MACHIAVELLI:

Vladar Machiavellijeva je moda najveda zasluga SKIDANJE VELA MISTIFIKACIJE S FENOMENA VLASTI I VLADARA.Vladarom Machiavelli radi raskid s istoimenim djelima koje mu prethode, a koja su dolazila iz srednjovjekovlja i opisivala etike osobine idealnog vladara, koji je shvaden kao instrument u bojoj ruci, ili pak iz humanizma, i traila da vladar bude erudita i filozof. Machiavelli smatra da vladar treba, nasuprot tome, biti okrenut politikoj realnosti!

1. Kakav je Machiavellijev pristup politici? Machiavellijev pristup politici je empirijski, znanstveni: i sam Machiavelli, u politikoj analizi, polazi od neposredne, konkretne, postojede politike realnosti (u Vladaru dominiraju primjeri iz blie povijesti i suvremenih zbivanja u Firenci i Italiji opdenito - tu Machiavelli daje kritiku vladara talijanskih gradovarepublika, koji nisu shvatili povijesne okolnosti, tj. to da vie nije vrijeme za gradove-republike, ved za velike nacionalne monarhije). Machiavelli ne eli zamiljati nepostojede idealne drave, i zato ralanjuje svijet onakav kakav on jest, traedi uzroke zbivanjima, kako bi mogao predviati zbivanja i planirati politiku. Machiavelli politiku vidi kao ljudsku aktivnost par exellence, jer se u njoj afirmira i pobjeuje ljudski razum. Osnovni smisao Machiavellijeva Vladara jeste stvaranje graanske vladavine, politikog oblika ukojem de se vladar oslanjati na narod, a ne na plemstvo. Machiavelli drutvenu strukturu vidi tripartitno, kao narod (popolo grasso: graanska klasa + popolominuto: sitni obrtnici, najamni radnici), velikae i vladara. Rjeenje klasnih antagonizama vidi u stvaranju nove, graanske, vladavine. Svrha politike jeostvarenje graanske vladavine. To moe napraviti idealni vladar, privatni graanin, koji nezlodjelima ili nekim drugim nepodnoljivim nasiljem, nego naklonodu sugraana postaje vladarom usvojoj domovini. Tu Machiavelli anticipira koncepciju ustavne vlasti do koje se dolazi institucionaliziranim konsenzusom. Vladar mora ugoditi narodu i drati ga u zadovoljstvu. Machiavelli smatra da se vladar NE SMIJE slijepo drati uobiajenih predodbi o ovjekovoj dobroti: on mora biti otar i odluan, te se ne smije plaiti pribjegavanju sili, jer se potovanje temelji naljubavi i strahu. Na taj nain de vladar s malo okrutnosti sprijeiti stvaranje nereda i spasiti svoj narod od stradanja koja otuda mogu iznidi.

2. Koje vrste monarhija razlikuje Machiavelli?

Machiavelli prvenstveno razlikuje republike od monarhija. Monarhije mogu biti: -nasljedne (kad loza njihova gospodara ved due vremena njima vlada)ili - nove, a nove monarhije mogu biti ili posve nove ili pripojene postojedim nasljednim kneevinama (koje se pripajaju vjetinom, sredom, nasiljem ili pristankom svih sugraana). Nasljedne su vladavine stabilnije, pa se vladar mora samo truditi ouvati poredak predaka i u skladu s time prilagoavati se nepogodama koje s vremena na vrijeme mogu protresti kneevinu. Za takvo je vladanje potrebna tek ordinaria industria, tj.obina umjenost. Nasljedni su vladari omiljeniji u narodu, jer je narod na njih ved naviknut, kae Machiavelli. Druga podjela monarhija (koje on naziva i kneevinama): Monarhije mogu biti: 1. AUTOKRATSKE / APSOLUTNE monarhije, poput orijentalnih i 2. FEUDALNE monarhije, poput europskih (feudalne monarhije (npr. Francuska) je puno lake pokoriti, jer su iznutra podijeljene - velikai su potkupljivi i imaju suprotstavljene interese. Apsolutne monarhije (npr. Turska) je tee osvojiti, ali s obzirom da im je temelj vlasti ui, osvajau osim vladara ne ostaje nitko drugi koga bi se trebao bojati, jer nitko nema toliki ugled u narodu.) 3. GRAANSKA VLADAVINA, tj. GRAANSKA / CIVILNA MONARHIJA - za Machiavellija je to najciviliziraniji oblik vlasti, koji gotovo dostie vrline republikanskog modela. 4. CRKVENA/PAPINSKA MONARHIJA - o njoj Machiavelli pie s ironijom. Crkvene monarhije pripadaju prolosti, bududi da su suprotstavljene svakome obliku slobodnoga ivota Machiavelli kritizira teokraciju.

