SVETAKA IKONOGRAFIJA

Agata, sveta. 3.st. Rodom sa Sicilije. Tadanji upravitelj Sicilije dozna za njenu ljepotu i dade je dovesti u svoju palau. Agata izjavi da pripada svome nebeskom Zaruniku. Razjareni upravitelj joj dade karama odrezati grudi i naredi da je se spali. Nou joj sv. Petar iscijeli ozlijeene grudi, a velik je potres spasi od vatre. Molila je da joj se skrate daljnje muke i molitva joj bi usliana. Godinu nakon njene smrti lava iz Etne je zaprijetila gradu Kataniji. Narod pohrli na Agatin grob, uzmu njenu svilenu koprenu i nataknu je na koplje. Kad je lava stigla do svetih moi, skrene u stranu i grad ostade poteen. > palmina grana (simbol pobjede) u jednoj ruci, a u drugoj zdjela ili pladanj s dvije dojke. Katkad se vide i kare ili klijeta, a redovito nosi dugaku koprenu. Blagdan: 5. veljae. Agneza, sveta (hrv. jo: Janja). 3.st. Imala je tek 13 godina kad se proglasila Kristovom zarunicom, te se ne htjede udati za sina rimskog prefekta, koji se u nju zaljubio. Mladiev je otac zbog toga dade odvesti u javnu kuu, gdje joj svukoe odjeu. Ona stade moliti da joj tijelo ostane isto, pa joj naraste duga kosa i prekrije svo tijelo a s neba joj se spusti blistava haljina. Prefekt naredi da je spale na lomai, no ona u plamenu ostane neozlijeena. Naposlijetku joj jedan od vojnika maem odrubi glavu. Mnogi su dolazili na njen grob, te se jednom sjajui slavom ukazala, a do njenih je nogu bilo janje: znak istoe. > janje, katkad ma ili plamen. Ponekad se slika s dugom kosom u dugoj haljini. 21. sijenja. Akacije, sveti (i deset tisua muenika- vojnika) Rimska legija (u kojoj je bio i satnik Akacije) je pred jednu odlunu bitku s mnogo jaim neprijateljem sva prela na kranstvo. Usprkos vijernosti caru, itava je legija od cara Hadrijana osuena na smrt. Akacija i deset tisua vojnika izbievali su, okrunili trnovom krunom, proboli kopljima i na kraju raspeli ili, po drugoj verziji, pobacali u jamu punu trnja. > Akacije: vojnik s trnovom granicom ili kriem u ruci, esto mu je na glavi trnova kruna, a u ruci ma i palma. Prikazuje se takoer skupina vojnika koje gole bacaju u provaliju punu trnja na koje se nabadaju, a Akacija i kao sveca na nebu ispod kojeg je prikazana pobjeda nad Turcima kod Siska. 22. lipnja. Aleksije sv., asketa Rimski ga je kalendar izbrisao jer mu je ivot previe fabulozan. tuje se u Istonoj crkvi. On se, po legendi, u prvoj svadbenoj noi iskrao iz brane sobe i nestao, te je ivio nepoznat, najprije 17 godina u Edessi, a zatim u Rimu opet 17 godina pod stubitem u roditeljskoj kui, neprepoznat od svojih najbliih. Kult mu se u sr. vijeku veoma rairio po cijeloj Europi. > hodoasnik (poput sv. Roka) s putnikim tapom i tikvicom, koljkom na prsima, kako dijeli milostinju. Prikazuju ga i kao bolesnika pod stubitem roditeljske kue. 17. oujka. Anastazija sv. (Stoija, Nasta), 4.st. Srijemska muenica za Dioklecijanovih progona. Sahranjena u Sirmiju, a relikvije su joj u 5.st. prenesene u Carigrad. U 9.st. je te relikvije dobio zadarski biskup sv. Donat u znak izmirenja Bizanta sa Zadrom. Pohranio ih je u crkvi sv. Petra koja se otada naziva sv. Stoijom. Po legendi je bila Rimljanka, koju je mu zatvorio u kunu tamnicu zbog njene elje za djevianstvom. U tamnici ju je svojim pismima tjeio sv. Krizogon (Krevan). Nakon

mueve smrti prati K. u Akvileju i prisustvuje negovu muenitvu. Vraa se u Sirmij gdje pohaa zatvorene krane. Spaljena je na lomai. > Na starijim prikazima: u carskoj odori s krunom na glavi i kriem u ruci. Ponekad u redovnikom odijelu. Prikazuju je s palminom granicom, ili privezanu uz lomau, ili drei plamen u ruci. Od vremena renesanse: s posudom u ruci za balzamiranje muenikih tjelesa. Anastazije sv (hrv jo: Sta), 4.st. Tkalac iz Akvileje. Za vrijeme Dioklecijana zbog kranstva baen u tamnicu i nakon muenja baen u more s mlinskim kamenom oko vrata. > mlinski kamen. Blagdan: 7.rujna. Antun opat sv. 4.st. esto se javlja u renesansi. Roen u Egiptu u bogatoj kr. obitelji. Razdijelio je svo imanje i otiao u pustinju gdje je proveo veinu ivota. Njegova borba protiv napasti koje je nazivao demonima, predmet je mnogih umj. djela. Kad mu je bilo devedeset godina Bog ga uputi na Pavla pustinjaka, te ga Antun poe traiti. Naie na putu na mnoge kunje: Kentaura, Satira, avla... No Antun sve napasti otjera znakom kria, te stigne do peine gdje je ivio Pavao. Otada su ivjeli zajedno, a gavran, koji je ranije Pavlu svaki dan donosio pola kruha, sada je donosio jedan cijeli kruh. > smatra se ocem monatva, pa se prikazuje s kukuljicom i habitom. Na lijevom mu je ramenu modro slovo T poetno slovo rijei Theos= Bog. Podupire se o taku i nosi zvonce u ruci. esto ga prati svinja, simbol demona i poude. U rukama esto dri ili nogama gazi snop plamenova (podsijea na njegovo vienje paklene vatre). 17.sijenja. Antun Padovanski sv. 13.st. Roen u Lisabonu. Pridruio se sv. Franji Asikom, koji se oduevio mladievim govornikim darom. Predavao je u Bologni i Padovi. Postoji legenda o krivovjercu koji nije htio vjerovati u Krista dok magarac ne klekne pred sv. sakramentom. Kad je sv. Antun izaao iz crkve nosei euharistiju umiruem, sretne magarca koji klekne. > esto se prikazuje s magarcem koji klei, a obino je odjeven u franjevaki habit. Dri ljiljan, procvjetali kri, ribu, knjigu i plamen. Od renesanse se prikazuje s djetetom Isusom na rukama. 13. lipnja. Anzelmo (Asel) Ninski Osniva i prvi biskup ninske crkve. Sa svojim pratiteljima Ambrozijem i Marcelom krenuo u dananju Hrvatsku i mnoge obratio na kr. > u starijim prikazima kao orans u misnici, zatim s knjigom u lijevoj ruci, s mitrom na glavi i desnicom podignutom na blagoslov. 21. travnja. Apolinar, 1.st. Prema legendi, uenik sv. Petra. Brojna udesa mu se pripisuju: znakom kria ozdravlja slijepca, istjeruje avle, a kad su ga prisilili da ue u Apolonov hrama, on se sam od sebe sruio, u tamnici ga je hranio aneo. Meu ostalim, muili su ga i svrdlima. Ubijen je toljagom. > biskup u orjentalnoj odori, s crnim kriem, u scenama iz ivota. Toljaga, gavran, ma. 23. srpnja. Apolonija, 3.st. U Aleksandriji je ivio neki vra, koji je pokrenuo progonstvo krana. Mnogi pobjegoe, ali Apolonija ostane u gradu da pomogne onima koji nisu mogli pobjei. Stoga je vlasti dadoe uhititi i naredie joj da rtvuje poganskim boanstvima. Ona uini znak kria i kipovi se

