Sadraj

Sadraj.........................................................................................................................................1 Uvod...........................................................................................................................................1 1. Prvo zasjedanje ZAVNOBIH-a..............................................................................................2 2. AVNOJ....................................................................................................................................7 2.1. Prvo zasjedanje AVNOJ-a.............................................................................................11 2.2. Znaaj odluka sa drugog zasedanja AVNOJ-a i meunarodna reagiranja.....................12 2.3. Znaaj odluka za dravnost Bosne i Hercegovine.........................................................13 Zakljuak...................................................................................................................................16 Literatura...................................................................................................................................17

Uvod
Dana 25.11.1943. god. u Mrkonji Gradu odrano je I zasjedanje ZAVNOBIH-a. Tada su se prvi put u povijesti BiH zajedno sastali predstavnici srpskog, hrvatskog i muslimanskog naroda. U glavnom dokumentu ZAVNOBIH-a istaknuto je da narodi BiH stvaraju zajedno sa ostalim narodima Demokratsku Federativnu Jugoslaviju slobodnih naroda. Jedino politicko tijelo naroda BiH bio je ZAVNOBIH. Kroz to tijelo narodi BiH su htjeli da njihova zemlja ne bude ni srpska, ni hrvatska a ni muslimanska, nego i srpska i hrvatska i muslimanska. Ove odluke potvrdilo je II zasjedanje AVNOJ-a. Drugo zasjedanje odrano je u Sanskom Mostu od 30.06. do 02.07. 1944. tada je donijeto jedanaest odluka. Posebno je vana deklaracija o pravima graana BiH. Tree zasjedanje odrano je u Sarajevu od 26. do 28. 04.1945 . zakonom o izmjenama i dopunama odluke o konstruiranju ZAVNOBIH-a prerastaju u Narodnu skuptinu BiH na elu sa Rodoljubom olakoviem. Ove tri odluke potvrdilo je III zasjedanje AVNOJ-a. Drugo zasjedanje AVNOJ-a odrano je 29.11.1943. u Jajcu. Na ovom zasjedanju AVNOJ je konstruiranju u zakonodavno i izvrsno predstavniko tijelo Jugoslavije. Tada je uspostavljen Nacionalni komitet osloboenja Jugoslavije. Izbjeglikoj vladi i Petru II Karaoreviu zabranjen je povratak u zemlju do zavretka rata. U ovo vrijeme dolo je do kapitulacije Italije 09.09.1943, saveznici su osvojili afriki kontinent, Crvena Armija postie rezultate na Istonom frontu. Sve to uticalo je da KPJ pone sa izgradnjom temelja budue Jugoslavije. Na I zasjedanju AVNOJ-a u Bihau 1942 stvoreno je sve , samo ne politiko tijelo narodnooslobodilakog odbora. Konano utemeljenje drave trebalo je uokviriti na II zasjedanju AVNOJ-a krajem 1943.

1. Prvo zasjedanje ZAVNOBIH-a

Od prvog dana ustanka, narodnooslobodilaki pokret na podruju Bosne i Hercegovine suoavao se sa nizom negativnih pojava kao to su: verc, pijunaa, kraa, suradnja sa neprijateljima i sl, to je trebalo bez odlaganja suzbijati u cilju normalnog i neometanog razvoja narodnooslobodilakog pokreta. Istovremeno, sa stvaranjem slobodnih teritorija i normaliziranjem ivota u pozadini, meu stanovnitvom, poeli su da izbijaju brojni sporovi koji su se odnosili, uglavnom, na utvrivanje prava vlasnitva na stoku i razne druge predmete iz domainstva, zatim na podjelu zaostavtine, te brojne brane sporove. Sve ove sporne situacije, koje je donosio svakodnevni ivot, trebalo je brzo rjeavati ne ekajui kraj rata. Iz tih razloga se, pred novoosnovanih organa narodne vlasti, meu prvima, poelo postavljati pitanje obavljanja sudske djelatnosti, a samim tim i pitanje prava koje bi se primjenjivalo pri rjeavanju spornih sluajeva. Tako se tokom NOR-a, usljed sve uestalijih potreba za obavljanjem sudske djelatnosti, poelo stvarati jedno novo pravo, pravo koje je u sebi nosilo sva obiljeja vremena u kome je nastajalo. Tokom svoga nastajanja ovo pravo je prolo kroz dvije etape.1 Prva je zapoela sa izdavanjem prvih pravnih propisa ve 1941. godine u vrijeme kada se javljaju i prvi organi narodne vlasti na osloboenim teritorija i traje sve do Drugog zasjedanja AVNOJ-a. Druga etapa u razvoju prava zapoinje sa Drugim zasjedanjem AVNOJ-a i obuhvata period u kome se posebno istie uloga i djelatnost ZAVNOBiH-a u stvaranju novog pravnog poretka, te traje sve do konca rata.2 Svaka od ovih faza u razvoju novog pravnog poretka u Bosni i Hercegovini tokom NOR-a odlikovala se odreenim specifinostima. Jedan od osnovnih zadataka pravnih propisa donoenih u prvoj fazi razvoja prava bio je da uvrste i odbrane poredak uspostavljen na osloboenoj teritoriji u