3. Kakva je tehnika odravanja vlasti?

Tehnika odravanja vlasti je kod Machiavellija pragmatika, tehnika i moralno neutralna. Odravanje na vlasti se deava ovako: Kada se osvajaju slobodne drave, navikle ivjeti po svojim zakonima i u slobodi, tri su naina da ih se zadri u svojoj vlasti: 1. moe ih se unititi - to je najpouzdaniji nain, jer ako vladar ne uniti osvojenu dravu, moe biti siguran da de ona unititi njega 2. vladar se u njima treba nastaniti i sa podanicima dijeliti dobro i zlo i tako ispraviti pogreke prethodne vladavine 3. ostaviti postojede zakone, a vlast svesti na prikupljanje poreza i favoriziranje nekolicine koja ima iste interese kao i vladar. Kada se osniva nova drava, da bi vladar uspio, treba imati vrline (osobne sposobnosti), primijeniti silu, te imati fortunu (stjecaj povoljnih okolnosti). Vrlina je za Machiavellija liena tradicionalnog etikog sadraja: on vrlinu vidi kao zbir svih dravnikih i politikih sposobnosti kojima se vladar razlikuje od obinog ovjeka. To je sinteza energije, volje, hrabrosti, snage, sposobnosti prilagoavanja okolnostima, a ujedno ona znai i oprez, postojanost, marljivost i objektivnu procjenu raspoloivih snaga. Za Machiavellija je, dakle, vrlina - politika vrijednost, sposobnost politikog ovjeka (homo politicusa) da djeluje u skladu sa spoznatom dunodu, koja je personificirana u fortuni. Fortuna (=sreda; sudbina) je sklop objektivnih okolnosti koje su izvan ovjekove modi, ali samo prividno, jer se djelatnom vrlinom moe promijeniti tijek sudbine! ovjek ima slobodnu volju! Sreda je poistovjedena sa enom - treba ju tudi i krotiti da se pokori. Da bi ovladao fortunom, vladar mora imati razboritost (prije nego istu mudrost). Vrlina se moe razvijati oponaanjem uzora iz prolosti, posebice iz antike (za razliku od klasine politike misli koja dri da duhovna hrana za vladare ne trebaju biti uzori, nego - filozofija). Machiavelli voli primjere jakih vladarskih linosti, te na njima gradi dosta svoje argumentacije istie Aleksandra Velikoga, Cezara, Scipiona Afrikoga Kao prototip novoga vladara, on obrauje primjere dva suvremena vladara Francesca Sforze I Cesarea Borgie. (ovo nije toliko bitno - preskoiti ako si u urbi :) Dok je Sforza postao vladar svojom iznimnom sposobnodu - vrlinom i nakon velikih napora, ali jezato vladao u miru i s malo truda, Borgia je postao vladar zahvaljujudi sredi - okolnostima i, unato svojoj razboritosti i sposobnosti,izgubio je vlast jer nije do kraja postupao u skladu sa zahtjevima vladarskoga umijeda. Uspio je unititi stare vladare, privukao je na svoju stranu rimske velikae i bogatae u Romanji, te je uspostavio kontrolu nad kardinalskim

kolegijem. Ostvario je tri pretpostavke uspjene vladavine, ali nije uspio u etvrtoj konsolidirati svoju vlast i obraniti se od novog pape Julija II., koji ga jeuljuljkao u lanu sigurnost i potom unitio. Drave lako propadaju ako rastu brzo, a nemaju snaan korijen (poput biljaka- Machiavelli ima naturalistiko shvadanje drave). Machiavelli daje apologiju Borgiine vladavine. Borgia je u Romanji ukinuo lokalnu samovolju feudalaca, te stanovnitvu omogudio pravnu sigurnost, sigurnost imovine i ekonomski prosperitet, kojih nije bilo u feudalnoj anarhiji.To su i karakteristike nove monarhije, tj. nove vladavine: ona podanicima osigura PRAVNU SIGURNOST, SIGURNOST IMOVINE i EKONOMSKI PROSPERITET, ime podanici drave postaju GRAANI. Novi je vladar, dakle, reformator dravnog poretka u cilju ostvarenja graanskoga drutva. VLAST tu nije CILJ, ved SREDSTVO vladar vlada u interesu podanika, a ne u osobnom interesu. Zato je opravdano da vladar bude okrutan i pragmatian, da se zna osigurati od neprijatelja, stedi prijatelje, pobijediti bilo silom, bilo izdajom, omiliti ljudima i zadati im strah, potamaniti nevjernu vojsku i stvoriti novu