raspadoe u tisue komadia. Za kaznu je privezae uza stup, pa joj klijetima upahu zube. Izvedoe je iz grada, gdje je ve bila pripremljena lomaa. Apolonija se sama baci u vatru nosei svoje tijelo Kristu. > palmina grana i klijeta s iupanim zubom. 9. veljae. Barbara, 3.st. U Heliopolisu u Egiptu, odgojena kod svog oca, bogatog poganina koji joj je sagradio veliku bogato opremljenu kulu da se netko ne bi njome oenio i odveo je od njega. Budno su je uvali. Preobrativi se na kranstvo, naredi radnicima da na kuli otvore trei prozor (prije su bila dva) u znak Svetog Trojstva. Otac, razjaren zbog toga, izrui je vlastima koje narede da se Barbara udari na muke. Napokon joj otac sam odrubi glavu. > kula s tri prozora, katkad nosi kale i hostiju. Paunovo pero se odnosi na njen zaviaj. 4.12. Benedikt, 6.st. Osniva benediktinskog reda. Roen u kraju koji se danas zove Umbrija. Jo kao mladi je poao u pustinjake, te je za ivota privukao mnoge uenike koje razdijeli u 12 samostana s opatom na elu. U Monte Cassinu napise temeljno pravilo (Regula). Sestra mu Skolastika postade glavaricom prve zajednice benediktinskih redovnica. > bujna bijela brada, u benediktinskom habitu, sa tapom i mitrom. Golubica predstavlja duu njegove sestre koju je vidio kako leti u nebo. Kristalna aa sa zmijom ili razbijena aa iz koje se prolijeva vino podsjea na otrovano vino kojim su ga pokuali usmrtiti. Gavran podsjea na pticu koju je hranio dok je ivio u peini. Kaiprst na usnama odnosi se na pravilo o utnji. Sjajne ljestve: one po kojima se, kau, uspeo na nebo. Katkad se prikazuje i kao mladi koji se valja gol po trnju da kazni tijelo za grijeh poude. Javlja se i kos simbol demonskog napastovanja. Zatitnik Europe. 11. srpnja Bernard, 12.st. Opat u Francuskoj. Veliki duhovni voa, osnovao samostan u Clairvaux-u. > bijeli cistercitski habit, knjiga i pero u ruci, ponekad s demonom u lancima. Prikazuje se i s tri mitre do nogu i s konicom kao simbolom rjeitosti. Kapljice Bogorodiina mlijeka mu kaplju u usta, a do njega znaju biti i znakovi Kristove muke. Bla (Vlaho), 3.st. Po zanimanju lijenik. Povukao se u planine. Divlje ga ivotinje nisu napadale, ve su mu dolazile za pomo u nevolji. Kraljevi lovci su mislili da je vra, pa su ga zarobili. Osuen je na muke: da mu se tijelo poraskida eljeznim eljem i baci u jezero. Rane su mu zacijelile i hodao je po vodi, te propovijedao. Napokon mu je odrubljena glava. > starac sa sijedom bradom, odjeven kao biskup. Dri eljezni ealj i upaljenu svijeu. Kao zatitnik Dubrovnika u ruci dri model grada. 3. veljae. Bruno, 12.st. Roen u Klnu. Postaje benediktinac i povlai se s istomiljenicima u pusto zvanu Kartuzija. Tu osniva novi red. > prikazuju ga kao redovnika, u odjei njegova reda. Atributi: zemaljska kugla, zvijezda, vijenac zvijezda, mrtvaka glava. 6. listopada Cecilija, 3.st. Ki rimskog patricija, koji ju je odgajao kao kranku. Zaruena za Valerijana, kojemu je nakon vjenanja rekla da je poloila zavjet djevianstva. Jednom Valerijan opazi kako aneo stoji do nje drei dvije cvjetne krune. Onu od ljiljana poloi na glavu Ceciliji, a onu od rua njemu. Kasnije rimski upravitelj dade pogubiti Valerijana i Brau mu radi obraena na kr., te uhiti Ceciliju. Kad ona odbije rtvovanje poganskim bogovima, pokua je zadaviti. Poto

mu nije uspjelo, dade joj odrubiti glavu pa tri puta udari, ali joj samo izrani vrat. Cecilija ostade na ivotu jo tri dana i razdijeli sve svoje imanje siromanima. Smatralo se da je za ivota mogla uti aneosko pjevanje i svirati na bilo kojem glazbalu. > pojavljuje se sluajui glazbu, pjevajui ili svirajui. Katkad se prikazuje s tri oiljka na zatiljku, a na glavi je kruna bijelih i crvenih rua. Orgulje. 22. 11. etrdeset muenika, 4.st. eta vojnika pod zapovjednitvom Agricole. Isticali se hrabrou, ali su svi bili krani. Agricola ih stavi na raznovrsne muke. Najprije su ih tukli kamenjem, zatim ih ostavili na zaleenom jezeru. Blizu se nalazilo toplo jezero u koje je jedan vojnik preao. Tada se s neba spusti etrdeset kruna za muenike. Poto je jedna ostala bez nositelja, jedan vojnik iz publike prijee na jezero pa njemu pripadne kruna. Agricola se razbjesni te im dade polomiti kosti i baciti ih na lomau. > krune, led i vatra. 10. oujka. iril i Metod, 10.st. Roeni u Solunu. Poli u Moravsku propovijedati evanelje, te su preveli na slavenski jezik bogoslune knjige, pisane glagoljicom. Optueni od njemakih misionara, odoe u Rim pred papu koji im da blagoslov. Konstantin ue u samostan i uzme monako ime iril. Metoda papa zaredi za biskupa i poalje ga u Panoniju. > obino se prikazuju zajedno. Sv. iril u habitu s kukuljicom, a u ruci mu svitak s glagoljskim natpisom, a Metod u biskupskoj odori. 7. srpnja. Dionizije (franc: St. Dnis), 3.st. Prvi biskup Pariza. Muen u progonstvu, baen pred divlje zvijeri. Legenda kae da je glavu nosio u rukama do mjesta gdje je kasnije nainjena opatija St. Dnis. > biskup koji u rukama nosi svoju glavu. Dominik, 13.st. Osniva dominikanskog reda. Roen u panjolskoj, putovao i propovijedao. > prikazuje se u habitu svog reda. Krunica prima je od Bogorodice, jer se smatra da je on ustanovio tu pobonost. Do njega je esto pas s bakljom u ustima. Zvijezda na elu ili u aureoli podsjea na onu koja se pojavila na njegovu elu prilikom krtenja. Ljiljan kao oznaka istoe. Doroteja, 3.st. U Kapadociji. Kranka, na glasu zbog ljepote. Osuena na muke i smrt. Neki mladi Teofil joj se rugao i traio da mu donese iz nebeskog vrta voa i cvijea. Ukae se aneo, preda mu koaru s darovima (a bila je veljaa), a Teofil se obrati i podnese mueniku smrt. > rue u ruci ili kosi, ili koarica s tri rue i tri jabuke koju pridrava aneo. Katkad ona koaricu prinosi Bogorodici s Isusom. Ponekad je privezana uz lomau. 6. veljae. Erazmo (Elmo), 4.st. Biskup u Antiohiji, muen u Sirmiju i odveden u Italiju gdje mu vade crijeva. > esto ga slikaju s crijevima namotanim na motovilo. Vatra sv. Elma: snopii elektrinih iskrica koji se pojavljuju na jarbolima za vrijeme nevremena. 2. lipnja. Eufemija (Fuma), 3.st. Progonjena zbog vjere, no vatra je nije mogla spaliti, lavovi je nisu htjeli prodrijeti. Odrubljena joj je glava. > lav, medvjed, palmina grana, ma. 16. rujna.

Eustahije, 2.st. Zapovjednik pretorijanaca cara Trajana. Za vrijeme lova ugledao bijelog jelena, izmeu ijih je rogova svijetlio kri, a na njemu lik Kristov. Glas mu ree da e trpjeti mnoge muke. enu mu odvukoe gusari, a sinove divlje zvijeri. Eustahije pobjee u pustinju i tek nakon 15 godina molitve vrati mu se obitelj. Car ih osudi na smrt. Sve etvoro zatvorie u utrobu golema mjedenog bika i zapalie vatru. > vojnik ili vitez na konju, u pratnji pasa. Najea oznaka mu je bijeli jelen s raspelom. Ponekad je do njega mjedeni bik. 20. rujna. Filomena Po legendi, djevica i muenica prvih kranskih vremena, utopljena u Tibru. Kult joj je dokinut kad su znanstvenici ustvrdili da nije rije o muenici nego o nekoj kranki kojoj su nadgrobni natpis i simbole: palmu, brljan i strijelu, krivo protumaili. > mlada djevica uz rijeku s ljiljanom, sidrom i tri strelice u rukama. Fina, 13.st. Iz Toskane. Razboljela se kao djevojica i ivjela 5 godina u mukama. Izraivala je odjeu za siromane te ostala nepomina. Za leaj je uzela drvenu plou da bi time poveala svoje muke. Napadali su je takori, a kad su joj nakon smrti tijelo podignuli s ploe, drvo je bilo prekriveno bjelim ljubicama. > takor, ljubice. Franjo Asiki, 12.st. Roen u Assisiju 1182.god. ivotopis mu je napisao sv. Bonaventura, a sluio je potkraj 13.st. i Giottu kao izvor za uveni niz franjevakih fresaka u gornjoj crkvi u Assisiju. Odluku da se posveti Bogu donio sa 24 godine. Jednog mu se dana ukazao Krist i pokazao mu zgradu s mnogo oruja i zastava, te mu obeao da e sve to pripasti njemu i njegovim vojnicima. To je Franjo shvatio kao da treba nastaviti s vojnikim ivotom, no kad je navratio u zaputenu crkvu sv. Damjana da se pomoli, glas mu s raspela ree da mu popravi ruevnu kuu. Franjo tada potajno proda nekoliko bala svile iz trgovine svog oca, koji ga zatim optui za krau. Na sudu kod biskupa Franjo svue odjeu, odriui se oca, a biskup ga ogrne svojim platom. Prosei, Franjo zapone popravljati crkvu sv. Damjana, a zatim i naputenu benediktinsku crkvu sv. Marija od Anela, koja postade prvom kuom franjevakog reda. Sv. Damjan postade kuom maticom enskog ogranka franjevaca zvanih siromane klarise, reda to ga pokrenu sv. Klara. Pravila: istoa, poniznost, poslunost i siromatvo. Kada je traio odobrenje za pokretanje reda, isprva je naiao na otpor, sve dok papa nije imao vienje u kojem Franjo podupire nakrivljenu lateransku baziliku. Putovao je po panjolskoj, sj. Africi i Siriji, gdje je netaknut uao u palau samog sultana. ivot mu je isprepleten s mnotvom uda: istjerivanje avla, udo na boinoj misi kada mu se Isus ukazao u naruju, izbijanje izvora nakon molitve. Gajio je ljubav prema divljim ivotinjama, propovijedao pticama. Vrhunac ivota su mu post i molitva od 40 dana u planinskoj osami, gdje mu se ukazao serafin s likom raspetog Krista, od kojeg Franjo primi stigme, koje je nosio do kraja ivota. Trpei od sljepoe i drugih bolesti umro je u crkvi sv. Marije od Anela 4. listopada 1226. > tamnosmei habit, od serafa prima stigme. Lubanja, ljiljan, raspelo, vuk, janje. U ciklusima su i prikazi simbolinog vjenanja sa Siromatinom i primanje djeteta Isusa iz Marijinih ruku. 4. listopada.

