svako ima po jedan. - Ako Kirkova komisija bude otkrila ta se desilo - ree Draker tiho ja u da imam dva. I pri tom ne mislim na miljenja. U odaji kao da se smrai, kao da posta sumorna posle njegovih reci. Ne elim da se meam u ono to mi nije posao, ali sam zbunjen - re e Gomes. - Oteli su jednog od naih momaka. Kljunog igraa, pri tom. Hou da kaem, Isuse, pa mi ovde govorimo o Daredu Rajnhartu. ta e mo da preduzmerno? Draker se okrenu prema dvojici svojih starijih kolega i njihova izmena pogleda potraja malo due. Oevidno je na taj nain traio potvrdu svoga miljenja. A onda se okrete mlaem slubeniku i podari mu jedan ukoeni osmeh. Preduzeemo najteu od svih moguih stvari - ree direktor operaci ja. - Neemo da radimo apsolutno nita. 36 DRUGA GLAVA

Andrea Benkroft urno otpi gutljaj vode. Oseala je nelagodnost kao da pi zure u nju. Pogled na prisutne oko konferencijskog stola u prostoriji "tvrdi joj da svi i zure u nju. Bila je usred svog izlaganja na temu predloenog dogovora sa Magnokomom", firmom za koju se smatralo da e br-D da postane glavni igra na polju kablovske i telekomunikacijske indu-rije. Izvetaj koji je podnosila bio je najvea odgovornost koju je do sada "bila dvadesetdevetogodinja analitiarka, ija su specijalnost bile hartije vrednosti i ona je istraivanju i prouavanju posvetila ozbiljno vreme. 1sam izvetaj nije bio obino upoznavanje, takoe; bio je to posao, sklanja ugovora koje je u toku, a postojao je i krajnji rok. Za svoj nastup i ia je, takoe, svoj najbolji ,,En Tejlor" kostim s plavo-crnim utkanim tivom koji bese smeo iako ne i napadan. o sada je sve prolo dobro. Pit Bruk, predsednik Koventri ekviti gru-i njen ef, s odobravanjem joj je klimao glavom sa svog sedita u poza-1 ude je zanimalo da li je ona dobro obavila povereni joj posao, a ne j je danas frizura kako treba. Izvetaj koji je podnosila bio je teme-feoma temeljan izvetaj, morala je da prizna. Prvih nekoliko slajdova t je prikazala sumirali su kretanje gotovinskog kapitala, razne tokove i vorove trokova, otpise i investicionu potronju, fiksne i pro-; :rokove koje je firma imala tokom poslednjih pet godina. Nije odmah da iznese svoj nalaz jer su i Herbert Bredli, direktor firme za "slove, ali i njen ef Bruk kao i drugi stariji slubenici bili za posao komom". Bie to brak koje e i nebo da blagoslovi", vladalo je , I zato se trudila da ne iznosi otvoreno svoj nalaz ve da im objaicone sa slajdova projektovanih na platno iza njenih lea. tinogu da verujem - ree na kraju Bruk i udari se rukom po elu. .urni u ovo, gospoice Benkroft? - upita Bredli. "37"

- Bojim se da jesam - odgovori ona. - Vi znate da sam se bavila istorijom, zar ne? E pa i sad sam pomislila da bi istorijat preduzea mogao da sve malo bolje osvetli. I zato sam potraila podatke iz vremena jo pre no to su se spojili sa Dinakomom". ak i tada je njihov generalni direktor po slovao tako to je pljakao Petra da bi platio Pavlu. Nova boca, staro vino. Magnokomovom" biznis planu nema zamerke, ali su finansijski strunja ci koji su ga napravili bili zaista briljantni, na uvrnut nain. - E pa - ree Bredli posle kraeg razmiljanja - u vama su nali dostoj nog protivnika. Upravo ste meni lino spasli kou, da ne pominjem tetu koju bi firma pretrpela. I on stade da aplaudira poto je sraunao da brza predaja pred jakim argumentima moe samo da mu koristi. - Sve bi se to pokazalo u obrascu ,,Osam-K" - ree Andrea i stade da skuplja svoje papire sa stola. - Da, ali tek kad bi ugovor ve bio potpisan - ree Bruk. - Pa, dame i gospodo, ta smo danas nauili iz ovoga to je izneto? Ubrzo zatim atmosfera na sastanku posta oputena i pojedinci stadoe i da odlaze. Bruk joj prie da joj i nasamo oda priznanje na dobro obavljenom poslu. - Imate redak talenat da u hrpi naizgled urednih dokumenata osetite da neto nije kako treba. Hvala vam. Unapreenje e da usledi, znala je. A koliko e da bude poveanje plate? Razume se, sad nije bio trenutak da ga o tome pita, ali... U tom trenutku prie im jedna od sekretarica, nakalja se i ree joj: -Gospoice Benkroft, imate telefonski poziv. Andrea kao na krilima ode do svog stola. inilo joj se kao da lebdi na pohvalama, ali i od olakanja zbog zavretka posla. I od ponosa. Zahvalnost

Pita Bruka na onome to je uinila bila je iskrena. Prema tome i pohvala koju joj je izrekao. - Andrea Benkroft - ree u slualicu telefona. - Moje ime je Horacije Linvil - ree ovek s druge strane linije. - Ja sam advokat Benkroftove fondacije. Andrea smesta oseti kako je naputa dobro raspoloenje. - A ta bih ja mogla da uinim za vas, gospodine Linvil? - upita hladno. - Pa... - poe advokat i malo zasta. - Sve se uglavnom svodi na to ta bismo mi mogli da uinimo za vas. - Bojim se da me to veoma malo zanima - ree Andrea gotovo nelju bazno.

38 Ne znam da li vam je poznato da je va roak, Ralf Benkroft, nedav no preminuo - nije se predavao advokat. Nije - ree Andrea i glas joj se ublai. - ao mi je to to ujem. Ralf Benkroft? Ime joj bese samo neodreeno poznato. - Postoji zavetanje - ree on. - Posebnog tipa. Stupilo je na snagu nje govom smru. Vi ste korisnik. - Zar mi je ostavio novac? Advokatove uvijene formulacije poinjale su da joj idu na nerve. Linvil opet naini pauzu. - Porodine fondacije su prilino sloena ar, zamrene, to pretpostavljam da vam je poznato. Zasta opet, a onda pouri da objasni kao da se plai da bi mogao da bude pogreno shvaen. - Ralf Benkroft je bio lan staratelja fondacije, a njegova smrt ostavila je upranjeno mesto. Povelja fondacije izriito naglaa-Ta i iziskuje podobnost i postotak lanova koji moraju da pripadaju poro-:.;: Benkroft. Ja sebe uistinu ne smatram Benkroftovom. Vi ste diplomirani istoriar, ne? Pretpostavljam da e da vas zanimaokolnosti koje su ovome prethodile pre no to donesete konanu odluL Ali ja se bojim da nam vreme izmie. Voleo bih da doem do vas i po-nosti vam iznesem zvanino i lino. Izvinjavam se zbog ove uurbano-ali ovo je neuobiajena situacija, kao to ete i sami da uvidite. Mogu da derr. do vae kue u pola sedam veeras. Fino - ree Andrea upljim glasom. - To mi sasvim odgovara, jracije Linvil, kako se pokaza, bio je neugledan ovek krukolike glacrta lica i nesrazmerno velike ele u odnosu na kosu. Voza ga je do skromne kue Andree Benkroft u stilu Kejp Koda ali smetenu .;.-T.katskom gradiu Karlajlu. Voza je ostao napolju da ga eka kad o u kuu s metalnom tanom osiguranom ifarnik-bravom. ga uvede u dnevnu sobu i primeti kako je pogledao sedalo fotelje i se plai da na njemu mogu da budu maje dlake. TO prisustvo uini da se osea udno svesna svog doma, kue ko-Ijivala na po godinu dana u ne tako skupom kraju gradia koji :iat kao skup za stanovanje. Karlajl bese jednu ili dve ele-rice predaleko od Menhetna da bi mogao da se smatra spavaoni-, ali su neki njegovi stanovnici ipak koristili liniju metroa Sever prad odlazili na posao. Ona se uvek nekako ponosila svojom kar-Iresom. Sad je razmiljala o tome kako ovo mesto moe da izgle-tiz Benkroftove fondacije. Mora da mu izgleda... sitno. 39 Kao to sam vam rekla, gospodoine Linvil, ja zaista sebe ne smatrani Benkroftovom. Sedela je na sofi s druge strane stoia za kafii. - To sutinski nita ne menja. Prema smernicama fondacije i njenoj po velji, vi jeste Benkroft. A smru Ralfa Benkrofta... odlaskom bilo koga la

na upravnog odbora staratelja... pokrenut je itav niz posledica. Tu je i... is plata koja prati ovu odgovornost. Zavetanje, ako vam je tako drae. Tako se to oduvek radilo u fondaciji. - Hajde da istoriju ostavimo po strani. Ja se bavim finansijama kao to vam je poznato. M volimo da stvari budu jasne i odreene. ta je specifi na priroda zavetanja? Linvil lagano mirnu. - Dvanaest miliona dolara. Je li vam to dovoljno specifino? Reci nestae kao prstenovi dima na vetru. ta je on to rekao? - Ne razumem. - Uz vae ovlacenje, ja mogu da vam prebacim tih dvanaest miliona na raun koji mi budete dali do kraja sutranjeg bankarskog dana. On opet malo zasta. - Da li to stvari ini jasnijim? Zatim odmah iz tane izvadi komplet dokumenata i poreda ih po sto-iu. Andrea Benkroft je bila oamuena, gotovo utrnula. - A ta ja treba da uradim? - upita skoro pridavljenim glasom. - Da sluite kao staratelj jedne od najuglednijih dobrotvornih i filan tropskih organizacija na svetu... Benkroftove fondacije. Horacije Linvil pusti da neko vreme proe u tiini. - Tegobno bi ovo bilo veoma malom broju ljudi, ako i bilo kome. Pojedinci bi ak smatrali da im je ukazana velika ast i da su privilegovani. - Ja sam zapanjena - ree ona konano. - Ne znam ta da kaem. - Nadam se da nee da bude neumesno ako vam ja dam predlog - re e advokat. - Recite da. Vaington, D. K. Vil Garison provue ruku kroz svoju elinosivu kosu; njegove oi sline oima baseta i mlohavo lice, mogli bi da deluju dobroudno. Belknap je znao da nije tako. I svako ko se jednom susreo s ovekom znao je da nije 40"

tako. Logika nauke o zemlji svedoila je tome u prilog: Najtvre stene stvarane su pod pritiskom i s protokom vremena. - ta se, do avola, desilo u Rimu, Kastore? - Dobio si moj izvetaj - ree Belknap. - Nemoj da me zavitlava - ree stariji ovek. Die se i spusti roletne na staklo kojim je njegova kancelarija bila odvojena od glavne prostorije. Odaja u kojoj su bili imala je izgled radnog prostora kapetana broda: sve je bilo privreno, sve skockano, nijedna stvar izvan mesta za nju odreenog. Cunami bi mogao da prodrma kancelariju, a da u njoj ne pomeri nita. - Uloili smo sam Bog zna koliko sredstava i osoblja u tri odvojene Ansari operacije. Direktiva je bila jasna. Ulazimo, vidimo kako to radi, sledimo pipke tamo kuda idu. I Garison iskezi ajem obojene zube. - Osim to to nije bilo dovoljno dobro za tebe, je li tako? I momentalno uivanje za tebe je predugo, je li? Pojma nemam o emu govori - ree Belknap i tre se od bola kad se : Krenu. Bolelo ga je i kad die: nagnjeio je rebra kad je preskakao zid dvorita e u vija Anelo Maina. Uganuo je i lanak na nozi kad je doskoio na : u s druge strane. Ali nije bilo vremena da svrati do doktora. Taksijem je do aerodroma i uhvatio prvi putniki avion za Dals. Izgubio bi mno_e vremena da je pokuao da se vrati bezbednijim transportom iz ne-d vojnih baza SAD u Livornu ili Vienci. I jedva je stigao da opere zu: ;elja kosu pre no to je dojurio do glavnog taba Konzularnih ope-a na ulici C. - Ima elezna muda, moram da ti priznam - ree Garison i vrati se da ine na svoju stolicu. - Odakle ti smelost da se pojavi ovde s tim zabriJOK izrazom na licu? - Pa nisam ovde zbog aja i kolaia, zar ne? - uzvrati Belknap oporo.

: razumljivo da govori. nova stolica kripnu kad se zavali na njen naslon. - Propisi... mo-; l e ba svi koliko ih ima. Ti si kao Guliver, a svi mi mali sitni Iju-". ? te koniima, je li tako? r:stvo,Vile... , ugla gledanja, ova naa radnja ovde postaje svake godine sve : stari obavetajac. - A ti smatra da treba da slui pravdi, je pre to bolje, ba kao to pije kafu. : - nae napred. Zapahnu ga miris Garisonovog losiona za po_. - Vrat sam gotovo slomio da stignem ovamo zato to sam mi41 slio da u da dobijem neke odgovore. Ono to se jue desilo, koliko ja znam, ne nalazi se ni u jednom smiljenom scenariju. Ukazuje na uee inilaca sa strane. Moda ti zna neto to je meni uskraeno da znam. Dobar si - ree Garison. - Mogli smo da te zavijorimo i vidimo koli ko si dobar. Zavijoriti: podvrgnuti poligrafu... detektoru lai. - Zbog ega, do avola, Garisone? - upita Belknap, ali oseti kako sto mak poinje da mu se stee. - Mora da se priseti ko si ti zaista. Svi mi ostali to znamo. Vremena se menjaju. Pogano je drati korak s njima. Misli li da ja to ne znam? Danas bi Dems Bond verovatno prisustvovao samo sastancima anonimnih alko holiara i jo verovatnije iao da se odvikava od seksualnih sklonosti. Ja sam u ovom kraju due nego ti i ja pamtim. pijunska igra nekad je bila Divlji zapad. Sad je krotki zapad". Nekada je to bio sport za zveri iz dun gle. Sad prokletu igru vode devojice, je li tako? - O emu ti to pria? Belknap je oseao marce po koi zbog smera kojim je tekao ovaj razgovor. - Samo kaem da znam odakle ti potie. Posle svega to se izdeavalo, mnogi ljudi bi se pogubili. ak i oni koji nemaju tvoju istoriju. - Moja istorija je samo to. Istorija. - Treba li da te podseam slovo po slovo? Ono to ti ima imali su obi aj da zovu preka narav. Sad to nazivaju nesposobnou da se obuzda bes. - Pominje samo neke epizode. - Da, a i Don Vilks But je pucao samo jednom. I ubio Linkolna. Sea li se kolumbijskog dentlmena po imenu Huan Kalderon? Mi se seamo. - Taj je do smrti muio pet naih dounika, Garisone. Prio im lica pro kletim acetilenskim plamenikom. Lino je to radio. - Mogli smo da ga pritegnemo. Mogao je da pristane na pogodbu. Mo gao je da ima upotrebljiva obavetenja. - Veruj mi - ree Belknap uz hladan osmeh. - Nije. - Nije na tebi bilo da o tome odluuje. Terenski operativac hladno slee remenima. - Vi u stvari ne znate ta se tano desilo Kalderonu. Sve ime raspolaete su vaa zakljuivanja. Mogli smo da sprovedemo istragu. Moja je odluka bila da se sve za boravi. Belknaj? opet slee ramenima. - Ja sam doneo svoju odluku. Vi ste do-neli svoju. ta sad o tome dalje treba da se pria? 42 Pa ja priam o tome da postoji model ponaanja. Uzorak. Oslobodio sam te sa udice nekoliko puta. Svi smo to ovde inili. Putali smo da stvari prolaze jer si imao dar koji mi cenimo. Kao to je tvoj prijatelj Dared oduvek tvrdio, ti si hrt. Krvoslednik. Ali ja sad mislim da smo uinili greku to smo te pustili iz tenare. Ono to se desilo u Rimu tebi se moda ini is

pravnim, ali je pogreno. Veoma pogreno. Belknap je samo piljio u lice pretpostavljenog. - Poni da govori razumljivo, kaem ti, Vile. ta to, do avola, pokuava da mi kae? Prekoraio si crtu poslednji put - ree stari rukovodilac glasom sli nim udaljenoj grmljavini - kad si ubio Kalila Ansarija. Horacije Linvil je paljivo posmatrao Andreu dok je itala dokumenta; tad god bi dizala oi sa stranica, nailazila bi na njegov pogled. Bili su tu i-i paragrafi radi objanjenja pojmova i detalja, ali je sutina bila da pove-fondacije nalae da odreeni postotak lanova upravnog odbora mora-da ine lanovi porodice Benkroft kao i da iznenada upranjeno mesto a da popuni Andrea. Zavetanje stupa na snagu njenim prihvatanjem. i honorar bio je utvren za njeno starateljsko slubovanje u poro-voenoj fondaciji, suma koja e da raste sa svakom godinom koju u provede. Fondacija je poznata kako po ugledu tako i po krajnje uspenom po-I - ree Linvil posle nekog vremena. - Kao staratelj vi ete da deli-dgovornost da tako ostane i ubudue. Ako mislite da ste spremni za taEto. BiD neko uopte moe da bude pripravan na ovako neto? ste Benkroft je dobar poetak - ree Linvil i pogleda je preko naoara bez okvira uz laki osmeh. ft - ponovi ona kao odjek. prui penkalo. Nije doao samo da bi joj objasnio stvari; doao potpis. U tri primerka. Recite da. ao s potpisanim dokumentom uredno sloenim u tani, An-hoda po dnevnoj sobi. Poluoamuena, ali i puna zebnje. Dobila atnu premiju, a ipak se oseala udno potitenom. Bilo je logike sti: njen ivot... ivot koji je poznavala, ivot za koji se borila promenie se u potpunosti i u tome je bilo nekog gubitka. 43

Dvanaest miliona dolara. Jutros je imala tri hiljade dolara uteevine u banci i posle dananjeg izlaganja, mogla je da se nada da e da dobije poviicu sa sadanjih ezdeset hiljada dolara godinje na osamdeset, uz sve izglede da e idue godine zarada da joj bude oznaena sa est cifara. Dvanaest miliona dolara. Suma joj je sada odzvanjala u glavi kao jedna od onih reklamnih poruka kojih ovek ne moe da se oslobodi. Priseti se kako se sledila kad joj je Linvil stavio nalivpero u aku. Dugo je oklevala pre no to je stavila svoj potpis na dokumenta. Zato je to bilo tako teko? Nastavljala je da etka, i dalje utrnula, uzradoena i udno usplahirena. Zato joj je bilo tako teko da kae da? Priseti se Linvilovih reci: Ben-kroftova... Upravo ono to je itav ivot provela pokuavajui da ne bude. Kad je njena majka prekinula sve veze s Rejnoldsom Benkroftom posle sedam godina braka, ostala je najednom ne samo samohrana majka jedne devojice, ve potpuni izoptenik. Bila je opomenuta, ne? Predbrani ugovor... neto na emu su insistirali porodini advokati koji su ga i nainili... znaio je da e, kao osoba koja je pokrenula razvod, ostati bez iega. Sporazum bi bio primenjen kao stvar principa i moda, kako je njena majka jednom turobno zakljuila, kao opomena drugima. Klan kasnije nijednog trenutka nije razmiljao o tome kako ive majka i erka. Ali majka nije alila. Brak sa Rejnoldsom Benkroftom nije bio samo nesrean, bio je neto gore od toga: bio je ispunjen gorinom. Laura Peri bila je iz malog grada, ali bi lepotica bila i u svakoj svetskoj metropoli, no ta lepota joj nije donela sreu. Mladi udvara koji ju je zaveo postao je turoban posle njihovog venanja, ponaao se kao da je u klopci, ak i prevaren, kao da je njena trudnoa bila neka vrsta zamke. Postao je dandrljiv, hladan, a onda i krajnje neugodan kad su njena oseanja u pitanju. Njihovu bebu smatrao je bunom neugodnou. Poeo je ozbiljno da pije pa je i Laura poela da pije, u poetku u oajnikom pokuaju da neto deli s njim i bude uz njega i onda

u isto tako uzaludnom pokuaju da zatiti samu sebe. Pojedino voe biva bolje uz vino, duo, imala je obiaj da govori Andrei. Neko se prosto smeura. Po pravilu, Laura o tome nikad nije govorila. I vrlo brzo je Andrei lik njenog oca poeo da se gubi u magli. Rejnolds, sinovac porodinog patrijarha, mogao je da bude i samo crna ovca porodice, ali kad su i ostali lanovi zbili redove i stali uz njega, Laura je poela da mrzi Benkroftovklan u celini. 44 Lojalnost prema majci uvek je Andreu uslovljavala da bude Benkrofto-va koja nije Benkroft. Ponekad bi je neko, u gimnaziji ili na studijama, uz izvijanje obrva upitao je li od onih Benkroftovih", na ta je ona uvek odgovarala odreno. Kad je njena majka otila od Rejnoldsa, svesno se odrekla bogatstva i lagodnosti. Sta bi ona pomislila o Andreinoj odluci? O potpisu u triplikatu? O tome da7. Andrea zavrte glavom grdei se u sebi. Nije to bila ista odluka. Njena majka je morala da pobegne iz loeg braka da bi spasla duu. Moda joj sudbina sad nadoknauje sve to je izgubila... dajui jenoj generaciji ono to je uskratila prethodnoj. Pored toga, iako je Rejnolds Benkroft moda bio kukin sin, Benkrof-tova fondacija bila je bez sumnje veoma, veoma dobra stvar. A ta je s palerfamilias koji stoji iza nje, njenim strategom i efom: nije li i on Benkroft, takoe? Ma koliko da se trudio da izmakne panji javnosti, injenice su ostajale injenice. Pol Benkroft nije bio samo veliki ovekoljubac; bio je i iedan od velikih umova posleratne Amerike... svojevremeno udo od dete-"."-. kako u koli tako i na fakultetu, postao je vrhunski teoretiar morala, : ek koji je uistinu principe preveo u praksu. Klan koji ima jednog Pola Benkrofta u svojim redovima, imao je sva prava da bude ponosan. Ako je a taj nain trebalo da bude Benkroftova, onda je jedino mogla da se nada da c"e tome moi da doraste. Andreina svest i raspoloenje bujali su i splanjavali. Primeti svoj odraz pedalu i u svesti joj se namah pojavi lik njene majke, njeno bledo, ispilice. Andreino poslednje vienje majke pre saobraajne nesree. da ovo nije dobar as da bude sama. l dalje bese ranjiva posle ne-log raskida s Brentom Farlijem. A trebalo bi da slavi, a ne da se bori uspomenama. Prijatelji na veeri... eto ta je ova prilika iziski-Ona i njeni prijatelji oduvek su se zalagali da stvari treba da se ine 10; pa to to onda jednom i ne pokua? Obavi zatim nekoliko te-razgovora, hitro zavri i kupovinu i postavi sto za etvoro. Tres eti e ubrzo da budu rasprene. Bilo je sasvim prirodno to ima r da se privikne na vesti. Ali, Hriste, ako ovo nije razlog za prosla-ie onda? 45 X- XTod Belknap skoi sa stolice. - Zeza li ti to mene? - Molim te - otee Garison. - Ba je zgodno to je meta umrla ba pre no to si ti uspeo da umetne nadzorne i prislune ureaje na liniju. Pa za to i nema materijala o onome to se stvarno desilo. - Zato bih ga, do avola, ja ubio? - upita Belknap gnevno. - Uspeo sam da se naem u seronjinoj privatnoj odaji i nita me ne spreava da oiim elu prokletu mreu. Zar je mogue da toliko ne razmilja? - Ne, ti nisi razmiljao. Bio si pomahnitao od besa. - Je li? A zato to? Garisonove hladne oi probodoe Belknapa. - Ne znam kako si uo ili ko ti je to dojavio, ali ti si doznao ta se desilo Daredu. Zakljuio si da Ansari stoji iza toga. I pomahnitao si. Belknap se tre kao oamaren. - ta se desilo Daredu? - Kao da ne zna? - upita Garison glasom iz koga se cedila poruga. Tvoj tupavi prijatelj upravo je bio otet u Bejrutu i ti si resio da se

osveti odgovornom oveku. Besna reakcija. Oduvala je i elu operaciju, takoe. I sve munjevito brzo, u tvom stilu. - Dared je... - Zar e da mi se pretvara da nisi znao? Vas dvojica ste uvek bili po vezani kao da je izmeu vas neka nevidljiva ica. Dve limene kante na za tegnutoj ici ma gde da se u tom trenutku na planeti nalazili. Polideuk i Kastor... ne zovu vas tako uzalud momci iz operative. Heroji blizanci drevnog Rima. Belknap oseti da ne moe da nae reci, da je paralisan, kao ledom okovan. Morao je da se podseti da treba da die. Osim to je, ako se dobro seam, samo Polideuk bio besmrtan - na stavi krupni direktor. - Imaj to na umu. I onda zabaci glavu natrag. - E evo jo neega to treba da ima na umu. Mi ne znamo ima li Daredova otmica ikakve veze s Ansarijem. Ima tuce militantnih organizacija tamo u dolini Beka i svaka od njih je to mogla da uini, da poveruje da je ovek za koga se izdavao. Ali bes ne dozvoljava razmiljanje, je li? Delovao si impulsivno i kao rezultat toga upropastio si hiljade asova obavetajnog rada. Belknap se trudio da se pribere. - Dared se primicao fmansijerima terorista. On je radio na strani kupaca. 46 - A ti si radio na strani prodavaa. Sve dok nisi upropastio operaciju ree Garison i usne mu se podrugljivo iskrivie. - Jesi li ti i gluv isto kao to si glup? - obrecnu se Belknap. - Ja govorim da im se primicao kad je ugrabljen. To neto znai. A ti mi ovde govori o podudarnosti! Nema pijuna koji u to veruje. Prekide se naas. - Zaboravi mene. Treba da razgovaramo o Daredu. I kako da ga oslobodimo. Moe da sproyodi kakvu god hoe istragu i pro-vere, ali ja traim da to odloi za jo nedelju dana. - Pa da tako doznamo ta jo moe da upropasti? Izgleda da neto ne shvata. Ti si tano ono to ova organizacija sebi vie ne srne da dozvoli. Ona postoji zbog posla, a ne zbog tebe, ali tebi nekako uvek uspeva da se bavimo tvojim dramama. - Sluaj samo, za ime neba, ta govori... - Ne, sluaj ti mene. Kao to sam ve rekao, ovo je sasvim novo doba. Tvarno prokletu Kirkovu komisiju koja nam svetlei prst gura u mar. Jed_;ina trokovi - korist ne ide vie tebi u prilog. Nisam u stanju ak ni da nabrojim svu tetu nastalu iz tvog pitoljakog ponaanja. I evo pogodbe. ovog asa si na momentalno administrativnoj suspenziji. Otvoriemo agu i drati se svih udbenika i propisa. Predlaem ti da internim isled-la prui punu saradnju. Igraj lepo i mi emo da izgladimo stvar kose moe. Zakai li se s nama, lino u da se pobrinem da dobije sve ri sleduje. To bi moglo da znai dizanje optube, kazne, ak i zatvor. Sve :ude po knjizi. Kojoj knjizi? Kafkinom Procesu"? Ti si izvan igre, Deronimo. I to ovoga puta na due vreme. Improvii. instinkt, tvoj legendarni nos, sva ta dobra sranja... karijeru si na toapravio. Ali svet se promenio i ti si zaboravio da se promeni s njim. i nam srebrni metak, a ne prokleti malj za ruenje. Ovde niko vie ne :da se osloni na tvoje procene. to znai da vie ne moemo da ti ve-: J a me pusti da radim ono to umem. Poalji me na teren, pro-.cban sam tamo. : :uau lula, drugar. :reba da se pokrije ela oblast. Poalji napolje svakog ko ne-.:.. rosao. Trag se lake nalazi kad ima vie gonia. Pomenuo si Visli li da je posredi jedna od Faradovih paravojnih grupa? c - ree njegov pretpostavljeni zlovoljno. - Sve je jo pod 47

Belknapu drhtaj proe kimom. Pripadnici grupe Parada el Hasanija bili su poznati kao posebno opaki. Priseti se fotografije poslednjeg Amerikanca koga su oteli, nekog direktora meunarodnog lanca hotela. Sea li se ta se desilo Valdu Elisonu? - upita Belknap tihim glasom. Video si fotografije ba kao i ja. Opekotine od usijanog gvozda pokrivale su mu pedeset posto tela. Njegovi testisi naeni su mu u stomaku... naterali su ga da ih proguta. Nisu urili, Vile. Lagano su sve obavili. Isto to e ka i Dareda Rajnharta. I zato nema vremena za gubljenje. Zar to ne shvata? Zar ne shvata ta mu se sprema? Garison preblede, ali mu se reenost ne pokoleba. - Razume se da shvatam. Pouta malo, a onda hladno dodade: - Samo mi je ao to na njegovom mestu nisi ti. - Sluaj, proklet bio, pred tobom je problem. - Znam - ree Garison i lagano zavrte glavom. - Savij iju ili u ja da te stavim u kutiju. Da li e da bude betonska ili svilena, od tebe zavisi. Ali odavde leti napolje. - Usredsredi se, Vile! Ono o emu mi ovde treba da razgovaramo jeste kako da izvuemo Dareda. Svi su izgledi da zahtev za isplatu otkupa mo e da stigne, moda ve danas. - ao mi je, ali mi ne igramo na taj nain - ree direktor bezbojnim glasom. - Odluka je da ne inimo nita. Belknap se nae napred. Opet je mogao da namirie Garisonov losion. Mora da se ali. Garison isturi bradu kao oruje. - Sluaj, seronjo. Dared je vei deo godine proveo stvarajui lik Rosa Mekibina. Sve to je najbolje umeo uloio je u to. I hiljade sati proveli su ljudi na podrci toj operaciji. Stvarnost je sledea: bilo bi sasvim izvan stvorene slike ako bi poslodavci Rosa Mekibina poeli da preduzimaju mere koje ti predlae. Trgovci drogom ne plaaju otkupninu. Toliko za poetak. I ne upoljavaju stotine operativaca da eljaju dolinu Beka u potrazi za nestalim izaslanikom. Kad bismo bilo ta slino izveli, priznali bismo da je Ros Mekibin agent SAD. to ne bi ugrozilo samo Dareda Rajnharta ve i sva pomagala koja smo koristili u name-ri da se posao obavi. Draker i ja smo zasebno razmotrili injenice i doli do istog zakljuka. Ako Ros Mekibin bude provaljen, tuce drugih pomagala i operativaca bie ugroeno. Da se ne pominje nasrtanje na budet za nova tri miliona dolara. Mudar ovek je jednom rekao: Nemoj samo da ini neto, stoj tu". Mora prosto da proceni situaciju pre no to se uvali u nju. 48 To je neto to ti nikad kako treba nisi shvatio. U ovom sluaju, prava stvar je da se ne puca iz sveg oruja onako kako si to ti zamislio. Belknap se borio da obuzda bes koji je kljuao u njemu. - Znai va plan akcije je... da nema akcije? Garison ga pogleda u oi. - Moda si ti predugo bio aktivan inilac. Da ti kaem neto. Preiveo sam stari crkveni komitet tamo sedamdesetih. Glasine na ulici kau da je ova nova Kirkova komisija spremna da sasluanje pretvori u ibanje jezikom. Svi u obavetajnoj zajednici u ovom trenutku hodaju kao po jajima. - Ne mogu da verujem da se poziva na vaingtonska sranja u trenut ku kao to je ovaj. - Terenski operativci to nikad nisu shvatali. Kancelarija je takoe teren. Kapitol Hil je samo jo jedan teren. Bitke se vode i gube i ovde, takoe. Ako budet bude skresan, i operacija biva skresana. Poslednja stvar koja nam je

sad potrebna jeste da se prouje da je dolo do nekih operativnih nepravil nosti. Poslednja stvar koja nam je sad potrebna si ti. Belknap je sluao paradu racionalizacije uz sve odreeniju odvratnost. Operativni ovek - sati, budetska izdvajanja... Garison je ve toliko dugo io direktor da je prestao da pravi razliku izmeu ivota i budetskih okvira. - ini da se stidim to sam u istoj profesiji s tobom - ree Belknap tu pim glasom. - Sve to moemo da uradimo jeste da stvari uinimo jo gorim, proLe:stvo! - viknu Garison i oi mu sevnue. - Moe li da prestane da mi: .mo na sebe bar za trenutak? Misli li ti da se Drakeru svia ideja da u nita? Misli li da ja elim da sedim ovde i bavim se dudlanjem pr-i od ljudi koji ovde rade to ne eli. Nije ovo bila laka odluka za bi-ODga od nas. I pored toga, o ovom pitanju postoji jedinstveno miljenje. : jev.ujem ja od tebe da sagleda iru sliku, ali u ovom trenutku ne sme-" sebi da dozvolimo da bilo ta preduzmemo. Bes inu kroz Belknapovo telo kao olujni vetar po poljani. Zameri se Po-ku, imae Kastora na vratu. fclim pokretom ruke Belknap srui sa Garisonovog stola telefon i i lampu. Da li uopte veruje u sva ta svoja silna opravdanja? Jer od nas zasluuje bolji postupak. I dobie ga. : r rvreno - ree Garison tiho. elknapu dade snagu, kako se uvek i deavalo, a snaga e da mu bu-rbr.a. Mnogo snage. Dared Rajnhart bio je najbolji ovek koga je 49 ikad poznavao, ovek koji mu je ne jednom spasao ivot. Dolo je vreme da se ta usluga vrati. Belknap je znao da Dareda mue moda ve i u ovom trenutku i da mu anse da preivi vetre sa svakim danom koji prolazi, sa svakim satom koji istekne. Bura emocija razvitla mu se u samoj sri njegovog bia... bes, odlunost i neto neugodno blisko krvoednosti. Svreno je, izjavio je Garison. Svreno je, proglasio je Draker. Ali Belknap je znao koliko njegovi pretpostavljeni gree. Sve je tek poinjalo. TREA GLAVA Rim Procedure su morale da se slede i Jusef Ali... i dalje na poslu efa obezenja ustanove u ulici Anelo Maina... inio je to zduno i redovno iztavao o svemu to se dogaa preko odaje za komunikaciju, tesne i sme-ne u zadnjem delu zgrade na drugom spratu. Serija poruka bila je pre-sena njemu, razliito sroenih i razliitog stepena hitnosti. A ipak je njiva sutina bila sasvim jasna: pokojni gazda imao je i sam gazde, gazde io sada ostajale nevidljive. Ustanova je sada bila njihova. Propust u fcednosti morao je da bude popravljen, slabe karike zamenjene. Neu-I je... a to jeste bio neuspeh... morao da bude kanjen, "provoenje kazne bio je zadatak Jusefa Alija. Njihova oekivanja od i bila su velika; morao je da se pobrine da ih ne razoara. Uverio ih je -e;e Nije se on plaio rizika, ali nije bio od onih koji se uputaju u bez-jdne poduhvate. Ali je odrastao u jednom tuniskom selu koje se nalazilo samo stoilometara udaljeno od Sicilije. Prva iskustva stekao je jo kao dete u arenju ribe uz oca. Italijanski je govorio kao arapski, a lira je u njehraju bila isto tako poznata kao i dinar. Italija je u to vreme imala rfustriju lakog oruja i bila najvei izvoznik pitolja, puaka i munisvetu: kad mu je bilo oko petnaestak godina, shvatio je da je krijumDruja daleko unosniji posao od onoga kojim se prethodno bavio. prave veze i istakao se u prvim poslovima bezobzirnou i nemiD u ostvarenju cilja. Pobio je neke ljude i stekao ime i ugled. Kad i dvadeset godina, naao je nove poslodavce: kao i mnogi sitni oruja, oni su bili deo veeg i dobro organizovanog posla. U Tuo;ali voljni i sposobni posrednici koji bi oruje prebacivali do kojima je za njima postojala glad... u Sijera Leone jedne godi51

ne, Kongo ili Mauritaniju sledee. Krijumarenje oruja nije moglo da bude spreeno kao ni plima i oseka. U pitanju je bilo samo povezivanje iste ponude i tranje, a severnoafriki trgovci vekovima su koristili zgodne tuniske luke, bilo da se trgovalo solju, svilom ili barutom. I zato je ukljuivanje u dobro organizovani posao, postati sastavni deo mree, znailo blagostanje; suprotstavljanje je donosilo propast. Trgovci na viem poloaju za-povedali su potinjenima, ija im je posebna darovitost bila potrebna. Jusef Ali poticao je iz plemenske zajednice pa mu takvo ustrojstvo nije smetalo. U Ansarijevom domainstvu, kad je jednom do tog poloaja stigao, video je kako se postupa prema onima koji bi se ogreili o pravila ponaanja. Okrutnost je najmanje to su takvi mogli da oekuju. S vremena na vreme pomagao je da se tela tih grenika uklone. I sad se spremao da uini isto. Mladi straar koji je bio uspavan i ostavljen u ormanu u hodniku nije uspeo da obavi povereni mu zadatak. Jusef ga je neprestano pitao kako je savladan. Straar, mada ponien, nije hteo da prizna da je pogreio. Bio je pogodan da se od njega napravi primer. Jusef je sad posmatrao mladia koji je visio tako da su mu noge bile samo nekoliko desetina santimetara iznad poda, dok je konopac s omom oko njegovog vrata sigurno bio uvezan za gredu na tavanici odaje za ispitivanja, ruke mu vrsto uvezane na leima. Bolje ti nego ja, pomisli Tunia-nin zajedljivo. Mladi straar guio se veoma sporo, pomodrelog lica i s pe-nom na usnama, a ono malo vazduha to je hvatao borilo se protiv stegnutog tkiva i skupljene pljuvake. Jusef s gaenjem primeti tamnu mrlju vlage oko ovekovih prepona, lako mu je vrat bio slomljen, smrt nee doi ubrzo. Obeeni je imao jo najmanje dva sata svesti i ivota pred sobom. Imae vremena da razmilja o onome to je inio i to nije. Imae vremena da razmilja o zanemarivanju dunosti. Brza provera osoblja posle smrti Kalila Ansarija utvrdila je da je sva posluga na broju, osim jedne devojke koju nigde nisu mogli da nadu. Engleska ekipa koja je radila na obnovi vile bila je manja za jednog oveka, ali je proverom dokumenata utvreno da je taj ovek povuen s posla i otputovao dan pre Kalilove smrti. Neko se neprimeen proetao i pored svih me-ra obezbedenja uspeo da doe Kalilu glave. Jedini trag koji je svedoio o njegovom prisustvu bio je mladi straar koga je uspavao. Jusef je znao da e ujutru da dou drugi da odnesu telo. I videe. Videe da Jusef ne trpi neuspeh. Videe da Jusef odrava najvie standarde. Pri-meri e da budu isticani. Slabe karike zamenjivane. Jusef Ali e da se pobrine za to. 52 U zamraenoj sobi, osvetljeni jedino plaviastim svetlom sa ekrana kompjutera, ustri prsti neno su prelazili preko dirki tastature; LCD ekran bio je pranjen i punjen. Reci, brojke. Zahtevi za obavetenja. Nalozi za akciju. Plaanja osigurana. Plaanja povuena. Nagrade dodeljivane i nagrade uskraene; kazne i podsticaji sistematino primenjivani. Obavetenja su nizala. Obavetenja su odlazila. Bio je to kompjuter umreen s bezbrojnim drugim irom sveta, prijemnik i kreator pulsa binarnih cifara, kaskada jedinica i nula, loginih vrata u otvorenom i zatvorenom poloaju, svaka od beskrajno mala kao atomi iz kojih se sastoje i niu mone graevine. Samo jedno lice osvetljeno je svetlom sa tog ekrana. Ali ono je ostajalo ledostupno onima to su njegove poruke primali. Um koji je njima upra-fcao ostajao im je skriven, prozraan kao jutarnja magla i udaljen kao sun-;e topi maglu. Stih jedne stare duhovne pesme javi se u svesti te oso-On ima ceo svet u svojim rukama. Poslednja, ifrovana poruka bi poslata. Zavravala se jednom reeni-IL Vremeje od presudnog znaaja. , jedina stvar kojom ne moe da se zapoveda niti da se kontroli-da bude potovano. prsti, kuckanje po dirkama, i odjava je ukucana. EZA

gim ljudima irom planete bilo je to ime kojim se prizivaju duho-gima je opet ono oznaavalo priliku da se neto uini i ubrzavalo Drugima je, meutim, to znailo neto sasvim razliito i ledilo im ama, prizivalo im u seanje none komare. Geneza. Postanje. Ali Xlije uivala u veeri onako kako je mislila da hoe. Njeni prija-Maldouer, s kojom se druila sve od jedanaeste godine, i Me-i je dola u drutvu deka s kojim je bila poslednjih osam me-::-. Lemjuelsona... posle prisnog, uobiajenog askanja u prvih menili su svoje dranje prema njoj istoga asa kad im je saop-izlog slavlju. r.eizbeno, pomisli sad dok su ulazili u Katonu, sedamdesetak perno od Menhetna, koja je bila kombinacija selendre i bo53 gatstva. ta je mogla i da oekuje od normalnih ljudi kad im je saoptila da na raunu ima dvanaest miliona dolara. Suzan je pri kraju veeri, kad je doznala sve detalje, izvila obrve i ak uspela da joj kae da je, iako je to stalno poricala, na kraju ipak postala prava Benkroftova. Morala je da se pomiri s tim. Mercedes", koji je stigao po nju i kojim se sad vozila, ba je prolazio pravo kroz selo, deo Bedfordskog okruga, koje je zaista imalo mnogo arma, ali je njegove prave ari valjalo traiti po terenima oko njega. Tu je porodica Rokfeler imala znaajno imanje ba kao i Dord Soro i brojni drugi milijarderi za koje se u javnosti uopte ne zna. Iz nekog razloga su ljudi koji su vodili ivot iz bajke esto hrlili da ive u Katoni. Seoce bese imenovano po indijanskom poglavici od koga je kupljeno u devetnaestom veku i uprkos svom njegovom seoskom izgledu, duh trgovine u njemu... kupovina i prodaja vlasnitva, znanja, dua... jedva da je od tada izbledeo. Neravni put odmah posle sela poeo je da smeta ak i vrhunskom ogibljenju mercedesa" pa se voza okrete da joj se izvini. Oblast kroz koju su prolazili bila je lako poumljena. Konano im pred oi izae lepa kua od crvene cigle uokvirene belim malterom. - Prekrasna je - ree Andrea. - To? - ree voza i kaljucnu da prikrije kikot. - To je samo kapija. Fondacija je oko kilometar dalje dole niz put. Deo ograde od kovanog goa vrhova nazubljenih iljcima pokrenu se i mercedes" proe kroz kapiju i produi niz aleju oivienu lipama. Moj Boe - anu Andrea nekoliko trenutaka kasnije. Ono to je iz daljine liilo na brdace sad je pred njom stajalo kao ogromno zdanje od indre i kamena, neto staro ali neobino. Nije imalo nita od velelepnosti engleskih seoskih vila... nije bilo gotskog zidarstva; nije bilo uzanih prozora, bonih krila zgrade ni dvorita. Umesto toga, vila pred njorn sastojala se od prostih oblika... kupa, stubova, pravougaonika... i sagraena od drveta i lokalnih kriljaca. Njene boje... smea, crvena kao ra i maslinasta... bile su razlog to se tako lako uklapala u pejza. I to je inilo jo upeatljivijom kad se Andrea primakla blie da bolje moe da vidi... njena veliina, elegancija svakog detalja: irokih, ovalnih verandi, lake asimetrije oblika. Bila je ogromna, a ipak je tako oskudevala u prenaglae-nostima da joj je veliina izgledala u skladu s prirodom, a ne vetaki. Andrea oseti da ostaje bez daha. 54 Lepota je - ree voza. - Mada doktor Benkroft od nje nema mnogo koristi. Da se on pita, davno bi je prodao i preselio se u hotel na krevet i do ruak. Ali oni kau da povelja to ne doputa. -1 dobro je to je tako. Rekao bih da je ona sad delom i vaa. Automobil se zaustavi na poljunenom parkingu s jedne strane ogromne

zgrade. Andrea oseti slabost u nogama dok se uspinjala na nisku wrandu i ulazila u osvetljeno predsoblje. Miris starog drveta i laka za na-metaj bio je jedva primetan. Utogljena ena smesta je pozdravi uz irok osmeh. Imala je lakiranu kosu boje bakra i prast nos. U rukama je drala debelu fasciklu. - Dnevni red - objasni uz osmeh i predade joj ga. - Ushieni smo to s nama u odboru. - Ovo mesto je kao iz bajke - ree Andrea pokazujui oko sebe. enina lakirana kosa jedva da se pomeri kad ivo zaklima glavom. - Saa je 1915. godine po nacrtima H. H. Riardsona, kako nam je ree-nacrtima po kojima za ivota nita nije mogao da sagradi. Trideset go-B posle njegove smrti svet bese u ratu, a ova zemlja spremala se da usko-njega. Mrano vreme. Ali ne i za Benkroftove. bese tano, pomisli Andrea... nije li bila neka pria o tome kako je Benkroft zaradio milione na municiji tokom Prvog svetskog rata? Nje-vanje za istoriju nikad se nije protezalo na oevu porodicu, ali ie stvari ipak usput pokupila. :orija staratelja bila je na drugom spratu i u njoj su prozori s mnogledali na terasastu batu punu ivih boja. Andrea je otpraena ine strane dugog stola oko koga je najmanje tuce drugih, me-atelja i slubenika fondacije, ve bilo okupljeno. Ljudi i ene oko li i Andrea, dok je pravila predstavu pregledanjem fascikle, u brojnih stvari koje su joj bile strane: klubovi za koje nije bila i oj poznati, trgovake oznake koje su mogle da se odnose na ma cigare, zvuna imena direktora kolskih internata sa zvunim iza koje nikad nije ula. A onda na vrata na suprotnom kraju odahra oveka u odelima za kojima je iao jedan pomonik. amor kio utihnu. direktori programa fondacije - ree ovek koji je sedeo sa An-me. - To znai da je vreme za predstavu. 55 Andrea se okrete prema svom susedu: punaak, kosa kao so i biber, tragovi elja u njoj vidljivi zbog preterane upotrebe gela. Njegovo suncem opaljeno lice bilo je u neskladu s belim rukama bez dlaka. - Ja sam Andrea - ree ona. - Sajmon Benkroft - predstavi se on. Oi su mu bile tamnosive kao metal pitolja i bezizraajne. Obrve su mu se jedva pomicale dok je govorio. - Vi ste Rejnoldsova devojica, tano? On mi je bio otac - uzvrati ona opredelivi se za uvijeno znaenje ko je njemu bez sumnje promae. Ona nije bila Rejnoldsova devojica; bila je, ako ita, Laurina. Izdanak otpadnika. Oseti nalet neprijateljstva prema oveku pored sebe, kao molekularni zov neke drevne krvne zavade, i onda, udno, to proe. Ono to ju je istinski uznemiravalo, shvati, nije bio oseaj nepripadnosti ve, naprotiv, oseaj da svemu ovome pripada. Pripada li ili ne? I ta ako od nje zavisi ta odluka? XBelknap je spavao tokom leta prema Rimu... uvek se ponosio time da moe da zaspi kad hoe samo ako mu se ukae prilika... ali mu je san bio nemiran, razdiran uspomenama, muan ak. I kad bi se iz sna trzao, sea-nja su nastavljala da ga pritiskaju. Mnogo je stvari izgubio u ivotu i seanje na to uvrivalo ga je u nameri da ne dozvoli da i Dared postane deo tog mrskog uzorka: propasti onih do kojih mu je najvie stalo. Ponekad mu se sve to inilo kao kletva od one vrste kao u grkim tragedijama. Porodicu je izgubio u ranoj mladosti. Ivet mnogo kasnije kad je ve bio u slubi. Njihovo venanje bilo je tiho. Nekoliko prijatelja iz Obavetajnog i istranog biroa Stejt departmenta. Dared kao kum. Na medeni mesec otili su u Belize, u jedno malo odmaralite blizu Punta Gorde. Seanje na to vee puno meseine bilo je sve u fragmentima. Ivet i on na pesku. Da li je ikad bio tako srean? Ivet tri prema njemu niz plau. Jedna mala ribarska barka usidrena nedaleko od obale. Dva eva svetla kao vrh iode iz pravca barke.

Je li to video bleske iz cevi, pokuavao je da se priseti u slede-em sekundu kad je prvo zrno probilo njen vrat, njen meki, divni vrat; kad joj je drugo probilo prsa? Oba projektila bila su velikog kalibra i zajedno, smrtonosna. Sea se da je pala prema njemu i da je njegovoj sleenoj sve56 sti trebalo vie dugih sekundi da shvati ta vidi, ta se deava. uo je urlik... kao udar talasa samo mnogo glasnije... i nije smesta shvatio da je on poreklo tog zvuka. Sahranu u Vaingtonu zapamtio je uglavnom po tome to je padala kia. Sea se da se pitao ta to svetenik pria o Ivet i ta taj u crno odeveni ovek ima s njom. Da nije bilo Daredovog prisustva, izgubio bi se ve tad li t u Rajnhart je meutim bio kao stena i tad i kasnije. Tugovao je za Ivet za-, jedno s Belknapom, ali je zbog prijatelja tugovao vie. Belknap, meutim, tiie trpeo saaljenje i Rajnhart je imao sluha da to oseti pa je svoju brinost :::;r.iavao zajedljivou. - Da te ne poznajem tako dobro, Kastore - rekao mu je Rajnhart u jed-ran trenutku i zagrlio prijatelja oko ramena da ga ne shvati doslovce - re- bih da donosi zlu sreu. Belknap je uspeo da se osmehne, a Rajnhart ga je onda pogledao u oi o rekao: - Ti zna da na mene uvek moe da se osloni. Sovorio je prosto, direktno; krvna zakletva jednog ratnika drugom. Znam - odgovorio je Belknap. - Znam. Znao je jer je to bila istina. Ha je to neunitiva veza odanosti i asti. Jo jedna duboka istina. U Rije ta istina imala da mu bude pokretaka snaga. Oni koji budu povre-olideuka nikad nee da imaju mira od Kastora. Odrekli su se svoga i na sigurnost. Idrekli su se svoga prava da ive. 57

ETVRTA GLAVA "apujdaj gonie, pomisli Tod Belknap. Napujdaj hrtove iz pakla. .".iki poklopac ahta u Rimu imao je utisnute inicijale ,,SPQR". Sena-::::",uque Romanus: Senat i narod Rima. Nekad je to bio veliki poli-rotez, pomisli; danas, kao i toliki drugi politiki gestovi, jedva neto Malom polugom operativac die poklopac i metalnim preagama se u kablovski i kanalizacioni tunel. Baterijsku lampu upali i podesi ju jainu pa se osvrnu oko sebe da upozna okruenje. Strane be-tunela blistale su od vodenih buba. Kablovi su, veina ne deblja od okrivali zidove kao raznobojne draperije... crni, narandasti, uti, plavi. Pedeset godina stari telefonski kablovi stajali su tu pored nih iz sedamdesetih i osamdesetih godina prolog veka i savreme-"ptikih vlakana postavljenih od komunalnih slubi kao to su zleda u mali kompas osvetljenog ekrana. Vila se nalazila oko a udaljena od mesta na kome je stajao i on lako pree tu raz-unel iao paralelno sa ulicom. -eka teko moe da osujeti, pomisli. J loeg, takoe. rdnja Vila Garisona ostavili su ga sasvim ravnodunim. Da li eterivao u prolosti? Nema sumnje da jeste. Belknap nije bio tkaju da se upali zeleno svetio da bi preli ulicu. I sa papiri-"bar. Luk nebeski je dug, ali naginje prema pravdi, rekao je tap se nadao da je to istina. Ako se, meutim, okleva s nagi-nije oklevao da pomogne da se to ostvari. dp nije bio, ali i iluzije nije gajio o sebi. Mogao je da bu-:vrdoglav, ak i brutalan, nema sumnje. Bilo je trenuta-nu je bes oduzimao razum i u tim trenucima je znao ta 59 :

znai biti sumanut. Odanost je cenio iznad svega: bila je to pokretaka sila u njegovom ivotu. Nije mogao da zamisli bilo ta odvratnije od neverstva... mada to nije bila stvar miljenja. To ubedenje bilo je kao vlakno utkano u samo njegovo bie. Uprkos Garisonovim pametovanjima, svi JBelknapovi instinkti govorili su mu da postoji veza izmeu Ansarijevog ubistva i nestanka Dareda Rajnharta. Ali nije smeo da se osloni samo na instinkte. Belknapovi prijatelji iz Konzularnih operacija... njegovi pravi prijatelji... nisu nameravali da ga se odreknu zbog Garisonovog pljuvanja i kad je malo pritegao jednog od njih, doznao je nekoliko veoma vrednih obavetajnih podataka. Poticali su iz takozvanih neimenovanih izvora... krajnje poverljivih pomagala... i kako ga je njegov prijatelj analitiar upozorio, slika bese jo mutna. Ali su rani pokazatelji upuivali na to da su Rajnhartovi otmiari bili ili unajmljeni za taj posao ili deo druge, daleko monije organizacije. Gospodari marioneta bili su i sami neije marionete. Ubistvo Kalila Ansarija uklapalo se u takav scenario... tajno preuzimanje jedne mree od strane druge, mnogo monije. Sad je ve bio sasvim blizu vile. Tunelom kojim je iao, meutim, nee moi da ue u vilu. Prouavanjem arhitektonskih i geodetskih planova vile ustanovio je da postoji jo jedan put unutra. Trista i neto jae kilometara rimskog sistema akvedukta... koji je sav osim nekih pedesetak kilometara bio pod zemljom... iziskivalo je legije radnika na odravanju, a svi oni su radili pod rukovodstvom Curator Aquaruma. A svaki kurator akvarum je uvek insistirao da vodeni tokovi budu graeni s otvorima ka povrini da bi u njih moglo da se silazi radi odravanja. Isto kao danas. Belknap opet proveri kompas. Ljudska bia u neki od ovih prolaza nisu zalazila vekovi-ma pa je znao da ako izgubi lampu ili kompas, zauvek moe da ostane izgubljen. Ispod radnikog lema koji je imao na glavi jako se znojio pa oko ela zaveza maramu da sprei da mu znoj ulazi u oi. Konano se, prema proraunima i planovima, nae tano ispod vile. Reetka na otvoru odvoda za kinicu u podrumu, iji je poloaj uoio na ematskom prikazu zgrade, trebalo je da poslui njegovom naumu. Ovakvi odvodi nisu bili neuobiajeni u vilama graenim iznad drevnih i sada praznih vodotokova. A to je, nema sumnje, bio i najpogodniji nain da se sprei poplava podruma tokom jakih kia. Reetke su stavljane preko jama kopanih sve dole do nekog od neupotrebljavanih rimskih tunela. Nekoliko minuta traganja otkrie ubrzo liajevima pokriven kameniti pod tunek i iznad tog mesta, daleko iznad... stavi digitalni dvogled na oi l 60 i virnu kroz njega... bila je reetka. Sa pojasa skide pitolj za izbacivanje kuka za kaenje, sklopi krake kuka kako bi projektil mogao da proe kroz otvore reetke, i ispali pitolj navie. Kuka navie odvue i polipropilenski :i"tan koji je, kad se razmota, postajao lestvice. Odmah stade da se uspinje navie i gore bez mnogo muke ukloni reetku. Kad se izvue, skide kuku i smota gajtan pa reetku vrati na njeno me-sto. Bilo mu je potrebno tano etrdeset minuta da od mesta na kome je parkirao pozajmljeni kombi jednog od rimskih komunalnih preduzea i spustio u podzemni tunel stigne ovamo, u kuu iz koje je ne tako davno raiao ludu sreu da umakne neprimeen. Kuu koja je bila renovirana po specijalnim zahtevima pokojnog Kalila Ansarija. Sad je poinjalo ono to je Belknapu oduvek predstavljalo najtei deo Lsla. ekanje. Katona, Njujork l dok su direktori programa jedan za drugim obrazlagali svoje predme-Andrea

se u poetku trudila da izgleda pribrano i samopouzdano. Ubr- meutim, bila privuena njihovim izlaganjem koja su bila temeljna. i to ju je ipak najvie zapanjilo bilo je prostranstvo oblasti koje su ak-usti fondacije pokrivale. Projekti preiavanja vode i vakcinacije u ena Treeg sveta, programi opismenjavanja u seoskim oblastima SAD, ami za iskorenjivanje polija u Africi i Aziji, programi obezbeivanja ina i minerala u svim svetskim manje razvijenim oblastima. Svaki od ?rograma fondacije govorio je o njegovom ili njenom projektu i rrecizne izraze: trokovi, izgledi, planovi za budunost, ocene efi-. Jezik kojim su se sluili bio je suvoparan i uobiajen. Ali je ono o - orili bilo zaista znaajno... bili su to programi koji treba da iz-Ihde ivota. U jednom sluaju bio je to program izgradnje vodo-siromanim oblastima koji treba da omogue navodnjavanje i Jioprivredu na mestima gde je dotle jedva moglo da se preivi. :::: zrafija, prikazanih na ekranu postavljenom na zid, jasno je i ivalo rezultate: pustinja je doista pretvorena u cvetnu oazu. tokfelerova fondacija, Benkroftova je imala ogranke svuda po paljivo vodila rauna da njeni reijski trokovi budu pod strofom. Svi izlagai nisu proputali da naglase poslovnu etiku 61 vrednost za novac", osveavajuu dstotu vizije jedne neprofitne dobrotvorne organizacije, posebno stoga, mislila je ona, to je vrednost" u ovom smislu predstavljala spaene ivote i otklanjanje patnji. To moda i ne treba da bude veliko iznenaenje, pomisli, kad se zna ko je ovek koji stoji iza fondacije. , Pol Benkroft. Bilo je to ime koje je izazivalo strahopotovanje i divljenje. Doktor Benkroft se oduvek klonio javnosti: nije se pojavljivao na sveanim banketima niti na drutvenim stranicama listova i asopisa. Ono to nije moglo da ostane neprimeeno bila je njegova viestruka genijalnost. Andrea se priseti da je, dok je na studijima pohaala predavanja o osnovama ekonomije, morala da savlada skup viestruko prornenljivih funkcija poznatih kao Benkroftova teorema... i uei o njima, saznala da ih je smislio njen roak. Doktoru Benkroftu bilo je tek dvadeset godina kad je dao ogroman doprinos teoriji igara i njenoj primeni na filozofiju morala. Ali je daleko praktinija pamet stajala iza stvaranja fondacije: niz briljantnih investicija i poslovnih poteza pretvorilo je ve postojee znaajno porodino bogatstvo u bogatstvo nesluenih razmera i od osrednje fondacije stvorilo svetskog giganta. Predavanje koje je poelo u tri sata vodio je direktor po imenu Rendal Hejvud: crveno lice grube koe svedoilo je o godinama provedenim pod tropskim suncem. Glava uska, kosa tamna i kratko podiana. Njegova oblast bila je tropska medicina i bio je zaduen za program koji je usmera-vao sredstva u istraivanje i usavravanje lekova protiv malarije. Devedeset miliona dolara bie dato grupi koja je radila na Institutu Hauel medikal", a drugih devedeset Donu Hopkinsu". Hejvud je krto govorio o molekularnim ciljevima" protokolima za vakcine, specijalnim izazovima koje stvara patogen, o nepodobnosti vakcina koje se trenutno koriste. O milion ivota koje svake godine odnese najagresivniji parazit malarije, Plasmodi-um faldparum. Milion ivota? Statistika? Apstrakcija? Ili tragedija? Hejvudov glas delovao je kao udaljena, i time tiha, grmljavina. Olujni oblak u svitanje, pomisli Andrea. - Rezultati su - govorio je Hejvud - ovaj, takvi da ne vidimo neki napredak na horizontu. Svi se boje da neto obeaju. Oblast se sastoji iz ludih nada i izneverenih oekivanja. Ali tu smo gde smo. I njegove oi krenue po licima oko stola u iekivanju pitanja. Andrea spusti svoju oljicu za aj uz glasan zvek... utivije je no nakaljavanje da se proisti grlo, pomisli Andrea. A ree: - Oprostite mi... nova 62

sam u svemu ovome... ali nam je prethodno reeno da fondacija trai oblasti koje trite ne zadovoljava u potpunosti. I ona naini znaajnu pauzu. - A vakcine su dobar primer - ree Hejvud i mudro klimnu glavom. -Vrednost inokulacije vea je od onoga to ona znai pojedincu, jer ako je vakcina meni ubrizgana, to pomae i vama, takoe. Patogen ne mogu da rrenosim drugim ljudima i razume se, drutvo ne mora da plaa moje bolovanje, odsustva iz kole, bolniko leenje. Svaki ekonomista koji se bavi zdravstvom mogao bi da vam kae da je njena vrednost dvadeset puta vei onoga to bi pojedinac platio za nju. Ona je na kraju javno dobro, isto kao sprovoenje higijene, voda za pie. U ovom sluaju, meutim, bolest je najgora u najsiromanijim oblastima na svetu gde jednostavno ne postoje "trebna sredstva. U zemljama kao to su Uganda, Bocvana ili Zambija, aedstva koja se godinje iz budeta izdvajaju za zdravstvenu zatitu iznose petnaest dolara po glavi stanovnika. Ovde to iznosi pet hiljada dolara. :dreine oi usredsredie se na samog Hejvuda dok je govorio. Rume"lica inilo je jo upeatljivijim bledilo njegovih oiju. Bio je snano den, imao krupne ake, nokte izgriene do mesa. Tip oveka, znai, s kolala neka iskustva: ljudina... slabog stomaka. Kavgadija staklene

Farmaceutske kompanije - nastavi Hejvud - savrene su u iznalae-kad za njega postoji trite. Ali one nemaju finansijsko opravdanje -e ogromnih suma novaca na usavravanje leka za ljude koji ne-_; da ga plate. ;; na scenu stupa Benkroftova fondacija - ree Andrea. " - ree Hejvud i ozbiljno klimnu glavom pa stade da slae papire : rasturio po stolu. " -ea jo ne bese zavrila s njim. jn;e me - ree ona. - Bavila sam se komercijalnim fmansijerstvom sve ovo posmatram s nevericom. Ali umesto to pokuavamo da -dreujemo tim koji moe da postigne uspeh, zato ne pruimo ikom istraivakom timu koji je spreman da se poduhvati pro-e? - uini Hejvud i stade da masira nos. T1 zlata na kraj duge - ree Andrea i oseti da crveni kad se . e rasu svuda oko stola. -1 ?rogovorila. Ali u pravu sam, pomisli uspaljeno. Jesam li! 63 Inovacije teko da su podlone direktivi - nastavi. - Ali ja pretposta vljam da ima na stotine laboratorija i istraivakih grupa... na univerziteti ma, u neprofitnim istraivakim institutima, u firmama koje se bave biotehnologijom... koje mogu neto vredno da ostvare samo ako pokuaju. Uinimo da im se isplati da se nadmeu i biemo u stanju da upregnemo svu tu kreativnost. Rekli ste da su farmaceutske kompanije i biotehnoloke firme savrene u usavravanju lekova. to i njima ne bismo pruili podsti caj i time ih pokrenuli da do leka dou prve? Obeajte im da ete im kupi ti milion ili vie doza efikasne vakcine po potenoj ceni. to bi istovreme no bio i podsticaj svakom promuurnom investitoru i to bi sledstveno to me uvealo sumu koju stavljate na raspolaganje. Direktor programa davao je sve od sebe da ne pokae koliko ga sve ovo zamara. Ono to mi pokuavamo da uradimo - objasni - jeste da ljude pokre nemo sa mrtve take. -1 birate kandidate za koje vi mislite da e imati najvie uspeha. - Tano tako. - Vi se kladite. Direktor programa malo pouta. S druge strane stola ovek dostojanstvenog dranja i s grivom sede kose uhvati Andrein pogled.