4. Na koji se nain moe monarhija zadobiti? Monarhija se moe zadobiti: a) vjetinom (VIRTU) b) sredom (FORTUNA, sudbina) c) zloinom i silom (nasiljem) d) pristankom podanika (puka ili velikaa)

Novi vladar, ako eli stabilnu i trajnu vladavinu, pak pribjegava samo prividnoj podlosti, a zapravo svoju vlast temelji na KONSENZUSU PODANIKA. Vladar treba biti potpora sugraana, tj.GRAANSKI VLADAR, VLADAR-GRAANIN, vladar PO VOLJI GRAANA. Tako nastaje CIVILNA / GRAANSKA MONARHIJA, koja se posve razlikuje od dosadanjih oblika monarhije graanski vladar na vlast NE dolazi silom. Graanska monarhija je od svih oblika monarhije najblii najviem obliku drutvenog ureenja kakoga poima Machiavelli, SLOBODNOM DRUTVU, VIVERE LIBERO. Dvije su razliite tenje u svakome gradu, odnosno dravi narod ne eli da njime vladaju velikai I ugnjetavaju ga, a velikai ele vladati narodom i ugnjetavati ga. Iz ovih dijametralno suprotnih nastojanja ostvaruje se u dravama jedna od triju posljedica: TIRANIJA, SLOBODA (DEMOKRACIJA) ili ANARHIJA (RASPUTENOST). Graanski vladar se na vlast uspinje ili UZ POMOD VELIKAA ili UZ POMOD NARODA. Ako se vlasti domogao uz pomod velikaa, bit de mu je i tee zadrati, dok, ako se na vlast uspeo uz pomod naroda, njegova je vladavina vrda i stabilnija, jer su tenje naroda mnogo asnije od tenji velikaa, jer oni ele tlaiti, a narod samo ne eli biti tlaen.Tu je Machiavelli dalekovidno anticipirao ideju USTAVNE MONARHIJE, smatrajudi da vladar moeopstati samo kao ustavni vladar, oslonjen na narodne interese i njihovo zadovoljenje. Vladar mora smisliti takav nain vladanja da njegovi podanici/graani uvijek, i u mirno i u ratno doba, osjedaju potrebu za njim i dravom, pa de mu uvijek biti vjerni.

Machiavelli je shvatio klasne suprotnosti svog vremena (velikai i narod - djelovanje velikaa je destruktivno jer ele podjarmiti narod, a djelovanje naroda je konstruktivno jer on samo ne eli biti podjarmljen), te je osmislio civilnu monarhiju koja balansira izmeu suprotstavljenih tenji tih dviju klasa, tj. izmeu krajnosti republike (=pobjeda buroazije) i oligarhije (=tiranija velikaa). Civilna monarhija to postie kroz saveznitvo vladara i naroda! Pribjegavanje vladaru je nuno u ovom trenu u povijesti, jer je republika je u krizi zbog korupcije, istoga treba pribjedi autoritetu monarha. Monarh civilne monarhije mora razumjeti duh vremena i njemu prilagoditi svoje metode: mora potraiti saveznitvo irokih slojeva, buroazije i plebsa; mora uspostaviti takvu ravnoteu interesa da u njoj prevlada INTERES NARODA i da se iz te FUZIJE INTERESA NARODA I INTERESA VLADARA stvori nova drava, koja je u nepovoljnim povijesnim okolnostima jedina moguda civilna monarhija. Vladar je u takvome ureenju tuma i predstavnik interesa buroazije i itave zajednice. Takvo ureenje postaje DRUTVENI PAKT recipronih interesa. Machiavelli ima utilitarnu logiku: dobro je ono to je korisno za politiku zajednicu (a ne ono to je etino). Machiavelli smatra kako je za ouvanje civilne monarhije vladaru potrebno povjerenje ljudi, graana, poduprto orujem i utvrdama, dobro opskrbljena vojska za voenje otvorenih bitaka i utvrda za obrambeni rat.