Gertruda, 7.st. Redovnica. Prema legendi, koja govori o njenoj strpljivosti, mievi su joj pojeli svu preu a ona se nije rasrdila. > redovnica s preslicom u ruci i miom na njoj. Hilarion, 3.st. ivot mu je opisao sv. Jeronim. Rodom iz Gaze u Palestini, uenik sv. Antuna opata. ivot proveo u pustinjama Egipta, Sicilije, Dalmacije i Cipra. U Epidauru oslobodio stanovnitvo od neke velike zmije i morskih valova. Umro na Cipru. > pustinjak, odjea od koe, s knjigom u ruci nastupa protiv zmaja Ivan Trogirski, 11.st. Biskup. Provodio strog pokorniki ivot, isticao se miroljubivou i blagou. Jednom kod mise mu je na glavu sletjela golubica s neba kao znak Duha Svetoga. Kad je tua jednom otukla sve vinograde, naredi da se malo preostalog groa stavi u tijesak. Tada iz tijeska udesno potee golema koliina izvrsna mota. Na putu prema ibeniku mu se jednom desio brodolom, pa je etao posred valova. A kad su mu nakon smrti Mleani htjeli odnijeti ruku kao relikviju, ruka je iz Mletaka zrakom doputovala u Trogir do sveeva groba. > biskupska odora, groe i tijesak, golubica i odvojena ruka. Katkad se slika i kako hoda po vodi. Jelena Kriarica, 4.st. Majka Konstantina Velikoga. Dala sagraditi mnogo crkava. Zaputila se na hodoae u Jeruzalem, gdje je na brdu Kalvariji pronala tri kria i natpis: inri. Da bi ustvrdila koji kri je pripadao Isusu, dovela je bolesnika, koji je odmah ozdravio kad se dotakao njegova kria. Pronaeni su i avli. Dva je dala Konstantinu, koji ih je stavio na kacigu i na opremu svog konja. > kruna na glavi, u ruci kri, avli i eki. Katkad dri i model Sv. groba, a esto kri pridravaju i aneli. 18. kolovoza. Juraj, 4.st. Rimski asnik, muen u Kapadociji za Dioklecijana. Kult mu se prije 12.st. iri u Europu gdje dostie vrhunac u kriarskim ratovima. Mnogi se gradovi stavljaju pod njegovu zatitu ( stara engleska zastava zastava sv. Jurja: crveni kri na bijelom polju). Uvodi se motiv njegove borbe sa zmajem. U jednom gradu su zmaju morali svaki dan slati dvije ovce. Kad je ovaca nestalo, poslali su mu kockom odabranu kraljevu djevojku. Ona je putem srela Jurja, koji kopljem ubije zmaja i odvue ga u grad. Grad se obrati na kranstvo, da bi se nedugo zatim pod pritiskom cara vratio na poganstvo. Gradski sudac dade uhvatiti Jurja. Mue ga otrim eljevima za vunu i rane mu posiplju solju. Vra mu daje otrov, ali Juraj, prekriivi pehar, preivi. Vra se obraa na kr., a Jurja mue na kotau, bacaju u kotao s olovom, vode ga u hram, kojeg oganj s neba spali do temelja, vuku ga konji po gradu ili ga raetvoruju, krvnik mu odsijeca glavu, komada tijelo i baca u bunar. Iz bunara aneo odnosi Jurjevu glavu. > na Bizantu: a) mladi golobradi ratnik, b) u dvorskoj ili liturgijskoj nonji s kriem u ruci. Na Zapadu isprva kao na Bizantu, a od 12.st.: vitez- rjee stojei, ee kao konjanik u suvremenoj ratnikoj odjei, koji kopljem ubija zmaja. Uvjek je mlad, bezbrad, duge valovite kose. Koplje ili ma, tit (bijeli sa crvenim kriem), zastava, zmaj. Justina, 4.st. Padova. Ki kranskih roditelja, ostala siroe u 16. godini. Kad je jednom putovala, zaustavie je vojnici i odvedu caru, koji naredi da joj bodeom probodu grkljan. > palma, do

nogu joj ui jednorog, simbol djevianstva. Ponekad ima bode u grlu ili grudima. I ona i sv. Justina Antiohijska imaju posve iste oznake, pa se teko razlikuju. 7. listopada. Katarina Aleksandrijska, 3.st. Navodno kraljevske krvi, uvena po ljepoti i uenosti. Prije krtenja usnula kako je Dijete Isus ne eli za svoju slubenicu jer nije dovoljno lijepa. Nakon krtenja joj se Isus ponovno ukae, uzme je za nebesku zarunicu i pokloni joj prsten, koji je nala na ruci kad se probudila. Odluila je posjetiti cara i nagovoriti ga da ne proganja krane. Car pozva najbolje filozofe, koje Katarina preobrati, pa ih rasreni car dade smaknuti. Katarinu sveu izmeu etiri kotaa optoena otricama, da se razdere na komade. Plamen s neba spali kotae, pa Katarini odrubie glavu. > mnogo se slikaju njene zaruke s Kristom. Obino nosi krunu, palmu i ma. Katkad dri i knjigu. Kota s otricama. 25. studenoga. Katarina Sijenska, 14.st. Molila je da i njoj Krist bude nebeski zarunik. Obitelj joj se usprotivi, sve dok jednog dana otac ne zatee golubicu kako joj lebdi nad glavom. Dopusti joj da stupi u dominikanski red, gdje ostane tri godine. Tada napusti samostan i posveti se brizi za siromane i bolesne. U Pisi je za vrijeme molitve dobila stigme. > dominikanski habit, pokazuje stigme, dri kri s ljiljanom ili srce, a katkad ima na glavi trnovu krunu. Omiljena tema su njene mistine zaruke. 30. travnja. Kimernisa, legendarna muenica Lijepa ki portugalskog kralja, koja se zaljubila u Krista. Kad ju je zaprosio jedan kraljevi, molila je Isusa da je unakazi, pa joj je narasla brada. Otac je dade pribiti na kri. Dok je visjela, prolazio je gusla koji joj je zasvirao, a ona mu je poklonila svoju zlatnu cipelicu. > u 20.st. kult joj je utrnuo. Prikazuje se na kriu u dugoj haljini, s dugakom bradom, a do njenih je nogu gusla s cipelicom. Klara, 13.st. Assisi, uenica sv. Franje Asikog. Osnovala red siromanih klarisa, kojemu je glavno podruje djelovanja bilo zbrinjavanje i odgoj siromanih djevojaka. Prema legendi, dok su joj samostan opsjedali Saraceni, uzela je piksidu sa hostijama, stavila je na prag i poela moliti. Kad to opazie, Saraceni pobjegoe. > siva haljina s crnim velom i franjevakim pojasom. Piksida s hostijama, katkad ljiljan, palma ili estica Kristova kria u moniku. 11. kolovoza. Klement papa, 2.st. Jedan od prvih rimskih biskupa. Uenik sv. Petra i sv. Pavla. Za vladavine Trajana, prognan na rad u kamenolome, gdje su trpjeli zbog nestaice vode. Kada Klement zamoli Boga za pomo, pojavi se janje i odvede ih do mjesta gdje Klement udari svojim trnokopom. Potee izvor, a razjareni mu progonitelji svezae sidro oko vrata i bacie ga u more. Kad se voda povue, otkrije se mali hram, a u njemu sveevo tijelo. > sidro, janje, izvor, papinska odjea. 23. 11. Korbinijan, 7.st. Biskup. Jednom kad je hodoastio u Rim, medvjed mu je rastrgao mazgu s teretom, pa je medvjed morao na sveev nalog sam dalje nositi teret. > slika se kako mu medvjed razdire mazgu, ilikako nosi teret na leima. 8. 9.