A va model bi bio... ta? - upita je on. - Neka vrsta nagradne igre za medicinske istraivae? Vi ve moete da budete pobednik"... ta vrsta na stupa, je li tako? Glas mu je bio fini, skoro umiljat. Ali je izazov bio u recima, a ne u tonu. Lice Andree Benkroft se zaari. Ali ukrtanje rogova nije dolazilo u obzir. Priseti se stvari koju je proitala u jednom od udbenika istorije. ove-ka koji joj se obratio pogleda pravo u oi. - Zar je ta ideja tako nova? U osamnaestom veku je britanska vlada obeala nagradu svakom ko smisli nain kako da se izmeri geografska duina na moru. Kad ovek to malo bolje proui, doznaje da je problem reen i da je nagrada isplaena. Prisili se da otpije jo jedan gutljaj aja, a nadala se da niko nee prime-titi kako joj ruka podrhtava. Sedokosi ovek podari joj jedan dugi, ocenjivaki pogled. Crte lica bile su mu otre i simetrine, a toplinu su mu davale smee oi; njegovo dranje... tamni sako od tvida, prsluk na kopanje... nesumnjivo profesorsko. Jedan od savetnika programa? 64

I ona sada spusti pogled na oljicu za aj. Lake, Andrea, pomisli. Pravi neprijatelje ve prvog dana ovde. Direktor programa skupi svoje papire i ree: - Vae primedbe emo svakako uzeti u razmatranje. To nije zvualo ni kao odbijanje ni kao prihvatanje. Gle, gle - ree ovek sa Andreine desne strane. Sajmon Benkroft, priseti se ona. On joj se hitro" osmehnu: podrugljiva estitka, moda, mada dovoljno odmerena da kasnije moe da bude predstavljena kao iskrena stvar. Najavie pola sata odmora. Ostali staratelji udaljie se u grupicama, neki do sobe u prizemlju gde je sluena kafa s pecivima; drugi izaoe na terasu da sede na pletenim stolicama ispod suncobrana i napreu oi da proitaju neto sa malih ekrana svojih blekberija" ili beinih PDA. Andrea je ictkala sama: novi uenik tek stigao u kolu. Ne bi valjalo da sednem s poirn drutvom u kafiu, pomisli podsmeljivo. Iz razmiljanja je tre pribariton. Gospoice Benkroft? Ona die pogled. Onaj profesorski tip u tamnom sakou od tvida i pr-. Jasan pogled. Mora da mu je oko sedamdeset godina, ali njegovo li-iteno, nije imalo bore, a nain na koji se kretao odavao je znatnu iDa li biste mi se pridruili u etnji? - upita on. TZO su hodali jedno pored drugog niz stazu iza kue i silazili s jedne bate na drugu, preli mostiem preko potoka i krenuli kroz umarak.. K"o ovde je kao neki drugi svet - ree Andrea. - Kao umetnut u onaj t ci. Kao restoran na mesecu. to svratiste? Divna hrana, ali slaba atmosfera. se zakikota. koliko ste dugo vi ve u Benkroftovoj fondaciji? a dugo - odgovori ovek. ie zaobilazio ili preskakao granice na stazi. Somotske pantalone i rimeti Andrea. Ba profesorski. da vam se to svia. me iz nevolja odgovori on. se da mnogo ne uri da pomene njihovu nesuglasicu, ali njoj je ifcoma neugodno zbog toga. r izdra ona na kraju - jesam li napravila budalu od sebe? .10 da ste napravili budalu od Rendala Hejvuda. 65 -Ali ja sam mislila...

ta ste mislili? Bili ste savreno u pravu, gospoice Benkroft. Povuci, ne guraj... bie to najefikasnije korienje sredstava fondacije kad su u pi tanju medicinska istraivanja. Vaa analiza bila je tana. Andrea se osmehnu. - Vblela bih kad biste to rekli onom dasi na vrhu. Njen pratilac joj podari upitan pogled. Mislim, kad u da upoznam doktora Benkrofta? Istog asa kad izgovori te rei, oseti da je negde veoma pogreila. - U redu, hajde da se za sekund vratimo natrag... ta ste rekli, ko ste vi? - Ja sam Pol. - Pol Benkroft. Shvatanje je ignu u samo srce. Bojim se da je tako. Pravo razoaranje, znam. Izvinjavam vam se, go spoice Benkroft. A osmeh mu je igrao oko usana. - Andrea - ispravi ga ona. - Oseam se kao pravi idiot i to je tako. - Ako ste vi idiot, Andrea, onda nam je potrebno vie idiota. Nalazim da su sve vae primedbe izuzetno ispravne. To vas je smesta izdvojilo od preivara oko vas, sve samih uvaenih dubokih mislilaca. Usuujem se da kaem da ste pojedince zadivili. Uspeli ste ak da ne ustuknete ni preda mnom. - Vi ste se onda oglasili samo da biste videli kako u da postupim, igra li avolovog advokata. - Ja to ne bih tako rekao - ree on i izvi obrvu. - avolu nije potreban advokat. U ovom svetu ne, gospoice Benkroft. l

ef obezbedenja Jusef Ali s baterijskom lampom u rukama obilazio je hodnike vile. Straari koje je postavio bili su na svojim mestima. Oitavanja na elektronskim ureajima za nadzor svedoila su da je u vili sve u redu. No Jusef Ali vie nita nije eleo da prepusti sluaju pa ak ni prefmje-nim ureajima. Vie nije smelo da se dozvoli da doe do propusta. Posebno sada. Mnogo je nesigurnosti bilo od smrti biveg gazde. Nove gazde imale su jo stroe zahteve. Fiziko obezbedenje bilo kog objekta bilo je taman onakvo kakvim ga ini temeljnost kojom se ono vri. Alijev veernji obilazak jo nije bio zavren.

66 Svi gornji spratovi vile bili su u redu i tek kad sie u podrum, uoi neto to je neznatno odstupalo od uobiajenog. Vrata prema odaji za ispitivanja bila su odkrinuta. Svetio je izbijalo kroz procep i razbijalo polumrak u hodniku. Nije trebalo da tako budu ostavljena. S pitoljem u jednoj ruci i lampom u drugoj, Ali prie eliji, otvori masivna vrata koja lako kliznue na dobro nauljenim arkama i stupi unutra. Istoga asa svetio se ugasi. Moan udarac izbi mu oruje iz ruke, a drugi jo silovitiji odie mu obe noge sa poda. Koliko je tu bilo napadaa? Kad : malo pribra od pada na zemlju i pokua da u mraku i sam zada neki udarac, uvide da su mu na rukama lisice. Od novog silovitog udarca u vrat sasvim klonu. A onda se vrata iza njega beumno zatvorie.

- U redu, sad sam zaista zbunjena - re Andrea Benkroft. Pol elegantno slee ramenima. - Prosto sam bio radoznao da vidim kada se drite pod pritiskom. Zovekova seda kosa posta srebrna pod popodnevnim suncem. mogu da verujem... ne mogu da verujem da sam ovde i da etam skorn stazom u drutvu Pola Benkrofta. ovekom koji je izmislio bepske mree. ovekom koji... o, Boe, pominjem sve gradivo sa fakulOprostite mi. Opet se brukam. Ponaam se kao iparica koja je sre"a je da oseti kako crveni. : napustio zgradu, bojim se - ree Pol Benkroft i nasmeja se. :ka izadoe na livadu arenu od poljskog cvea. Andrein palji-otkri joj da nema ika, kalja i drugog korova. Kao i sve drugo i ova livada bila je plod mukotrpnog rada iako je izgledala sasvim Kao usavrena priroda. bori koje ste pominjali... oseam se kao ovek koji je tamo ezdese-dtoliko dobrih hitova - ree Pol Benkroft posle nekog vremena. ek, uvideo sam da je pravi izazov da se ono to je naueno iraksu. Da se svest zaposli da slui srcu... da se sve te teorije povuku nekuda napred. 67 fs jedna proba. ". ISi 68 Ne elite da budete doktor koji tifusaru daje aspirin da bi mogao da se vrati na posao u kuhinji, je li tako? Moj Boe, Andrea, vi ste roeni za ovaj posao. Smejaice oko njegovih oiju nabrae se u osmehu. Ona opet oseti kako crveni. Odocnelo priznanje porekla po roenju... je li to bilo to? Vi se samo alite sa mnom - ree mu brzo. Ja samo prosto mislim da imate dar da razmiljate o ovim stvarima. Izopaenje posledica javlja se u svim moguim oblicima i veliinama. I za ci Benkroftova fondacija mora da misli pet koraka unapred. Jer svaka akiia ima uinak, da... ali i ti uinci, takoe, imaju uinke. I tako u nedogled. Bila je svesna delovanja monog uma usmerenog na teak problem i dlunog da ga savlada. - To je dovoljno da izazove paralizu. Ponete da razmiljate o tim nevnim posledicama i zavrite odluni da ne inite nita. - Osim - ree Pol Benkroft i u njegovom glasu sad je bilo intelektualne koja mu je i pomagala da klizi u njene reenice i iz njih - to nema na iz te zagonetke. ; l ga to i neinjenje ima svoje posledice - brzo ree Andrea. -1 ne-ine ima svoj uinak. Sto znai da nikad ne smeta da odluite da ne odluujete. to bilo sparingovanje; bilo je to vie kao igra, napred i nazad, za i .Bila je uzradoena. Razgovarala je s jednim od najveih umova po-ere o najvanijim pitanjima svakodnevice i dobro se drala. Ili je laskala sebi? Mae u igri s lavom? li su sad blagom padinom koja se zavravala bistrim jezercetom. i rasli su tu i tamo kod obale. Jato umskih pataka die se sa .hovom nailasku i nesta u umi. , kako su lepe! - uzviknu Andrea. ije jesu. A ima i ljudi koji kad ih vide odmah misle to im punici. ft prie jezercetu i dohvati pljosnati kamiak sa njegove oba-.ikom vetinom baci da skokovito otklizi povrinom. lu vam jednu priu - ree i okrete se da je pogleda. - Jeste li "vui kao jezero u kotskoj. .;o neete da ga naete na bilo kojoj mapi. Ali to je tako-tiudi... a prvobitno su to bili sve sami mukarci... koji su sti69 Ite" uPje0n ,,, ,.,. Andro i

gli sa svih strana sveta i sastali se ba tamo, 1929. godine. Organizator bese Skot koji je imao ogromna sredstva i jo vee ambicije, a ljudi koji su se okupili bili su od istog soja. Bila je to, takoe, mala grupa. est ljudi: svi uti-cajni, svi bogati, svi idealisti, svi odluni da od sveta naine bolje mesto. - O, zar samo to7. - Zar to izgleda ba toliko skromno? - upita je on zadirkujui je. - Ali da, bio je to razlog to je Inver Bras osnovan. I s vremena na vreme, oni su slali ogromne sume novaca u oblasti pogoene nevoljama, a ideja je bila da se smanji patnja i posebno nasilje roeno iz nematine. - Bilo je to davno. Drugaiji je svet bio. Udaljeno eretanje veverice zau se odnekud iz kronji drvea na drugoj strani jezerceta. - Meutim, kako se sluilo, osniva Inver Brasa imao je ambicije koje nije mogao da ostvari za ivota. Grupa je redovno obnavljana u narednim decenijama. Jedna stvar je uvek ostajala ista: Voa je, ko god on bio, uvek nosio isto ifrovano ime - Geneza. Ba kao to ga je i osniva imao. - Zanimljiv model - ree Andrea i pokua i sama da baci jedan oblutak po vodi. Kamen pljesnu i odmah potonu. Pria je pre upozorenje - usprotivi se on. - Oni nisu bili nepogreivi. Daleko od toga. injenica je da je jedan od njihovih poduhvata u sprovodenju ekonomskog ininjeringa doveo do uspona nacistike Nemake. Andrea se okrete da ga pogleda. - falite se - ree tihim glasom. - Sto je u velikoj meri potrlo sve dobro koje su uinili. Razmiljali su o uzrocima i posledicama... i zaboravili da su i posledice, takoe, uzroci. Andrea outa. - Izgledate... - Zapanjena sam - ree Andrea. I jeste bila: Istoriarka preneraena istorijom Invera Brasa, smetena nehajnou s kojom je doktor Benkroft to izloio. -1 sama pomisao da bi neko tajno udruenje, koje je moglo da prome-ni tok istorije... - poe Andrea ali je glas izdade. - Ima mnogo stvari koje se nikad ne pojavljuju u udbenicima istorije, Andrea. - ao mi je - ree ona. - Inver Bras. Od jezera u kotskoj do uspona Treeg rajha. Ovo iziskuje malo privikavanja. 70 - U ivotu nisam sreo breg studenta - ostareli naunik promrmlja skoro prisnim tonom. - Vi sve vidite daleko pre no drugi ljudi: bavljenje pravim stvarima nije uvek lako. - Mora da vas proganjaju aveti Invera Brasa. -1 poniavaju - ree on i znaajno je pogleda. - Ja kaem da je imperativ da se uvek gleda napred. Volim da mislim da Benkroftova fondacija ima osnovna znanja o istorijskim uzronostima. Nauili smo da je direktan hitac esto manje plodonosan od karambola. On baci jo jedan oblutak peko jezerceta. Taj odskoi etiri puta po povrini i pade na drugu obalu. - Seate li se Volterovog bojnog poklia: Ec-vsez l"infam!... Utrnite uas! Taj je i moj, takode. Ali je kljuno pitanje od-I ek bilo: Kako? I kao to kaem, sprovoenje prave stvari nije uvek lako. Andrea duboko udahnu vazduh. Oblaci su poeli da se skupljaju na neMnogo je to stvari da bi mogle najednom da se upiju - ree ona na Biju. -1 zato bih voleo da ostanete na veeri kod mene... en famille. I on pokaza prema kui udaljenoj nekoliko stotina metara s druge stra-

kamenog zida, veim delom skrivenoj iza raslinja. Benkroft znai stanu-na parceli koja se naslanja na fondacijinu i od zgrade fondacije udaljen ! dvadesetak minuta hoda. Izgleda da ivite iznad radnje - ree Andrea uz kikot. - Ili pored nje. Bolje je od putovanja - ree on. - A ako urim, tu je uvek trimstaza. i li to da prihvatate moj poziv? vala vam. Veoma bih volela da veeram s vama. .ij em da e mom sinu biti veoma drago da vas vidi. Ime mu je n i ima trinaest godina. Gadne godine, svi kau, ali se dobro dri. U sluaju, obavestiu Nualu da dolazite. Ona je... pa ona pazi na nas. i ostalog. Rekao bih da biste mogli da je zovete guvernantom. Ali to viktorijanski. kao, tip koji pripada dobu prosveenosti". srneh prodrma mu elo telo. :e uspelo da nasmeje velikog oveka, kod Andree izazva talas radosti. Bila je izvan svog okruenja i iznad svog nivoa... a ni-nije oseala kao kod kue. ICTM za ovo, rekao joj je njen roak, a Andrea, prisetivi se majci hladnoe. Ipak, ta ako je on u pravu? 71 Tod Belknap stavi lisice oveku i na noge, skide ga golog uz nekoliko poteza noem, pa ga prevue i posadi na teku gvozdenu stolicu i lisice lancima priveza za nju. Tek onda upali svetio u eliji i osvrnu se da jo jednom paljivo pogleda oko sebe. Namena prostorije bila je jasna... odaja za muenje radi dobijanja podataka od onih koji odbijaju da govore... ali je namena nekih od alata koji su visili na zidovima ostajala nedokuiva; mata mu nije bila toliko bolesna da bi shvatio kako se koriste. Druge poznade jer je jednom bio u pose-ti muzeju Pusterla, u Milanu, gde se nalazila jeziva kolekcija srednjovekov-nih sprava za muenje. Tvoj gazda je bio pravi kolekcionar - ree oveku na stolici. Tunianin na stolici iskrivi lice u prkosnu grimasu. Ti zna kako se sve ovo upotrebljava - nastavi operativac. -1 zato ti predlaem da mi odmah odgovori sve to te budem pitao. Goli ovek na stolici samo pijunu prema njemu. - Nita ja tebi neu da kaem. Ali ti ak i ne zna ta u da te pitam - uzvrati Belknap. Zatraiu od tebe samo da donese odluku, to je sve. Izbor. Traim li mnogo? ovek ga samo besno odmeri ali ne ree nita. Belknap onda izvue fioku komode od mahagonija i na tvrdi koni posluavnik poreda njen sadraj. Kleta za upanje noktiju... i nekoliko drugih alata sline namene. Biraj - ree oveku kad mu prinese posluavnik. Kapljica znoja pojavi se na ovekovom elu. Nee? Onda u ja da izaberem umesto tebe. Evo, uzeemo kruku ree Belknap i die glatki ovalan predmet kome je iz jednog kraja virio dugaki zavrtanj, kao stabljika. La pera, jedan od najozloglaenijih instrumenata srednjovekovnog muenja bio je smiljen da bude umetan u mar ili vaginu. Kad se nae unutra, zavrtanj koji viri bio bi okretan i gvozdena kruka poinjala bi da se iri dok bi iljci poinjali da se pojavljuju iz malih otvora i sakate rtvinu utrobu lagano i neizdrivo bolno. Da li bi ti prijao griz kruke? Mislim da je ova eljna da tebe ugrize. Spreman sam da joj udovoljim. A ja uslugu uvek obavljam do kraja. Ne gle dam na sat. Pa koliko traje. A kad te ujutru budu nali... 72

- Ne! - vrisnu ovek i njegovo znojem obliveno meso stade da iri otar smrad straha. - Ne boj se da e da se obruka pred drugima. Najlepa stvar ove eli je je to moe da urla do mile volje, a da te niko ne uje. - Rei u ti sve to eli - zablebeta ovek. - Rei u ti. - Sobarica - viknu Belknap. - Ko je ona? Gde je ona? ovek mirnu. - Ali ona je nestala. Mislili smo... mislili smo da je ubijena. Belknap izvi jednu obrvu. - Kad je unajmljena? Ko je ona? Zaposlena je pre moda osam meseci. Temeljno je proverena. Ja sam se pobrinuo za to. Stara je osamnaest godina. Lucija Cingareti. ivi s po rodicom na Trasteveru. Stara porodica. Skromna. Ali ugledna. Odana, u iri. - Od one vrste koja shvata ta je bespogovorna poslunost vrhovnoj vlasti - ree Belknap. - Gde? - Stan u prizemlju u ulici Klarie Mareskoti broj 14. Kalil Ansari bio K veoma probirljiv kad je u pitanju prijem u njegovu slubu. Morao je da bude. -1 ona je nestala u noi kad je Ansari ubijen, je li tako? Jusef Ali potvrdno klimnu glavom. - Vie je nismo videli. - A ti... koliko si ti kod Ansarija? - Devet godina. - Mora da si mnogo doznao o njemu. Mnogo i malo. Znao sam ono to treba da znam da bih mogao da slu-L Ali vie od toga ne. U Bejrutu je iste noi kad je Ansari ubijen otet jedan Amerikanac. Belknap je paljivo posmatrao oveka. - Da li je Ansari to organizovao? Ne znam. vor je bio nemaran, bezizraajan. Nije bio paljiv, skovan. 3 tome nam nita nije reeno. Belknap opet paljivo proui Tunianina i zakljui da govori istinu. An-ije imao poslove u dolini Beka, da; i u Bejrutu, da; ali Jusef Ali je sluio i bilo je malo verovatno da je uopte i znao o tim poslovima. A neupitanja ne postavljaju se u slubi Kalila Ansarija i njemu slinih ako .eli da zadri posao. arednih dvadeset minuta izvue sve to je od oveka mogao da do-Birsi vile u ulici Anelo Maina. Kalil Ansari je nestao, druge gazde

73 stupile su na scenu i o tome obavestile Alija. Propusti su popravljeni, krivci kanjeni. Belknap na kraju pogleda na sat. Jedini pravi trag bila je sobarica. Primeti da u ruci i dalje dri la perlu. Spusti je i pode ka vratima elije. - Pronai e te ujutru - ree Jusefu Aliju. - ekaj - ree straar tihim, uzbuenim glasom. - Uradio sam sve to si traio od mene. Ne sme da me ostavi ovde. - Uskoro e da te nadu. - Zar nee da me oslobodi? - Ne smem to da rizikujem. Zna i sam da ne smem sve dok se ne uda ljim iz vile. Oi Jusefa Alija se rairie, - Ali mora. Ali neu. Ali pouta, a onda ree pridavljenirn glasom: - Onda me ubij. - Rekao sam da usluge obavljam do kraja, ali ne do takvog kraja.

- Ako me nadu ovako - ree Ali - biu osramoen i... posluiu za primer drugima. Bie muen do smrti, misli. Kao to si ti druge muio do smrti. Gde U si sada Darede? ta ti rade? Hitnost njegove misije gotovo je fi ziki pritiskala Belknapove grudi. Ja to ne zasluujem - ree Jusef Ali, ovaj put skoro prkosno. - Verno sam sluio. Ja to ne zasluujem. Belknap povue reze i otvori vrata i u odaju sunu hladan vazduh. - Molim te - anu ovek. - Ubij me sada. Bila bi to ljubaznost. - Znam - ree Belknap mirno. - Zato to i ne inim.

74

PETA GLAVA

Dok je stazom prilazila kui Pola Benkrofta, Andreina svest bila je pu-: oluoblikovanih misli. Benkroftova kua bila je sagraena otprilike kad r.dadjina i bila u skladu s njom, to jest, divno se uklapala u pejza. Andreu na vratima doeka uniformisana ena pedesetih godina; njena - bila je meavina crvenkaste i sede boje, a punaki obrazi bili su joj peVi mora da ste gospoica Benkroft - ree ona uz laki naglasak Irkinje ; ?koro ceo svoj vek provela u Americi. - Gospodin e odmah da sisam Nuala. Jeste li za jedan fino-eri? - T: bi mi ba prijalo. - " f :in fino odmah stie. e a se osmehnu i ve se oseala kao kod kue. :om fino-erija u ruci, stade da razgleda grafike i slike u predso?i sobi izmeu kojih nije bilo pregrade. Lamperija od tamnog ala je zidove oba prostora. Neke prizore na slikama poznade :kare; druge ne. Privue je crno-beli crte jedne divovske ribe .:, ribe tako ogromne da su ribari oko nje s merdevinama i no:ali kao patuljci. Tuce ili i vie manjih riba ispadalo joj je kroz gde su ribari udovitu isekli stomak, ispadalo je jo maivo, zar ne? Benkrofta. Andrea bese tako udubljena u posmatranje slika .-.id je doao. pt- upita Andrea. ::uem Pitera Brojgela, starijeg, iz 1556. godine. On je to na-Jbi -ede malu ribu". Nije se trudio da mu slike slue kao ukras. zloena u Grafie Samlung Albertina u Beu. Ali, kao i vas, i Jdi. 75 -1 vi ste je elu progutali. Pol Benkroft se opet od srca nasmeja tako da mu se elo telo zatreslo. -Nadam se da nee da vam smeta svto emo ranije da veeramo. Deak je jo uvek u godinama kad mora da se vodi rauna o tome kad ide u krevet. -Brendon, jeli? Brendon, da. Zenica oevog oka. On je... pa, mislim da biste mogli da kaete da je poseban. Malo neobian. U dobrom smislu, sklon sam ja da mi slim. Verovatno je gore na kompjuteru i alje elektronsku poruku nekome nepodesnom. Pol Benkroft uskoro i sam dobi au serija u ruku i die je da nazdravi. - Dobro mi doli. - Andrea Benkroft - ree zatim kao da uiva u njenom imenu. - Do

znao sam vie stvari o vama. Diplomirali ste istoriju ekonomije, je li tako? - Istoriju, da. Ekonomija mi je bila drugi predmet, ali nisam diplomi rala. Jel, dve godine. Dve i po. - Ne udi me to kad znam kako vam je duh nezavisan. Jel ne trpi mno go nezavisnosti, posebno njegovi profesori koji jedva da veruju u ono to predaju. - Rekla bih da sam elela da budem malo prisnija sa stvarnim svetom. Osim to je prava istina da sam napustila te studije jer sam elela da zara ujem vie novaca. I prekide se zapanjena to je to glasno izgovorila. Bravo, Andrea, pomisli u sebi. Ah, ali mogunosti nam oblikuju prohteve - uzvrati njen roak do broudno. - Pored bistrine, vas krasi i iskrenost. A to su dve stvari koje obino ne idu u istom paketu. On malo zasta pa je onda pogleda pravo u oi. - Pretpostavljam da bih delovao neverno kad bih izrazio estoko neslaganje s mojim pokojnim roakom Rejnoldsom, ali onda, kako je to utilitarac Vilijem Godvin pisao pred kraj osamnaestog veka: Kakva je magija u zamenici "moj" kad moe da izvrne postavke vene istine?" Okolnosti pod kojima nas je vaa majka napustila su jo neto to sam, na svoje veliko nezadovoljstvo, tek nedavno saznao. Ali... I on tu zavrte glavom. - To je predmet za neku drugu priliku. Ali ja znam ta znai izgubiti nekoga. Smrt moje ene bila je potres i za mene i za moga sina. Teko vreme. Mora biti da jeste. 76 Alisa je pre svega bila dvadeset godina mlada od mene. Prirodno bi bilo da je ona ostala. Trebalo je da ona nosi crninu na mojoj sahrani. Ali je ona nekako izvukla krau slamku u nekoj paklenoj genetskoj lutriji. To vas goni da razmiljate o krhkosti ivota. I on otpi jo jedan gutljaj finoa boje slame. - Oprostite mi to sam nam priom pokvario raspoloenje. Ove nedelje je peta godinjica od njene smrti. Uteha je jedino to je za sobom ostavila neto to mi je drae od ivota. Tutanj mlaanih nogu po drvenim stepenicama... neko ih je preskakao po dve odjednom i lako doskoio na pod u prizemlju. Pa kad ga ve pominjemo ... - ree Pol Benkroft i okrete se novodoavem koji se bese zaustavio na razmei predsoblja i dnevne sobe. - Brendone, voleo bih da upozna Andreu Benkroft. Bujna kovrdava plava kosa bila je prvo to je primetila pa onda njegove okruglaste obraze. Imao je bistre plave oi i oeve simetrine crte lica. lio je, zakljui ona, izuzetno zgodan deko, lep ak. On se onda okrete ka njoj i lice mu se razvue u osmeh. Ja sam Brendon - ree joj i prui ruku. - Milo mi je to vas vidim. Veera bese jednostavna ali izvrsna... supa, piletina sa rotilja, pilav od iieg pirina, salata... i Pol Benkroft se neprimetno vrati na predmete o na su razgovarali prethodno. irendon je samo sedeo i radoznalo je posmatrao. Deak je delovao pri-:o i neusiljeno. Ubrzo je ustanovila i da, istovremeno, veoma paljivo i ta njegov otac pria. ... teko da je neto ime moemo da se ponosimo - govorio je Pol ft. - Ali Jeremija Benton je pre dve stotine godina stvari postavio na mesto. Bio je jedan od samo nekoliko ljudi iz svoje generacije koji pripadaju naem shvatanju morala. A sve to poinje prostim utili-iskim shvatanjem: Umanji ljudsku patnju... i nikad ne zaboravi da je "ba jedinka za sebe. ina ideja o dobrostvorstvu - ree Brendon brzo. ?brotvorstvu - ispravi ga otac. i to sam mislio - ree deak. - Ali ta je sa idejom da bi prema dru-ialo

da se postupa kao prema cilju, nikako kao prema sredstvu za lie cilja? hvati Andrein pogled. - ita Kanta. Nemaki misticizam, eto ta : i c sve skupa sabere. Mozak truli od toga, kaem vam. Gore je od brata". Morali smo da se saglasimo da nismo saglasni. Bte znai problem mladalakog buntovnitva, je li - - ree Andrea. 77 Brendon die pogled sa tanjira i osmehnu joj se. - Zato mislite da je to problem? Iznenada se zau nukanje udaljene sove. Pol Benkroft skrenu pogled prema prozoru kroz koji su mogle da se vide kronje drvea ume. - Mi-nervina sova, kae Hegel, leti samo u sumrak. To znai da mudrost kasno stie - ree Brendon. - Nikako ne razumem kako je sova stekla ugled kao mudra. Sova je, u stvari, samo jedna efi kasna maina za ubijanje. To je jedna od stvari u kojima je dobra. Let joj je gotovo neujan. Njihovo ulo sluha skoro je ravno radaru. Jeste li ikad videli neku sovu kad leti? Ona velika krila lepraju i vama se ini kao da je neko iskljuio zvuk. To je zato to imaju iskrzana rubna pera koja lome zvuk kojeg bi inae stvarao vazduh pod udarima krila. Andrea nae glavu. - Znai, ne uje je nikad sve dok nije kasno. Upravo tako. Onda stie dvesta kilograma pritiska na vrhovima sva ke od kandi i u tom asu ste ve poprilino samo istorija. Andrea otpi malo pitkog i osveavajueg rizlinga kojeg im je Nuala posle veere svima nasula u ae. - Nije mudra, znai. Samo smrtonosna. - Efikasna je ako se o njoj razmilja po osnovu cilj-sredstvo - umea se Pol Benkroft. - Neki bi moda rekli da ima mudrosti u tome. - Jeste li vi jedan od njih? - Ne, ali efikasnost ne srne da se zanemaruje. Preesto se, meurim, smatra da su razgovori na temu efikasnosti bezduni ak i kad je u pitanju dobroinstvo. Glas mu malo zatreperi od siline oseanja. - Ne zaboravite da sedam milijardi ljudi ivi na ovoj planeti a 2,8 milijardi njih su mladi ispod dvadeset i etiri godine. Njihov svet mi moramo da odravamo i poboljavamo. A to ne moemo bez efikasnosti. - Tata je dobar s brojevima - ree Brendon kome je moda bilo malo neprijatno zbog oeve zagrejanosti za predmet o kome je govorio. - Imamo moralnu odgovornost za tu mladost - nastavljao je doktor Benkroft kao da Brendonove upadice nije bilo. - Efikasnost ide ruku pod ruku sa surovim zakonima razlonosti. Razlonost je jo jedna od stvari na koju se ljudi mrte. Na primer, oveku koji umire svejedno je da li je do to ga dolo naim injenjem ili neinjenjem. Zamislite tramvaj koji bez kon trole ide inama niz padinu. Ako nastavi tim putem, ubie pet ljudi. Ako ga skrenete na druge ine, ubie samo jednu osobu. ta ete da uradite? - Povui u polugu da ga skrenem na druge ine - ree Andrea. 78

- I spaete pet ivota. A ipak ste s predumiljajem i namerno pustili tramvaj na pojedinca znajui da e da ga ubije. Vi ste, na neki nain, izvr ili ubistvo. Da se niste meali, ne biste imali direktnu vezu s tim smrtima. Ruke bi vam bile iste. - Vi mi kaete da je to neka vrsta narcizma - ree Andrea lagano. - i ste ruke, etiri ivota nepotrebno izgubljena... lo posao. Shvatam. - Ono to oseamo mora da bude disciplinovano onim to mislimo. Strast mora da bude razumna, da tako kaem. Ponekad najplemenitiji od svih inova moe da bude onaj koji najvie zgroava. - Imam oseaj kao da sam opet u koli na predavanjima.

- Da li vam se ove stvari ine kao kolske? Cisto teoretske? Pa hajde onda da vam ih uinimo stvarnim - ree Pol Benkroft koji joj se najednom uini kao ovek koji krije iznenaenje u depu. - ta biste uinili kad biste nali dvadeset miliona dolara da ih potroite po svom nahoenju? Jo jedno ta ako? - upita Andrea i dozvoli sebi da se malo osmehne. -1 nije. Sad vie ne govorim hipotetino. Voleo bih, Andrea, da pre naIK sledeeg sastanka odbora odredite poseban projekat ili stvar na koju bivoleli da potroite dvadeset miliona dolara. Smislite ta tano, smislite D i mi emo to da uradimo. Pravo iz mojih diskrecionih fondova. Nee odluivanja i nadglasavanja. To e da bude uraeno na vau re. -i-itese. Jrendon je postrance pogleda. Tata nije veliki aljivdija - ree joj deak. - On nikad uludo ne govori mi. Dvadeset miliona dolara - ponovi Pol Benkroft. Na moju re? nije mogla da doe k sebi. vau re. Opredelite se mudro. Svakodnevno se neki tramvaj ob-fstrminom nekontrolisano. Ali stvar vie nije izbor samo ove ili one r se vri izmeu hiljadu ina, ili deset hiljada ina, a ta lei na-oj od njih ne vidi se dobro. Moramo da se oslonimo na svoju i procenu na osnovu svih obavetenja i znanja koja nam stoje na !ru. I da se nadamo najboljem, ratate sa veoma mnogo nepoznatih. konatih? Ili delimino poznatih? Nedovoljno znanje nije isto to Odluke zasnovane na obavetenosti mogu da se donose. I, zai-donesu. 79

Rim

trenutak skupile kod red vendeta osveta, ije im je znaenje bilo poznato i od koje su strahovali, njih dvoje nastavie da se prave da ne shvataju ta to on od njih hoe. Belknap ubrzo izgubi strpljenje. Vidim da ne znate gde vam je erka. A i ona ne zna ta je eka. U re du. Ovde sam uinio sve to sam mogao. Zapamtite to. Ostaviu vas na mi ra. Vie neete da me vidite. Kao ni, bojim se, svoju erku. I on se okrenu da poe. ekajte - ree ena. Njen mu je otro pogleda, ali je bilo jasno ko je gazda u kui. Ona se zapilji u Belknapa kao da eli tano da mu utvrdi karakter i verodostojnost. , A onda se odlui. Naa erka je dobro - ree mu. - Sino smo razgovarali s njom tele- Gde je ona? - upita Belknap. - E to ne znamo. Javila se i samo nam rekla da je dobro, a ona je pametdevojka i zna da se uva. -1 kaete da ste sino s njom razgovarali preko telefona? - ponovi pi-"-" : l !knap. Ona je dobro. Nemamo ta vie da vam kaemo. Sm se opet nade na kaldrmisanoj ulici, Belknap pozva jednog starog dia i vezu u karabinijerima, anija Matuija. U Italiji... a italijanske bezbednosti nisu bile izuzetak... stvari se obavljaju preko prijatelja, nikako. kdjev glas preko telefona delovao je zvanino. - Piu lentol Lake - ree mu. - Daj mi ime i adresu. Provui u ime kroz gradsku bazu i izvui njen INPS. "je to italijanski ekvivalent jedinstvenog matinog broja. - A onda s

u telefonsku centralu koja registruje sve pozive. i mi da ovo nee dugo da traje, Dani. merikanci... samo jurcate. Dau sve od sebe, u redu, prijatelju Je::e i popij espreso. Pozvau te. edva da je prepeaio kroz jedan blok zgrada kad njegov mofvoni. Bio je to Matui. l - upita Belknap, ali ga Matui presee. 81

- Upravo smo dobili izvetaj ba o adresi koju si mi dao - ree Matui uz bueno. - Susedi su prijavili pucnjavu i nae patrole ve su na putu tamo. - O, Hriste - jedva izusti Belknap. - Idem da proverim. - Nemoj - ree Matui, ali je Belknap ve prekinuo vezu i trao prema stanu u prizemlju kojeg je ostavio pre svega desetak i neto vie minuta. No ve izdaleka primeti dva slubena policijska automobila zaustavljena na ulici pred kuom. ta god da se desilo, njemu tu vie nije bilo mesto. Izvadi telefon i pozva Matuija. Matui je oevidno ovamo leteo u helikopteru jer je vikao u slualicu i prepoznatljivo klepetanje stizalo je kao pratnja njegovim recima. - Mora da mi kae ta se dogaa - vikao je. - Moji ljudi mi kau da je taj stariji brani par masakriran, stan im razvaljen. Oevidno je da su meci bili udubljenih vrhova i amerike proizvodnje. uje li me? Upravo od one vrste koju ti koristi. To nije dobro. - Dani, pa ne veruje valjda... - Tehniar za uzimanje otisaka prstiju ubrzo e da bude na licu mesta. Ako nadu tvoje otiske, neu biti u stanju da te zatitim. Matui malo pouta pa onda ree: -1 sad vie ne mogu da te zatitim. Belknap se potrudi da se udalji na sasvim drugi kraj Rima i tek tad, kad sede u jedan kafe i narui espreso, kako mu je pre sat i po preporueno, opet pozva Matuija. - Sad moemo da razgovaramo na miru i bez uzbuenja - ree Belknap. - Ma che diavolol Ima li ti uopte predstavu u kakvoj sam guvi ba sad? - upita ga Matui glasom kao da ga neko davi. - Mora da mi kae ta se deava? - Prvo ti meni mora da kae sve to me zanima - ree Belknap. - Ozbiljan sam - govorio joj je Henk Sidvik preko telefona i Andrea razoarano shvati da je to istina. - Tome tipu bi ba dobro doao novac. Mogla je da ga zamisli kako sedi iza stola. Sidvik, iako dobro zaao u etrdesete, i dalje je zadrao svoj sveameriki izgled: plave oi, plava kosa, telo rvaa srednje kategorije. Nekako je uvek mirisao na svee opran ve. Bio joj je prijatelj i kolega u Koventri ekviti grupi", ali ga je poznavala od-ranije jer se zabavljao s jednom njenom prijateljicom na koledu. I poznavao, kako se to kae, ceo beli svet. 82 Sad se pitala da li je trebalo da mu kae sve to mu je rekla. Nije li se, strogo govorei, obavezala da o poslovima fondacije nee da govori nikome? Ali ono to ju je zaista zapanjilo bio je nain na koji je Henk onako neozbiljno reagovao kad mu je rekla na kakvu je probu stavljena od strane Pola Benkrofta. Henkova ena imala je prijatelja koji je bio nezavisni reiser dokumentarnih filmova. Tom tipu bi ba dobro doao novac", rekao je Henk. ovek je, kako se ispostavilo, oevidno eleo da napravi dokumentarni film o umetnicima iz Ist Vilida koji su se bavili bizarnom praksom oblikovanja tela. Ona je govorila o spaavanju ivota, a sve to je Henk mo-:io da smisli bile su trivijalnosti. - Ovo je tek koliko da ima o emu da razmilja - ree joj on nemar

no, kao usput. - Naravno - odgovori ona automatski. Zar niko nita ne shvata? A ipak ne dozvoli da joj on u glasu primeti nezadovoljstvo. Bila je svesna da je ljudima poela da deluje kao snob. A bilo je vano, nekako, da u njoj svi vide istu Andreu, iznenadnim bogat-rom neizmenjenu. nisam, pomisli. 7 to je istina. Drugaija sam sad. Da, vreme je da prestane da se pretvara, zakljui. Sve je drugaije. Gotovo istog asa kad spusti slualicu, telefon joj opet zazvoni. Gospoica Benkroft? - javi se neki pomalo promukao i nejasan glas. Da? - ree ona i smesta, neobjanjivo, oseti ubod nelagodnosti i jeze. Zovem iz Benkroftove fondacije, odeljenje bezbednosti. Samo sam ea proverim da li su vam jasni svi detalji sporazuma o uvanju poslov" Razume se. , paranoina misao promae joj kroz glavu: Kao da su vezna-da su je uli gde govori neodgovorno i pozvali je da je opomenu, i tu su i druga pravila bezbednosti i stavke o pravilima ponaanja. 10 nekoga do vas ubrzo, ako vam to ne smeta, smeta mi - ree ona, a kad spusti slualicu, shvati da se obujmila kao da joj je najednom hladno. sitno i neprijatno kao da je poelo da joj pupi u zapeku svesti b da misli na druge stvari. Dobro dola u svoj novi ivot, pomisli. tom ivotu nee da bude sama. I to je bilo glavno. Bie deo veli-o projekta... neega istinski velikog, istinski znaajnog. iekta? Svet je optereen problemima. Voda za pie i higije-ianje ivota i smrti mnogima, ba kao i bolesti kao to su sida i 83 malarija i stanja kao neuhranjenost. Bilo je tu i pitanje globalnog zagreva-nja. Ugroenih vrsta. Sve same nepoznate. Dvadeset miliona bilo je previe za odreene stvari, premalo za druge. I dok je razne scenarije vrtela po glavi, njeno potovanje za ono to je Pol Benkroft uspeo da ostvari raslo je iz minuta u minut. Neko zakuca na vrata i misli joj se razvejae kao dim. Na vratima se pojavi ovek koga nije poznavala, ovek kome dobro skrojeno odelo nije uspevalo da prikrije miiavu gradu. Njoj je izgledao kao meavina bankara i... siledije. - Ja sam iz Benkroftove fondacije - ree on. Nije je iznenadio. - Traili ste da dobijete odreena dokumenta - nastavi on. Andrea sad primeti da u jednoj ruci ima tanu. - O, da. Razume se. Molm vas uite. A tu su i razni bezbednosni detalji koje treba da prouite. Nadam se da je neko zvao da najavi moj dolazak. Njegova srebrnastosiva kosa bila je zaeljana tako da je u oi smesta padao kao no otar razdeljak. Imao je etvrtasto i sasvim neupadljivo lice. Da, ve su vas najavili - ree Andrea. Ona zakorai u prostoriju, a kretao se gipkim korakom atlete. Otvori tanu i izvadi nekoliko fascikli. - Imate li bilo kakva pitanja o pravilima ponaanja u fondaciji? Jeste li upoznati s protokolom? Sve mi je paljivo objanjeno. Imate li seckalicu za papir? -Molim? - Ako je nemate, mi moemo da vam je dostavimo. U suprotnom, od vas se trai da se pobrinete da ova dokumenta budu vraena fondaciji. - U redu. - To je samo procedura. Vi ste novi, pa se od mene oekuje da vas podsetim da ste se obavezali da uvate kao poslovnu tajnu sve to znate o po slovanju fondacije. Sluajte, ja ovde radim u finansijama. Znam ta je poslovna tajna.

Njegove oi kao da su joj studirale lice. - Onda shvatate da o poslovi ma fondacije ne smete da razgovarate s ljudima koji joj ne pripadaju. - Znam - ree Andrea nervozno. - To se lako zaboravlja - ree ovek uz neto slino migu, ali se njoj ui ni da to nije bio prijateljski mig. - Vano je da se ne zaboravi. - Hvala vam. Imau to na umu. 84 ovek je jo jednom odmeri, zatvori tanu i poe prema vratima. Kod vrata stade i okrete se da je jo"jednom pogleda. Veoma liite na svoju majku. Nain na koji je to rekao produbi joj zebnju. Svome posetiocu zahvali utivo, zvanino. - ao mi je... propustila sam da vam ujem ime. - Nisam vam ga rekao - ree on i ode. Telefon istog asa opet zazvoni. Sindi Levalski, trgovac nekretninama iz Koper-Brandove grupe", javljala se u odgovor na Andrein poziv. - Shvatila sam da vas zanimaju stanovi na Menhetnu? L - Tano - odgovori Andrea. Oduvek je matala o stanu na Menhetnu i prokleto nek je sve, sad tako sebi moe da dozvoli. Mogla je da uzme neto lepo, neto zaista lepo. Sindi Levalski joj zatrai osnovne podatke da ih unese u svoj kompju-r zajedno s prihvatljivim cenama i kvalitetom koji Andrea trai... veliini, susedima i tako dalje. Paljivo zapisa Andreino prezime. Jeste li vi, moda, nekim sluajem od onih Benkroftovih? - upita na Andrea joj bez oklevanja odgovori samo: - Imate moj broj telefona. "-:.;:End, London m svetu bio je poznat kao Lukas. Roen u Edinburgu, to ime je kao nda nosio sve od prvih dana na sceni kad je nastupao s grupom G7; od etiri platinasta albuma koja je snimio od poetka solo karijere kako su to u esnafu zvali, samostalan". Neko je napravio grafikon imenom Lukas i uoio otar skok navie tih imena od kako je on ivi hitove. Najverniji oboavaoci znali su da mu je ime Hju rie niko nije pominjao. Lukas je bio pravi identitet. Poeo je i kao Lukas, ak i sam sebi. D studiju u ulici Gosfild i njegov producent Dek Rouls putao itnce baslinija. Lukas nije obraao panju. Lukas bese odsutan, jegov agent Ari Sanders upravo telefonom javio da su dobili oncert u Medison Skver Gardenu. I osamdeset posto zarade sa 85 - Toliko ni papa ne bi dobio - vikao je uzbueno Sanders. - Zaboravi na svoje dobrotvorne koncerte. Izdrae svi bez tebe jo koji dan. ekaj, ne pre kidaj me! Znam ja da si ti svetac iz kotske, ali ova prilika se ne proputa. - Razmisliu - rekao mu je odsutno. - Isuse, Lukase, pa ti deluje kao da ti je neko uperio pitolj u glavu, a ne... Prekinuo je vezu. Sanders nije znao koliko je bio blizu istine. Pitolj mu nisu stavili, ali je telefon zazvonio odmah poto je prekinuo vezu s Arijem. Dri se plana - rekao mu je maloas dobro poznati, elektronski izmenjeni glas preko telefona. -1 dalje imamo video zapis. Video snimak. Prokleti video snimak. Kako je mogao da zna da ga je mlada aljkavua slagala koliko joj je godina? I to za tri kljune godine. to je odnos s njom inilo silovanjem. Kriminalnim postupkom. Smrtonosnim za njegove ugovore, za njegovu karijeru, njegov ugled, njegov brak. U redu - rekao je. - Shvatio sam. Ono to ga je najvie ozlojeivalo bila je brzina s kojom su mu se javili

posle Arijevog poziva. Oevidno je da je svaki njegov telefonski poziv prislukivan i mora biti da je tako bilo za poslednje tri godine. Pitao se u kojoj meri mu je i ceo ivot nadziran od strane ovih bezlinih manipulatora. Izgledalo je da nema ogranienja u onome to oni znaju o njemu... ko god da su ti oni". - Dri se plana - rekao je glas. - Uradi pravu stvar. - Pa ne mogu da biram - rekao je drhtavim glasom. - Ne mogu da bi ram. Dubai, Ujedinjeni Arapski Emirati - Neu u Vajld Vadi Voterpark" - zareza Belknap kao poslednje upozorenje. - Neu na Krstarenje s veerom pored obala Dubaija". Neu na Prvoklasni pustinjski golf Dubaija". Hou samo u Palas hotel". -Ali, sahibe... -1 ne zovi me sahibe". Nisam ja neki Kiplingov pukovnik. Matui je uspeo da dozna broj telefona s kojeg se Lucija Cingareti javila svojim roditeljima. Ostao je prijatelj do kraja jer Belknap nije imao problema pri izlasku iz Italije. Ali je problem nastao kad se Belknap oslobodio taksiste i uao u predvorje hotela Palas". Bilo je to mamutsko zdanje sa sedam stotina soba. Seo je na jednu od konih fotelja u predvorju i izvadio 86 mobilni telefon. Glas Meta Gomesa smesta poznade kad se ovek javi, a i Gomes je odmah znao s kim razgovara. Pria se da si popio silno pljuvanje od Garisona - ree mu mlai operativac kad mu Belknap objasni ta mu je potrebno. I onda podsmeljivo dodao: - Moe li da mi potvrdi da je ovo strogo u vezi sa nekom zvanino odobrenom operacijom? Upravo sam se spremao da ti to kaem - ree Belknap i osmehnu se. Gomes bese prijatelj koji nije morao da bude podsean na uinjene usluge. U svim velikim hotelskim lancima na svetu, uvek je postojao neko ko je radio za amerike pijunske agencije. Gomes ga pozva za petnaest minuta. Ime oveka bilo je Ibrahim Hafez, a on je bio sitan, fino obrazovani tridesetogodinjak koji je vodio jedan deo hotelskih poslova. armute, to je u arapskom argonu znailo bludnica ili prostitutka, nisu spadale u njegov "sao i o njima nita nije eleo da zna, ree kad u ta Belknap trai, ali po-tra pravog oveka, hotelskog momka sa recepcije i Belknapa ostavi nasamo s njim. Konrade - ree momku pre no to ode - odgovorie na sva pitanja ipa ti ovaj ovek bude postavio. Italijanka - ree Belknap im se za Hafezom zatvorie vrata. - Mlada. liT-r.; ruti. li, vidi. ovek koji tano zna ta hoe. To mora da se potuje - re-li momak i kvarno se isceri. einap prie namazanku, uhvati ga za okovratnik i die nekoliko san-Ibra od poda. Potreban mi je samo broj sobe u kojoj je - ree mu tiho. - Ali brzo. to je s muterijom... ne moe... Hiljadu etiri stotine i pedeset. e-i sprat, levo od glavnih liftova. Samo me ne meaj u sve to. dba li da ti kaem da ne sme da ih zove i upozori ih? pada mi na pamet! Tvoj posao s njima me se ne tie. I ne elim ni-znam. li onda hotelski klju za sobu... karticu. i smesta izvadi iz depa plastinu kartu i Belknap ga tek tada :j etiri minuta kasnije, bio je pred vratima sobe 1450, na etu hotela. Oslunu malo, ali se iznutra nita nije ulo. Gur-ror i kad se na ureaju pored vrata upali zeleno svetio, okre87

nu ruku. S druge strane vrata trebalo je da nade Luciju Cingareti: njegov jedini trag. Dri se, Darede, pomisli u sebi. Stiem. Andrea Benkroft nameravala je da raisti svoj radni sto u Koventri ekviti grupi", ali dok je tu sedela i spremala se da s tim pone, neto drugo joj zaokupi misli. Kancelarijska pomagala u tome mogu da joj koriste. Njenim kolegama, bivim kolegama, bilo je ao to odlazi i nee da im smeta to svoj poslednji dan medu njima provodi onako kako njoj odgovara. Muilo ju je jo neto. Nije prestajala da misli o onome to joj je njen bezimeni posetilac rekao: Veoma liite na svoju majku. Ima li u tome nekog skrivenog znaenja? Ne poinje li da sumnja u sve i svata? Kakva je to osoba postala? Ti si profesionalac. Radi ono za ta si osposobljena. Fondacija je pre svega bila samo jo jedna organizacija... neprofitna korporacija... a njena struka bila je da proverava korporacije, privatne i javne, da zaviruje ispod sjajne povrine njihovih broura i saoptenja za tampu. Na isti nain mogla je da proui i samu Benkroftovu korporaciju. Kompjuter nije morala da ukljuuje. Neprofitne organizacije, kao i svako drugi, morale su da potuju odreene statute i propise; savezni obrasci koji su svakome stajali na uvid obuhvatali su osnivaku povelju, pravila i identifikacione brojeve za odreeni broj viih zvaninika. Posle dva sata prouavanja digitalizovanih dokumenata, Andrea zakljui daje fondacija... bar zvanino... kompleks zdruenih pojedinanih organizacija. Bile su tu Benkroftove nekretnine, Benkroftov filantropski fond, Benkroftov porodini fond i tako dalje i tako dalje. Njen telefon zazvoni i poremeti joj tok misli. Hej, devojko! Bariton Brenta Farlija bio je podeen na najumiljatiji ton. - Ja sam. Odgovori mu glasom hladnim kao sibirska zima. - Mogu li da ti pomognem? - Ima li malo vremena? - uzvrati on poletno. - uj, mrsko mi je to smo se onako rastali. Treba da porazgovaramo. Je l" vai? - A o emu bi trebalo da razgovaramo? - Hej, ne ponaaj se kao sekretarica, Andrea. Vidi, imam za nas dve kar te za... 88 A ja sam prosto radoznala - prekide ga ona. - Kako to da mi se javlja tako iznebuha? Zato sad? On stade da muca. Zato... zato zovem? Pa nemam neki poseban razlog. Znala je da lae. I znala je da je vest stigla i do njega. On nastavi: Samo sam, ba kao to rekoh, pomislio da bi trebalo da razgovaramo. Moda da opet krenemo ispoetka. Ali, bez obzira na sve, treba da razgovaramo. Zbog toga to ona seljanica" iznenada vredi vie no to e ti ikad uspela zaradi7. I treba da razgovaramo - odgovori hladno. - I hvala nebu, upravo smo to i obavili. Zbogom, Brente. Molim te, nemoj vie da me zove. I ona spusti slualicu uz oseaj da je osveena, a bila je i izbudena i strar umorna. Ustade od stola i ode da donese sebi kafu. Kad se vratila, stade da otvara nove dokumente fondacije. I dok je laga-i paljivo prouavala savezne obrasce, iznenada se zgranu kad otkri da meu slubenicima osnovne fondacije nekada bila i njena majka, Laura ri Benkroft. Bilo je to nepojmljivo. Kako to da je njena majka, koja je imala tako od-m stav prema svemu to je bilo u vezi sa porodicom u koju se udala, "m bila slubenik fondacije? Indrea se paljivije udubi u dokument i otkri neto jo udnije. Njena E voj poloaj napustila tano jedan dan pre no to je stradala u au-Bflskoj nesrei.

", Ujedinjeni Arapski Emirati om kraju zamraene prostorije, neki mukarac sedeo je na pro-:elji presvuenoj plavim barunastim materijalom; na oveku je 2 mlada ena. Na zvuk vrata koja se za Belknapom zatvorie, o-zdesetodinjak, obrijane glave i koe pocrvenele od sunca... nazbaci enu sa sebe i skoi na noge. ka je pod novom upravom - zareza Belknap. D avola? - izusti ovek, a govorio je vedskim naglaskom. ridno da misli da je rtva nametaljke i da je devojka u dogo-iliezom. Gubi se iz moje... ne - presee ga Belknap. 9 Stariji ovek hitro odmeri svoga izazivaa, proceni da ne moe nita dobro da dobije pa hitro donese odluku, dograbi novanik i nekoliko odevnih predmeta i klisnu iz sobe. Od mene vie ni evra nee da dobije - siknu na devojku u odlasku. Kad se okrenu devojci, Belknap vide da vie nije na podu ve da je u meuvremenu odenula svilenu haljinu i da stoji s rukama prekrtenim na grudima i posmatra ga. Lucija Cingareti? - upita on. Tamo kod Kalila Ansarija nije stigao da joj dobro vidi lice, a njeni roditelji nisu mu pokazali njenu fotografiju. Na njenom licu ukaza se preneraenost. Znala je da nema svrhe da porie. - Ko ste vi? On se ne osvrnu na to njeno pitanje. - Roditelji vam nisu znali ime se bavite. Lagali ste ih da vam je dobro. - Kako se usuujete da mi sudite? - planu Italijanka. - Sve to radim, radim i za njih! - Jeste li i Kalila Ansarija ubili zbog njih? Devojka preblede. Lagano se spusti na fotelju i ree tihim glasom: -Obeali su mi veliku sumu novaca. Moji roditelji su teko radili svakoga dana celog svog ivota i ta su postigli? Oni su mi rekli da u, ako uradim ono to od mene trae, roditelje moi da obezbedim da luksuzno ive do kraja ivota. -Oni? Oni - ponovi devojka prkosno. -1 gde vas je to odvelo? Jo ne znam - ree devojka mrko. - Kad su me avionom prebacili u Dubai, rekli su da je to samo privremeno, dok se praina ne slegne. Ali su me smestili u jedan magazzino... skladite na periferiji Dubaija, tamo iza palate Dou, na putu Marvat. Mesto koje nije za ljude ve za ivotinje. -1 to vas je iznenadilo? - upita je blago. - Rekli su mi onda da moram da radim - nastavi devojka kao da pria sama sa sobom. - Da moram da platim za to to me izdravaju. U protiv nom e da me izbace na ulicu ili ubiju. Rekli su mi da moram da radim te stvari. Muterije nikad ne smeju da se poale. U protivnom... Ali rekli su da u da budem slobodna posle godinu dana. Posle godinu dana, rekli su, Lu cija e da bude zbrinuta za ceo ivot. - Kad su vam rekli da ubijete Ansarija, uopte vam nisu pomenuli da ete da zavrite kao dobro plaena kurva, je li tako? 90 Ali rekli su da u da budem slobodna posle godinu dana. Posle godi nu dana, rekli su, Lucija e da bude zbrinuta za ceo ivot. - Slagali su vas jednom, zato mislite da nee opet da vas slau? Devojka nita ne ree. - A vi ih i dalje titite, iste te ljude koji su vas prisilili da se poniavate. - Nije na vama da govorite o tome ta je ponienje. Vi ne. - Recite mi ko su oni.

- Zato? Da bih onda pala vama u ape? Mislim da u da se drim njih. Da, ipak mislim da u da se drim njih. - Prokletstvo, Lucija... - ta treba da uradim da vas privolim da odete? - upita devojka. - ta bih mogla da vam ponudim? I ona se die sa fotelje i pusti da joj haljina padne na pod. Stajala je sad _ la pred njim. Grudi su joj bile male, ali savreno oblikovane. - Nema toga to biste vi mogli da mi ponudite - ree joj Belknap pre zrivo. - Tim telom biste mnogo mogli da platite, ali to nije valuta koju ja prihvatam. - Molim vas - tiho i umiljato ree devojka. Oi joj se skupie zavodniki... i onda najednom razrogaie. Belknap vide gde joj se nasred ela rascveta crvena mrlja deli sekunde pre to u tihi zvuk iza sebe... kao kad se izvue zatvara iz flae. Vreme kao da ude dok se Belknap bacao i padao u zaklon iza velikog branog kreveta. !paljen je hitac iz pitolja s priguivaem. Luciju Cingareti uutkao zauvek. Prisili se da se priseti svih delia, onako kako je zapamtio dok se bacao iklon. Bila su tu... dva oveka na vratima, svaki naoruan pitoljem s m cevi. Obojica kratke crne kose. Hitac ispaljen iz pitolja s te raz-jme i pogodak pravo u elo mogao je da izvede samo profesionalac. Na Bnganom postolju lampe Belknap ugleda obrise dva oveka tamo kod Nisu zalazili dublje u sobu. Bili su oprezni, oprezniji no to bi Belk-u njihovom poloaju. Bar jedan od njih trebalo je da iskoristi pri-im je donelo iznenaenje i zae dublje u prostoriju. i je njihovo dranje jednu stvar uinilo jasnom. Lovili su njega. Nji-nee da bude dovrena sve dok se kurum ne nae i u Belkna-L mozgu takoe. ap kao zmija stade da puzi ispod kreveta sve dok se ne nae na-.-.e nogu jednoga od napadaa. Onda silno izmahnu rukom kao ludari po nogama iz sve snage. 91

Bilo je to rizino jer je odao svoj poloaj. No ovek pade na pod i Belknap stie da ugrabi njegov pitolj koji odmah zatim i ispali u njega. Borba u skuenom prostoru je kao igra aha. Stane li da razmisli, gubi. Brzina kretanja je od vrhunskog znaaja. Oseti da mu je lice vlano od krvi. Nije vano. Gde je drugi napada? Belknap se izvi ispod kreveta i slobodnom rukom die gornji deo tela ubijenog. Nagli pokret privue vatru drugog napadaa kao to se Belknap i nadao i otkri poloaj sa koga je pucano. Belknap podesi dejstvo pitolja do koga je doao na pojedinanu paljbu i opali samo jedan hitac. Bolje vie puta stiskati okida no ostati bez municije. ovekov vrisak potvrdi mu da je zrno pogodilo... ali ne i vitalni organ. Onda u prskanje stakla i jo dva oveka stupie u sobu sa balkona. Belknap navali les preko sebe prebacivi ga preko tela kao sedlo. lanovi tima ubijenog nee da budu sigurni da je mrtav... bar ne u poetku... i nee hteti da pucaju u njega. Belknapu e to da donese koju sekundu, ali sekunde i jesu bile ono to je eleo. Jedan od pridolica imao je na sebi zatitni prsluk i u rukama automat HeklerKoh" iz koga ispali rafal u madrac kreveta. Niko ispod njega ne bi preiveo. Bio je to razuman potez, pomisli Belknap i svakom od pridolica ispali po jedan hitac u grudnu kost. Obojica padoe bez glasa. Belknap u gde neko ubacuje okvir u pitoj... onaj ranjeni na koga je sasvim zaboravio. Prokletstvo! Greka koju sebi nije smeo da dozvoli. Munjevitom brzinom ispravi se, naniani i ispali hitac pre no to ranjenik stie da digne oruje. Zrno pogodi oveka u vrat i on klonu na pod. Belknap lagano pogleda po sobi. Osim njega, u njoj nije bilo ivih. Za sad. Sledea tri minuta provede u pretresanju zatitnih prsluka ubijenih

napadaa. Tu su bili novanici nabijeni falsifikovanim dokumentima... bez vrednosti. Kod jedinog ubijenog koji je na licu imao masku nade mobilni telefon, koji smesta stavi sebi u dep i u unutranjem depu prsluka, nade jo rolnu papira slinu onoj koja se kao raun dobija iz kasa u radnjama. Na njoj je bila odtampana lista imena. Belknap opra krv sa lica u kupatilu i pouri da se udalji iz hotela. Tek kad iznajmi jedno terensko vozilo iz jedne od agencija u ulici pored hotela, sede da pregleda rolnu sa spiskom. Poznade neka od imena. Nedavo ubijeni reporter italijanske La Repubblica". Pariki sudija o ijem su ubistvu novine takoe nedavno pisale. Veina ostalih imena odnosila se na linosti koje su mu bile sasvim nepoznate. Jedno od imena, meutim, bilo je Lucija Cingareti. Sledee bese njegovo. 92 ESTA GLAVA Andreu Benkroft na vratima fondacije doeka ena bakarne kose i utogljenog dranja koja pokaza malo iznenaenje to je vidi. - Ovde sam zbog prouavanja - ree joj Andrea. - Pripremam gradu za sledei sastanak odbora, a primetila sam da imate veoma lepu biblio teku na drugom spratu. Usput, vraam vam dokumenta koja ste mi do stavili jue. - Veoma ste savesni - ree joj ena. - Doneu vam aj. ledan za drugim slubenici fondacije izlazili su iz svojih kancelarija, poiravljali je i nudili se da joj pomognu u svemu to bi moglo da joj preddja problem. Bili su veoma predusretljivi. :." jzda i preterano predusretljivi? Voljni, moda, da joj pomau u njene istraivanju da bi mogli da motre na nju? Prvih nekoliko sati Andrea nede u paljivom pregledanju podataka o projektima izvoenim u ne-ilino razvijenim zemljama. U odajama za prouavanje, knjige i sveske smetene u elegantnim ormanima. Kad je u jednom trenutku prored italakog ugla" biblioteke, ugledala je deaka kovrdave pla-i okruglastih obraza. Brendon. Na njegovom krilu bila je gomila iedan tom prirodnjake istorije, neto to je izgledalo kao rusko iz-teoriji brojeva i Kantove Osnove metafizike i morala". Lektira za y: zodinjaka to i nije bila. Oi mu zasvetlee kad je vide. ti - ree i osmehnu se. TO i tebi - uzvrati ona. - Malo lakog itanja? Ali ovde ne srne da se pria. Hajde da se vidimo posle i odigramo hiedan? ta kae? Kes samo da se nada, momak. Imam danas mnogo posla, kasnije, dok je vraala na policu diskove sa podacima Svetske ne organizacije, jedna od slubenica je paljivije pogleda. Andrea klimnu glavom. ena je imala sedu kosu i ruiasto, malo na93

duveno lice. Na stolu ispred nje bila je hrpa samolepljivih nalepnica koje je ona lepila na razne kutije s diskovima. Izvinite me, gospoice - ree slubenica - ali vi me podseate na ne koga. Pouta malo pa dodade: - Na Lauru Benkroft. - Moju majku - ree Andrea. - Jeste li je poznavali? - Kako da ne! Bila je divna osoba. Dah sveeg vazduha, uvek sam tako mislila o njoj. Andrea se priseti reci oveka koji ju je jue posetio: Vi veoma liite na majku. - Rekla bih da mi nije bilo poznato da mi je majka bila ovako mnogo angaovana u fondaciji. - Laura se ovde nije mnogo obazirala na to da li e nekome da stane na ulj. Mada je inae bila veoma paljiva osoba, prema svima. I bila je veoma predana poslu. I to tako da je odbijala da primi novac za ono to je radila.

- Zaista? - Da, a pored toga, kad je Rejnolds otiao iz odbora, bilo je malo verovatno da e da se sreu. Pretpostavljam da vam nije mnogo govorila o sve mu i to me ne iznenauje. Znate li zato je podnela ostavku? ena skrenu pogled. Mislim da o tome veoma malo znam - ree malo kasnije mnogo hladnijim tonom. - Mogu li u neemu da vam pomognem? Andrea joj brzo zahvali i vrati se svom poslu. ta je znaila ona primedba o njenoj majci: Nije joj smetalo da svakome stane na ulj i: Bila je veoma paljiva prema svima7. Osim injenice da joj majka nije bila snob? Pokua da se usredsredi na almanahe Svetske zdravstvene organizacije, ali uzalud. Misli su joj se stalno vraale na samu Benkroftovu fondaciju. Da bi o njoj vie doznala, morala je da zaviri u arhivu jer su podaci o njenim aktivnostima morali da budu nadohvat ruke... i to podaci koji su daleko detaljniji od onih koje zahtevaju savezni propisi. Ako eli da nae prave odgovore, sigurno je da se oni nalaze u arhivi koja se uva u podrumu gde se obino dre dokumenti koji se odnose na operacije fondacije. A za to e zaista da joj bude potrebna pomo slubenika. Ali ne onih na viim poloajima. Morala je da nae nekog mlaeg, spremnijeg da pomogne. U jednoj od sporednih prostorija biblioteke nae mladia koji je sreivao potu. 94 -1 tako - ree mu Andrea posle izmena ljubaznosti - pitam se da li biste mogli da mi pomognete. Ako vam dosaujem, molim vas da mi kaete. U redu? - Uopte mi ne dosaujete - odgovori mladi koji joj se predstavio kao Robi. - Od mene se trai da pregledam razne dokumente, znate, o starateljstvu, a ja sam nespretno uspela da zalupim vrata arhive za sobom. Ba sam smetena! - Ma to svakome moe da se desi! - uzviknu mladi. - Kladim se da mogu da vam pomognem. Sad emo da vidimo... Siguran sam da neko od ovih dobrih ljudi ovde ima klju... I on stade da otvara fioke radnih stolova u odaji i ubrzo nae klju koji je traio. - Evo! - Mnogo vam hvala - ree mu Andrea. - Vratiu vam ga im zavrim posao. - Poi u ja sa vama - ree joj mladi. - Lake je tako. Verovatno se nadao da e doi u priliku da povue koji dim dok bude ran kancelarije. Ali joj bi drago to je krenuo s njom jer ju je, umesto glavnih stepenica :bi svi mogli da je vide, poveo sporednim do podrumskih prostorija ko-uope nisu liile na tako neto. Bile su elegantno ureene i pod bese pod ama. Arhiva je bila podeljena u dva dela od kojih je jedan bio iza gvo-lih reetki. ovek koji ju je dopratio odmagli uz stepenice da nae me-gde e da zapali cigaretu. -ea osta sama u arhivi fondacije. Nije znala odakle da pone. Crne rane kutije sa etiketama na kojima su bili brojevi ifara pruale su se n u nedogled. Izvue prvu kutiju i u njoj nae raune opravki. je na mesto i pree na drugu policu. Kad doe do rauna koji su se li na mesec koji je prethodio saobraajnoj nesrei u kojoj joj je po-ajka, ona stade da prouava svaki detalj u nadi da e da uoi ne-no. Ali se to ne dogodi. oitija koju je otvorila sadrala je telefonske raune glavnog taba ovde u Katoni. Isto je bilo i sa kutijom pored nje. Andrea ode do olice i tamo nae kutiju u kojoj su bili telefonski rauni iz mese-ie umrla majka. Opet ne nae nita to bi joj skrenulo panju. otvori i kutiju u kojoj su bili telefonski rauni za drugu polovinu pez nekog posebnog razmiljanja o onome to ini, izvadi spisak :iva obavljenih poslednjeg meseca i stavi ga sebi u torbu.

