SIMPTOMI I UZROCISIMPTOMI I UZROCI O TEO TEENJA SLUHAENJA SLUHA MladenMladen HeeverHeever SIMPTOMI I UZROCISIMPTOMI I UZROCI O TEO TEENJA SLUHAENJA

SLUHA MladenMladen HeeverHeever

= 55 dB Gubitak sluha odreuje se tako da se na zdravijem (boljem) uhu u podruju govornih frekvencija od 500 do 4000 Hz izrauna prosjeni gubitak sluha u decibelima. Prosjeni gubitak izraunava se tako de uzmu dobivene vrijednosti iz audiograma na frekvencijama od: 500 Hz, 1000 Hz, 2000 Hz i 4000 Hz te se izrauna njihov prosjek. PRIMJER IZRAUNAVANJA: 500 Hz: 65 dB 1000 Hz: 60 dB 2000 Hz: 40 dB 4000 Hz: 55 dB 455406065+++ = 55 dB Gubitak sluha odreuje se tako da se na zdravijem (boljem) uhu u podruju govornih frekvencija od 500 do 4000 Hz izrauna prosjeni gubitak sluha u decibelima. Prosjeni gubitak izraunava se tako de uzmu dobivene vrijednosti iz audiograma na frekvencijama od: 500 Hz, 1000 Hz, 2000 Hz i 4000 Hz te se izrauna njihov prosjek. PRIMJER IZRAUNAVANJA: 500 Hz: 65 dB 1000 Hz: 60 dB 2000 Hz: 40 dB 4000 Hz: 55 dB 455406065+++

Stupnjevi o teenja sluha O teO teenja sluha su gluhoa i nagluhostenja sluha su gluhoa i nagluhost.. GluhoomGluhoom se smatra gubitak sluha u govornim frekvencijama (500 do 4000 Hse s matra gubitak sluha u govornim frekvencijama (500 do 4000 Hz) veiz) vei od 81 decibela.od 81 decibela. Nagluho uNagluho u se smatra o teenje sluha od 25 do 80 decibela, a prema stupnjuse smatr a o teenje sluha od 25 do 80 decibela, a prema stupnju o teenja sluha nagluhost se dijeli na:o teenja sluha nagluhost se dijeli na: --lak e o teenje sluhalak e o teenje sluha od 25 do 35 decibela na uhu s boljim ostacima s luha uod 25 do 35 decibela na uhu s boljim ostacima sluha u govornim frekvencijama (500 do 4000 Hz);govornim frekvencijama (500 do 4000 Hz); --umjereno o teenje sluhaumjereno o teenje sluha od 36 do 60 decibela na uhu s boljim ostacima sluha uod 36 do 60 decibela na uhu s boljim ostacima sluha u govornim frekvencijama (500 do 4000 Hz);govornim frekvencijama (500 do 4000 Hz); --te e o teenje sluhate e o teenje sluha od 61 do 80 decibela na uhu s boljim ostacima slu ha uod 61 do 80 decibela na uhu s boljim ostacima sluha u govornim frekvencijama (500 do 4000 Hz);govornim frekvencijama (500 do 4000 Hz); --neodreeno ili nespecificiranoneodreeno ili nespecificirano.. Stupnjevi o teenja sluha O teO teenja sluha su gluhoa i nagluhostenja sluha su gluhoa i nagluhost.. GluhoomGluhoom se smatra gubitak sluha u govornim frekvencijama (500 do 4000 Hse s matra gubitak sluha u govornim frekvencijama (500 do 4000 Hz) veiz) vei od 81 decibela.od 81 decibela. Nagluho uNagluho u se smatra o teenje sluha od 25 do 80 decibela, a prema stupnjuse smatr a o teenje sluha od 25 do 80 decibela, a prema stupnju o teenja sluha nagluhost se dijeli na:o teenja sluha nagluhost se dijeli na: --lak e o teenje sluhalak e o teenje sluha od 25 do 35 decibela na uhu s boljim ostacima s luha uod 25 do 35 decibela na uhu s boljim ostacima sluha u govornim frekvencijama (500 do 4000 Hz);govornim frekvencijama (500 do 4000 Hz); --umjereno o teenje sluhaumjereno o teenje sluha od 36 do 60 decibela na uhu s boljim ostacima sluha uod 36 do 60 decibela na uhu s boljim ostacima sluha u govornim frekvencijama (500 do 4000 Hz);govornim frekvencijama (500 do 4000 Hz); --te e o teenje sluhate e o teenje sluha od 61 do 80 decibela na uhu s boljim ostacima slu ha uod 61 do 80 decibela na uhu s boljim ostacima sluha u govornim frekvencijama (500 do 4000 Hz);govornim frekvencijama (500 do 4000 Hz); --neodreeno ili nespecificiranoneodreeno ili nespecificirano..