Kristofor, 3.st. Muenik iz Palestine. Visoka rasta i velike snage. elio je pronai najmonijeg vladara kojemu bi sluio. Doao je do kralja, koji se prekriio kad je uo kako je njegov pjeva spomenuo Sotonu, pa je Kristofor odluio poi u potragu za Sotonom. Naao ga je i zajedno su putovali, sve do jednog krianja kada Sotona, prestraen, nije htio poi dalje. Kristofor opet uvidje da ne slui najveem, pa se dade u potragu za Kristom. Na jednoj je nabujaloj rijeci pomou palmina debla prenosio ljude preko bujice. Jedne ga noi zovnu neko dijete, te ga zamoli da ga prenese. Kristofor ga stavi na ramene i zagazi u vodu. Bujica je bivala sve vea, a dijete sve tee. Kad je Kristofor jedva stigao na drugu stranu, Dijete mu kae kako je na leima nosio Stvoritelja svijeta, jer je ono Krist. Kae mu i da zabode svoj tap u zemlju i da e on do jutra procvjetati i donijeti plod. To se i dogodi pa se Kristofor obrati na kranstvo. Kasnije, kad je bio pozvan pred kralja kae kako se ranije zvao Oforos: nosa, a sada mu je ime Kristoforos jer je nosio Krista. Kralj ga tada udari na muke i odrubi mu glavu. > prikazuje se kako gazi vodu s djetetom na ramenima. U ruci mu je obavezno tap od palmina debla. Krizogon (Krevan), 3.st. Rimski vitez, baen u tamnicu za Dioklecijana, iz koje je pismima hrabrio sv. Anastaziju (Stoiju), koju je mu poganin drao u kunom pritvoru. U Akvileji mu se sjekirom odsjekla glava, a tijelo mu se bacilo u more, kada je odbio zanijekati Krista. Sveeniku Zoilu se ukae Krizogon u snu i pokae mu gdje se nalazi tijelo. Zoilo ga sahrani i iz Akvileje ga prenese u Zadar, gdje se dogodilo mnogo udesa. > vitez u oklopu, u ruci kri. Rjee u redovnikom odijelu s opatskim kriem. kao zatitnik Zadra prikazan je na konju s kopljem i zastavom obiljeenom kriem i s maem o pojasu. Kuzma i Damjan, 3.st. Blizanci, ivot posvetili lijeenju. Kad su lijeili jednog bolesnika, odsjekoe mu nogu pa mu stavie drugu nogu jednog netom preminulog crnca. Tu je scenu, uz ostale renesansne umjetnike, oslikao i Fra Angelico. Za vrijeme Dioklecijana uhvatie ih, bacie u more, pa u vatru, ali ostadoe neozlijeeni. Tada ih privezae na kri i kamenovae, ali se kamenje odbi i usmrti one koji su ga bacali. Naposlijetku im odrubie glavu. > uvijek zajedno, u lijenikoj odori: dugim crvenim pregaama i kapama, u rukama dre posude s pomau, muar i tuak ili neku lijeniku spravu. 26. rujna. Leonard, 6.st. Mladost proveo na dvoru kralja Klodviga, a zatim se povukao u samou. Kako je kraljicu oslobodio poroajnih muka, kralj mu je darovao jednu umicu gdje je sagradio samostan. Kralj mu je dao i punomo oslobaanja zatvorenika. > opatska odjea, mitra, opatski tap. Okovi, lanci. 6. studenoga. Longin Rimski vojnik koji je bio nazoan raspeu na Kalvariji. Prema predaji, on je probo Kristov bok kopljem i povikao: Zaista ovo je Sin Boji. Primio je krtenje od apostola i mnoge obratio. Kad su ga vodili pogubiti, obeao je upravitelju da e mu se vratiti vid im mu odrube glavu. To se i dogodilo, pa se upravitelj obratio. > dva naina: 1. stoji podno kria s kopljem, gledajui prema Kristu ili ee 2. sjedi u sedlu kao rimski vojnik, gledajui u vis, a u ruci mu kaciga.

Lovro, 3.st. Roen u panjolskoj, a s papom Sikstom II. doao u Rim, gdje je zareen za arhiakona rimske crkve. Kad je uhvaen Siksto II i osuen na smrt, kae on Lovri da prieka tri dana i za to vrijeme siromasima razdijeli crkveno blago. Nakon pogubljenja, rimski prefekt zatrai od Lovre blago, a Lovro mu odgovori da e ga dobiti za tri dana. Za to vrijeme okupi veliki broj siromaha i bolesnika, dovede ih pred prefekta i kae mu kako su oni istinsko blago Kristove Crkve. Perfekt naredi da se Lovro polagano pri na aru, a on mu je, prei se, doviknuo kako je ve peen s jedne strane, da ga sad ispee s druge i pojede. > akonska odjea s palmom u rukama. Rotilj (ar), se ponekad isputa, a mjesto njega nosi zdjelu ili vreicu sa zlatnim novcem. Katkad mu je dalmatika sva u plamenu. 10. kolovoza. Lucija, 3.st. Sirakuza. Zbog bolesti majke poe u Kataniju na grob sv. Agate, koja joj se ukae i prorekne joj da e majka ozdraviti, ali da e Lucija podnijeti teke muke. Lucija sve imanje podijeli siromasima, to joj razljuti zarunika, koji je prijavi vlastima kao kranku. Vojnici su je htjeli odvesti ali je nisu mogli pomaknuti s mjesta, premda je bila u volove upregnuta. Tada su je spalili, ali je vatra ni ne dodirnu. Umre tek kada joj je vojnik zabio bode u vrat. Po legendi je iskopala oi i poslala ih nekom svom proscu, koji je bio njima oaran, da ne bi u mahnitosti uinio kakvo zlo. > oi na pladnju ili u ruci, bode i rana na vratu, svjetiljka. 13.prosinca. Margareta, 3.st. Antiohijska muenica. Upravitelj Antiohije se htjede njome oeniti, ali mu ona izjavi da je ve zaruena za Isusa Krista. Tada je baena u tamnicu gdje joj se prikae avao u obliku zmaja. Margareta uini znak kria na prsima, a zmaj je proguta. Kri poe sve vie rasti te naposlijetku prepolovi zvijer, a Margareta osta neozlijeena. Upravitelj naredi da se pogubi, a ona postade pomonicom u porodiljnim bolovima. > zmaja gazi nogama ili stoji neozlijeena kraj njegovih otvorenih ralja. esto dri kri i nosi krunu i mueniku palmu. Marija Egipatska, 5.st. U Aleksandriji ivjela grenim ivotom te pola na hodoae da bi zavodila putnike na grijeh. U Jeruzalemu htjede ui u crkvu, ali je na pragu zaustavi vizija Gospe. Zakune se da nee vie grijeiti. Kupivi tri kruha, poe u pustinju gdje osta mnogo godina. Prijee preko rijeke Jordan ne smoivi noge, da bi joj sveenik udijelio svetu priest. Takoer ga zamoli da se vrati i dogodine. Kad se on vratio, nae je mrtvu s porukom u pijesku da je sahrani. Uto naie lav i svojm apama pomogne iskopati grob, jer je sveenika izdala snaga. > starica s dugom kosom do gleanja, u ruci dri tri kruha, a katkad joj je do nogu i lav. 2. travnja. Marija Magdalena Prihvaena kao velik primjer obraena grenika. Stajala pod kriom plaui, svjedok Isusova polaganja u grob, prva apostolima dojavila vijest o Kristovu uskrsnuu. Prema jednom kazivanju, gdje je poistovjeena s Marijom iz Betanije, nakon uskrsnua se otisnula s Lazarom i Martom na more, bjeei od progonstva. Stigli su do dananjeg Marseillesa, gdje su mnoge obratili. Kasnije se Marija povukla u pustinju, gdje joj je aneo donosio hranu. > omiljeni je lik u vrijeme renesanse, najizrazitija joj je oznaka alabasterna posudica za pomasti, jer je Isusu pomazala noge. Ponekad je dri u ruci, a ponekad joj je do nogu ili je pridrava aneo. esto ima dugu kosu koja prekriva cijelo tijelo, a ponekad je aneli nose prema nebu da primi okrepu. Ostale su joj oznake raspelo i lubanja. 22. srpnja.