95 Pree na sledei odeljak arhive, otvori novu kutiju, pa onda jo jednu. Panju joj privue nekoliko pominjanja postrojenja u Riser Trijengl parku" u Severnoj Karolini. Brzo stade da pregleda i ostale police i naie na vie kutija sa oznakama RTP. Kakvo je to postrojenje bilo? unu i otvori nekoliko kutija sa donjih polica. Brojni budetski izvetaji o naizgled sitnim stavkama ukazivali su na to daje postrojenje izdano fmansirano. Izdano finansirano... a nije po-minjano tokom sastanka odbora. ta li bi to moglo da bude? Die pogled, i dalje zamiljena, i ugleda snano graenog oveka koji je jue bio kod nje u poseti. Stajao je s rukama sputenim pored tela. Mora da je upravo stigao... ali kako je znao da to treba da uradi? Andrea resi da se dri ledeno prema njemu, mada joj je srce poskakivalo. Die se lagano na noge i prui mu ruku. - a sam Andrea Benkroft, kao to se, sigurna sam, seate. A vi ste...? Njen nain da pree u napad. - Ja sam ovde samo da pomognem - odgovori ovek utivo. Pri tom kao da je gledao kroz nju. Oevidno je ovde bio da bi motrio na nju. - Ba ste ljubazni - ree mu ledeno. oveka kao da je zabavljalo njeno dranje. - Ljubazan taman koliko treba - odgovori joj. Nasta duga pauza. Nije imala vremena da se dalje nadmudruje s njim. Bilo je potrebno da razgovara s Polom Benkroftom. Imala je pitanja. On e da ima odgovore. Ali da li je on i sam znao sve to se odvijalo u fondaciji? Ne bi bilo prvi put da nekog idealistu iskoriste drugi koji imaju manje potene ciljeve. Ne zatravaj se, Andrea. Zapravo bi trebalo da izmenim koju re sa Polom - ree koristei pri snost s velikim ovekom kao oruje. A jedna od stvari o kojoj emo da razgovaramo je i to da li treba da na svom platnom spisku ima ljude kao to si ti. Izvan grada je - ree ovek ne uzbuujui se - i nedostupan je. Kao to je trebalo da vam bude objanjeno. Andrea pokua da mu izdri pogled, ali na svoju bruku bi prinuena da ga prva skrene. - Kad se vraa? - Na vreme da stigne na sledei sastanak odbora. - U redu - ree Andrea. - U svakom sluaju, ja sam se ve spremala da poem. Onda mi dozvolite da vas otpratim do automobila - ree ovek s izvetaenom formalnou. Nije progovorio nita sve dok se nisu nali na poljunenom parkiralitu ispred zgrade fondacije gde je ostavila svoj automobil. Tu joj pokaza nekoliko mrlja ulja ispod karoserije. Trebalo bi da to proverite - ree joj. Glas mu je bio ljubazan ali su mu oi bile stisnute. - Hvala vam. Hou - ree Andrea. - Mnoge stvari na automobilu mogu da se pokvare - nastavi ovek. Stvari koje mogu da vas ubiju. Vi bi pre svih ljudi trebalo da znate ta mo e da se desi. Dok je ulazila u automobil, Andrea oseti kako joj telom kao drhtaj prolazi talas hladnoe, kao da je liznulo neto ljigavo. Mnoge stvari na automobilu mogu da se pokvare. Bio je to, naizgled, prijateljski savet. Zato joj je to onda delovalo kao pretnja? Dubai, Ujedinjeni Arapski Emirati

- Pa? ta si saznao? - upita Tod Belknap, a aka kojom je drao slualinesvesno se stee u iekivanju. - Gotovo sva ta imena sa spiska imaju neto zajedniko - ree Met GoBelknap je imao oseaj da usne dri sasvim blizu slualice telefona kagovorio to tie. - Svi su mrtvi. I svi pomrli u poslednjih nekoliko nea. takoe. ;eni? ci smrti su raznoliki. Neki su ista ubistva. Ima dva samoubistva. i saobraajnih nesrea. Neto prirodnih smrti. Smeo bih da se kladim da su sve to ubistva. Neka od njih bolje su zarana od drugih. A Dani Matui? mrtonosan srani napad. Pre svega nekoliko minuta. nse Hriste! - urliknu Belknap. h" mi ti rekao sva imena s tog spiska? do poslednjeg - ree Belknap i spusti slualicu. t mu rekao sva osim jednog imena: Tod Belknap. : znailo? Prirodna pretpostavka bila je da su to sve ljudi za konjeva mrea, ili njeni novi gospodari, smatrali da su pretnja. Ali 97 zato? Da nije dolo do pua iznutra u samoj grupi? A ako jeste, ako je to povezano s otmicom Dareda Rajnharta? Spisak. Imao je sve odlike klasine operacije ienja. Bila je to ona vrsta pospremanja po kui koja se sprovodi pre donoenja konane odluke o operaciji. To je moglo da znai da je imao jo manje vremena da nae Polideuka. Moglo je da znai i da je ve kasno. Belknapa je muilo jo neto. Kad se na umu ima oevidna nemilosrdnost voa mree, onda je prosto neshvatljivo zato Italijanku nisu likvidirali jo u Rimu. Mora da je nekome zamakla za oko. Drugo objanjenje nije imao. Pominjala je da je bila smetena na nekom mestu iza dvorita postrojenja Dou, na putu Marvat. Vozio je sad tamo u nadi da e moda da nae nekog s kim se druila, nekog kome se poverila. No nije gajio velike nade. Telefon koji je uzeo od ubijenog napadaa s maskom zazvoni. Javi se i ree samo: - Ja. Glas s druge strane linije, to ga veoma iznenadi, bio je enski. Halo, da li je to... I ena... Amerikanka... zamue. Belknap ne ree nita i sekund kasnije ena promrmlja izvinjenje pa i sama prekide vezu. Kontrolor jedinice za ubistvo? Pogrean broj? Broj pozivara koji mu je ostao na ekranu svedoio je da je ena zvala iz SAD. Nije to bila sluajna greka; bio je siguran da nije. Ponovo pozva Gomesa. - Nisam ja tvoja pozadinska podrka, Kastore - gunao je Gomes dok mu je Belknap itao brojeve. - uje li me? - Sluaj, pomozi bratu u nevolji, vai? Ja sam ovde malo u vatri. Potre ban si mi da se mrdne i obavi prokletu stvar. Samo nai ko je vlasnik tog telefona. U redu? Proe svega nekoliko minuta pre no to mu se Gomes opet javi. - U redu, ovek. Ima ime nepoznate, a obavio sam i malu proveru, takoe. Sva je prilika da je princeza tame - ree Belknap mrko. Je li? E pa njeno zemaljsko ime je Andrea Benkroft. Belknap malo pouta. - Benkroft? Od onih Benkroftovih? Jakako. Upravo je postala staratelj Benkroftove fondacije. Kako ti se to svia? Belknap zatrai adresu i posle pozdrava prekide vezu. Andrea Benkroft. Kako je ona umeana u ubistva? Da li je i na kojem visokom poloaju? Moe li ona neto da zna o... ili je pridonela na bilo ko98

ii nain... otmici Dareda Rajnharta? Bilo je mnogo pitanja bez odgovora. Ali Belknap nije verovao u sluajnosti. Broj nije sluajno okrenut. Sve je ukazivalo na to da je Andrea Benkroft opasan klijent ili, u najmanju ruku, fa se drui sa opasnim ljudima. Belknap pozva jednog penzionisanog operativca s kojim godinama nije razgovarao. Ali to nije bilo vano. Njegovo terensko ime bilo je Navalio Blu, a Navaho Blu je Belknapu dugovao uslugu. Bio je specijalista za ozvuenja i prislukivanje. Belknap mu dade adresu Benkroftove dobijenu od Gomesa. Nekoliko minuta kasnije, nae se na putu na kome su u saobraaju bi-I uglavnom kamioni s prikolicama natovareni kontejnerima i tek pokoje ntniko vozilo, a kroz otvorene kapije na zidovima od cigle i betona koji oiviavali put mogla su da se vide razliita zdanja skladinih prostora. liste koje je pominjala ubijena Italijanka bilo je od glavnog puta skri0 industrijskim postrojenjima... i bilo dobro obezbedeno. Iako je to pre gi, kako je devojka opisala, bilo skladite za prostitutke, mesto bese ieenije od Fort Noksa. Morao je da vidi ima li naina da prodre unu1 da li se to uopte isplati? drea Benkroft opet stade pored puta i okrenu novi broj sa rauna na e bio spisak telefonskih poziva. Ispostavi se daje to neki servis u Nju erovatno sastavni deo ekipe za odravanje. Precrta taj broj na 4orala je da radi drugaije. Nije mogla prosto da okree brojeve i ic da joj se javi. U sluaju onog meunarodnog poziva na broj mo-pefona, osoba koja joj se javila jedva da je uopte neto rekla... to vo, svakako, ali teko da je prualo neko obavetenje. Skloni ra-onie je bio spisak telefonskih poziva u torbu i zamisli se. focski pozivi... r na majinu smrt. Policajac na vratima... spreman da joj saopti Dsim to je ona o tome ve bila obavetena od... ko je bio taj to bje to prilino odavno. Ali se jasno seala da je dobila telefonda joj je neko saoptio da joj je majka poginula. I onda joj sinu: Lromuklom i nejasnom glasu... slubenika fondacije koji joj se pomene na sigurnosne protokole i pravila ponaanja... izazvaDst i jezu. 99 Bio je to isti skoro elektronski glas oveka koji je zvao one noi. U to vreme mislila je da je poziv i obavetenje dobila od policije... ali je policajac koji je doao na njena vrata bio zbunjen kad mu je to pomenula. Kad se to desilo, upitala je sedamnaestogodinja Andrea Benkroft. Pre otprilike dvadeset minuta, odgovorio je policajac. Ne, rekla je Andrea, mora biti daje to bilo ranije, mene su o tome obavestili pre gotovo jednog sata. Saobraajni policajac je veoma udno pogledao. Ostalih stvari se posle stoga malo seala jer je sve bilo isprano talasom tuge. Morala je da kae Polu Benkroftu. Morala da razgovara s njim, zakljui. Ali ta ako je on to ve znao? ta ako je znao daleko vie no to je odavao? U glavi stade da joj se vrti. Kad poveze automobil sa mesta na kome bese zastala, ukljui brisae i proe neko vreme dok ne shvati da ne pada kia ve da su joj oi pune suza. Gubi se, Andrea, ree sama sebi i natera se da se sabere. Hitri prsti trkarali su po tastaturi kompjutera. Prsti koji su znali svoje odredite i niz uputstava izdavali precizno i bez zastajkivanja. Imejl poruka sastavljena i poslata. Jo nekoliko udara po dirkama i poruka je bila i-frovana i onda poslata jednom of-or anonimnom serviseru gde e da bude liena svih prepoznatljivih kodova, ponovo ifrovana i preusmerena na konanog primaoca, jednog koji je u adresi imao senat.vlada". Za manje

od minuta oglasie se kompjuter u kancelariji senatora SAD. Poruka e da stigne zajedno s potpisom. GENEZA U narednih nekoliko minuta bile su poslate i druge poruke. Pritiskanje dugmadi tastature pomeralo je novac sa jednog samo brojem oznaenog rauna u banci na drugi, ponieralo poluge koje su opet pomerale druge poluge, potezalo ice koje su opet potezale druge ice... i lutke su igrale. GENEZA. Za neke zaista poetak. Za druge je to znailo poetak kraja. U portlendskom glavnom tabu korporacije Soft sistems"... prostranom zdanju od crvene cigle i stakla za koje je strunjak za arhitekturu 100 JNjujork tajmsa" napisao da je Portlendska postmoderna"... Vilijem Kalp, njen osniva i generalni direktor, imao je obiaj da kae da je programer maina koja kafu pretvara u ifru. U velikoj tradiciji Silikonske doline, aparati za kafu bili su po svim kancelarijama, a kvalitet kafe inila je meavina posebnih vrhunskih zrna. Ipak, kafa Vilijema Kalpa bila je prva meu jednakima. Kona ili tanzanijska piberi" bila je sasvim u redu, ali je on ipak razvio sklonost prema kopi luvak" zrnima. Ta zrna kafe kotala su est sto-ma dolara pola kilograma, a svega dvesta i pedeset kilograma moglo je da se sakupi godinje i sve samo na indoneanskom ostrvu Sulavezi. Vei deo te koliine grabili su Japanci, ali se Kalp bese pobrinuo da i sam bude reD snabdevan. Sta je tako posebno u kopi luvak" zrnima? Kalp je uvek uivao da pruobjanjenje. Zrna su u stvari bila hrana jednog torbara koji ivi na drvejeo je samo najzrelija zrna i onda ih izbacivao ela, i dalje obavljena nji-m opnom, ali fino izmenjenom delovanjem ivotinjskih enzima za vaokalno stanovnitvo je skupljalo izmet torbara i paljivo ga ispiralo oe do zrna na nain kao da ispira zlato. Rezultat je bio najsavrenija svetu... tvrdog zrna, bogata, poneto karamelaste arome i jo jed-sa koji je jedino mogao da se krsti sa dunglast". vo tu kafu sad je lagano pijuckao iz oljice i uivao u njoj. ite - ree Mili Lod, Kalpova lina sekretarica. - Hitan poziv za Bacite mi vezu ovamo - ree on odsutno. lo je da joj kae da ga ne uznemirava dok pije kafu. ro neprimetno odreno zaklima glavom. Kalpov stomak se i stee. Podie oljicu s kafom i uputi se u posebno odeljenje svoje predvieno za trenutke kad poeli da se sasvim usami. ovde - ree kad die slualicu glasom koji najednom posta proii ga pozdravi bio je muno prisan. Jeziv, elektronski izmenjen iputav, hrapav, bezoseajan i neumoljiv, e za desetak - ree glas. probi hladan znoj. Iz iskustva je znao da je poziv upuen preko pa mu je savreno nemogue ui u trag. Mogao je da stie i sa : r. ega ba kao i iz neke krovinjare u Sibiru; to prosto nije mo-movi. i novca za one proklete divljake? - upita kroz stisnute zube. 101 - Mi upravo gledamo dokument sainjen sedamnaestog oktobra, itav niz poruka razmenjenih i-mejlom toga popodneva, novi interni dokument nainjen dvadeset i prvog oktobra i poverljivu poruku poslatu Reksel kompjutingu, Ltd". Treba li da kopije prosledimo S.E.C.? Uz to, imamo do kumentaciju koja se odnosi na jednog of-or pravnog subjekta sa imenom ,,VLD enterprajzis" i... - Stanite - prokrklja Kalp. - Sve je jasno. Svaka pomisao na protivljenje ili izvrdavanje u njemu bese slomljena. Svaki od tih dokumenata mogao je da pokrene S.E.C. i Ministarstvo pravde na novu istragu u njegovom preduzeu koja bi bezuslovno dovela do njegovog gaenja. Zato je ogromnih suma novaca ve morao da se odrekne preko Dobrotvornog fonda Vilijema i Denifer Kalp" u korist leenja od tropskih

bolesti. Kad bi ceo afriki kontinent jednog dana naprasno potonuo u more, Kalpu bi bilo savreno svejedno. Ali je on ovde vodio jedno carstvo: imao je odgovornost prema njemu. A njegovi neprijatelji bili su moni, inteligentni i nemilosrdni. I on nastavi da besni u sebi. Evo gde ovde sedimja, Vilijem Kalp, trei na Forbsovoj listi od etiri stotine najbogatijih, a ovi kopilani dre mi jaja u akama! Gde je tu pravda? - Evropska komisija nee da bude blagonaklona prema vaem nameravanom preuzimanju Loisije lil" - nastavi glas iz pakla - kad bude sazna la za va marketinki plan... - Samo mi recite ta elite od mene, za ime Boga - ree Kalp s gorkom rezignacijom. Glas mu je zvuao kao rezanje savladane ivotinje. Samo mi recite! Otpi jo jedan gutljaj kafe koja se malo ohladila i gadljivo iskrivi lice. Ukus bese otro neprijatan. Ma koga on to zeza? Imala je ukus kao govno. Na jedan sat vonje putem od Buenos Ajresa, zdanje Kasa de oro" bilo je neto izmeu klasine hacijende i renesansne vile, lukovi i luni svc-dovi na sve strane uz obilje zlatom proaranih oblutaka. Ovoga jutra njen: gosti bili su okupljeni na udaljenom kraju blage padine njenog travnjaki odakle su posmatrali polo utakmicu koja se odvijala na velikom, ograenom terenu. Kelneri u jutarnjim uniformama nisu prestajali da obilaze g: 102

ste s posluenjem od vonih sokova i kanapea. Starijeg oveka na invalidskim kolicima opsluivao je mladi Azijat. Starija ena, hirurkim zahvatom zategnutih obraza i belih zuba koji su izgledali kao da pripadaju neijim tuim ustima, ustima nekog mnogo mlaeg i mnogo krupnijeg, ciala je svaki as dok je sluala prie nekog sedokosog gospodina. Malo je gostiju panju posveivalo igraima u njihovim utim sakoima sa belim lemovima na glavama i dugakim tapovima u rukama. Poniji su rzali dok su pravili otre zaokrete i njihov dah stvarao je paru na sveem jutarnjem vazduhu. ovek pedesetih godina popravi nabore na svom sveanom letnjem odelu... belom fraku i purpurnom pojasu koji mu je drao pantalone... i duboko udahnu vazduh. S terena je na mahove stizao miris znoja, konjskog i ljudskog. On je bio meunarodni poslovni ovek u iju imovinu su spadale telekomunikacione kompanije koje su pokrivale veinu junoameri-kog kontinenta i upravo sad je, to bese normalno, razmiljao po kojoj ce-i bi mogao da otkupi ovo imanje. Vilu i trista jutara zemlje koja ju je kruivala. Nije imao razlog da veruje da Deni Munjoz, njihov domain, nzmilja o tome da prodaje niti da vie uveava nekretnine koje je ve pordovao. Ipak, nije mogao da odoli a da o tome ne misli. Bilo je to prirodledan od kelnera, stariji od ostalih, ali je zamena morala da bude ui-aa u poslednjem trenutku... prie sredovenom mogulu telekomunika-- Osveenje, gospodine? ovek proguna neto, ali potvrdno klimnu glavom, elner mu u au uz osmeh nasu sok od limuna i dinje. Na nadlanici : blesnue mu pri tom na jutarnjem suncu sasvim svetle dlake. Kelner ode i zae iza reda visokih italijanskih empresa i tu ostatak tenosti ina zemlju. U povratku jo ne bese sasvim stigao do vile kad mu zvu-i.. prvo iznenadna tiina, a onda pojedinani vrisci i vika... stavie nia da je mogul pogoen. toaque del corazon! neko viknu. mg je veoma dobro pogodio, pomisli ovek odeven kao kelner. To je D da izgleda kao srani napad. Do takvog zakljuka e da doe i pa-uri da se pobrine da pomo stigne. Nije imao razloga da to ne tvi pomoi vie nije

bilo. 103 Andrea Benkroft povue gajku patent zatvaraa i otvori crnu najlonsku torbu pa iz nje izvadi i na etvrtasti sto pokriven papirnim stolnjakom postavi laptop kompjuter. Ona i Valter Saks sedeli su u zadnjem delu grinvi-kog lokala poznatog po dobroj hrani. Bilo je to mesto koje se Saksu svialo samo zato to je mogao da mu se ruga. Lokal bese gotovo prazan; kelne-rica koja je bila na dunosti dizala je pogled s vremena na vreme da vidi da nije kome potrebna, ali uglavnom je nos drala zabijen u depno izdanje Velikih oekivanja". Jesi li ovo sad kupila? - upita je on. - Model je prilino dobar. Ali si za tu cenu mogla da proe i bolje. Trebalo je da me pita. Valter Saks uvrteo je sebi u glavu da svoju kosu nosi kratko podianu sa strana i dugaku na vhu glave, ime mu je pravougaono lice postalo jo izduenije. I kao uprkos stereotipu kompjuterskog zavisnika koji nosi naoare debelih stakala, on je nosio soiva, ali po crvenilu oko oiju videlo se da se na njih nikad nije privikao. Moda je imao suve oi, a moda luk soiva nije bio odgovarajui. Andrea nije htela da pita. -Nijemoj. Shvatio sam - ree Valter nehajno. - Kupljen je ispod tezge. Na neki nain - ree Andrea. - U stvari jeste. Valter je prekoreno pogleda. - Andrea,.. Ja od tebe traim samo uslugu. U ovom kompjuteru su fajlovi koje bih ja volela da proitam. Ali su ifrovani. Tako stoje stvari. Koliko jo tre ba da zna? Valter pogladi bradu. - to je manje mogue. Ne bavi li se neim to ne bi trebalo da radi? - Pa ti me bar poznaje, Valtere - ree mu ona uz bledi osmeh. - Kad sam ja radila neto to ne bi trebalo? - Fino. Nita mi vie ne govori. Njene sumnje su moda bile bez osnova. A ipak nije mogla da ih se oslobodi. Jedini nain bio je da utvrdi imaju li osnova ili ne. Odluka koju bese donela bila je momentalna; nain njenog sprovoenja majstorski. Uspela je da laptop Hjulit-Pakard" jednog od kontrolora fondacije, dok je ovek bio na obedu, zameni identinim kome je prethodno obrisala disk. Prirodna pretpostavka u tom sluaju bila bi da se disk pokvario; podaci bi opet bili uneti i to bi bilo to. Iskljuenje maine iz unutranjeg kola i iz struje nije potrajalo vie od deset sekundi. Bila je to deja igra. Osim 104 to joj je srce mahnito lupalo celim putem dok je prema automobilu na parkiralitu nosila ukradeni predmet. Valter je ve preturao po direktorijumu operativnog sistema kompjutera. Ovde ima mnogo stvari. Uglavnom fajlovi podataka. - Poi od najskorije unetih. - Svi su uniformisano ifrovani. Valter opet pokrenu sistem pritiskajui kombinaciju dirki koje Andrea ne stie sve da vidi. - Prilino standardna ifra - ree zatim. - Moe li da je otvori? - Kao kutiju sardina. - Bajno. Koliko e ti vremena biti potrebno? - Ne mogu tano da ti kaem. Morau da ga prikaim na svoju Veliku Bertu". Bide to kao kad se razbije prozor da bi se otvorila vrata. - Divan si. - E da, ali ti me ne bi valjda uvalila u neku vrelu kau, je li?

- Razume se da ne. Nikad to ne bih uinila. Mlaku, svakako. Toplu, moIL Toplo je prihvatljivo, u redu? - Duboka si ti, duboka, Andrea Benkroft. - U kom smislu. er je sedeo napuenih usana i zurio u ekran kompjutera. Ko je rekao da tebi neto govorim. Jubai, Ujedinjeni Arapski Emirati ra da je bio mrtav. Navaho Blu se saglasio da obavi ono to je Kastor traio i na tom poslu je ubijen. Bilo je to najprostije objanjenje: niie ostavio poruku u dogovoreno vreme, a nije odgovarao na tele-"zive upuene na razne brojeve njegovih telefona. Muka i bes zgo-se u Belknapu. je na putu prema aerodromu posle dan i po motrenja na skladite Marvat. Rupu u obezbeenju nije mogao da nae. Mrea je oi-3. standarde na svim nivoima. Sem toga, ak i kad bi uspeo da pitanje bilo je da li bi iko od robija koje je tu ivelo pristao da o devojci Cingareti o ijem su ubistvu u hotelu pisale sve noeme. 105 Zaustavi iznajmljeni automobil pored puta i prvo spremi novi set lanih dokumenata za pasoku kontrolu na aerodromu. A onda, po trei put za poslednjih pola sata, pozva Gomesa; ovoga puta se mladi operativac javi i smesta potvrdi Belknapove najcrnje slutnje. Tomas Miel, operativno ime Navaho Blu, zaista bese mrtav. Patrolni policijski automobil naao je njegov les pored puta za Karlajl u Konektikatu. Kako je procenjeno, bio je mrtav ve sedam sati. Uzrok jo nepoznat. Nije bilo dokaza da je u pitanju nasilna smrt. Nije bilo dokaza o bilo emu. Osim to je Belknap znao da ga je poslao u smrt. Poslao ga je da pod prismotru i nadzor stavi Andreu Benkroft, ali je potcenio njene mogunosti, njenu nemilosrdnost... ili onih koji su je titili. ovek je umro zbog njegove greke. Gomes mu, po zahtevu, dade potpuniji izvetaj o Andrei Benkroft. Naizgled nevini detalji iz njenog drutvenog ivota mogli su samo da svedoe o njenoj vetini u pretvaranju. Bilo je jasno da je visokointeligentna i da joj na raspolaganju stoje ogromna sredstva. Da li je mogue da ona stoji iza svega ovoga? Belknap odrecitova nazive nekoliko saveznih baza podataka. - Evo ta treba da znam - ree Gomesu. Ovoga se puta mlai analitiar ne pobuni. Smrt Navaho Blua ne sme da ostane neosveena. ena mora da bude privedena pravdi. Ili e Belknap k njoj da privede svoju vrstu pravde. 106

DRUGI DEO

SEDMA GLAVA Andrea Benkroft pokuavala je da spava tokom dvoasovnog leta od aerodroma Kenedi do meunarodnog aerodroma Roli-Daram" u Severnoj Karolini, ali joj svest nije davala mira. Tek jue uvee je Valter Saks bio u stanju da joj da CD-ROM od jednog gigabajta sa deifrovanim fajlovima. Na svom kompjuteru kod kue Andrea je piljila u njih sve dok oi nisu poda je peku. Stvarnu zagonetku nala je medu zavedenim finansijskim transakcija-na: stotine miliona dolara bile su usmeravane u bezimeni pogon u Riser ijengl parku" i... na osnovu ifre za odobrenje... transferi su bili odobra-d direktno od doktora Pola Benkrofta. Uistinu, zakopana pod brdom imih

ograda, bila je to najvea budetska stavka ele fondacije. Ipak, ka- je brzo ustanovila, pogon se nije nalazio ubeleen na bilo kojoj mapi. ?in drajv broj jedan bila je adresa koju je nala u podacima o fondacipretpostavljala je da pogon i postoji i da moe da se nae u prostran-od sedam hiljada jutara borove ume. Ali na mapama ga nije bilo. fciser trijengl park" i sam bese neka vrsta zagonetke. Njegov moto bio ide se umovi sveta sreu". Ali bilo je nejasno kome pripada. Potanska SAD smatrala ga je gradom ili optinom i mada je Daram polagao prava na njega, sam pogon nije bio deo bilo koje susedne varoice. U lalazio jedan od najveih raunarskih centara na svetu, istrai-jdinice nekih vodeih farmaceutskih kua kao i vie raznih istrai-ptrunih tela sastavljenih, svako za sebe, od timova ljudi iz iste stru-icvon u tehnikom smislu nije bio ni javno ni privatno dobro, ve eka vrsta neprofitne ustanove koja ivi za sebe. Osnovao ga je pre l godina jedan tajanstveni bogata... ruski emigrant koji se navod-o na tekstilu i koji je kupio ogromne parcele zemlje. Na um-linama bila su izgraena velika poslovna naselja za kompanije

109

koje su se bavile visokom tehnologijom kao i za politike institucije, ali zvanino je sve to ostajalo kao neprolazna, nedirnuta uma. Da li je istina, u stvari, jo sloenija? Kad bi samo mogla da razgovara s Polom Benkroftom... ali niko u fondaciji nije umeo da joj kae kad e se on vratiti, a ona vie nije mogla da eka. Snovi i komari u sve veem broju usredsredivali su se na misteriju koja je okruivala pogon u Riser trijengl parku". Fondacija unutar fondacije? Ako je tako, da li je Pol Benkroft znao za to? Da li je njena majka doznala za to? Previe pitanja, previe nesigurnosti. Terapin drajv broj jedan. Bila je tako raspoloena da joj je sve kad je sletela delovalo pretee ak i gigantski znak sa velikim plavim slovima RU", oznaka aerodroma. Priznala bi, da je htela da bude iskrena prema sebi, da pati od jake nervoze. Gotovo svako lice na koje je nailazila inilo joj se sumnjivo. Saberi se, Andrea. Grupa ljudi sa kartonima na kojima su bila ispisana imena gurala se ispred ulaza. Andrea bese ugovorila da je saeka voza, ali ne vide nikoga ko dri njeno ime. Ve bese resila da digne ruke i krene do stanice taksija kad ugleda vozaa koji je izgleda odocnio gde prilazi s kartonom na kome je krupnim slovima pisalo A. BENKROFT. Ona mu mahnu. Voza... muki zgodan ovek, sivih oiju, smesta primeti... klimnu glavom, prie i uze njen kofer i povede je ka tamnoplavom bjuiku". Imao je oko etrdeset godina i bio masivan, ali lak na nogama. Ne, nije u stvari bio masivan, popravi Andrea svoj prvotisak. Bio je samo snano graen, moda neki zaljubljenik u teretane. elo mu bese crveno kao da je nedavno boravio na jakom suncu. Ona mu dade adresu svoga hotela... Radison" u Riser trijengl parku" i ovek bez reci i vesto poveze veliki bjuik" kroz saobraajnu guvu oko aerodroma. Po prvi put Andrea oseti da srne da se malo opusti. Ali misli koje su joj navirale nisu joj donosile spokoj. Kako samo brzo san moe da se pretvori u komar. Laura Peri Benkroft. Da li su joj Benkroftovi zaista naudili, ili je ona naudila sama sebi zbog nezadovoljstva koje ju je muilo i ljutilo? Mnogo je pitanja bilo koja bi vole-la da postavi. Veoma mnogo pitanja. Pitanja na koja njena majka nije u stanju da odgovori. Automobil kao da je sad iao po dombastom terenu i ona otvori oi po prvi put. Bili su na gotovo pustom seoskom putu sa dve trake i bjuik" je usporavao i prilazio ispustu...

Da li je istina, u stvari, jo sloenija? Kad bi samo mogla da razgovara s Polom Benkroftom... ali niko u fondaciji nije umeo da joj kae kad e se on vratiti, a ona vie nije mogla da eka. Snovi i komari u sve veem broju usredsredivali su se na misteriju koja je okruivala pogon u Riser trijengl parku". Fondacija unutar fondacije? Ako je tako, da li je Pol Benkroft znao za to? Da li je njena majka doznala za to? Previe pitanja, previe nesigurnosti. Terapin drajv broj jedan. Bila je tako raspoloena da joj je sve kad je sletela delovalo pretee ak i gigantski znak sa velikim plavim slovima RU", oznaka aerodroma. Priznala bi, da je htela da bude iskrena prema sebi, da pati od jake nervoze. Gotovo svako lice na koje je nailazila inilo joj se sumnjivo. Saberi se, Andrea. Grupa ljudi sa kartonima na kojima su bila ispisana imena gurala se ispred ulaza. Andrea bese ugovorila da je saeka voza, ali ne vide nikoga ko dri njeno ime. Ve bese resila da digne ruke i krene do stanice taksija kad ugleda vozaa koji je izgleda odocnio gde prilazi s kartonom na kome je krupnim slovima pisalo A. BENKROFT. Ona mu mahnu. Voza... muki zgodan ovek, sivih oiju, smesta primeti... klimnu glavom, prie i uze njen kofer i povede je ka tamnoplavom bjuiku". Imao je oko etrdeset godina i bio masivan, ali lak na nogama. Ne, nije u stvari bio masivan, popravi Andrea svoj prvi utisak. Bio je samo snano graen, moda neki zaljubljenik u teretane. elo mu bese crveno kao da je nedavno boravio na jakom suncu. Ona mu dade adresu svoga hotela... Radison" u Riser trijengl parku" i ovek bez reci i vesto poveze veliki bjuik" kroz saobraajnu guvu oko aerodroma. Po prvi put Andrea oseti da srne da se malo opusti. Ali misli koje su joj navirale nisu joj donosile spokoj. Kako samo brzo san moe da se pretvori u komar. Laura Peri Benkroft. Da li su joj Benkroftovi zaista naudili, ili je ona naudila sama sebi zbog nezadovoljstva koje ju je muilo i ljutilo? Mnogo je pitanja bilo koja bi vole-la da postavi. Veoma mnogo pitanja. Pitanja na koja njena majka nije u stanju da odgovori. Automobil kao da je sad iao po dombastom terenu i ona otvori oi po prvi put. Bili su na gotovo pustom seoskom putu sa dve trake i bjuik" je usporavao i prilazio ispustu...

koje su se bavile visokom tehnologijom kao i za politike institucije, ali zvanino je sve to ostajalo kao neprolazna, nedirnuta uma. Da li je istina, u stvari, jo sloenija? Kad bi samo mogla da razgovara s Polom Benkroftom... ali niko u fondaciji nije umeo da joj kae kad e se on vratiti, a ona vie nije mogla da eka. Snovi i komari u sve veem broju usredsredivali su se na misteriju koja je okruivala pogon u Riser trijengl parku". Fondacija unutar fondacije? Ako je tako, da li je Pol Benkroft znao za to? Da li je njena majka doznala za to? Previe pitanja, previe nesigurnosti. Terapin drajv broj jedan. Bila je tako raspoloena da joj je sve kad je sletela delovalo pretee ak i gigantski znak sa velikim plavim slovima RU", oznaka aerodroma. Priznala bi, da je htela da bude iskrena prema sebi, da pati od jake nervoze. Gotovo svako lice na koje je nailazila inilo joj se sumnjivo. Saberi se, Andrea. Grupa ljudi sa kartonima na kojima su bila ispisana imena gurala se ispred ulaza. Andrea bese ugovorila da je saeka voza, ali ne vide nikoga ko dri njeno ime. Ve bese resila da digne ruke i krene do stanice taksija kad ugleda vozaa koji je izgleda odocnio gde prilazi s kartonom na kome je krupnim slovima pisalo A. BENKROFT. Ona mu mahnu. Voza... muki zgodan ovek, sivih oiju, smesta primeti... klimnu glavom, prie i uze njen kofer i povede je ka tamnoplavom bjuiku". Imao je oko etrdeset godina i bio masivan, ali lak na nogama. Ne, nije u stvari bio masivan, popravi Andrea

svoj prvi utisak. Bio je samo snano graen, moda neki zaljubljenik u teretane. elo mu bese crveno kao da je nedavno boravio na jakom suncu. Ona mu dade adresu svoga hotela... Radison" u Riser trijengl parku" i ovek bez reci i vesto poveze veliki bjuik" kroz saobraajnu guvu oko aerodroma. Po prvi put Andrea oseti da srne da se malo opusti. Ali misli koje su joj navirale nisu joj donosile spokoj. Kako samo brzo san moe da se pretvori u komar. Laura Peri Benkroft. Da li su joj Benkroftovi zaista naudili, ili je ona naudila sama sebi zbog nezadovoljstva koje ju je muilo i ljutilo? Mnogo je pitanja bilo koja bi vole-la da postavi. Veoma mnogo pitanja. Pitanja na koja njena majka nije u stanju da odgovori. Automobil kao da je sad iao po dombastom terenu i ona otvori oi po prvi put. Bili su na gotovo pustom seoskom putu sa dve trake i bjuik" je usporavao i prilazio ispustu... 110 Ovo nije u redul Kaievi pojasa usekoe joj se u grudi kad automobil naglo zaokrenu, skrenu s puta sasvim i zae za grupicu drvea gde ga, zaklonjen od pogleda s puta, voza zaustavi. O, Hriste... ovo je klopkal U retrovizoru vide vozaevo lice, vide pogled pun besa i mrnje od koga joj zasta dah. - Uzmite sav moj novac - zamoli. - Puste li elje! - podrugnu joj se voza. Oseti kako joj se ledi grlo od straha. Shvati da je bila previe optimista kad je poverovala da ga samo novac zanima. A bio je i moan primerak, ta-e. Sve to je imala za odbranu bio je element iznenaenja. I mogunost da e da bude potcenjena. Koji je najtei predmet imala kod sebe? etka za kosu, mobilni telefon, alo koje joj je majka dala pre mnogo godina... Naredi sebi da se pribe-i spusti ruku niz nogu prema lanku. Kad die pogled, ovek se preko ijeg sedita prebacivao ka njoj. Na trenutak e obe ruke da mu budu ete savlaivanjem prepreke. Skupi se sva da se naini sitnom, savlada-i, bezopasnom. I onda najednom izmahnu kao bode otrom tiklom cipele koju je ski-sa noge... izmahnu prema njegovom licu, prema njegovim oima i nieno prodorno vrisnu. Zamalo. Ruka jaka kao elik zgrabi je za zglob i iskrenu ga tako da vrh : ne stie tamo kuda je krenuo dok je ona... mada je predugo mislila... jm rukom gaala njegov nos. Seti se da joj je jedna cimerka koja je ve-i borilake vetine govorila da se rtve boje da silediju udare u lice i postaju rtve sopstvenog straha. Grebe im oi, udara ih u nos, na-ii to vie moe... njen trening se na to svodio. Zapamti, najve-jatelj si ti sama sebi, rekla je Alison. i nemoj? Slikaj se ti s tom svojom priom. Najvei neprijatelj joj je ovaj in koji pokuava da je ubije... i koji je stigao da iskrene glavu ba e da izbegne njen drugi udarac. Ma ta da mi se desi, pomisli dok o koprcala i pokuavala da otvori vrata, bar niko nee moi da kaako predala. jveku nije moglo da se odoli, bio je previe snaan i u stanju da i njen pokret. Sabi je pod sebe i zaurla dole na nju: D si ubila Toma Miela? 111 Andrea mirnu, ne shvatajui, ali monstrum nastavi s rafalom pitanja. Miel. Navaho Blu. Derald... ili, moe biti, bio je to Dared?... Rajnhart. Kia pitanja, optubi. Nije imalo smisla. Kako si ga ubila, prokletstvo? Hitrim pokretom ruke mai se ispod sakoa i izvue pitolj plaviastog

metala. I stavi joj njegovu cev na elo. Voleo bih da te ubijem - ree joj glasom punim mrnje. - Pokuaj da mi objasni zato to ne bi trebalo da uinim? Tod Belknap besno odmeri svoju zarobljenicu. Bila je ilava, prava divlja maka, i ostavila mu modrice koje e verovatno oseati i sutra. Ali je u pitanju bila isto ivotinjska odbrana; nije bilo elemenata uvebanosti. Bila je to jedna od nekoliko stvari koje se nisu uklapale u sliku koju bese stvorio o njoj. Jedna od njih bila je i ta to je izgledala iskreno zapanjena njegovim pitanjima. Mogla je da bude vrhunski laov; nita to je doznao nije iskljuivalo mogunost da je ona deo mree. Ali tu hipotezu i nita nije podupirale. Muilo ga je jo neto. Putovala je bez pratnje. Voza koga je unajmila bio je obian ovek koga se lako otarasio ne povredivi ga. Sluila se platnom karticom i koristila roeno ime kod kupovine avio-karte. Moda je ona, ipak, samo obian radnik... potrona roba, neko ko moe da bude korien po potrebi i ije bi suto amaterstvo sluilo kao verodostojan paravan. Ili je sve ovo moda bilo greka? Ali zato je onda uputila telefonski poziv voi one jedinice za likvidaciju u Dubaiju? ena je pokuavala da umiri svoje disanje. Bila je, primeti, veoma zgodna ena, biva sportistkinja moda. Je li je neko koristio kao mamac? Bilo je pevie pitanja. A njemu su bili potrebni odgovori. - Imam jedno pitanje za vas - ree mu ena. - Ko vas je poslao? Radi te li za Benkroftovu fondaciju? - Teko da e time nekoga da prevari - zareza operativac. Ona duboko udahnu vazduh jer joj je od straha ponestajao. - Ako nameravate da me ubijete, mislim da imam pravo da umrem s tim da prethodno doznam istinu. Jeste li vi ljudi ubili i moju majku, takoe? O emu to ona, do avola, govori? - Tvoju majku? 112 Lauru Peri Benkroft. Umrla je pre deset godina. U saobraajnoj ne srei, rekli su. Ali ja nisam sigurna da u to vie verujem. Belknap nije mogao da sprei da mu se zbunjenost razlije licem. Ko ste vi ljudi? - upita ona. - ime se to bavite? - O emu ti to pria? - upita Belknap. Gubio je kontrolu nad situacijom. - Vi znate ko sam ja, je li tako? - Ti si Andrea Benkroft. Tano. I ko vam je naredio da me ubijete? To je moje poslednje pro kleto pitanje, u redu? Kao poslednja cigareta. Zar vi plaene ubice nemate prokleti kodeks asti? Ona mirnu da potisne suze. - Kao na filmu, kad se ono kae: ,,S obzirom na to da e umreti, mogao bih ba i da ti kaem..." To je sve to traim. Osmehnu se kroz suze, ali je bilo jasno da se upinje da se ne onesvesti. Belknap zavrte glavom. - Moram da znam - proapta ona. - Moram da znam - ponovi. Sad u oajanju stade da vie iz sveg glasa, ne vie kao da moli ve kao i da zahteva: - Moram da znatni Belknap vrati pitolj u futrolu pod pazuhom. - Prekjue po podne jedan ovek se po mom nalogu odvezao do vae ie u Karlajlu. Uvee je bio mrtav. - Po vaem nalogu? - upita Andrea preneraeno. - Zato? Belknap izvue mobilni telefon koji je pripadao ubijenom voi napa-i, iz menija izvue spisak primljenih poziva i pritisnu broj, onaj koji je jao iz SAD. U njenoj tani stade da vibrira i zvoni telefon. Belknap is-ui poziv. Vibriranje i zvonjava prestae. Ovaj mobilni telefon pripadao lodi jedinice za likvidacije. Imao sam sukob s njim u Dubaiju. E sad mi - zato ste ga zvali? - Zato sam ga zvala? Ali ja nisam... - poe Andrea i zamuca. - Mislim, icglo bi biti da sam okrenula taj broj, ali pojma nisam imala koga zo-

iona otvori torbu i stade da kopa po njoj. :ako brzo - viknu on i smesta izvue pitolj. aa se sledi. -Vidite li tu rolnu papira? knap zaviri u tanu, izvue komad savijenog papira jednom rukom ga trzajem runog zgloba. Spisak telefonskih brojeva. 113

Jeste li vi bili taj koga sam dobila? Belknap samo zavrte galvom. Pozivala sam sve te brojeve redom - ree ena. - Prvih dvanaestak sa spiska, u svakom sluaju. Ako mi ne verujete, moete da proverite moj te lefon i vidite koga sam sve zvala. -Zato? Ja... - poe ona ali se opet nakratko prekide. - Komplikovano je. Belknap se uzdra da ne kae neto drugo i samo ree: - Onda pojed nostavite. Pokuau, ali... - ree ona i duboko udahnu vazduh. - Ali ima prokle to mnogo stvari koje jo ne znam. Belknapov pogled se malo ublai. Ima nas onda dvoje, pomisli. - Ne znam da li treba da vam verujem - ree oprezno, ali opet vrati pi tolj u futrolu. - Vi ste pozvali, ja sam se javio, vi ste prekinuli vezu. Hajde da krenemo odatle. - Da, hajde. Neko vam prekine vezu i vi proputujete pola sveta da biste ga isprepadali pitoljem - ree Andrea i pogleda ga pravo u oi. - Mrsko bi mi bilo da vidim ta biste uinili nekome ko bi se usudio da vam preotme mesto za parkiranje. Belknap se i protiv volje nasmeja. - Imate pogrenu predstavu. - Moda oboje imamo pogrenu predstavu - ree ona. - A moda - ree Belknap i u glasu mu se opet javi napetost - postoji nain da se sve ovo ispravi. Ona lagano zavrte glavom, ali kao u udu, a ne u poricanju. - Hajde da vidimo jesam li ovo dobro shvatila. Poslali ste nekoga u moju kuu u Karlajlu. Hm, poslali ste ga da vidi jesam li skinula nalepnicu sa kupljenog dueka? Izvinite, ja ovo i dalje ne shvatam. - Moram da znam da li vi stojite iza otmice Dareda Rajnharta. - A Dared je...? - Dared? I on se prekide. Zato to teko mogu da vas pratim bez spiska. Belknap se namrti od nestrpljenja. - Znate ta? U stvari i nije vano ci li razumete. - Nije vano... kome? - Ono to je vano jeste da otkrijemo zato je ovaj broj telefona na tom spisku. I zato e mi biti potrebna vaa pomo. - Razume se - ree ona uz hladan osmeh. 114 Zabaci zatim grivu plave kose pozadi i otro ga pogleda. - E sad biste opet morali da me podsetite zato bih ja bilo ta morala da uradim za vas? Belknap je besno pogleda, a gnev mu je rastao. Prokletstvo - poe i stade. U neemu je ipak imala pravo: pojma nije imala ta njega titi, a ni on nije znao ta je to to nju mui. - U redu, sluajte. Ovde su u pitanju stvari koje se tiu dravne bezbednosti. Strogo poverljiva graa. Voleo bih kad bih vie mogao da vam kaem. - Hoete da kaete da vi radite za dravu, a ja ne? - Shvatili ste. - Pa za kakvu me vi glupau smatrate?

- Molim? - uli ste me. Vi treba da ste neka vrsta tajnog agenta, je l" tako? Ma haj te, molim vas. Ja zaista verujem da obavetajci SAD svoje operacije ne ie ovako. Pa, na primer, gde vam je ekipa? Najbolje to bih za vas mogla smislim da kaem je da glumite nekog arlsa Bronsona... znate one nje-e filmove: Smrtonosna elja l" pa 2", i tako redom... a ja sam upala u u predstavu. S druge strane, ako greim, volela bih da vas sretnem u va-i kancelariji u toj dravnoj ustanovi i da stvar resimo uz pomo vaih postavljenih. Belknap teko uzdahnu. - Moda smo krenuli kako ne treba. O, je li? Mislite vi. A koju svoju brljotinu posebno imate na umu? Ono l ste mi pitolj zabili u glavu i zapretili da ete mozak da mi raznesete? mu kad ste mi praktino polomili kljunjae? Hajde da naemo neki mik lepog ponaanja i vidimo je li bilo ta od toga u skladu sa pravilolim vas sasluajte me. Trenutno nisam u slubi. To ste dobro po-. Ali bio sam. Profesionalni operativac. Ne oekujem da bilo ta od t za vas ima neki smisao. Znam dosta o vama. Vi o meni ne znate ni-imoda, samo moda, moemo da pomognemo jedno drugom. nko. To onda sve dovodi u savren red - ree Andrea Benkroft sarkazmom. Prokleti psihopata misli da bismo jedno drugom i budemo od pomoi. Ljudi, otvarajte ampanjac. : oi ljutite sevnue. niista mislite da sam psihopata? 1 ozbiljno zagleda u njega, ree posle due pauze i skrenu pogled. - udno je, ali ne mislim. 115 Zasta malo pa upita: - A vi? Da li zaista mislite da sam deo zavere da se otme va prijatelj? - elite li da znate istinu? - Mogla bi to da bude lepa promena. - Mislim da verovatno niste. Ali takode mislim da je malo rano da se tako neto kae sa sigurnou. - ovek koji nije spreman da se preda - ree ona i podrugljivo se osmehnu. - Pria mog ivota. - Recite mi neto vie o toj fondaciji - ree Belknap. - ime se ona bavi? - ime se bavi? To je Benkroftova fondacija. Ona... bavi se dobrim delima. Globalno drutveno zdravlje, takvim stvarima. - Pa zato ste me onda upitali da li sam iz fondacije? - Molim? ao mi je, ali ak i sad nisam u stanju da mislim kako treba. I ona stavi ruku na elo. - Upravo sad se oseam malo oamueno. Moram da izaden napolje i proetam nekoliko minuta, udahnem malo sveeg vazduha ili u da se onesvestim. Sve ovo je bilo veoma teko preiveti. Fino - ree Belknap nepoverljivo. - Udahnite malo vazduha. Moda je govorila istinu, ali je on i dalje gajio ozbiljne sumnje. Mogla je ovo da iskoristi da se pribere i smisli protivudar. Drae je na oku dok bude etala kroz umarak i biti spreman na svaki njen potez. Istovremeno nije eleo da se ona osea kao zarobljenik; ako je bila iskrena... a njegovi instinkti govorili su mu da jeste... moda e zaista da bude potrebno da pridobije njeno poverenje. Hodala je okrenuta leima prema njemu sigurnim, odlunim korakorr. iako bez cipela, a kad se okrenula da se vrati prema automobilu, smesta " znao da se desila neka promena. U svesti proveri ono to je video i to nre video i u trenutku, shvati. Imala je uz sebe tanu, pozvala 911 sa mobilno; telefona i promrmljala poziv za pomo. Idemo li? - upita je. - Za koji trenutak - odgovori ona. - Stomak, znate. Sav ovaj stres. Mo ram malo da se smirim. Hoe li da vam smeta? - A zato bi mi smetalo? - upita on, zakorai prema njoj i naglim p: kretom izvue mobilni iz njene tane. Pritisnu dirku skoranjih poziva; kao to je i mislio, prvi broj bio je 911.

- Pozvali ste konjicu, je li? Ona ne skrenu pogled. - Rekli ste da vam je potrebna pomo pa szz mislila, da, bismo mogli da pozovemo nekoliko profesionalaca. 116 U njenom glasu bilo je samo malo, veoma malo podrhtavanja. Prokletstvo Iz daljine... ali ne iz velike daljine... zau sirenu policijskog automobila. Baci kljueve automobila na zemlju. - Jesam li uradila neto to ne treba? - upita ona s trunicom poruge u glasu i okrenu se prema putu. Sirene postae jo glasnije.

117

OSMA GLAVA

Roli, Severna Karolina Andrea Benkroft konano stie u svoj hotel dva sata kasnije no to je oekivala. Putovanje iz pakla, pomisli zajedljivo. Priseti se kako joj je laknulo kad je ula policijske sirene i kako se okrenula prema putu i kako je, kad se opet okrenula natrag, razbacanko nestao. 0 je to avetinjski: Nije ula nita, ni korake, ni disanje. U jednom trenutstajao je iza nje; u sledeem trenutku ga vie nije bilo. Mora biti da je ti maioniarski trik u pitanju. I kao svaki takav, lako objanjiv. Prime1 je da je tlo pokriveno borovim iglicama koje priguuju korake kad se njih stane. Sem toga, ovek ree da je operativac", ma ta to tano bilo. valjda ue da izvode takve stvari. Policija je dala sve od sebe da se pokae predusretljiva i usluna, ali beda su ono to im je ispriala primili s odreenim skepticizmom, posle pokuaja da provere njenu priu. Ona je tvrdila da ju je po-voza koga je unajmila, ali su oni posle samo nekoliko telefonskih i uspeli da utvrde da je automobil iznajmljen od rentakar agencije. J to, ve u njihovim knjigama pie da ste ga iznajmili vi, gospoice a je digla ruke od daljeg objanjavanja i trudila se da to krae . na njihova pitanja. Bilo je jasno iz dranja policajaca da smatra-liu posla s histerinom osobom. "joj sobi na petom spratu, pusti da joj hotelski momak pokae i ormane, dade mu baki i zatvori vrata za njim. Otvori zatim u, povadi stvari i smesti ih u ormane i onda se okrete prema rreskoi jedan udar, trenutak pre no to shvati zato. 119

Onaj ovek. Krupni ovek s pitoljem. Bio je u njenoj sobi. Stajao je ispred prozora tako da mu je videla samo siluetu. Ruke je drao skrtene na grudima. Znala je da bi trebalo da bei, da bi trebalo da se okrene i pobeg-ne iz sobe. Ali ovek je stajao savreno mirno i nije inio bilo kakav pretei pokret. Suzbi paniku koja joj se raskrilatala u grudima. Mogla je da izdri jo koji sekund bez pogoravanja izgleda koje je imala, a moda e i da dozna neto vredno. Zato ste ovde? - upita ga hladno. Bilo je to pravo pitanje jer je ovamo mogao da stigne lako, kao i svaki

lopov. Ali zato je doao ostajalo je nejasno. Samo bih da nastavimo razgovor tamo gde smo stali - ree on. - Ni smo se kako treba upoznali. Moje je ime Tod Belknap. Andrea oseti novi napad panike. Oi joj se razrogaie. - Vi ste perverznjak. - Molim? - Imate neku vrstu bolesne seksualne usredsredenosti na mene i... - Ne laskajte sami sebi - prekide je on i prezrivo mrknu. - Niste moj tip. - Onda... - A niste dobro ni sluali, takode. - Pa ela ona stvar otmice s pitoljem malo me je poremetila. Oi joj se skupie. udno, strah kao da ju je naputao. Mogla je da se okrene i pobegne... znala je da moe. A ipak nekako nije oseala da je u direktnoj opasnosti. Vodi malo igru, ree u sebi. ujte, ao mi je to sam zvala policajce - laga. -Je li? Meni nije - uzvrati ovek dubokim baritonom, smirenim i zapovednikim. - To mi je razjasnilo neto. - Kako to mislite? - To to ste vi uradili je upravo ona najlua stvar koju bi uradio svak: glupi civil koji nema pojma ni o emu. Mislim da ne pokuavate da me obmanete. Ali isto tako mislim da su obmanuli vas. Andrea pouta neko vreme, ali misli joj se nisu smirivale i utrkivale f-f za njenu panju. Konano ree: - Sluam vas sad. Recite mi ponovo kome pripada mobilni telefon. Onaj iji sam broj nala na spisku fondacije. - Pripadao je oveku koji se bavio ubistvima. Profesionalnom, u okra jima otvrdlom ubici. - Zato bi bilo ko iz Benkroftove fondacije zvao tako nekog? - Vi mi to recite. 120 Ja ne znam. A ipak ne izgledate preterano zapanjeni. Zapanjena jesam - uzvrati ona. - Ali ne... preterano. Pa onda je sve u redu. - Vi rekoste da ste profesionalni operativac. Koga bih mogla da pozo vem da to proverim? Gde radite? I osmehnu se stisnutih usana. - elite preporuke? - Tako neto. Je li to problem? On je odmeri od glave do pete. - Prvo bi trebalo da ja pozovem Benkroftovu fondaciju i pitam ta vi radite ovde dole. To ne bi bila dobra ideja. Ledeni osmeh s njegove strane. - Onda smo u nekoj vrsti pat pozicije. Ovaj razgovor je zavren. -Dali? Covek se ne pomeri s mesta na kome je stajao. Delovalo je to kao da mu sno da je jedino njegova nepominost spreava da klisne. - Kako ja gle-na stvari, mi ak nismo ni poeli da razgovaramo. Imao sam dovolj-emena do ovog naeg ponovnog susreta ovde da razmislim o svemu desilo. ovek vas otme i pripreti vam pitoljem. Vi ga pitate da li je roftove fondacije. ta mi to govori? Govori mi to da ima neto u toj vi to vas brine. Neto to vas tera da pomiljate na najgore. Ma ta , to vas je, lako moe da se zakljui, nateralo da doete u RTP. Kupi-f avionske karte istog dana kad ste seli na avion. Ovde u RTP-u, vi tra-ba kao i ja. l to ja traim nije isto to i vi traite, ila bi tu da postoji veza. da da, moda ne. dok ne saznam vie, primoran sam da se saglasim s tim. Hajde da ao mogunost da". i pokaza prema najblioj stolici. - Mogu li da sednem? "je ludo - ree

Andrea. - Ja ne znam ko ste vi u stvari. A vi od meda radim neto to uopte ne moram da radim. itelj Dared imao je obiaj da kae zakotrljaj kocku, inae ; da kaemo da emo vi i ja da se sad raziemo i da e sva-oiim putem. Nikad vie neemo da se vidimo. I propustiemo u imamo da stvari postavimo kako treba za nas oboje. da kaem jeste da je proputanje prilike koja se ukazuje sa-

121 mo jo jedan od naina da se ovek upusti u neto to je moda mnogo gore od onoga to je proputeno. - Pustiu vas da sednete - ree Andrea na kraju - ali ovde ne moete da ostanete. - Imam jednu vest za vas, Andrea Benkroft. Bie bolje da i vi ne osta nete ovde. Par koji se prijavio u oblinjem Meriotu" nije koristio ni prezime Benkroft ni prezime Belknap, a zajednika soba nije bila plod prisnosti ve proste potrebe za sigurnou. Njih dvoje, i pored sveg zaostalog nepoverenja, bese shvatilo da razgovor treba da se nastavi. Razmena miljenja, meutim, nije dovela do pojanjenja. I poslednja nada da e njihove dve prie da se sloe kao delii slagalice brzo je izvetrela. Umesto odgovora kojima su se nadali, nali su se suoeni sa jo dubljom misterijom. Pol Benkroft. Da li je on Geneza! Po njenoj prii delovao mu je kao neverovatno dobroduan lik, ili sasvim suprotno od toga. Sredstva koja su mu stajala na raspolaganju, a da se ne pominju njegovi intelektualni kapaciteti, mogla bi da ga uine strahovitim saveznikom ili protivnikom. - Geneza je znai ifrovano ime za momka koji je osnovao taj Inver Bras - ponovi Belknap. - Ili vie kao titula. Nju dobija svako ko u odreeno vreme ima ko mandu. Inver Bras... postoji li mogunost da je to neko oiveo? Andrea slee ramenima. -Da li bi Pol Benkroft to mogao da uradi? - Rekla bih da bi mogao. Mada je s prilino neodobravanja govorio o celoj toj organizaciji kad mije pominjao, kao i s dobrom dozom neodobravanja kad je pominjao Genezu. Mada to nita ne dokazuje. - Moj prijatelj je imao obiaj da kae da svi sveci moraju da budu sma trani krivima sve dok ne dokau da su nevini - zamiljeno ree Belknap : izvali se na jedan od dva kreveta u sobi. - Citirao je Orvela - ree Andrea i sede na jednu lanu antikvitetnu fo telju pored lanog antikvitetnog stola. Pored ruke joj je lealo rasuto M5.; kataloga o provodima u gradovima Roli, Daram i Cepel Hilu. 122 - Morau da se uzdrim od zakljuka. Moda za sve postoji nevino ob janjenje. Moda je sve ovo veliki nesporazum. Moda... - i ona mu tu po dari jedan otar pogled - moda ste vi izmislili oveka u Dubaiju. Imam sa mo vau re da je to istina. - A zato bih vas lagao? - A kako, do avola, da ja to znam? Ja samo nabrajam mogunosti. Ne stajem na bilo iju stranu. - Pa, stanite. - Da stanem? Kako to mislite? - Stanite na jednu stranu. Poloaj enine vilice odavao je odlunost i nezadovoljstvo. - Sluajte. Kasno je. Idem sad da se istuiram. Vi nam od slube za usluge po sobama naruite neto za jelo. Prezalogajiemo i onda... ve emo neto da

smislimo. Ali prokletstvo, ako ve hoete da me drite u zarobljenitvu, dajte mi roju zasebnu eliju. Od toga nema nita. I verujte mi, to je za vae dobro. Mogli biste da budete u opasnosti. Ona svede obrve. Za ljubav Boju... Ne brinite. Neu da koristim vau etkicu za zube. Ne govorim ja o tome i vi to znate - obrecnu se ona. - Meni se prosto vie svia da budete tamo gde mogu da vas vidim. -Vama se svia, je li tako, a ta je sa onim to se meni svia? Andrea tresnu vrata kupatila za sobom, d u da je pustila tu, on die telefonsku slualicu i pozva jednu stazu u Kons Opsi. Njeno ime bilo je Rut Robins i poela je da radi u ibavetajnom i istranom birou Stejt departmenta. Belknap bese taj j ie isposlovao unapreenje i premetaj u mnogo elitnije Konzularne ostore - ree ona kad mu poznade glas. - Uvek sam elela da te pi-: i".: i e ulje to po kome si ti dobio ime? : te domiljatosti u glasu joj bese mnogo topline. Bilo je sasvim ne-e zove kod kue, ali ona se nije bunila jer je smesta shvatila tanju neto ozbiljno. o trenutak - ree mu, a onda odmae svoju slualicu, ali je mo-uie gde dovikuje: - Dosta s televizijom, mladi ovee! Vreme je ira u krevet i bez pogovora! 123 Kratka pauza, a onda mu se opet javi: - Izvini. Muke s decom. ta si ono hteo da mi kae? Belknap joj kratko pomenu nekoliko kljunih reci i poznati deo lavirin-ta u kome se naao. Na pomenu Geneze ona usrknu vazduh. - Sluaj, Kastore. Ne mogu da govorim preko telefona. Ali da, imamo to ime u svojoj banci podataka... Kad se budem ukljuila na liniju sutra ujutru, pokupiu sve to imamo. - U redu. Onda emo posle da se vidimo. - Mislim da to ne bi valjalo. - Rut, molim te. - U pitanju je moja stranjica. Ako budem viena da ruam s tobom, kako stvari sad stoje, mogu da ostanem bez licence. I zavrim na sortiranju rublja u jednom od centara za obuku. - Sutra u podne - ree Belknap. - Ti me ne slua. - Rok Krik park. Javno mesto, sigurno mesto, u redu? Kratak susret. Ni ko nee da sazna za njega. Sea li se staze kod jaruge na istoku? Tamo u da te ekani. - Prokletstvo, Kastore. Pozdravie se i Belknap spusti slualicu. Rut Robins je volela da jae i esto je vreme za obed provodila jaui u Rok Krik parku... oblasti od dve hiljade poumljenih jutara u severozapadnom Vaingtonu. Mogao je da uhvati rani jutarnji let do aerodroma Ronald Regan" ili Dals" i da na ugovoreno mesto stigne taman na vreme. Kasnije je leao budan u zamraenoj sobi, svestan disanja Andree Benkroft na krevetu nekoliko koraka daleko od njega. I ona se, kao i on, pretvarala da spava i inilo se da su sati proli pre no to je svest ustupila mesto snovima. On je sanjao o onome to je izgubio. O Iveti koja mu je oduzeta pre nego to je stigla da postane potpuno njegova. O Lujzi, raznetoj bombom u jednoj operaciji u Belfastu. Procesija lica promicala mu je kroz snove: prijatelj: i ljubavi koje je nadiveo, prijatelji i ljubavi koji su ga ostavili. Samo je jedar, ostao uz njega sve ove godine, kao Polideuk svom Kastoru. Dared Rajnhart, onaj koji ga nikad nije izneverio. Belknap ga je zamiljao zarobljenog, muenog, oajnog... ali ne, nadao se, lienog nade. Polideuk je Kastoru spasao ivot vie no jednom i sve dok Kastor bude disao, smiljae i radie na tome kako da spase prijatelja.

Dri: se, Polideue. Dolazim po tebe. Put moe da vijuga ili da skree, ali ja u da ga sledim gde god da vodi. 124

Sledeeg jutra Andrei objasni ta je naumio. - Fino - ree ona. - Ja moram da naem Terapin drajv. elim da do znam ta je moja majka znala. - Ne moete da budete sigurni da je to u bilo kakvoj vezi s ovim. Ovo sto radite je pucanj u tamu. - Pogreno. Pucau po danu. - Vi nemate iskustva u ovome, Andrea. - Niko nema iskustva u ovome. Ali je samo jedno od nas staratelj u fon: i iji. Samo jedno od nas ima legitimno pravo da bude tamo. - Ovo nije pravo vreme. - Zar sad radimo po vaem rasporedu asova? - Poi u ja s vama. Pomoi u vam, vai? -Kad? - Kasnije. Andrea mu podari jedan ozbiljan pogled, l onda najednom klimnu gla-m. - U redu. Uradiemo onako kako vi kaete. Idem letom u devet sati ujutru. Vratiu se sredinom popodneva - rei. - Klonite se nevolje do tada. Neka vam obede donose u sobu, ne pojujte se mnogo i bie s vama sve kako treba. Shvatila sam. no je da igrate po pravilima. Uradiu tano onako kako vi kaete - ree mu Andrea. - Moete da s tim.

tano onako kako vi kaete, Andrea mu je rekla krotko, vesto i Tod Belknap, joj je izgleda poverovao. U njegovom pogledu bilo je so ju je uverilo da nema stvari koja bi mogla da ga omete u onome vio u zadatak i to po cenu da iskljui sve drugo, l nju takoe. tog razbacanka bila je ini se bez granica, ali nju to nee da l, u svakom sluaju, ta je on? Njegov zvanini status bio je sve sa-On je, s obzirom na to, mogao da bude i utnut iz obavetaj-i to s dobrim razlogom. A ipak mu je verovala kad su osnov-u pitanju. Neko iz Benkroftove fondacije zvao je loeg, veoma Bilo je to u skladu sa zapaanjem da fondacija krije nekoga, 125 neki element, koji posluje u skladu sa sasvim drugim pravilima. Kljuno pitanje bilo je da li Pol Benkroft i sam zna za to. Sad se u crvenom iznajmljenom koguaru" vozila putevima koji su pre-secali Riser Trijengl park i traila mali puteljak oznaen sa Terapin". Vozila se prvo glavnim putem kroz park, a onda prela na sporedne puteve koji su povezivali razna odmaralita. Vozila se tamo i ovamo. Znala je da pogon nije negde uz glavne puteve. Juni deo parka bio je najvie izgraen. Sto je znailo da je pogon negde na severu. Konano je, posle bezbrojnih skretanja i vraanja i vrenja ukrug, ugledala poljuneni put oznaen amblemom sa zelenom kornjaom. Terapinom, u stvari... slatkovodnom kornjaom iji su prsti na nogama spojeni opnom. Ali znak koji je najvie potvrivao da je nala pravi put glasio je: ZABRANJEN PROLAZ". Put je vijugao kroz nedirnutu umu; na svakih dvesta metara stajalo je novo upozorenje. Zabranjen prolaz. Zabranjen lov i ribolov. Zabranjen ulaz na

po-sed. Znaci su prosto boli oi. Ali se Andrea nije na njih obazirala. ljunak uskoro ustupi mesto uskom, vijugavom, ali savreno asfaltiranom putu. Nije prela ni pola kilometra, a zau brundanje mone maine i u retrovizoru spazi jedno crno terensko vozilo marke rejnd rover". Vozilo je brzo stie, poravna se s njom i lagano je primora da stane pored puta. Srce joj se pope u grlo. Ali krenula je da nade pogon, je li tako? Pazi ta eli, moe... Zaustavi vozilo i rejnd rover" zatamnjenih stakala stade ispred nje. Dva zdepasta momka iskoie iz terenca, pridoe njenom automobilu i za-molie je da izae. inili su to utivo, ali odluno. Nije mogla da ne poslua. Nije bilo svrhe. ta vam pada na pamet? - pokua ona da se otme kad je povedoe prema rejnd roveru". Nadmenost e da joj pomogne vie od pokornosti. - Imate li vi predstavu ko sam ja? Jedan od njih odmeri je ocenjivaki. Strese se od pogleda njegovih oiju. Imao je kapke kao krila slepog mia. Doktor Benkroft vas oekuje - ree joj drugi ovek blago, ali je pokre tima koji nisu trpeli protivljenje ugura u terensko vozilo. Uskoro stigoe pred jedno zdanje od cigle i stakla. 126 DEVETA GLAVA I doktor Benkroft je jeste ekao. Kad se staklena vrata zatvorie za njom, Pol Benkroft se pomoli iza jedugla ozarenog lica i rairenih ruku da je zagrli. Ona mu ne prie, leh na njegovom licu koji mu je mrekao nenu kou i topli pogled nje-oiju dovedoe Andreu u poloaj da ne zna ta da misli. Moj Boe, Andrea - uzviknu ovekoljubac - vi ne prestajete da me zaujete. Gde god da vi idete, eto i mene - ree Andrea suvo. - Kao zla para. Nema zlih para. Samo pogreno usmerenih - ree Pol Benkroft i veD se zakikota. - Dobro nam doli u fabriku, ouavala mu je lice ne bi li uoila zlovolju ili nevolju po sebe, ali ne lista. Umesto toga, topio se od dobroudnosti. :nam zadivljuje li me vie vaa radoznalost, vaa tvrdoglavost, va-bnost ili vaa sposobnost da se u svakoj situaciji snaete - govorio ledi naunik. radoznalost e da bude dovoljno - ree Andrea odmereno. - Taj deo 0 je stvaran. idim prirodni liderski potencijal u vama, draga moja. orr. pokretom elegantne ruke dugakih prstiju otpusti on zdepastog ji je Andreu dopratio do vrata. - A u mojim godinama ovek po1 sebi trai naslednika. pgenta, u svakom sluaju. Srendon jo maloletan, mislite? a se i dalje nadam da e moj Ipone da se zanima za porodini posao, znate, ali tu nita nije si-:: kad naiete na nekog ko je od pravog materijala, onda panja itaji. 1 oi zaiskrie. 127

- Dozvolite mi da vas provedem po fabrici - ree zvaninim tonom. -Ima mnogo da se vidi. Mora da je prolo deset godina, zakljui Tod Belknap, od kako je Rut Robins pokuala da ga ubedi da bi jahanje konja... vozila bez amortizera i rashladnog ureaja... moglo da bude rekreacija, a ne sredstvo koje se koristi u krajnjoj nudi i kad nema drugog. Nije ga preobratila, nikad nije za-voleo konje, ali jeste uivao u drutvu Rut Robins.