skladu sa ciljevima i interesima narodne revolucije, te da suzbiju svaku neprijateljsku aktivnost u smislu podrivanja i slabljenja snage osloboene teritorije, to je u to vrijeme predstavljalo teko krivino djelo. Malobrojni normativni odnosili su se uglavnom na oblast krivinog prava i sluili kao podloga pri suenjima kod vojnih i civilnih sudova. Tako je ve lanak Edvarda Kardelja o NOO-ima, objavljen 19. oktobra 1941. godine u listu Borba, sadravao izvjesne odredbe koje su se odnosile na materiju iz oblasti krivinog prava. U odjeljku o zadacima NOO-a istaknuto je da oni treba prvenstveno da osiguiraju red u pozadini, da ga odravaju uz pomo svojih narodnih straa, te da vode otru borbu protiv svih pojava pljake, razbojnitva, pekulacija, i sl.1 U isto vrijeme, u oktobru 1941. godine, i Komanda posavskog NOP odreda je izdala jedan vaan dokument, prvi te vrste na podruju cijele Bosne i Hercegovine. Rije je o Uredbi o kaznama u Posavskom NOP odredu koja je sadravala 22 lana u kojima se razrauju greke i odreuju istovremeno kazne i nadlenost za njihovo izricanje, te nain njihovog izvravanja.2 Prema ovoj Uredbi, bilo je predvieno uvoenje Knjige kanjenih. Kanjavanju su podlijegale dvadeset i jedna krivica, kao to su: neizvrenje primljenih nareenja, bacanje oruja, greke na strai, irenje straha i panike meu drugovima, odavanje partizanskih tajni, upotreba nepristojnih rijei, upotreba alkohola i pijanstvo, ubojstvo, zatim razbojnitvo ili kraa iz koristoljublja itd., a predviene kazne su bile raznovrsne, od prve opomene pa sve do smrtne kazne.3 Izuzetno znaajan pravni dokument za stvaranje novog pravnog poretka u Bosni i Hercegovini predstavljaju Foanskih propisi iz februara 1942. godine. U ovim propisima je pitanje krivine odgovornosti narodnih neprijatelja prvi put detaljnije razraeno. Obrazloeno je ko se sve smatra narodnim neprijateljem, kakve su kazne predviene za odreeno krivino djelo i ko je nadlean da pokrene krivini postupak. Isto tako, i u pogledu izvravanja kazne konfiskacije imovine, data su detaljna uputstva. Posebno je naglaeno da e NOO-i voditi borbu protiv kraa, pljaki, razbojnitva i uope nereda, te da e rjeavati sve sporove izmeu pojedinih graana. Gotovo sva spomenuta naela iz Foanskih propisa opirnije i detaljnije su razraena u Krajikim propisima izdanim u septembru mjesecu 1942. godine na osloboenoj teritoriji. Meu brojnim propisima koje je izdavao V u ovom periodu posebno mjesto pripada Naredbi o osnivanju vojnih sudova od 29. decembra 1942. godine kojom je dana vrsta organizaciona osnova za daljnji razvoj i izgradnju vojnog sudstva, odnosno krivinog prava u Bosni i Hercegovini.4 Formiranjem Izvrnog odbora AVNOJ-a, od posebnog je znaaja bila njegova normativna aktivnost. S obzirom da je pljaka stoke, zatim ita i drugih stvari bila esta pojava u to vrijeme na
1

L. Gerkovi H. Sirotkovi, Zadaci i ustrojstvo narodnooslobodilakih odbora U Dokumenti o razvoju

narodne vlasti, Svezak prvi: Izabrani dokumenti 1941-1943, Zagreb, akovec, 1983., str. 10.
2 3 4

V. Simovi B. Petranovi, Istorija narodne vlasti u Jugoslaviji, Beograd 1979, str. 109.,

Isto,
B. Zlatari, Razvitak novog jugoslavenskog krivinog prava, Nova Jugoslavija, Zagreb 1954, 313.

osloboenoj teritoriji, Izvrni odbor AVNOJ-a je u cilju suzbijanja ovih negativnih pojava, u januaru 1943. godine, uputio svim opinskim NOO-ima na podruju Bosne i Hercegovine dopis koji je sadravao uputstva kako da se postupi u sluaju pljake stoke ili neke druge krae. Ukratko, opinskim NOO-ima je preporueno da se u selima u kojima se otkrije takvo krivino djelo, npr. pljaka, formiraju posebne komisije iji bi zadatak bio da brzo i efikasno rjeavaju nastali spor i na taj nain sprijee samovlasno pribavljanje opljakane stoke, ita i sl. U isto vrijeme su i Oblasni NOO-i na podruju Bosne i Hercegovine svojim uputama i drugim aktima dali znaajan doprinos u stvaranju novog pravnog poretka. Ta aktivnost je bila znaajna posebno u prvoj fazi razvoja prava poto se u tom periodu osjeala velika pravna praznina, tj. nedostatak pravnih propisa, to je na neki nain koilo pravnu proceduru u smislu sankcioniranja negativnih pojava na terenu. Iz tih razloga je svaka instrukcija, svaka uputa jednog vieg organa narodne vlasti upueno niim organima vlasti predstavljalo dragocjenu pomo NOO-ima u obavljanju njihove sudske djelatnosti na osloboenoj teritoriji. U tom pogledu, karakteristian je jedan dopis Oblasnog NOO-a za istonu Bosnu upuen koncem 1943. godine okrunim, sreskim i opinskim NOO-ima na teritoriji istone Bosne. Rije je o jednom od rijetkih sauvanih dokumenata te vrste koji sadri detaljne instrukcije s napomenom da pri donoenju svojih presuda NOO-i treba da djeluju po savjesti, oslanjajui se na osjeanje pravednosti koje ivi u masama. Istovremeno se skree panja NOO-ima da ne treba dozvoliti da mase, odnosno selo u svakom sluaju nameu svoju volju NOO-u pri donoenju presuda, jer to esto moe dovesti do izricanja pogrene presude.5 Za drugu etapu u razvoju prava koja zapoinje sa Drugim zasjedanjem AVNOJ-a karakteristino je da je doneseno niz vanih odluka koje su bitno uticale na daljnji tok razvoja pravnog poretka. Meu njima, kao najznaajnije, treba spomenuti Deklaraciju i Odluke Drugog zasjedanja AVNOJ-a jer njima, ustvari, zapoinje novi period u razvitku pravnog poretka u Bosni i Hercegovini. Od posebnog je znaaja Odluka o odobravanju odluka, naredaba i izjava Izvrnog odbora AVNOJ-a i Vrhovnog taba NOV i POJ kojom je svim aktima donijetim u prethodnoj fazi razvoja prava data snaga dravnopravnog propisa, te formalno oznaena nevanost pravnog poretka stare Jugoslavije. Ova odluka je u isto vrijeme imala i ustavni znaaj. Formiranjem ZAVNOBiH-a kao vrhovnog organa narodne vlasti na podruju Bosne i Hercegovine, stvoreni su povoljni uvjeti da se intenzivnije pristupi izradi, za to vrijeme, neophodnih pravnih propisa. U tom pogledu, posebno mjesto pripada Drugom zasjedanju ZAVNOBiH-a, jer faktiki od tog trenutka zapoinje normativna djelatnost organa narodne vlasti u Bosni i Hercegovini u smislu stvaranja novog pravnog poretka. S tim u vezi, na spomenutom zasjedanju donesena su dva izuzetno vana dokumenta koja su predstavljala iroku bazu za daljnji rad na izgradnji novog pravnog poretka.

Dopis Oblasnog NOO-a za istonu Bosnu Okrunim, sreskim i optinskim NOO-ima na teritoriji istone Bosne. Arhiv Bosne i Hercegovine, Sarajevo, Fond: Oblasni NOO za istonu Bosnu, br. 1635/1, god. 1943. (u daljem tekstu ABiH).