Marina / Marin, 8.st. Mala Azija. Otac udovac, poveo je sa sobom u samostan, preobuenu u djeaka. Tada ju(ga) je gostioniareva ki optuila da ju je silovao pa ga je opat kaznio da ivi izvan samostana. Kad je umro, otkrila se istina i redovnici se pokajae. > ena, pustinjakinja, s malim djetetom na rukama ili ubija zmaja. Martin, 4.st. Roen u Panoniji za cara Konstantina. Otac mu zahtijevao da se posveti vojnikom zvanju. Jednom na putu za Amiens, naie na prosjaka. Skine plat, pa ga rasijee popola i polovinu dade siromahu. U snu mu se te noi ukaza Isus, pa se Martin odlui posvetiti redovnitvu. Sazna da su ga imenovali za biskupa u Toursu. eljan da nastavi ivot u samoi, Martin se sakrio pred poslanicima. Odala ga je guska koja mu je gakanjem otkrila dvorite. > biskupska odora, guska. Na drugim slikama je kao vojnik na konju kako maem sijee plat. 11. 11. Nikola, 4.st. Biskup u Miri. Kad mu roditelji umrijee, Nikola razdijeli svoj imetak sirotinji. Najpoznatija pria je ona prema kojoj je svetac za nekog osiromaenog plemia u gradu pribavio miraz za njegove tri keri. Tri noi je ubacivao po jednu vreu zlatnika. Treu no je otkriven, no zamolio je plemia da nikome ne kae. Takoer je i na putu za svetu zemlju nastala oluja, pa je Nikola zaprijetio valovima koji su se odmah smirili. Jo jedna legenda kae kako je u nekoj gostionici opazio kako gostioniar gostima posluuje malu djecu. Tada sv. Nikola pronae tri tijela i znakom kria ih oivi. > biskup, tri kese sa zlatnicima koje se reduciraju u tri zlatne kugle, katkad sidro ili laa, a katkad mu malo dijete ljubi ruke ili se nalazi u prizoru troje djece u kotlu. 6. prosinca. Pavao pustinjak, 4.st. Smatra se najstarijim kranskim pustinjakom. Kao mladi ivio u Tebi. Za progona potraio zaklon u pustinji, gdje je ivio u peini pokraj nekog izvora sa stablom datulje. U pusinji je ostao 98 godina. Gavran mu je svaki dan donosio pola kruha. Njega je pronaao sv. Antun i ostao s njime sve do smrti. Tada su dva lava pritekla u pomo sv. Antunu da mu iskopa grob. > u renesansi se pojavljuje kao vrlo star ovjek, s dugom sijedom kosom i bradom, odjeven u palmino lie. Osobita mu je oznaka gavran s kruhom, zatim palmino stablo i dva lava. 15. 01. Primo i Felicijan, 3.st. Muenitvo za Dioklecijana podnijeli u Rimu tako da su ih bacali pred lavove i medvjede, privezali na kri, palili vatrom, bievali i konano im odrubili glave. > lavovi i ma. Slikaju se u prizorima muenitva. 9. lipnja. Reparata, 3.st. Dijete plemike obitelji iz Palestine. Muena za Decijeva progonstva kao dvanaestogodinjakinja. Nakon raznovrsnih muka, pogubljena maem. Kad je umirala, kau, vidjela joj se dua kako u liku golubice leti u nebo. > Uvijek se prikazuje kako joj golubica izlazi iz usta. Rok, 14.st. Roen u Francuskoj, nakon smrti roditelja razdijelio sav imetak. Putovao i pomagao oboljelima od kuge. Nakon mnogo godina i sam zaraen, povukao se u umu gdje mu je vjerni pas svaki dan donosio po jedan kruh. Oporavio se, ali ga je bolest promijenila, pa kad se vratio u rodni grad doveden je pred suca (svoga ujaka), koji ga, ne vjerujui, osudi na

tamnicu. Poslije pet godina nau ga mrtva u eliji preplavljenoj nebeskim svjetlom. > hodoasnika odjea, koljka (jakovska kapica), torba, tap, tikvica. Podie haljinu pokazujui kune rane na bedru. Obino je u drutvu psa. 16. kolovoza. Romuald, 11.st. Dok je boravio u benediktinskom samostanu, ukazao mu se sv. Apolinar i kazao mu da osnuje novi red. Njegov red kamaldoljana se obavezuje na trajnu utnju i samou. U snu je vidio ljestve od zemlje do neba, na kojima se uspinju ljudi u bijelom. Tada odlui da e njegov red nositi bijeli habit. > najizrazitija oznaka su mu ljestve do neba. Katkad gazi avla. Obino je starac s dugom bradom u bijelom habitu. 7. veljae. Sebastijan, 3.st. Mladi plemi iz Galije, zapovjednik pretorijanaca. Dvojicu asnika koji su bili mueni hrabrio da radije prihvate smrt nego da se odreknu Krista. Dioklecijan ga na to da privezati uza stup i usmrtiti strelicama. Kad je naredba izvrena, nakon nekog vremena majka njegovog prijatelja opazi da je jo iv pa mu previje rane i uputi ga da pobjegne iz Rima. Sebastijan odlui javno istupiti te stane na stubite carske palae i poe prekoravati cara. Tada ga odvuku u arenu i dotuku toljagama, a tijelo mu bace u kanal. > mladi naga tijela, privezan uza stup, izboden strelicama. Ponekad je svezan uz stablo. 20. sijenja. Sergije i Bakho, 4.st. asnici na Maksimilijanovom dvoru. Zbog kranstva obeaeni, preobueni u enske haljine i voeni ulicama grada. U Siriji je Bakho prebijen volovskim ilama, a Sergije je morao pjeaiti u cipelama s avlima, da bi na kraju bio zasjeen maem. > rimski ratnici s palmom i maem. Sinerot, 4.st. Iz Sirmija, vrtlar. Otjerao neku uglednu gospou iz vrta kad se u njemu htjela etati sa svojim ljubavnikom. Sudac ga je pitao za vjeru, a kad je Sinerot priznao kranstvo, pogubili su ga. > vrtlar koji goni neku enu iz vrta. 24. veljae. Skolastika, 6.st. Sestra blizankinja sv. Benedikta. Osnovala zajednicu benediktinki. U asu njene smrti sv. Benedikt je vidio duu sestre kao golubicu kako leti prema nebu. > benediktinski habit, ljiljan ili kri u ruci, a golubica joj je do nogu, utisnuta na prsima ili leti prema nebu. 10. veljae. Stjepan Prvomuenik, 1.st. Prvi kranski akon. Pripadnici stare vjere u Jeruzalemu, zavidni na njegov utjecaj, dadoe ga uhititi pod lanom optubom da je govorio protiv Mojsija i Boga. Tu je Stepan odrao svoj uveni govor, koji je idovske starjeine tako uzbudio, da su ga odmah izveli izvan grada i kamenovali. Savao, kasniji apostol Pavao, bio je nazoan kao slubeni svjedok i odobravao pogubljenje. Nakon 4 stoljea, pronaeno mu je tijelo i preneseno u Rim, gdje je poloeno uz ostatke sv. Lovre, koji mu je, po legendi, tada pruio ruku. > mladi, dalmatika, palma, komadi kamenja. esto se slika zajedno sa sv. Lovrom. 26. prosinca. imun Bogoprimac ovjek iz Lukina evanelja koji je u jeruzalemskom hramu doekao Isusa, te u njemu prepoznao Mesiju. Postoji legenda o prenoenju njegova tijela u Zadar. Neki se trgovac u 13.st. vraao iz Svete zemlje prema Mlecima, skrivajui tijelo sv. imuna. Kad je zastao zbog

oluje u Zadru, gostoprimstvo je potraio u samostanu van grada, izvan kojeg je pokopao tijelo, mislei se kasnije vratiti i uzeti ga. No ovjek prve veeri umre, a redovnici nau isprave o tijelu sv. imuna, te poee odmah otkopavati. Tada tri gradska rektora u snu doznaju za namjere redovnika i odmah se zapute k samostanu. Pozvali su i biskupa, te svi zajedno sveano prenesu tijelo u grad i pohrane ga u crkvi Velike Gospe. Kasnije je kraljica Elizabeta Kotromani naruila srebrni koveg za tijelo. > kao zadarski zatitnik: u sveenikoj odori, aneo s kadionicom. Katkad je u prorokoj odjei sa svitkom u ruci, a rjee s turbanom u istonjakoj odjei. 8.10. Toma Akvinski, 13.st. Najistaknutiji nauitelj dominikanskog reda. Predavao u Napulju i u Parizu. Glavno mu je djelo Summa Theologiae. Naziva se najsvetijim od uenjaka i najuenijim od svetaca. > najobinija mu je oznaka vol, prema nadimku koji je dobio kao student (nijemi vol- zato jer je bio tih i nespretan). Zatim: sunce na prsima, kale, u dominikanskom habitu s knjigom ili vie knjiga. 7. oujka. Urula, 5.st. Ki kranskog kralja u Bretaniji, obdarena velikom ljepotom i umnou. Kad ju je zaprosio kraljevi Engleske, ree mu da e se udati samo ako joj ispuni tri uvjeta. 1. Da joj poalje deset djevica za pratiteljice, a svaka nek ima tisuu djevojaka kao svoje pomonice. 2. Treba joj dati tri godine da obie sva velika svetita. 3. Da se sav engleski dvor ima obratiti na kranstvo. Kraljevi prihvati sve uvjete i ak odlui pratiti Ursulu na hodoau. Na putu zatekoe Hune koji poubijae svu pratnju. Voa ponudi Uruli brak, a kada ona odbije, pogodi je s tri strelice u tijelo. > okrunjena, sa strelicom. U ruci joj je hodoasniki tap sa zastavom sv. Jurja. esto je u pratnji mnotva djevica. 21. listopada. Valentin, 3.st. Po legendi sveenik koji je slijepoj poganskoj djevojici vratio vid, te ozdravio padaviavu djecu. Ne zna se kada je muen. > Atribut mu je padaviar kojeg ozdravlja. Slika se kao sveenik ili biskup. 14. veljae. Veronika Prema apokrifnom Nikodemovu evanelju, saalila se nad Isusom kad je iao prema Kalvariji, pa mu je pruila rubac da obrie krvavo lice. Na rupcu se pojavio vjeran otisak Spasiteljevog lica. > javlja se na bezbroj slika krinog puta, uvijek sa rupcem u rukama sa slikom Kristove trnom okrunjene glave. 22. veljae. Vid, 3.st. Rodom sa Sicilije, muen pod Dioklecijanom, iz ijeg je sina izgnao zloduha. Nakon osude bacie ga lavovima i medvjedima koji ga ne htjedoe rastrgati. Zatim su ga ubacili u kotao vrele smole i rastopljenog olova, to mu takoer nije naudilo. Konano su ga usmrtili na rastezaljki. > kotao, palma, katkad gavran i lav. Najee se prikazuje prizor muenitva u kotlu. 15. lipnja. Vinko, 4.st. akon u panjolskoj. Poto mu se uzalud pokualo uzdrmati vjeru muenjem, tada ga se krenulo napasti ljubaznou i raskoima. Spremie mu mekanu postelju sa laticama rue i poloie ga na nju. Tada sv. Vinko preporui svoju duu Bogu i umre. Tijelo mu bacie divljim zvijerima, ali uto doletje gavran i obrani ga. Tada ga odlue baciti u more s mlinskim kamenom oko vrata. More ga izbaci na suho, a valovi mu iskopae grobnicu. > mladi u

dalmatici i palma, a posebna su mu oznaka dvije vrane koje su pratile lau to je prenosila sveeve moi do Lisabona. Katkad se javljaju i bi, lanac, reetke sa eljeznim kukama i mlinski kamen.