Tano u podne, Belknap zau topot konjskih kopita po tvrdo utabanoj zemlji staze. Pomeri se s kamenite izboine pored staze na koju se naslanjao i lenjo mahnu jahaici koja se pribliavala. Lice joj je bilo ispijeno kad sja-ha i uzde sveza oko jednog tanjeg stabla. Bilo je oko dvadesetak kilometara staza za jahanje kroz park, a ova ovde bila je najzabaenija od svih. Rut Robins je jednom napravila vic na svoj raun i rekla da ona nema grudi ve prsa. Debela nije bila, u stvari, ali jeste delovala krupno na onaj pionirski, starovremenski nain, kao jedna od onih majki iz devetnaestog veka koje su imale jedanaestoro dece i u kolima s arnjevima putovale na zapad. Kad mu je prila, nije gledala u njega. Oboje su posmatrali okolinu i zajedno pokrivali dobar deo terena kako bi na vreme uoili bilo ije prisustvo. - Prvo ono to ima prednost - ree mu bez uvoda. - Ansarijeva mrea. U stvari ne znamo nita. Neverifikovana presretanja, meutim, ukazuju na nekog neidentifikovanog estonijskog tajkuna. - Pa koliko takvih ima? - Iznenadio bi se. Kad su se Sovjeti povukli, ostavili su za sobom velik: arsenal oruja... i ono uglavnom nije zavrilo u rukama estonijske armije, to ja mogu da ti kaem. Povetarac dunu kroz borove i donese miris ilovae i konjskog znoja. - Pa ta onda imamo ovde? Govori li mi ti to da je Geneza neki estonijski oligarh? Ili da samo radi preko nekoga od njih? Kakva je ira slika? - Rekla sam ti ono to znam, to nije mnogo. Nagovetaji i nagaania shvata. - Kako se Geneza uklapa u sve to? 128 Rut se malo tre. - Geneza. Mnogo je pria povezano s tom legendom. Vidi, ima tu ak i mistike. Ima jedna pria o nekome koje prevario Genezu i onda dve godine dran zatvoren u elinom sanduku oblikovanom prema njegovom telu i u ivotu odravan infuzijama. Sve vreme nije mo-;ao da mrdne bilo kojim delom tela vie od santimetar ili dva. Posle dve :odine je prosto atrofirao, naisto izgubio miino tkivo i tako je i umro na .-.raju. Moe li da zamisli? Ima u tome iste Poove matovitosti. Ispriau jednu priu. Dolazi iz atinskog sektora. Pria kae da je jedna od r-bila pripadnik mone grke brodovlasnike porodice. Ali pria se ne odnosi ba na nastradalog ve na njegovu majku. Oevidno je da je majka nla neutena. Za vreme se kae da sve leci, ali ne i u ovom sluaju. Ona je riela da vidi osobu koja je oduzela ivot njenom sinu i nije htela da pre-Bane da pria o tome. Drugo i nije priala. - elela je osvetu. To je razumljivo. - ak i to ne. Znala je da ne moe da se osveti. Samo je elela da vidi liGeneze. Samo je elela da toj osobi pogleda u oi. Samo je elela da vidi, rii ono to se zna da niko nije video. I bila je tako istrajna, tako nesnoda je jednog dana za nju stigla poruka. Poruka od Geneze! Poruka je glasila da je Geneza uo za njen zahtev i da njena elja mo-ie usliena. Ali po odreenoj ceni. A cena e da bude njen ivot. To uslov. Mogla je da prihvati ili da odbije. Ali to bese uslov. Dcnap uzdrhta, a to nije bilo zbog lakog povetarca. tako je mama koja je pomahnitala od bola pristala - nastavljala je .Pristala je na taj uslov. I ja pretpostavljam da joj je dat mobilni tele-i ie preko njega dobijala uputstva kuda da ide. Na neka pusta mesta joj je naeno sledeeg jutra. Imala je izjavu zadenutu u prslu-11 pisanu svojom rukom, neto u stilu da je videla Onoga koga niko da vidi i ivi. l tako su svi znali da je Geneza odrao svoj deo po-.udnija stvar je... bar tako pria glasi... da niko nije mogao da ok smrti. Bila je prosto mrtva.

ovatno. na sam da se saglasim s tobom - ree analitiarka Konzularnih ?koro kao prokleta urbana legenda. Svi smo mi uli te pri-rili u stanju da utvrdimo njihovu verodostojnost. A ti zna B samo u ono to mogu da potvrdim, ngo stvari na nebu i zemlji...

129 - Moda je i tako. Moda je i tako. Ali ja raunam jedino na ono to mogu da opipam rukom. Ako u umi padne drvo, a Rut Robins nema ve-rodostojne obavetajne podatke o tome, onda to drvo jo stoji to se mene tie. Belknap je prodorno pogleda. - Kai mi ta zna o Inveru Brasu. Rut Robins preblede. Pogled joj se namah umrtvi. Bilo je potrebno nekoliko sekundi... i pojava potoia krvi uz ugla njenih usana, kao pogreno nanet karmin... pa da on shvati zato. Telo joj se slomata nanie, ali je bila mrtva pre no to je dotakla zemlju. Crveni potoi svetlucao je na podnevnom suncu. Pol Benkroft se kao deak ponosio svojim pogonom u Severnoj Karo-lini. Zapovedniki je koraao hodnicima pokrivenim lakiranim drvetom, pored pregradnih zidova i po podovima od tvrdog peskarenog stakla. Ali ta je ovo mesto, pitala se Andrea. Zato je on ovde? Videla je police pokrivene dokumentima, skupove kompjuterskih terminala, brujanje priprema kao u komandnoj stanici NASA. Svetio bese slabo, ali stalne jaine i podse-ti je na biblioteke retkih knjiga i rukopisa. U pravilnim razmacima, mogle su da se vide stepenice koje su vodile na donji sprat: ograde od drveta i gvozda, drvetom obloena odmorita. Glavnina zgrade je, nema sumnje, bila pod zemljom. Ljudi i ene koji su sedeli za kompjuterima dizali su poglede prema njima dok su prolazili. Okupio sam istinski strahovit tim analitiara, ako tako sam smem da kaem - izjavi Pol Benkroft kad se primakoe sredinjoj oblasti. Iskoeni svetlarnici proputali su paljivo filterisanu koliinu suneve svetlosti. -1 dobro ste ih sakrili. Ovde je malo zabaeno - priznade naunik. - Razumeete i zato k: vam objasnim. I on se zaustavi i pokretom ruke obuhvati sve oko njih. Opkoljeni r :-lukrunim zidom monitora i stolica, dvanaestak ljudi je tu oevidno iztnjivalo miljenje za stolom u obliku slova U. Jedan od njih... nizak ovar uredno potkresane crne brade koji je na sebi imao tamno, lako mornari: odelo, ali bez mane... usta kad se Benkroft priblii. ta je poslednje stiglo iz La Paza? - upita ga Benkroft. 130 - Upravo sad sastavljamo analize - odgovori ovek ije su ruke bile prefinjene, gotovo enske. - Vodim svoju roaku Andreu u mali obilazak - objasni Pol Benkroft ostalima i onda se krete k njoj. - Veina ovih terminala povezana je s ma sivnim paralelnim sistemom kompjuterskih procesora... i to ne samo obi nim Krej-3" superkompjuterom ve u itavoj odaji punoj takvih. Najbri tompjuter na svetu danas je najverovatnije onaj u Livermorskoj nacional"i laboratoriji ministarstva energije. Drugi je, kau, IBM-ov Blugen" sihfcm u Jorktaunu. Na je najverovatnje na treem mestu, rame uz rame s oim u Sandiji i jo jednim na Groningenskom univerzitetu u Holandiji. vorimo o skupovima maina koje mogu da obave stotine teraflopova u fcmdi... stotine milijardi kalkulacija. Kad bi se sabrale sve kalkulacije vljene bilo gde u svetu tokom prve polovine veka savremenog raunar-pa_. ovaj skup maina ih obavlja vie za samo sat vremena. Maine ovih erskih moi koriste se za genomske i proteomske analize, ili za ridanje haotinih seizmikih

aktivnosti, ili za modelovanje nuklearne e... dogaanja takve prirode. Ono to mi modelujemo, ovde nije manje sloeno. Modelujemo horizonte zbivanja i padove zbivanja, :u modela programiranja pri kome program neprestano ispituje re dogaaja koji utiu na sedam milijardi stanovnika ove planete. ij Boe - udahnu Andrea. - Vi pokuavate da izraunate najvee za najvei broj ljudi... izraunavate blaenstvo, i ie oduvek bila ljupka fraza. estiti pokuaj da se tako neto zaista i niko nikad nije bio u stanju da izvede. injenice koje su protiv to-su previe sloene. Ali smo mi obavili stvarni pomak, sa stvarnim mu svetlucale. - Pretvaramo moral u matematiku, osta bez reci. , reeno je da je ljudsko znanje udvostrueno za petnaest stoti-nneu, recimo Kristovog roenja i renesanse. Izmeu renesan-tke revolucije udvostrueno je jo jednom. U veku i etvrt koji spaja s vrhuncem industrijske revolucije, roenjem automo-fcueeno je jo jednom. Po naim najboljim procenama, Andrea, ljudsko znanje udvostruuje svake dve godine. Tehnika ospore vrste daleko nadmauje nau etiku osposobljenost. Ova podrka koju smo uposlili ovde je, u sutini, mentalna pro-oje intelektualne mogunosti proirujemo veslakim putem. i krajnjem smislu najvanije jeste to da kombinacijom svo131

jih algoritmova i analiza i kompjuterskih modela, moemo da proizvedemo ekvivalent moralne proteze. Niko se ne buni kad NASA ili Projekt ljudskog genoma skupe naunike i kompjutere s namerom da rese neki ini-njerski ili bioloki problem s kojim se suoavamo. Pa zato onda da se blagostanju svoje vrste ne posvetimo mnogo direktnije? To je izazov s kojim se sukobljavamo mi ovde. - Ali ta time tano mislite? ta objanjavate? - Male intervencije mogu da imaju velike posledice. Mi pokuavamo da skiciramo takve padove zbivanja kako bismo mogli da odmerimo interven ciju. Oprostite mi, je li vam ovo i dalje apstraktno? - 1 tako biste to mogli da nazovete. Pogled koji joj je podario bio je ljubazan, ali prodoran. - Raunani na vau diskreciju. Program ne bi mogao da radi ako bi njegove aktivnosti postale poznate javnosti. - Aktivnosti programa. I dalje govorite u iframa. - A vi, nema sumnje, podozrevate da tu postoji neka tajnovitost - primeti Pol Benkroft. - 1 u optem smislu bili biste u pravu. Pitate se zato sam kao u konicu sklonio sa videla ovu grupu, zato je drim ispod nivoa vi dljivosti za javnost... bukvalno je uklonio sa mape. I pitate se ta to imam da sakrijem. Andrea klimnu glavom. Pitanja su joj se rojila u glavi, ali je znala da je za sada najbolje da govori to manje. Delikatna je to stvar - ree on. - Ali kad vam budem rekao kako je sve to poelo, razumeete zato je to neophodno. Pol Benkroft je povede do izdvojene nie kroz ije se prozore videla raskona zelena bata i ponudi je da sedne. On zauze drugu stolicu. Kroz za-tamnjeno staklo Andrea vide i mali potok koji tee kroz bunje i aleje sa cveem. - Neophodno - ponovi ona. - To je teka re. - Ponekad je jedini nain da dobrotvorni projekt u korumpiranim re imima uspe taj da se prepoznaju zloinci, koniari, svi koji ometaju na predak i da se primoraju da odstupe tako to bi im se, na primer, priprenlo obelodanjivanjem u javnosti njihovih mutnih poslova. Njegov uglaeni, milozvuni glas bio je umirujui, gotovo hipnotice Zavali se na naslon stolice i zagleda u daljinu. - Bilo je to pre mnogo

goc,-na. Fondacija upravo bese zavrila skupi projekat ureenja voda u ekvadcr-skoj provinciji Zamora-inipe, projekat koji je imao da obezbedi istu m-du za pie desetinama hiljada siromanih seljana, uglavnom pripadnJa 132 naroda Kveua. I tada smo, iznebuha, otkrili da jedan ozloglaeni ministar u vladi ima nameru da konfiskuje zemlju. Brzo je ustanovljeno da namera-va da zemlju proda jednoj rudarskoj kompaniji koja ga je redovno plaala. Pa to je pokvareno. Andrea, ja sam lino bio tamo. Prolazio sam kroz klinike pune dece :etiri, pet, est godina stare... koja su umirala, nepotrebno, zbog zagae ne vode za pie. Video sam uplakana lica majki koje su izgubile po petoro dece zbog parazita i patogena iz vode. A bilo je na hiljade i hiljade majki JS2? to su one. Na hiljade i hiljade dece koja redovno podleu zarazi koja k sakati i ubija. I sve nepotrebno. Zato to je sve moglo da bude spreeno. Njegove oi bile su sad malo zamagljene, vlane skoro, kad pogleda An-. Desilo se da slubenik zaduen za voenje programa na terenu, sa tem u Zamori, poseduje obavetenje koje moe lino da naudi korum-ministru. Ona je obavetenje prosledila meni. I, Andrea, ja sam ko udahnuo vazduh i doneo odluku. egove smee oi bile su prodorne, tople, vrste i nevine. - Odluio a to upotrebim ba kako se ona i nadala da u da uinim. I neutrali-10 korumpiranog ministra. se razumem. ta ste uradili? i neodreeno mahnu rukom. - Pustili smo apat. Rekli koju re praIDsredniku. Zakoraili smo prema njemu. Onda je koraknuo unazad. ie ivota bilo je spaeno iste te godine, imalo zasta. - Da li biste vi postupili nekako drugaije? fcrea odgovori bez oklevanja: - Tu nije imalo ta da se bira. dimnu glavom. - Onda ste razumeli. Da se promeni svet... da se naa ljudskog dobrostanja... ovekoljubje mora da bude svetsko. : _ :e strateko, a ne samo dobronamerno. Skupljanje te vrste stra-formacija... i, kad je neophodno, dejstvovati na osnovu njih... iz-HH tradicionalnih, obinih programera. Ztao je morao da bude prai pogon da bi u njega bila smetena posebna jedinica. !:_ " r. t zna. e sme da zna. To bi omelo rezultate za koje se nadamo da e-Irarimo. Ljudi bi pokuali da predvide i preduhitre nae inter-Li ir.a predvide ta bi najverovatnije dragi mogli da predvide r. e ta bi drugi mogli da predvide da e neki drugi da pred-i do eksplozije preraunavanja. Magloviti horizonti uzrono-Hvreno neprozirni. era jedinica u stvari? To jo uvek niste rekli. 133

Teta grupa - ree Pol Benkroft, oiju toplih, ali paljivih. - I dobro nam doli u nju. Usta sa stolice. - Seate li se ta ste mi rekli o izopaenju posledica? O dobronamernim delima sa zloudnim posledicama? To je problem kome se ova ovde moja jedinica posvetila. Ali na nivou rastera... detalja i preciznosti... tako neto nikad ranije nije pokuano. Vi ste mlada ena koja ima vrste stavove, ali ne zato to nemate srce. Naprotiv, ba zato to imate i srce i glavu, u stanju ste da pravilno razluite stvari. Bilo je neeg svetakog u njegovom izlaganju, vedrine u kombinaciji sa osetljivou na patnje drugih. ovekje iskren... ba svaki instinkt u njoj potvrivao je da je tako. A ipak, priseti se neega to joj je Belknap rekao: mislim da su vas obmanuti. Andrea donese odluku. Nesmotrenu, moda, ali svejedno sraunatu. -Pominjali ste intervencije. Odnosi li se to i na veze izmeu Benkroftove fondacije i zapovednika paravojne jedinice u U. A. E.? Pokua da sve izgovori hladnim tonom, ali srce joj je lupalo kao ludo.

Belknapa jo nije imala nameru da pominje. Jo ne. Pol Benkroft je izgledao zbunjen. - Mislim da ne razumem. Andrea Benkroft mu prui poslednju stranu telefonskog spiska u pokaza mu broj sa meunarodnim pozivnim brojem za Dubai. - Ne pitajte me kako sam do ovoga dola, ali pozvala sam ovaj broj i dobila tog... ono to sam vam rekla. On mirnu na broj, a onda pogleda roaku. - Neu da vas pitam kako ovo znate, Andrea. Verujem vam i verujem vaim instinktima. Pol Benkroft se zatim osvrnu i pokretom ruke pozva jednog oveka u crnom odelu da mu prie. Taj nije bio jedan od onih koji su sedeli za stolom u obliku slova U, ve neko koga Andrea dotle ne bese primetila. Kosa boje klasja ita, suncem opaljeno lice, polomljen nos, i hod vie slian klienju. Benkroft mu dade stranicu na kojoj se nalazio telefonski broj. - Skenlone, elim da u bazi podataka potraite taj broj u Dubaiju. Obavestite me do ega ste doli. ovek nemo klimnu glavom i otkliza po podu. Benkroft se vrati i opet sede na svoju stolicu pa roaki podari upitar. pogled. -1 to je to? - upita Andrea. Za sada. On je jo jednom paljivo odmeri. 134 Neko mi je rekao da ste pokazali neobino zanimanje za arhivu fon dacije. Sad oboje znamo zato. U njegovom glasu nije bilo prekora, ak ni primesa nezadovoljstva. Andrea ne ree nita. To je zbog vae majke, zar ne? Ona skrenu pogled. Ima mnogo stvari koje zaista nisam znala. Mnogo onih koje sam tek poela da otkrivam. Kao to je njena uloga u fondaciji. Zasta malo i paljivo ga pogleda da vidi kako e da reaguje kod slede-5h njenih reci. - Kao to su okolnosti pod kojima je umrla. Znai doznali ste ta se desilo - ree Pol Benkroft i oaloeno obori . Kako da se ovo sad izvede? Nadala se da ne crveni kad mu odgovori sra-latom dvosmislenou. - Prilino me je to uznemirilo. Pol Benkroft je uhvati za ruku i oinski je stee. - Molim vas, Andrea. smete da je krivite. Da krivim nju? ta on to pria7. Oseanja joj prokljuae, ali nita ne ree. Istina je - ree on - da smo mi odgovorni za ono to se desilo.

135

DESETA GLAVA

Andrea oseti da joj se vrti u glavi, a i muninu koja joj se dizala iz sto-.ka. - Kad je dala ostavku na poloaj lana odbora... - poe ona. - Tano. Kad je odbor glasao o njenoj ostavci, niko nije mislio da e ona postupi tako kako je postupila. Ali je trebalo da misle. Veoma mi je tekad o tome mislim. Staratelji se ne sastaju tokom vikenda, a ona je ba

vreme odabrala da potrai utehu tamo gde ne treba. Ja nisam bio tamo, sam uo ta se desilo. ao mi je, ovakve stvari teko se primaju k srcu. Vano mi je da ujem da vi to kaete - progrca Andrea. - ja elim to ujem. -1 glasanje je odrano. Ishitreno, po mom miljenju. Laura je bila ne-.0 ivahno i pronicljivo ljudsko bie. Mnogo je pomogla odboru. o je i imala neke slabosti, ko ih od nas nema? Iznela je razloge za svoj i umesto da se razmotre uzroci, prihvaena joj je ostavka. To mora da leoma treko pogodilo. Bila je ljuta i potresena i ko bi joj to zamerio? je ba onako kako je trebalo da se pretpostavi. Mi u Katoni esto-ne drimo pod kljuem. I ona je pila dok se sasvim nije opila. ii je estoko damaralo u glavi. Melem Galadov zvala je to svojevre-fcjena majka alei se. I time obuhvatala sve one posude" u kojima votka s kockama leda. Ali toga se oslobodila. Bila je ista i trezna. se toga. Ili... da li je? asa kad je neko ustanovio da je uzela kljueve od automobila, za njom na ovek iz obezbeenja. Da pokua da je zaustavi, da je vrati natrag. Ali bilo je kasno. posle toga da neko vreme samo utke sede. Pol Benkroft je izgle-D da ne treba da joj smeta, da joj je potrebno izvesno vreme da se 137 Od sunca pocrneli ovek ute kose... Skenlon... vrati se sa stranicom spiska telefonskih brojeva. Registrovan je na Tomasa Grina Hila Juniora, gospodine - ree odseno Benkroftu. - Slubenik za odnose s javnou u Generalnom konzu latu SAD u Dubaiju. Uradiemo njegovu biografiju. Benkroft se okrete roaki. - Da li vam to zvui mogue? I, kad vide njen sumnjiavi pogled, dodade: - Hajde da pozovemo taj broj smesta. I rukom pokaza na telefonski aparat na susednom stoiu. Andrea pritisnu dugme zvunika i onda okrenu broj. Posle nekoliko sekundi zujanja iz slualice, oglasi se ist zvuk zvonjenja na drugom kraju linije. Prijateljski, gotovo pevuav glas. - Tomi Grin ovde. - Zovem iz Benkroftove fondacije - ree Andrea. - Pokuavamo da do bijemo slubenika za odnose s javnou u Generalnom konzulatu. - Imate sreu - ree glas. - Kako mogu da vam pomognem? Je li ovo u vezi s konferencijom o obrazovanju koja se odrava veeras? - ao mi je, gospodine Grin - ree Andrea. - Dolo je do neke greke s moje strane. I spusti slualicu. Fondacija potpomae neke poslove na obrazovanju stanovnitva u Zalivu - ree Benkroft oprezno. - Da smo ga pitali, verovatno bi nam re kao da je u pitanju na program Emiratima. Mogu to da proverim ako e lite. Mi imamo izvetaje da se brojevi mobilnih telefona kloniraju" od strane negativnih elemenata razne vrste. To je i jedan od naina da se op tereti telefonski raun drugog oveka. Andrein pogled odluta prema potoku u bati. - Molim vas, nemojte d se trudite. Planirala je da ga pita za bezimenog oveka koji joj je prvo doneo dos:jea i onda je zatekao u arhivi fondacije. A ipak je na jasnom dnevnom svetlu bila sasvim nesposobna da tano kae ta je ovek uradio ili rekao, a s:: je kod nje izazvalo uznemirenje. Kad je ak i pokuala da pritubu sr glavi, sve je izgledalo histerino ak i njoj samoj. I zato outa. - Vi znate da uvek sve moete da me pitate - ree on. - Kakva god a su ta vaa pitanja. - Hvala vam - ree ona mehaniki. - Oseate se glupavo. Nemojte. Uradili ste ono to bih i ja uradio. Ki: vam neko da zlatnik, vi ga prvo stavite u zube da vidite da li je pravi. Kar 138

naiete na stvar koja vas zbunjuje, potrebno je da o njoj doznate vie. I ne dozvoljavate da vas u tome neko osujeti. Da je ovo bio test, Andrea, vi biste ga onda proli s najviom ocenom. - Test? Zar je ovo bio test? - upita iznenada razgoropaena. - Ja to nisam rekao - ree filozof i na trenutak zamiljeno stisnu usne. - Ali mi jesmo na probi... svakoga dana, svake nedelje, svake godine. Suo avamo se s odlukama koje moraju da se donesu. A nema odgovora na poslednjim stranama udbenika. Zato je glupost, kao i ravnodunost, porok. :;:a lenjosti. U pravom svetu, odluke se uvek donose pod uslovima nesigurnosti. Znanje je uvek delimino. Vi dejstvujete, posledice se javljaju. Vi e delate, posledice se javljaju. Kao onaj va tramvaj. Pre deset godina ja sam propustio da neto uinim i izgubili smo nei::: ko mi je bio veoma drag. Moju majku - ree Andrea i s mukom proguta pljuvaku. - Da li je znala za...? Teta7. Ne. Ali smo mogli da upotrebimo nekoga kao to je bila ona. ;; su mu bile sjajne. - Znam koliko mora da vas mui taj deo njenog fta. Ali ne smete da budete razoarani onim to se nalazi u zvaninim ftajima. Doprinos vae majke bio je veoma stvaran i veoma znaajan, : vie od onoga to ta vrsta dokumenata moe da obuhvati. Molim da prihvatite ovo to u sad da vam kaem. ion malo zasta. - Laura... Mislim da sam je voleo, na neki nain. Ne mi-time da naglasim da je neeg bilo izmeu nas, bilo ega romantinog, prosto, bila tako iva, tako puna ivotne snage, tako dobra. Izvinite bi trebalo da vas ovim zamaram, nisam ona - ree Andrea sitnim glasom. Razume se. A ipak, kad sam vas prvi put video, smesta sam znao ko mn nju ugledao u vama. mu se slomi i on malo zasta pre no to produi. - A kad smo ono "eerali, nekako kao da sam oseao njeno prisustvo. Izbledelo je to km uspeo da vidim kakvi ste vi lino u stvari. Na sreu. rea je imala oseaj da e svakog asa da zaplae, ali naredi sebi da l ta da veruje? Kome da veruje? Ja verujem vaim instinktima, "l Benkroft. Ali srne li ona da im veruje? bea, elim da vam dam jednu ponudu. elim da se prikljuite zem rukovodstvu kao savetnik. S vaim znanjem i pronicljivo139 u... i s vaim obrazovanjem... vi ste savreno osposobljeni za to iskuenje. Moete da nam budete od velike koristi. I svetu. - Sumnjam. - Otkrili ste da ja imam oseanja. Mirabile dictu - ree on i bledo se osmehnu. - Ali ja potujem razum. I zato nemojte da greite: Moja ponu da je racionalna. Pored toga ja ba i nisam ut oko kljuna na ta me ovda nji mudrijai esto podseaju. Vidite me ovde kao domaina imanja kome uskoro vie neu da budem gospodar. Vrhovi treba da budu popunjeni ovi ma iz sledee generacije. A mi takve ne moemo prosto da traimo preko oglasa u novinama, zar ne? Kao to rekoh, niko ne mora da zna ime se mi ovde bavimo. ak i u vrhovima fondacije bie ih veoma malo koji su upo znati s pravom namenom ovoga pogona. - Namena. I ja bih zaista volela da znam ta se ovde zaista dogaa. -1 znaete uskoro. Ja se, u najmanju ruku, bar tako nadam. To je slojevit proces. Studenta ne moete da opteretite topolokom raunicom sve dok ne savlada geometriju. Obrazovanje se svodi na hodanje korak po korak. Smisao obavetenja nesuvisao je ako se da preko reda. Znanje se gradi na znanju. Ali ja se ne brinem. Kao to sam ve imao prilike da primetim, vi brzo uite. - Pa to ne biste poeli s poduavanjem time to biste mi objasnili svoi pogled na svet? - upita Andrea i dozvoli sebi trunicu sarkazma u glasu. - Ne, Andrea. I to zato to je to ve va pogled na svet. Benkroftova

stra tegija... vi ste je ve recima uobliili bolje no to je to iko mogao da uini. - Imam oseaj kao da sam odlutala negde veoma daleko. Mi definitiv no vie nismo u Kanzasu. - Posluajte me, Andrea. Posluajte vlastite argumente, glas razuma u svojoj glavi i srcu. Doli ste kui. - Kui? - uini ona i sasvim se sad usredsredi. - Znate, kad vas sluan, sve zvui ilo i zdravo kao zvuk kie. Sve je ispravno kao dva i dva etiri. Al ja moram da podozrevam. - Ja i elim da vi podozrevate. Nama i jesu potrebni ljudi koji e da podozrevaju i postavljaju teka pitanja. - Tajna organizacija koja obavlja tajna dela. Ono to ja elim da znar: jeste: gde su granice? ta je ono to vi neete da uradite? - U ostvarenju dobra? Verujte mi da su to stavke oko kojih se talu: rvemo. Kao to rekoh, svako od nas je stalno na probi. " Mirabile dictu, lat. - zapanjen sam, udo jedno... prim. prev. 140 - To je uasno apstraktan odgovor. - Na jedno uasno apstraktno pitanje. - Pa dajte mi onda neke detalje. Odgovor bese blag, ali nepokolebljiv: - Kad budete spremni. Andrea se opet zagleda u potok. Mnogo je ovde stvari bilo skriveno od pogleda. Namena. Aktivnosti. Intervencije. Andrea je i sama imala ta da krije. Rezonovanje Pola Benkrofta bilo je prihvatljivo, no njoj svejedno uznemirujue. elina logika njegove doktrine lako je mogla da vodi pravo u neto sasvim protivzakonito. Da li bi Pol Benkroft zaista oklevao da zakon uzme u svoje ruke? Da li je priznavao bi-i koja pravila osim onih poniklih iz svog roenog sistema moralnosti? Ne elim raspravu s vama - ree ona konano kad donese odluku. Bila je samo upola ubeena Benkroftovim recima; pretvarae se da je ileko vie. Jedina prilika da stekne jo obavetenja... dovoljnih da joj za-Dvolje sumnje, na ovaj ili onaj nain... bio je da ostane unutar fondacije, zna kakve sve istine lee u skrivenom carstvu Pola Benkrofta? - ujte, ja zaista ne znam da li u sve to mogu da se uklopim - dodade. Pristani, ali ne odmah. Glumi neodlunost... navediga da te pridobije. - Onda emo mi morati da nauimo kako da se prilagodimo vama. Livi i treba da se razlikuju. To je na mestu... sve dotle dok Benkroftoi::;tegija ostaje konstantna. Hoete li bar da razmislite o tome? :in njen deo oseao je grizu savesti zbog toga to ga je obmanjivala, ako bude ustanovila da je moralna gromada kako je s poetka mi-. riika teta nee da bude nainjena. - Pa teko da u moi da ne miimo se setite - ree sedi naunik i izvi jednu obrvu. - Raditi pravu .ieuveklako. f e njegove primedbe o loim delima s dobrim posledicama. Ali pre-:nala je, zatiranje jednog uasa raalo nove uase. ;--_a bih da je ono ega se najvie plaim to da mogu da vas razoaL- :,iga i suzbi podrhtavanje u glasu. - Vi od mene mnogo oekujete. l sigurna da sam dorasla takvim oekivanjima. : li voljni da pokuate? i duboko udahnu vazduh. ree. - Jesam. se da se osmehne. 141 Benkroft joj uzvrati osmehom, ali je sad u izrazu na njegovom licu bilo neeg uzdranog i nedokuivog. Da li je u potpunosti prihvatio njen prikaz spremnosti da prihvati ponudu? Morae da bude paljiva. Lako moe da se desi da bude pod prismotrom. Benkroftova ekipa nee jo neko vre-me da ima

poverenja u nju: to niko nije morao da joj kae. Poverena joj je tajna. To je nju inilo potencijalnim pomagaem... ili pretnjom. Nije smela da uradi nita to bi ih uzbunilo. Priseti se dvosmislene primedbe bezimenog oveka u Katoni, a te reci uinie joj se kao tamni oblak preko sunca: Vi bi pre svih ljudi trebalo da znate ta moe da se desi. 142 JEDANAESTA GLAVA Vaington, D. K. Zbrkani obrazi Vila Garisona bili su izoblieni besnom i ozlojeenom grimasom Sebe krivim - besneo je stariji direktor Konzularnih operacija. - Tre balo je da zatvorim kopilana kad sam imao priliku za to. Glas blagog prekora stie od Majka Oukota, zamenika direktora za analize. - Taj Hrt... Mora da bude odstreljen! - zaurla Garison. Oba oveka bila su u kancelariji direktora operacija, Gareta Drakera, i je sa svoje strane neprestano pogledao na depeu koju je imao pred so-. na stolu. Veteranka Konzularnih operacija ubijena u vreme kad je otima obed. Vest bi ga potresla ak i da nije bio lino naklonjen Rut Robins. i kako je ispalo, vest je stigla kao dvostruki udarac. Garet uze olovku da neto hoe da pribelei, ali je umesto toga slomi. I to za vreme dok sam ja rukovodilac! - uzviknu Draker i oi mu une-Kno zakolutae. - To se dogodilo za vreme moje proklete nadlenosti! Ali, oprostite mi, ta se zapravo desilo? - upita stariji analitiar i up- :i svoju sedu kosu. tot Robins je bila okosnica njegovog tima; gubitak bese njegov i u neprizemnom, detinjastom smislu, Oukot se jedio to Garison nekako ia tragediju. jn se okrete prema njemu kao bik i povi ramena kao da e da jur-i zna prokleto dobro... i ie ubijen, svakako - ree Oukot, ali njegove oi potraie Drake-ko... ta... zato... ?mplikuj ovo vie no to ve jeste - zareza Garison. - Oevidno lap otkaio. 143 - Pomahnitao od tuge, hoe da kae? - upita Oukot i skrsti ruke na uskim grudima. - Zarekao se da se sveti, bolje bi bilo reeno - obrecnu se Garison, be san to ga prekidaju. -1 upustio se u neku vrstu globalnog ienja. Ne za varava se on da e neto da postigne, ali kukin sin ubija sve i svakoga za koga i najmanje posumnja da ima neku vezu s Rajnhartovim nestankom. Od te male Italijanke pa do sirote Ruti Robins. Kriste svemogui! Ko je si guran od tog kopilana? Oukot nije izgledao ubeen, ali je Garisonov bes imao svoju teinu pa zato samo ree: - Ti svakako ne. Neka propalica samo pokua - zaurla Garison. Draker odmeri obojicu lupkajui prstima po stolu. - Irnamo dve protivrene pretpostavke po ovoj injenici. Momci iz laboratorije jo prouavaju video snimke sa ulaza i izlaza u park. Bie potrebno vreme da se ovo sve utemelji. - Vreme koje mi nemamo - pobuni se Garison. - Sranje - ree direktor operacija, to bese sasvim neuobiajeno za nje ga. - Po meni, imamo dovoljno da stavimo u pokret ekipu za povlaenje. elim da on bude doveden ovde i sasluan uz korienje svih neophodnih sredstava. Ali ne preko granice posle koje ga gubimo. Svima ovo treba da nam bude jasno. Primenjujemo pravilnu administrativnu proceduru. Po stupajte kao da e sve to radite da bude itano pred senatskom komisijom, stoga to svi mi znamo... - Konzularne nisu moje odeljenje pa nemojte da mislite da drim pre

davanje - ree Oukot. - Ali vi znate da ovde mnogo ljudi veoma potire Kastora. On je za njih neka vrsta heroja, a ti Drakere samo erif. - Misli li da bi neko od tih njegovih mogao da se raspria pred Kirkovom komisijom u senatu? - Ne kaem ja to - ree Oukot brzo. - Samo kaem da treba da bude oprezan. - Onda emo da upotrebimo specijalne jedinice od poetka do lom Na taj nain niko odavde nee imati potrebu da neto zna o tome. - Belknap je mnogo radio i u specijalnim jedinicama - primeti Ouk: - Sveemo to samo na proverene ljude. Najbolje je tako. Potrebno je 4 nam ova operacija proe isto kao suza. Jer Kirk eli krv, nema sumnje, i l sam danas doznao na ruku sa efovima drugih obavetajnih agenca Druga stvar koju sam doznao jeste da su sve slube krenule nizbrdo oc i"ba Edgara D. Huvera, te da ako neko misli da e FBI da izae s nekim ac144 sijeom u kome je prljav ve senatora Kirka, te da e ovaj zbog toga da odustane od daljeg rada u komisiji, ljuto se vara. - Ti di-meni su danas sve same devojice - zareza Garison. - Ni svoju stranjicu ne bi mogli da nau s dve ruke i periskopom. - Niko ne kae da je Kirk bez putera na glavi - ree Draker. - On samo nije neto posebno prljav. Pored toga, mnogo je stvari ve pokrenuto pored te njegove senatske komisije. - Duplo zadovoljstvo, dupla zabava - ree Garison gadljivo. Operativci iz svih obavetajnih agencija strogo su ovih dana vodili rauna ta rade... i trudili se da pod tepih gurnu sve ono to nisu dobro uradili. Senator Kirk koordinisao je napore i jednog nezavisnog vea i senat-ikog istranog tima. Kirkovi govori o tome kako namerava da iskoreni zloupotrebe koje vre obavetajne agencije, ba kao i poslove i nevladine organizacije koje u te svrhe koriste, zapalili su medije. Mnogo se ve zahuko da bi mogao da bude zaustavljen. Nemam nameru da svoj potpis stavljam na bilo koji komad papira D:I Kirk ne bi smeo da vidi - ree Draker. - To svima mora da bude jasno. edan dugi trenutak proe u utanju. Odobravam upotrebu specijalnih jedinica za privoenje Kastora - rer Draker. Ako oni ne budu uspeli da ga privedu, uiniu to ja lino - izjavi Gamrano. L" ovom trenutku bilo je to pitanje profesionalnog ponosa. I on lako is-i bradu mamei na taj nain preutnu saglasnost iz Drakerovog utanja. DJe ruke e da budu iste, Garete. Ovo je moja greka. Ako bude po-, ja u i da ispatam zbog nje. er trijengl park, Severna Karolina ole, moemo li da porazgovaramo malo? - upita ovek koji je redno potkresanu crnu bradu. Benkroft zasta i pridrui mu se kod konferencijskog stola u obliku ikako. ta je posredi? pipoica Benkroft je... putu do svog hotela. 145 Nadam se da si u pravu kad je ona u pitanju - ree ovek s bradom, Dord Kolingvud. Naunik je obino bio trpeljiv prema iznoenju miljenja i kritici. Ali ovo je ipak bilo porodino pitanje. Kad je porodica u pitanju, istupi moraju da budu veoma odmereni... ak i sa Polom Benkroftom. - Uskoro emo tano da znamo kako stoje stvari - uzvrati sedokosi fi lozof. - Ne moemo da pourujemo... proces aklimatizacije. Mora da se ide korak po korak. Ba kao to je i s tobom bilo.

- Ti ini da to zvui kao ispiranje mozga. - Sve do razumnih granica. A kome smeta malo ienja mozga? - Zar te ne brine sva ova njena islednika groznica? - Naprotiv. Sumnjala je i dobila priliku da sumnje iznese. Sad je u pri lici da krene dalje. Da te stvari ostavi za sobom. Ovo je dobar korak da se postane posveenik. - Inicijacija do razumnih granica - ree Kolingvud kome se izgleda svi de kako to zvui. - E pa, ti je najbolje poznaje. Ja samo znam da mi se Kirkova komisija ini kao crni olujni oblak nad naim glavama i strepim da samo jedan majuni pogrean potez moe da nam srui grad na glave. I on pogieda u dosije senatora iz Indijane kojeg je u tom asu prouavao jedan njegov kolega. Shvatam - ree Pol Benkroft. -1 dozvoljavam da mogu da greim : vezi s njom. Ali nadam se da e sve da bude u redu. Krupna ena otre crne kose pritisnu nekoliko dugmadi na oblini: konzoli i uz laki um uska metalna platforma podie se s donjeg nivoi ; umetnu u orman sa strane. Njeno ime bilo je Dina Trejsi i bila je najmlal lan tima. Spusti ruku zatim na staklenu plou i zadra je tu dok bioider.-tifikacioni skener ne potvrdi njen otisak. Onda se jedna bona ploa otvo ri i ona odatle izvue nekoliko dosijea. - Ve imamo jedinicu na putu za La Paz - ree ona dok je delila dos jee o projektu sanacije zemljita koji se tamo sprovodio. - Postoji lani -; kalni aktivista koji organizuje trajkove i usporava radove. Ustanovilo se t je na platnom spisku predstavnika jednog francuskog konglomerata. - Nita to ne iznenauje - ree Pol Benkroft i klimnu glavom. - Prokazaemo ga... podeliemo izvetaje o njegovim primanjima :i.tim po bankarskim raunima. To je inae obavljeno veoma grubo. Vri.vo ime je svuda. Smesta e da bude diskreditovan. I onda se osmehnu. - NADZANAB, propalice. 146 NADZANAB bese skraenica Teta grupe za Najvee dobro za najvei broj. - Izvrsno - ree Benkroft. - Pitanje opratanja afrikih dugova je sloenije zbog toga to je birokratija Evropske unije tako aljkava. Usredsredili smo se, meutim, na jed nog neupadljivog belgijskog politiara. On je prilino nisko na hijerarhij skoj lestvici, ali je oevidno da ima veliki utkaj na vrh. Pametan je, ima roje miljenje i veliki je radnik pa je tako zadobio njihovo poverenje. Ali K estoki protivnik opratanja dugova zemljama Treeg sveta. Pravi ideo log. Bardis ima line podatke. I onda se okrete jednom od kolega... oveku otrih crta lica ija je plaa kosa bila tako svetla da je izgledala kao bela. Njegovo ime bilo je Don Bardis i proveo je deset godina u Krol esojetsu" kao direktor istranih operacija pre no to se prikljuio Teta grupi. - On nije samo ideolog. On je takoe i neenja - ree on. - Nema de. ledini preiveli roditelj ima Alchajmerovu bolest. Primenili smo mode.Presuda j da ga oslobodimo jada... ili, u svakom sluaju, jada u koji gudruge ljude. - Ima li ovde neslaganja? - upita Benkroft. Oba tima odvojeno su izvela raunske operacije - ree Kolingvud - i i tima dola su do istog zakljuka. On se sutra ujutru ne budi i ceo svet mesto. NADZANAB, u redu? Vrlo dobro - ree Benkroft ozbiljno. A to se tie zvaninika banke u Indoneziji? - nastavi Kolingvud. -1 mamo uspeh. Sino je dobio telefonski poziv i jutros je upravo podno - ree Benkroft. rfedeih pola sata razmatrano je jo dosijea. Obesni direktor rudnika : -.rrici, verski aktivista u Guderatu, Indija, komunikacioni mogul idu:

svaki od njih bio je uzrok znaajnih patnji koje su mogle da se , Neki od njih bie prisiljeni da daju ostavke ili da promene pona-EO gde uena nije mogla da pomogne, meutim, elitni tim za li-obavie posao, po pravilu na nain da sve izgleda kao sluajna ili 2 5-rt. sdinim prilikama lanovi Teta grupe pribegavali su spektaklima bistva Martina Lutera Kinga, Juniora... tragina neophodnost, svi . s namerom da se oivi pokret za graanska prava. Ili kao ljanizovali nekoliko stranih nesrea atlova NASA s namerom 147 da se izazove prestanak finansiranja besmislenog programa. Gubitak aice ivota znaio je spas ivota hiljadama drugih i utedu milijardi dolara koji su mogli da se upotrebe za korisnije stvari. Ali morali su da budu paljivi. Iako su raunarski modeli svakoga dana bivali sve usavreniji, svi su znali da ti modeli nikad ne mogu da budu bezgreni, ma koliko da je moan kompjuter kojim su ih u to upregli. Konano su Benkroft i lanovi njegovog tima direktora stigli do poslednjeg operativnog dosijea koji je bio i najtugaljiviji. Obuhvatao je sloeni politiki karambol, udarac koji je iziskivao smrt jednog celog nacionalnog fudbalskog tima. Oblasni guverner je udesio da mu fudbalski tim... koji je izazvao luako oduevljenje ele nacije pobedom u Svetskom kupu tri dana ranije... doe kao gost na njegovo privatno imanje na slavljeniku zabavu koju je prireivao. Na njegovo insistiranje, predvieno je da dolete njegovim privatnim avionom, skupocenim i s ljubavlju odravanim starim primerkom letilice jo iz vremena Drugog svetskog rata koji je trebalo da izaziva seanje na ratni heroizam guvernerovog oca. Eksplozija u vazduhu koja e da odnese ivote slavljenih mladih ljudi kratkorono e naciju da zavije u tugu. Ali e to takoe da uniti sve anse koje je guverner imao da pobedi na dravnim izborima koji se odravaju sledeeg dana, jer e obian svet njega da okrivi za tragediju. Bio je to jedan nain da se ukloni katastrofalna vlada i obezbedi uspeh reformistikom kandidatu. Fudbalski tim e da bude uniten; aica ivota bie izgubljena. Ali e zemlja da napreduje. Hiljade ivota bie spaeno kad strane investicije ponu da stiu i kad se ubrza privredni razvoj zemlje. Benkroft je dugo ostao zanet u misli. Nije to bila stvar koja se lako odobrava. Njegove oi potraie najstarijeg analitiara za stolom, Hermari Libmana. ta ti misli, Herme? - tiho upita filozof. Libman provue ruku kroz proreenu kosu. - Ti si mi uvek delovao kao tip koji pamti kad stvari nisu tekle kako tre ba - ree zajedljivo. - Nema sumnje da je guverner opak vlastodrac. I po kvaren. A opet, ne mogu da se ne prisetim Ameda Hasana el Bakra. - Koga? - upita Trejsi. - Pravi divljak. Okrutni iraki voa koji je vladao zajedno s jo jedili sunitskim sekularistom tokom sedamdesetih godina. Pre no to si se ti ro dila, Dina. Ali Pol se sea. Mi smo se bavili tim problemom i svi su se ana litiari saglasili da je El Bakr gori od te dvojice. I tako smo poslali tim ootrativaca u Irak. Bilo je to 1976. godine. U tehnikom smislu, bio je to c 148 posao. Kemijskim putem su izazvali srani udar. Potpuna kontrola nad zemljom smesta je preuzeta od strane njegovog partnera. Sadama Huseina. - Nije to bio jedan od naih svetlijih trenutaka - saglasi se Pol. - Bio je to moj promaaj - ree Libman. - Pol je previe utiv da to is takne, ali ja sam se najvie zalagao za likvidaciju El Bakra. Svi modeli koje smo imali podravali su me u tome. - Bilo je to davno - ree Pol blago. - Nai modeli danas kao i Tetini al goritmi daleko su prefinjeniji. Da ne pominjem injenicu da imamo i dakko monije kompjutere. Mi nismo savreni, nikad nismo bili. Ali dugo

rono gledano, mi smo od ove planete napravili bolje mesto za ivot. Lju ti i ene danas su ivi i lepo ive, iako bi umrli jo kao odojad da nije biD Tete. Ono ime se mi bavimo, Herme, hirurgija je... zna to isto tako do pro kao i ja. Skalpel na telu je neka vrsta nasilja. Ne see duboko ako nenas razlog. Ali ponekad opstanak zavisi od kirurgije. Isecanje zloudnosti, :.f;avanje zapuenja i ponekad samo utvrivanje onoga to se zbiva. idi od hirurgije umiru sve vreme. Ali ih daleko vie umire bez nje. I on se okrenu Bardisu. - udno je... posmatrao sam taj finalni me ttskog ampionata. Oni su neverovatno nadahnuta grupa igraa. A kad lodrigez dao gol, onaj izraz na njegovom licu... Osmehnu se pri tom seanju. - Ali rni smo sproveli matematiku. Mo-Bost da se utie na upravljanje dravom u zemlji gde loa politika pra-usto u celoj zajednici, u vie generacija... to ne smemo da propustilo moe da bude najznaajnija odluka koju donosimo tokom ele ::ne. IEO prepirke radi, hajde da posvetimo jo koju misao toj dvanae-iji e da budu u avionu - ree Libman; znao je da Benkroft rau-"ga da smesta pomene neposredne posledice kao i one daleke ko-adaju. - Mladi ljudi. kucnu prstom po drugoj strani u dosijeu. - Njih trojica imaju i liuujui i Rodrigeza... njegova ena ve mu je rodila dve erke i drugom stanju. Nadaju se da e da bude deko. A ostali imaju , dede i babe u veini sluajeva. Bol e da bude uasan a i teko remenom da izbledi za te ljude. Uistinu, ela nacija e da oseti i su ti inioci paljivo obraunati u kompjuterskim modelima -roft blago. O tome ne bismo uopte razmiljali da ono to mostigne nije tako krupno. Ljudi te napaene nacije... deca te nadim nau najbolju procenu. Oni nee da znaju ta se zaista dogo149 dilo i sigurno je da nee da znaju zato, pa zato nikad nee da nam zahvale. Ali za etiri ili pet godina, imae razlog da kau hvala. - NADZANAB - promrmlja Bardis tihim glasom kao da izgovara mo litvu. - O, evo ovde neega to e da vam ulepa dan - ree Kolingvud i die saoptenje za medije koje je ba maloas izdala Kalpova fondacija. Vilijam Kalp finansira novi krug proba vakcine protiv side u Keniji." - 1 kopilan grabi svu slavu - primeti Trejsi skoro uvreeno. - To ba ni je fer. - Slava nije ono zbog ega smo mi ovde - ree Benkroft strogo. Ipak se uvao da ne bude previe cinian: ljudi iz grupe Teta bili su skroz naskroz idealisti. Okrenu se Libmanu. - U pogledu fudbalskog tima... misli li da sam doneo lou odluku? Libman na trenutak ne ree nita, a onda zavrte glavom. - Naprotiv, ja znam da si ti dobro odluio. Najbolje odluke... najmudrije, one koje zaista menjaju stvari nabolje... obino su one koje najvie bole. Ti si me tome nauio. Ti si me nauio mnogim stvarima. A ja i dalje uim. - Kao i ja - ree doktor Benkroft. - Zna, Platon je tvrdio da se u ue nju sve svodi na pamenje. to je svakako istina u mom sluaju. Stoga tc je veoma lako da se zaboravi kako oveanstvo moe da bude siromano moralom. Vlade sprovode politiku zbog koje umire na desetine hiljada lju di... zbog pogreno primenjene opte zdravstvene politike, to je moglo c: se predvidi. A potroie milione da bi ispitali jedno jedino ubistvo. Smrt nost od side u svetu je jednaka broju poginulih u dvadeset dambo detc va koji se rue svakog dana i efovi drava jedva prstom da maknu. A ipai smrt nekog budalastog nadvojvode, itave nacije moe da gurne u rat. Ne ka beba naena je u bunaru i svet danima strepi za njen ivot. A maso".TJ. glad moe da desetkuje itave oblasti, no o tome novine ne piu ve piu : nestalucima neke naefleisane zvezde.

- Zapanjujue - ree Trejsi. - udovino je to, u stvari - ree Benkroft i obrazi mu se zacrvenek. - Patetino je to Teta grupa svoja dela mora da sprovodi u tajnosn ree Kolingvud - umesto da je slavi sav zahvalni svet. Iskreno to misizz. I on se okrete doktoru Benkroftu. - Da li je oveanstvo ikad upozna" dobrotvora kao to ste vi? Ovo nije laskanje, samo injenica. Ona: 00 maina tamo dole, to e i da potvrdi. Mislim, odista i iskreno, da ne i r ganizacije na svetu koja je uinila toliko dobra kao Teta grupa. 150 Bardis spusti ruke na dosije Beneta Kirka. -1 upravo to je ono to samozatitu ini tako znaajnom. Da bismo obavili ono to radimo, niko ne srne da nam smeta. I hajde da se ne zavaravamo. Ima mnogo ljudi koji bi voleli da nas ostave bez posla. - U nekim sluajevima - ree doktor Benkroft glasom koji je istovremeno bio i tih i nemaran - naa obaveza prema veem dobru znai da njih treba da ostavimo bez posla. 151

DVANAESTA GLAVA Vaington, D. K. Zgrada Senata, smetena izmeu avenije Konstitjun i Druge ulice, imala je etvrt miliona kvadratnih metara poslovnog prostora i svih njenih icvet spratova bilo je posveeno Senatu SAD i njegovim slubenicima. Broj matera bio je fiksiran kad je republika bila osnivana na dva po dravi, ali i slubenika nije, i sad je prelazio brojku od deset hiljada. Reetkasta ermerna fasada titila je prozore zgrade od jakog sunca; u unutranjosti rade je veliki atrijum, otvoren prema nebu, krasila pokretna skulptura Itksandra Kaldera Planine i oblaci", monumentalno delo od crnog elili aiuminijuma. Atrijum je bio okruen liftovima i krunim stepenicama, remodvan je peakim stazama. Dupleks apartman koji je pripadao senatoru Benetu Kirku, zauzimao je jr na sedmom i osmom spratu. Kancelarije su bile privlane ali ne i ras-r_. tepisi su bili obini, lamperije u prijemnim odajama od hrasta, a ne tstena... ali su odavale utisak stamenosti koja je pojaavala ve postojei nk moi. Senatorova lina kancelarija bila je prostranija, ali i sama nebezlina: nametaj i sve u njoj delovalo je kao da je ostavljeno od sena-D? prethodnika i kao da e, zauzvrat, biti prosleeno naslednicima. Saton, senatorov ef kabineta koji je na tom poloaju sluio ve vi-fcdne decenije, posmatrao je ekran televizora na kome su mogla da fc zbivanja u zgradi jer je odavno zakljuio da mu je tako lake da vikara se ef trenutno nalazi. Kad ugasi televizor, na ekranu se ukaza pdraz: nizak, punaak, proelav. Nokti su mu bili izgrickani do me-;kao to je on nije mogao da bude izabran ak ni za intera. Bio je li, ne voa, i to je bila injenica koje bese svestan bez ogore-i. Kad bi poeleo da zna ta je to to mu nedostaje, bilo je do-b pogleda senatora Beneta Kirka koji je upravo ulazio u prostorije 153

uz svoj prepoznatljivi hod, irokih ramena, dugakih udova, uskog nosa i srebrnaste kose koja kao da je emitovala sopstveno svetio. Fil, izgleda mi umorno - ree senator Kirk i obgrli Satona oko rame na. - U stvari, deluje mi kao da se hrani iz ulinih automata. Kad e jed nom da naui da ta vrsta hrane nije za ljude?

Saton paljivo proui starijeg oveka, ali, nadao se, neprimetno. Nije zeko da senatora tako neim podsea na stanje njegovog zdravlja jer je bolest za sada bila jedva primetna. Senator Kirk bio je ovek sa obe noge na zemlji, pametan, prgave naravi i sujetan. Saton mu je znao svaku manu, ali to nije umanjivalo njegovo divljenje prema oveku. Ono to je senatoru Be-netu Klarku ilo u prilog, pored dobrog izgleda i dranja, bilo je to to je imao jasnu predstavu o tome ta treba da radi i to mu dostojanstvo nije dozvoljavalo odstupanje. - Hoete li da ujete poslednje izvetaje o tome kakvi su vam izgledi? upita Saton. - Nikad niste imali toliko ljudi koji eznu za tim da vam ui ne uslugu. - Ne uvodi me u iskuenje, deko - ree senator i sede na konu fotelju visokog naslona leima okrenut prozoru. - Hajde da vidimo. Ovoga jutra stigao je poziv od Arija Glisona... zna te, biveg kongresmena, sada registrovanog lobiste za Asocijaciju nacional nih vazduhoplovnih industrija. Iznenada gaje veliko zanimanje da vam po mognu da skupite sredstva za budue kampanje. - Eh, ti lobisti koje angauje proizvodnja koja se bavi odbranom, sra meljivi su kao lisica u kokoinjcu. - O, on je delikatno pomenuo uslov da e, ako vi ne prihvatite, da se obrate s istom ponudom prvom prihvatljivom vaem protivniku. Samo elimo da budemo od pomoi", nije prestajao da govori. Pomozi mi da ti pomognem... ili se uvaj. Eto na ta se to svodi. - Zabrinuti su zbog onoga na ta komisija moe da natrapa. Ili kako c; jak da bude smrad koji budemo otkrili. Ne mogu da im zamerim to uti svoje interese. -Veoma hrianski od vas - dobaci Saton uz podrugljiv osmeh. - Jedna kompanija ponudila je Amandi da bude potpredsednik korporacije 2 komunikacije. Senatorova ena bila je profesor engleskog u gimnaziji; bio je to jo.-dan providan pokuaj da se stigne do oveka koji vodi senatsku komism Mogu da pogodim ta e Amanda da kae - ree senator i zakikct; st - Nisu se ba istakli suptilnou. 154 - Nude i veliku platu, takode. - Vidi hoe li da prime i mene, takode. Sve od kako je ustanovljena Kirkova komisija, takve uvijene pretnje i mito stizali su svakodnevno. Kirk nije bio neka vrsta sveca; Saton se mrtio na senatorovu pomo programima sa etanolom, mada je to bila politika podrka vodeem ove-ku u agrobiznisu. Ipak, Saton je kao i svaki slubenik u senatu znao da su takve politike usluge neizbene. Ali je senator svoj nos uglavnom drao istim. A sad je bio sav usredsreen na glavnu nagradu. Ono to niko od trgovaca uticajima nije shvatao bilo je to da je senatora sad bilo nemogue odvratiti od njegovog nauma ili pokolebati. Izuzev najbliih saradnika i ene, Benet Kirk je svoju dijagnozu uvao za sebe. Niko nije morao da zna da ie kod senatora Beneta Klarka ustanovljena agresivna i neizleiva vrsta lim-foma. U vreme kada je dijagnoza postavljena, bolest je ve bila u etvrtoj fazi. On vie nee da bude iv kad pone trka za sledee izbore. Sve do ega mu je sad bilo stalo, bilo je da ostavi zavetanje; a zavetanje do koga je senatoru Benetu Kirku bilo stalo, bilo je od one vrste koja novcem ne mo-iie da se kupi. Saton je samo povremeno mogao da vidi kakve bolove senator trpi po povremenom grenju lica ili trzaju tela, inae je Benet Kirk uglavnom uspeno ignorisao bilo koji i sve simptome bolesti i bio odluan da to ini sve dok bolest ne provali brane stoicizma. Ima jo neto, zar ne? - ree Kirk kad Satona pogleda u oi. Sede na stolicu i pokua da se udobno namesti, ali bese jasno da nema "ioaja u kome moe da mu bude udobno. Metastaza kostiju uspeno je reavala tako neto. - Smem li da pogodim ta je? Dobio si jo jednu od h uvrnutih poruka.

Saton malo pouta pa klimnu glavom. - Da, dobio sam jo jednu po-bi od Geneze putem elektronske pote. e li mogue da ti tu propalicu shvata ozbiljno? Saton dade senatoru odtampan primerak poslednje elektronske poru-Geneza obeava da e da nas snabdeva informacijama... ukljuujui , datume, mogue svedoke ili poinioce. Seti se moje filozofije: Konju uvek gledaj u usta. Ali ako je konj nevi-,onda ne moe da mu vidi zube, je li tako? me ne moemo tek tako da okrenemo lea. Previe je to dobro. dragoceno. Stvari su to do kojih sami nikad ne bismo doli ma kosa da pustimo da na tome radi. Biemo u stanju da skinemo veo koja traje, kako izgleda, due no to ste vi u Senatu.

155 - Ili emo da budemo puteni da nas proguta oluja. Mislim, to bi mo gao da bude vic nad vicevima i to na na raun. - Ima ovde mnogo znanja. Mnogo detalja koji mogu da se potvrde i mnogo verodostojnih detalja. - U politici, zna, postoji izreka: Proveri i razmisli o izvoru. Ja ne volim da optim s duhovima. Od ove stvari stomak poinje da me mui - ree Kirk i ozbiljno pogleda Satona. - Treba da znam ko je Geneza. Ima li na pretka u tome da otkrijemo ko je? Saton nelagodno slee ramenima. - Nalazimo se u neprijatnom poloaju. Prirodno bi bilo da ovu stvar bacimo u ape istranim i pijunskim slubama. Osim, naravno, to su to sve agencije iji rad ispitujete. Kirk proguna: - Kladim se da bi neko od tih kopilana voleo da stavi ape na Genezu pre no to to ja uinim. - Pria se - ree njegov ef kabineta - da on dozvoljava ljudima da ga vide... ako mu dozvole da ih on posle ubije. Veina ljudi uglavnom nije ta ko radoznala. - Isuse, nadam se da me samo zavitlava - ree senator kome su se usta osmehivala, ali oi ne. - A da Geneza to ne ini. Istoni Urugvaj Havijer Solana se potapa po punom stomaku, ispi poslednje kapi iz svoga vra s pivom i zakljui da je srean vie no to je ikad bio i vie no to e to ikada da bude, srean onoliko koliko bi ovek trebalo da bude. Njegov skromni ran na periferiji Pajsandua nije bio neto posebno; bilo ih na hiljadu veih su Urugvaju. Ali ga je on sam stvorio, sklopio ga od tri mila komada zemlje... on sin obanina! I ovo slavlje nije bilo njemu posv no, ve njegovoj eni Eleni s kojom je u braku etrdeset godina i kojoj ic danas roendan. Ali je to sve inilo jo boljim. To je znailo da to to se gordi i uiva u onome to ima, ne priziva zlu sreu. A u svakom sluaju nikr-ak ni zla srea, ne bi mogao da zavidi Eleni. Petoro dece... tri erke i TI sina... rodila mu je Elena i svi su sad odrasli ljudi, svi imaju svoju decu. Iza i tri zeta i dvojicu od njih zaista voli. Ko bi rnogao da bude sreniji? Sto bese prepun tanjira i inija, svi ve poluprazni. nicle od fine ur_gvajske govedine bile su peene na parilji, bogato natopljene kimikuri " som. Havijer bese napravio i sopstveni specijalitet, mordlja dule, krva MCI nadevenu bademom i suvim groem. A tu su bile i Elenine posebni n-

156

njene paprike. I sve je to pojedeno u tren oka, uz veliku koliinu Havijero-vog piva. A ta tek da se kae o licu njegove lepe tamnooke Elene kad joj je poklonio avionske karte? Uvek je sanjala da poseti Pariz i sada e to konano zajedno da uine. Sutra treba da krenu na put. Nije trebalo! - vrisnula je Elena, ali je njeno ozareno lice u stvari go vorilo: Hvala Bogu da jesi. Ovako ovek treba da ivi: da bude okruen svojom decom i unucima i da bude u stanju da ih nahrani toliko da zalogaj vie ne mogu da uzmu! Da, sve je ovo sasvim dobro za obaninovog sina! - Zdravica! - uzviknu Havijer. - Ve si nazdravio sedam puta - ree njegova erka Evita. - Papi - ree njena starija sestra Marija koja je dojila bebu, a na oku dr ala maliana koji je tek prohodao. - Nestalo nam je hrane za bebe. A Pedro voli pasiranu argarepu. - Nestalo nam je piva - ree Evitin mu, Huan. - Nema vie pepsi! - viknu Evita. - Idem ja do radnje - ponudi se Huan. - U ijem automobilu? - upita Havijer. - Tvom? - ree Huan ali nekako srameljivo. Havijer pokaza na tri velike boce piva pored njegovog tanjira. - Idem ja - ree Havijer. - Xe idi - ree mu ena. Vraam se za pet minuta. Nee da primeti da me nema. Die se od stola i izae kroz zadnja vrata. Kad stie do zeleno okreene garae... nekadanjeg kokoinjca, mada to nije mogao da pogodi... ue kroz sporedna uska vrata i smesta priti-ne da podigne garana. se ne desi. Pokua ponovo. Opet nita. Morae vrata da digne ru-iraknu napred i oseti se nekako udno. Duboko udahnu vazduh jedra jo jednom. Ali ma koliko da je otvarao usta i pokuavao da die, H nije mogao da doe. eda zatreperie i zgasnue. udno, pomisli Havijer. Bio je svestan da i tamu, da gubi kontrolu nad miiima, da se lagano svaljuje na pod. prestari da lei na betonu, meso, hrana, krv, kosti. Svestan da uskoro nee da bude svestan. Mora biti da je to srani udar. Ili modani vo nije deavalo onako kako je on zamiljao da to biva. Mada pije mnogo razmiljao nikad. 157 Svest stade da mu luta, tanji se. Ovako znai to izgleda, pomisli. Voleo bih da mogu da odem natrag i kaem ostalima. Nije tako loe, u stvari. Glavna stvar je da se ne uplai od mraka. I onda svest stade da vetri kao jutarnja rosa, a muve se skupie u ogromni oblak. Na samoj ivici itnog polja, s druge strane puta, dva oveka motrila su kroz dvoglede. - Misli li da ga je mnogo bolelo? - upita jedan od njih. - Guenje azotom je otprilike najljubazniji nain na koji nekom moe da oduzme ivot - drugi, mnogo iskusniji, odgovori. On je sebe zvao gospodin Smit, bar kad je na zadatku. - Ne osea da si bez daha jer nema ugljen-dioksida zgomilanog u krvi. Ostaje bez kiseonika, ali ne zna ta ti se deava. Sve deluje kao da je neko ugasio svetla. - Mislim da uvek zna kad umire - ree drugi, visok sedokos ovek ko ji se na zadatku odazivao na gospodine Dons". - Marko Brod nije. - Tano - saglasi se gospodin Dons. - Zrno velikog kalibra ispaljene mu je u glavu. Nije imao vremena. Ja mislim da je to najljubazniji nain. - Mislim da su oba naina ljubazna. ak su i brzo dejstvujui otrovi lju

bazni u poreenju s onim to priroda ima spremno za nas kao to su rak, srani napad... - Kako si znao da e Havijer da ode do garae, a ne neko drugi? - ta? I da dozvoli da neko drugi vozi njegovu tek kupljenu limuzirr_ ovek kao to je on? Ti oevidno ne poznaje dovoljno dobro ove krajeve Gospodin Dons je gledao kroz dvogled. - Voleo bih da mogu da vidiir da li je mrtav. Saekaemo da se uverimo. Donji Menhetn, Njujork Andrea Benkroft je sedela u restoranu, pijuckala treu solju kafe k kao da je bila skuvana od vode za sudove i motrila trotoar kroz velika 158 klena ulazna vrata. Ovo nije bilo mesto za koje bi se ona opredelila kad bi elela intimu, ali je Tod Belknap imao neke svoje bubice. Kad je iz Riser Trijengl parka stigla u hotel, u sobi je pod jastukom na krevetu nala Belknapovu poruku. Nad emo se sutra u restoranu "Grin-gouv diner" u donjem Menhetnu. Budite tamo. B." Bila je potresena i to pred samom sobom vie nije elela da krije. Sa svakim novim danom ulazila je sve dublje u drugi svet. Svet podvala i zamki, svet gde se pitolji lako poteu i sigurno je, lako ispaljuju. Bio je to Belkna-pov svet i u njemu je on znao kako da se ponaa. Ali to nije bio njen svet. Ili jeste? Nesigurnost i strah zahvatali su je naizmenino. Prebacivala je sebi to ie posluala njegov nalog i dola ovamo. Ali ako ju je naao u Roliju, mogao je da je nae bilo gde. Sme li da veruje Belknapu? Moe li to sebi da do-? Nije imala razloga da mu veruje. Ali iz nekog razloga ipak jeste. A ta je s Polom Benkroftom? Da li je mogue da je fondacija zaista umeana u otmicu kojom je Belknap bio opsednut? Pol je uverio da je Teto grupa posveena jedino injenju dobrih dela. I iz nekog razloga verova- je i njemu, takoe. - Iznenaen sam to ste se pojavili. Belknapov glas. Okrete se i vide da se neujno zavukao u separe iza nje. - Mislite li da n ovde zbog sve one zabave koju ste mi priredili? Reci su joj bile sarkastine, ali je u stvari bila veoma zadovoljna to ga l jitavog. - Nisam videla kad ste uli unutra, a sve vreme sam gledala u Nadam se da me i niko drugi nije video, takoe. Slas mu bese smiren, ali je mogla da vidi da je napet, jer su mu oi le-ttamo i ovamo, po stolovima i separeima u restoranu, po trotoaru naemu ono tajno pisamce? Zar niste mogli da me saekate u hotelu da govorimo? Hotel je bio zagaen - ree on kratko. - Od spoljanjeg neprijatelja morao da se bojim da e tamo da me nae, ali je oevidno da sam neprijatelja iznutra... ljude iz svoje agencije. Jasno je da su Kon-operacije poslale specijalnu jedinicu da me ili likvidira ili povue" Imao sam sreu to sam ih na vreme primetio. S. A. P. ekipa... S. raenica za program specijalnog postupka... alje se na teren sa159

mo u krajnje kritinim situacijama i za nju u itavoj vladi zna moda petest ljudi. - Da li to znai da ni predsednik ne zna? - Ponekad zna, ponekad ne zna. - Tajna jedinica za likvidacije... Da mogu da vam verujem, poeli biste da mi se dopadate. Bolje je da mi ne verujete. Vidite i sam sam bio nekad u toj jedinici.