Prvi od tih dokumenata predstavlja Odluka ZAVNOBiH-a o ustrojstvu i radu NOO-a i NO skuptina u federalnoj Bosni i Hercegovini, koja je posluila kao podloga za poetak izgradnje novog sistema vlasti u Bosni i Hercegovini. U l. 13. navedene Odluke je posebno istaknuto da treba ...obezbijediti graanima linu i imovinsku sigurnost, kao i njihovu privatnu inicijativu u svim granama privrednog ivota...6, te im istovremeno omoguiti da dobiju adekvatnu zatitu njihovih prava. Deklaracija ZAVNOBiH-a o pravima graana Bosne i Hercegovine predstavlja znaajan dokument u kome su istaknuta osnovna prava pojedinaca graana, te je izriito navedeno da ...svakom graaninu zajameno je pravo albe i pritube svim organima dravne vlasti... te da ...niko ne moe biti osuen bez prethodnog sudskog postupka...7 S obzirom da u to vrijeme jo uvijek nisu bili doneseni opi propisi o organizaciji i radu narodnih sudova, dokumenti usvojeni na Drugom zasjedanju ZAVNOBiH- a sluili su privremeno NOO-ima, odnosno njihovim sudskim vijeima, kao pravna podloga pri donoenju njihovih odluka. Kolika se potreba osjeala za izdavanjem pravnih propisa iz oblasti sudstva, pokazuje podatak da su i pojedini vii NOO-i, pozivajui se na odluke Drugog zasjedanja ZAVNOBiH-a, izdavali svoja uputstva niim NOO-ima sa instrukcijama kako da postupaju pri obavljanju sudske djelatnosti. Tako je Okruni NOO za Kozaru u augustu mjesecu 1944. godine, pozivajui se na lanove 13. i 15. Odluke o ustrojstvu i radu NOO-a i NO skuptina,18 izradio opirne upute koje su sadravale odredbe o nainu suenja, tj. o procesnim radnjama pri voenju rasprave, nainu sasluavanja stranaka i svjedoka, voenju zapisnika na raspravi, izradi presuda, zatim o pravnim lijekovima i upute o rokovima, kao i o izvrenju presuda. Ove Upute je Okruni NOO za Kozaru odmah dostavio niim NOO-ima koji su se nalazili pod njegovom direktnom nadlenou. To su bili prvi pravni propisi koje je izdao jedan okruni NOO, a koji su sadravali upute za rad sudskih vijea pri NOO-ima. Ove upute su vaile i bila primjenjivane iskljuivo na podruju djelovanja Okrunog NOO-a za Kozaru. Nakon Drugog zasjedanja ZAVNOBiH-a Odjeljenje za pravosue Predsjednitva ZAVNOBiHa je pristupilo izradi opih propisa iz ove oblasti. Tako su oktobra mjeseca 1944. godine izdate Upute za organizaciju i rad narodnih sudova. U njihovom uvodnom dijelu izriito je navedeno da e narodnim sudovima pri obavljanju njihove djelatnosti kao pologa koristiti odluke, zakoni i zakonske odredbe AVNOJ-a i ZAVNOBiH-a. to se tie narodnih pravnih obiaja, istaknuto je da e ih sudovi moi koristiti samo ukoliko se uklapaju u okvire demokratskog pravnog shvaanja naih naroda. Na taj nain je i formalno ukinut pravni poredak stare Jugoslavije. Upute za organizaciju i rad narodnih sudova predstavljaju jedini pravni dokument iz oblasti pravosua koji je donijelo Predsjednitvo ZAVNOBiH-a vrei svoju zakonodavnu funkciju tokom NOR-a.
6

Drugo zasjedanje ZAVNOBiH-a, 30. juna, 1. i 2. jula 1944. godine (prema zapisniku i stenografskim biljekama), Sarajevo 1954., 135-138. 7 Isto,

Odjeljenje za pravosue ZAVNOBiH-a je pripremilo jo neke zakonske projekte iz ove oblasti. Rije je o Uputama za rad sudova u krivinim stvarima i Uputama za voenje krivinog postupka pred narodnim sudovima. Nacrti ovih uputa su 24. studenog 1944. godine upueni Predsjednitvu ZAVNOBiH-a na razmatranje, s molbom da ih odobri poto su ...narodni sudovi otpoeli sa radom, pa je radi pravilnog postupka u krivinim stvarima potrebno da se predloene upute im prije dostave sudovima....8 Upute za rad sudova u krivinim stvarima koje ustvari predstavljaju Nacrt privremenog krivinog zakonika obuhvaale su ukupno 39 lanova. U uvodnom dijelu je istaknuto da se ove upute izdaju u cilju olakanja rada sudovima u krivinim predmetima, kao i u cilju jednoobraznog postupanja sudova na podruju Bosne i Hercegovine. U opem dijelu materija iz ranijeg krivinog zakonika je izloena dosta saeto. Interesantno je da se u ovim uputama, pored ostalih kazni, predvia i kazna prisilnog rada sa i bez lienja slobode. U posebnom dijelu ovog Nacrta nabrojana su ona krivina djela koja su se najee javljala i bila predmet raspravljanja pred narodnim sudovima. Posebno je interesantan posljednji lan ovog Nacrta pod nazivom Krivina djela ovdje nespomenuta. U ovom sluaju dana je mogunost sudovima da, ukoliko budu sudili za neko krivino djelo koje nije izriito navedeno u ovim uputama, mogu ga svrstati pod onu grupu krivinih djela kojoj bi ono, prema svojim bitnim karakteristikama i pravnoj prirodi pripadalo, te da se prema tome odredi i kazna. Odjeljenje za pravosue ZAVNOBiH-a izradilo je u isto vrijeme i Upute za voenje krivinog postupka pred narodnim sudovima. Na samom poetku teksta ovih Uputa istaknuto je da one predstavljaju nadopunu ve izdanih Uputa za organizaciju i rad narodnih sudova. to se tie njihovog sadraja, moe se zakljuiti da su one po svom sadraju obuhvaale najosnovnije propise u pogledu voenja postupka u krivinim predmetima. Te odredbe su se odnosile uglavnom na pokretanje postupka, zatim nadlenost sudova, glavnu raspravu, nain glasanja kod donoenja odluka, zatim obranu okrivljenog, izvrenje kazne, molbu za obnovu krivinog postupka, te molbu za odlaganje izvrenja kazne, itd.