SIMPTOMI O TEENJA SLUHA KOD ODRASLIH ne ujemo dovoljno glasno razgovor preko telefona, lo e ujemo sugovornika u bunoj okolini (npr. u kafiu), te ko pratimo razgovor u kojem sudjeluje troje ili vi e osoba, pratimo razgovor s velikim naporom, ini nam se da veina ljudi mrmlja i govori nerazgovjetno, esto tra imo od sugovornika da nam ponovi reenicu, te e razumijemo govor djece ili ena, pojaavamo glasnou televizora vi e od ostalih ukuana, esto ''ujemo'' zvonjenje, zujanje ili um u u ima, neki nam se zvukovi ine preglasnim. SIMPTOMI O TEENJA SLUHA KOD ODRASLIH ne ujemo dovoljno glasno razgovor preko telefona, lo e ujemo sugovornika u bunoj okolini (npr. u kafiu), te ko pratimo razgovor u kojem sudjeluje troje ili vi e osoba, pratimo razgovor s velikim naporom, ini nam se da veina ljudi mrmlja i govori nerazgovjetno, esto tra imo od sugovornika da nam ponovi reenicu, te e razumijemo govor djece ili ena, pojaavamo glasnou televizora vi e od ostalih ukuana, esto ''ujemo'' zvonjenje, zujanje ili um u u ima, neki nam se zvukovi ine preglasnim.

Neki od moguih uzroka o teenja sluha u odrasloj dobi esto posjeivanje bunih barova i klubova s bunom glazbom, esti odlasci na bune rock i pop koncerte, preglasno i esto slu anje walkmana, dugotrajne vo nje motorom (osobito za cross), amcem s izvan-brodskim motorom, skuterom za vodu, snow-mobilom i sl., esti rad s bunim alatima (npr. za obradu drveta, metala i kamena), e a izlo enost ugljinom monoksidu (npr. u podzemnim gara ama i automehaniarski radionicama), preesto i dugotrajno uzimanje nekih antibiotika kao i u ivanje duhana i alkohola. Neki od moguih uzroka o teenja sluha u odrasloj dobi esto posjeivanje bunih barova i klubova s bunom glazbom, esti odlasci na bune rock i pop koncerte, preglasno i esto slu anje walkmana, dugotrajne vo nje motorom (osobito za cross), amcem s izvan-brodskim motorom, skuterom za vodu, snow-mobilom i sl., esti rad s bunim alatima (npr. za obradu drveta, metala i kamena), e a izlo enost ugljinom monoksidu (npr. u podzemnim gara ama i automehaniarski radionicama), preesto i dugotrajno uzimanje nekih antibiotika kao i u ivanje duhana i alkohola.

SIMPTOMI O TEENJA SLUHA KOD DJECE ( KOLSKI UZRAST) dijete esto sjedne vrlo blizu televizora ili radija ako gleda/slu a program, dijete reagira samo kada mu se obraamo iz velike blizine (licem u lice), dijete vi e reagira na na e geste nego na govor, uestalo nas tra i da mu ponovimo to smo rekli, dijete govori preglasno, dijete govori u visokom registru (glas je pomalo ''kre tav'' i ''piskutav''), dijete slabo i sporo usvaja nove rijei, siroma an rjenik i oskudno jezino izra avanje, prati s naporom govor drugih osoba, preferira vi e jedno uho kod slu anja (to uho usmjerava prema govorniku), esto pogre no interpretira to smo mu rekli, dijete izbjegava velike grupe osoba gdje slu anje mo e biti ote ano ili frustrira. SIMPTOMI O TEENJA SLUHA KOD DJECE ( KOLSKI UZRAST) dijete esto sjedne vrlo blizu televizora ili radija ako gleda/slu a program, dijete reagira samo kada mu se obraamo iz velike blizine (licem u lice), dijete vi e reagira na na e geste nego na govor, uestalo nas tra i da mu ponovimo to smo rekli, dijete govori preglasno, dijete govori u visokom registru (glas je pomalo ''kre tav'' i ''piskutav''), dijete slabo i sporo usvaja nove rijei, siroma an rjenik i oskudno jezino izra avanje, prati s naporom govor drugih osoba, preferira vi e jedno uho kod slu anja (to uho usmjerava prema govorniku), esto pogre no interpretira to smo mu rekli, dijete izbjegava velike grupe osoba gdje slu anje mo e biti ote ano ili frustrira.