-Ali vie niste. Moda ste u pravu, jer ako vam vae bive kolege ne veruju, kako mogu ja? - Ja nisam rekao da mi ne veruju. Ti ljudi su dobili zadatak i krenuli da ga izvre. Ne zameram im. Ne donose oni odluke. Kao to rekoh, i sam sam nekad bio deo tog tima. Jedina razlika je tome to bih ja traganje obavio sam i... sve to treba da se uradi obavio sam. I obavio bih to kako treba. - Traganje? - To je ono ime se ja bavim, Andrea. Pronalazim ljude. Obino su to ljudi koji ne ele da budu naeni. - Jeste li dobri u tome? - Verovatno nabolji - ree on. I nieg hvalisavog nije bilo u nainu na koji je to rekao. Na isti nain ve-rovatno bi izjavio i koliko je visok i irok u ramenima. Da li i vae kolege tako misle? - ne izdra ipak da ga ne pecne. On potvrdno klimnu glavom. - Da. Zovu me Hrt. To mi je posao. Talas mirisa jeftine supermarketske toaletne vodice obznani nailazai kelnerice. Crvenokosa, vitka, bujnih grudi; koulja njene uniforme bila ie raskopana skoro do pupka. - Sta biste eleli? - upita ih. - Je li Beni pozadi? -Da. - Recite mu da napravi onu njegovu slast od francuskog nadevenog i sta - ree Belknap. - O, to je fantastino - ciknu kelnerica. -1 ja sam to jela. Pitau gi "i e li, vai? - Vai. Uzeemo dva tosta - ree Belknap, namignu joj, a onda je por da se prigne i stade da joj neto govori tihim glasom. Andrea nije mogla da uje ba sve... o nekom tipu koga hoe da ira ne, kao ona u tome moe da mu pomogne. Paziu - odgovori mu ona pa i ona namignu njemu. Vrh jezika, crven kao jagoda, pojavi joj se u uglu usana. 160 Imate dar da stiete prijatelje - ree mu Andrea iznenaena to joj glas zvui malo ozlojeeno. Nije valjda da je ljubomorna? Nemamo mnogo vremena. Njegove oi na trenutak su pratile kelnericu, ali kad se okrenuo prema njoj, opet je bio sav u poslu i zatrai da mu ispria sve to joj se desilo. Iz nekog razloga Andrea oseti razoaranje. Lagano mu ispria sve detalje onoga to je doivela. Iako ju je savetovao da ne izlazi iz hotela i mada mu verovatno nije bilo prijatno to je tako olako shvatila njegovo upozoreD r, miiavi operativac je paljivo saslua bezizraajnog lica. Njegova obrva izvi se jedino kad ona pomenu telefonski poziv u Dubai. -1 kako vi to objanjavate? Ko kae da vaa pria nije izmiljena? Obino preusmerenje linije. Obavlja se zaas. Ako imaju pristup do ; I X... integrisane uslune digitalne mree... to ne traje vie od trideset seBmdi. Koliko je vremena prolo od kako ste im dali broj do trenutka kad .: m dali da obavite poziv? - Due od toga - priznade Andrea. - Hriste, ne znam ta da mislim, bda to ne znai da imam dobar razlog da verujem i u vau priu. - Sluajno je istinita. Tako vi kaete. A ono to mi je rekao o majci... sasvim je mogue. Ono ime izjeda je mogunost da je on savreno iskren, a da ja eprkam po gonjena jedino svojom sluenom uobraziljom. Zaista ne znam i :n ovde s vama. _:ap klimnu glavom. - Razumno govorei, ne bi trebalo da budete.

.asni ste, znai. ata su vam dobra, vrsta, fino smiljena objanjenja. Pa prihvatite ih i za gotovo. Poverujte u sve to su vam rekli i ivite sreno i dugove-ite neko lepo pare zemlje i kuu na njemu. Trebalo bi da sad ve ite sa strunjakom za unutranju dekoraciju. Umesto toga, vi pri-Hnnom. nae napred. - ta mislite zato? oseti da joj se are obrazi. Usta su joj bila suva. hto - nastavi Belknap - to mu niste poverovali. Ra die au da malo ovlai usta ledenom vodom, ali au vrati Bisto. l dvoje imamo neto zajedniko - ree on. - Imamo to posebno nas upozorava kad se neke stvari ne slau. Javlja se neki zvuk u 161 inae savrenom objanjenju. Niste sigurni ta tu nije u redu. Ali jeste sigurni da neto nije. - Molim vas, nemojte da se pretvarate da me poznajete. - Ja samo priam. Mnoge istinite stvari zvue nerazumno. Neko je po kuao da vam da logino objanjenje o onome to vam mui um. I inje nica je da vas, na nekom intuitivnom nivou, nije ubedio, inae ne biste sad bili ovde sa mnom i pili najgoru kafu u elom donjem Menhetnu. Andrea stade da prouava Belknapovo lice u pokuaju da zamisli kakav bi joj se uinio da su se sreli prvi put. Videla bi nekoga ko je zgodan grubijan, visok i snaan i da, nekoga ko uliva strah u kosti. - Kako to da svaki put kad o vama pokuam lepo da mislim - ree mu - vi uinite neto to me u tome osujeti? - Ima tu jezero i njegove vode su veoma duboke i veoma mrane. A va amac je veoma mali. Reeno vam je da su u jezeru jedino male, lepe ribi ce. Ali jedan deo vaeg bia u to ne veruje. Vi mislite da dole ima neto ve liko i zastraujue. - Jezero - ree Andrea. - Kao Inver Bras. Pa, ta vi mislite? Da li je Pol Benkroft nekako opet izgradio Inver Bras? Je li on Geneza?. - ta vi mislite? - U nedoumici sam. - Pazite, trebalo bi da pretpostavite da je sve to vam je rekao la. - Osim to to ne mogu - ree Andrea. - Bilo bi to, na neki nain, pre vie providno, a Pol Benkroft nije providan ovek. Mislim da je mnogo :: onoga to mi je rekao istina. Istinito, moda, na nain koji jo nismo u stinju da u potpunosti shvatimo. - Vi govorite o biu od krvi i mesa, a ne o nekom grkom bogu - obrec nu se Belknap. - Vi ga ne poznajete. - Ne budite tako sigurni. Proveo sam dvadeset i pet godina u lovu ra razne vrste propalica. Kad se sve svede na zajedniki imenitelj, svi su oa veoma slini. Andrea zavrte glavom. - On nije slian bilo kome koga ste ikad imdl priliku da upoznate. To biste pre svega morali da imate na umu. Pol Benkroft je najbriljantniji ovek koga e bilo ko od nas ikada da sretne. M::J vama godi da svodite druge ljude na svoj nivo, ali stvarno ne znate JAJ smeno zvuite kad na taj nain priate o Polu Benkroftu. 162 I sama se zapanji zbog estine kojom sve to izgovori. Moda se jo uvek nadala da e Pol Benkroft na neki nain da se pokae ispravan... da e njeni strahovi i sumnje da se pokau kao neosnovani. - Smirite se, do avola - siknu Belknap. - Pa na ijoj ste vi strani? ini

se kao da vas je veliki mozak uzeo pod svoje. On mora da zna koju dugmad treba da pritisne. - Jebite se - odreza Andrea. - Zar ste sasvim zaboravili ta sam vam re kla za grupu Teto? - Sve sam uo i najeio sam se. Da li vas to umiruje? Da, u smislu da u neku ruku niste izgubili vezu sa stvarnou. Belknapovo lice se smrai. - Ono to vi opisujete je neka vrsta pametovia koji ima vie novca od Paje Patka i neku vrstu vizionarskog plana da pobolja oveanstvo. Ljudi kao to je on obino naine vie tete od onih koji su naumili da ine loe stvari. Andrea lagano klimnu glavom. Uistinu, ba je utopijstvo doktora Ben-krofta bilo ono to ju je uplailo najvie. Ono to je Belknap rekao, na svoj i nain, nije bilo daleko od istine. Idealizam je, istorija to pokazuje, ubivie ljudi nego mrnja. - Mislim da nema te stvari koju on ne bi uinio misli da cilj to opravdava. - Ba tako - ree Belknap. - Ali ja i dalje ne mislim da je on Geneza. - Nemate osnov da tako mislite. - Mislite li da greim? Ne - ree on lagano. - Mislim da ste u pravu. Takoe mislim da je on hko deo slike. Ima neka vrsta veze... prijateljske ili neprijateljske, sarad-ke ili ruilake ili neke sasvim tree. Ali veza postoji. Verovatno sloena povezanosti. I na ovaj ili onaj nain, Dared Rajnhart se upleo u tu Moda i vaa majka, takoe. irea se strese. - Ali ako moj roak nije Geneza, ko je onda? cnapov pogled opet prelete njihovim okruenjem. - Prijateljica mi ingtonu rekla nekoliko stvari o Genezi. Misli se da je on Estonac. gangster koji je postao milijarder kad je dravna privreda privati-". vie od toga, u pitanju je neko ko je uspeo da se domogne ogrom-5ne sovjetskog naoruanja. U pitanju je trgovac orujem koji spada hgu tog zanata, bjovac orujem? se to nekako pogreno. Moda Belknap opet svodi ljude na 163 Re je znai o osobi koja je pruila pipke po elom svetu. Osobi, zna i, koja ima zaista globalni zahvat i globalne ambicije, razumete? Ovo je posao koji prelazi dravne granice lako kao da one ne postoje. Ko bi mo gao da bude u boljem poloaju? To je na Geneza. -A Teta grupa"? Moda bi trebalo da pitamo vau prijateljicu o tome kako se Teta grupa uklapa u sve to? - Ne mogu - ree Belknap - ubijena je preda mnom. - O, moj Boe - ree ona tiho. - ao mi je. - Ima jo neko kome e jednog dana da bude ao zbog toga. Belknapov glas bio je leden. - Geneza - ree ona. On jedva primetno klimnu glavom. - Moda grupa Teta pokuava da ga eliminie. Moda ele da udrue snage. Ko to, do avola, moe da zna? Ali na ovaj ili onaj nain, ja u da doem do tog kopilana. Jer on e da zna gde je Dared Rajnhart. Ranije radije no kasnije, staviu ja ruke na vrat toga udovita i stegnuu ga, a ako ne budem uo ono to elim, ima da mu zavrnem iju kao piletu. - Velociraptoru, moda. - Svejedno. Svaki kimenjak ima vrat. - Estonija je veoma daleko. - Geneza je globtroter. Kao i sama Benkroftova fondacija. To ih ini pnrodnim saveznicima. Ili protivnicima. - Mislite li da Geneza ima saveznike u fondaciji? - Mislim da je to mogue. Znau vie kad se budem vratio iz Estoniji. - Obavestiete me, je li tako?

- to je poteno, poteno je - ree on. - U meuvremenu, vi se drzie dalje od svakog operativca koji sluajno natrapa na vas. Mi smo uvek same nevolja. - 1 primetila sam. Ali ja ne nameravam da sedim skrtenih ruku. ; te, razgovarala sam s prijateljem koji radi u njujorkom ogranku Steit ,5 partmenta koji se bavi porezima i finansijama. - 1 taj je neko ko ima prijatelje? - Fondacija je registrovana u Njujorku pa sam mislila da papire. rs mora da proe kroz taj ogranak. Belknap opet pogleda mimo nje, oevidno da ne propusti bilo su .: neuobiajeno. - 1? Nisam nala zlato ili neto slino. Ali mi je on rekao da su cenije papirologije u njhovom skladitu. 164 - U skladitu? A gde? - To je nekakva ustanova, nazivaju je gvozdena planina" u Rozendejlu, Njujork - ree Andrea. Negovo osvrtanje i piljenje na ulicu nije je smirivalo. Da li je video neto? - Pa ta? Lani papiri prave se svakodnevno. - Nema sumnje. Ima, meutim, razlike jer se privatne poslovne knjige paljivo pregledaju. I to e sve biti autentini izvetaji koji moraju da budu verodostojni bar do izvesne mere. U njima nee da bude ba ela istina, ali c"e da bude dovoljno solidnih podataka od kojih moe da se pone. Kelnerica donese dva tanjira. - Pozdrav od Benija. Izvinite zbog ekani a. Beni je eleo da sve bude kako treba. - Beni me nikad nije izneverio - ree Belknap. - Ona misli da ste vi policajac, zar ne? - upita Andrea kad kelnerica :de, - Ona misli da sam ja neka vrsta policajca, ali nije sigurna koja. Savezni iilednik, moda. To nikad ne razjanjavam. injenica je, meutim, da ovk vole policajce. - Zato to nemaju ta da kriju. - Ili zato to imaju. -1 tako e Dag da mi pomogne da mi se odobri pristup u Rozendejl. O, vi opet o papirologiji. Negde u prolosti ove fondacije mora da postoji neto. Dokaz. Zanak. Neka slabost koja moe da bude iskoriena. Neto. Uvek postoHcto. Da. U knjigama i u filmovima. U stvarnom ivotu esto nema nita. fckc mi je to ja to moram da vam kaem. Prie su jedna stvar. ivot nesasvim drugo. Probajte francuski tost s nadevom. Zato? Ja ga nisam poruila. Ovo je tipino muki postupak. Nametadominadje preko hrane. On se iznenada ukoi. - Vreme je da idemo. -Ko kae? - nakostrei se Andrea, a onda vide izraz na njegovom licu i dise. Tip iz Fedeksa" na drugoj strani ulice - ree Belknap kroz stisnute Dostavlja poiljku. ftlfc? togreno doba dana. Fedeks" ne vri isporuke u etiri sata. m stavi novac na sto i die se. - Pratite me. 165 Belknap otvoreno namignu kelnerici i poe u dno restorana. Kroz vrata za dostavu robe izadoe u sporednu uliicu i zaustavie se tek posle etiri bloka zgrada i dve promene taksija. - Kako vam je? - upita je on po trei put od kako su krenuli. - Dobro sam i prestanite vie da me pitate kako mi je.

- Hej, polako! Sto ne sauvate to ja sam ena, gledajte kako urliem" za neku drugu priliku? Shvatio sam. Jaki ste. Nepobedivi. Vi ste ena. - U redu. Smrzla sam se od straha. Kako su vae kolege...? - Nisu moji, mislim. Vai. - Molim? - Nije bilo znakova da je u pitanju posao Konzularnih operacija. Vie mi je to liilo da prati i motri posao. Moji momci bi koristili vozilo komu nalnih slubi i bilo bi ih vie. - Bila sam paljiva - pobuni se ona. - Motrila sam na sve strane. Ne znam kako su mogli da me prate. Oni su profesionalci. Vi niste. Andrea pocrvene. - ao mi je. - Ne treba da vam bude ao. Samo ivite i uite. Ili bolje reeno, uite i ivite. Vi elite u Rozendejl, je li tako? - Treba da prenoim tamo u oblinjem hotelu. - Odveu vas do tamo. - To je vonja od dva sata. On slee ramenima. - Iznajmiu automobil koji ima radio. Andrea ga pogleda. Nije znala ta da misli o oveku. Kako su ga one zvali? Hrt? Bio je sve sam napeti mii i gnev, debeli prsti, debeli nokti... ruka koje su iskusile mnoge tegobe. Izgledao je beznadeno sirov i grub : ipak bio spreman da je odveze do Rozendejla da je u putu ne bi snala r.;-ka nevolja. A nevolja ih je pratila. Bili su na kraju puta i prilazili su Gostionici kod bistrog potoka" i-i je za tu no rezervisala sobu, kad ona ugleda neto od ega joj se krv sied u ilama. A onda je zahvati bes. Kako se usuuju? Nastavite da vozite - ree brzo Belknapu. Poslua je bez oklevanja. Dok su promicali pored gostionice, ona i jednom dobro pogleda da se uveri da se nije prevarila. Ne. Naslorv;: : haubu automobila na parkiralitu pred gostionicom bio je onaj sn::r imeni ovek iz Benkroftove fondacije. Nameravali su da je zastrae, A_ e im uspeti. 166 - ta to bi? - upita Belknap. - Uinilo mi se da sam videla nekoga koga poznajem. - Molim vas, samo nemojte da mi kaete da ste rezervaciju obezbedili pod svojim imenom. - Ne, ne... upotrebila sam mamino devojako prezime. - Kao da e to da im zamae oi. A onda ste verovatno upotrebili svo ju kreditnu karticu. - O moj Boe! Uopte nisam razmiljala. - Isuse Hriste, eno! - ree Belknap. - Ponite ve jednom da se sluite glavom ako elite da neto postignete. Andrea prstima stade da masira slepoonice. - U automobilu sam s ne-.- im ko bi lako mogao da bude dravni neprijatelj broj jedan jer agenti vlade SAD ele da ga uhvate. I on mi savetuje da se sluim glavom. Kako... - Ne priajte vie - ree Belknap glasom slinim brundanju basa. - Jesmo li u patrijarhatu? Ja ne. - Hoete li da stanemo pored puta na jednu seansu podizanja svesti? famo izvolite. ao mi je to morate da se drite uz mene. Siguran sam da ivam Simon de Bovoar vie odgovarala, ali ona je nedostupna. - Simon de Bovoar? -Ona je... - Ja znam ko je ona, ali sam iznenaena to i vi to znate. - Pa kad ne itam uputstvo za rukovanje ,,zig-sauerom", znate... I on slee svojim irokim ramenima. Onda iz depa izvadi mobilni tein i zatrai do nje da mu da broj telefona gostionice. Ubrzo je razgova-isa ovekom sa recepcije. - Imate rezervaciju za gospou Peri? Javljam : m kaem da e ona kasnije da stigne, oko jedan ujutru, pa vas mo-m joj

zadrite sobu. Da... Hvala vam. prekide vezu. bgleda je. - Sluajte i uite. idrea sva kukavna zavrte glavom. - Znam da treba da se priviknem x Ali bih do boga volela da ne moram. knap je pogleda saaljivo. A odmah zatim naglo stade da koi i skre-rtian izlaz s puta. Pet minuta kasnije, zaustavie se ispred motela ru-i izgleda. ide ete noas da spavate - ree joj. - Ali idem s vama sve do sobe. tmo se kao brani par. D dobijem buve... pa ete da se otresete. Rupa od metaka nikako. 167 I otprati je do predvorja. - Mogu li da vam pomognem? - upita ovek iza recepcijskog pulta. - Potrebna nam je soba za jednu no - ree Belknap. - Svakako. Vae ime, rnolim. - Boldiar ikentmihalji. ovek bese poeo da pie, ali onda stade. - Izvinite. Nisam ba... Ne mari. Ime je maarsko. Dozvolite mi da ga ja napiem umesto vas. ovek mu neodluno prepusti knjigu i Belknap razmetljivo ispisa ime. - 1 platiemo u gotovom. A sad vas molim da nam brzo date klju jer mi je ena u nezgodnoj situaciji i potrebno joj je kupatilo i... O moj Boe, evo odmah! Ubrzo se naoe u sobi i Andrea ree: - Vi ste pravi cirkusant, Nemojte da preterujete. Ovde ete da budete sigurni. Soba nije mno go strana za jednu bogatu naslednicu. Stalno zaboravljam - ree Andrea suvo. Ali jeste bilo tako. - Tako je najbolje - ree Belknap ozbiljno. - Za sada. Taj novac je svetionik ljudima iz Teta grupe. Kad god budete podizali novac sa tog rauna. oni e da znaju istog trenutka kao i mesto gde ste to uinili. I zato ga, sve dok se stvari ne raiste, smatrajte radioaktivnim. I ne alim se, Andrea. - Shvatila sam - ree Andrea. - 1 ta sad? Hoete li da malo odmori:: umorne noge? Da se malo opustite pre no to krenete na put? Znala je da je to budalasto: veza s njim dovela ju je u opasnost, a i se uz njega oseala bezbednije. Belknap, meutim, shvati to kao sarkazam. Zar se vi toga plaite? - upita visoki operativac. - Ne brinite. Ve otiao. I on izae na vrata, ali zasta u hodniku i okrete se. - Ako otkrijete neto to ja treba da znam, javite mi to pre moete. Isto u i ja da uradiir 2 vas. Dogovoreno? Dogovoreno - uzvrati Andrea upljim glasom. Brava kljocnu i ona kroz prozor vide kako ovek tri prema auton bilu. Sutra e da bude u dravnom arhivu gde opasnost nee da bude prjne-na. A i ta bi jo moglo da je snae? Smrt od hiljadu rezova ivicom piri Bolje lezi da spava, pomisli. Sutra te eka dug dan. Posmatrala je kako se stop svetla njegovog automobila smaniui ; - : Ijini. Oseaj da je neto izgubila nikako je nije naputao. 168 TRINAESTA GLAVA Tod Belknap na letu preko Atlantika nije mogao svest da oslobodi poslednje slike Andree Benkroft u onom svratitu pored puta. Postojali su, znao je, svi izgledi da vie nikad nee da se vide. Pokazae se da je to bio jo iedan kratak susret u ivotnom veku kratkih susreta, mada upeatljiviji od drugih. Prozor automobila nije sputao jo dugo posle odlaska iz motela jer e zeleo da zadri njen miris. To je nekako smirivalo oseaj potitenosti ko. ;a je nagrizao. Nejasno bese svestan da prema Andrei Benkroft poinje

da gaji oseanja na koja nije imao pravo i koja su bila sasvim neuzvraena. to bila oseanja kojima se radovao; umrlo je ve previe ljudi kojima je dozvolio da stupe u njegov ivot. Nasilje ga je pratilo u stopu i kao po pravilu, obruavalo se na one koji su mu bili najdrai. Krenuo je na put strahujui za nju, ali tu sad nita nije mogao da uini. An-ijeva mrea pala je u ruke nekog Estonca koji je, ako je obavetenje Robin: tano, ve preuzeo kontrolu nad ogromnim arsenalom oruja iz vremena log rata". Geneza! Ili samo jedan od Genezinih monih saveznika? Dolazim po tebe, pomisli Belknap mrko. Hrt ti je nanjuio miris. Operativac se dugo muio da zaspi. : i e avion sleteo u Talin, probudio ga je Kalvin Gart, dirigent hora er stejt" koji je putovao na horsko takmienje u Estoniju i kome se ;n od njegovih lanova Belknap pridruio da bi neprimeen stigao i. Kalvin je, razume se, morao da bude upoznat s Belknapovim pri-: meu lanovima hora i verovatno bio i sam nekad deo obavetaj.ze, jer se zadra malo pored Belknapa, dok su ostali izlazili iz avio?i mogao da porazgovara s njim. 169 - Ne znam kakvi su ti planovi i ne elim da ih znam - ree mu tihim, hrapavim glasom. - Ali imaj na umu nekoliko stvari. Estonska obavetajna sluba ustanovljena je i organizovana od Sovjeta, to bi trebalo da zna. Da nas je uglavnom obezglavljena i dezorijentisana. Ne finansiraju je i koi je nedostatak ljudstva. Ali ti mora da se uva NSP-a, Nacionalne sigurnosne policije. Bolje je plaena i mnogo agresivnija zbog organizovanog krimina la. S njima se ne igraj. - Shvatio sam - ree Belknap. - Onda shvati i ovo - ree Gart i oi mu otvrdnue. - Ako izgori, ja te ne poznajem. Belknap ozbiljno klimnu glavom i njih dvojica onda pourie i sami iz aviona. Zamraena soba bez osvetljenja, osim onoga koje je stizalo sa ekrana kompjutera. Lako kliktanje dirki milovanih hitrim prstima. Nizovi brojki prenose se s dirki na ekran i nestaju ifrovanim algoritmima izuzetne sloenosti pre no to se opet vrate u prvobitno stanje u dalekoj zemlji, kcc udaljenih primalaca. Poruke se alju i primaju. Digitalni nalozi premetaju novac s jednog ifrovanog bankovnog rauna na drugi, povlae konce koji e da povuku druge konce koji e da pov_-ku druge konce. Geneza po ko zna koji put pomisli o tome koliko je moi u samo dve dirke: KONTROL. KOMANDA. Ali takoe i OPCIJA. I razume se IFT, promena. Ali promena toka istorije iziskivae neto vie od proste dirke. No senja dirki... pravih, u pravo vreme... bi to mogla da uini. Vreme e da bude potrebno da se to dozna. Veoma dugo vreme. Ve-c-ma, veoma, veoma dugo vreme, zaista. Moda ak itava sedamdeset i dva sata.

Talin je skoro etrdeset posto bio ruski... zaostatak carstva. Rusi ni li samo pripadnici privilegovane klase; bilo ih je i meu oloem. Pori ga, jedan dobar deo njih bili su bivi aparatiki" koji su mesto smatr 170 vopisnom provincijom bogomdanog ruskog carstva, a neki su... kao ovek koga je Belknap trebalo da sretne... bili KGB-ovi ljudi koji su radili u Tali-nu

i koji su, kad su penzionisani, zakljuili da je grad pogodniji za miran ivot od drugih mesta koja su stajala na raspolaganju. Genadij Cakvetadze bio je penzionisani KGB-ov ovek iji su preci bili iz Gruzije, ali koji je uglavnom odrastao u Moskvi i dvadeset godina proveo na radu u stanici Talin. Imao je seljake crte lice: baburast nos, jagodi-ne kosti skoro nevidljive ispod oteenih, irokorazmaknutih oiju i malo povuenu bradu. Ali samo su ga budale potcenjivale zbog njegovog izgleda i ponaanja. Belknap i on upoznali su se prilikom jedne operacije u kojoj je Belknap otkrio sovjetskog naunika koji se bavio orujem i prodavao ta obavetenja Libiji i drugim neimenovanim muterijama. ovek je i za Sovjete bio neugodan inilac jer je njegovo ifrovano ime, pod kojim je jedino bio poznat, korieno za teka prebacivanja sovjetskoj vlasti u vreme hladnog rata". No nisu mogli da mu udu u trag. Belknap je uspeo i to ba ovde u Talinu. Cakvetadze mu je priao u trenutku kad je mislio da e s tajnom koju je otkrio da se nesmetano izvue iz zemlje. - Traili smo POLASTA, ali nikad nismo uspeli da ga naemo - rekao mu je tad. - A onda smo uli da uveni Tod Belknap dolazi u morsko odmaralite u Estoniji. Kako smo to doznali? Nije tvoja krivica. Pred tobom, Tode, nemam tajni, osim tajni koje ja imam. Jedan od tvojih legendarnih slubenika bio je malo aljkav. Sluajno je duplirao dokumenta Ralfa Koga-na. Ima neki Ralf Kogan u Bratislavi dok ovo govorimo. Estonski analitiar je zbunjen pa je na sprat vie poslata fotografija i tako je utvreno ko je ko. Ralf Kogan koji stie u Estoniju nije niko drugi nego Tod Belknap koga zovu sobaka, Hrt. Za kim on traga? Moe li to da bude onaj koga i mi traimo? Mi ekamo i vidimo. Uinio im je uslugu i zato su ga pustili. Cakvetadze i on su posle toga u neredovnim razmacima tokom dve decenije viali jedan drugog; i sve su to bili susreti za pamenje. Belknap je znao da je Cakvetadze u penziji; ovek bese zamakao u sedmu deceniju i godine tekog opijanja poinjale su da budu vidljive. Znao je takoe da Cakvetadze nikad nee da bude potpuno n slube. Ljudi iz KGB to nikad nisu. akvetadzeova vila pored jezera Ulemiste bila je samo nekoliko kilometara juno od starog grada Talina. Prizor ba i nije bio kao iz obeane zemlje; aerodrom nije bio daleko i zvuk mlaznih motora bio je prisutan ta171 man koliko i ptiji pev. Vila bese jednospratno zdanje pokriveno polukrunim crepovima. akvetadze, moda zbog ponosa, nije hteo da pokae da je iznenaen to uje starog prijatelja. Da, doi, doi - rekao je slovenski predusretljivo, to kroz sve te go dine ak ni estonska uzdranost nije mogla da pokvari. Odmah po Belknapovom dolasku, izveo je akvetadze svoga gosta u batu iza vile gde su bili nameteni sto i dve stolice na sklapanje s platnenim naslonom i sedalom. Onda je doneo bocu votke i dve ae i bez mnogo ustezanja stao da naliva ae. - Bojim se da je preda mnom jo dug dan - rekao je Belknap. - Bie ti jo dui ako ne bude imao ovu prosvetiteljsku tenost u sto maku - ree Gruzijanac. - ao mi je to nisi doao ranije. Mogao sam da te upoznam sa svojom enom. - Je li nekuda otputovala? - Mislio sam nekoliko godina ranije, durak, a ne nekoliko sati. Raisa je mrtva ve dve godine. Sede zatim i sam za sto, otpi valjan gutljaj i mahnu rukom prema jezeru sa koga se pramenje magle dizalo kao para iz supe. - Vidi tamo onu veliku stenu na sredini jezera? Ime joj je Lindakivi. Prema estonskom narodnom predanju, veliki kralj Kalev oenio se enom roenom iz kokojeg jajeta, po imenu Linda. Kad je on umro, od Linde se oekivalo da nosi velike stene na njegov grob, ali joj je jedna ispala iz kecelje. I ona je onda sela na nju

i plakala. Otuda jezero Ulemiste. Suze, zna. - Veruje li u to? - Svi nacionalni epovi su istiniti - uzvrati Genadij bez dvoumljenja. U daljem predanju kae se da Ulemiste Stariji ivi u jezeru. Kad te sretneon te pita: Je li Talin sagraen?", a ti uvek mora da odgovori: Ne, joJ mnogo mora da se uradi." - A ta se deava ako mu odgovori da jeste? - Onda e da poplavi grad - ree Gruzijanac i veselo se zakikota. -1 ta ko, vidi, dezinformacija je veoma staro estonsko zanimanje. I on zatvori oi i lice okrete prema jezeru da oseti povetarac koji je otuda stizao. Moan je to alat, dezinformacija - saglasi se Belknap. - Na tragu .; i nekim ljudima, Genadij. Moe li da mi pomogne? Genadij otvori jedno oko, a potom i drugo. - Ne mogu da ti odrekne nita, stari prijatelju, osim onoga to moram da ti odreknem. 172 Belknap pogleda na sat. Bio je to dobar poetak. - Hvala ti, drue moj. Pa - ree Genadij opreznih oiju, ali iskrenog osmeha. - Kakve si to neuvene zahteve doao da mi postavi? I Belknap se dade u priu. Teite, dodue, nije stavio na otmicu Polideuka, delovalo bi to malo patetino na ruskog obavetajca, ve na Ansarijevu mreu i nove gospodare trgovine orujem koji su mreu preuzeli. - Mogu da te uputim na premijera, Andrusa Prata, ali on je sitan igra. Ono to je tebi potrebno je Estotek". - Estotek"? - Da, prijatelju stari. Prava priroda te ustanove je, razumljivo, paljivo uvana. To je spolja gledano estonsko preduzee koje ima registrovanu ofor kompaniju; firma koja nema aktivno poslovanje i nema znaajno vla snitvo; iznajmljuje prostor na desetom spratu jednog poslovnog oblakodera u centru grada. Ono to je izdvaja od ostalih slinih firmi je to da iz najmljeni prostor uvaju plaenici. I to veoma dobro. - Treba da uem u taj prostor - ree Belknap prosto. - Moe da se sredi. Ali ulazak je uvek laki od udaljavanja, kao to i sam zna. - Ko je vlasnik? - Pominje se izvesni Lanam. - To je udno ime za Estonca. - Ali nije tako udno ako je ovek Amerikanac. Amerikanac. Belknapove oi se skupie. - ta moe da mi kae o njemu? Ne znam mnogo. Ljudi koji imaju posla s Estotekom" tvrde da ga ninisu videli i podvlae da im do tog vienja i nije stalo. Kad misli da Mora da mi ostavi malo vremena da sve sredim. Skladite na Binvoter Roudu u Rozendejlu, malo severnije od Nort Polje jedan stari rudnik koji je pretvoren u strogo uvani centar za skla-ie poslovnih dokumenata. I pored uobiajenog naziva gvozdena ", bio je to ipak samo rudnik ija je unutranjost bila obloena me-. prijatelj iz savezne uprave za poreze i fmansije zvao je prethodno ._ odobrenje za njenu posetu; naveo je da je ona nezavisni knjigovo-

173

da koji po ugovoru s dravom obavlja specijalnu istragu. I pored toga, na ulazu su joj paljivo proverili sva lina dokumenta i na kraju joj ovek iz obezbedenja skoro sa aljenjem dade bed s magnetnom trakom. Bed aktivira sva vrata i liftove - ree joj glasom nekoga ko redovno izdaje zvanina upozorenja. - Vai osam sati od trenutka stavljanja peata. Morate da se vratite pre no to to vreme istekne. Prilikom svake sledee posete morate da popunite isti obrazac da bi vam va bed ponovo bio izdat. Bed sve vreme mora da bude uz vas. I on ga kucnu prstom. - Ovaj deko automatski pali svetio u odeljku u kome se nalazite i radite. Povedite rauna o slubenicima na elektrinim kolicima. Oni sviraju i taj zvuk je kao onaj koji imaju kolica na aerodromima. Kad ujete taj zvuk, stanite u stranu, jer ta kolica zaista mnogo brzo mogu da se kreu. S druge strane, ako je vama lino potreban prevoz, posluite se internim telefonom i podnesite zahtev. Ako ste ve bili u nekoj od ustanova gvozdene planine", poznat vam je sistem rada, a ako niste, onda je bolje da sad pitate sve to vas zanima. Koliko je veliko ovo skladite? ovek nastavi da govori kao vodi u muzeju. - Vie od trideset hiljada kvadrata u tri nivoa. Atmosfera se nadzire tako da postoje automatski ispravljai nivoa ugljen-dioksida i vlanosti. Ovo nije gradska biblioteka. Zaista ne bi bilo zgodno da se izgubite ili da negde zaturite bed. Postoji kompjuter na svakom mestu gde se lift zaustavlja tako da moete da naete koordinate lokacije na kojoj elite da vrite istraivanja. Postoje brojevi ili slova koji odgovaraju nivou, sektoru, redu, naslovu i polici. Lako je, kaem ja uvek, im shvatite kako je sve to ustrojeno, ali retko kome je to ikad polo za rukom. Hvala na poverenju - ree Andrea. Znala je da su ovakva postrojenja velika, ali predstavu nije imala koliko, sve dok nije ula u stakleni lift koji se lagano kretao i stala da gleda kroz njegove strane dok se sputao na najdonji nivo. Sve je u potpunosti liilo na podzemni grad, neku vrstu ekspresionistikog koncepta, prizor kao iz Metropolisa" Frica Langa. Katakombe digitalne ere. Mikrofi, mikrofilm, papirna dokumenta, medicinski izvetaji, trake, svaka skladina naprava poznata oveku: sve to su kompanije i optine bile po zakonu dune d; priloe. I mnogo vie. Sve je to zavravalo ovde, uredno sloeno, katalog;-zovano i uvano u ustanovama kao to je ova, ogromnom groblju informativnog doba. 174 Hajde da zavrimo s ovim, ree ona u sebi i lagano poe po betonskom podu pratei belu liniju pored koje su brojevi bili izvueni svetloplavom bojom: 31.2:566 999. Bed oko njenog vrata neujno najavi njeno prisustvo i svetio se upali; neka vrsta elektronskog ipa ugraenog u njega mora da je na odreen nain reagovao na radio signale. udno, ali vazduh bese bez praine i bilo je hladnije no to je oekivala. Svuda oko nje bile su prostrane eline police i dizale se sve do ispod tavanice vie od etiri metra visoke. Male rasklopive merdevine stajale su na kraju svaka dva metra dugakog segmenta polica. Mesto je u stvari dizajnirano za majmune, zakljui ona. Skrenu oko ugla i krenu drugim prolazom izmeu polica; i opet se tre kad se upalie svetla pokrenuta dejstvom njenog beda. Tek posle petnaest minuta hodanja i traganja, naie na prvu grupu papira koje je traila. Zatim je potroila jo sat dok nije naila na jedan sasvim slab trag neega to bi moglo da bude zanimljivo. Podaci o menjakim poslovima. Veina ljudi se na to ne bi osvrnula, ali la bila iskusnija. Kad organizacija obavlja zamenu vee koliine valute SAD za stranu valutu... u pripremi za kupovinu ili plaanja u drugim zemljama... ona uvek postavlja neku vrstu zatitne ograde da sprei negativne zaokrete u odnosima valuta. U neredovnim razmacima i Benkroftova fondacija je inila isto.

Zato? Uobiajene nabavke vlasnitva ili infrastrukture primenjivale su idardne protokole meunarodnog bankarstva koje su jo olakavale vo-c"e institucije globalnih finansija. Ove ograde oko valuta ukazivale su na tovinske infuzije velikih razmera. emu? U modernoj ekonomiji, veliki : gotovina ukazivali su na to da su aktivnosti iznad legalnih. Uena? jrupcija? Ili neto sasvim drugo? : oinjala je da se osea kao indijanski lovac na tragu divljai. Stvorenje i nije mogla da vidi, ali je naila na polomljene granice, udan oblik tra-:nala gde moe da bude. X- XTrideset metara iznad nje, ovek duboko uvuenih oiju ukuca broj zere beda i video ekran sa mnogo panela ispred njega osvetli se snimci-fcamera iz njene neposredne blizine. Zumira sliku uz nekoliko krikova i onda je okrenu kako bi mogao da vidi naslov strane koju je itala. 175 Benkroftova fondacija. Imao je vaea uputstva za sluajeve kao to je ovaj. Ovo verovatno nije neka ozbiljna stvar. Ovo je verovatno neko od njihovih... lepotiino ime bilo je Benlcroft, zar ne? Ali oni ga nisu plaali da misli. Plaali su ga da ih obavetava. Die slualicu telefona, ali je onda vrati na viljuku. Bolje da ne ostavlja trag poziva. I izvue mobilni telefon. Posle dva sata pregledanja dokumenata, Andreu su poele da peku oi, a i hvatala ju je popodnevna umrtvljenost. Nekoliko kolona cifara i datuma ve bese upisala na komadi papira. Moda to nije znailo nita. Moda jeste. Morala je u ovom trenutku da se oslanja na instinkte i da paljivija istraivanja obavi kad se ispne na povrinu majice Zemlje. Proveri vreme i u trenu se odlui da pregleda arhivu od aprila kada joj je majka umrla. Od najokrutnijeg meseca. U svakom sluaju meseca koji je za nju bio najokrutniji. Arhivski materijal fondacije, kako utvrdi, o tome nije imao nita. Ona se nasloni na policu iza sebe i izvi glavu da pogleda crne plastikom presvuene kutije na polici s druge strane prolaza. Krajikom oka primeti pokre: pa se okrete i vide jedna elektrina kolica koja joj se pribliavaju punom brzinom. Zar ne bi trebalo da sviraju. No to joj pitanje samo prolete kroz glavu jer se smesta pomeri da se kolicima skloni s puta. Kolica sad skrenue pratei njen pokret. Bilo je to... nemogue!... kao ck voza namerno eli da je udari. Ona vrisnu kad shvati da voza ima na glavi motociklistiki lem zatamnjenog vizira i titnik za lice. U poslednierr trenutku ona skoi to vie moe, uhvati se rukama za najgornju policu : cimnu navie tako da izbee udar kolica. O Gospode Boe! Kolica se zanesoe u naglom koenju i ovek hitro sjaha s njih. No An drea je ve trala niz prolaz, stigla do njegovog kraja, skrenula levo i jurnu-la novim praznim prolazom. Lavirint polica e da je sakrije, zar ne? Po r:s novim prolazom i onda naini nekoliko brzih skretanja koja je odve:? jo dublje u ogromni, slabo osvetljeni prostor. Trala je tako brzo da je rr la oseaj da joj noge ne dodiruju betonski pod. Konano, poto sasvim o bez daha, sede na pod odmah pored potpornog stuba reda K" naslova ro ,,L" i... prokletstvo... halogena svetla najednom blesnue i osvetlie ; oblast. Mogla je isto tako da sebi na glavu stavi neonsku svetleu ozr. jc Ovdesam! Bed... sigurnosni bed... bio je dizajniran da pali svetla gc: . 176 da ona poe. Paljivo oslukujui u lako zujanje elektrinog vozila: ovek sa lemom na glavi mora da je vozio za njom. Onda u i korake... sa daljine od oko dvadeset metara. Izviri i ugleda priliku nekog oveka u paravojnoj uniformi, oevidno naoruanog. Nije ovde da bi joj pomogao. Bed. Ona ga stee. Bed je izdaje. Mora da ga se resi. Ili moda moe da ga iskoristi? Usta neujno i najednom jurnu do kraja reda, skrenu i trei levo i desno

otra nekoliko odeljaka dalje. Bila je sada negde oko slova ,,P". Bed sakri u jednu od kutija s dokumentima pa se brzo ispe navrh police, pa nesigurno i pognuto poe preko niza metalnih kutija od one vrste u kojima se uvaju filmovi ili magnetne trake i ode sve do kraja reda gde nisu bila upaljena svetla za itanje i gde je vladao gotovo potpuni mrak. Da li je bila dovoljno tiha? Spusti se i lee preko kutija pa jednu od njih pomeri kako bi mogla da vidi ta se deava dole na podu, tri metra ispod nje. ovek u paravojnoj uniformi stie prvi. Poto je ne vide u tom prola-l zu, on proveri oba susedna i onda izgovori u mikrofon: - Kuka mora da je bacila bed. Prokleto rizina strategija. Jesmo li dobili odobrenje za likvi-I daciju od Tete? Dok je govorio, zalazio je u prolaz i pribliavao se kraju u kome je bila Andrea. Ona je sad teku elinu kutiju drala obema rukama, saekala da e uniformisana prilika nae na mestu tano ispod nje i... sadi... bacila kutnu na nju. u ovekov prigueni krik, a onda virnu dole i vide ga gde lei s kuti-n delimino na njegovoj lobanji. O, Hriste, ta si to uradila, Andrea? O, Hriste! Nalet munine i gaenja uzdrma joj elo telo. Ovo nije njen svet. Ovo ne radi, nije ona ovakva. Ali ako su njeni napadai smatrali da ona nee da se odupire svakom m svoga bia, potcenili su je. Jesmo H dobili odobrenje za likvidaciju od Te reci joj se javie u svesti kao udar ledenog vetra. Bes joj se razli po grudima. Ne, kretenu, odobrenje za likvidaciju nisi dodati ja jesam. pusti se dole lako kao dete u fiskulturnoj sali i klee pored oborenog ia. Za pojasom mu je visila futrola s pitoljem. Izvue oruje i pogleikad ranije nije drala oruje. Da li je teko kad se puca iz njega? Znalca izlazi zrno metka i to je bilo dosta za poetak, zar ne? Znala je da e repa u muzikim spotovima vole da svoje pitolje dre iskrivljene 177 postrance, ali nije znala ima li to kakvog uticaja na putanju zrna. Videla je i previe filmova u kojima pitolj ne opali jer nije otkoen. Da li je ovaj zakoen? Ima li uopte municije u njemu? Prokletstvo. Pitolji nisu isporuivani s uputstvima odtampanim na drci, a i ona ba ne bi imala vremena da ih ita. Istina je bila da pojma nije imala ta e da se desi ako stisne okida. Moda nita. Moda prvo treba da se napne ili tako neto. Ali moda ga je tip ostavio u uperi-ipucaj poloaju. Ili je jedno ili drugo. Pitolj e najverovatnije vie da joj nakodi nego da joj pomogne. Tip koji ima lem na glavi verovatno e da je uje kad stisne okida, a pitolj samo kljocne i time oda mesto gde se krije. Odunja se do kraja reda i stade da posmatra kako se ovek na elektrinom vozilu pribliava. A onda je on sasvim iznenadi jer zaustavi vozilo, side s njega, zakorai iza potpornog stuba i... gde je nestao? Proe pola minuta; i dalje ni traga ni glasa od tipa. Ona se zavue na najdonju policu, sklupa se to je bolje mogla i primiri se pa stade da iekuje. A onda u oveka i polako iskrenu glavu. Stomak joj se zgri: otkrio ju je. Osta savreno nepomina, a oseala se kao aba koja ne zna da je primeena. Hodi tatici - ree ovek koji joj se lagano pribliavao. Imao je u rukama neku crnu plastinu napravu iz ijeg je jednog kra:i elektricitet pretei vrcao. Neka vrsta pitolja za omamljivanje. On joj d: ci plastine lisice. - Evo, sama moe da stavi lisice. Olakaj svoj poloi Andrea se i dalje ne pomeri. Mogu da te vidim, zna li? - ree joj ovek skoro kao u igri. - Ove; nema nikoga. Samo ti i ja. A ja ne urim mnogo.

Elektrini omamljiva itao je i sipao varnice dok joj se primicao, 5!: bodnom rukom ovek raskopa kai na pantalonama i stade da masira ir.eunoje. - Hej, bebice, pa ef kae da je sve ovo za vee dobro na sve" Naini korak blie i ree: - Ej, kuko, kako bi bilo da ti neto dobro -_r;-ni za mene danas? Ona stisnu okida bez razmiljanja i prenerazi se od stranog pucr u ovek sa lemom na glavi zasta, ali ne pade na zemlju i ne ispusti ni gi Je li promaila? Stisnu okida opet, pa jo jednom. Trei hitac razbi vizir ispred ovda vog lica i on konano pade natrag kao da mu je neko noge presekao. 178

Andrea se iskobelja sa police i usta, ali noge su je jedva drale. Lagano doe do oveka koga je pogodila. Smesta ga poznade. Bio je to jedan od ona dva tipa koji su je izvukli iz njenog automobila u Riser Trijengl parku i odvezli je do postrojenja Benkroft fondacije. Jesmo li dobili odobrenje za likvidaciju od Tete? Drhtaj joj prodrma elo telo. Onda spazi beivotne oi oveka ispod svojih nogu i iznenada se povi u pasu i povrati; vreli kiseli sadraj stomaka navre joj na usta i prosu se po licu ubijenog, a ona, kad i to vide, povrati jo jednom. Poslovni centar Talina retko se pojavljuje na turistikim kartama, a ipak ga mnogi smatraju autentinim srcem grada. A srce poslovnog centra grada bilo je mesto gde je Estotek" imao svoje kancelarije i zdanje od dvadeset spratova presvueno metalom i staklom. Genadij je ak i u penziji zadrao svoj uticaj i obavio nekoliko direktlih telefonskih razgovora sa optinskim zvaninicima i drugim gradskim nanje poznatim zvaninicima. Belknap podie kragnu sakoa kad vetar dunu kroz betonske kanjone pmtra Talina. Bilo je dobro to je mrak pao; zatamnjena stakla zgrade po-"ala su providna po mraku. Na svim uglovima zgrade bile su postavlje-kamere za nadzor, a unutra je lepo video straara za stolom. Jedna stvar ck sigurna: ova no mu prua najbolju priliku da neprimeen ue unu-I-enadijevo raspitivanje sutra nekome ve moe da postane sumnjivo. Belknap prede ulicu, zasta pred staklenim vratima, izvadi dokumenta i li se za proveru. Njegovo tamno odelo lepo se slagalo s ulogom koju 10. Tana koju je nosio... Genadijeva ljubaznost... bila je malo punija "biajene poslovne, ali inae nita neuobiajeno, kraar ga pospano odmeri i pritisnu dugme koje je otvaralo vrata, nap ude u predvorje i ree: - ,,Ce Majns". "e Majns Estonija". JedanaIrazar klimnu glavom i Belknap je mogao da pretpostavi ta misli. pc, ali Talin je bio pun stranaca. Bilo je bez sumnje neuobiajeno to Hains", kompanija posveena medicinskim naukama, ima posetu u iba noi, ali je Genadij pozvao straara i najavio mu Belknapov do-LT pitanju je, objasnio je, neka vrsta propusta u sistemu koju treba da i neka vrsta tehniara. 179 - Doli ste zbog opravke? - upita straar na loem engleskom. - Senzori ukazuju kvar na sistemu za hlaenje u laboratoriji. Nema od mora za osuene da rade, zar ne? - uzvrati Belknap uz samouveren osmeh. Straaru se na licu ukaza zbunjen izraz nekoga ije je poznavanje engleskog iscrpljeno. Ali je nain na koji je razmiljao bio sasvim jasan: Stvaranje nevolje bogatom strancu moe da bude skuplje od njegovog posla. Posle dugog oklevanja, on posetiocu dade da se potpie u knjigu, cimnu palcem prema liftovima i zapali jo jednu cigaretu. Belknap sa svoje strane oseti kako mu se nivo adrenalina die sa svakim spratom koji je lift savlaivao. Najtei deo posla bio je pred njim. Riser Trijengl, Severna Karolina Dina Trejsi uvrtala je kovrdu svoje crne kose pored uveta dok je

govorila: - Desila se brljotina. Zaista za aljenje. Oevidno je da su momci koje smo poslali u Junu Ameriku likvidirali pogrenog Havijera Solanu. Moete li da verujete? Juna Amerika bila je veoma daleko od lakiranih podova i peskarenog stakla pogona Teta, a ipak su ovde donoene sve kritine odluke. Trejsi je ponekad imala oseaj da se nalazi u nekom svemirskom kontrolnom centru odakle se vre ispitivanja drugih planeta. - Trebalo je da uklone ekvadorskog trgovinskog predstavnika. Ona se zagleda u ekran na kome je bleskala poruka. - Umesto toga, likvidirali su nekog nesrenog ranera u Urugvaju. Da poludi. Nasta trenutak opteg utanja i samo je predenje sistema za klimatizaciju moglo da se uje. Muicu mu - progunda Herman Libman i njegovi podvaljd zaljulja e se kad nezadovoljno zavrte glavom. -A to bi trebalo da su nai vrhunski momci - nastavi Trejsi. - Pravo 5 A spiska. Moda je trebalo da upotrebimo nekog iz same zemlje. Ima i ! kalnih talenata mora da se prizna. Te stvari se deavaju - ree Dord Kolingvud i rairi prste preko bri de ije su kratke, kovrdave dlake bile uredno potkresane. Neko je jednom primetio da njegova brada izgleda gotovo vaginsl-. Dina se ponekad osmehivala mislei na reeno dok gaje gledala. Mislit " na to i sada. On nakrivi glavu. - Misli li da je to smeno? 180 Na mraan i gorak i crnohumoran nain, da - pouri da ga uveri Dina. Vodnjikave i blede, oi Dona Bardisa potraie njene. - Ima li neki predlog? Filterisano dnevno svetio otkrivalo je tragove elja u njegovoj svetloj kosi. - Moramo dobro da razmislimo kako da spreimo da se ovakve stvari ne dogode ponovo - ree Trejsi. - Zaista mrzim samu sebe kad se ovako ne to desi. - Isto je i sa svima nama - ree Dord Kolingvud. - Moram da nauim da se filozofski odnosim prema tome - ree Trejsi. Neki ljudi bi za njih mogli da kau da su bezoseajne tehnokrate, znala je, ali je jedina istina da su oni stvarno bili posveeni svome poslu i da su samo s tekom mukom uspevali da ih lino ne pogodi neki ovakav nesre-ni dogaaj. - Dord je u pravu. Saplitaemo se tu i tamo i to je sigurno. Ako tome podlegnemo, izgubiemo iz vida iru viziju. Tako je bar Pol uvek govorio. I ona se okrete nauniku. - Je li tako? - alim zbog ovoga - ree Pol Benkroft. -Veoma alim. inili smo greike u prolosti i greaka e, neizbeno, da bude i u budunosti. Ipak, uteha nivo greaka nastavlja da i dalje bude u okviru parametara koje smo stanovili kao prihvatljive... a i broj greaka nam se smanjuje sve vreme. To jjc trend koji greje srce. Ovo, svejedno, nije dobro - ree Herman Libman. Ono to je vano jeste da se ovi propusti uklope u iri kontekst uspei- nastavi Benkroft - i da se gleda napred, a ne natrag. Kao to ti kae, i, moramo da se uimo na grekama i vidimo kakve dodatne mere senja mogu da nas zatite od takvih sluajeva ubudue. Izraunava-r rizika na grafikonu moe da se predstavi krivom linijom koja se nikad dodiruje s pravom, to znai da ima dovoljno mesta za poboljanja. ?lite li da bi nae momke trebalo da poaljemo da maknu pravoga? Bardis. -Zaboravite na to - ree Kolingvud. - Bila bi to prevelika podudarnost. hou da kaem, da neko zaista prati smrt ljudi koji se zovu Ha-lana. Ali

ipak. Analize rizika potvrdile bi vam da se to ne isplati. Ima og razvoja na drugim mestima? igurna sam da ste svi uli za onu enu u severnoj Nigeriji koja treba e kamenovana do smrti - ree Trejsi. - Seoski sud je oevidno za181

-r4i"-"i;--"-r. l M-A posute sara l musliman od SeeT A"hm" Gejuffisa0 t m ja " stoPu HIVseropozX" n " jo stana P PMa Vec"u" _-uLUuKratkl cf SSSsSSSc-SSfeS.""usrana.

PSt musi

182 i

nom timu da vidimo da li se njihov nalaz podudara. Nezavisna procena uvek je dragocena, kao to smo to nauili na teak nain. I on znaajno pogleda Libmana. - Postavljanje novog niza modela moe da potraje nekoliko dana - re e Bardis. - Zemlja kao to je Niger, koja ima relativno majunu vladajuu elitu, laka je za obradu uz veoma mala ulaganja. A mi elimo da se osiguramo da posle ne bismo alili. - Tome nema zamerke - ree Libman i akama podboi bradu. - Onda neka bude tako - ree Benkroft i ozbiljno pogleda Bardisa. - U meuvremenu, kako napreduje apsorpcija Ansarijeve mree? upita Libman. - Posle sve one muke kroz koju smo proli da bismo je pre uzeli, ja se ozbiljno nadam da je vredna sveg tog uloenog truda. ali li se? Pa ona se pokazuje kao jo jedan od Polovih genijalnih po::a - ree Kolingvud. - Propisna integracija e malo da potraje bar kao i kod preuzimanja korporacija. Ali postoje svi razlozi da verujemo da e i mrea da nam omogui da doemo do vanih obavetenja o svim njenim klijentima. A znanje je... Mo da se ine dobra dela - sroi Benkroft. - Sve to doznamo slui po podrka krupnijoj stvari. Apsolutno - ree Kolingvud i ivo zaklima glavom. - Svet je preplaijen municijom. Upravo sada ona tee onome ko najvie plati. Jo gore je bci se pojave dva kupca pa dve strane u graanskom ratu budu do grla naruane. Trideset godina je tako neto trajalo u Angoli. Potpuno besmisle, Sada emo da budemo u stanju da naoruanje i municiju usmerimo u pve kojima je to zaista potrebno. Umiriemo provincije koje su deceni-12 bedno ivele stoga to su dobijale oruje dovoljno jedino da vode rat, Hej da ga dobiju. To je uvek najgore stanje stvari. Nai geopolitiki analitiari sasvim su jasni u vezi s tim. U situacija-gde

postoji graanski rat - ree Benkroft - brza i odluujua pobeda me je gotovo uvek poeljnija, sa humanitarne take gledita, od lloenog sukoba. zaista je svejedno koja je to strana. Velika je greka raspetljavanje stvabme ko je prvi poeo i nalaenje krivaca. Sada emo da budemo u staa -t. imenimo brojeve, odaberemo pobednika i garantujemo najbolji Setite se samo kako je podmuklo Ansarijeva mrea ivela od onih tkih plemena u Burmi. Prodavala im je lako naoruanje, drugora:iljeriju, a uzimala drogu. Godinama su ta plemena vodila rat s

183 vladom s mjanmarskom vladom. Uzalud, razume se. To je loe. Loe za pleme. Loe za zemlju. Niko ne voli represivne autoritarne reime, ali je dugotrajni sukob jo gora stvar. I onda, kad vojska uspostavi drutveni red, moemo da pristupimo poslu da konstruiemo reim tako da bude manje represivan i da se bolje stara o svojim graanima. - Tvrdi li ti to da e kontakti koje je Ansarijeva mrea imala medu po bunjenicima da promene stranu? - upita Libman. - A ko moe vie da zna o skladitima oruja naroda Va ili Karenjija od onih ljudi koji su ih snabdevali? Ko moe vie da zna o tome kako je organizovana gerilska milicija? Mjanmarskim generalima bacamo naramke obavetenja... i aljemo im poiljke naoruanja koje je NATO kvaliteta. Klju je stvaranje nadmonije sile. I pre no to trepne okom, ima mir. Sa globalne take gledita, doba pobuna nalazi se pred zavretkom. - Osim ako to nije pobuna koju mi odobrimo - pecnu Libman. - Obaranje reima ratnim sredstvima uvek e da nam bude poslednje pribeite - ree Kolingvud. - Ali ako ne moe drugaije, i to emo da ra dimo. I to je izbor koji je prihvatljiv. A nae usisavanje glavnih mrea ni iz daleka nije gotovo. Razume se, preuzimanje Ansarijeve mree donelo je Te ta grupi direktnu korist. A na kraju dana, dobroinitelji treba da urade sve to je u njihovoj moi da bi zatitili sebe. I on se okrete Benkroftu. - Vi ste saglasni s tim, zar ne? - Iglice bodljikavog praseta - ree Benkroft. - Kad se javi pretnja naoj linoj bezbednosti, u inostransrvu ili kod ku e, mi joj se suprotstavljamo i uklanjamo je. - Najbolje to moemo - ree ostareli naunik. Kolingvud izmenja poglede s Bardisom, a onda i s Trejsi. I duboke udahnu vazduh. - Onda, Pole, moramo da razgovaramo o Andrei. - Vidim. - Pole, vi ste previe blizu situaciji. Oprostite mi to govorim otvoreno Ali ovde moramo da donesemo neke odluke. Vi morate da ih prepustite profesionalcima s terena. Ona je postala problem. Kad je otila u Rozende". zakoraila je preko granine linije. Vi ste mislili da e da se urazumi. Sad s pokazuje da ste je precenili. - Ili, iz drugog ugla gledanja, potcenio je - ree Benkroft. - Vae rasuivanje bilo je zamagljeno. - Vi uvek volite da mislite najbolje o ljudima - ree Trejsi. - to je div na poetna pozicija. Ali vi ste nam uvek govorili da ne treba da se opire: promeni uverenja u svetlu novih injenica. 184 U filterisanom svetlu okruenja u kome je radila Teta grupa, Benkroft se najednom uini stariji no to je bio. - elite li da prenesem ovlaenja na

drugoga u sluaju moje sinovice? Upravo stoga to je ona vaa sinovica - ree Trejsi. Benkroft je sedeo zagledan u prazno. - Ne znam ta da kaem. Je li ona to uobrazila ili je zaista uoila drhtaj u naunikovom glasu? Kad se okrenu da pogleda ostale, njegovo lice imalo je pepeljastu boju. - Onda nemoj nita da kae - ree Bardis glasom u kome je bilo i po tovanja i sapatnitva. - Proli smo kroz tvoju obuku. Dozvoli nam da na svoja plea preuzmemo deo tvoje odgovornosti. Prepusti ovaj sluaj u na e ruke. - Kao to ste uvek govorili - ree Kolingvud - rad na onome to je is pravno nije uvek lak. - Opstajanje pred prokletom Kirkovom komisijom nee da bude kolaa, takoe - ree Trejsi. - Premlada si da se sea sasluanja pred erovom komisijom - ree loj najstariji ovek za stolom, Herman Libman. - Pol i ja se seamo. Ove ri kreu se u ciklusima. - Kao i monsuni - ree Kolingvud smrknuto. - Svest o istorijskoj proBosti nee mnogo da pomogne kad se ovek nae na putu oluje. - Dobro reeno - ree Benkroft i oi mu se skupie. - Znanje je mo. Samo nebo zna da smo preturili svaki kamiak kako bismo iskopali neto :enatorove prolosti. I do kakvog smo prljavog vea stigli? Kolingvud se okrenu Bardisu i dobaci mu jedan reci-mu-ti pogled. Nedovoljnog - ree Bardis, bivi islednik, uz trzaj osmeha. - U svr:koje bi nama bile od koristi, morali bisrno da imamo neto krupno, a to mamo. Iskren da budem, ono to nam je u rukama ne bi zasluivalo da e objavljeno ak ni na prvoj strani Glasnika june bestragije". Usluge mim donatorima? Ima ih. Ali sve je to u okviru onoga to politiari na"u ustavnim pogodnostima. Nezakonite donacije? Pa i nema ih... dobio oloaj etiri puta protiv nekih izuzetno dobro fmansiranih protivnika. od tih optuio ga je za to pre mnogo godina, ali su detalji bili tako vani da pravni strunjaci nisu mogli da se saglase da li je to sa H one strane zakona. Odvojene donacije od kompanija u kojima je PERS", penzioni fond kalifornijskih javnih radnika, imao veinski eonica. Da su dve kompanije zaista bile jedinice jedne kompanije, l zakon bio prekren. 185 felneri O al Pnfi U izgubi strpjjenj.e "", ""--" -. u tmatos. etagrupa , njje ea ard"sa_", ona pogleda Bard"sa_", 186 Trejsi uputi Benkroftu moleivi pogled. - Mora da postoji neto to moemo da uradimo. - Budi sigurna da neu da dozvolim da rad Teta grupe bude osujeen od strane nekog kukuruzara iz Indijane - ree joj Benkroft. - U to moe da bude sigurna. Teta grupa mora da nastavi da bude predvodnik dobro

instva. - Ekstremna filantropija - ree Bardis i zakikota se. - Kao ekstremni sportovi. - Molim vas da ne zbijate ale s mojim ivotnim delom - ree Benkroft blago, ali uz prekoran pogled. Dugi trenutak tiine koji usledi bi prekinut zvukom uzrujanog glasa koji je stizao iz komunikacionog centra sa nivoa ispod njih. A onda uble-deli ovek stie spiralnim stepenicama odozdo i saopti: - Jo jedna poruka od Geneze. Jo jedna? - upita Trejsi pokunjeno. ovek iz komunikacionog centra dade Benkroftu list hartije. Ostalima ree: - Nai momci tamo dole ovo shvataju veoma ozbiljno. Benkroft pogledom kratko prelete po hartiji i oi mu se rairie. Papir Ibez reci onda dodade Kolingvudu. Ne svia mi se ovo - ree Kolingvud tiho i ne potrudi se da prikrije pbrinutost. - ta vi mislite, Pole? Filozof je imao izgled potpuno usredsreenog i u misli zadubljenog oirka. Oni koji ga ne poznaju pomislili bi da je u pitanju strah. Njegovi sa-idnici znali su da tako izgleda kad je u pitanju kriza. Pa, prijatelji moji, ini se da imamo vee brige s kojima moramo da ponesemo - ree Benkroft na kraju. - Geneza je poveao nivo pretnje. Primeniemo protokol o izmetanju postrojenja - ree Kolingvud koi dalje prouavao poruku. - Ovde emo na trenutak da suspendujemo cracije i preseliemo se na drugo mesto. Moda u pogon u Batleru u alvaniji. Moemo to da obavimo kao od ale, preko noi. -Mrzim i samu pomisao da uzmiemo prestravljeni - ree Libman. LT ovome smo na dugi rok, Herme - ree mu Benkroft. - Kratkoroicugodnosti zarad dugorone sigurnosti zaista su beznaajne. A ipak, zato se ovo deava ba sada? - upita Libman. Sad kad smo Ansarijevu mreu zadenuli za pojas - ree Bardis starinalitiam - nee da postoji nita to moe da nas zaustavi. Mi se saiazimo u stanju tranzicije. I zato smo ranjivi. Isplivajmo iz ovoga i D nepobedivi. 187 Svet e da bude na terarijum - ree Kolingvud. Libman je i dalje delovao uplaeno. - Ali da pustimo Genezu da... Inver Bras je propao prvi put zbog prostiranja preko gubera - ree Benkroft glasom koji je odavao da je povratio svoj mir i da opet zapoveda. - Geneza e da uradi isto. Mi samo treba da izdrimo jo nekoliko dana. Geneza e da bude uniten. Libman je izgledao manje spokojan. - Ili emo da budemo uniteni mi. Jesi li ti postao sumnjalo kao Toma u Getsemanskom vrtu? Jesam li izgubio tvoje poverenje? Sa Benkroftovog lica nita nije moglo da se proita. - Nikad nisi greio u velikim stvarima - ree Libman, pecnut. - Ba si ljubazan to to kae - odgovori Benkroft ledenim glasom. Iako je Libman oklevao da jo neto kae, decenije odanosti i prijateljstva podstakoe ga da prema velikom oveku i sad bude iskren. Proisti grlo. Ali, Pole - ree - uvek postoji prvi put. Kad zvono lifta oznai jedanaesti sprat, Belknap iskorai napolje zadr avajui izgled umornog putnika zarad kamera koje su mogle da budu postavljene kako u liftu tako i u hodniku. Estotek" bese sprat nie; jedanae sti je pripadao e Majnu". Kako mu je Genadij objasnio, ,,Ce Majn" je far maceutski novajlija specijalizovan za biomarker" istraivanja; cilj bese i se usavri krvna analiza... prosta analiza krvi... kojom bi mogla da se zarr.;-ni hirurka biopsija tkiva kod odreenih vrsta kancera. Kompanija se kv lila da je zasnovana na stratekoj kooperaciji izmeu proizvodnje, nauk vlade". Mnogo partnera, mnogo depova.