Do 25. studenog pripreme su bile gotove. Zasjedanje prvog bosanskohercegovakog Parlamenta - ZAVNOBiH-a - moglo je da pone. Vijee je poelo s radom 25. studenog 1943. u 19 sati. Prisutni su lanovi AVNOJ-a s podruja BiH, lanovi Oblasnog NOO-a za Bosansku krajinu, Hercegovinu i Istonu Bosnu, zatim lanovi okrunih NOO-a iz svakog okruga, te istaknuti javni i kulturni radnici, predstavnici bosansko-hercegovakih jedinica NOV-a i POJ-a. Prvom zasjedanju ZAVNOBiH-a prisustvovalo je 247 delegata, od ega 193 s pravom glasa. Jedan dio delegata nije stigao u Mrkonji zbog borbi na putu prema gradu. Zasjedanju je predsjedavao dr Vojislav Kecmanovi - edo, lijenik iz Bijeljine. U sveanom dijelu
8

B. Brajkovi, Djelatnost ZAVNOBiH-a u oblasti pravosua, Prilozi IV, Sarajevo 1968, 357.

zasjedanja proitani su pozdravni govori predstavnika NOV-a i POJ-a, AVNOJ-a, Pokrajinskog komiteta KPJ za BiH, Osvobodilne fronte Slovenije, Narodnog fronta Srbije, ZAVNOH-a, Centralnog odbora AF-a, USAOJ-a i Komande podruja Mrkonji - Klju. Nakon diskusije o referatima izabrani su vijenici ZAVNOBiH-a (njih 173) i AVNOJ-a s podruja BiH (iz Mrkonjia za vijenika obaju Vijea izabran je Mitar Soldat), te Prezidijum; za predsjednika Prezidijuma izabran je dr Vojislav Kecmanovi, a za sekretara Hasan Brki. Zadatak Prezidijuma bio je da neposredno rukovodi djelatnou IMOO-a irom Bosanske krajine, gdje su NOO-i bili najbrojniji, a takoer i irom ostale osloboene teritorije. Donesena je i Rezolucija - osnovni dokument Prvog zasjedanja ZAVNOBiH-a, u kojoj se, izmeu ostaloga, kae: Danas narodi Bosne i Hercegovine kroz svoje jedino predstavnitvo, Zemaljsko antifaistiko vijee narodnog osloboenja Bosne i Hercegovine, hoe da i njihova zemlja, koja nije ni srpska ni hrvatska ni muslimanska, nego i srpska i hrvatska i muslimanska, bude zbratimljena i slobodna Bosna i Hercegovina, u kojoj e biti osigurana ravnopravnost i jednakost svih Srba, Muslimana i Hrvata. Narodi Bosne i Hercegovine uestvovati e ravnopravno s ostalim naim narodima u izgradnji narodne demokratske federativne Jugoslavije." 9 U duhu Rezolucije upuen je proglas narodima Bosne i Hercegovine.Prvo zasjedanje ZAVNOBiH-a zavrilo je rad u 4 sata izjutra 26. studenog 1943. godine. Odlukom Drugog zasjedanja AVNOJ-a u Jajcu od 29. studenog 1943. potvrene su odluke Prvog zasjedanja ZAVNOBiH-a i time je Bosna i Hercegovina postala esta federalna jedinica u demokratskoj federativnoj Jugoslaviji. Tako je na jedini realan i prihvatljiv nain bilo rijeeno pitanje dravno-pravnog poloaja Bosne i Hercegovine.

2. AVNOJ
Razmatrajui vojnopolitiku situaciju neposredno poslije kapitulacije Italije Centralni komitet KPJ smatrao je da su sazreli uvjeti za ozakonjenje osnovnih tekovina oslobodilake i revolucionarne borbe. Dva bitna faktora revolucionarna vojska i revolucionarna vlast bila su ostvarena. Bila je stvorena nova dravna organizacija pred kojom je stajao zadatak konanog osloboenja. Snage starog poretka bile su odluno tuene u okvirima oslobodilakog rata. Nova vojska i nova vlast imale su aktivnu podrku ogromne veine
9

http://www.index.hr/forum/default.aspx?q=t&idf=97&idt=205400 (24.05.2011.)

naroda. Bratstvo ravnopravnih jugoslavenskih naroda iskovano u zajednikoj oslobodilakoj borbi bilo je, zajedno sa vlau radnog naroda, kamen temeljac nove drave. O odlunosti rukovodstva narodnooslobodilakog pokreta da proklamira nastale revolucionarne promjene Tito je ve prvih dana oktobra upoznao vlade sila anti-hitlerovske koalicije. Ta je odlunost bila jasno izraena i u proglasu Centralnog komiteta KPJ narodima Jugoslavije povodom godinjice oktobarske revolucije 7. studenog 1943. Drugo zasjedanje Antifaistikog vijea narodnog osloboenja Jugoslavije odrano je u Jajcu 29. studenog 1943. U svom referatu drug Tito je izloio karakteristike razvitka narodnooslobodilakog pokreta i istiui njegove vojne i politike pobjede zaloio se za stvaranje najvieg predstavnikog i zakonodavnog tijela i njegovog izvrnog organa, koji e preuzeti zakonodavnu i izvrsnu vlast za vrijeme narodnooslobodilakog rata i koji e predstavljati narode Jugoslavije prema inozemstvu. Vijee je jednoglasno prihvatilo Titove ocjene i prijedloge i donijelo odluke: o pretvaranju AVNOJ-a u vrhovno zakonodavno i izvrno narodno predstavniko tijelo Jugoslavije, o stvaranju Nacionalnog komiteta osloboenja Jugoslavije sa svojstvima vlade, o oduzimanju prava zakonite vlade jugoslavenskoj vladi u izbjeglitvu, o zabrani povratka u zemlju kralju Petru II i o izgradnji Jugoslavije na federativnom principu. Pored ovih odluka koje su oznaile promjenu nosioca vlasti u Jugoslaviji Vijee, odnosno njegovo predsjednitvo donijelo je jo nekoliko znaajnih odluka: o priznanju i zahvalnosti Narodnooslobodilakoj vojsci, o uvoenju naziva marala Jugoslavije koji je dodijeljen Vrhovnom komandantu Titu, o potvrdi odluka najviih politikih tijela Slovenije i Hrvatske o prikljuenju Jugoslaviji onih dijelova jugoslavenske teritorije koje je Italija anektirala poslije 1918. godine, o obrazovanju komisija za utvrivanje zloina okupatora i njihovih domaih suradnika. Predsjednitvo AVNOJ-a imenovalo je sastav Nacionalnog komiteta. Funkcija predsjednika ove prve vlade nove Jugoslavije povjerena je Josipu Brozu Titu. Ove dravotvorne odluke naile su na snaan odjek u cijeloj zemlji. Za iroke narodne mase okupljene u narodnooslobodilakom pokretu one su bile novi poticaj da uloe posljednje napore za uspjeno okonanje oslobodilakog rata, a za onaj dio naroda koji se jo kolebao i stajao po strani odluke su otvarale sigurnu perspektivu pobjede narodnooslobodilakog pokreta i pruale im garanciju osloboenja i demokratskog drutvenog preobraaja. Odluke su naile na povoljan prijem u saveznikoj i cijeloj demokratskoj javnosti u svijetu, pa i kod vlada sila anti-hitlerovske koalicije.10
10