STAROZAVJETNI PROROCI
Ope oznake proroka: plat, sandale, svitci, od 12.st. iljasta kapa. U kasnom sr. vijeku iroke kape uzdignutih oboda, pojasevi sa zlatnom kopom, torbe s privjescima i njihovi citati. 4 VELIKA (pisali relativno duge tekstove) 1. Danijel: napisao knjigu s namjerom da podri vjeru i nadu idova u babilonskom suanjstvu. U ikonografiji: mlad, golobrad, esto s frigijskom kapom. Atributi: lavovi, ovan. Motivi vani za ikonografiju: Nabukodonozorov san: Danijel tumai kralju njegov san o kipu koji je sastavljen od razliitih materijala. Glava zlatna, prsa i ruke srebrni, trbuh i bedra od mjedi, gnjati od eljeza, a stopala od gline i eljeza. Odvali se kamen od brda i udari u kip, koji se smrvi. Sam kamen pretvorit e se u planinu. Danijel tumai da glava znai kralja, nakon kojega e doi slabije kraljevstvo (od srebra), pa tree (od mjedi), etvrto i na kraju e se razdijeliti (eljezo i glina). Kamen je kraljevstvo boje koje nikada nee propasti. Tri mladia u uarenoj pei: Mladii odbijaju da se klanjaju zlatnom idolu Nabukodonozora, koji ih za kaznu baca u pe. Od vatre izgorje sedam slugu, koji su mladie bacili u pe, a njih trojica izau neozlijeeni. Aneo je u pei razagnao plamen. > ovaj se motiv pojavljuje ve u katakombama, gdje su njih trojica esto gola, kao oransi. Katkada nad njima aneo iri rubac kao zatitu. Kad su odjeveni, obino nose frigijske kape. Prefiguracija za: silazak u Limb. Oboreno stablo: Nab. sanja visoko stablo s mnogo ptica i ivotinja. Aneo zapovijeda da se posijee slikovit prikaz kako je Bog gospodar i najmonijih kraljevstava. Prefiguracija Kristove smrti i uskrsnua, pa u srednjem vijeku esto u stablu sjedi pelikan. Nabuk. pretvoren u ivotinju: Nabuk. bi izgnan iz drutva ljudi, te mu za kaznu zabog oholosti naraste dlaka, pande na prstima, hoda etveronoke, s kravama pase travu. Danijel u lavljoj jami: Babilonci bacaju Danijela est dana u zapeeenu jamu sa sedam gladnih lavova. Lavovi mu ne naudie, a aneo dovede proroka Habakuka, koji kroz zapeaeni poklopac donese Danijelu hranu. Kad je babilonski kralj sedmoga dana vidio da je iv, oslobodi ga, pa njegove optuitelje baci lavovima. > u najstarijim prikazima Danijel stoji kao orans, isprva gol, a okruuju ga simetrino lavovi (2, 4 ili 6). esto je iznad Boja ruka. Ako je prikazan i prorok Habakuk, onda on obino donosi hranu i vodu. Danijelova apokaliptina vienja: - etiri nemani koje izlaze iz mora (lav, leopard, medvjed i neman s 10 rogova). - Starac dana: jedna od antropomorfnih predodbi Boga (sijed, bradat). - Ognjena rijeka: izvire pred Bojim prijestoljem, u biz. ikon. posljednjeg suda tee u pakao. ista Suzana: Kupa se u vrtu. Prikradaju joj se dva starca koje odbija, pa je oni optuuju za preljub, koji se kanjavao kamenovanjem. Presuuje Danijel: odvojeno ispituje starce, koji razliito posvjedoe pod kojim su je stablom zatekli. Starci su kamenovani, a Suzana spaena. > motiv ve u 2.st. esto simboliki prikaz: janje izmeu dva vuka. Od renesanse: genre scena i studija enskog akta.

2. Ezekijel: 6.st.pr.Kr. Suvremenik proroka Jeremije. Bodritelj idova u babilonskom suanjstvu. Ikonografija: krupan, bradat, esto s uzvijorenim platem. Motivi vani za ikonografiju: Ezekijelov svitak: Jede ispisani svitak, koji mu u vienju daje Bog, te osjea slatkou meda. Ezekijelova brada: Ree kosu i bradu treinu spaljuje, treinu baca u vjetar, a treinu pohranjuje u nabore haljine. Slika sudbine izraelskog naroda. E. vizija Boje slave: etiri ovjekolika etverokrilna bia, koja imaju etverostruke obraze (ovjeji, lavlji, volovski i orlovski). Pod njima su kotai puni oiju, a nad njima prozirni nebeski svod, pod kojim lijeu etverokrilni kerubini iznad safirnog prijestolja na kojem je nekakav ovjek usred bljeska duginih boja (srednj. ikon. teme: Tetramorf i Maiestas Domini). Oivjele kosti: Vizija u kojoj se na Boji dah kosti spajaju, pune mesom i oivljuju. Prefiguracija uskrsnua mrtvih. Zatvorena vrata: Vizija o zatvorenim vratima na Bojem hramu. Prefiguracija za Bogorodicu. i za njezino djeviansko materinstvo. 3. Izaija: uz ope proroke atribute ima: rascvalu granicu (Jeseovo stablo), posudu s uarenim ugljevljem i pilu. Motivi vani za ikonografiju: Izaijino vienje: Bog na prijestolju, okruen serafinima. Oienje Izaijinih usana: Jedan od serafina silazi, uzima eravicu sa rtvenika i njome dotie Izaijine usne da ih oisti od grijeha. Izaija produuje ivot kralju Ezekiji: Na smrt bolestan kralj moli. Izaija mu lijei ranu oblogom od smokava i produuje mu ivot. U znak toga pomie se sjena na sunanoj uri. Izaijina smrt: Progonjen, sakriva se u uplje drvo. Otkriven i skupa sa stablom prepiljen. - Vana su njegova prorotva koja se odnose na Bogorodicu, djeviansko materinstvo i Kristovo roenje, te njegovu patnju. Na temelju njegovog prorotva (Izbit e mladica iz korijena Jeseova.) razvila se i ikonografija Jeseova stabla. Jeremija: nagovjestitelj propasti idovske drave i razorenja Jeruzalema, kao kazne za idolopoklonstvo. Uz ope proroke oznake atribut mu je kri, kao simbol patnje i mantihora (izmiljena ivotinja srednjovjekovnih bestijarija, stanovnik mraka i dubina). Motivi vani za ikonografiju: Rascvala bademova grana: Vienje grane koja je usred zime naglo procvjetala Jeremijin pla: Nad ruevinama Jeruzalema, kazna za otpad izraelskog naroda od vjere. Jeremijin laneni pojas: Po Bojoj naredbi kupuje pojas, opasuje se, pa ga odlae u pukotinu peine gdje ga kasnije nalazi istrunula i neupotrebljiva. Alegorija unitenja idolopoklonika. Jeremijin jaram: Nosi jaram oko vrata, ime eli oznaiti budue idovsko ropstvo Nabukodonozoru, babilonskom kralju. Prorok mu Hananija skida jaram i razbija ga. Jeremija baen u bunar: Za kaznu zbog prijetnji, idovski ga voe sputaju u blato na dnu bunara, ali ga pomilovana opet izvlae. Jeremija prorie propast egipatskih hramova i idola: Njih e unititi Nabukodonozor. Kamenovanje Jeremije: Njegova muenika smrt. 12 MALIH PROROKA (pisali relativno kratke tekstove) 1. Abdija (hebr. = sluitelj Jahvin). Atributi: vr s vodom i hljeb 2. Agej (hebr. = onaj koji je roen na blagdan). Sjekira i daska, torba sa zlatnicima.