Kamere u hodniku ne primeti. Prie vratima koja su vodila na stepea e za sluaj poara i nae da su zakljuana, no brava nije bila savremei elektronsko udo koje bi iziskivalo magnetne kartice ili neku slinu r.o tariju. Bila je to klasina brava koja popusti brzo pred njegovom obiiafa vetinom. Nadao se da e i Estotekove" kancelarije da budu obe:: e JLe: na slian nain. Jedino se nadao da plaenici koje je Genadij pominia su ulogoreni ispred vrata. Na odmoritu stepenica ispred vrata koja je trebalo da otvori da h pio na deseti sprat zasta i otvori tanu po prvi put. Genadij ga je d 188 snabdeo savrenom pijunskom opremom. Kroz kljuaonicu provue sajlu za osmatranje i prinevi oko otvoru ureaja koji mu je ostao u rukama paljivo osmotri hodnik. I ovde nije bilo kamera koliko je mogao da vidi. A ni straara. Brzo savlada bravu vrata i ue u hodnik. Ceo zid koji je kancelarijski prostor odvajao od hodnika ispred liftova bio je u staklu, tako da je mogao da vidi otvorena vrata veine kancelarija i utvrdi da tu nema nikoga. Sa stanovita sigurnosti, bila je to jedna od najprostijih logika. Sve je otvoreno, sve dostupno pogledu, nema ta da se krade. Ali tamo unutra mora da je postojao neki dobar prostor... dobro obez-been prostor... u kome se uvaju dokumenta. Dosijei! Genadij mu je u grubim crtama naznaio ta treba da trai. Ali to prvo treba da nae. Pod pretpostavkom da je to uopte ovde. Belknap pogleda na sat. Sve do sada ova nona infiltracija odvijala se kao podmazana, ali ga ta misao ne umiri. Naprotiv. Preterana samouvere-nost moe da se pokae kao fatalna; a u stvarnosti nema te operacije koja se obavlja u potpunosti glatko. Kad bi stvari tekle glatko, uvek se pitao kad c: cigla da mu padne na glavu. Brzo obi vrata, paljivo ih zatvori za sobom i dade se u pretraivanje kancelarija. U najveoj, oevidno efovoj sudei po raskonom nametaju i n njoj, naie na dvoja zakljuana vrata. Iza jednih, kad ih obi, nae udoban stan s kupatilom, a iza drugih tri metra dugaku i isto toliko visoku prostoriju u kojoj je stajao masivan elini orman s fiokama. Brava na njemu, koja je zakljuavala sve fioke, popusti posle petnaestominutnog ozbiljnog "da. Stade da izvlai fioke jednu za drugom i ita papire iz fascikli koje na-: u njima, ali ne proe dugo i nezadovoljstvo stade da ga izjeda: On nije i strunjak, nije znao ta da gleda. Voleo bi da je Andrea pored njega da i pomogne da deifruje materijal. Izvlaei fioke redom doe i do one u i nae fasciklu na kojoj je pisalo R. S. LANAM. L" fascikli nije bilo nieg. Ime bez znaaja, prazan dosije... delovalo mu i kao sinonim za jalovost, poruga svim njegovim nadama. Posle pola sata prelistavanja dosijea shvati da se bori s mrzovoljom, ali li da nastavi dalje. Tek kad stie do gomile dokumenata sa oznakom stade da nailazi na zaetke onoga to je traio. Bila su tu dokumen--or kompaniji i pripajanju i oi su mu tako brzo letele po njima da tku ne poznade ime kao ime. Kao ime prepoznatljive osobe, a ne kao iaino ime poslovnog partnera. Ali bilo je tu: Nikos Stavros. 189 Tiho izgovori ime tako da ga dobro uje. Bilo je to ime koje je znao... ime onog Grka, kiparskog magnata. Nikos Stavros bio je povuen ovek ija su vlasnitva po svetu bila legendarna. U njih je spadalo, Belknap vide, i etrdeset i devet posto vlasnitva u Eskoteku". Da li je Stavros u stvari Geneza! e li Lanam" njegovo drugo ime? Ali Genadij mu je rekao da je Lanam Amerikanac. U tom sluaju, ko je vlasnik drugog dela kompanije... i ta u stvari Eskotek" kontrolie? Deset minuta kasnije poe da nasluuje sloenost preduzea kakvo je bilo Eskotek". Minut kasnije shvati da vie nije sam. Okrete se kao oparen i sledi. Dva straara, plaenici kako ih nazva

Genadij, stajala su s orujem u rukama odmah ispred vrata na debelom tepihu efove kancelarije koji im je i priguio korake dok su prilazili. Ne pomeraj se - ree mu jedan od njih na loem engleskom jeziku. Belknap oseti gaenje prema samom sebi. Lako je uao, lako naao orman s dosijeima, lako... Negde u vratima ili na zidovima ili u nametaju kancelarije i kancelarija mora da je bio postavljen ureaj visoke tehnologije koji je neujno digao uzbunu i straare doveo ovamo. Propust da pretpostavi da tako neto ovde moe da postoji skupo e da ga kota. Primeti da straar koji mu je naredio da se ne mie u rukama dri gjura vektor SR l", ruski pitolj dizajniran da probija zatitne prsluke. Mogao je, u stvari, da probije ezdeset slojeva kevlar" prsluka, a njegova elina zrna nee da rikoetiraju ve da se zabijaju. Kroz telo bi mu prola kao kamen kroz vodu. Poe prema njima i izae u kancelariju, a oni se oprezno povukoe da mu naine mesta. Profesionalci. -Vidite, ovo nije ono to izgleda... - poe on, ali ga utjivi straar udari nadlanicom ake u kojoj je drao pitolj. Udarac oseti kao da ga je ritnula mazga i u trenu odlui da od tetura-nja stekne neku prednost to mu i nije bilo teko. Zamlatara rukama, povi se natrag i kad opet krenu napred kao da hvata ravnoteu, vide da ga straar podsmeljivo gleda. Nije progutao mamac. Odmah dobi jo jedan udarac zadat istom rukom. Stoj mirno. ef e sad da doe - ree mu polako straar koji je govo rio engleski i koji je sa zanimanjem pratio vaspitne mere koje je primenjivao njegov sabrat. Belknap nemo klimnu glavom. 190 Deset minuta kasnije, na vrata kancelarije ue ovek koji je vodio Eskotek" u pratnji dva plavokosa revolveraa. Njegova kosa bila je crna, obojena, i blistala na vetakom svetlu. Lice mu bese strano nagreno oiljcima preleanih boginja, tako da mu je svaka crta lica bila jako osenena. Usta su bila tanka i okrutna kao svee zarastao rez noa. Belknap zatee sebe gde zuri u pet santimetara dugaak oiljak na elu tog oveka koji je delovao kao druga obrva i pod ispod njega kao da stade da se nadima i izmie mu se ispod nogu. Mora da halucinira. Belknap vrsto stisnu oi i opet ih otvori. Ne moe biti. A ipak je istina. Estonski mogul iz senke, ovek koji je preuzeo Ansarijevu mreu, nije mu bio stranac. Sreli su se pre mnogo godina u istonoberlinskom stanu u ulici Karla Marksa, U seanju mu iskrsnue i slike... turski tepih, ogledalo s ramom od abonosovine, veliki radni bidermajer sto... Dve okrugle cevi ovekove samarice, njegove oi. Riard Lugner. ovek koji je ubijen toga dana. Belknap ga je roenim oima video kako umire. A ipak, evo ga gde sad stoji pred njim. - Nemogue! - skoro zablebeta Belknap. - Da li bi u ivot smeo da se kladi da me ne vidi? - upita ovek ua sno prisnim zvukom glasa koji kao da prolazi samo kroz nos. U levoj ruci drao je pitolj. - Ali video sam te gde umire! - Video si me gde umirem, je li? - ree Lugner i -njegov jezik slian gu.verovom liznu usne. - Onda je jedino poteno da i ja tebe vidim kako umiR. Samo to ovo sad nee da bude predstava. Vidi, s godinama sam po;:ao vatreni pobornik realizma. Stariji, mudriji, dobro je reeno. to za te be ne moe da se kae, gospodine Belknap. Kad smo se poslednji put sreli, bio si tek momuljak. Prestar da bi bio dobar da se naguzi, ali ne i prestar da ne bi mogao da guzi.

I on se runo nasmeja, suvo i jezivo. Belknap duboko udahnu vazduh. Poznade pitolj koji je SPP" kalibra devet milimetara. U stvari, bojeva puka santimetara. Posle svih ovih godina - nastavi Lugner - bojim oje mladalake osobine i jedino postao grublji. Svake e manje duha i sve vie mesa. Manje due i vie tela. 191

Lugner drao. ::.iier dugaka e-et se da si izgubio sve godine ti je ostaja-

-Ja... nerazumem. Nema" ba mnogo da pokae" posle etiri milijarde godina evolucije, zar ne? JRiard Lugner se obrati svojim telohraniteljima. - Gospodo, obratite panju na mirenje sa sudbinom u njegovim oima. Okrete se Belknapu. - Isti si kao ivotinja u zamci. U poetku se ivotinja... lisica ili lasica... divlje koprca, baca se tamo i ovamo, zavija i peni. Prolazi dan, a lovac koji je postavio zamku ne dolazi. ivotinja se bacaka, a onda klone. Bacaka se i klone. Prolazi jo jedan dan i jo jedan. ivotinja slabi od pomanjkanja vode. eka jedino smrt. Lovac dolazi. Ali ivotinju ;e ostavila nada. Otvara oi. Ne bacaka se. Zato to je prihvatila smrt. Prihvatila je poraz. Nema odlaganja neumitnog. Jesi li doao da me oslobodi? Sadistiki osmeh iskrivi Lugnerovo lice. - Doao sam da ti oslobodim duh. Smrt je ovekova sudbina. Ja sam onaj koji e da ti pomogne da sudbinu doivi velikom brzinom. Nema nikoga da ti pomogne. Tvoji poslodavci su te, sluajno znam, sasvim razvlastili. Tvoje bive kolege srna r da si pokvarena roba. Kome misli da bi mogao da se obrati... nekom srednjozapadnom senatoru na visokom poloaju? Bogu, moda? Satani, verevatnije. Otar smeh. - Vreme je da se ostavimo detinjarija i dostojanstveno se suoimo s tvojom likvidacijom. Okrete se straaru koji je govorio engleski. - Ovom gospodinu e ci bude dozvoljeno da napusti zgradu. Straar izvi obrvu. - U vrei za pokojnike - ree Lugner i njegova tanka usta iroko se c vukoe. - U stvari, valjalo bi kad biste imali jo koju - ree Belknap. - Bie nam zadovoljstvo da te stavimo i u dve vree. Belknap se primora da se nasmeje, glasno i bezbrino. - Milo mi je to ti moja duhovitost nije promakla - ree Lug Ako misli da si duhovit, donekle si u pravu - podrugnu se Bdk - Ali vic se odnosi na sve nas. Ne bih te birao za pratioca na posled putovanju, ali mi nisi ostavio izbor. Ja ovo mesto neu da napustiir. L je istina. Ali sam zaboravio da pomenem jedan sitni detalj: Niko o zgradu nee da napusti iv. Da, triacetontriperoksid je udesna stva zak prska od njega. 192

- Ba su dosadne ove tvoje lai - ree Lugner i usta mu se malo iskrivie. - Nisi matovit. - Razume se da ti godi da misli da laem jer bi ti ponos gadno stradao kad bi priznao da si uetao u klopku - ree Belknap glasom ushienim, skoro luakim. - Ha! Jesi li i za trenutak pomislio da ja ne znam koji alarm poteem? Za kakvog me amatera smatra, boginjavo jedno pare ba lege? - Nikoga ti nee da nasamari - ree Lugner smireno.

- Ono to ti izgleda ne shvata jeste da meni nije stalo ni do ega - re e Belknap kao razveseljeno. - Govorim ti ovo zbog starih dobrih vreme na. Kad bude umirao, hou da zna zato. A ta ako sad odem? Koliko da proverim taj tvoj apsurdni scenario. Belknap progovori lagano, krto, paljivo naglaavajui svaki suglasnik. - Lift je sad ve u prizemlju. Tebi treba ezdeset sekundi da izae u hodnik, liftu jo trideset da stigne ovamo gore. ao mi je. Nisam ti ostavio dovoljno vremena. A ti jo i opa. Ovi straari ovde... e pa, oni mu dou kao dobrodoao viak. lag na torti. Jer ovo je, uistinu, stvar jedino izmeu tebe i mene. Moe li da namirie triacetontriperoksid? Vidim da moe. Mirie malo na lak za nokte, jelda? Poznato ti je to. Hoemo li sad da za-iedno odbrojavamo poslednje sekunde. I on se malo primae Lugneru. Lugnerov pogled postajao je sve ukoeniji kako je Belknap govorio, ali plavokosi telohranitelj sa njegove leve strane bese prebledeo. Belknap mu prstima ruke pokaza: pa-pa. Covek se okrete i klisnu prema vratima. Ali ne de do njih. Drugi, pokoleban, krenu za njim. Munjevitim pokretom Lug-eer die pitolj i pogodi ga u potiljak. Pucanj tajera" bese buan, ali udno bez odjeka u zatvorenom kancelarijskom prostoru. Drugi telohranitelj fcr:i, pokoleban, bese krenuo za prvim, ukoi se upola koraka. Ostali pre-raeno pogledae Lugnera. " - 3 Dok je drugi telohranitelj piljio u krvavu masu u koju se pretvori-. u njegovog kolege, Belknap naini samo jedan korak, ote mu pitolj : : s dva brza hica pogodi dva straara i onda se, kad se Lugner okrete :.: njemu baci, iza tekog stola u kancelariji. Zrna iz Lugnerovog pito-: rrosvrdlae tvrdo drvo stola kao da je karton. Belknap se sklupa, ruku s pitoljem die preko ploe stola i nasumice Aaii prema mestu na kome je zapamtio da je ostao onaj plavokosi telohra-1pd: Krik bola pokaza mu da nije uzalud pucao. Preostao je Lugner. Gde M -: ;ao da bude? Mislil 193 Ako je pao na priu o eksplozivu, onda gleda da se primakne vratima. Ali i ako nije poverovao u priu, gledae da se domogne vrata kako bi mogao da ih zakljua s druge strane i pozove jo nekoga u pomo. Belknap se naglo ispravi iza stola i pripuca pa se opet baci na pod i u svest vrati slike onoga to je video. Lugner bese tano tamo gde je i mislio da e da bude! Ali da li ga je pogodio? Ne u ni jauk ni stenjanje. Posle nekoliko sekundi tiine, Lugner ree: - Ti si lo kockar. Krupijea koji dri banku za stolom niko ne moe da pobedi. Bio je to glas nekoga ko savreno upravlja situacijom. Ali zato bi glasno odao gde stoji? Lugner bese laov skroz-naskroz. Shvatanje mu sevnu kroz glavu. Lugnerov glas bio je previe odmeren, previe spokojan. Lugner bese ranjen, moda smrtonosno. u ga kad zakorai. Jednom pa jo jednom. Teki koraci. Koraci oveka koji umire... i paljivo niani pitoljem. Belknap brzo skide sako i jedan njegov prazan rukav naglo prebaci na plou stola... stari trik koji su vojnici izvodili lemom ili kapom na tapu da bi privukli vatru snajperiste. Lugner bese i suvie iskusan da padne na tako neto... injenica s kojom je Belknap raunao. Lugner e da niani nisko i ulevo, tamo gde je pored stola bilo dovoljno mesta za kotrljanje. Belknap opet poskoi kao pajac iz kutije ali kod desnog ugla stola i kad pritisnu okida pitolja vide kako Lugnero-vo sadistiko, podrugljivo lice dobij a jedan novi izraz. Iraz je odavao neto to je prebegli agent esto izazivao kod drugih, ali retko oseao sam: uas. - Ja sam krupije - ree Belknap. - Proklet... Teko zrno pogodi Lugnera u grkljan i presee mu poslednje reci. Drugo zrno, naciljano jedva neto malo vie pogodi ga u lice odmah ispod nosa i naini rupu slinu treoj nozdrvi na tkivu i kostima. X- XDeset minuta kasnije, Belknap je brzo koraao trotoarom kroz estoi sku

no. Stigao je u Talin u nadi da e da smanji neizvesnosti, nepozna: Umesto toga, nepoznato i nesigurnost uviestruili su se. Nikos Stavros. Kakvu je on ulogu imao? Riard Lugner, alijas Lanam. Je li on... da li je bio... Geneza! Ili samo:: jedan Genezin pion? ta se zaista desilo onog slavnog dana 1987. kada su Belknap i Rajnhart sreli u stanu na Karl Marks Ale? 194 Samo je jedna stvar bila sigurna: nita u vezi s tom epizodom u Istonom Berlinu nije bilo onako kako je izgledalo. Da li je predstava bila organizovana samo od Lugnera? Belknap teko proguta pljuvaku. Da li je i Dared Rajnhart bio obma-nut kao i on? Ili je Dared... i ta ga misao opee kao kiselina... bio deo obmane? Dared je tamo sve obavio s neverovatnom lakoom ukljuujui i nain na koji se pojavio u poslednjem trenutku. Da spase Belknapu ivot? Ili da pomogne Lugneru da pobegne uz pozorinu predstavu koja e pote-ru za njim da prekine jednom zasvagda? Trotoar pod njim kao da se Ijuljnu kad ga zahvati novi talas vrtoglavice. Njegov najbolji prijatelj. Njegov najverniji saveznik. Dared Rajnhart. Rajnhart bese heroj, spasilac, prijatelj. Ili laov, manipulator, zaverenik u nekoj emi tako sveobuhvatnoj i dalekosenoj da je izmicala i mati? ta je verovatnije? Budi razuman. Onda se seti stare izreke. Istina nije uvek razumna. Poele da padne na kolena, poele da povrati, poele da ui stisne rukaa, poele da vrisne na nebo. Taj luksuz sebi ne dozvoli. Umesto toga, kad : nano stie do Gruzijanevog letnjikovca, prisili se da se suoi s injenicama koje je imao u svesti. Bilo je to kao da guta staklenu sru. Koje u stvari bio Dared Rajnhart? 195

TREI DEO

ETRNAESTA GLAVA Larnaka, Kipar Let od Talina do Meunarodnog aerodroma Larnaka na Kipru bio je miran; muke su protutnjale pre njega. Kalvin Gart uopte nije bio zadovo- an kad mu je Belknap rekao da eli da se poslui arter avionom kojim je hor doleteo u Estoniju na nadmetanje u pevanju... planovi leta trebalo je da budu popunjavani, logistika da se obrauna... ali je konano popustio. Ipak je i sam nekad bio u istom esnafu. Genadij akvetadze, posle dueg nekanja i on, pobrinuo se za papirologiju. Zadrao je sve svoje veze u estonskom ministarstvu transporta; nemogue je postalo mogue. jo muniji u neku ruku bio je telefonski razgovor s Andreom Benkroft. O tome u ovom trenutku ne elim da priam - rekla mu je kad je upiao kako je prola njena poseta postrojenju u Rozendejlu. - Ima nekih stva0 kojima jo razmiljam. V njenom glasu bilo je neega to ga je uznemirilo, neke potitenosti, skrivanog jada. I sam je posle razmiljanja da li da joj pominje Dareda, svoja strahonja, odluio da to preuti. Bio je to njegov problem; nije eleo da ga i1 njenim. Ali joj je rekao za Nikosa Stavrosa; ovde e, znao je, njeno is-

tvo u korporacijskom poslovanju moi mnogo da pomogne. PrekidoTezu i ona ga pozva za deset minuta s preciznim podacima o ovekoa vlasnitvu i skoranjim aktivnostima na osnovu dostupnih poslovnih pttaia. pritkost njenog glasa ponovo ga onespokoji. A u vezi s arhivom u Rozendejlu - poe on opet - reci mi bar ovo: da acija ima bilo kakvo vlasnitvo u Estoniji? nali su neki program obrazovanja trudnica i kurseve o moralu ali ?oetka devedesetih godina. To je otprilike sve. 199 ao - Sumnjivo malo? - Nita sumnjivo. Na nivou onoga to se odvijalo i u Latviji i Litvaniji. mije. - Da li je bilo jo neto to je privlailo panju? - Rekla sam vam... rekla sam ti da jo obraujem... Ovoga puta joj glas zadrhta, bio je siguran u to. - Andrea, ta se desilo? - Samo... samo mi je strano potrebno da te vidim. - Vratiu se vrlo brzo. - Sutra. Rekao si da leti na Kipar, tano? U Larnaku? Sa Kenedija" ima direktnih letova do tamo. - Ti ne zna kakvom se riziku izlae. - Biu paljiva. Upotrebiu svoju karticu da rezerviem let od Njujorka do San Franciska za sluaj da se spisak putnika nadzire. Onda u da za molim prijatelja da rezervie dve karte za let u Pariz: DFK" do Orlija" i da upotrebi svoju karticu sa mnom kao saputnikom. Moje ime e da se po javi na spisku putnika ali ne i u finansijskim izvetajima. A to me uvodi u isti vazduhoplovni terminal iz koga polazi i moj let za Larnaku... let ko:: nee da bude do kraja popunjen. etrdeset minuta pre poletanja avion;:: Larnaku pojaviu se na alteru s pasoem i gotovinom i kupiti kartu. Lju di se odluuju da krenu na put u poslednjem trenutku... hitni poslovni sa stanci, ta bilo. Ona malo zasta. - Govorim ovo samo da ti pokaem da sam o sve. dobro razmislila. Mogu to da izvedem i izveu. Prokletstvo, Andrea. To je opasno. Ako njegove brige oko Dareda Rajnharta imaju osnova, pomislio turobno, i sam nije bio bezbedan. - Posebno Larnaka. Ulazi u stvan:?! kojoj ne pripada. - Reci mi gde ja pripadam. Reci mi gde je bezbedno. Jer bih to rrjaj volela da znam - uzvrati ona, a delovala mu je kao da je na ivici plaa. tim tamo da te vidim svidelo ti se to ili ne. - Molim te, Andrea - pobunio se. - Budi razumna. Bile su to pogreno odabrane reci, kako za nju tako i za njega. Videemo se sutra po podne. Izvesnost vienja s njom godila mu je i plaila ga. Bila je amater: a i naka... njegova Larnaka... lako je mogla da se pretvori u smrtonosno jite, posebno ako se bude suoio s Genezom. Od pomisli da Andrea 200 da bude povreena podilazila ga je jeza. Da te ne poznajem tako dobro, Kastore, rekao bih da donosi zlu sreu. Tokom leta pustio je da mu misli slobodno lutaju. Nikos Stavros. Najvea flota ribarskih brodova na Kipru. Stavrosovo pomorsko" imalo je tankere za prevoz sirove nafte pa je, iako mu je flota bila mala, uspevao da pravi dobre poslove zahvaljujui daru da uoi najunosnija trita. Za njega se prialo da ima ogromno vlasnitvo, ali skriveno privatnim i neprijavljenim ortaklucima. Sve je to bilo veoma dobar pokazatelj, ali u kom smislu. A ako si grdio u vezi s Daredom Rajnhartom, u emu onda jo grei Moda

njegovo putovanje kroz ivot uopte nije bilo putovanje, ve mani-pulisani mar kroz lavirint obmana. Izloio se opasnosti za Dareda; dao bi u stvari i ivot za Dareda. A sad? Dared bi, koliko je on znao o njemu, mogao da bude i sam Geneza. Bio je na svim pravim mestima. Vetina, nevidljivost, majstorstvo u mahinaciiama... sva su ga ta svojstva inila dostojnim te uloge. Odbijao je unapreenja koja bi ga povukla sa terena, ograniila mu pokretljivost, ugrozila sposobnost da slobodno putuje. A on je sve vreme radio na stvaranju svoga sveta, sveta terora. Sveta tame koji je trebalo da obuhvati zemlju, a da njen stvaralac ostane nepoznat, nikad vien, nikad pre-boznat. Da li je Rajnhart sposoban za takve krajnosti? I sama Belknapova dua bunila se protiv te mogunosti. Ali nije mogao da je prosto precrta. Larnaka je ime dobila po grkoj reci koja znai sarkofag". Grad bese Ledu najmanje armantnim na elom Kipru. Njegove ulice bile su takav Hrirint da su i dugogodinji stanovnici imali muke da se snau... a ak i oni isu mogli da pamte stalne promene naziva ulica... dok su libanski emilanti nainili svoje naselje severno od grada. Xa carini je pokazao papire koje je dobio od Genadija jer se one pretidne nije usudio da vie nosi, ali ga je penzionisani pijun uverio da ne i brine. Vonja taksijem do grada trajala je petnaest minuta. Mno:_:e vremena proe dok se ne uveri da usput nije pokupio neeljene tioce. Imao je sedam sati do Andreinog dolaska. Glavninu toga vremenameravao je da provede izviajui Stavrosovu rezidenciju i mogunop u nju prodre. Adresa koju je dobio od Andree, avenija Lefkara broj 500, bila je i taudno nedoreena. Stavros je posedovao elo brdo i posle detaljnog 201

osmatranja sa svih strana, Belknap zakljui da je neopaeni upa prosto nemogu. I onda mu na um opet dooe Daredove reci: Kad ne postoji nain da se ue, probaj da kucne na glavna ulazna vrata. Pola sata kasnije, Belknap se pred imanje doveze u iznajmljenom lendroveru"; straaru kod ulazne kapije predade poruku koja bi prenesena sledeem pa jo jednom. I njega i njegovo vozilo onda pretresoe i tek tada propustie da proe. Parkira se tamo gde mu je reeno, na prostoru poljunenom i nadstrenicom zaklonjenom od sunca, a urednom kao japanska bata. Na ulaznim vratima ponovi poruku slugi koji ba i nije bio livrejisan, ali je imao ukoeno dranje. Poruka bese prosta i mona: - Recite go-.spodinu Stavrosu da me alje Geneza. I to ime opet pokaza koliko je plodotvorno. Sluga, mravi ezdesetogodinjak upalih obraza, Belknapu ne ponudi pie i ne potrudi se da bude mnogo ljubazan. Primie vas u biblioteci - ree i kad se okrete, Belknap mu ispod sa koa za pojasom vide plaviasti sev metala pitolja. Znao je da je to uinjeno ba tako da on to moe da vidi. Biblioteka je imala vie hrastove lamperije od polica s knjigama; sa tavanice je visio raskoni kristalni luster koji kao da je uzet iz neke venecijanske palate i verovatno i jeste. Mesto je, po svemu to je do sad video, sasvim odgovaralo predstavi koju u glavi bese stvorio, i to poev od nametaja iz perioda regentstva" do slika manje poznatih starih majstora. Nikos Stavros, meutim, bio je sasvim drugaiji od slike koju je o njemu stvorio u glavi. Snana prsa, jaka vilica, prodoran pogled, vrst stisak ruke... sve odlike poznatog tipa grkih brodovlasnika koji su nauili da ce-ne fine stvari, ali se nisu libili tekog posla... u ovom sluaju su izostali. ovek koji se iskobelja na noge sa fotelje na kojoj je sedeo i stisnu mu

ruku vlanim dlanom bio je neugledan primerak. Njegov pogled bio je vodnjikav i odsutan. Bio je nene grae: upalih grudi, sitnih zglobova i de-tinjih aka. Njegova proreena, gotovo bezbojna kosa bila je u pramenovima znojem slepljena za teme. Nikos Stavros? - upita Belknap i otvoreno ga odmeri od glave dc pete. Stavros proaka jedno uvo dugakim noktom malog prsta. Moe da nas ostavi, Kaje - ree mravom slugi. - Razgovaraerr.; nasamo ovde. Sve je u redu. Ton njegovog glasa opovrgavao mu je izgovorene reci. Bio je oevidne uplaen. 202 Pa, kako mogu da vam pomognem? - Stavros upita Belknapa. - Zvu im kao prodavaica, zar ne? I ovek sa kratkim, suvim smehom nervozno obliza usne. Ali ozbiljno. ela moja karijera izgraena je na saradnji. I onda sklopi ake u nastojanju da sprei njihovo drhtanje. Belknap se osvrte i vide da je sluga ostao da stoji na pragu biblioteke. Pod Belknapovim pogledom, on se sad povue i beumno zatvori vrata za sobom. Belknap onda zakorai blie Stavrosu koji je, inilo se, strepeo u njegovom prisustvu. A ipak ga je pustio da ue. Zato? Zato to je, oevidno, mislio da nema drugi izbor. Nije se usuivao da izazove gnev Geneze. Saradnja je jedna stvar - ree Belknap. - Kolaboracija neto sasvim drugo. Shvatam - smesta ree Stavros koji oigledno nije shvatao. Belknap bese zapanjen. Evo jednog bogatog oveka koji se praktino trese od straha. - Uvek sam spreman na kolaboraciju - dodade Stavros. - Na kolaboraciju s naim protivnicima? - upita Belknap i skupi oi. - Ne! - jauknu Stavros. - To ne. Nikad to ne bih uinio. Donete su neke odluke na stratekom nivou. O tome koja operacija da se preuzme. Koji ogranci da se odbace. Koji ortakluci da se raskinu. Belknapovi izrazi bili su probrani, neodreeni i pretei; namera mu je bila i da zbuni i da ostvari vezu. Stavros ivo zaklima glavom. - Teki zadaci, kladim se. Belknap zanemari te njegove reci. - Hajde da priamo o Estoteku". Mada je postupao po sluhu, Belknap nije smeo da pokae nesigurnost i oklevanje. Pritisnue oveka, pitati ga ono to eli i improvizovati ako bu-ie potrebno. Estotek" - ponovi Stavros. - Zvui kao pilula za kontrolu raanja kod ptica. Pridavljeni kikot. Magnat opet .nervozno liznu usne. Pljuvaka mu se bese skupila u uglu usana. Bio je ovo ovek pod velikim stresom. Belknap naini jo jedan pretei korak prema Kipraninu. - Misli li da wan? Misli li da sam ovde u prijateljskoj poseti, da sam doao na slaHlprj ? I Belknap prui ruku, dohvati brodovlasnika za svilenu koulju i cimnu ? ka sebi pokretom koji je odavao svu silinu obuzdavanog besa. 203

- ao mi je - ree Stavros. - Moete li da mi ponovite pitanje? - Da li bi voleo da ostatak ivota provede potpuno nepokretan i da tr pi neizdrive bolove uz stalnu svest da si osakaen? ekajte da razmislim... ne? - ree Stavros i stade divlje da kaljt. Lice mu bese sasvim crveno kad opet pogleda Belknapa. - Estotek". To

je ljutura. Kompanija koja je fasada, zar ne? Mi tako radimo poslove. Ali to vam je poznato. - Ovde nije re o onome to ja znam, ve o tvom ponaanju. - Tako je. Potpuno razumem - ree Stavros i okrete se prema flaama sa estokim piem na oblinjem stoiu i nasu sebi au. A onda, kao da se priseti, ree: - Eh, zaboravih na lepo ponaanje. Trebalo je da prvo vas ponudim. Izvolite, uzmite ovu au. Belknap je prihvati i smesta njenu sadrinu au Stavrosu u lice. Alkohol ujede Kipranina za oi i on stade da brie suze. Postupak bese neuven; ali Belknap je intuitivno znao da mu je takvo ponaanje od kljunog znaaja za predstavu koju je kod oveka hteo da stvori. Samo neko iza koga stoji mona sila srne sebi da dozvoli ovakvu drskost prema bogatau. - Zato ste to uinili? - zavapi Stavros. - Zavei, vreo govana - zareza Belknap. - Poinje da vie teti nego to koristi. Stavros mirnu. - Vi ste od... - Upravo dolazim od Lanama. - Ne razumem. - Savez je sklopljen. Preuzimanje obavljeno. Ti si sada deo nas. Stavros otvori usta, ali kroz njih nita ne izae. - Ne lai me. Zgreio si. Plovio si preblizu vetra. - Molim, nisam im rekao nijednu prokletu re! Morate da mi verujete! Belknap oseti da negde poinje da stie. - Kome? - Ti islednici od mene nisu dobili nita. Nita im nisam rekao. - Priaj mi vie o tome. - Nema ta da se pria. - ta to, do avola, pokuava da sakrije? - Kaem vam. Nita nisu saznali ti vaingtonski kopilani u smeirr. odelima. Advokat koga je Lugner preporuio bio je sa mnom. Don Mektagart, je li vam jasno? Vi, ljudi, moete njega da pitate. Ovi trutovi iz Kirkove komisije dizali su silnu galamu kao to moete da pretpostavite. Al mi smo ih sve vreme zaluivali. - Osim to ti to nije bilo jedino vienje s njima, je li tako? 204

- Svakako jeste! - graknu ovek uplaeno i uvreeno. - Morate da mi verujete. - Zar nam ti sada govori i ta treba da radimo? - Ne! Nisam tako mislio! Nemojte pogreno da me razumete. Hajdemo od poetka. Ne daj mu da se sabere. - Molim vas. Ne znam kako je Kirkova komisija saznala to to je sazna la, ali znam da joj ja nisam izvor. Zato bi od mene tako neto procurelo? Pa i moja je glava na panju. Rekli su mi da u da izgubim registraciju svo je flote ako kongres SAD utvrdi da sam zgreio. Ba tako. Podsetio sam ih da sam kiparski dravljanin! A oni su nastavili da priaju o jednom od mo jih ogranaka u SAD. Pa ta se to njih tie? I to sam im i rekao. - Glava ti je bila na panju, tano je - ree Belknap. - Tako posluju ti vaingtonski vanzemaljd kad ti bue stranjicu. Reci istinu. Bie lake na taj nain. Treba samo da prizna. - Sve ste pogreno shvatili. Od mene nita nisu doznali. Hej, pa ja sam Kipranin, mi znamo kako se uti. Bio sam kao stena. Molim vas... pitajte

Mektagarta, on e sve da potvrdi. Vi morate... da mi verujete za ovo. Belknap dugo osta da ga samo utke gleda. A onda: - U krajnjoj liniji, nije vano da li ti ja verujem. I onda spusti glas do apata. - Bitno je da ti Geneza poveruje. Kad on to izgovori, brodovlasnik se tre i vidno preblede. Belknap je postupao instinktivno, prednost sticao osnovnim mehanizmima paranoje. Bilo mu je jasno da je mo Geneze uglavnom poticala iz injenice da niko tano nije znao ko je on niti ko bi tajno mogao da bude n njegovoj slubi. - Molim vas - zakenjka Kipranin i jegove oi unezvereno su lutale taj mo i ovamo. - Moram da idem u kupatilo - zamuca. - Odmah u da se vratim. I on umae prema malim vratima u prostoriji na koju se biblioteka na-ala i nesta kroz njih. ta li smera? Po pomo nije otiao; slugu je mogao da dozove pritiskom ci dugme. Neto drugo je onda posredi. I Belknap najednom shvati. Otiao je da zove ortaka u Talinu. Kad se Stavros vrati minut kasnije, pogled koji podari Belknapu bio je dan; pregrt sumnji ini se niklo je kao busenje u pustinji posle kie. -bard Lugner je... 205 Mrtav - ree Belknap. - Tano je. Vidi, on je oko uslova pokuao da se pogaa s Genezom. Neka to bude i lekcija tebi. Stavrosovo lice pobele jo vie. - On... on... On je imao sree. Za njega se sve brzo svrilo. Za tebe nee. elim ti danas dobar dan. Belknap mu podari jedan prezriv pogled. Zatim bez reci ode do vrata, izae i zatvori ih za sobom. Pobedonosni oseaj bio je kratkog veka, razvodnjen olujom nesigurnosti... i takoe sveu o sigurnoj istini: Ranjena ivotinja je najopasnija. Sa brdskog puta izae na put pored obale i zaustavi lendrover" malo dalje da vidi hoe li Stavros da poalje nekoga za njim. I misli mu se zaro-jie. Sastanak kod Stavrosa doneo je vie saznanja no to bi Stavros to bio u stanju i da pojmi... ali i Belknap jo uvek nije uspeo da ralani sve pojedinosti. Jedna injenica bila je nesumnjivo znaajna: za Stavrosa je Geneza bio neprijatelj od koga treba da se strepi... neprijatelj koga treba usliavati i umilostiviti, ali svejedno neprijatelj. Lugner nije bio Genezin agent, ve protivnik. To jeste bilo iznenaenje. Postoji li nain da se to iskoristi? Priznade sebi, mada nevoljno, da bi mu dobro dola Andreina pomo, njena strunost... moda e ak da mu bude i neophodna. Ali ne samo pomo. Njeno... ta? Njen pronicljiv intelekt. Njena sposobnost da razmotri i iskoristi protivrene ideje. Ali je tu bilo i neto vie, zar ne? I pored toga to se onako uporno protivio njenom dolasku, potajno mu je bilo drago to je ona u tome istrajala. Imao je nameru da joj se pridrui u hotelskim apartmanima Livadiotis". Trebalo je da bude tamo za oko jedan sat ako ioavion ne bude kasnio. U retrovizoru vide kako jo jedan automobil izlazi sa brdskog puta koji je vodio jedino na Stavrosovo imanje. Je li u njemu sam Stavros? Automobil skrete u veliku marinu za amce i Belknap, pazei da zadri pm: nu razdaljinu, krenu sad za njim. Kroz drvored krljavih borova vide ka.: neko... ne Stavros... izlazi iz automobila i ide prema obali monim, samopouzdanim koracma. Belknap se primae blie. ovek bese visok i vitak, ali mu je svaki pokret odavao snagu. Zastao ie da razgovara sa ovekom u uvarskoj kuici pored parkiralita i kad okrete da mahne prema mestu gde je ostavio automobil, Belknapov stomak se zgri. Ne, ne moe biti!

206 Kratka smea kosa, elegantno dugaki udovi, oi skrivene iza tamnih naoara za sunce... ali je Belknap znao kakve su te oi, poznavao njihovo sivkasto zelenilo i pogled iz njih poznavao, jer je poznavao oveka. Dared Rajnhart. Njegov prijatelj. Njegov neprijatelj. ta od toga? Morao je da dozna. Belknap iskoi iz automobila i potra... pohita, jurnu... i pre no to shvati ta ini. Darede! - viknu. - Daa-reede! Visoki ovek se okrete da pogleda prema njemu i ono to Belknap prepozna u njegovim oima bio je isti i neskriveni strah. Dared se dade u trk i stade da bei kao da mu je ivot u pitanju. Stani, molim te! - doviknu Belknap. - Treba da razgovaramo! Znao je da je izraz koji je upotrebio skoro komian u potcenjivanju onoga to bi njih dvojica trebalo da rade, ali bese tako nabijen protivrenim oseanjima, da mu je bilo svejedno ta e da kae. Samo da Dared stane. Delimino se nadao da e Rajnhart, ako stane, moi da mu sve objasni, pomoi mu da mu ivot opet dobije smisao, ponititi naprsline koje su se javile u njegovom rasuivanju i logici i zdravom razumu. Molim te, stani. Ali Rajnhart je svejedno beao preko marine kao da mu od Belknapa preti smrtna opasnost. On skrenu na dugaak drveni kej i noge mu zatoptae preko dasaka. Kuda je Polideuk mogao na tu stranu, za ime neba? Glupo pitanje dobi odgovor trenutak kasnije kad Dared sa keja skoi u motorni amac iji motor odmah duboko zabrunda i sekund kasnije, Rajnhart odjuri po zelenim vodama zaliva Larnake. Belknap osta da nemono gleda za njim. I prvi put tad jasno mu se javi misao koju je nesvesno ve due vreme potiskivao. Da li je Dared pre svega uopte bio otet? Nije li i to bila dobro iena varka? Bolne sumnje opet se vratie. Ideja da je njegov najbolji prijatelj... da, Kastorov Polideuk... izdajnik, izdajnik i to ne samo prema njemu, inila mu t ao udarac noem u srce. Po hiljaditi put oajno stade da trai drugo obenje. Priseti se Daredovog preneraenog lica: lica nekoga kome je Belknap pretnja. Zato? Zato to je Belknap sad prozreo varku... ili je po-oiao neki drugi razlog? "." iednu stvar bese siguran: Andrea ne srne da ostane u Larnaki i na Ki-L Kako je pristao da joj dozvoli da doe? A kako je mogao da je sprei? 207 Belknap se brzo vrati do svog automobila, pogleda na sat i prorauna vreme. On i Andrea trebalo bi da u isto vreme stignu u hotel. Nadao se da avion kojim je doletela ne kree odmah na povratni let i da e u njemu uspeti da nae mesta za njih dvoje. Njujork Svi veliki gradovi, po Belknapovom iskustvu, bili su okrueni industrijskim prostranstvima i Njujork nije bio izuzetak. Dok je vozio, mogao je da sa obe njegove strane vidi ogromne rezervoare tenog prirodnog gasa i fabrike od crvene cigle, ogromne, ali izbaene iz upotrebe kao gigantski skeleti prohujalog industrijskog doba. Fabrike su ustupale mesta skladitima u raznim fazama zaputenosti i onda stambenim blokovima koji nikad nisu naseljeni jer je izvoaima za dovretak radova bio potreban novac koji nisu imali. Dokazi o prisustvu ljudi konano su poeli da se ukazuju: odvodni kanali posuti ambalaom brze hrane, trotoari posuti srom belog i zelenog stakla kao rapnelima alkoholizma. Da si beskunik, sad bi ve bio kod kue, pomisli Belknap turobno. Naglo cimnu volan i prede iz jedne u drugu, bru traku na putu i na taj nain primora se da ostane budan i porec uspavljujueg brundanja iznajmljenog automobila.

Andrea Benkroft, koja je upola leala na seditu pored njega, zevnu i zatrepta. Kako si? - upita je. Ona mu ne odgovori odmah. On je neno uhvati za ruku. - Dolazi i; sebi? -1 dalje sam malo gluva od putovanja ovamo - odgovori ona. I ne malo pospana, pomisli on. Od Larnake do aerodroma Kenedi" nisu doputovali avionom kojim je ona stigla na Kipar, prvo zato to mu nre odgovarao njegov red vonje, a drugo zato to se prisetio da avioni moraju da prijave spiskove putnika koje mogu da vide razne oi. Belknapov :::-ter avion ve se bese vratio za Talin. Umesto toga, ukrcali su se na DHL-c mlanjak, teretni avion bez prozora ijeg je pilota Belknap godinama pcznavao. Teretnjak je reavao hrpu neposrednih problema. U trupu, izvz: pilotske kabine, na zidove su bile prikaene visee stolice namenjene rnteoj posadi, ali su izolacija zvuka i grejanje bili isto fakultativni. Izvini zbog prevoza - ree joj Belknap. - inio mi se bolji od drui mogunosti. 208

Ne alim se ja. Nadam se samo da u jednom uspeti da se naspavam. U teretnjaku sam bila kao u bunilu, ali mi se ini... ini mi se da si me gr lio... I to satima. On slee ramenima. - Brinuo sam se za tebe. Mnogo si preivela. I malo spavala. Za mene si brinuo? -1 zato si ti loa vest, sestro. Dobar agent ne srne da se vezuje - ree joj grubo. - Dared je to uvek govorio. - Misli li da Stavrosu nee nita da se dogodi? - Ne znam. Stavros je vukao konce, ali je i sam bio potezan koncima lutkara malo jaih od njega. Ovoga puta su, pretpostavljam, samo Dareda poslali na njega. - Znai da misle da su ugroeni. - Pa i ti i ja smo akali napetu strunu zamke - ree Belknap. - Treba lo je da nam klavir padne na glavu. -A ja sam preturala po izvetajima fabrike koja pravi klavire. U Rozendejlu. Oi mu odoe na retrovizor da po ko zna koji put osmotri vozila oko sebe. Instinkt bi ga opomenuo na to da ih neko prati. - Ispriala si mi ta ti se desilo u Rozendejlu. Ne sme da dozvoli da ti to utie na svest. - Kad neko uradi ono to sam ja... da li to menja linost? - Da, ako to dopusti. Kapci na oima joj zatreptae i sklopie se. - Kad se to desilo, imala sam : feaj da idem u pakao. Kao da sam zakoraila preko granice, prela u svet iz koga vie nikad neu moi da se vratim. I nekako se, sad uz tebe, tako vie ne oseam. Jer ovde, u ovom naem svetu, postoji neka vrsta zla koja se r. e ponaa po pravilima koja ja priznajem. Otvori oi i on u njima vide sev prkosa. - Sad imam oseaj da u u pakao da odem samo ako me tamo odvuku. A i tad u da se ritam i da vri-nm. On je ozbiljno pogleda. Ubila si dva oveka, pomisli. Dvojicu koji su eIdi da ubiju tebe. Dobro dola u klub. Uradila si ono to si morala. Nita vie, nita manje - ree joj. Oni su mislili da si slaba. Pogreili su. I hvala Bogu za to. Ranjeni su, pomisli on, oboje su ranjeni i to veoma duboko. No znao je akoe i da bi zaustavljanje zbog vianja rana mogli skupo da plate, moda pk i ivotima. Bie vremena za vianje, ali to vreme jo nije dolo. -1 ta sad? - upita Andrea bezbojnim glasom. - ta traimo? 209

Prokletu paukovu mreu - ree Belknap i skrenu na rampu kojom se izlazilo na autoput 1-95, Jug. - A zna li ta se nalazi kad se naie na veliku razapetu paukovu mreu? Negde u blizini vreba veliki debeli pauk. Okrete glavu i paljivo je pogleda. Njeni podonjaci su delovali kao ukaste modrice. Bila je iscrpljena. Ali ne vide izbezumljeni pogled kakav se sree kod veine ljudi kad dozive neto muno i neprijatno. Doivela je potresno iskustvo, ali se od njega nije raspala. Jesi li jo uvek besan na mene to sam dola na Kipar? Njene bademaste oi blistale su na jutarnjem suncu. - Besan sam. I milo mi je to si to uinila. Retko ko priznaje da sam mu potreban kad mu je teko. Mislim da mi je najtee pala ona vonja od ma rine do hotela, do trenutka kad sam te video i shvatio da je sve u redu. Kao da mi je dan opet svanuo. - Podnevno svitanje - zamiljeno ree ona. - To bi mogao da bude do bar naslov za roman. - Molim? - Nita. Samo sam naglas razmiljala. Pa, kakav nam je plan? - Poi emo od onoga to si ti maloas pomenula. Oni misle da su ugroeni. Ali nismo mi prava pretnja. Neto drugo plai ih mnogo vie. Ne to ili neko. Stavros bese prestravljen... ali ne od mene. Plaio se onoga to je mislio da ja predstavljam: Geneze. Ali takoe i od senatora Beneta Kirka. Kirkove komisije. U njegovoj svesti oni su nekako bili povezani. - Moe li biti da Geneza radi preko Kirkove komisije? - upita ona. - Sa mo pokuavam da povezem take. I onda zavrte glavom. - Kriste! Senator SAD u depu bolesnog manijaka. - Ja ne znam tano da li je Kirk u bilo ijem depu. Moda je i tako ka ko si ti rekla... da ga Geneza koristi. Obavlja svoje poslove preko njega. Hnni ga podacima. - to znai da bi senator bio neto kao tigrova apa, je li tako? Ali to e ludilo! Belknap opet promeni traku i povea brzinu tek koliko da vidi ne pr-ti li ih ko. - to znai da je senator kljuni igra u svemu ovome. Verova:-no, a da to i sam ne zna. Jer ja mislim i o neemu to je takoe i Lugner :t-kao. Neto o srednjozapadnom senatoru na visokom poloaju. To me c nateralo da se upitam da li Geneza koristi Kirkovu komisiju, da li ga je orili ona ili ono... nekako uposlio u njegove svrhe. 210 - Ili ona, ili ono - ree ona pa se promekolji na seditu da ga bolje po gleda u lice. - Da li se zbog toga sad vozimo u Vaington? - Drago mi je to si dovoljno budna da moe da vidi saobraajne znake. - Poinju da me podilaze marci. Jesi li siguran da je to najsigurniji na in delovanja? - Naprotiv. Siguran sam da nije. eli li da uradim najsigurniju stvar? - Do avola, ne - ree ona bez oklevanja. - elim da stvari budu isprav ne. Nisam stvorena da ivim u strahu, zna. Nisam tako zdelana. Moj stil nije skrivanje u peini i drhtanje od straha. - Sa mnom je isto. Zna, mogla bi da bude prvoklasan vladin agent. Plate nisu posebno visoke, ali nikad ne bi imala problem s mestom za par kiranje. Belknapove oi jo jednom skrenue na retrovizor dok je govorio. I dalje nije bilo znakova da ih prate. Autoput 1-95 bio je naoptereenija saobra-

ajnica na elom severoistoku. I sama masa prisutnih uesnika u saobraaju predstavljala je zatitu. - Pidrui se svetu i vidi vojsku - ree Andrea i protegli se. - Imamo li vaeu hipotezu? Hajde da ovu razmotrimo jo jednom. Misli li da je Pol Benkroft Geneza?. - ta ti misli? - Pol Benkroft je briljantan ovek, vizionar, idealista... iskreno verujem u to. Ali takoe i opasan ovek. I ona lagano zavrte glavom. - Ekstremnost njegove vizije ono je to je ini udovinom. Ali ono to ga pokree nije tatina. Nije to lina pouda za moi i novcem. - ovek pokuava da svoj sistem morala nametne ostatku sveta i ja bih ::-;ao daje... - Ali ne bismo li svi mi to radili da moemo? Seti se samo ta je Vinston Smit rekao u Orvelovoj 1984": Sloboda je sloboda da se kae dva i dva jesu etiri. Ako je to dozvoljeno, sve ostalo e samo da usledi". - Dva plus dva jesu etiri. To vai. - Da li? Je li sloboda tvoja sloboda da tvrdi da je ono u ta ja verujem istina? Je li to tvoja sloboda da radi ono to ja verujem da je ispravno? Hoa kaem da treba samo da razmisli ta sledi iza toga. Ima mnogo Iju-I koji su ubedeni da je njihov moralni stav isto tako taan kao to su dva rfus dva etiri. A ta ako gree? 211 - Ne moe uvek da sumnja u sebe. Ponekad, Andrea, mora da brani i svoje stavove. - Da, Tode, ne moe uvek da sumnja u sebe. Priznajem ti to. Ali ako neko drugi treba da mi odreuje ta mi je sloboda, ja bih radije da to bu du ljudi koji nisu uvek savreno sigurni da su u pravu. Nesigurnost moe da bude disciplina. Ne u smislu da si bez upravljaa ili neodluan, ve u smislu da zna da nisi nepogreiv. I da si spreman da prihvati mogunost da nam zakljuci nisu konani i nepopravljivi. - Ti si sinovica velikog mislioca pa i sama zvui tako. Moda si ti Ge neza. Ona frknu. - Molim te. - Pod pretpostavkom da to nije Dared Rajnhart - ree on mrano. - Zar zaista misli da bi to mogao da bude on? - upita Andrea i skrenu pogled na put koji se pred njima pruao kao beskrajna siva reka. - Moda. - Onaj tvoj opis o tome kako je pobegao od tebe i kako je izgledao, podsetio me je na neto to sam jednom negde ula. Zdrav razum nije stvar vi enja onoga to ti vidi svojim oima. Zdrav razum je vienje onoga to je pred oima drugog oveka. - Na ta cilja? - Na Genezu. Ti misli da je to Dared Rajnhart - ree ona i okrenu e da ga pogleda. - Moda Dared Rajnhart misli da si to ti. Komfor in", blizu vaingtonskog kongresnog centra u Trinaestoj ulir. ima poznatu zelenu i utu platnenu nadstrenicu montiranu na zidove ;: crvene cigle. Belknap je zatraio sobu u zadnjem delu zgrade. Dva kreve:i Soba je bila mala i polumrana: svi prozori bili su okrenuti jedino prerr.: zidovima od crvene cigle. Ba to je i traio. Anonimnost je jo jednom tr; balo da poslui kao zatita. Obedovali su u jednom restoranu brze hrane i onda su se zaustavili u jednom kafiu odakle je Andrea uspela da se uHii i na Internet pre no to su poli na spavanje. Razgovor o tome to e ? dele sobu nije voen; to se prosto desilo. Nijedno od njih nije elelc n ostane bez drugoga... ne posle svega to su doiveli. Belknap je mogao da primeti da Andrea ima neto na umu, da je ne?i mui, pa je nastavio da je paljivo posmatra ne bi li uoio znake iz koiit 3 mogao da izvue zakljuak.

eli li da razgovara o Rozendejlu? - upita je konano poto su je zavrili s pranjem zuba u kupatilu. 212 eleo je da joj stavi do znanja da su joj ta vrata uvek otvorena; nije je podsticao da proe kroz njih. - Tu je... ono to se desilo - ree ona oklevajui. -1 tu je ono to sam doznala. - Da - ree on prosto. - elim da ti priam o onome to sam doznala. - Voleo bih da to ujem. Ona ivo klimnu glavom. Mogao je da oseti napor koji je ulagala da se sabere. - Mora neto da shvati... u oblasti istraivanja hartija od vredno-sti postoji neto to se zove faza sirovih podataka. I ja sam dotle stigla. ak je i u ukastoj svetlosti jeftine lampe izgledala prelepo. - Da li to znai da bi trebalo da ekam do pronalaska lepo uvezanog dosijea? Ona se kao malo osmehnu. - Videla sam uzorke plaanja. Svuda po sve-:u. Vreme plaanja ukazuje na mogue izborne nametaljke. - Nametanje izbora? Ubacivanje favorizovanih kandidata u vlast? - Sve je to posredno, ali i sastavni deo ele slike, mislim. A ela slika je, rekla bih, da voenje demokratije ne srne da se prepusti u ruke obinih gra ana. - Uspori malo, Andrea. Vodi me korak po korak. - Poela sam da se udim kad sam naila na seriju izvetaja o ograda ma koje zaklanjaju razmenu valuta. Detalji su nevani. Ono, meutim., to je znaajno jeste da je Benkroftova fondacija sipala milione dolara u strane banke na odreenim takama. U Grkoj, na Filipinama, u Nepalu, ak i u Gani. E pa, ispalo je da godine i mesta nisu sluajni. Svaki transfer novca podudara se s velikim promenama vlasti. Godine 1956, milioni do lara bili su pretvoreni u finske marke i ta se onda zbilo?... Finska je do jila novog predsednika. I bila je to pobeda za dlaku. Tip je pobedio svo ga protivnika sa samo dva izborna glasa, ali je na vlasti ostao etvrt veka. iz uzorka pretvaranja u jene ispada da je japanska Liberalnodemokratska partija veliki korisnik sredstava fondacije. Ima tu i lokalnih izbora svake : koji su dovodili do konsolidacije u parlamentima i kad se na umu ina vreme, ishodi su bili odreeni novcem Benkroftove fondacije. ile, 1964. godine, Eduarda Freja Montalva? Velika zamena dolara Benkrofto-e fondacije u pezose. A kako si to doznala? U osnovi postoje dokazi o mnogim optimizacijama kurseva razmeverovatno stoga to su prebacivali desetine miliona dolara u lokalne va, a fondacija nije bila ni blizu tako bogata kao to e kasnije da posta213 ne. Na primer, 1969. godine vidi veliko pretvaranje dolara u ganske cedije. Zavirila sam u zvanine izvetaje fondacije iz tog vremena, ali nema velikih projekata u Gani u to vreme. Ali je to isto vreme kad je predsednik Naprednjake partije, Kofi A. Busija, stupio na mesto premijera drave. Sigurna sam da je tip bio sasvim po volji Pola Benkrofta. - Pa ta je to vano uradio? - Poni od toga ko je bio. Taj tip je diplomac sa Harvarda, bio je profe sor sociologije na Univerzitetu u Lejdenu u Holandiji. Kladim se da su Benkroftovi ljudi bili ubeeni da je on ba dasa koji im odgovara, kosmopolita posveen optem dobru. Izgleda da je ipak razoarao one koji su ga podravali jer je, dve godine kasnije, smenjen. I mrtav dve godine posle smene. -1 ti misli da je Benkroftova fondacija...