Isto,

U preambuli Rezolucije Prvog zasjedanja ZAVNOBiH-a, odranog u Mrkonji Gradu 25. i 26. studenog 1943. godine polazi se od injenice da su se prvi put u povijesti Bosne i Hercegovine sastali predstavnici srpskog, muslimanskog i hrvatskog naroda, povezani vrstim bratstvom u oruanoj oslobodilakoj borbi, da donesu politike odluke kojima e se otvoriti put da urede zemlju onako kako to odgovara volji i interesima naroda. Otuda se u Rezoluciji proklamiraju sljedei politiki principi budueg ureenja Bosne i Hercegovine: 1) Narodi Bosne i Hercegovine ne ele vie povratak starog stanja zato to nisu imali nikakvih demokratskih prava u bivoj Jugoslaviji i to je Bosna i Hercegovina bila pokrajina koju su ugnjetavali i pljakali; 2) 3) Narodi Bosne i Hercegovine odriu svako pravo takozvanoj londonskoj vladi da ih predstavlja i govori u njihovo ime; Narodi Bosne i Hercegovine ne mogu prei preko injenice da su kralj i monarhija centar oko koga se okuplja izbjeglika reakcija koja je organizirala bratoubilaki rat u slubi okupatora i trae od saveznika da vladi i kralju Petru II otkau svaku podrku; 4) Narodi Bosne i Hercegovine stvaraju, u zajednici sa ostalim narodima Jugoslavije, 5) novu demokratsku federativnu Jugoslaviju slobodnih i ravnopravnih naroda; Narodi Bosne i Hercegovine, u zajednici sa drugim narodima Jugoslavije, zajednikim naporima, kroz oruanu borbu za slobodu i nezavisnost, izvojevali su pravo da urede svoju zemlju onako kako to najvie odgovara volji i interesima i njih samih i svih naroda Jugoslavije; 6) Narodi Bosne i Hercegovine vjekovima su ivjeli zajedno, meusobno izmijeani i povezani zajednikim interesima. Vjekovima je tuin unosio sukobe i mrnju. Tu politiku mrnje i netrpeljivosti nastavile su u bivoj Jugoslaviji sve protivnarodne partije; 7) Narodi Bosne i Hercegovine kroz svoje jedino politiko predstavnitvo, Zemaljsko antifaistiko vijee narodnog osloboenja Bosne i Hercegovine, hoe da njihova zemlja bude slobodna i zbratimljena Bosna i Hercegovina, u kojoj e biti osigurana puna ravnopravnost i jednakost svih Srba, Muslimana i Hrvata;

8)

Narode Bosne i Hercegovine danas predstavlja jedino Zemaljsko antifaistiko vijee narodnog osloboenja Bosne i Hercegovine i Antifaistiko vijee narodnog osloboenja Jugoslavije. Narode Bosne i Hercegovine, kao i ostale narode Jugoslavije, moe predstavljati danas u zemlji i pred inostranstvom jedino AVNOJ i vlast koja iz njega proizlazi.11

Osiguravi za vrijeme borbe protiv okupatora i domaih izdajnika pravo na samoodreenje, ukljuujui pravo na odcjepljenje ili ujedinjenje sa drugim narodima, jugoslavenski narodi su postavili svoje meusobne odnose na potpunoj ravnopravnostistvorili svoju nacionalnu dravnost i poeli kovati svoju novu jugoslavensku dravnost. Narodi Bosne i Hercegovine uli su dobrovoljno, svojom vlastitom voljom s narodom Srbije, Hrvatske, Slovenije, Makedonije i Crne Gore u federativnu jugoslavensku dravnu zajednicu12. Time su osnovni organi narodne vlasti, narodno-oslobodilaki odbori dovrili svoju izgradnju, stvarajui vrhovne organe vlasti na nivou Bosne i Hercegovine. Poslije Drugog zasjedanja AVNOJa, koje se pretvorilo od opepolitikog u zakonodavno i izvrno tijelo, stvoreni su uvjeti da se i ZAVNOBiH, koji je prvobitno definiran kao opepolitiko predstavnitvo, pretvori u zakonodavno i izvrno tijelo, koje e biti ne samo nosilac suverenosti bosanskog naroda, ve istovremeno i graditelj dravnosti Bosne (i Hercegovine). Mada je ta promjena formalno izvrena na Drugom zasjedanju, ZAVNOBiH je faktiki zakonodavnu i izvrnu funkciju vrio se vrijeme od Prvog do Drugog zasjedanja. Drugo je pitanje koliko je on tu funkciju mogao efektivno vriti, s obzirom da su u meuvremenu bile izvedene esta i sedma ofenziva na slobodnom teritoriju Bosne i Hercegovine. ZAVNOBiH, pretvarajui se formalno, na Drugom zasjedanju odranom u Sanskom Mostu 30. juna do 2. jula 1944. godine, u najviu zakonodavnu i izvrnu vlast Bosne i Hercegovine, subordinirao je sebi dotadanje narodno-oslobodilake odbore kao organe ZAVNOBIH-a postavi organi dravne vlasti i, kao takvi, nosioci bosansko hercegovake dravnosti.13 Zanimljivo je da u vrijeme obnove bosanske dravnosti 1943. godine nije bilo reminiscencija na srednjevjekovnu bosansku dravnost. Iako su tada stvorene federalne jedinice kao drave, koje su svojom voljom ule u demokratsku federativnu Jugoslaviju, nije se mnogo govorilo o njihovoj dravnosti, vjerojatno iz meunarodnih razloga. Tek od ljeta

11 12 13

Rezolucija Prvog zasijedanja ZAVNOBiH-a, Dokumenti 1943-1944. knj. I, Veselin Maslea 1968., Sarajevo, str. 69-73.

http://www.index.hr/forum/default.aspx?q=t&idf=97&idt=205400 (18.05.2011.)