3. Amos (hebr. = Jahve je zatitio, donio). Pastir sa stadom. tap, ovca, koara smokava. 4. Habakuk (hebr. vjerojatno = bosiljak). Prikazuje se kao pognuti, bradati starac. Atributi: aneo, koarica kruha, vr, lonac s kaom. Na temelju njegova prorotva da e se Krist roditi izmeu dvije ivotinje, uli su vol i magare u ikonografiju Kristova roenja. Javlja se u prikazu Danijela u lavljoj jami. 5. Joel (hebr. = Jahve je Bog). Pretkazatelj silaska Duha Svetoga. U sv. Marku u Veneciji je prikazan s 12 svitaka (12 apostola-12 jezika). Pretkazatelj je i Posljednjeg suda, zbog ega se katkad prikazuje kako pue u trublju Posljednjeg suda. Katkada mu je atribut rog obilja. 6. Jona (hebr. = golub). Atribut: kit. Bog ga alje propovijedati, a on bjei a brod. U oluji ga bacaju u more, gdje ga proguta riba, koja ga nakon tri dana izbaci na suho (uskrsnue). Tada ode propovijedati u Ninivu. Da se odmori, sjedne pod brljan, kojeg zatim pojedu crvi (itd.). Prikazuje se u katakombama obino kao polulik, orans u ustima kita. U srednjovj. umj. je prikazan kako u ribu ulazi odjeven i vlasat, a izlazi gol i elav. Stvaraju se opirni ciklusi. 7. Malahija (hebr. = moj glasnik). Atribut mu je aneo, zbog prorotva da e Bog poslati svog izaslanika (anela) koji e proistiti izabrani narod. 8. Miheja (hebr. = tko je kao Jahve?). Atribut mu je belehemsko Dijete. Navjestitelj je mira u mesijanskom kraljevstvu, prorok Kristova roenja u Betlehemu. Njegov je lik katkad prisutan u prizoru Navjetenja. 9. Nahum (hebr. = Jahve tjei). Prorokovao je razorenje Ninive i dolazak Mesije. Nema posebnog atributa 10. Ozej (hebr. = Bog spasio). Atributi: bludnica, kojoj u jednu ruku daje novac, a na drugu joj stavlja prsten i lubanja (jer je prorokovao Kristovu pobjedu nad smru). Oenio se bludnicom koju je volio, iako ga je varala, to je prefiguracija Kristove ljubavi prema Crkvi. 11. Sofonija (hebr. = Bog uzdrava). Atribut mu je svjetiljka. 12. Zaharija (hebr. = Jahve se sjea). Atribut: sedmerokraki svijenjak. Prorok sveanog Kristova ulaska u Jeruzalem, prorok Judine izdaje za 30 srebrenika. U ikonografiji se javljaju ovi motivi njegovih vienja: Kamen sa sedam otvorenih oiju, Zlatni sedmerokraki svijenjak, Gola ena zatvorena u efi (posudi) koju po zraku odnose aneli (kao alegorija zla koje e se iz Judeje prenijeti u Babilon), etvora kola (kao alegorija etiriju vjetrova). Zaharija je bio kamenovan.

4 VELIKA LATINSKA CRKVENA OCA

Sv. Ambrozije: 4.st. Roen u Galiji kao sin rimskog prefekta. Sam je takoer postao prefektom S tom titulom je doao u Milano, gdje je prilikom jednog njegovog govora neko dijete uzviknulo: Ambrozija za biskupa!, to je shvaeno kao znak s neba pa ga smjesta izabrae za biskupa, premda jo nije bio ni krten. Sav se posvetio novoj slubi, pokrenuo je

tzv. ambrozijsko pjevanje. > biskupska odora, mitra, tap, u ruci knjiga. Ponekad ima i bi ) iskorjenjivanje arijanstva). Prikazuje se i s konicom zbog legende po kojoj mu se, dok je bio dijete, roj pela ovjesio o usta nagovjeujui njegovu buduu rjeitost. Blagdan: 7.prosinca. Sv. Augustin: 5.st. Roen u Numidiji, odgojen u Kartagi. Poao u Rim na pravne nauke, gdje je isprva odbijao kranstvo zbog uvjerenja da je previe jednostavno i prihvatljivo samo priprostim duama. Tek poto je doao u Milano, pod utjecajem sv. Ambrozija prihvatio je kranstvo. Uinio je javnu ispovijed i dao se krstiti. Postao je biskupom u Africi, gdje je i umro od groznice dok su grad opsjedali Vandali. uveno mu je knjievno djelo: Ispovijesti. > biskupska odora, knjiga i pero. Plameno srce, ponekad probodeno strelicom znak arke ljubavi prema Bogu. Vrlo se esto prikazuje jedna zgoda na morskoj obali gdje je djeai pokuavao pretoiti more u malu jamicu to je iskopao. Svetac mu kae da je to nemogue, a djeak odgovori da je isto tako njemu nemogue razjasniti otajstva o kojima razmilja. 28.09 Sv. Grgur I (veliki): 6.st. Potjee iz plemenite rimske obitelji, a neko je vrijeme bio i prefekt. Nakon oeve smrti, pod utjecajem benediktinaca stupi u slubu. Svoju je palau pretvorio u samostan, gdje je ivio sedam godina kao monah. Izabran za papu. Ustanovio je zakon celibata i obnovio crkvenu glazbu (gregorijansko pjevanje). Plodan pisac. > mitra ili papinska tijara, tap s dvostrukim kriem na vrhu. Posebna mu je oznaka golubica zbog legende po kojoj bi za vrijeme pisanja Duh Sveti silazio nad Grgura u obliku golubice. Katkad nosi model crkve, to oznaava vanost njegova djela u izgradnji temelja Crkve. 3. 9. Sv Jeronim: 4.st. Roen u Dalmaciji u Stridonu (neidentificiran lokalitet). U Rim poao na nauke, a tamo se i krstio. Preveo Bibliju na latinski jezik (Vulgata). U Timu je zareen za sveenika, no zbog otra jezika je morao napustiti grad. U Betlehemu je proveo ostatak ivota. Postoji legenda kako se neki lav pojavio u samostanu teko epajui, kojem je Jeronim izvadio trn iz ape i koji mu je postao nerazdvojni pratilac. Sv. Jeroni mu naredi da bude pratilac samostanskom magarcu kad bude iz ume nosio drva. Jednog dana lav odluta, a magarca otmu razbojnici. Lav se vrati sam u samostan gdje mu redovnici, mislei kako je on pojeo magarca, sada narede da on mora nositi drva iz ume, to je on i radio s najveom poniznou. Tada je jednog dana spazio onog magarca u karavani, pa je pobjedosno dognao cijelu karavanu u samostan kako bi dokazao svoju nevinost. > gotovo uvijek u pratnji lava, starac, katkad s crvenim kardinalskim eirom. Mnogo ee se prikazuje kao pokornik u pustinji ili peini, kako se udara u prsa kamenom (govorei, navodno: Oprosti mi, Gospodine, jer sam Dalmatinac), kako moli ili pie, a u blizini mu je raspelo, lubanja i sova. 30. rujna.

APOSTOLI
1. imun (Petar): galilejski ribar, brat Andrijin. Zajedno s Jakovom i Ivanom u prisnijem odnosu s Kristom od ostalih uenika. ini se da je imao poloaj predstavnika. On i Andrija su pozvani u slubu kad su na moru ribarili. Isus im je rekao da e ih uiniti ribarima ljudi. esto se spominje Isusova predaja Crkve Petru (Ti si Petar - Stijena...). U Kristovoj je muci poznato njegovo obeanje vjernosti, nijekanje i iskreno kajanje. Nakon Kristova uzaaa usredotoio je djelatnost oko Antiohije, a kasnije je poao u Rim gdje je utemeljio prvu kr. zajednicu. Optuen da je bacio uroke na jednu od carevih ljubavnica. Odlui pobjei iz grada, no na putu sretne Isusa. Petar ga upita: Quo vadis, Domine?, a Isus mu odgovori kako ide u Rim da ga opet razapnu. Petar se vratio u Rim gdje je baen u tamnicu, iiban i razapet naopako na kri.