Moda zato to je u pitanju zapadna Afrika, i to niko na to nije bio usredsreen, ali su se poneli aljkavo. Bila sam u stanju da pratim seriju promena dolara sve do marta te godine. Meni izgleda da je Benkroft kupio Bu siji Ganu za neto manje od dvadeset miliona dolara. Sad izgleda da istu stvar pokuavaju da izvedu i u Venecueli. Fondacija je kao ledeni breg. Delom vidljiva. Veim delom pod vodom. Pokazalo se da u osnovi fondacija kontrolie Nacionalni fond za demokratiju. U meuvremenu, njeni zvanini izvetaji priznaju veliki broj donacija raznim venecuelanskim politikim grupama. I ona izvue komad papira i pokaza mu ga. Fundadon Momenta de la Gente 64.000,00 Instituta de Prensa y Sodedad - Venezuela 44.000,00 Grupo Sodal Centro al Servido de la Acdon Popular 65.000,00 Acdon Campesina 58.000,00 Asodadon Civil Consordo Justida 14.412,00 Asodadon Civil Justida Alternativa 14.107,00 Belknap sve paljivo pregleda. Mora da je dokument skinula sa Interneta i odtampala ga u kafiu pre no to su otili. - Deparac - proguna Belknap. - Ovo su samo zvanine donacije. One ti otkrivaju samo imena glavnih korisnika. Ali na osnovu podataka o konverziji valute, transferi su u stvari stotinu puta vei. - Hriste! Pa oni sebi kupuju drugu vladu. - Zato to narod nije dovoljno pametan da odluuje o sebi. Eto ta oni o tome misle. I ona zavrte glavom. -1 glavnina stvari obavlja se preko kompjuterskih mrea. Ima jedan momak koga znam, Valter Saks, koji je pravi arobnjak za tehniku. Radi u istoj firmi gde sam i ja radila. Nastran je po mnogo emu, ali briljantan. - Govori o strunjaku za informacione tehnologije koji radi kao ata? - udno je, znam. Diplomirao je kao najbolji iz generacije na fakulte tu. A rad u firmi je njegov nain da ne radi uopte. Poslove koje mu daju on obavlja za tren oka. I tako mu ostaje mnogo vremena da se bavi onim to stvarno voli, a da to niko ne zna. On je arobnjak s manjkom ambicije. - Andrea, morala bi da pazi s kim razgovara i kome se poverava - re e Belknap otro. - Za njihovo dobro, ba kao i za tvoje. - Znam - ree ona i uzdahnu. - Ali je sve ba prokleto frustrirajue. Sve ove informacije, a tako malo stvarnog znanja. Teta. Geneza. Pol Benkroft. Dared Rajnhart. Rim. Talin. Trgovanje orujem. Politike manipulacije. ini se da su nam pred oima ba svi pipci, a da jo nismo sigurni ko je oktopod. Nastavie da pretresaju ono to su znali jo nekoliko minuta, ali neki stvarni napredak nisu ostvarili. Premorenost i duboka prenapregnutost nerava od koje su oboje patili otupljivale su usredsreenost pa po preutnom dogovoru pooe na spavanje. On izabra krevet do prozora. Zajednika soba, odvojeni kreveti: prisnost je postojala, ali i odstojanje. inilo se da je to u redu. San je trebalo lako da doe, ali se to ne desi. On se tokom noi budio nekoliko puta od mrske slike Riarda Lugnera koju mu je doneo san. U jednom od tih snevanja javio mu se i Dared Rajnhart koji je svetlucao nezeIjskim svetlom pa se ushodao hodnicima i prolazima Belknapove svesti. Ti zna da na mene uvek moe da se osloni. Rajnhart na sahrani

Belknapove ene. Neka ti ovo bude stalno na umu, prijatelju. Mene nikad nee da izgubi. Rajnhart, telefonom samo nekoliko sati poto je Belknap doznao o Lujziij smrti tokom jedne operacije u Belfastu. 215

U ivotu punom nedoslednosti, Rajnhart se pokazao kao jedna nepro-menljiva stavka. Njegova hladna inteligencija, njegova vrsta odanost, njegova brza, nestana, domiljatost - nisu gubili u jaini. Bio je prijatelj, saveznik, ak i zvezda vodilja. Kad god je bio potreban, iznenada se pojavljivao kao voden estim ulom. ta je bila istina? Ako je Belknap greio to je verovao Daredu, emu onda uopte srne da veruje? Ako je toliko pogreio u vezi s tim ovekom, moe li Belknap uopte vie da veruje sam sebi? Pitanja su ga probadala kao hladan elik. Okretao se, bacakao, uvijao u znojem natopljene arave. Zurio u tavanicu, kako se inilo, itav sat. Sluao udaljene zvuke saobraaja i blisko disanje, Andreino. U poetku je njeno disanje bilo duboko, ravnomerno. A onda stade da biva isprekidano. u je kad jauknu u snu, a onda i stenjanje kao da se mui zbog neega i kad se okrenu prema njoj, vide da rukama mlatara po vazduhu kao da se brani do nevidljivog neprijatelja. Prie joj i dodirnu joj lice. Andrea - proapta. Ona nastavi da se uvija u snu, zahvaena komarom i on na kraju mo-rade da je uhvati za ruke da bi ih smirio. Andrea - ponovi. Njeni kapci trepnue, oi se otvorie, a pogled u njima bio je uasnut. Disala je teko kao posle tranja. - Sve je u redu - ree joj on. - Loe si sanjala. - Komar - ree ona pospanim glasom. - Budna si. Ovde si sad pored mene. Sve je u redu. Slabo svetio... ulina rasveta koja je prodirala kroz ivice navuenih kapaka... oblikovalo joj je jagodice, meku kou, usne. U njenim oima, sad ve usredsredenim, javi se prepoznavanje teen:i Molim te - ree ona. - Zagrli me. Izgovorila je to apatom, ali je to ipak bila zapovest. On joj skloni vlani pramen kose sa ela i obgrli je rukama. Vitka i vrsta bila mu je u rukama. Topla je bila i inila da osea toplinu. Andrea - ree on. Disao je duboko, malo omamljen njenim mirisom, njenom topline" njenim prisustvom. Lice joj je imalo sjaj porcelana. Ovo nije gotovo, zar ne? - upita ona. - Komar. On je prigrli malo jae i ona se stisnu uz njega, s poetka iz straha, a or-da zbog neeg drugog, neeg bliskog nenosti. 216 I glavu on sad primae blie njenoj. - Andrea - promrmlja. Ona mu usta pritisnu svojima i zagrli ga i uskoro su im tela bila jedno, nadimala se, podrhtavala i gorela. Bio je to nain da se poreknu nasilje i smrt koje su videli, prkos zlu, nain da se lepota nametne svetu koji kao da je od nje okrenuo glavu. 217

PETNAESTA GLAVA

Nema stvorenja koje za publicitetom udi vie od tek izabranog senatora. I zato je senator Kenet Kejhil, novajlija iz Nebraske, savreno odgovarao planu. Tokom kampanje je o njemu bez sumnje bilo mnogo napisa u lokalnoj tampi; ali od kako je izabran, i on i njegovo osoblje ludeli su zbog tiine koja je o njima vladala. Ljudi koji se trude da napreduju u javnoj slubi retko cene tiinu. Igra bese laka kao deja. Kad je Don Majls" iz Asoijeted presa" telefonirao i zatraio intervju u vezi sa kljunom odredbom" koju je Kejhil podrao u zakonu o raspodeli budetskih sredstava za infrastrukturu u unutranjosti, senator je reagovao ba kako je Belknap pretpostavio. Kejhilovo osoblje je praktino ponudilo da poalje automobil po njega. A i svoje zanimanje Belknap nije odabrao sluajno. Reporteri Asoijeted presa", znao je, bili su uglavnom anonimusi i kao dodatno obezbee-nje, paljivo je naveo da nije vaingtonski reporter, tako da niko od osoblja nije mogao da oekuje da mu on bude poznat. ,,AP" ima gotovo etiri hiljade zaposlenih u dvesta i pedeset biroa; kad se kae da je neko iz ,,AP", to ie kao kad bi se reklo da je iz Njujorka. ak i reporter iz iste kue ne bi mogao da oekuje da poznaje kolegu. Mada niko od Kejhilovog osoblja nee ni da pokua da mu proverava identitet. Senatoru novajliji publicitet je kiseonik i za Kejhila, koji se u Senatu, tom boanskom telu, raunao kao pretposlednji po stareinstvu, bi moglo da se kae da je ve poinjao da se bez njega. Majls" je vreme svog dolaska u posetu zakaza" za tri sata po podne. Belknap se u predvorju Hartove zgrade pojavio u pet minuta pre nareenog vremena. Imao je oko vrata utu vrpcu na kojoj je visio plastifikovai bed s magnetnom trakom. Re pres" stajala je velikim crnim slovima iznad imena Don Majls, ifre kojom se potvruje verodostojnost zadatka, stitudonalne pripadnosti i nacionalnosti, kao i fotografije veliine kao za 219

paso. Bio je to temeljno uraen posao. Straar mu samo dade obrazac da se potpie da je uao i propusti ga unutra. Belknap je nosio naoare, sako i kravatu, a nosio je i tanu koja je brzo i neotvorena prola kroz detektor za otkrivanje metala. Oko njega bese sve sam svet koji u zdanju boravi redovno: lobisti iz K. ulice, senatski pomonici i paevi, reporteri i kuriri. Liftom krenu do sedmog sprata. Kad izae iz lifta, brzo pozva predstavnika za medije senatora iz Nebraske. Zadran je... intervju na kome je bio, produen je preko svake mere jer je pria bila daleko sloenija no to je oekivao; stici e to pre bude mogao. A onda skrenu levo u dugaki hodnik sa mnogo prozora i onda ue u predsoblje zadivljujueg dupleks apartmana koji je pripadao senatoru Kirku, oveku koji je imao sve ono to je senatoru iz Nebraske nedostajalo i koji je sve to to je imao koristio zapanjujue plodotvorno. Belknap je znao da e Kirk da bude u kancelariji; imao je sastanak komisije pre jednog sata i oekivao je sledei sastanak za etrdeset i pet minuta. - Ovde sam da bih video senatora Kirka - ree plavui profesionalnog dranja koja je sedela za prijemnim stolom. - Bojim se da u senatorovom rasporedu nema zapisanu vau posetu ree mu ona. On malo zasta. Zato mu je ovo tako teko? Sledi plan, ree sam sebi. Zakotrljaj kocku, inae ne igra. - Moje ime je - ree i teko proguta pljuvaku - Tod Belknap. - Tod Belknap - ponovi ona i bilo je jasno da joj ime nita ne znai. Bojim se da je senator veoma zaposlen ovek, ali ako elite da zakaete sa

stanak za neko budue vreme, predloila bih vam... - Ono to bih vas ja zamolio jeste da prenesete poruku. Recite mu mo je ime. Recite mu... a nadam se da je ovo poverljiv razgovor... da sam ja vi i slubenik Konzularnih operacija. I recite mu da sam doao da priam o Genezi. ena je delovala zbunjeno. L li ovaj ovek pred njom verski fanatik ih zaista ovek iz obavetajne agencije? Poruku svakako mogu da prenesem - ree ona nesigurnim glasom : pokaza mu red konih fotelja za posetioce. Nepun minut kasnije, elavi, zdepasti ovek, noktiju izgrienih do mesa ispade u predvorje. Lice mu je imalo belu boju ribljeg stomaka i bilo raz220

vueno u utiv osmeh; jedino je sitni tik na licu odavao napetost koju se silno trudio da prikrije. Ja sam Filip Saton - ree ovek. - Senatorov ef kabineta. ta moe mo da uinimo za vas? Govorio je tihim glasom. - Znate li ko sam ja? - Tod Beler, bese, je li? Ili Belhorn... jeste li tako rekli sekretarici? - Utedeu nam obojici vreme - ree operativac veoma smirenim i neprekornim glasom. - Upravo ste iz svoje kancelarije kompjuterom izvrili proveru ili sa mnom uopte ne biste razgovarali. Kladim se da ste izvukli dosije iz banke podataka Stejt departmenta. ta ste otkrili? Novi mali tik zatalasa Satonov obraz. Onda malo pouta pa ree: - Vi ste, valjda, svesni da je senator pod zatitom Tajne slube? Drago mi je to to ujem. Zbog prirode komisije kojom predsedava, dobijali smo razne pretnje. Saton se vie nije osmehivao. - Proao sam kroz detektor za metal u predvorju, ali nemam nita pro tiv da me opet pretresete ako elite. - Ali nema izvetaja da ste uli u zgradu - podozrivo ree Saton. - Da li bi vam vie odgovaralo da ima? Saton ga prodorno pogleda u oi. - Nisam siguran ta da vam kaem. - Hoe li senator da me primi? - Ne bih mogao da vam kaem. - Hoete da kaete da vi to jo niste odluili? - Da - odgovori zdepasti pomonik, a blede oi bile su mu oprezne. To je tano ono to hou da kaem. - Ako ste sigurni da nemamo o emu da razgovaramo, samo mi recite. Vie nikad neete da me vidite. Ali biste tako nainili veliku greku. Jo jedan dug trenutak promae u tiini. - ujte, poite za mnom. Razgovaraemo u mojoj kancelariji. A mnogo glasnije ree: - injenica je da mnogi ljudi ne shvataju senatorov stav o pitanju podrke cenama u poljoprivredi. Milo mi je to u da dobijem priliku da to razjasnim. 221 ovek u stratus" kupeu ispi poslednji gutljaj kafe i onda prstima lako stisnu oljicu. Bila je to kartonska oljica na kojoj je grkim slovima pisalo NAE JE ZADOVOLJSTVO DA VAS USLUIMO". Zguva je u neto zbrkano i bezoblino i zavue je ispod sedita pored sebe. Iznajmljene automobile uvek je ostavljao to je prljavije mogue; ponekad bi na sedita prosipao sadraj pepeljare ili pesak koji bi samo u te svrhe nosio u maloj kesiti. Na taj nain bi kompanija koja mu je automobil iznajmila bila prinuena da ga krajnje paljivo opere i obrie i time ukloni svaki trag koji bi za sobom mogao da ostavi. Posmatrao je kako ena izlazi iz motela i uivao u nesaglasju: ptiica

raskonog izgleda naputa motel jeftinog izgleda. ena nije bila naminkana i izgleda da je odabrala odeu koja e da joj prikrije stas pre no da ga istakne, ali je ovek i pored toga mogao da vidi da je zgodna. Dastin Kolber uhvati sebe kako se smei. Ali to nije dolazilo u obzir. ovek ne mesa posao sa zadovoljstvom. Obino ne. Pravilo posla za ovu enu bilo je u svakom sluaju drugaije. Ukljuivalo vii stepen tekoe. Vie nije smelo da bude propusta. Ovoga puta ne. I zato su se oni obratili najboljem. Zato su pozvali Dastina Kolbera. On sad spusti prozor i zamaha mapom. Gospodo - doviknu joj. - ao mi je to vam smetam, ali pokuavam da se vratim na autoput 495 i ... Nemono slee ramenima. ena se oprezno osvrte oko sebe, ali ne odole Dastinovom bespomonom izgledu. I prie automobilu. - Treba samo da izaete na 66 - ree mu. - To je samo nekoliko bloko va odavde prema severu. - A gde je sever? - upita Dastin. Pogodio je pravi trenutak. Niko ih nije posmatrao. Zglob njegove ruke oea joj rame. - Auh - ree ona. - Narukvica moga sata... ao mi je zbog tog, ena mu podari jedan udan pogled; licem joj prelete kratkotrajni zbunjenost koja ustupi mesto sumnji i konano otupelosti, neshvata: gubitku svesti. Moje je zadovoljstvo da te usluim, zakikota se on u sebi. 222 Kolbert ve bese izvan automobila kad ona poe da pada na zemlju; stie da je uhvati za laktove. etiri sekunde kasnije ve je bese smestio u gepek svog kupea i neno sputao trea vrata. Plastina prostirka spreie da bilo kakve telesne tenosti uprljaju tepih. Pet minuta kasnije bio je na obilaznici kojom se iz Vaingtona putovalo za Baltimor. Proverie kako joj je za otprilike jedan sat, ali bilo je dovoljno kiseonika da joj odri ivot tokom putovanja. Andrea Benkroft vie je vredela iva nego mrtva. U najmanju ruku, bar za jo neko vreme. 223

ESNAESTA GLAVA Filip Saton se nae napred preko svog dokumentima pretrpanog rad-og stola. - Sve to ste mi do sada rekli o sebi slae se s proverom. Jedina je izlika u tome to vi tvrdite da vai iz slube hoe da vam... ogranie kre-inje, a u zvaninom izvetaju stoji da ste na plaenom odsustvu. Ostalo... reme stupanja u slubu, vreme provedeno u slubi, zaduenja i sve osta-i... slae se. - Vi znate ta znai ogranienje kretanja", zar ne? - Mogu da pogodim. Recite mi sad neto o Genezi. - Bie mi drago da to uinim uz senatorovo odobrenje - ree Belknap repredeno. Saton se die i izae iz kancelarije neverovatno lako i brzo za nekoga iegove grae. Brzo se vrati i rukom dade znak Belknapu da poe za njim. Senator e sad da vas primi. Na kraju kratkog hodnika iz koga se ulazilo u uske kancelarije, bila je incelarija samog senatora Kirka. Bila je velika i ispunjena tamnim drve-im nametajem koji mora da je lutao po kancelarijama senata sve od pre-

Dtopskog doba, ali je tavanica u njoj bila duplo via od ostalog poslovnog ostora u apartmanu. Suneva svetlost stizala je ublaena zastorima na morima. Senator Benet Kirk... visok i krakat, uz prepoznatljivu grivu sede kose... : je stajao kad Belknap ue i Belknap vide da mu ovek uzima meru po--edom iskusnog poznavaoca ljudi. Stisak njegove ruke bio je vrst i iskren, ije od rukovanja pravio predstavu kako to politiari obino ine. Milo mi je to ste pristali da me vidite, senatore - ree Belknap. Ovako izbliza, Belknapu se stariji ovek i pored dostojanstvenog draa uini nekako ispijen... nije to bila premorenost ve napor, ini se, da se m prikrije. 225 ta imate da mi kaete, gospodine Belknap? Sav sam se pretvorio u uvo. Umem, meutim, i usta da koristim sasvim dobro. Belknap se osmehnu uprkos ozbiljnosti situacije. - Hajde da ne zamajavamo jedan drugoga. Geneza je u mom sluaju Sezame, otvori se". Bila je to re koja me je uvela na vaa vrata. - Bojim se da nemam ni najmanju predstavu o tome ta vi to priate. - Upravo za tu vrstu okolianja nemamo vremena - odsee Belknap. Nisam ja ovde da bismo igrali mie. Kirkove oi postae oprezne. - Pa hajde onda da vidimo kakve karte imate. Fino. Imam razlog da verujem da je neko sa ifrovanim imenom Ge neza opasna sila u svetu. Geneza je... ta god da je to to se javlja pod tim imenom... direktna pretnja vama. I drugima. Morate da se uvate da ne bu dete iskorieni od te osobe. Senator i njegov ef kabineta izmenjae poglede. U toj razmeni pogleda bilo je nagovetaja znaenja nisam li ti to rekao", ali Belknap nije mogao da oceni ko je to kome rekao. Nastavite - ree politiar napetog glasa. - ta vi znate o njemu? Belknap se ispravi na stolici i kako ve bese resio da nita ne krije... jo jedna vrsta ulaska na glavna vrata pa ta bude... ispria sve prie koje je uo. Posle nekoliko minuta, senator Kirk ga prekide. - ini se da je sve to arena laza, zar ne? Da tako mislite, ne biste me pustili da uem. - Istina je da smo i mi uli te prie, takoe... ili neke od njih u svakom sluaju. Obavetenja se ne dobijaju na alteru. - To i ja mogu da vam potvrdim. - Kaite mi ta tano znate o Genezi - Ja sam ve mnogo govorio. ta vi znate o njemu? Kirk se okrenu. - ta ti misli, File? Misli li da je vreme da otvorimo svoj kimono? Saton slee ramenima. Da li biste eleli njegovo ime, adresu i broj socijalnog osigurala? upita senator. Belknap rairi oi. - Da. -1 mi bismo. Senator i njegov pomonik zatim izmenjae jo jedan znaajan poglec pa se Kirk obrati operativcu. - Belknape, vi mi delujete kao ispravan rr.: 226 mak, a i Fil je slinog miljenja. Ali izvetaj vae slube o vama nije povoljan. to zvanino znai da vam je uskraeno poverenje. - To ste znali pre i no to smo poeli da razgovaramo. - Na razgovor je poverljiv. Vi meni moete da se obratite kao glavi Se natske komisije o obavetajnim slubama. Ja vama moram da se obratim kao oveku i graaninu. Mogu li to da uradim? - Poverljivost je obostrana. Imam u glavi toliko dravnih tajni da je us kraivanje poverenja meni pravi birokratski apsurd. Do avola, ja sam i

sam dravna tajna. Karijeru sam proveo na tajnim zadacima. Saton sa strane pogleda senatora. - Tu ste potpuno u pravu. injenica je - ree Kirk - da nam se Geneza obraao jedino putem imejla. Tako da u trag ne moe da mu se ue, kako sam obaveten. Tu je pot pis; tu je obavetenje koje je esto fragmentarno, a ponekad i manje od to ga. Ali to mi je uvek bilo samo potapalica. Opomenuli ste me da me mo da koristi. A kako da vam odgovorim na to? U principu, uloga koju on igra ista je kao i uloga poverljivog dounika... samo to ima nemerljivo zna nje o ogromnom broju aktivnosti. Razume se, uvek postoji pretnja od dez informacije, ali nijednu stvar ne primamo zdravo za gotovo. Obavetenje se proverava pa ili je ispravno ili nije. Druge mogunosti? Namirenje rauna? Svakako. Nema istrage koju ne guraju ljudi spremni da, zarad linih inte resa, otkriju prljavtinu koja se vezuje za njihove neprijatelje. Pa ta je tu novo? Tako dobijena saznanja ne ine ih nita manje dragocenim, bar kad je javni interes u pitanju. Logika bese tvrda, suva i teka za osporavanje. - Zar vam ne smeta to to ne znate ko vam je glavni dounik? - Razume se da nam smeta - zareza Saton. - Ali nije to u pitanju. Nigde u svetu ne moete da naruite neto to nije u jelovniku. -1 znai ne smeta vam to poslujete s avolom? - Kako moete da budete sigurni da je avo? - upita Saton i izvi obrvu. - Postajete dramatini. Pokuajte da budete malo odreeniji. - Fino - ree Beknap stisnutih usana. - Da li vam je palo na pamet da bi Geneza mogao da bude Pol Benkroft? Senator i njegov ef kabineta opet izmenjae poglede. - Ako to mislite - ree senator Kirk - onda strano greite. - Pomeali ste make i mieve - ree Saton. - Geneza je smrtni neprija telj Benkroftu. Belknap malo pouta. - Jeste li obaveteni o Teta grupi? Sad je ve pipao po mraku, sasvim dezorijentisan. 227 - Znai, znate i to - ree senator posle kraeg utanja. - Predstava ko ju srno mi dobili jo je preliminarna. Ali Geneza skuplja obavetenja. U ro ku od nekoliko dana imaemo dovoljno znanja da na osnovu njih moe mo da otvorimo postupak. - Ne petljajte se s neim to je tako mono kao to je Benkroftova fon dacija - ree Saton - osim ako nemate redenike s mecima na oba ramena. - Shvatam. - Milo mi je to neko od nas shvata neto - ree senator. Novi trenutak tiine. Svako je pokuavao da otkrije to manje i dozna to je mogue vie: bila je to prefinjena ravnotea. Kako to da tim i-mejl porukama ne moe da se otkrije poreklo? - upi ta Belknap. Umea se Saton. - Sve smo probali. I nita ne pomae. Ta stvar prolazi kroz ureaj koji ga ini anonimnim... skida sve ifre za prepoznavanje, sve ISP brojke i tako dalje. Nemogue je stii do izvora. Vrhunsko obezbedenje. - Pokaite mi - ree Belknap prosto. - ta da vam pokaemo? Elektronsku potu od Geneze? - ree Saton i slee ramenima. - Ma kakvo ovlaenje za pristup tajnim podacima da ste prethodno imali, a ne sumnjam da jeste, postupci i materijal Kirkove ko misije strogo su uvani. Vakuumirani. Odtampau vam uzorak, svakako. Ali iz njega neete nita da doznate. On se die, prie kompjuteru na senatorovom stolu i ukuca seriju lozinki; minut kasnije, jedan jedini list hartije uz zujanje izae iz laserskog tampaa. Saton ga dodade operativcu. Belknap spusti pogled na gotovo prazan papir. 1.222.3.01.2.33.04

105.ATM2-0.XR2.NYC1.ALTER.NET 146.188.177.158 164 ms 123 ms 142 ms Za: Benet_ Kirkussenate.gov Re: geneza Finansijski podaci za organizaciju o kojoj je prethodno bilo reci usledi-e krajem nedelje. -GENEZA ISP Internet Service Provider - davalac usluga na Internetu, prim.prev. 228 - Nije ba neki priljiv momak - ree Belknap. - Je li vam poznat SMTP? - upita Saton. - Meni nije bio poznat sve dok ove stvari nuisu poele da stiu, ali sam nauio stvar ili dve. Za mene su to sve panska sela - ree senator uz osmeh. I on usta i ode do prozora kad Saton proisti grlo. To je kao neki potanski servis za elektronsku potu - objasni pomo nik. - Ili ekvivalent softvera. Obino daje povratnu adresu. Ali u ovom slu aju poruka kao da je prepakovana, ponovo poslata na potu u drugom omotu odnekud sa Kariba i to je kraj prie. A kako je stigla do tog ureaja koji je poruku uinio anonimnom? E to svako moe do sutra da pogaa. Sve ove brojeve moete da stavite pod prokleti elektronski mikroskop, ali uzalud. Ovo je komad hartije iz koga apsolutno nita ne moe da se sazna. Belknap savi list hartije i stavi ga u dep. - U tom sluaju nee mnogo da vam smeta ako ga ponesem sa sobom. Smatrajte to gestom dobre volje sa nae strane - ree Saton. - Vaa iskrenost nam se svidela. Va oajniki pokuaj da doznate ko se krije iza ove ifre. Belknap je znao da i Saton gori od elje da dozna ko je dounik. Ali ne htede da to komentarie. Umesto toga se okrete senatoru. Mogu li da vas upitam neto? Kako ste poeli sa elom ovom Kirkovom komisijom... svim tim zameateljstvom? Pre svega, to je ogroman po sao i gadan posao. ta vi imate od toga? Ne deluje vam to ba kao oprotajno ponaanje ostarelog senatora, jei ste li to hteli da kaete? - upita senator i osmehnu se. - Pa politiari uvek rriaju da slue svoju zemlju. To je leporeje: javna sluba. Ali ne laemo : is svi mi, u najmanju ruku ne laemo sve vreme. Veina ljudi u kongresu ima vrlo razvijen takmiarski duh. Ovde su zato to vole da pobede, a vole da. pobede tako da ceo svet to dozna. Temperament im ne dozvoljava da se skrase u nekoj banci ili advokatskoj firmi i petnaest godina, koliko je najmanje potrebno, ekaju da se za njih uje. Zato zavravaju ovde. Ali vas ovo mesto menja, Belknape. ini to ili moe to da ini. -1 to u loem smislu, u veini sluajeva. U veini sluajeva svakako da - ree senator i promekolji se na stoSri na koju bese seo, a Belknapu se uini da je video samo na tren bolnu :asu na njegovom licu. - Ali ono to mi radimo, kao na kraju i ko smo " SMTP Simple Mail Transfer Protocol - prost protokol za prenos pote, protokol kontrolu prenosa i usmeravanje poruka elektronske pote, prim.prev. 229

mi, odreuje nam manje karakter, a vie okolnosti. Nisam uvek tako mislio. Ali sad mislim tako. Vinston eril je bio veliki ovek. Uvek bi bio nemerIjivo darovit bez obzira na tok istorije. Ali je veliki ovek bio zato to su ga okolnosti takvim stvorile. Bio je u pravu za Nemaku. Pogreio je o pitanju Indije. Nikad nije shvatio da britanski kolonijalni podanici ele da budu graani svoje drave. Ali oprostite mi, ja sam se raspriao, je li tako? - Dobro vam to ide.

- Priljivost je jedna od opasnosti ovog zanata. ujte, vi moete da mi prebacujete da je reforma obavetajnih slubi moja Nemaka ili moja Indi ja... a ja ovim ne pokuavam ak ni da se uporedujem s Vinstonom. Ali ne moete da sporite da ovde postoji problem. Neki ljudi koji nadziru rad obavetajnih slubi i sami postaju deo njih pa prestaju da vide problem. To se nije desilo sa mnom. to sam vie doznavao, to sam sve vie postajao za brinut, jer su ispod fasade termitske rupe i mnogo trulei. I mi tu kuu mo emo da kreimo i prekreavamo, ali ako nismo spremni da dignemo da ske s poda i da zavirimo ispod fasade, kao i da proverimo sve od potpor nih stubova do krovnih greda, postajemo samo deo problema. - Ipak, zato ba vi? - upita Belknap. Saton i sam radoznalo pogleda senatora, oevidno nagaajui kakav e odgovor ovaj da da. Benet Kirk se smeio, ali oi su mu bile ozbiljne. - A ko bi, ako ne ja? Saton i Kirk su mu potvrdili ono to je ve znao. Konzularne operacije elele su da ga se domognu. I nee da se smire sve dok to ne uine. Plaeno odsustvo, avola. Zato je s Andreom imao prefmjenu vezu. Ona je imala broj njegovog mobilnog telefona; on je imao broj njenog. Ali se ona sad nije javljala na telefon. Javi se na telefon, pourivao je u sebi i to ne prvi put. Imao je veoma mnogo da joj pria. Dok se vozio na sever autopute broj 95, u mislima je obnavljao detalje razgovora sa senatorom i njegovL pomonikom. Utisak koji je stekao bio je da su iskreni i posveeni svcr poslu. I da ih Geneza nema u depu. Za sada. Zaustavi automobil najednom odmoritu pored puta i opet ukuca b:o njenog telefona. Ovoga puta ritmino elektronsko zujanje presta; stie jedno klik" i on dobi utisak da je linija otvorena. 230 - Andrea! - ree brzo. - Ve sam poeo da brinem. - Nema potrebe da brine - nepoznat glas... muki... ree mu s drugog kraja linije. Belknap se iznenada oseti kao da je progutao led. - Ko je to? Mi smo Andreini posilni. Naglasak bese udno neodreen; ni ameriki ni engleski, ali ne i sasvim prepoznatljivo stran. - ta ste joj uinili, do avola? - Nita. Jo uvek. Zar opet7. Krajevi nerava su ga raspinjali. Kako su je nali? Niko ih nije sledio. Bio je siguran u to. Niko nije ni pokuao... Jer nisu morali. Andreine line stvari uopte nije proveravao. Nijednom. Dola je u Larnaku posle Rozendejla, ali pre toga iz Riser Trijengl parka... Prtljag tokom avionskog leta... provela je i u hotelu u Larnaki jedno kratko vreme do njegovog dolaska... Imali su stotine mogunosti, stotine prilika... Objanjenje je oigledno. Umetnuli su neki ureaj u njen prtljag. U njenu minku. U njen novanik. - Reci mi - skoro naredi Belknap. - Zato ovo radite? - Bio si nemaran. Geneza je odluio da je vreme da se primene zatvor ske mere. Bio si prepreka, vidi. Kao i ona to je bila. - Reci mi da je iva! - iva je. Uskoro e da poeli da nije. Bie nam potrebna dva dana da uverimo da smo od nje doznali sve to nam je potrebno. Jo jedan glas dopire iza njegovog. Tode! Todel enski glas ispunjen uasom. Andrein. ien vrisak iznenada bi preseen. Ako samo ruku spustite na nju, kunem se - dubokim glasom promu-

nla Belknap - da u vam... Dosta s tim tvojim praznim pretnjama. Nikad nee da nade GeneL I tako nikad nju nee da nae. Predlaem ti da ode na neko mirno esto i posveti se razmiljanju o sopstvenoj nadmenosti. Mora da osea li nema sree u ljubavi. Ali zapamti, godpodine Belknap, ovek sam kuje D sreu. 231

Ko ste vi ljudi? - upita Belknap, a imao je oseaj da mu je balon naduvan u grudima. Borio se da doe do daha. - ta elite? Suv, krt smeh. - Da nauimo Hrta da eni. - Molim? - Moe da se desi da stupimo u vezu s daljim uputstvima. - Sluaj me - ree Belknap teko diui. - Nad u te, nai u vas. Loviu vas. Odgovaraete za sve to uinite. Budi siguran u ovo. - Jo praznih pretnji od tronogog avlijanera. Ti i dalje ne razume. Ovo je Genezin svet. Ti samo ivi u njemu. Za sada, u svakom sluaju. I s tim recima Andrein otmiar prekide vezu. Andrea otvori oi i zagleda se u belinu. Glava ju je bolela. Usta su joj bila suva. Oni kapci bili su joj lepljivi. Gde se nalazila? Belina bese sve to je mogla da vidi. Posle nekoliko dugih trenutaka, belina poe da prestaje da bude nezemaljska i oblaasta i posta povrina neega stvarnog i tvrdog i nepromenljivog. Gde se nalazila? Bila je u Vaingtonu, hodala je ulicom prema kiosku da kupi novine i kafu kad... a sada? Pokua da proui svoje okruenje. Bela tavanica, skrivena fluorescentna svetla koja su svemu davala ujednaenu tupu boju. Pod: metar ispod kreveta... bolniki leaj, inilo se... na kome je spavala omamljena jakim opijatom. elela je da ustane sa kreveta, ali kako? Marljivo u svesti ponovi i onda u praksi primeni sloenu seriju pokreta koju je taj in iziskivao: okret na bok, pomeranje obe noge i njihovo prebacivanje preko ivice kreveta. Postupak koji se svakoga dana ponavljao bez razmiljanja sada joj je izgledao kao delikatna i teka operacija. Ima li oteenje mozga? Verovatnije je da tragovi droge jo nisu sasvim i-ileli. Oseala se iscrpljeno. Gde su je to odveli? Vrata kljocnue, otvorie na unutra i na njima se pojavi ovek u nekovrsti maslinaste vojne uniforme sa irokim vojnikim opasaem oko struka. Imao je bledu kou, slabu bradu i iroko razmaknute bledozelene c koje Andreu naterae da pomisli na tuku. 232 Stani pored zadnjeg zida - naredi joj on s rukom na crnoj plastinoj napravi... nekoj vrsti pitolja za omamljivanje, inilo se. Zvuao je kao Junjak koji je vei deo svog ivota provodio na severu. Andrea uini kako joj je naloeno i stade ispred zida najudaljenijeg od vrata. Straar brzo zaviri pod krevet i onda ue u kupatilo i temeljno ga pregleda. U redu - ree konano. - Nema anse ak i u mislima da moe da pobegne odavde i zato nam oboma, molim te, uini uslugu i nemoj da pravi kr ovde. Gde sam ja? I ko ste vi? - progovori Andrea po prvi put. Glas joj bese vri, mirniji no to je mislila da e da bude. Straar samo zavrte glavom, a poruga i podsmeh iskrili su mu u oima.

Da li u da dobijem promenu posteljine? - Mislim da e to da odobre - ree on. - Mada ne vidim koja je svrha tome. - To je zato to ete da me pustite da odem za dan-dva. - Na ovaj ili onaj nain, svakako - ree joj ovek. Ja bih vam ipak pred loio da se pomirite sa svojim Tvorcem, gospoo. - Molim vas - nastavi ona - recite mi kako se zovete? Kad bi samo uspela da ustanovi neku ljudsku vezu sa straarem, kad bi ga samo navela da o njoj ne misli kao o zadatku... Gospoo, nismo se mi u crkvi sastali pa da se predstavljamo - ree on. Odakle ste? Poreklom, mislim? - upita ona, a sede opet na postelju i i stee ebe jednom rukom. - Vidim ta pokuavate, gospodo. Ja sam moda s juga ali nisam glup. Za koji sat e jedan od nas da doe i da vam donese klopu. - Molim vas... - Zavei gubicu. Ali se lagano utivo osmehnu i skide kapu. - Gospoo, samo me isti profesionalizam spreava da vas ne silujem do smrti i moda i malo posle Onda vrati kapu na glavu. - elim vam prijatan dan, gospoo. Kad ovek krenu napolje, Andrea upita: - Koliko je sati? Vi u stvari elite da me pitate koliko vam je vremena jo ostalo re: ; ivek preko ramena. - Prokleto malo, gospoo. 233 Belknap se trudio da mu glas zvui normalno kad je telefonirao Andre-inom prijatelju Valteru Saksu. Od kljunog znaaja bilo je da ga ne uplai. Andrea mu je verovala. Belknap e i sam morati da mu veruje. Saglasio se da se sastane s njim na mestu koje je Saks predloio to je, kako se pokaza, bio neki restoran zdrave hrane u Grinviu u Konektikatu. Sudei prema broju muterija, ono to je restoran nudio nije bilo ba za preporuku. Belknap zauze mesto u zadnjem delu restorana i stade da motri na nailazak oveka u zelenom lanenom sakou. Konano ugleda visokog oveka dugakog, pravougaonog lica. Njegova smea i siva kosa bila je kratko podiana sa strane glave. Imao je gornji deo tela nesrazmerno veliki u odnosu na ostatak. Belknap mu lako mahnu rukom i ovek prie i sede preko puta njega. Oi su mu bile lako crvenkaste i staklenaste kao da je puio travu, ali nije mirisao na taj nain. - Ja sam Valt - ree on. - Tod - ree Belknap. - Pa - ree Valter Saks - ovo je ba kao u romanima plata i maa. Iz nenadni sastanci sa strancima. Recite mi kako je Andrea? - Ona je fino. Nas dvojica razgovaramo samo zato to vam je ona ve poverila odreene stvari. Utom prie kelnerica i njih dvoje se dadoe u razgovor o tome koji su kvaliteti posebnog jela koje je Valter nameravao da uzme. Belknapovo oajanje i panika ozbiljno su rasli, ali nije smeo da ih prekida da ne naljuti oveka. Morao je da deluje smireno i staloeno. - Pa gde je Andrea, recite mi - ree Saks kad se konano, posle itave venosti, dogovori s kelnericom i kad ona ode. - Pretpostavljam da nisam ovde zato to vam je pao sistem. - Da li ste bilo kome rekli kuda idete... da treba da se vidite sa mnom" - upita Belknap. - Uputstva koja ste mi o tome dali bila su sasvim jasna, Tod-ovek. - Da li to znai da niste? - Tano. Nisam. Belknap iz depa na prsima izvue papir koji je dobio od senatora Kir-ka i dade ga Saksu bez reci. Kompjuterski genije razvi papir tako to njime mahnu kroz vazduh.

Ovlaen je - ree. - Jesi li ga prokrijumario u guzi? Belknapov ubistveni pogled samo ga okrznu. 234 Gubimo vreme - obrecnu se. A odmah zatim: - Izvinite. Ovo je prilino hitna stvar. Kompjuterista pogleda papir i ozbiljno ree: - Treba neto da pojede, Tod-pvek. Mnogo si napet. - ifra porekla na tom i-mejlu. Govori li ti ona neto? - Imam teoriju da ljudi ne znaju da treba da jedu kad im je teko - na stavi Saks. Valte, molim te da se usredsredi. Je li to orsokak ili ne? Valt kucnu po poslednjih nekoliko brojki na poruci. - Ovo je preumotano od strane priveksa" koji je najbolji u zanatu - re e Saks i u glasu mu se pojavi neto divljenja. - Poreklo ove poruke ne mo e da se utvrdi. Jedan ruski kompjuterski naunik postavio je stvar pre ne koliko godina tamo na ostrvu Dominika. To je u Karibima. - Znam gde je Dominika. Raj za one koji izbegavaju da plate porez. - A opsluuje je ogromni debeli podvodni kabl od optikih vlakana. Mesto je oieno. A ne kao ovde, ali teko da e nekog preumotavaa po te da nade ovde u SAD. Niko ne eli da se zeza s propisima za ifre koji kod nas vae. - Pa kako onda ovoj poruci da uemo u trag i vidimo ko je poslao? - Upravo sam ti objasnio - ree Saks malo zlovoljno. - Nikako. To se ne moe. Postoji gigantska prepreka na putu koja se zove priveks". Priveks" maskira tvoju IP adresu... a to ti je oznaka Internet protokola... svojom IP adresom. Iza toga vie nita ne moe da se vidi. Stroga zabrana ulaska. - Ma hajde. Andrea mi je rekla ta si sve u stanju da uradi. Siguran sam da moe da otkloni prepreku. - Nemogue. Nisi me razumeo: to je prava virtuelna tvrava. - Kae da je Priveks" imao sedite na ostrvu Dominika. - Serveri su bili tamo. Da. To su ti usluni ureaji, kompjuteri koji pru aju usluge drugim kompjuterima. -1 da hakerisanje ne dolazi u obzir. - Tako je. - U redu - ree Belknap posle dueg utanja. - Onda emo da pro valimo. Ti ne slua. Upravo sam ti rekao da nema hakerisanja, nema prova; anja, nema stizanja do izvora poruke. Niko nikad nije uspeo da upadne na priveks" liniju. - E zbog toga emo mi da se uunjamo. - Kao to rekoh... 235 - Govorim o samom pogonu, fizikom. O postrojenju. - Fizikom... Ne razumem. Belknap se ne iznenadi. Njih dvojica su nastanjivali radikalno drugaije svetove. Belknap je iveo u svetu pravih stvari, pravih ljudi, pravih predmeta; Saks je obitavao u vrtlogu lebdee elektronike, svetu virtuelnih agenata, virtuelnih predmeta. Da nadu Andreu Benkroft, njih dvojica e morati da udrue snage. - Priveks" moda jeste virtuelna tvrava, ali negde na ostrvu Domini ka postoji bunker u kome zvrji mnogo namagnetisanih diskova, je li tako? - Pa, jeste. - Onda je sve u redu. - Ali nee biti da to stoji nezakljuano i da e da te puste da tek tako ueta unutra. - Zar nikad nisi uo za provalne krade? - Ma jesam. Hakeri to stalno rade. Iz svakog sajber-kafea na svetu to moe da se obavi za tren oka.

- Nemoj da se pravi glup. - S obzirom na to da sam diplomirao s najviim ocenama na fakultetu, a radim praktino kao ata, mnogi ljudi saglasili bi se da nema ta da se pravim ve da to jesam. - Recimo da te neko prebaci na to ostrvo u Karibima i omogui ti pri stup u samu zgradu Priveksa". Da li bi unutra mogla da se nade kopija ove poruke, original koji je stigao na prepakivanje? Negde na serverima ili u skladinim prostorima? - Zavisi kad je poslata - ree Saks. - Fajlovi stariji od sedamdeset i dva sata se automatski ponitavaju. Ali je sigurno da postoji i skladini prostor u kome se uvaju kopije poruka radi obrade odgovora, ako ga ima. Belknap se zavali na naslon stolice. - Zna ta, Valte, izgleda mi mnogo bled. Prijalo bi ti malo sunanja. Provodi moda mnogo vremena uz video igrice. - Ispada iz prakse ako ne veba - priznade Valt. - Ali zovu te sunani Karibi. - Ti si lud - ree Valt - ako i za minut pomisli da u sebi da dozvolim da budem uvuen u ovako neto. ta misli, koliko e dravnih i meuna rodnih zakona na taj nain da prekri? - A zar ti ne bi voleo da jednog dana unucima moe da ispria nelr_ posebnu priu? i 236 - Kladim se da nema ak ni direktnog leta za Dominiku... ma ta ja to priam? Gospode, mora da sam i ja poludeo. - Nadam se da nee da me odbije. Jer ja moram da naem osobu ko ja je poslala ovu poruku. - Je li? A zato to? - Ima mnogo razloga. Ali rei u ti jedan. Lagao sam te kad sam ti re kao da je Andrea dobro. Nije dobro. Oteta je. I ovo je verovatno jedini na in da je spasemo. Informacija e ili da naisto prestravi tehniara ili da ga pridobije za posao. Zakotrljaj kocku ako misli da igra. - O, Hriste! - izusti Valt i bilo je jasno da ga je to iskreno potreslo i zabrinulo, jer mu oi najednom postae jo crvenije. - Znai ovo je odistinski? - Valte, sve sad zavisi od tebe. Radionica Rolanda Makgrudera na petom spratu zgrade u Zapadnoj etrdeset i etvrtoj ulici... u kraju koji je nekad nazivan avolja kuhinja", sve dok se trgovci nekretninama nisu setili da bi ime Klinton" bolje odgovaralo prodaji... bila je uvek puna sveta koji je, i kad tu nema posla, dolazio da iskae potovanje njegovom pozorinom zanatu i da se divi medalji nagrade Toni", dobijenoj za najbolju minku u pozorinoj produkciji. Makgruder, razume se, nije iveo samo od pozorita. Imao je i druge klijente iz jednog sasvim drugog sveta i njih je godinama uio vetinama preruavanja i preruavao ih kad se javi potreba i minkao sam. Nikad ih nije pitao ime se bave i nije mu smetalo to ga isplauju novcem ostavljanim u zatvorenim kovertima. U tome je bio tako dobar da su pojedinci iz tog sveta bili njegovi redovni posetioci. Kao ovek koji je sad bio pred njim. Metar i osamdeset, normalne crte sive oi. - Mogu da upotrebim vosak i napravim dentalni umetak koji e da se ::zi za gornje desni - objasni Roland. - Za tako zgodnog momka kao to ste vi to e da bude grdna teta. Ali e zato crte lica da vam budu izmenje-ne veoma ozbiljno. Kako bi bilo da stavimo plave oi? ovek mu pokaza paso: HENRIDAJLS bilo je ime, a u opisu je stajalo da vlasnik pasoa ima smee oi.

- Dri se napisanog - ree mu. - Smee oi onda. Nema problema. ovek mu namignu. - Ti si dobar ovek, Makgrudere. Zahvalan sam ti na trudu i ne po prvi put. - Slatki ste. Ali molim vas, ja samo radim ono za ta sam plaen. Brzo u da vas opremim kako valja. - Cenim to. Zaista. Kad je sat kasnije posetilac otiao sasvim izmenjenih crta lica i dranja, Makgruder napravi sebi koktel od vonih sokova i votke pa dohvati telefon da obavi jo jedan posao za koji bese plaan. Posle okretanja broja, na drugom kraju linije, negde u Vaingtonu D. K., smesta se die slualica. Glas oveka koji se javi smesta poznade. Rekli ste mi da vas obavestim ako se pojavi Gospodin Glavni, je li ta ko? - upita Roland i otpi dug gutljaj pia. - E pa pojavio se. I ja sam ga usluio. ta treba da znate? 238 SEDAMNAESTA GLAVA um klizanja. Isti straar kao ranije. Isti postupak sa spoljne strane: jedna ruka na ruici vrata, druga ruka na rezi pijunke. Teka vrata klize u stranu. Andrea Benkroft odlazi i staje uz udaljeni zid i pre no to joj je reeno. Ali straar ovoga puta nije sam. Iza njega ulazi jo jedan ovek... vii, vitkiji, stariji. Izmenjuju nekoliko reci upola glasa, Andrea ne moe da ih razume, a straar izlazi, zatvara vrata i verovatno se smesta postavlja sa njihove druge strane. Visok ovek prilazi korak-dva blie Andrei i zastaje da je paljivo pogleda. I pored visine, ima neto maje u nainu na koji se kree, zakljui Andrea. Elegantan je, nekako previe elegantan, a njegove sivozelene oi poivaju na njoj gotovo kao da hoe da je prohodu. - Dva oveka su ubijena u skladinom prostoru u Rozendejlu - kae on. - Vi ste bili tamo. ta se desilo? - Mislim da vi to znate - ree ona. - ta ste im uradili? - upita on glasom visokim, ali bezbojnim i sad vi e nije gledao u nju. - Potrebni su nam odgovori. - Recite mi gde sam - zatrai Andrea. - Prokletstvo... Oi visokog oveka prelazile su preko zidova elije kao da trai neto. Zato ste putovali na Kipar? - upita on ne obazirui se na njen zahtev, a ipak se nekako inilo da pitanje nije upueno njoj. - Nema svrhe da vie uvate tajne. ovek jo dok je govorio iznenada prie leaju i prevrnu najlonski i platneni pokriva na njemu pa prstima stade da prelazi po njegovim avo-na. ta, do avola, vi to... ovek se okrete prema njoj u uputi joj jedan zabrinut pogled pa brzo stavi prst na usta. 239

Ako ne saraujete s njima - ree joj ne gledajui je u oi - nee vie imati razloga da vas dre u ivotu. A retko nekome daju drugu priliku da se popravi. Predlaem vam da ponete da priate ako sebi elite dobro. Uopte nije njoj govorio. Govorio je za raun nevidljivih slualaca. Njegovi dugaki prsti iznenada izvukoe icu koja je lukavo bila skrivena ispod platna. Uz nekoliko jakih trzaja izvue gotovo metar dugaku tanku

icu srebrne boje. Na njenom kraju bila je mala okruglasta naprava koja je dotle bila skrivena na jednom uglu ava na pokrivau. Fino - izjavi tad - sedite na leaj i priajte mi. Znau laete li me ili ne. Vidite, ima veoma malo stvari koje ja ne znam o vama. Onda stade da uvre loptasti ureaj sve dok ga ne polomi. ovek se onda okrete Andrei i ree joj tiho i brzo: - Nemamo mnogo vremena. Kad prenos izostane, oni e da pomisle da je u pitanju kvar. Ali postoji mogunost da neko uoi problem ranije. Ko ste vi? ovek je pogleda, a lice mu je delovalo ukoeno od straha. - Zatvorenik, ba kao i vi. - Ne razumem. - Rekao sam im da znam pravi nain kako da vam priem. Da znam kako da vas ispitam, da znam ta vam je slabost. To je jedini razlog to su nas sastavili. -Ali zato... Verovatno zbog toga ko ste vi i ko sam ja. Ima neto to je nama dvo ma zajedniko. I izraz na njegovom licu omeka. - Vidite, ja sam Todov prijatelj. Andreine oi se rairie. - Moj Boe! Vi ste Dared Rajnhart. U kancelariji, iza zatvorenih vrata, Vil Garison je neko vreme nemo besneo. Prethodno signal za uzbunu bese sevnuo na ekranu njegovog l pjutera, interna poruka koja je smesta prenesena Intranetom Konzularnih operacija. Potvrda brzo obezbeena. Ime koje je dostavio dounik iz Nju-jorka bilo je pridodate spisku traenih i onda se smesta ukljuio signal. ?: -jedinac imenom Henri Dajls" stupio je u pokret. Kladim se da nisi da i ovo nadziremo, Todiu. 240 No Garet Draker je kukavno oklevao kad mu je Garison doneo tu vest. Iza onih njegovih etvrtastih naoara bez okvira, oi su mu bile tajanstvene i nemirne. Stajao je pored prozora na kome su bili sputeni venedja-neri" i delovao kao da mu je nezgodno da Garisona pogleda u oi. - Govnava oluja nailazi, Vile - rekao mu je teko diui - a ja ak i ne znam ija su to govna. - Prokletstvo, pa ne moemo da sedimo i vrtimo paleve u trenutku kao to je ovaj - pobesneo je Garison. - Moramo da udarimo i to sad mo ramo da udarimo. - U pitanju je ova prokleta Kirkova komisija - rekao je Draker. - Jaja su mi ve stavili u procep zbog toga to je Belknap uspeo da neprimeen ude u Hartovu zgradu i neprimeen izae iz nje. To je debakl. Postoji vreme kad treba da razvija barjak i vreme kad treba da se saginje i krije se. Moj po litiki instinkt govori mi da emo, ako se samo jo jedna operacija ili posao koji nam je poveren zavre loe, odgovarati na pitanja sledeih dvanaest meseci. - Ti znai odbija da poalje novu ekipu na teren? - Moram da razmislim o tome. Oukot mi kae da Kirkovi momci na jednom imaju velike simpatije prema naem odmetniku. To je glas koji je on dobio, a Oukot je prilino povezan s tipovima sa Brda. - Jebeni Oukot - besneo je Garison. - Pa ta ti je rekao to za Kirka? Da li ih je Kastor ucenio neim to zna o njima? Ili pokuava da se maskira ta ko to im se prijavio da nas cinkari? Direktor operacija je napuio usne. - Ne znamo. Ali recimo da je ube-dio te proklete islednike da e da peva, a mi se onda umeamo i likvidiramo ga. Kako e to da izgleda? - Kako e da izgleda? A kako e da izgleda ako manijaka ostavi da i da lje pravi rusvaj? On je nevolja i ti to zna isto tako dobro kao i ja.

Proitao si interni izvetaj iz Larnake. Kopilan je ubio uglednog poslovnog oveka, oveka koga smo mi koristili kao dounika vie no jednom. Belknap je iz van kontrole; pomahnitao je od besa i paranoje... nevolja je svakome koga sretne. Pa Ruti Robins je ubijena pre samo nekoliko dana. - Imam islednike koji mi tvrde da on to nije uinio. Robinsovu je smakao snajperista, a on nije snajperista. Larnaka se ini daleko sloenijom no to smo to isprva mislili. U meuvremenu, javlja mi se mnogo ljudi koji poinju da postavljaju pitanja o Polideuku. Moe da se desi da tu doe do iznenaenja. Ima mnogo crnih rupa u tom ivotu, a mi ne znamo ta je u njima. Ja sam ubeden da to nisu lopte za golf. 241 - Sranje. Komari nam eto postavljaju gomilu skretnica. Navode nas da tragamo za nevidiem. A meni je ve muka od tog prokletog kulta o Kastoru. Mladi idioti odbijaju da vide ta im je pod nosom i uvek pokuavaju da ti daju neko drugo objanjenje. Kao onaj mali Gomez. Trebalo bi da im svi ma damo ut-karte ili ih postavimo na dunost u Moldaviju. - Mladi analitiar Gomes, misli? On je jedan od tih koji su postavili pi tanja. Ali nije jedini. Veruj mi na re. Ima neto to smrdi. Neto tu nije u redu. - To ne sporim. Neto nije u redu. I nee ni da bude dok ja ne popravim stvar. Garison se malo umirio u vreme dok je niz hodnik iao do kancelarije mlaeg pripadnika direkcije za operacije. Ime mu je bilo O"Brajen i bio je Garisonov tienik sve od poetka karijere. - ta ima novo, Vile? - pozdravi ga O"Brajen. - Kako su ti deca, Deni? - upita Garison i malo se pomui da im se seti imena. - Bet, Lejn? Jesu li dobro? - Dobro su, Vile. ta ima novo? - Potreban mi je mlanjak. - Pa daj nalog da ti ga pripreme. - Potrebno je da ti to uradi. Stvari moram da drim na posebnom pri stupu. - Nee da ti vide potpis na obrascu ovlaenja? - Shvatio si. O"Brajen proguta pljuvaku. - Hoe li to da mi donese nevolju? Mnogo brine. Nemamo vremena da se igramo. Operativno vreme ve tee. Je li to deo operacije za neutralisanje Kastora? O"Brajen bese usporen, ali ne i glup. -Vidi, Deni - ree Garison neuvijeno. - Do sada smo pokuavali da to obavimo timski i Kastor je sve izbegao. Ovoga puta emo drugaije to da odigramo. Na njega ide samo jedan vrhunski operativac kao strela putena sa luka. Ko? - upita O"Brajen. - Ko je putnik? Ja. Idemo na Dominiku, pedeset kilometara juno od Gvadalupe. Tre ba guzicu da mi digne u vazduh za sat vremena. Tri. 242

Dared Rajnhart sede blizu nje. - Ima veoma mnogo stvari koje bih vo-leo da mogu da objasnim. - Gde smo mi? - Mogu samo da pretpostavim. Negde u gornjem delu drave Njujork. Neko seosko mesto, zabaeno. Ali takoe nadohvat ruke i Montrealu i Njujorku. - Ne prestajem da mislim da je ovo samo komar i da u da se probu

dim iz njega. - Upola ste u pravu - ree Rajnhart. - Komar jeste. ujte, nema vre mena. Moramo da priamo o Genezi. Tod je bio na tragu, zar ne? Andrea potvrdno klimnu glavom. Moram tano da znam ta je otkrio. Je li smislio gde se Geneza krije? Andrea s mukom proguta pljuvaku. - Poslednje to znam jeste da ima sastanak sa senatorom Kirkom. - Da, to znamo. Ali mora da je imao ideje, sumnje, instinkte. Molim vas, Andrea, ovo je od ivotne vanosti. Mora da vam je neto rekao. - Tragao je. Ispitivao razne mogunosti. Pomislio je ak da ste vi Ge neza. Rajnhart je izgledao iznenaen, povreen ak. - Ili Pol Benkroft, ili... ali ja mislim da je znao da to nije niko koga smo se dotle setili. Mislim da je zakljuio da je to neko sasvim drugi. - Ovo nije velika pomo. Morate da napregnete mozak. Verovao vam je, zar ne? - Verovali smo jedno drugom. - Pa mora da vam je onda neto usput rekao. - Mislite: odao se sluajno iako je pokuavao da to uva kao tajnu? Pa nije na odnos bio takav. I Andrea se paljivije zagleda u oveka pored sebe i neko udno kuckanje javi joj se u dnu stomaka. - U protivnom ne bi iao da vidi senatora. Da, to znamo, seti se ta je maloas rekao. A ko su to mi" i kako to oni znaju? - Darede - ree ona - ne zamerite mi zbrkanost. Ali ima neto to ne razumem. - Mogu da dou po nas svakog asa - ree joj on prekorno. - Molim vas, usredsredite se. - Je li nas Geneza uzeo kao taoce? 243

ta vi to pitate? Sad je znala. - Drugi ele da doznaju o Genezi sve to mogu, a vi im u tome pomaete. Ludi ste. Da, to znamo. Ili vi pokuavate da doznate ko je vama za petama? Procena pretnje... ne zovete li vi to tako? I ona iznenada zamahnu rukom da ga udari, ali joj on ruku uhvati i stee elinim stiskom i u istom pokretu odie je elu sa kreveta i baci na pod. Ona teko pade i lagano se opet die na noge. Sad je stajao pred njom i posmatrao je gnevnim pogledom. Pritvorni strah bese mu nestao iz ponaanja. Zamenio ga je prezir. - Vi ste lepa ena - ree joj na kraju. - Izvinjavam se za preteranu gru bost. - Mislim da je to najmanja od svih stvari zbog kojih treba da brinem. - Imate pravo - ree on i osmehnu se izvetaeno. - Ali mislim da svi mi imamo uloge koje moramo da igramo. Vaa je od kljunog znaaja. Imala je oseaj da joj duu izvlai napolje magnetizmom pogleda. Molim vas sedite - ree joj i pokaza leaj. -1 da bismo predupredili sve budue jalove pokuaje, stalno treba da imate na umu da sam ja profe sionalac. I on iz depa izvadi malu iglu. - Da sam nameran da tako neto uinim, mogao bih ovo da vam zabodem pozadi u vrat, izmeu drugog i treeg kimenog prljena. U meso. Ali nemojte da vas zavede injenica da ne nosim oruje za pojasom. Njegove oi na tren sevnue istom zlobom. A onda mu se lice opet opusti

u sutu utivost. - Moram da vam priznam da ste me na trenutak skroz obmanuli - re e mu Andrea. - Vredelo je da se pokua. Jasno je da vas je Tod uzeo za pomonicu ree on i osmehnu se onim svojim majim osmehom, sve sami zubi, nigde topline. - Oduvek je bio slab prema pametnim enama. Ali je jasno da i za nas nemate obavetenja po kojima bismo neto mogli da pokrenemo. - Zar vam je Tod takva pretnja? Ili ja? - U celini uzev, rekao bih da se mi ne obaziremo na pretnje. Mi pretimo. I onda pretnje sprovodimo u delo. Sad vie no ikad. Ansarijeva mre: je jedna od najveih na svetu i sada je naa. Nikos Stavros je bio velika li nost u razmeni oruja, a sada je Stavrosovo pomorsko" takoe pod nae 244 kontrolom. Kao i tuce drugih organizacija za prodaju oruja i municije na veliko. Svestan sam da vi o poslovanju mnogo znate. U poslovnom svetu ovo to mi radimo naziva se ukrupnjavanje. - Ukrupnjavanje. Kao to je strategija okupljanja mnogo malih firmi da bi se stvorio jedan igra koji dominira tritem. Znam dosta o ukrupnjavanju, tano je. Koventri ekviti" podravao je nekoliko. - Niko nije verovao da tako neto moe da se uradi u paralelnoj ekono miji, na takozvanom crnom tritu. to, razume se, znai da emo da bu demo jo jai no to smo sad. - Ko to mi"? - Mislim da znate. - Teta. - Imenovali ste zametak kristala - ree i opet se hladno osmehnu. Shvatate li pred kakvim se ostvarenjem sad nalazimo? - Shvatam jedino da vi ljudi nametate izbore irom sveta. - To je samo sporedno zanimanje. Na svetu ima veoma mali broj zema lja u kojima izbori neto znae. U svim ostalima puka ima prednost nad glasakom kutijom. I zato smo mi nastavili da poslujemo na ovaj nain. U ovom asu efikasno kontroliemo pojavu revolucionarnog nasilja. Jedini nain da snage koje nisu dravne dou do oruja jeste preko nas. Mi mo emo da osiguramo stabilnost reima koji bi inae bio sruen. Moemo da destabiliemo reim koji bi inae opstajao na vlasti. to znai da prelazimo u sasvim novu fazu operacija. Uskoro e da bude jasno ta smo sagradili... nau sopstvenu ligu naroda. Andrea se zagleda u bistre, odlune oi visokog oveka. - Zato? ta vam je cilj? - Nemojte da glumite neznanje, Andrea. Ja mislim da vi savreno do bro shvatate. - Shvatam jedino da ste vi Geneza. Toliko shvatam. Zato i elite da zna te da li e Tod da bude u stanju da vam ue u trag. Sivozelene oi Dareda Rajnharta se rairie. - Zar zaista mislite da sam ja Geneza? Teko. Teko, Andrea. Stade da govori glasnije, kao da se uzbudi. - Geneza je ista negativna sila u svetu. Geneza je agent unitenja. Svest joj se nape u pokuaju da razlui njegovu reakciju. Geneza. Neprijatelj tvoj. Posle duge pauze, ona progovori tiho, skoro prisno. Plaite ga se.

245 - Plaim se mirisa haosa i unitenja. Koji se razuman ovek toga ne pla i? Geneza svuda ima peadince, stalno regrutuje plaenike i saveznike... - Plaite ga se.

- Uveravam vas da je Geneza kukavica. Zato nikome i nije dozvoljeno da ga vidi. - Pa kako onda regrutuje ljude? Kako dejstvuje? - U doba informativnih tehnologija, to je deja igra. Geneza se unja ta kozvanim sobama za askanje na Internetu, pronalazi vojnike koji rade za novac koji i sami trae posao na taj nain. Geneza je u stanju da plaanja vri daljinskim upravljaem ak i kad unajmljuje dounike da mu sastavlja ju izvetaje. I stoga to niko ne zna ko radi, a ko ne za Genezu, stvorena je opta paranoja. To je veoma vesto izvedeno. U Rajnhartovom glasu bilo je i divljenja i zavisti. - Geneza je pauk u sredini mree. S vremena na vreme pauina dodirne zrak sunca i mi je vidimo. Ali Geneza svoje lice nikad ne pokazuje i nema pozitivan program za svet. On, ona, ono, posveen je jedino unitenju. - Zar zato to Geneza hoe da vas zameni? - Moda. Uskoro emo vie da znamo. Jer nam na tom sluaju radi na najbolji ovek. I on sebi dozvoli da se kao malo osmehne. - Kad se sve bude zavrilo, Geneza e da bude zapamen jedino kao malo vea rupa na putu. - ta je to to vi stvarno elite? - Kao da vi to ne znate. Va roak je rekao da ste primeran uenik. On je ak uobrazio da biste vi mogli da zauzmete visoki poloaj u orga nizaciji. - Pol Benkroft. Razume se. Pa on je bio taj koji je prvobitno i osmislio Teta grupu. Andrea oseti kako joj se stomak skupi. -1 sad ete vi da joj date i armi ju. Znate li vi koliko to udovino zvui? - udovino? Zapanjuje me to ste uspeli da tako malo nauite od svog roaka. Sve to mi radimo sraunato je da iskljuivo slui optem dobru oveanstva. U korumpiranom svetu kakav je na, Teta grupa je sila koja ra di iz najistijeg idealizma. - Ono to ja zaista ne razumem - ree mu ona - jeste zato mi uopte vodimo ovaj razgovor? Zato ste vi jo uvek ovde? - Moete da me nazovete sentimentalnom budalom. Ali ja elim da vai upoznam pre... 246 I on pogleda u stranu. - Oevidno je da vas Tod Belknap oboava. Radoznao sam da doznam kakva ste vi osoba. Da s vama razgovaram slobodno i iskreno kako biste i vi znali da slobodno i iskreno moete da razgovarate sa mnom. Zasta malo. - Neete mi verovati, ali Tod je neko do koga mi je veoma stalo. Volim ga kao brata. - U pravu ste - ree Andrea. - Ne verujem vam. - Kao brata. to, priznajem, deluje malo neobino u mom sluaju, ako se u vidu ima injenica da sam roenog brata ubio. Ono to je jo neugodnije pri tom je injenica da se ne seam zato sam to uinio. Razume se, u to vreme bio sam samo dete, ali svejedno. - Vi ste bolestan ovek - ree Andrea glasom koji je podrhtavao. - Ruiastog zdravlja, u stvari. Ali znam ta hoete da kaete. Ja sam... drugaiji od ostalih. - Da je Tod ikad saznao ko ste vi u stvari... - On je poznavao jednu moju verziju. Ljudi su komplikovani, Andrea. Moje prijateljstvo s Belknapom je neto na emu sam vredno, vredno ra dio da ga odgajim i odrim i ako je to znailo da smetnje moraju da budu uklonjene, ni toga se nisam libio. Smetnje moraju da budu uklonjene. Drali ste ga izolovanog - ree Andrea tihim glasom. - Van ravnote e. I kad bi mu se iko veoma pribliio, kad bi uspeo da ostvari blisku vezu s nekim, vi ste... to unitavali. I kad je tugovao, vi ste uvek bili pored njega da ga uteite, zar ne?

Njen glas sad posta jai, ei. - Mislio je da ste mu jedini iskreni prijatelj. A sve vreme ste upravo vi bili onaj koji je njim manipulisao, ubijao one koje je on voleo, drali ga izvan ravnotee. Oni sluajevi kad ste ga spaavali... sve su to bile dobro reirane predstave, zar ne? ovek bi za vas sve uradio. A vi ste ga sve vreme izdavali. A ipak sam brinuo za njega, Andrea - odgovori ovek tiho. - Sigurno je da sam mu se divio. Imao je... ima... neverovatne sposobnosti. Zaista ne postoji niko ko moe da se sakrije ako je on nameran da ga nae. -1 zbog toga ste mu se i prilepili s poetka, je li tako? Ispriao mi je ta se desilo u Istonom Berlinu pre mnogo godina. ta je to bilo... isto lanjak? Vi ste pametno stvorenje. Redak talenat kao to je Tod uvek je poelj niji sa vae strane. -1 pobrinuli ste se da zauvek ostane operativac. Imao je sposobnosti na kojima ste mu zavideli. I otprve shvatili da to moete da iskoristite. 247 - Draga moja, pa vi me itate kao knjigu. - Kako uopte moete da ivite a da ne mrzite sami sebe? - Ne sudite mi, Andrea. udno je... razgovor koji ovako slobodno sad vodim s vama uvek sam zamiljao da u jednog dana voditi s Belknapom. Davno, vrlo davno, ovako slobodno razgovarao sam i s jednim psihijatrom kome sam se, naivno, obratio za pomo. Neto kasnije sam shvatio da je sa mnom sve u redu i da mi ta vrsta pomoi nije potrebna. Ali sam s njim raz govarao ovako otvoreno i... primetio da to oveka u stvari ne zanima. Pri mao me je na seanse i uzimao novac. Jednom prilikom je, ba kad sam se raspriao, ustao i rekao: ,,E pa, mislim da nam je vreme za seansu isteklo". I tom prilikom sam ga odmah zadavio kravatom koju sam imao oko vra ta. Posle sam se uvek pitao da li sam imao nameru da ga ubijem i pre no to sam kod njega otiao na prvu seansu. I da me je upravo to to sam znao ta u da uradim oslobodilo da onako otvoreno priam s njim. - Kao ovo sada sa mnom. - Mislim da se nas dvoje razumemo - ree Rajnhart glasom koji nije bio neljubazan. - A ipak mi stalno tvrdite da ste snaga koja eli dobro. Da je Teta gru pa snaga koja eli dobro. Da li zaista verujete da e neko ozbiljno da pri hvati miljenje sodopate? - Zar je to takav paradoks? - upita Rajnhart koji je stajao oslonjen na zid nasuprot njenom leaju. - Vidite, eto kako mi je doktor Benkroft promenip ivot. Jer, intelektualno, ja sam veoma eleo da ivot posvetim do bru. eleo sam da uradim pravu stvar. Ali je problem bio u tome to nisam mogao da vidim ta je to, a obini ljudi nisu mogli da mi pomognu da to razluim. Oajniki mi je bio potreban nekakav putovoda. I onda sam na iao na rad doktora Benkrofta. Ostalo je legenda. - Pol mi je rekao... - poe Andrea i prekide se. - On mi je rekao da je svaki ivot vaan. I vi ste to u njegovom delu mogli da vidite. A ja vas sada pitam ta je s mojim ivotom, prokletstvo? - O, Andrea. Oevidno je, kad se ima na umu ta sve znate o naim ope racijama, da odgovarajue mere moraju da budu preduzete. Ali va ivot mnogo znai za na rad, ba kao to e mnogo da znai i vaa smrt. Rajnhartov glas bio je gotovo nean. - Moja smrt - ponovi ona kao eho. - Svako je na ovoj zelenoj Zemlji u redu za smrt - ree Rajnhart. - Vi to znate. Ljudi govore o ubijanju kao da je to nekakvo mistino svetogre radije no da ga nazovu onim to jeste... u sutini samo pitanje redosleda. 248 Pitanje redosleda. -1 kad ve govorimo o tome, vi ste krvna grupa O", je li tako? Ona tupo

klimnu glavom. - Izvrsno - ree Rajnhart. - Univerzalni davalac. Jeste li imali dodira sa bilo kojom od bolesti koje se vezuju za krv... hepatitis, HIV, malariju? - Ne - proapta ona. - Nadam se da dobro jedete. Vano je da organe odravate zdravim, da nivoe gvozda ne remetite i sve to. Nadam se da znate zato vas ne opijamo... ne elimo da vam organi budu zasieni depresantima. To nije dobro za pri maoca. Hou da kaem da traim zdravu mladu enu. Vi imate organe ko ji mogu da spasu pola tuceta ivota. Pored krvi koja mi je potrebna, potreb ni su mi i jetra, srce, dva bubrega, dve ronjae, pankreas, dva fina pluna krila i, razume se, velika meavina vaskularnog tkiva. Tako mi je milo to niste pua. Andrea se jedva obuzda da se ne sagne i ispovraa. - uvajte se - ree joj Rajnhart kad poe ka vratima. - Ti se uvaj, bolesni kopilane - prokrklja Andrea. Bes i samo bes spreio ju je da se potpuno ne izgubi. - Zar nisi rekao da Tod Belknap moe da nae svakoga samo kad odlui da to uini? Pa, tano to sam i rekao. Rajnhart se osmehivao dok je kucao na vrata. - U stvari, s tim i raunam sve vreme.

Komonvelt Dominike, zbrkanog komada zemlje okruenog morem i smetenog izmeu ostrva Martinika i Gvadelupe, bio je nekad britanska kolonija i njegova kuhinja i dalje je patila zbog toga. Iako je na ostrvu bilo samo sedamdeset hiljada stanovnika, od kojih je veina ivela u glavnom gradu, Rozou, elektrina i komunikaciona infrastruktura bile su na najviem nivou. Ekolozi su redovno ulagali albe zbog raznih antena smetenih na planinske vrhove u glavnim umskim rezervatima. Za njih su ti znaci sa-vremenosti vrili nasilje nad pejzaem izolovanog raja. Belknap nije imao takve pritube. A nije bio raspoloen ni da se divi tropskoj raskoi ostrva. im su stigli, on i Saks otili su do zdanja slinog upi koje je bilo smeteno trista metara dalje od Melvil Hola, glavnog aero249 droma. Svetlouta slova reklame ukazivala su da je to ostrvski salon za iznajmljivanje automobila. - Moje ime je Henri Dajls - ree Belknap. - Rezervisao sam terensko vozilo. Andrea Benkroft, i sad posle ko zna koliko vremena od ovekovog odlaska, strese se kad se priseti Rajnhartovog majeg pogleda, naglosti s kojom se pretvarao iz linosti u linost, u viestruke linosti od kojih je svaka bila pod njegovom savrenom kontrolom. Njegov dar za obmanjivanje bio je zastraujui. Ali je ono malo to je uspela da sagleda od njegove prave linosti bilo strasnije od svega. Za njega je Belknap bio instrument, ali i jo neto pored toga; bio je nastrano, bolesno vezan za oveka kojim je tako lukavo manipulisao. U isto vreme, bilo je jasno, plaio se Geneze isto onoliko koliko i Belknap i ona. ta je pravi razlog za to? Zato je ona ovde? Andrea Benkroft etala je ve satima gore i dole po eliji kao zver u kavezu i trudila se da zadri nadu koja joj je tinjala u grudima. Pesimizam intelekta, optimizam volje... bilo je to vjeruju jednog njenog starog profesora panskog jezika koji je oboavao predratne komuniste i republikance.