. Pucar, Znaaj odluka Drugog zasjedanja Antifaistikog vijea narodnog osloboenja Jugoslavije za dalji razvoj narodno-oslobodilakog pokreta Bosne i Hercegovine, Dokumenti 1943-1944, knjiga I, Sarajevo, 1968., str. 183.

10

1944. godine, poslije Sporazuma Tito-ubai, poelo se naglaenije govoriti o nacionalnoj dravnosti federalnih jedinica. Nasuprot Prvom zasjedanju, na Drugom zasjedanju ZAVNOBiH-a zabiljeene su dvije reminiscencije na srednjevjekovnu bosansku dravnost. uro Pucar u svome referatu srednjevjekovnu bosansku dravnost odreuje ideoloki: Mi smo imali u naoj povijesti dravu bosanskih banova. Ali to nije bila narodna drava, nego drava feudalne gospode u kojoj je kmetska raja kuluila za aicu bosanskih velmoa14 Stoga on iz ideolokih razloga i ne pravi dravno-pravni kontinuitet izmeu srednjevjekovne i suvremene bosanske dravnosti pa, prema tome, po njemu se i ne bi moglo govoriti o obnovi bosanske dravnosti. Naprotiv, on nastanak ideje bosanske dravnosti iskljuivo vee za period Narodnooslobodilakog rata 1941-1945. ili konkretnije za ustanak 1941. godine. Ideja bosansko-hercegovake dravnosti je mlada. Ona je nikla u toku ustanka6. Otuda ostaje nejasno, ako Bosna i Hercegovina nije bila kroz historiju neki zaseban dravni ili politiki subjekt, odnosno corpus separatum, kako je onda mogla biti tua ropkinja. U svojoj tekoj povijesti Bosna i Hercegovina je bila najvie tua ropkinja: Bila je rob i Maara i Turaka i Austrijanaca, a kasnije i velikosrpske gospode i domaih reakcionara, kae uro Pucar7. Na istom zasjedanju sasvim drukiju politiku i dravnopravnu reminiscenciju na srednjevjekovnu dravnost Bosne imao je vijenik dr. Jakov Grguri: Uzmite istoriju, pa moete vidjeti da je Bosna bila samostalna drava Po tome moramo onda da sudimo da je nama lako stvoriti dravno-pravni akt o Bosni i Hercegovini. Dravno-pravni temelji Bosne i Hercegovine su samo zakopani, a naa je sada dunost da temelje otkopavamo i da na tim temeljima gradimo nau federalnu jedinicu, nau dravu Bosnu i Hercegovinu.15

2.1. Prvo zasjedanje AVNOJ-a

Na Prvom zasjedanju AVNOJ-a u Bihau predstavnici naroda svih zemalja Jugoslavije bez razlike narodnosti, vjere i politiko-partijske pripadnosti donijeli su Rezoluciju u kojoj su konstatirali: da je travanjski slom Jugoslavije neposredna posljedica nenarodne politike i niza izdaja vojnog i politikog vodstva; da zvjerstva etnika Drae Mihailovia nisu manje svirepa i manje masovna od zvjerstava okupatora, ustakih i Nedievih bandi; da se veliki dio oficira,
14 15

Drugo zasjedanje ZAVNOBiH-a, Knjiga I, str. 226.

Isto,

11

opinski i dravni aparat bive Jugoslavije stavio u slubu okupatora; da je jedino Komunistika partija Jugoslavije ostala vjerna narodu, njegovoj slobodi i pozvala sve narode na zajedniku oruanu borbu protiv okupatora. Posle iznijetih konstatacija u Rezoluciji je istaknuta ogromna i neograniena ljubav prema Sovjetskom Savezu; pozdravljeni su pobjedniki napori amerikih, britanskih i francuskih trupa; navedeno: da se narodnooslobodilaka vojska svojim pobjedama izdigla do inioca meunarodnog znaaja; da jugoslavenska izbjeglika vlada snosi punu odgovornost za zvjerstva koja su poinili etnici Drae Mihailovia; da su narodnooslobodilaki odbori organi narodne demokratske vlasti; da je AVNOJ openarodno i opestranako politiko predstavnitvo narodnooslobodilake borbe u Jugoslaviji; da "predstavnici sviju zemalja Jugoslavije okupljeni u slobodnom Bihau odluuju da se konstituiraju u Antifaistiko vijee narodnog osloboenja Jugoslavije, kao najvii politiki izraz stvorenog vrstog jedinstva naroda Jugoslavije", iji je osnovni zadatak konano osloboenje svih jugoslavenskih naroda i stvaranje uvjeta za ravnopravnost. Rezolucijom je odreeno da AVNOJ bira iz svoje sredine Izvrni odbor, predsjednika i tri potpredsjednika. Predsjednitvo AVNOJ-a rukovodilo je Vijeem, zastupalo ga u javnosti, sazivalo sjednice Vea i Izvrnog odbora, pripremalo dnevni red, predsjedavalo sjednicama i koordiniralo rad pojedinih dijelova Izvrnog odbora koji je vodio tekue poslove. Izvrni odbor, iako de iure nije, de facto je bio vlada nove Jugoslavije. AVNOJ je bio organiziran kao jednodomna skuptina sastavljena od nacionalnih delegacija. Predstavljao je posebnu "revolucionarnu skuptinu federacije".

2.2. Znaaj odluka sa drugog zasedanja AVNOJ-a i meunarodna reagiranja

Drugo zasjedanje AVNOJ-a se odravalo ba u trenutku zasjedanja konferencije Velike Trojice u Teheranu. Sve privremene odluke koje su donijete na Prvom zasjedanju u Bihau su uokvirene na Drugom zasjedanju u Jajcu. Jednoduno je odbaena mogunost ponovnog uspostavljanja Monarhije i odreen je kurs novog drutva koje se polako izgraivalo kroz narodni ustanak. Na drugom zasjedanju AVNOJ-a donesene su odluke kojima je u osnovama zavreno stvaranje dravne organizacije nove Jugoslavije, koja je dobila svoj parlament i vladu. Usvajanjem deklaracije i odluka osigurane su tekovine narodnooslobodilakog rata i onemoguen je povratak na predratno stanje. 12