SIMPTOMI O TEENJA SLUHA KOD DJECE (PRVA GODINA IVOTA) Da li uoavate da dijete prepoznaje govor majke u odnosu na druge govor drugih osoba? Da li dijete u dobi od 3 ili 4 mjeseca povremeno pomakne glavu ili skrene pogled u smjeru zvuka iz okoline (npr. zvuk iz zvune igrake)? Kada je dijete plaljivo ili cendravo, da li e se barem na kratko umiriti kada mu govorite (ali izvan njegova vidokruga) ili ako zapone svirati glazba ili se pojavi iznenadna glasna buka? Kada dijete spava u tihoj sobi, da li e se pomaknuti i probuditi na zvuk va eg govora ili buke u blizini? NEDADa li se va e dijete trgne na iznenadan glasan zvuk, poput praska, glasne vike, lajanja psa ili pljeska rukama? Od roenja do kraja 4. mjeseca starosti

Od poetka 5. do kraja 8. mjeseca starosti Da li dijete s 6 mjeseci u svojoj vokalizaciji koristi barem 4 razliita zvuka? Da li dijete u dobi od 6 mjeseci poku ava glasanjem ili brbljanjem ''odgovarati'' osobama koje u njegovoj blizini govore ili proizvode buku? Da li se dijete voli igrati sa zvekom ili drugim igrakama koje uz potresanje, pomicanje ili stiskanje proizvode zvukove? Da li e se u tihom okru enju promijeniti pona anje djeteta ili ra iriti oi na glasan govor ili buku? NEDAda li dijete okree glavu i oi u smjeru zvuka koji dolazi izvan djetetova vidokruga?

Od poetka 8. mjeseca do navr ene prve godine Da li dijete razumije zapovijed ''NE''? Da li dijete voli slu ati glazbu (pjesmice ili brojalice), reagira na njih slu anjem, pokretima tijela, npr. pljeskanjem ruku, ili i samo poinje ''pjevati''? Da li dijete u brbljanju koristi vi e razliitih konsonanata kao npr. m, p, b, g? Da li se mijenja visina glasa dijete dok brblja? NEDADa li se dijete okree direktno i brzo prema izvoru nekog zvuka normalne glasnoe, ili ako ga nazovemo po imenu ali pod uvjetom da mu ti zvukovi nisu u njegovom vidnom polju?

FAKTORI KOJI SU TETNI ZA SLUH tetni zvukovi (izmjerena glasnoa na 1 metar udaljenosti od izvora zvuka): rock koncerti (u prosjeku oko 100 dB, pikovi do 130 dB), disko klubovi (100 dB), vo nja snow-mobila (105 dB), brza vo nja glisera s izvan-brodskim motorom (110 dB), pucanj iz lovake pu ke (115 dB), podzemna eljeznica (90 dB), sirena hitne pomoi i policije (115 dB), pneumatski eki (115 dB), elektrini cirkular (100 dB), motorna pila (105 dB). FAKTORI KOJI SU TETNI ZA SLUH tetni zvukovi (izmjerena glasnoa na 1 metar udaljenosti od izvora zvuka): rock koncerti (u prosjeku oko 100 dB, pikovi do 130 dB), disko klubovi (100 dB), vo nja snow-mobila (105 dB), brza vo nja glisera s izvan-brodskim motorom (110 dB), pucanj iz lovake pu ke (115 dB), podzemna eljeznica (90 dB), sirena hitne pomoi i policije (115 dB), pneumatski eki (115 dB), elektrini cirkular (100 dB), motorna pila (105 dB).

Lijekovi koji mogu izazvati o teenja sluha (navedeni su samo neki za primjer): antibiotici (kao npr.: Streptomycin, Neomycin, Erythromycin, Chloramphenicol i sl.), diuretici (Furosemide), analgetici i antipiretici (Salicil). tetni kemijski spojevi: ugljini monoksid, arsen, nikotin, alkohol. Lijekovi koji mogu izazvati o teenja sluha (navedeni su samo neki za primjer): antibiotici (kao npr.: Streptomycin, Neomycin, Erythromycin, Chloramphenicol i sl.), diuretici (Furosemide), analgetici i antipiretici (Salicil). tetni kemijski spojevi: ugljini monoksid, arsen, nikotin, alkohol.