Ovo nije bio pravi zatvor. Rajnhart ree da su moda negde u gornjem delu drave Njujork. Mogue je da je namerno lagao, ali nije imao razloga za to. Otvoreno je priao s njom jer je znao da nikud odavde nee. elija je delovala kao deo preureenog stana. Zatvor koji nije zatvor. Kod nje je uvek ulazio samo po jedan straar. Ima li u ovom prostoru neto to moe da upotrebi kao pomagalo, oruje? I ona stade paljivo da prouava svaki komad oskudnog nametaja u postoru koji su joj dodelili. ezdeset i tri proklete godine sam star, pomisli Vil Garison, a vetina snalaenja na terenu nikad mi nije bila izotrenija. Tojotu lend-kruzer" bese parkirao u selu, iza prodavnice alkoholnog pia. Prestao je da pije pre deset godina... do avola, bio je verovatno u boljoj formi sad nego onda. 250 Lako se ispeo do poloaja nasuprot vrhu gde se nalazilo Priveksovo" postrojenje... bunkeru slino zdanje u koje se ulivaju debeli crni kablovi; brojni okrugli srebrni tanjiri antena zgomilani na krovu. Prokletstvo, ali taj Kastor ba ima muda. Garison je kopilanu to morao da prizna dok ga je kroz dvogled posmatrao kako se uspinje na krov, mui se da skine reetku sa otvora za ventilaciju i zavlai se u njega i kako, neto kasnije, otvara vrata da unutra pusti pratioca koji je ostao napolju. Ve su dugo boravili tamo. Kastor je uspeo da prokletom uskijom otvori Fabereovo jaje. Zadivljujue. E sad, kako se mi toga nismo setilfi Garison se krio iza gustia karipskog slonovog uveta, gigantskog lia na kome su kao dragulji blistale kapi rose. Sve je sad bilo samo stvar ekanja. Nije smeo da se mnogo pomera i to je predstavljalo problem jer su mogli da mu se jave grevi u udovima, ali za sada ga nita nije bolelo. Belknap je bio u zgradi. Uskoro e da je napusti. Ali nee da stigne daleko. Upravo onda kad Tod Belknap bude pomislio da je uspeo, da je bezbedan, da niko ne zna gde je, kad na odbranu ne bude mislio... onda e Hrt da bude oboren. Protegli se malo, ali kundak snajperske puke bereta M98" ne pomeri sa obraza. Puka je, pokrivena zelenom i crnom kamuflanom bojom, bila opremljena ugraenim priguivaem i punjena podzvunom municijom: kombinacija dva inioca koji su je inili neujnom na rastojanjima preko sto metara. Kao mlad pitomac, Garison je dobijao nagrade na streljakim takmienjima. Ali je prava vetina bila u tome da se nae poloaj koji ne iziskuje vetinu i on je to uspeo da uini. Desetogodinjak bi odavde sve mogao da pogodi. Pogleda na sat i namrti se, virnu kroz teleskop pa krenu da se bolje namesti, ali ga u tome presee suanj koji u na padini iza sebe. Hitro se osvrnu da pogleda. Nita. Bio je siguran da je uo da je granica kvrcnu-la kao od nesmotrenog koraka. To nije mogao da bude Belknap. On je jo bio u zgradi. Ko bi jo mogao da zna da je on ovde? Belknap nije imao tim za podrku. Paljivo za svaki sluaj osta da jo neko vreme motri sve oko sebe. Nita. Okrenu se opet i kroz teleskop se usredsredi na vrata kroz koja e Tod Belknap uskoro da izae. Slatko sanjaj Henri Dajlse". Zbogom Kastore. Pa-pa, Belknape. Premetao je ba prst na okida kad opet u neki zvuk i stie da iskrivi vrat. 251 Iznenada oseti najstraniji mogui bol u vratu - otra ica usecala mu se u meso i onda ga zahvati osedaj da e glava da mu pukne od navale krvi. Konano stie da nakratko vidi svoga napadaa. Ti! - dahnu, ali mu re zamre u grlu. I onda mu tama sasvim potisnu svest. Glupi zei - ree Dared Rajnhart i lakim pokretom izvue icu ga-

rote iz vrata ubijenog i smota je oko drki ne trudei se da sa nje skida krv. Odmah posle razgovora s Andreom bese dobio obavetenje o tome ta se sprema na ostrvu Dominika... i stigao taman na vreme. Die jednom rukom dvogled i usmeri ga prema zgradi postrojenja. Vrata na zgradi upravo su se otvarala i kroz njih su izlazila dva oveka. Po-smatrao je zadovoljno kako Belknap zatvara vrata za njima. Zatim spusti dvogled pored tela i tiho se povue niz padinu. Tek kad u podnoju promae kroz elo selo i izbi na put prema glavnom gradu i stade pored automobila koji je tu parkirao, izvadi mobilni telefon iz depa. Ukuca broj koji ga poveza s mestom u kontinentalnom de-lu SAD. Veza bese kristalno jasna. Sve ide prema planu - ree. Zasta malo da saslua sagovornika pa opet progovori. - Vil Garison? Nemaj brige. Za njega bi moglo da se kae da miruje u tropskom raju. X- XValte, genije si - ree Belknap kad krenue od zgrade prema mestu gde su ostavili u rastinju skriveno terensko vozilo. U rancu koji je nosio na leima imao je snimljeno pet terabajta... ili neega... celog elektronskog skladinog sistema komunikacionog postrojenja iz koga su upravo izali. Reci mi neto to ne znam - odgovori Saks. 252 OSAMNAESTA GLAVA Kad u da se otvaraju vrata, Andrea pokua da brzo zatvori slavine za vodu i izae iz kupatila, ali ne stie. ta mi to imamo ovde? - ree straar koji zasta na vratima. Taj ranije nije ulazio kod nje, ali ga je poznavala. Bio je to voza automobila koji je drao mapu grada na krilu i zamolio je da mu kae kojim pravcem da ide. ovek koji ju je oteo u Vaingtonu. ovekove oi hitro preletee odajom, zaustavie se na razbijenoj sijalici nonog svetla iznad vrata, na ici koja je sijalino mesto spajala sa ruicom metalnih vrata i sinu mu pred oima. - Sad nam je falilo jo samo malo vode ovde na podu i da neko zgazi u nju pa bismo imali peenje, je li tako? - ree on Andrei. - Kakva majka ta kva ker. - Ne dirajte me - ree Andrea potiteno. - Vidi i majka ti je uvek bila protiv programa, takoe. I ona je davala sve od sebe da ne umre i slabo je marila to bi to bilo dobro za nau stvar. Na kraju smo morali da joj ubrizgamo malo etanola pravo u venu. Ostala je samo majuna ranica. - Ti si mi ubio majku. - Ti to govori kao da je to bilo neto rdavo - podrugnu se ovek. Andrea se baci na njega, ali je ovekova noga pogodi u grudi i ona teko pade na pod i zgri se. ovek je hitro okrenu na stomak, zgrabi za kosu i glavu joj povue natrag, a kolenom joj pritisnu kimu. - Samo li se pomeri, kima e da ti pukne - ree gotovo ljubazno. - U redu, u redu. Pusti me. - A ne. Ovako emo mi to sad - ree joj on i zavrnu joj jednu ruku iza lea i onda je drugom snano cimnu i die na noge. Ruku joj je drao tako savijenu da je morala da ide pognuta kad je prema vratima gurnu ispred sebe. 253

Navaski - viknu ovek u minijaturni voki-toki kad izaoe u hodnik koji je, primeti Andrea, bio prilino dugaak i dobro osvetljen, a na njego vom kraju moglo je da se vidi dnevno svetio koje je dopiralo iz bonog

hodnika. Iz tog hodnika se sad pojavi straar, onaj Junjak koji joj je rekao: Samo me isti profesionalizam spreava da vas ne silujem do smrti i moda i malo posle toga". - Kukin sine! - viknu on kad ih vide i brzo im pritra. - Kukina erko, bilo bi ispravnije - ree ovek koji je drao Andreu. - Dasi Daredu nee da se svidi to smo je izveli. - Dasi Daredu nee da smeta to smo preskoili redosled. Naumio sam da je odmah stavimo u stalnu komu i nema vie trkaranja oko nje. A ona onda nee moi nita da mu kae. I njih dvojica je, svaki sa svoje strane zgrabie za laktove ruku. Otimala se iz sve snage, ali je njihov stisak bio gvozden. - Ima duha - ree Junjak. - Pa reci mi, Dastine, poto si ti strunjak i tako to, da li su one vlane i kad su u komi? - Ima udan ukus. Ja ih vie volim kad se koprcaju. Ali da, jer je seks prilino nesvesna stvar. Ne treba ti funkcionisanje modane kore za to. Od govor je, dakle, da, ako stvar izvedemo kako treba. Andrea opet stade da se otima to je jae mogla. Nita. Jalov posao. - ta ti radi ovde? - doviknu sad ovek sa njene leve strane, ovek po imenu Dastin, novom oveku koji se pojavi na kraju hodnika. - Mislio sam da si ti momak fondacije. - uo sam vae dovikivanje pa sam pomislio da vam je potrebna po mo - odgovori ovek i die voki-toki ureaj isti kao njihov. - Novi pro tokol. Stigao si na vreme - ree Junjak, ali je bilo jasno da mu nije pravo. Andrea je samo zurila, a njen uas bese dobio novu dimenziju. Desetak koraka udaljen stajao je snano razvijen ovek u dobro skrojenom sivom odelu. Bezimeni ovek koji joj doneo dokumenta, protokole o bezbednosti i ini se sve od tad je pratio u stopu. Mnoge stvari na automobilu mogu da se pokvare. Oseti da stisak ruku dvojice pored nje popusti i cimnu se jo jednom iz sve snage, oslobodi se i lako potra napred jer na drugu stranu nije imali kud. Kao na usporenom snimku, vide kako ovek u sivom odelu izvla k ki revolver ispod sakoa i ruku s njim die u njenom pravcu. Bolja je bzi smrt, pomisli ona. 254 Zagleda se u otvor cevi sad svega dva metra daleko i vide jeziak pla-vobele vatre kad sunu iz njega kad ovek brzo stisnu okida dva puta uzastopce. U isto vreme vide u njegovim oima ozbiljno samopouzdanje strelca koji retko promauje. Univerzitet Jel, trei po starini univerzitet u SAD, bio je sazidan 1701. godine, ali glavnina njegove fizike grade bila je mlaa od jednog veka. Novije zgrade su po pravilu udomljavale nauna odeljenja i istraivake laboratorije. Zgrada Artur K. Votson" bila je od crvene cigle i imala lunu fasadu u duhu viktorijanske ambicije i viktorijanskog oseaja za velelepnost. Stajala je preko puta groblja u ulici Grouv i bilo je pojedinaca koji su tvrdili da je zagrobna i sama Artur K. Votson" zgrada. I Belknapa je tu zahvatio lo predoseaj dok su on i Valter Saks stajali na trotoaru preko puta zgrade. Opet je nekako oseao da je pod prismotrom. Ali ijom? Njegovi terenski instinkti i njegova operativna veti-na protivreili su jedno drugom: da je zaista praen, potezi koje je vukao ve bi mu to potvrdili. Profesionalna obazrivost umela je da otvori vrata paranoji. Reci mi opet ime svog prijatelja? - ree Belknap koji je bio prilino napet. Saks uzdahnu. - Stjuart Parvis. -1 podseti me kako ste se upoznali. - Bili smo kolski drugovi, a on je sad pomoni profesor na katedri za kompjutersku nauku.

- Zar doista veruje tom tipu? Kasni ve petnaest minuta. Jesi li siguran da ve ne telefonira policiji studentskog grada? Saks mirnu. - On mi je preoteo devojku kad sam bio bruco, ja sam njemu preoteo devojku kad smo bili na etvrtoj godini fakulteta. Saglasili smo se da smo kvit. On je dobar tip. I... eno ga! Hej, Stju! ovek se okrete i mahnu. Imao je iroku koulju, crne pantalone i kone sandale. Tridesetogodinjak. Crni debeli okviri njegovih naoara bili su u modi, ili nisu bili u modi, u zavisnosti od stanovita. Kad se osmehnu prijatelju, otkri i komadi zelene salate na zubima. 255 - Pa, ovee moj, kad si me pozvao da me zamoli za uslugu, mislio sam da trai posao. A sad ispade da ovde hoe da jae na Debeloj Berti". To je izvan svih opcija. Ne dolazi u obzir. Ako nadzornik sazna za to... ekaj malo. Ja sam nadzornik. Hej, jesi li uo onaj o Bilu Gejtsu i uvaru ekrana? - Eh, Stju, nemamo sad vremena za to. A i uo sam taj vic. - Vreme s prijateljima nikad nije izgubljeno. I Stjuart Parvis ih, na veliko Belknapovo olakanje, povede oko proelja Votson hola do jednih vrata na stranjem delu zgrade kroz koja se ulazilo na stepenice koje su vodile pravo u podrum, gde je bila smetena glavna kompjuterska laboratorija. Petnaest minuta kasnije, Saks ree Belknapu: - Poreklo poruke trebalo bi da je ovde... to jest, mogu da ti kaem da je u dravi Njujork. Stju, proveri ISP ifru terminala. Obojica su sedela ispred dva ekrana na kojima su bili nizovi slova, brojeva, zagrada, taaka i crtica. Belknap se vrpoljio na stolici iza njih. - Kau da je bolje putovati pun nade nego stii - ree Parvis. - Sea li se one moje bive prijateljice koja je volela da prvo proita kraj romana da bi znala kako se zavrava? Ona je nekako nalazila da joj to godi. - Stju, prokletstvo! - Ah - ree Parvis. - To je samo nekoliko sati daleko. U okrugu Bedford. - Tamo je Katona - ree Belknap tiho. - To nema smisla. A ipak, jo dok je govorio, misao da se Geneza sakrio negde u Benkroftovoj fondaciji stade da mu se ini izvesna. - Zar je mogue da ovo nije u redu? - frknu Parvis. - Sranje, pa imamo praktino serijski broj jedinice. To je u osnovi licencna ploica na maini. ta moe da bude bolje od toga. - U pravu je, Tode - ree Saks. - To je nulti stepen bar kad je trag po ruke u pitanju. - Mogu li sad da oslobodim Bertu"? - zevnu Parvis. - Radili smo pre ko linije njuhevnskog Medicinskog centra i oni e da budu prilino kivni jer nisu mogli da oitavaju... - U redu je, Stju - ree mu Saks. - Katona - ree Belknap Saksu. Nada, oajanje i oseaj da kasni raspinjali su ga. - Moemo li jo neto da uradimo s tom ploicom licence? Potrebna mi je tana fizika lokacija tog kompjutera. 256 Sluaj - ree mu Saks. - Ja u da ostanem ovde da pokuan da skeniram trgovinske baze podataka i da vidim mogu li da naem neki trag o to me. U meuvremenu, moda bi bilo bolje da ti odmah krene na put. I on se okrete Parvisu. - Daj mu beini laptop, omega-kompatibilan. - Ovo nije prokleta Vojska spasa, Valte. - Samo ti tako uradi. Bie ti vraen. Parvis uzdahnu i iskljui jedan laptop sa radne stanice. - Nemoj da se bavi pornografijom na Internetu - ree Belknapu pro

fesorski. - Znaemo ako si to radio. - Nadam se da u opet da te vidim jednog dana - ree Saks Belknapu. - Pozvau te istog asa kad budem imao bilo ta korisno da ti javim. Ti si dobar ovek, Valtere Sakse - ree mu operativac iskreno i toplo. A odmah zatim se tre kad se seti ta mu je jo potrebno. - Nemam mobilni telefon, Valte. Maloas sam to otkrio. Mora da mi je ostao ne-gde u putu. Saks klimnu glavom. - Evo ti moj. l prui mu malu nokiju". A onda se osmehnu. -1 uvaj se. U igri koju vi ljudi iz obavetajnih slubi igrate nema drugog ivota. To je moda zato to to nije igra - ree Belknap mrgodno. Kad vide vatreni plamiak iz cevi revolvera, Andrea vrisnu od uasa. Pucnji su bili glasni, zagluujui, i gromko su odjeknuli po betonu hodnika. ovek ravnoduno vrati revolver u futrolu; uprkos veliini, oruje sasvim nesta ispod savreno skrojenog sakoa na kome nije mogla da se vidi ni najmanja izboina. Andrea Benkroft bese zapanjena. Bila je iva. Nepovreena. To nije imalo smisla. Okrete se, vide mlitava, beivotna tela dvojice ljudi koji su je drali u zatvoru. Mala crna rupa, kao tree oko, stajala je na elu svakoga od njih. - Ne razumem - dahnu ona. - To nije moj problem - ree ovek, a izraz na njegovom licu bese zvanian, skoro odsutan. - Moja su uputstva da vas odvedem odavde. -Kuda? Mona ramena pomerie se navie. - Tamo kuda vi elite da odete, gde god to bilo. 257 On se ve okrenuo i odlazio niz hodnik. Ona odmah pode za njim pa bonim hodnikom stigoe do drvenih vrata i niz nekoliko kamenih stepenika sioe na fino pokoeni travnjak. Zgrada u kojoj su je drali bila je pomona zgrada na nekom imanju, malo po strani od ostalih i glavne zgrade. - Gde smo mi? - Oko esnaest kilometara severno od Rifild Springsa. Moda osam ki lometara juno od Mohoka. -Gde? U gornjem delu drave Njujork. Grad se zove Deriko. Teta je kupila ovo imanje pre deset godina. On je povede do malog helikoptera koji je stajao neto dalje na travnjaku, saeka da ona sedne na pomono sedite, uveza je pojasom i dade joj slualice za ui. I paljivo spolja zatvori vrata za njom. Zatim obie letilicu i sede na pilotsko sedite. - ujte - ree Andrea. - Ja sam malo zbunjena... elo telo poe da joj drhti. - Moja majka... - Majka vam je bila posebna osoba. ovek prui ruku, uhvati je za miicu i stee je. - Jednom sam vaoj majci obeao da u da pazim na vas. Da u obe da vas pazim. Samo to u njenom sluaju nisam uspeo. Nisam bio uz nju kad sam joj bio potreban. U njegovom glasu bese malo gorine. - Ne mogu da dozvolim da mi se to dva puta desi. Andrea zatrepta oima u pokuaju da se sabere i shvati znaenje onoga to je izgovorio. Rekoste da imate uputstva - ree najednom. - ija? Ko vam je dao ta uputstva? Pogleda je pravo u oi. - Geneza - ree on. - A ko bi drugi? - Ali u Benkroftovoj fondaciji... - Recimo da sam dobio bolju ponudu. - Ne razumem - ponovi ona.

Tako i treba - progunda on i prignu se da pokrene motor. Kad elise zaklepetae, viknu: -A sad... kuda? Postojale su samo dve mogunosti. Mogla je ili da pokua da se sakrije od Pola Benkrofta ili da izae da se suoi s njim. Mogla je da ide ili u Katonu ili to je mogue dalje od Katone. Nije znala ta je od te dve stvari pametnije. Znala je jedino da je umorna od beanja, umorna od uloge progonjene. Odlui se u trenu. 258 - Imate li dovoljno goriva do okruga Bedford? - upita ga. - Ima ga i da se vratimo ovamo natrag. - Ja se ovamo ne vraam - ree Andrea. Mali osmeh zaigra mu na usnama i ublai ozbiljnost lica, kao naprsli-na u ledu. - Tako i treba.

Jo jedan iznajmljeni automobil. lo jedan asfaltirani put. Put pred njim vodio ga je onamo kuda je trebalo da ide. Put pred njim bio je razdaljina koju je tek trebalo da prevali. Put bese i neprijatelj i prijatelj. Kao Geneza?. Promakao je oba izlaza za Norvolk u Konektikatu kad njegov mobilni telefon zazvoni. Bio je to Saks s novim podacima. Uradio sam sve kako sam ti rekao - ree Saks. - Sad sam zavrio raz govor s momcima iz Hjulit-Pakardovog" servisa. Predstavio sam se kao privatni serviser. Dao sam im serijski broj i oni su ga prometnuli kroz si stem. Kupac je bila Benkroftova fondacija. Ali to nije iznenaenje, zar ne? Belknap oseti kako mu se kiselina penje u grlo. Rekao bih da nije - ree. A ipak, ta je to znailo? Da je Pol Benkroft ipak Geneza?. Ili da se Geneza prosto infiltrirao u fondaciju? - Odlian posao, Valte. uj, ti moe da doe do i-mejl adrese senatora Kirka, je li tako? - To nee da bude teko. - Prvo, elim da senator Kirk poalje poruku sa svoje adrese. - Hoe da kae, eli da ja poaljem poruku kao da sam senator Kirk? - Tako je. Reci da hitno otvore prostor za askanje za devedeset minu ta. Pitaj zato je ovek po imenu Tod Belknap dolazio da se raspituje o Ge nezi. Kasnije, ja preuzimam kucanje poruka na svom laptopu, aljem je te bi, a ti je prosleuje kao da ide sa Kirkove adrese. Je li tako? - Da. A shvatam i ta eli. Pokuava da Genezu dri na liniji, da tako kaem. Hoe da bude ba na pravoj maini kad ti stigne. Misli li da e ovo da upali? - Ne znam da li hoe. Jedino to znam je da mora. - Zna kako se kae, prijatelju. Nada nije plan. - To je tano - ree Belknap upljim glasom. - Ali to je jedini plan ko ji imam. 259

Gospodin Smit je bio zbunjen i mada je sebi laskao da nita ne moe da ga uznemiri, pomalo ljut. Zadatak mu je stigao u krajnje neuvijenom obliku elektronskom porukom na njegov lini PDA. Obino je dobijao savren profil rtve. Ovoga puta direktiva je sadrala samo mesto i aicu vizuelnih znakova za prepoznavanje. Da li su prestali da veruju u njegove procene situacije na zadacima? Da li je njegov kontrolor promenjen zbog nekog potresa u organizaciji za koji on jo nije uo? Hode li da bude potpune promene procedure?

Nije vano. Sedeo je u bati kafea u parku Brajan i pijuckao kapuino. Zavrie prvo zadatak, a onda e da se ali. Bio je pre svega profesionalac. Nije morao dugo da eka. ovek se pojavio u ugovoreno vreme. Metar i osamdeset, vitak, sedo-kos... ba kao to je opisan. Gospodin Smit odlui da izbliza pogleda metu i primae se malo blie ugovorenom mestu. ovek okrenu glavu. Gospodin Smit trepnu. ovek nije bio stranac. Naprotiv. - Ali, gospodine Dons - ree. - Ba je zgodno to vas sreem ovde. - Moj dragi gospodine Smit - ree sedokosi. - Da li ovo znai da su nam se preklopili zadaci. - Znate li ta je udno? Va opis se neverovatno podudara s onim koji sam dobio u uputstvima za zadatak. Njegova meta, znao je, bio je neko iji je identitet otkriven Kirkovoj komisiji. Kako se to dogodilo, nije bilo jasno. Neka omaka od strane gospodina Donsa? U svakom sluaju, bezbednost je nalagala likvidaciju onoga koji je izgoreo", provaljen. - Znate li ta je jo udnije? - ree gospodin Dons. -1 va opis podu dara se se s onim koji sam dobio u svojim uputstvima. - Sasvim je mogue da je brljotina u pitanju - ree gospodin Smit i pri jateljski zavrte glavom. - Neki ata je verovatno na obrascu ukucao ime operativca u prazno polje namenjeno za ime mete - ree sedokosi. -1 eto muke. Sasvim je mo gue da je u pitanju samo slubenika greka. Gospodin Smit morade da se saglasi, ta mogunost je postojala. Ali kad se na umu ima visok stepen operativnog obezbeenja, bilo je to malo verovatno. A on jeste bio profesionalac. 260 Pa, prijatelju moj - ree gospodin Smit. - Moraemo da zajedno do znamo ta je uzrok ovome. Dozvolite mi da vam pokaem poruku koju sam dobio na moj DPA. I on zavue ruku u dep na prsima sakoa, ali ono to izvue bio je predmet koji je oblikom podseao na penkalo. Stisnu jedan njegov kraj i majuna strelica izlete iz naprave. Gospodin Dons spusti pogled. - Voleo bih da ovo niste uinili - ree on i izvue ispranjenu strelicu iz grudi pa je vrati gospodinu Smitu. - To je ironeks otrov, pretposta vljam. - Bojim se da je tako - ree gospodin Smit. - ao mi je. Ne bi trebalo da osetite nikakve simptome jo nekoliko minuta. Ali, kao to vam je po znato, nezaustavljivi su. Nita ne moe da se preduzme kad se taj otrov jed nom nae u vaem krvnom sistemu. - Prokletstvo - ree gospodin Dons tonom koji se obino koristi kad nekoga mui zanoktica. - Veoma se dostojanstveno drite - ree gospodin Smit osetivi skoro sentimentalnost. - Ne mogu da vam iskaem koliko mi je ao. Molim vas da mi verujete. Verujem vam - ree gospodin Dons. - Zato to je i meni ao. -Vama... je ao. Gospodin Smit iznenada shvati da se preterano znoji ve nekoliko minuta, a nije mu to bila odlika. Dnevno svetio poe jako da mu smeta oima kao da su mu enice rairene. A onda stade da se javlja jaka vrtoglavica. Sve sami simptomi antiholinergine reakcije, karakteristine za mnoge otrove. Kapucine? - prokrklja. Gospodin Dons klimnu glavom. - ao mi je. - Pretpostavljam da nema... - Nema protivotrova, tako je. To je derivat cigvatera toksina. - Onoga koji smo koristili u Kalmikiji prole godine?

-Taj je. - O Boe. - Verujte mi, kad bi nekako uspeli da vas odre u ivotu, poeleli biste da to nisu uinili. To bez prestanka kida nervni sistem. Bili biste samo imbecil na ventilatoru koji se bez prestanka trza i gri. - Pa ta se tu onda moe.

Gospodin Smit je naizmenino osecao nalete toplote i zime. to se gospodina Donsa tie, gospodin Smit primeti da mu je lice posivelo, prvi znak razlivenog ubrzanog odumiranja tkiva. - Ovo je udno intimno, zar ne? - ree gospodin Dons i prui ruku da se pridri za ogradu. - To to smo jedan drugome ubica? - Pa, da. Mada to nije re kojom bih se ja posluio, razume se. - Potreban nam je tesaurus - ree gospodin Smit. - Ili... ima li neko drugo ime za tu vrstu renika? - Moda smo obojica rtve lude ale - ree gospodin Dons. - Mada je u tome ne vidim duhovitost. Istina je... da se ne oseam dobro. I gospodin Dons se polako spusti i isprui po zemlji. Gospodin Smit mu se odmah i sam pridrui. Ima nas dvojica koji se tako oseamo - proita. 262 DEVETNAESTA GLAVA Katona, Njujork Belknap se zaustavi malo dalje od puta koji je vodio do Benkroftove fondacije, ispe se preko kamenog zida i krenu prema glavnoj zgradi u slabom svetlu rane veeri. Bilo je to kao da prilazi kamufliranom dambo detu usred ume: u poetku ne vide nita, a onda vide neto tako veliko da se upita kako bi tako neto uopte mogao da ne nae. Bila je nedelja. Zvanino bi trebalo da je zgrada prazna. Ali u to nije mogao da se pouzda. I gde je Andrea? Dre li je zatvorenu ba ovde negde na imanju? Malo dalje od puta koji je vodio do zgrade fondacije od koje je sad bio udaljen samo tridesetak koraka, Belknap unu pod jednu staru lipu, proveri sat, a onda otvori laptop koji je dobio. Sledei doslovce Saksova uput-stva, ubaci se u prostor za askanje, virtuelno mesto za razgovor u realnom vremenu. Saks bese uinio ono to je od njega traeno i Geneza, podstak-nut pozivom koji je navodno stizao od senatora, bese pristao da razgovara u tom prostoru. Vreme je poelo da tee. Beini kompjuter bio je malo usporen, ali je obavljao posao. Postavljaju se pitanja u vezi s vaim odnosom s Belknapom", otkuca Belknap. Tiho ping" i pojavi se niz reci u boksu ispod prvog. Va je posao, senatore, da prepoznate trule i uklonite ga", da citiram vae reci. Ja mogu samo da vas usmerim na taan pravac. Belknap otkuca: Moram da znam da li je vae obavetenje uprljano metodom kojim ste do njega doli". Odgovor stie sekund kasnije. 263 Plod otrovnog drveta" je legalna doktrina. Dokazi kojima sam vas snabdeo treba da vam koriste da sprovodite svoju istragu. Morate da pripremite sopstveni dokazni materijal. Ali koji je va interes u ovome?", otkuca Belknap i onda brzo potra niz put prema zgradi. Moj interes je da okonam jednu udovinu zaveru. Jedino vi imate

sposobnost da to uinite. Jo jedan sprint i onda otkuca: A ipak vae ime nadahnjuje teror irom sveta". Moje ime, da. Ali moja slava poiva na injenici da ne postojim. Belknapovo srce poe ozbiljno da lupa u vreme kad stade pred ulazna vrata fondacije. Pritisnu kvaku i lagano ue u prazno predvorje. Istog asa posta svestan muzike koja je tiho svirala. iani instrumenti, organa, glasovi... neto barokno. Otkuca i posla jo jednu poruku i nastavi da se unja dalje upravljajui se prema zvucima koje je uo. Savreno spojene i lakirane daske poda uopte nisu kripale. Vrata na maloj odaji odakle je dopirala muzika bila su odkrinuta i kroz njih su stizali prigueno svetio i muzika. Ugleda visoki naslon stolice ocrtan svetlom velikog kompjuterskog ekrana. Belknap je prosto mogao da zamisli da se lupanje njegovog srca uje u elom ogromnom zdanju. Lako kuckanje po dirkama i na Belknapovom kompjuteru pojavi se nova poruka. Opte dobro moe da se postigne jedino korak po korak. Jer je svaki dragocen kao i svi. Dlake na Belknapovom vratu najeie se. Bio je u istoj odaji s Genezom. Mozak koji stoji iza svega... gospodar lutaka koji povlai konce... bio je na svega tri metra od njega. Iz CD plejera na polici s knjigama dopirala je muzika, a onda bogat mecosopran stade da peva setnu liturgijsku muziku. Bah, zakljui Belknap. Neujno spusti kompjuter na pod, pomeri sako i izvue pitolj. 264 I onda se konano oglasi. - Kau da svako ko vas vidi umire. Pitoljem naniani u naslon stolice. - Voleo bih da proverim tu hipotezu. - To je detinjarija - ree Geneza. Glas bese... - To su bajke - nastavi Geneza. - Vi ste matori za tako neto. Osoba na stolici lagano se okrete da ga pogleda. Bio je to deak. Kosa boje slame bila je ukovrdana, obrazi su bili bucmasti. Bio je vitak onako u majici i kratkim pantalonama, a noge su mu bile skoro bez dlaka. Deak. Dvanaest-trinaest? - Ti si Geneza! - upita Belknap glasom tihim od zaprepaenja. Deak se osmehnu. - Nemojte da kaete mom ocu. Ozbiljno to mislim. - Ti si Geneza - ree Belknap sad ve sasvim uveren da je to istina. Odaja kao da se lagano vrtela oko njega. - Geneza je moj drugi oblik, da. Glas mu nije bio deji sopran, ali ni bariton odraslog oveka. Pretpostavljam da ste vi Tod Belknap. Belknap nemo klimnu glavom. Posta svestan da mu je vilica oputena, usta otvorena i da se mui da doe do daha. Zovite me Brendon. Brendon Benkroft. Nije otac. Sin. Hoete li malo sprajta"? - upita deak. - Ne? Ja sam se ba spremao da ga sebi priutim. 265

DVADESETA GLAVA - Gde elite da sletimo? - u Andrea ovekov glas u slualicama; buka koju je inio motor helikoptera onemoguavala je drugaiji razgovor. Imate nekoliko mesta za sletanje. Kuca? Kancelarije? - Kua - ree Andrea. elela je da se suoi s roakom licem u lice i to u njegovom domu. im oseti da su metalne skije helikoptera dotakle travu, ona se iskobelja

sa sedita i iskoi napolje iz letilice pa smesta potra prema kui Pola Benkrofta. Miris starog drveta i starih prostirki bio je ba onakav kakvog ga se seala. Vrata su stajala otvorena i ona utrca uz stepenice. Soba, koja je oevidno bila njegova radna, bila je prazna. U njegovoj spavaoj sobi nae samo nenameten krevet. Kao da se bese spremio da spava, a onda ga neko pozvao. Ili ko zna ta. Kod kue nije bio. XGde je Andrea? vrstina se lagano vraala u Belknapov glas dok se trudio da se usredsredi. Kad ste uli, mislio sam da ste vi Andrea. Ona bi trebalo da bude ovde svakog trenutka. Divna je, zar ne? - Da - ree Belknap. Soba kao da se opet Ijuljnu. - Izgledate mi malo bledi. Jeste li sigurni da neete onaj sprajt"? - Dobro mi je. Brendon klimnu glavom. - To je ono to ujem. 267 Srameljivo obori pogled prema podu. - Gadne stvari spremali su se da urade Andrei. Ali jedan od mojih ubaenih momaka ukopao je gde je. Smestio ju je u helikopter. Ona je rekla da eli da doe ovamo. Andrea... bezbedna? A ipak srne li da veruje toj poruci, ili, odista, onome koji mu poruku prenosi? Briga i ushienje naizmenino su ga zahvatali. - Volite li Baha? - upita deak. - Ovo volim - ree Belknap. - Ja mnogo volim muziku. Ali ovo me uvek omamljuje. I deak se okrete prema tastaturi i otkuca niz uputstava. - Glave dvadeset i est i dvadeset i sedam Knjige po Mateji. Dodirnu zatim dugme daljinskog upravljaa i muzika se utia. Deak stade da recituje: -1 oko devetog sata Isus zavapi jakim glasom, govorei: Moj Boe, moj Boe, zato si me zaboravio?" Belknap ga udno pogleda. - Ne brinite, nemam kompleks mesije - ree Brendon. - Kad je Isus od rastao, doznao je da mu je otac Bog. Ja sam doznao da moj otac glumi Bo ga. Ima tu razlike, zar ne? - Boga ili avola, teko je rei. - Da li? - ree Brendon i pogleda Belknapa pravo u oi. - Kau da je najavolskija stvar koju je avo uinio ta to je ubedio ljude da ne postoji. Suoeni s avolom, taj princip morate da okrenete naglavce. - Da biste ubedili ljude da izmiljena linost postoji - ree Belknap. A one prie... bile su samo nain da uvelia svoj autoritet kao Geneza. - Pa sigurno. Da li ste ikad igrali kompjuterske igre za vie korisnika? Moete da stvorite avatara, izmiljenu svoju dvojnu linost i da mu odre dite put kroz svet. Pa i vi neto znate o tome, zar ne? Mislim, igrali ste se natora Kirka, tano? Tako sam i mislio. Znai Geneza je bio elektronska legenda, nita vie i nita manje. Uz shvatanje stie i divljenje. Legenda odevena priama, glasinama, opisima rairena po Internetu i onda prenoena od usta do usta. Ali je tu i neto vie bilo, zar ne? - poe Belknap naglas da razmilja. - Kao Geneza si mogao da prebacuje novac sa rauna na raun. Mogao si da unajmljuje ljude koji te nikada nisu videli, mogao si da alje uputstva, da nadzire, nagrauje. Mogao si mnogo da uradi. Ali emu? Brendon pouta jedan trenutak. - Ja volim svoga oca. Pa otac mi je, je li tako?

268

Ali on nije samo tvoj otac.

Brendon pogrueno klimnu glavom. - Stvorio je neto to je vee od njega. Neto... zlo. Ovu poslednju re proapta. Tvoj otac veruje da njegov cilj, najvee dobro za najvei broj ljudi, opravdava svako sredstvo da se do njega doe. -Da. - A ta ti veruje? - Da je svaki ivot svetinja. Nisam ja neki pacifista ili tako neto. Jedno je ubiti u samoodbrani. Ali se ivoti ne uzimaju prema specifikaciji. Ne pravda se ubistvo kalkulatorom. -1 tako si ti proveo mesece u orkestriranju dogaaja preko potinjenih koji ti nikad nisu videli lice, vrio transfer novca, slao nareenja, pratio rezultate... sve daljinski, digitalno, sve tako da ne moe da ti se ue u trag. I sve samo zato da bi rasturio Teta grupu? Da. Da bih osujetio vie milijardi dolara vrednu operaciju. -1 da bi Inver Bras uveo u red - dodade Belknap. - Geneza je bilo ime za koje si znao da e da izazove strah kod tvog starog. A Kirkova komisija ti je pruila priliku. Trebalo je da ti pomogne da upregne vladu SAD da bi iz korena iupao Tetu. Skupljao si fajlove podataka o njenim operacijama i delio ih islednicima senata. Nisam mogao da smislim nita drugo - ree deak. Posedovao je, primeti Belknap, udnu kombinaciju samopouzdanja i krhkosti. - O, nemojte ovo da shvatite lino - ree mu deak - ali da li biste mogli da sklonite pitolj? Strano mi smeta kad je neka od tih stvari uperena u mene. Ne prija mi, u redu? Belknap bese sasvim zaboravio na pitolj u ruci. Izvini - ree on. - Nevaspitanje, eto. Spusti oruje na polukruni stoi pored vrata i zae jo nekoliko koraka dalje u sobu. - Da li tvoj otac zna ta ti misli o Teti? On ne voli da itam Kanta, a kamoli Bibliju. Zna on da se mi ne sla emo, ali se kao ne slae s mojim argumentima. Teko je da se to objasni. Rekoh vam, ja volim svoga oca, gospodine Belknap. Ali... I Brendon zamuca i uuta. - Ali si shvatio da mora da ga zaustavi - ree Belknap blaim glasom. - Niko drugi nije bio u poloaju da to uini. Tako da sve izgleda kao da si igrao onlajn ah s ocem. - Nije to ah kad su pioni ljudski ivoti. - Ne, nije. 269 - Isprva sam, istina je, mislio da e pretnje da budu dovoljne. - Pretnje da e Teta grupu da oda Kirkovoj komisiji? - Tano. Ali pretnje nisu bile dovoljne. I tako sam poeo da sastavljam detaljan izvetaj... digitalni dosije... o operacijama grupe. Nije to bilo lako. Ali dovrio sam ga. Dosije sadri ba svaki koren i ogranak grupe. Kae da si kompletirao dosije? Deak klimnu glavom. to znai da uz nekoliko udara po dirkama i jednim klikom moe da ga poalje svakome lanu Kirkove komisije. I mrane stvari izbice na videlo. Brendon klimnu glavom. - Vreme je da se to uini, zar ne? Geneza: trinaestogodinji deak. Belknap se borio da ostane svestan, da se usredsredi. - Onda Dared Rajnhart, znai, radi za tvoga oca. Nikad nije bio u vezi s Genezom. Rajnhart? Gospode, ne. Iz onoga to sam uo to je stvarno jedan jeziv dasa. Milo mi je to nam se putevi nikad nisu ukrstili.

Iza Belknapovih leda stie od vrata svilenkast, hladan, zapovedniki glas: - Sve do sada. 270 DVADESET PRVA GLAVA Belknap se okrete kao oinut i vide visoku, vitku priliku oveka koji mu je bio najbolji prijatelj. Polideuk njegovom Kastom. Njegova silueta na vratima posebno je naglaavala tananost njegovih udova i inila da pitolj kalibra etrdeset i pet u njegovoj ruci izgleda ogroman. - U trenucima kao to je ovaj, uvek alim to ne nosim eir - ree vit ki operativac Belknapu. - Da ga nosim, sad bih ga skinuo pred tobom. - Darede... - promuca Belknap. - Stvarno si nadmaio ak i samog sebe - ree Rajnhart. - Bio si bri ljantan. Vrhunski. Taman kako sam i mislio da e da bude. I sad je tvoj posao zavren. Odavde preuzimam ja. I on pogleda deaka i ledeno se osmehnu. - Tvoj otac e svakog asa da stigne ovamo. - ta sam uradio? - ree Belknap i srce ludo stade da mu udara. - Hriste Svemogui... ta sam ja to uradio? - Uradio si ono to niko drugi ne bi mogao. Bravo... i ozbiljno to mi slim, Tode. Tei deo posla sav je bio tvoj. A to se mene tie, ja sam samo stari gospodin koji je na konju jurio za Hrtom dok ovaj nije uhvatio lisicu. To je ono to svaki lovac zna. Da bi uhvatio lisicu, mora da sledi hrta. Mo ram da kaem da mi nikad ne bismo pogodili gde se lisica krije. Ni za milion godina. Ali je sad sve dobilo pravi smisao. - Iskoristio si me. Sve ovo vreme... - Znao sam da me ti nikad ne bi izneverio, prijatelju stari. Uvek sam imao oko za darovite. I odmah, od poetka, znao sam da si ti neto izuzet no. Birokrate koje rade iz senke uvek su ti zavidele. Mnogo njih nije znalo ta da misli o tebi. Ali ja jesam. Uvek sam ti se divio. Odgajan od poetka. Istoni Berlin 1987. godine. Belknap opet pokua da kroz stisnuto grlo protisne reci. -1 sve vreme si ti... 271 Znao od kakvog si materijala zdelan. Znao ta si u stanju da uradi. Bolje no bilo ko drugi. Zajedno smo bili nepobedivi. Bolji od svih drugih. Nije bilo stvari koju ne bismo mogli da obavimo kad bih se ja odluio da se to izvede. Voleo bih da o ovome mislim kao o naoj najveoj pobedi, a ne samo kao o poslednjoj. Ti si me napujdao. Postavio si mamac i poslao me za njim. Muno shvatanje raspinjalo je Belknapa uraganskom silinom. - Poslao si me u poteru za Genezom jer je to bio jedini nain da ga ikad nae. Shvatanje mu je builo svest. Kad je u Talinu Belknap doznao istinu o Lugneru, onom izdajniku koji je postao trgovac orujem, iluzija Polideuk bila je kompromitovana. I onda je moralo da doe do malog podeavanja da bi Hrt ostao na tragu Geneze: Mamac je umesto toga postala Andrea. O, Hristel Rajnhartov plan posluio se svim to je Belknapa inilo ljudskim biem... njegovom ljubavlju, odanou, posveenu. I dok su bes i mrnja kidali elo Belknapovo bie, Rajnhartova izdaja natera ga da poeli da je sasvim bezoseajan. Ali nel udovite nee da postane: kad bi se pretvorio u oveka kakav je Rajnhart, to bi znailo da je zlu priznao neku vrstu pobede. Kad te sad gledam - ree Belknap - to je kao da te vidim po prvi put. -1 to s takvim prekorom u oima. Jesi li ljut na mene? - upita Rajnhart skoro uvreeno. Teki pitolj svetlucao je u operativevoj ruci. - Zar ne vidi da Teta grupa nije imala izbor u ovoj stvari? I samo nae postojanje bilo je ugroeno, a nai lini napori, bespotrebno je da to naglaavam, da otkrijemo identitet pretnje ostali su jalovi.

Ti si bio Tetin adut u naim redovima - ree Belknap i skoro je mo gao da uje kako se kockice slau u njegovoj glavi. - Ameriki vrhunski obavetajni agent koji je mogao da ih hrani svim obavetenjima koja je posedovala vlada SAD. U meuvremenu, ako bi Teti bilo potrebno da nekoga nae, ti si od toga... ta si radio? Nalazio nekakvo opravdanje i to pretvarao u misiju Konzularnih operacija, je li tako? A sve ovo vreme ja sam mislio da ti meni uva leda. Bes mu je sad upravljao glasom i odreivao mu jainu. - A ti si sve vreme drao no na mojim leima. Preao si na drugu stranu, prokleti izdajnice. Naivno je priati o stranama. Ja sam se zaista nadao da u uspeti da stvorim novo ustrojstvo. Da ga spojim, da se bolje izrazim. emu suprot272 stavljanje? Teta, Konzularne operacije... Pol i ja smo se saglasili da bi u racionalnom svetu te dve organizacije trebalo da rade zajedno kao dve ruke jednog tela. I njegove oi vrludnue prema deaku. -1 kad smo kod toga, neu da te laem, bio sam i sam grdno zapanjen kad sam doznao pravi identitet Geneze. Ne samo udo od deteta, ve udovian sin. Izdajnik u roditeljskom domu. Stranac pored tebe. Ko bi to ikad mogao i da pomisli? Stranac pored tebe. Belknap je zurio u Rajnharta. Majstor obmane. Virtuozni manipulator. Koliko je od celog Belknapovog ivota bilo reirano od strane Rajnharta? Ali sebi sad nije smeo da dozvoli da ga uzdrma lina drama. Ulog bese preveliki. Kriom pogleda prema stoiu pored vrata gde bese ostavio pitolj i opsova se u sebi. Bio je izvan njegovog domaaja, blii Rajnhartu no njemu. Nije mogao da se pomeri u tom pravcu a da ne izazove sumnju. Ovamo - doviknu Rajnhart nekome u hodniku i Pol Benkroft se po javi odatle. Delovao je kao da je sad dignut iz kreveta, to je i morao biti, jer je preko svilene pidame imao na brzinu navuene pantalone. U desnoj ruci je i on drao mali revolver. Zglobovi su mu bili pobeleli koliko ga je stezao. - Upoznaj svoje Nemeze - ree Rajnhart. -1 nae. Ostareli filozof samo je zurio. - Moj sin - dahnu. Zao mi je - ree Rajnhart. - Jevandelja poinju Genezom Posta njem, a zavravaju se Otkrovenjima. Ovo su naa. Stari ovek se razrogaenih oiju okrete Rajnhartu. - Mora biti da je u pitanju neka greka. Ovo je nemogue! - A ipak - ree Rajnhart - zar ne vidite koliko sve ovo ima smisla? To objanjava kako je imao pristup ogromnoj koliini vaih podataka. To ob janjava zato... - Je li ovo istina, Brendone? - provali iz Benkrofta. - Brendone, reci mi da li je ovo istina? Deak klimnu glavom. Kako si ovo mogao da mi uini? - kao urlik besa izgovori te reci nje gov otac. - Kako si mogao da pokua da uniti moje ivotno delo? Posle sveg truda i teaenja koje smo ulagali da od sveta nainimo bolje mesto... organizovanja, planiranja, brige... ti bi onda sedao ovamo i razgraivao sve to. Zar si nameravao da unazadi svet? Zar toliko mrzi oveanstvo? Zar mene mrzi toliko? 273 Tata, ja te volim - ree Brendon tiho. - Nije to tako kako ti se ini. Dared Rajnhart proisti grlo. - Nije sad vreme za otvaranje due. Ono to treba da se uradi vrlo je jasno. - Molim te, Darede! - viknu sedokosi naunik i reci mu sad izletee kao eksplozija. - Molim te daj nam jo koji as.

- Ne - ree operativac neumoljivo. - U samo nekoliko udaraca po dir kama va sin Kirkovoj komisiji moe da poalje dovoljno obavetenja da nas uniti, bespovratno i zauvek. Da uniti sve u ta ste vi uloili ceo ivot da stvorite. Vai roeni stavovi moraju sad da upravljaju vaim akcijama. -Ali... Hladnoa se useli u Rajnhartov glas. - Ako se sad ne budete poveli za svojim stavovima i principima, to e da znai da vam je ceo ivot bio la. Najvee dobro za najvei broj... to je cilj koji ne moe da bude ugroen, kao to ste vi uvek govorili. Setite se ta ste nas uili? Geneza jeste va sin, da, ali to je samo jedan ivot. U ime dobra vaeg ivotnog projekta... u ime celog sveta... vi morate da ga uzmete. Pol Benkroft die ruku u kojoj je drao revolver. Ruka mu se vidljivo tresla. Ili, ako vam to vie odgovara, uradiu to ja - ree Rajnhart. Brendon, koji je i dalje sedeo, okrete se i pogleda oca u oi. U Brendonovim oima bilo je ljubavi, odlunosti... i razoaranja. Tvojim putem, ne mojim, o Gospode, ma kako mraan bio - ree deak i suza mu se skotrlja niz obraz. A ipak je Belknap nekako znao da deak plae zbog oca, a ne zbog sebe. On progovori: - Brendon misli da niko nema pravo da izigrava Boga. I prodorno se zagleda u filozofa. Nadmenost i samoljublje izopaili su mu idealizam i pretvorili ga u neto monstruozno. Bio je ipak samo ovek, a ne Bog... i ovek koji je, oevidno, voleo svoga sina vie od bilo ega drugog na svetu. Vidljivo potresen, gotovo paralizovan od bola, Pol Benkroft se okrete Rajnhartu. - Sluaj me. Urazumie se. Na kraju e ipak da se urazumi. Sinu zatim stade da govori uno i uspanieno reito: - Dete moje, ti kae da je svaki ivot svetinja. Ali to je jezik religije a ne razuma. Ono to mi moemo da kaemo, umesto toga, jeste da svaki ivot ima vrednost. Svaki ivot se rauna, l da bismo to osmislili, mi ne smemo da se usteemo da brojimo. Da brojimo ivote koje moemo da spasemo. Pozitivna posle-dica bolnih dejstava. To moe da shvati, zar ne? 274 Govorio je teno, mahnito, branio pogled na svet od monog skepticizma dejeg bistrog pogleda. - Posvetio sam svoj ivot sluenju oveanstva. Da svet nainim boljim mestom. Da tvoj svet uinim boljim mestom. Jer ti, sine moj, ti si budunost. Brendon lagano odreno zavrte glavom. - Ponekad ljudi kau - nastavi njegov otac - da ne ele da raaju decu da ih ne bi dovodili u ovaj svet optereen nevoljama. Tokom samo mog i vota bilo je ratovanja, genocida, gladi stvorene ovejom rukom, masakra, terorizma... unitenja desetina miliona ivota zbog ljudske neracionalnosti. Dvadeseti vek trebalo je da bude najvei od svih, a ipak je to bio vek najgo rih zverstava u naoj istoriji. To nije svet koji bih eleo da ti ostavim u naslee, dragi moj, dete moje. Je li to loe od mene? - Molim te, oe - ree Brendon. - Sigurno je da to razume - nastavi Benkroft i oi mu se zamaglie. Sine moj, prelepi sine moj. Sve to smo mi uradili bilo je logino, moralno, opravdano. Na cilj nikad nije bila mo ili veliina. Na cilj je oduvek bila dobrobit za sve. Ne posmatraj delovanje Teta grupe izolovano. Gledaj na to kao na deo ireg programa. Kad to postigne, shvatie altruizam koji joj je pogonsko gorivo. Teta grupa je altruizam na delu. Benkroft zasta da uzme malo daha. - Da, ponekad mora da bude krvi... i

bola. Kao i u hirurgiji. Da li bi zabranio hirurzima da rade samo da bi izbegao kratkoronu tetu koju moraju da nanesu. Pa zato onda... - Ovo je gubljenje vremena - ree Rajnhart. - Uz sve duno potova nje, ne drimo mi ovde veeras predavanje. - Oe - ree Brendon tiho. - Da li bi zaista mogao da opravda bol jed nog oveka zadovoljstvom drugoga? - Sluaj me... - Istina je jedino vana. Obmanjujete ljude i laete ih jer ste vi zaklju ili da je to u njihovom interesu. Samo to to ne bi trebalo da bude vaa stvar. Kad ljude laete, isto je kao da od njih neto oduzimate. Koristite ih kao sredstvo da biste postigli neki drugi cilj. Niko vam nije dao to pravo, tata. Osim ako nisi Bog, morao bi da razmisli o tome da nisi pogreio. Da tvoje teorije mogu da budu pogrene. Ne ono to ja hou, nego ono to je Tvoja volja." Hristove reci na krstu. Rajnhart proisti grlo. - Svaki ivot je svetinja - ponovi Brendon. - Molim te, dete moje - ree Benkroft i zausti da produi da govori. 275 Volim te, tata - ree Brendon i njegovi bucmasti obrazi i sjajne oi odavali su neku udnu vrstu ozbiljnosti. - Ali postoje odluke koje nijedno ljudsko bie nema pravo da donosi. Dela koje nijedno ljudsko bie nema pravo da sprovodi. Ostareli filozof ustro ree: - Brendone, ti me ne slua... Sve to ja kaem je: A ta ako grei. Oi Pola Benkrofta vlano zasvetlucae. - Brendone, molim te. Ali deakov glas bio je jasan i smiren. - ta ako si oduvek greio? - Moj dragi sine, molim... - Uinite to - prekide ga Rajnhart i svoj elini pogled uperi u Benkrof ta, a pitoljem mahnu prema deaku. Njegove oi bile su suve, odlune, praktine. Njegov lini opstanak zavisio je od likvidacije Geneze. - Pa to iziskuje vaa roena logika, Pole. Ubijte deaka. Ili u ja. Da li me razumete? Razumem te - ree doktor Benkroft utanjenim, tupim glasom. On mirnu da se oslobodi suza, uperi svoj mali revolver i onda ruku kojom ga je drao okrenu za dvadeset stepeni desno od sebe i opali. Krvava mrlja rasprsnu se na Rajnhartovoj beloj koulji nekoliko santimetara ispod grudne kosti. Rajnhartove oi se rairie i u jednom fluidnom pokretu, die i on svoj pitolj i uzvrati vatru. Rajnhart bese profesionalac; zrno udari Pola Benkrofta u elo i ubi ga na mestu. Stari naunik pade na tepih. Pridavljeni krik stie od deaka. Bio je beo kao arav, crte lica mu izobliene od jada. Rajnhart se sad okrete prema njemu i die pitolj iz ije se cevi jo izvijao tanak pramiak dima. Mrzim to ovo inim - ree visoki ovek. - A retko mi se deava da se tako oseam. U njegovom glasu bilo je nekog vlanog krkljanja i Belknap shvati da tenost lagano puni Rajnhartova plua. Peostajalo je petnaest, moda dvadeset sekundi do poetka guenja. Uzeo sam njegov ivot da bih ukazao ast njegovoj misli - nastavi Rajnhart. - On bi to shvatio. A sad moram da uradim ono to on nije mo gao. Jo dok je govorio, Belknap skoi ispred Brendona i zakloni ga svojim telom. Svreno je, prokleto nek je sve! - viknu Belknap. U predvorju u neije korake. 276 Rajnhart zavrte glavom. - Misli li da neu da te ubijem, Tode? Mora da zakotrlja kocku ako hoe da ostane u igri.

Oiju staklastih i neusredsreenih, pokreta ukoenih i slinih automatu, Rajnhart opali u Belknapovom pravcu. Belknap oseti teak udarac u grudi odmah ispod kljunjae. Prsluk od kevlara" koji je nosio ispod ko-ullje sprei prodiranje, ali malo uini da ublai bol od udara. Nekoliko santimetara vie i zrno bi bilo smrtonosno. Sve u njemu vritalo je da se sa-gne i umakne. Ali to nije mogao da uini, a da ne otkrije deaka. Dobri stari Tod. Uvek spreman. Belknap prui ruku iza sebe da deaka zadri na mestu. - Umire, Darede. To zna. Zavreno je. - Kau da svako ko vidi lice Geneze umire - ree Dared nehajno, pi tolja i dalje uperenog u Belknapa. -1 zato bih rekao da jesam bio upozo ren. Ti i ja zajedno. - Mrtav si ovek, Darede - ree Belknap. Je li? Uvek sam govorio da o tome drugi uvek treba da nagaaju. Belknap oseti da je Brendon umakao nekuda iza njega i da Rajnhart sad mora odluiti koju od meta da gaa prvo. enski glas. Andrein glas. Darede! - viknu ona promuklo. Stajala je na vratima, domogla se Belknapovog pitolja sa stoia i nianila njim u visokog operativca. Dared iskrenu glavu. Ti - ree on. Andrea opali i pitolj u njenoj ruci poskoi. Zrno pogodi Rajnharta visoko u lea i izbi mu na grudi. Rajnhart, neverovatno, osta da stoji. Puca kao devojica - ree on i onda okrenu glavu ka Belknapu. - Lo a je ona za tebe. Sve su one to bile. Andrea pritisnu okida opet, pa jo jednom. Mlaz krvi i tkiva prsnu po ekranu kompjutera. Rajnhart, koji nije skidao oi sa Belknapa, stade opet da die pitolj, ali mu on ispade iz ruke. Potoi krvi pocure mu iz ugla usta. On se nakalja dva puta i zaljulja se na nogama kad miii jedan za drugim stadoe da mu otkazuju. Kastore - proita Rajnhart. I onda, trenutak pre no to pade, stie da slepo prui ruke i zatetura se korak napred, kao u pokuaju da drugog oveka zadavi ili da ga zagrli. 277

EPILOG Godina dana je prola i Andrea je morala da prizna da se sve promeni-lo. Moda svet nije bio drugaiji, ali njen svet sigurno jeste. Donela je odluke koje su je i samu iznenadile... odluke koje su ih oboje iznenadile... ali koje su, kad sad o njima razmilja, bile i ispravne i neizbene. U stvari, da o tome mnogo razmilja i nije imala vremena. Kao direktor Benkroftove fondacije brzo je otkrila da taj posao ne moe da se radi sa strane. Bio je to zadatak koji je gutao sve slobodno vreme ako ovek eli da ga obavlja kako treba. Stvari koje je uradila Teta grupa nikad do kraja nee moi da budu ispravljene. Ali, kako su se ona i njen mu saglasili, imovina fondacije igrala je valjanu ulogu u svetu i kako je zloudnost konano bila uklonjena, mogla je da bude od jo vee koristi. Jo jedna odluka potekla je iz serije sastanaka koje su ona i Tod imali sa senatorom Kirkom pre njegove smrti. A to je da postojanje tog kobnog zastranjivanja bude strogo uvana tajna. Otkrivanje bi u suprotnom moglo da dovede u sumnju rad svake nevladine organizacije i filantropske institucije u svetu; u geopolitikom smislu, takve organizacije i institucije mogle bi da budu destabilizovane na niz nepred-vidivih naina. Rezultat bi mogle da budu godine, moda i decenije, gorine, neprijateljstva i prebacivanja. Preostali Tetini principali... oni koji nisu uspeli da nestanu...podvrgnuti su tajnom sudskom postupku od strane Kancelarije za politiku obavetajnog rada Ministarstva pravde, a sve je kla-sifikovano i zapeaeno kao stvar dravne

bezbednosti. Oi joj odlutae do fotografije na stolu. Dva mukarca u njenom ivotu. Poslednji put ih je videla jutros kad je krenula na posao, a oni igrali koarku jedan na jedan. Brendon je brzo rastao... sav je bio u laktovima i ko-lenima, inilo se, mravih ruku i udnog geganja kod koraanja. etrnaestogodinjak. 279 E sad, gledajte, ljudi - govorio je deak glasom sportskog komentato ra dok je galopirao prema kou dok su mu crne puma" patike na nogama izgledale prevelike za elo njegovo telo. - Budite svedoci neponovljivih po kreta Brendona Benkrofta! On utira! On pogaa! Lopta se odbila od table i pala pored koa. -1 on vie hop pre nego to je skoio! Njegova majica bila je lako nakvaena znojem, Todova mnogo vie. Da me noge ne bole ovako jako - rekao je Tod i lako hramljui priao i uzeo loptu. Nainio je dva driblinga, izvio se unazad i probacio loptu kroz ko. Andrea je stajala uz ivicu i vrtela glavom. Izgovori se ine kad promai, Tode. Mogla je da oseti zrake jutarnjeg sunca na licu i na trenutak pomislila da je sunce greje dok ih je posmatrala kako igraju. - Hej, nemoj da se stidi da nam ti pokae ta zna - rekao je Brendon. - Samo na minut ili dva, vai? - Samo bez trikova na terenu, damo - rekao joj je Tod, a gledao je i neno i nestano. - Navuci patike i mogla bi da bude primljena ili u Tim Brendon ili u Tim Tod. Brendonov glas bio je dublji, ozbiljniji no ranije. ak su mu i obrve bile malo tamnije, malo deblje no to su bile pre godinu dana. A onda se osmehnuo, a taj osmeh jedino je ostao nepromenjen. Andrea je o tom osmehu mislila da je jedno od uda prirodnog sveta. Nemoj da dozvoli da ti ga ikad oduzmu. I u sebi se pomoli. Dok ih je posmatrala, pomisli da to ima izgleda i da se obistini, Uvek je lepo kad neko pokuava da te zavrbuje zbog kvaliteta koje ima - rekla im je - ali moram da vas odbijem. Ima ljudi koji na mene ve ekaju u kancelariji. Hoete li moi da se snaete bez mene? Njen mu je znojavom rukom obgrlio Brendona oko ramena. Hej - rekao joj je, malo okraalog daha. - Ne brini ti za nas. Idi i bri ni se za svet. Brendon je klimnuo glavom. Mi emo da se staramo jedan o drugom. 280 Sad je bilo rano popodne i ona je ve odrala tri sastanka s izvrnim direktorima i dva sastanka s regionalnim rukovodiocima. U ovom trenutku joj je direktor programa podnosio izvetaj o fondacijinoj medicinskoj kampanji u junoj Americi. - Urugvajski projekt postao je model - govorio je direktor. - Oekuje mo da e mnoge druge fondacije i NVO da proue ono to smo uradili i pokuati da to ponove. - Nadam se da hoe - ree Andrea. - U ovoj vrsti posla kopiranti su ono emu treba da se nadamo jer se tako umnoava korist. Kljuna stvar je da te oblasti ne budu otpisane. Mogu da se promene. Mogu da se promene nabolje. -Vesti iz Gijane nisu tako povoljne - ree direktor programa obazrivo. Govorio je o velikom programu vakcinacije koji su nameravali da sprovedu u seoskim oblastima. I ona sama bila je prolog meseca u selima Gijane. Amerindijanska sela desetkovana epidemijom koja je mogla da bude spreena veoma su je dirnula.

Ne razumem - ree Andrea. - Svaki detalj je do kraja razraen. Trebalo je da to bude udbeniki primer kako se uzdie javno zdravlje ak i u oblastima u kojima nema infrastrukture. - Ono to kampanjom moe da se postigne je zaista bez primera u sve tu - ree direktor. -Vaa poseta selima ulila je svima nadu. - Ono to sam ja videla prolog meseca tokom svoje posete sigurno u zauvek da pamtim. - Na nesreu, ministar unutranjih poslova povukao je nau dozvolu za produetak kampanje. Rekao je da e sve zdravstvene radnike koje smo mi unajmili da deportuje. U sutini, on na taj nain zabranjuje vakdnisanje. - Nije valjda da govorite ozbiljno!? - zapanji se Andrea. - Nema mogu eg opravdanja... - U pravu ste - ree sedokosi direktor ozbiljno. - Nema opravdanja. Sa mo objanjenje. Vidite, Amerindijani iji ivoti treba da budu spaeni po dravaju drugu politiku opciju. - jeste li sigurni da je to posredi? - upita ona, zgranuta. - uli smo to direktno od svojih saveznika u vladi. Zaista da ovek ne poveruje. Hiljade e da umru samo zbog straha tog oveka od demokratije. A korumpiran je taman koliko je i dan dug. Ovo nisu samo glasine. Mi 281 znamo ljude koji su pribavili izvode banaka na kojima se vide uplate na njegove ofsor raune. - Jeste li sigurni? - Sve je provereno. Smem li da predloim da mi u najmanju ruku raz motrimo mogunost da, ovaj, budemo malo grublji s nitkovom? Da mu pokaemo da moemo da dokaemo... jer bi to moglo da za njega bude po litiki veoma nezgodno. Razume se, nikad tako neto ne bismo uradili bez vae saglasnosti. I direktor programa zasta. - Gospoice Benkroft? Andrea je utala. U svesti je videla sliku jedne majke iz plemena Aravak kojoj su upravo saoptili da joj je beba umrla od difterije. Majka je samo tiho jauknula. Andreu ta slika nikako nije naputala. Prava sramota - govorio je direktor tihim, turobnim glasom. - Znam kakav je va stav prema takvim postupcima. I sam isto mislim. Ali, Hriste, od kakvog bi znaaja to moglo da bude za itavu oblast... -1 nema drugog naina? Voleo bih da ima - ree ovek i zavrte glavom. Neto na njenom licu, meutim, ohrabri ga i on dodade svetlih oiju: -Znate kako je. initi pravu stvar nije uvek lako. I on je ispitivaki pogleda. Istina je - ree ona tiho, a vodila je teku borbu u sebi. - U redu. Po krenite se. Neka to bude samo ovaj put... ali hajde da to uradimo. 282 Beleka o piscu Robert Ladlam 1927-2001, otac trilera", najitaniji je autor ovog anra. Napisao je vie od 30 romana. Poslednjih pet objavljeno je posthum-no, a napisali su ih njegovi saradnici na osnovu Ladlamovih rukopisa. Njegove knjige prevedene su na 32 jezika i tampane su u 210 miliona primeraka. Svaki njegov naslov bio je bestseler Njujork tajmsa, a trileri snimljeni po Ladlamovim knjigama nali su se na top-listama najgledanijih. Karijeru je zapoeo kao pozorini glumac i producent, to mu je, kako je sam tvrdio, pomoglo da osmisli svoj knjievni anr u ijem je sreditu uvek borba pojedinca sa monim tajnim slubama, njihovo globalno udruivanje, kao i racionalni deo" teorija zavere. Iako su Ladlamovi trileri plod fikcije, studiozno je prouavao injenice i situacije vezane za tajne slube koje su mu i najea tema, kako bi to uverljivije bile prenete u zaplet njegovih dela. Bavio se u tanine oblastima iz kojih je crpio inspiraciju: za potrebe

Bornovog identiteta, na primer, pomno je prouavao amneziju. Gotovo sve Ladlamove knjige prevedene na na jezik doivele su izvanrednu popularnost: Faktor Had, Kasandrin sporazum, Korzikansko pismo, Ostermanov vikend, Matareka spletka, Parika opcija, Sigma protokol, Prometejeva obmana, Tristanova izdaja, Vikari apokalipse, Bri od zavere...

You might also like