Nakon rata, narodi Jugoslavije su datum 29. studeni slavili kao dravni praznik, a na novom grbu Jugoslavije stajalo je urezano 29. studeni 1943. Odlukama AVNOJ-a se u prvi mah suprotstavio engleski premijer Winston Churchil jer se odluka o zabrani povratka kralja ticala iskljuivo njega. to se tie Sovjetskog Saveza, Jugoslavija je odbila da obavesti Sovjetski Savez o predstojeem zasjedanju, kao i o tome ta se njime eli uiniti. Radiogram je poslat odmah posle zavretka zasjedanja i tako je Staljin stavljen pred svreni in. Naroito je bila komplicirana situacija jer se ba u istom trenutku odravala i Teherenska konferencija izmeu Rooswelta, Staljina i Churchil u Iranu. Ovakvo blagovremeno neobavjetavanje Sovjetskog Saveza i rad Jugoslavenskog CK na svoju ruku, predstavnici Informbiroa su kasnije iskoristili da svale na teret Jugoslavenima. Meutim, vanim odlukama sa Teheranske konferencije, meu kojima je najznaajnija ona da se prizna i pomogne NOP Jugoslavije praktino je poelo graenje nove Jugoslavije. Neki demokrati su na zapadu procijenili da su odluke AVNOJ-a bile uzurpacija dravnih tekovina i dravni udar KPJ koja se odvojila, stvorila svoju partijsku vojsku i poela da rui staro drutvo. Kao prva reakcija u zemlji na Drugo zasjedanje AVNOJ-a, polovinom 1944. predstavnici JVuO (Ravnogorskog pokreta) odrali su svoj kongres u selu Ba (Svetosavski kongres) koji je usvojio rezoluciju potpuno suprotnu deklaraciji koju je formulirao AVNOJ. Velike sile su ve presudile na Teheranskoj konferenciji, tako da je pobjeda narodnooslobodilakog bloka postalo samo pitanje vremena.

2.3. Znaaj odluka za dravnost Bosne i Hercegovine

Od dravno-pravnog znaaja za Bosnu i Hercegovinu na Drugom zasjedanju ZAVNOBiH-a doneseno je nekoliko odluka: Odluka o odobrenju rada bosanskohercegovake delegacije na Drugom zasjedanju AVNOJ-a; Odluka o konstituiranju Zemaljskog antifaistikog vijea narodnog osloboenja Bosne i Hercegovine u najvie zakonodavno i izvrno narodno predstavniko tijelo Federalne Bosne i Hercegovine; Deklaracija ZAVNOBiH-a o pravima graana Bosne i Hercegovine; Odluka o stvaranju zakonodavnog odbora pri Predsjednitvu ZAVNOBiH-a; Odluka o ustrojstvu i radu narodno-oslobodilakih odbora i narodno-oslobodilakih skuptina u Federalnoj Bosni i Hercegovini; Odluka o uspostavljanju Zemaljske komisije za utvrivanje zloina okupatora i njegovih pomagaa; Odluka o uspostavi vjerske komisije; Odluka o izborima za seoske, opinske i gradske

13

narodnooslobodilake odbore i okrune i oblasne narodnooslobodilake skuptine; Odluka o raspisu zajma narodnog osloboenja i Odluka o odobrenju rada Predsjednitva ZAVNOBiH-a u periodu izmeu Prvog i Drugog zasjedanja ZAVNOBiH-a.16 Odluka o odobrenju rada bosansko-hercegovake delegacije na Drugom zasjedanju AVNOJ-a23, pored odobrenja rada bh. delegacije, sadravala je i pozitivan stav ZAVNOBiHa prema Odluci AVNOJ-a o federativnom i demokratskom ureenju Jugoslavije, u kojoj e Bosna i Hercegovina biti ravnopravna federalna jedinica, kao i sve odluke donoene na ovom zasjedanju AVNOJ-a. U ovoj odluci pojam naroda upotrijebljen je u njegovom politikom i etnikom znaenju. U politikom znaenju pojam narod, pod kojim su se podrazumijevali Bosanci i Hercegovci, upotrijebljen je u nabrajanju s kojim narodima se Narod Bosne i Hercegovine slobodno i svojom vlastitom voljom udruuje u zajedniku dravu Demokratsku Federativnu Jugoslaviju, na osnovu prava svakog naroda na samoodreenje ukljuujui pravo na odcjepljenje i ujedinjenje sa drugim narodima. Pri tome je navedeno da se narod Bosne i Hercegovine udruuje sa narodima Srbije, Hrvatske, Slovenije, Crne Gore i Makedonije. Dakle, nije se radilo o udruivanju posebno bosanskih Srba, bosanskih Hrvata i bosanskih Muslimana (Bonjaka), svakog zasebno, ve svih zajedno kao stanovnika, kao graana, kao dravljana Bosne i Hercegovine, kao naroda u njegovom politikom, a ne u etnikom znaenju. U posebnom dijelu ove odluke izraava se politiki stav ZAVNOBiH-a o ravnopravnosti tri bosanske etnike zajednice i jednakom poloaju Bosne i Hercegovine u DFJ sa drugim federalnim jedinicama koje su se u nju udruile, kao i preuzimanju svojih obaveza koje proistiu iz pripadanja DFJ: Bosni i Hercegovini, u kojoj e Srbi, Muslimani i Hrvati ivjeti potpuno ravnopravno i slobodno, zajamena su u demokratskoj i federativnoj Jugoslaviji sva prava koja pripadaju svakoj federalnoj jedinici. ZAVNOBiH izjavljuje da e asno izvravati sve obaveze koje proistiu iz pripadnosti Bosne i Hercegovine Demokratskoj Federativnoj Jugoslaviji.17 Ovom odlukom ponovo je naglaeno da je dobivanjem statusa federalne jedinice, Bosna i Hercegovina postala vrst oslonac izgradnje bratskih odnosa Srba i Hrvata uope i da je time Bosna i Hercegovina trebalo da prestane biti predmet nadmetanja izmeu Srba i Hrvata: ija e Bosna biti. Posebno je naglaeno da Prvi put u svojoj povijesti narodi Bosne i Hercegovine ravnopravno i slobodno svojom vlastitom voljom i svojim vlastitim snagama, izgrauju svoju dravnost.
16 17

Hasan Brki, str. 190.