> na veini slika dri kljueve neba (katkad su dva razliita: jedan zlatni za raj i eljezni za pakao). Ponekad dri ribu, kao ribar ljudskih dua, a povremeno se kraj njega javlja pijetao. Plat mu je redovito ute boje. 29.lipnja. Petar se odrie Krista: motiv se javlja rano (4.-5.st.). Od tri faze radnje: 1.pretkazivanje odreknua, 2.nijekanje i 3.kajanje, najee se prikazuje trenutak odreknua gdje su prisutni Petar, slukinja i pijetao (na vrhu stupa). Prizor je redovito nou u dvoritu oko vatre. 2. Andrija: brat imuna Petra, ribar. Po predaji, dopali su mu za propovijedanje sjeverni krajevi sve do dananje Ukrajine. On je obratio toliko ljudi da se rimski upravitelj Patrasa u Grkoj pobojao narodnog ustanka, pa ga je dao uhititi. Podvrgao ga je raznim mukama, da bi ga na kraju privezao na kri oblika slova X, iako se na starim slikama javlja obian kri ili kri u obliku slova Y. > svetaka mu je oznaka Andrijin kri (X). 30. studenoga. 3. Jakov Stariji (Zebedejev): brat sv. Ivana. Uz Petra i Ivana, svjedok je Kristova preobraenja. O njegovom se ivotu poslije uzaaa ne zna mnogo, osim da ga je Herod dao pogubiti maem. Za njega se vezuje mnogo legendi: kao vojniki zatitnik panjolske, poznat pod imenom Santiago, kae se da je stigao u Compostellu i ondje udario temelje kranskoj vjeri. Nakon to mu je u Judeji odrubljena glava, tijelo mu je preneseno u Compostellu, gdje su mu se na grobu dogodila bezbrojna udesa. > u panjolskoj se umj. prikazuje na konju sa zastavom u rukama. U Italiji se obino slika s hodoasnikim tapom, sa koljkom, tzv. jakovskom kapicom i tikvicom. Kao jedan od apostola katkad u ruci nosi svitak. 25. srpnja. 4. Ivan (Evanelist): najmlai od apostola, brat sv. Jakova Starijega. Naziva se uenikom kojega je Isus ljubio. Zajedno s trima Marijama bio je nazoan kod razapinjanja (eno, evo ti sina...). Od tada je Bogorodica ivjela u Ivana, a nakon njene smrti Ivan je sa sv. Petrom propovijedajui putovao Judejom. Kae se da je potom otputovao u Malu Aziju i ondje osnovao sedam crkava koje se spominju u Otkrivenju. Kasnije se nastanio u Efezu, gdje je za cara Domicijana podnio progonstvo. Jednom mu je car naredio da popije otrovano vino, a kad je Ivan uzeo au, iz nje je izaao otrov u obliku zmije. Drugom je zgodom Ivan bio baen u kotao vrelog ulja, ali je ostao neozlijeen. Tada je bio otjeran na otok Patmos, gdje je napisao Otkrivenje. Vjeruje se da je umro prirodnom smru u Efezu. Napisao je evanelje i tri poslanice. > nekad se slika kao apostol, a nekad kao evanelist. Glavna mu je oznaka orao i knjiga. Katkad je uronjen u kotao vrela ulja ili s aom iz koje izlazi zmija. 27. prosinca. 5. Filip: rijetko se pojavljuje u izvjetajima. Uglavnom se povezuje s udesnim umnaanjem kruha, a spominje se i kod okupljanja Kristovih uenika nakon uzaaa. Kasniji mu je ivot nepoznat, ali predaja kae da je propovijedao evanelje meu Skitima. Prema legendi, opazi on kako narod u Hierapolisu tuje neku veliku zmiju. Filim znakom kria uini da zmije nestane, no ona za sobom ostavi straan smrad od kojeg su mnogi umirali. Zmijini sveenici pograbe Filipa i smaknu ga. > prikazuje se kako nosi latinski kri privren na vrhu tapa ili trstike. Ponekad je on oblika T. Katkad se do njega javlja zmaj (iz Hierapolisa). 11. svibnja. 6. Bartolomej (Bartol): o njemu znamo vrlo malo. Prema predaji, putovao je sve do Indije, a u Armeniji ga uhvatie pogani, ivoga oderae i razapee na kri. > neizostavna mu je oznaka veliki no posebna oblika, a katkad ima i ljudsku kou prebaenu preko ruke. 24. kolovoza. 7. Toma: esto se naziva nevjerni Toma jer nije htio vjerovati u uskrsnue, dok se ne uvjeri vlastitim oima. Prema predaji, slino se ponio sumnjajui u Marijino uznesenje u nebo. Marija ga je uvjerila bacivi mu s neba svoj pojas. No sumnjiavost mu nije umanjila sranost. Kae se da je, irei evanelje, poao ak do Indije i ondje utemeljio kransku

Crkvu. Prema legendi mu je Gondofor, indijski kralj, dao novaca da sagradi palau, no on je sav novac podijelio siromanima. Kralj je naumio skovati osvetu, no ubrzo mu umre brat Gad. Kad je doao u nebo, aneli ga upitahu gdje bi htio ivjeti, a on pokae prstom na velianstvenu palau. Aneli mu nato odgovore da je to nemogue, jer je neki kranin podigao tu palau za njegova brata Gondofora. Kad se Gad ukazao bratu i to mu rekao, kralj pusti Tomu na slobodu. Tada Toma protumai kralju kako se vjerom i ljubavlju na ovom svijetu skuplja veliko blago na nebesima. > zbog te se legende Toma obino prikazuje s zidarskim ravnalom ili kutnikom. 3. srpnja. 8. Matej (Evanelist): prije nego je postao apostolom, bio je rimski carinik. Vjeruje se da je svoje Evanelje napisao u Judeji (na hebrejskom), a kasnije poao propovijedati u Etiopiju, gdje je i umro. > slika se na vie naina. Pojavljuje se s kerubom u ljudskom obliju kako zapisuje ljudske pretke. Javlja se i s krilatim ovjekom, zbog podrobna izvjetaja o Kristovu utjelovljenju. Prikazuje se i s kesom ili vreom novca, jer je bio carinik, ali i s knjigom i perom kao pisac Evanelja. Katkad mu aneo pridrava tintaricu. Oznaka mu je jo i sjekira kao oruje muenitva. 21. rujna. 9. Jakov Mlai (Alfejev): prema predaji, Isusov roak i prvi biskup u Jeruzalemu. Poto je preivio kad su ga strmoglavili s hramskog krova, razjarena svjetina navalila je na njega i dotukla ga toljagama ili mlatom. > prikazuje se s toljagom, odnosno mlatom. 11. svibnja. 10. Juda Tadej: brat Jakova Mlaeg, nazvan Tadej da bi se razlikovao od Ikariota. Propovijedao sa sv. imunom u Siriji i Mezopotamiji, gdje je muen i ubijen toljagom > slika se u nizu apostola ili sa sv. imunom, ali i sam, a atributi su mu toljaga, helebarda i medaljon s Kristovim likom, kutomjer, a katkad i kri na dugoj motki. 28. listopada. 11. imun Kanaanac (Kananej): propovijedao evanelje zajedno sa sv. Judom Tadejem u Edessi, u Perziji i tamonjem kralju donio Kristovo pismo i sliku. Kralj je upriliio diskusiju izmeu njegovih vraeva i njih dvojice. Nakon svog neuspjeha, vraevi su na njih pustili zmije, koje su se okrenule protiv njih samih. Kralj je nakon toga apostole da pogubiti, tako da su sv. imuna prepilili. > atribut mu je pila, a katkad i klupko zmija. 28. listopada. 12. Juda Ikariotski: Judina priest: Na posljednjoj veeri Isus je nagovijestio da e ga jedan od apostola izdati, a izdajnik e umoiti s njime ruku u zdjelu, odnosno to je onaj kome e Krist dati umoeni zalogaj. > u zapadnoj ikonografiji: Krist prinosi zalogaj Judinim ustima ili mu ga daje u ruku. U bizantskoj: Juda umae ruku u zdjelu. Kasnije (11.st) na zapadu Juda sjedi odvojeno, nema aureole ili mu je crna, dri kesu s novcem u ruci, a Krist mu preko stola daje zalogaj u usta, koji od 13. st. dobiva oblik hostije. Zatim iz Judinih usta izlijee mali demon u obliku crne ili crvene lastavice. Juda prima trideset srebrenika (poljubac Judin): Uz glavni prizor poljupca, javlja se itav ciklus: primanje novca, poljubac, Petar sijee Malku uho, bijeg uenika, samoubojstvo... Dva tipa. Helenistiki: Krist desno, Petar vadi ma, Juda prilazi s lijeva. Orjentalni: Nema apostola, Krista okruuju idovi, Juda prilazi zdesna. U kasnijem razvoju u Bizantskom tipu ne sudjeluju apostoli, a u prikaz se udruuju tri momenta radnje: poljubac, uhienje i Petar sijee uho Malku. U zapadnjakom tipu: Krist je u sredini, mnoe se detalji, idovi s Judom obiljeeni su zastavicom sa korpionom, a na talijanskim prikazima Juda ljubi Krista u usta ili ga obujmljuje rukama, dok Krist puta da mu vojnik vee ruke.

Judino samoubojstvo: Rjee se prikazuje kako Juda (kleei) vraa novac Kaifi, a najee se prikazuje o granu stabla objeenog Judu, kojemu u srednjem vijeku ispadaju crijeva, iz stranjice mu izlijee dua u obliku male crne ptice, iz kese mu ispada 30 srebrenika, itd. 13. Matija: kockom izabran nakon Judina otpada. Propovijedao u Etiopiji i Judeji. Kamenovali su ga, a zatim mu bradvom odsjekli glavu. > slika se kao apostol ili u prizoru njegova izbora kockom. Atributi: bradva (ponekad helebarda), koplje ili ma. 14. svibnja. 14. Pavao: za sebe tvrdi da je i njega Krist izabrao i pozvao za apostola. Najprije se zvao Savao. Premda idovi, roditelji su mu bili rimski graani. Bio je nazoan kao slubeni svjedok prigodom kamenovanja sv. Stjepana, a zatim je krenuo prema Damasku da raspri malu kr. zajednicu u tom gradu. Na putu ga zabljesne svjetlost, te on oslijepi (Savle, Savle, zato me progoni?, Tko si ti, Gospodine?, Ja sam Isus, onaj koga ti progoni.). Pratioci ga tada odvedu u Damask, gdje pohodi Ananiju koji mu polaganjem ruku vrati vid. Savao se dade krstiti i uze ime Pavao. Nakon povuena ivota u pustinji, pridrui se ostalim uenicima. Putovao Malom Azijom i Grkom. Stekao naslov Apostol naroda. Kasnije ga uhitie u Palestini, odakle je poslan u Rim, gdje mu je za vrijeme suanjstva nastao vei broj njegovih poslanica. U Rimu je pogubljen maem. Sv. Petar i Pavao smatraju se pravim utemeljiteljima kr. Crkve. > prepoznaje se po mau, po knjizi ili svitku svojih poslanica. 29. lipnja