5. Razlika Machiavelli - More? Prvi korak, opis postojedeg stanja, kod Morea je isti kao i kod njegova suvremenika, Machiavellija. No, tu prestaju slinosti. Ciljevi njihovih djela se razlikuju: cilj Vladara je dati vladaru konkretne smjernice o tome kako najbolje voditi dravu, i to dravu modi, a cilj Utopije je doarati stanje idealne drave, drave kulture i blagostanja. Machiavelli je realist, pa se fokusira na praktine, realistine naine rjeavanja drutvenih i politikih problema njegova vremena, doim je More - idealist i utopist: on, nakon to je opisao svijet kakav on jest, daje prikaz savrenog svijeta, svijeta kakav bi on, prema Moreu, trebao biti, i to bez konkretnih uputa kako taj svijet ozbiljiti. Machiavelli se pita kako se ivot moe osigurati politiki i zlo od kojeg polazi je nasilna smrt od neprijatelja, a More se pita kako ivot osigurati socio-ekonomski, i zlo od kojeg polazi je smrt od bijede i neimatine. Machiavelli zagovara monarhiju, a More izbornu demokraciju u kojoj vlada komunizam. Machiavelli smatra da su ljudi po svojoj prirodi sebini, dok More smatra da ljudska priroda nije ni dobra ni loa, ved je takva kakvom ju odgoji drava u kojoj ivi.

6. Glavni temelji svih drava? Glavni temelj svake drave jesu DOBRI ZAKONI i DOBRA VOJSKA (i religija). ZAKONI su za Machiavellija IZRAZ RAZBORITOSTI. Zakoni su tek instrumenti, kojima se vlast odrava i realizira. Bez sile (vojske) koja ih osnauje zakoni ne ispunjavaju svoju svrhu. Machiavelli smatra da de dobra vojska (sila) automatski dovesti do dobrih zakona. Takoer smatra da se svaka vlast temelji na SILI!, a pogotovo vladareva vlast. Sila koja odrava republiku ne identificira se samo s vojskom i oruanom silom, ved se oituje u samoj zajednici graana, u obliku njihovih interesa, u unutarnjoj koheziji koja ih sve povezuje.

7. Vojska moe biti kakva? a) pladenika b) pomodna (ona koju vladar poziva u pomod i obranu) One su loe i pogibeljne jer je pladenika vojska razjedinjena, nevjerna i u ratu je dre samo novci, a ne i ljubav prema domovini; a pomodna vojska je jo gora jer ako je ta vojska poraena, uniten si, pobijedi li u njezinoj si vlasti. c) vlastita - jedina dobra vojska. Nijedna drava nije sigurna bez vlastite vojske sastavljene od vlastitih motiviranih graana. d) mjeovita (pladenidka i vlastita) Dobra vojska je ona koja je disciplinirana, ima dobru podjelu dunosti, pravedna pravila, te koja vojuje za vlastitu dravu, pa su pripadnici visoko motivirani jer su istodobno i graani svoje drave, bez obzira je li rije o odbrani ili osvajanju.Problem vojske je, kao i problem etike i religije, lien vrijednosnih konotacija, te je najbitnija njena EFIKASNOST. Machiavelli smatra da je odranje vlasti bitno povezano s njenim proirenjem: vladar koji eli ouvati vlast se mora posvetiti umijedu ratovanja, prouavanju vojnih pravila i disciplini.

8. Naini borbe? U politici postoje dva naina borbe: 1. borba zakonima - svojstvena ovjeku 2. borba silom - svojstvena ivotinjama, ali se njome moe sluiti i ovjek. Vladar stoga mora imati lukavost lisice i snagu lava - dakle, sila nije dovoljna, i tko god se znao bolje sluiti lisijim svojstvima, bolje je proao. O tome svjedoi, bezbroj prekrenih ugovora o miru i ispraznih obedanja vladara. Politiku Machiavelli vidi kao nastavak ratovanja drugim sredstvima - sredstvima lisice (to je zakljuio promatrajudi politiku svog doba, koja je zaista i bila puna spletki i laganja). Vladar pak ne