Isto,

14

Odluka o konstituiranju Zemaljskog antifaistikog vijea narodnog osloboenja Bosne i Hercegovine u najvie zakonodavno i izvrno narodno predstavniko tijelo Federalne Bosne i Hercegovine, spada u red ustavnih odluka, jer se njome ureuje organizacija najvieg zakonodavnog i izvrnog organa drave Bosne i Hercegovine. Odluka se temelji na slobodno izraenoj volji naroda Bosne i Hercegovine, a u skladu sa odlukama doneenim na Drugom zasjedanju AVNOJ-a, da se ZAVNOBiH konstituira u vrhovno zakonodavno i izvrno narodno predstavniko tijelo, u najvii organ dravne vlasti Bosne i Hercegovine, ravnopravne federalne jedinice u Demokratskoj Federativnoj Jugoslaviji. Regulirano je da ZAVNOBiH svoju zakonodavnu vlast vri na svojim plenarnim zasjedanjima, a izmeu zasjedanja, preko svog Predsjednitva. Zatim je regulirano da ZAVNOBiH svoju izvrnu vlast vri preko svog Predsjednitva i preko narodne vlade Bosne i Hercegovine. Utvren je sastav Predsjednitva i njegova odgovornost za svoj rad ZAVNOBiH-u. Do obrazovanja vlade Bosne i Hercegovine, Predsjednitvo e obavljati i funkciju vlade, s tim da se pri Predsjednitvu obrazuje poseban broj odjeljenja za poslove dravne uprave. Predsjednitvo je ovlateno da ukida odluke narodno-oslobodilakih odbora i narodno-oslobodilakih skuptina ako su one u suprotnosti sa zakonima Federalne Bosne i Hercegovine i Demokratske Federativne Jugoslavije. Ovim je Predsjednitvo, pored zakonodavne i izvrne, dobilo i funkciju sudske kontrole zakonitosti odluka narodnooslobodilakih odbora. Regulirano je da odluke ZAVNOBiH-a i Predsjednitva koje imaju snagu zakona potpisuju predsjednik i sekretar Vijea i da se odluke objavljuju irilicom i latinicom. ZAVNOBiH je svojim dvjema odlukama pri svome Predsjednitvu uspostavio dva pomona tijela: Zakonodavni odbor i Komisiju za vjerska pitanja. To govori koliki je znaaj pridavan pripremi zakonodavnih akata da oni budu u skladu da temeljnim odlukama ZAVNOBiH-a, kao i kontroli zakonitosti akata koje donose narodno-oslobodilaki odbori. Zato su pred ovaj odbor bila postavljena dva zadatka: 1) 2) da prouava i izrauje projekte novih zakona, uredaba i odluka koje mu uputi Vijee i Predsjednitvo i da prouava odluke niih organa narodne vlasti koje mu uputi Predsjednitvo i daje svoje miljenje da li su one u skladu sa zakonima Federalne Bosne i Hercegovine i Demokratske Federativne Jugoslavije. Drugo pomono tijelo bila je Komisija za vjerska pitanja. S obzirom na multivjerski sastav stanovnitva Bosne i Hercegovine, nova narodna vlast pridavala je veliki znaaj svojim odnosima sa vjerskim zajednicama, posebno sa islamskom, pravoslavnom i katolikom 15

zajednicom, kao najbrojnijim. Komisija je imala zadatak da Predsjednitvu daje miljenje i prijedloge o nainu kako da se pravilno urede odnosi vlasti sa pojedinim vjeroispovijestima; da prati nesmetano i slobodno vrenje ispovijedanja i da daje svoje miljenje o imovinskopravnim, kao i drugim sporovima, kako bi se oni to pravilnije regulirali.

Zakljuak
Antifaistiko vijee narodnog osloboenja Jugoslavije (AVNOJ) je

biva jugoslavenska institucija Utemeljiteljsko i prvo zasjedanje AVNOJ-a odrano je 26. i 27. studenoga 1942. godine u Bihau. AVNOJ je konstituiran kao openarodno i opepolitiko predstavnitvo Narodnooslobodilakog pokreta. Na 2. zasjedanju AVNOJ-a 29. i 30. studenoga 1943. u Jajcu donesena je odluka o utemeljenju Nacionalnog komiteta osloboenja Jugoslavije, s funkcijama privremene vlade. Odobrena je Odluka o ureenju budue Jugoslavije na federativnome i demokratskome naelu uz priznavanje prava svim njenim narodima, koja je odluka imala kasniji ustavotvoran znaaj. Zasjedanju AVNOJ-a nazoila su 142 delegata. Odobreno je kako e o ureenju budue drave odluiti njeni narodi nakon rata. 3. zasjedanje AVNOJ-a odrano je 7. do 10. kolovoza 1945. u Beogradu. AVNOJ se preoblikovao u Privremenu narodnu skuptinu Demokratske Federativne Jugoslavije sa zadatkom pripremanja Ustavotvorne skuptine. 11. studenoga 1945. odrani su izbori za Ustavotvornu skuptinu. Lista Narodnog fronta Jugoslavije dobila je 96% glasova. Narodna skuptina (konstituanta) je 29. studenoga 1945. proglasila Federativnu narodnu republiku Jugoslaviju. Jugoslavija je postala savezna narodna republika sa 6 narodnih republika Ustavom od 31. sijenja 1946., a drava je dobila naziv Federativna Narodna Republika Jugoslavija (FNRJ).

16

Literatura

B. Brajkovi, Djelatnost ZAVNOBiH-a u oblasti pravosua, Prilozi IV, Sarajevo 1968, B. Zlatari, Razvitak novog jugoslavenskog krivinog prava, Nova Jugoslavija, Zagreb 1954, Dokumenti 1943-1944. knj. I, Veselin Maslea 1968., Sarajevo, Dopis Oblasnog NOO-a za istonu Bosnu Okrunim, sreskim i optinskim NOO-ima na teritoriji istone Bosne. Arhiv Bosne i Hercegovine, Sarajevo, Fond: Oblasni NOO za istonu Bosnu, br. 1635/1, god. 1943. Drugo zasjedanje ZAVNOBiH-a, 30. juna, 1. i 2. jula 1944. godine (prema zapisniku i stenografskim biljekama), Sarajevo 1954., Drugo zasjedanje ZAVNOBiH-a, Knjiga I, . Pucar, Znaaj odluka Drugog zasjedanja Antifaistikog vijea narodnog osloboenja Jugoslavije za dalji razvoj narodno-oslobodilakog pokreta Bosne i Hercegovine, Dokumenti 1943-1944, knjiga I, Sarajevo, 1968., L. Gerkovi H. Sirotkovi, Zadaci i ustrojstvo narodnooslobodilakih odbora U Dokumenti o razvoju narodne vlasti, Svezak prvi: Izabrani dokumenti 1941-1943, Zagreb, akovec, 1983. Rezolucija Prvog zasijedanja ZAVNOBiH-a, V. Simovi B. Petranovi, Povijest narodne vlasti u Jugoslaviji, Beograd 1979.
http://www.index.hr/forum/default.aspx?q=t&idf=97&idt=205400

17

. http://www.index.hr/forum/default.aspx?q=t&idf=97&idt=205400

18