smije nikada priznati da posjeduje lisija svojstva, tj. da se njima slui. Nuno je znati prikriti ta svojstva, pretvarati se. Priroda politike je takva, da vladar, eledi se odrati na vlasti, mora javno isticati kako se pridrava opdeprihvadenih moralnih stajalita, no u praksi mora znati od njih I odstupiti. Kada bi ljudi po prirodi bili dobri, sve te malverzacije ne bi bile potrebne, no ljudi su po prirodi loi, te vladar mora posjedovati praktinu mudrost kojom de podanike dovesti u red. Vladar se NE SMIJE UDALJAVATI OD DOBRA, no ako ga prisile na to okolnosti, on MORA ZAGAZITI U ZLO (no tu se ne radi nikad o zlu koje vodi u tiraniju). Prirodno stanje Machiavelli vidi kao dunglu u kojoj vlada zakon jaega. Jedino drava moe ograniiti destruktivnost pojedinca te ga prisiliti na zajedniki ivot i izgradnju sistema vrijednosti. Zakoni djelovanja u politici tako se uvijek razlikuju od zakona djelovanja meu pjedincima.

9. Osobine za koje se treba initi da ih vladar ima? 5 osobina: blag, od rijei, ovjean, astan, poboan; A vladarev ugled stvara ovih pet osobina: 1. junaka djela 2. izvanredna sposobnost u unutarnjoj upravi (bitno je da vladar znade od dva zla odabrati manje) 3. stvaranje slike o sebi kao ovjeka velika uma 4. iskazivanje pravog prijateljstva i pravog neprijateljstva (Machiavelli kritizira neutralnost, smatra da vladar ne smije biti neodluan, nego se treba oitovati) 5. nagraivanje ljudi koji su vrsni u nekom umijedu

10. Cilj politike kao vjetine, tj. cilj politike tehnike? Cilj politike tehnike je dodi na vlast i odrati se na vlasti - odrati svoj ivot i svoju vladavinu.

11. Zlo od kojeg polazi Machiavelli za razliku od Morea? Machiavelli polazi od politikog zla (podjarmljenosti neprijatelju, smrti od neprijatelja, nemodi), a Morus polazi od socio-ekonomskog zla (smrti od gladi i siromatva, a strah od toga raa pohlepu I gramzljivost).

12. Normativni smisao zakona? Obuzdavanje ovjekove sklonosti ka zlu (vladar kao zakonodavac moe za svoje podanike stvoriti nudu da imaju vrline, time to de njihove mane kanjavati bespotednim kaznama; sustavnom i strogom primjenom zakona moe se kneeva herojska volja preliti u njegove podanike);

13. Svrha vladara? Pobjeda i ouvanje drave, afirmacija i jaanje vlastite modi, odranje svog ivota i svojevladavine; sloga i pokornost podanika unutra, te potvrivanje vladareve modi prema van.

14. Rat? Ne moe se izbjedi, ved samo odgoditi; vladar ne smije imati druge brige osim rata, vojnih pravila I stege, jer je on zapovjednik - uloga rata: rat odrava one koji su roeni kao vladari i esto uzdie obina lica na vladarski poloajUzrok gubljenja vladavine je zanemarivanje vojne vjetine- vladar treba vjebati i u ratu i u miru (djelom, razumom). U ratu nije presudna materijalna sila (utvrde), ved odanost, disciplina i ratna vjetina vojnika.

15. Machiavellijev nedostatak za potpunu znanstvenost?

Nedostatak koji Machiavellijevu teoriju ini ne potpuno znanstvenom, jest shvadanje da fortuna upravlja dijelom naih akcija - djelujudi tamo gdje nedostaje hrabrosti da joj se suprotstavimo. Machiavelli se suprotstavlja humanistima 14. stoljeda, koji su smatrali da je ovjeku uroena dobrota. On smatra da je dobrota vrlina velikaa koji su dokoni i cijene viteke vrline; nasuprot tome njegov ovjek je aktivni ovjek iz puka, koji je u svakodnevnoj borbi za opstanak. Tu je bitna razboritost, koja pokazuje da ono to je naoko pozitivno zapravo vodi do propasti, i obratno. Pa tako vladar treba biti okrutan, okrutno reagirati na tetu nanesenu zajednici. Machiavelli se zalae za drakonske kazne, ali ne kao svrha sama po sebi, ved u funkciji odranja poretka i vjere. Machiavelli smatra da su ljudi nezahvalni, nepouzdani, pohlepni, prijetvorni; ako im ini dobro, uz tebe su, ali kad doe nevolja - bjee. Ljudskoj prirodi je specifino da joj je vlastiti interes jai od ljubavi - ljudi bre zaboravljaju smrt oevu nego gubitak imanja. Vladar upravo stoga nikada ne smije posegnuti za imovinom svojih podanika, jer de tako na sebe navudi istu mrnju (a ljubav moe postidi samo vladar koji uspostavi ili republiku ili graansku monarhiju, koja je jedini podnoljiv sustav vlasti jer se bazira na konsenzusu podanika. Vladar koji nema konsenzus podanika iza sebe mora raunati jedino na strah od kazne kako bi odrao poredak i vjeru). Vladar dakle mora imati sposobnost daizbjegne prijezir i mrnju itave zajednice (jer uvijek de postojati neki koji ga mrze, ali to ne smije biti vedina). Za mislioca modernoga doba kakav je Machiavelli, imovina je sveta kategorija drutva, privatn ovlasnitvo je nedodirljivo. Zatita privatne imovine je dakle najbolja zatita vladara od tzv. Unutarnjeg neprijatelja, tj. onog iji su konkretni, materijalni, interesi ugroeni, jer se zatitom privatnog vlasnitva dobiva naklonost puka. Niccolo kao tiraniju vidi onaj sustav u kojemu nema zatite privatnoga vlasnitva: treba puku osigurati pravnu sigurnost, sigurnost imovine i ekonomski prosperitet!

MORE:
Utopija

Thomas More je engleski humanist i utopijski socijalist. U knjizi Utopija on prepriava svoj razgovor s nekim Rafaelom Hitlodejem - to je ime izvedeno iz grkoga, a znai otprilike: ueni brbljivac. Rafael mu pria o zemlji u kojoj je bio tijekom svojih putovanja - to je Utopija, zemlja u novom svijetu, na jednom otoku. Utopija je naziv koji proizlazi iz grkoga, i znai ne-mjesto, tj. nepostojede mjesto, odnosno nepostojeda zemlja. Morus progovara kroz Rafaela Hitlodeja - prvo daje kritiku suvremene drave (u prvom redu drave u kojoj sam ivi, Engleske), a potom daje sliku politikog ureenja svojeg idealnog drutva, u zemlji Utopiji.

2. Kakvo je rjeenje politikih sukoba?

More smatra da je izvor svih drutvenih zala (tj. razdiobe na bogate i siromane, koja je dovela do nepravde i politikih sukoba, rata), pa tako i politikih sukoba, postojanje privatne svojine. Stoga rjeenje politikih sukoba (ali i kulturnih i ideolokih nedada) nije politiko - politika ima tek sekundarnu ulogu u drutvenom ivotu, dok primarnu ulogu ima ekonomija. Dakle, rjeenje politikih sukoba je - socio-ekonomsko: treba naprosto ukinuti privatno vlasnitvo. To de rijeiti politike, kulturne i ideoloke nedade. Izreeno Marxovim rjenikom, promijenimo li ekonomsku drutvenu osnovu, promijenit de se I cjelokupna nadogradnja.

3. Na koji nain iz postojedeg stanja treba nastati eljeno? More ne opisuje naine prelaska iz postojedeg u eljeno stanje. Meutim, bududi da on opisuje postojede, a onda i eljeno stanje, moe se zakljuiti da je potrebno u postojedem stanju promijeniti sve ono to ga razlikuje od eljenog, a to prvenstveno znai ukidanje privatnog vlasnitva, te pravedna raspodjela dobara, na emu se temelji idealno stanje Utopije.

4. Kakva je veza izmiljene zajednice i stvarnog stanja? Utopija, ta izmiljena zajednica, je negacija postojedeg stanja.

5. Specifinost politike teorije? Moreova politika teorija specifina je po tome to daje opis Utopije, ne-mjesta, nepostojede idealne zemlje, koja predstavlja negaciju postojedeg stanja, a ujedno i metodiki ideal kojemu treba stremiti.

6. Privatno vlasnitvo? U idealnom drutvu Utopije nema privatnog vlasnitva, jer More smatra da je privatno vlasnitvo uzrok svih drutvenih zala. I svojina i organizacija proizvodnje je - drutvena.

7. Drava? Drava Utopija nije savez bogatih protiv siromanih, kao europske drave, nego je to drava opdeg blagostanja (ako se iskljue robovi, koji tu ipak postoje!). U Utopiji postoji drutvena, planska, organizacija proizvodnje.

8.Rad? Svi rade i proizvode (osim znanstvenika, koje predlau svedenici a odobravaju starjeine-sifogranti, i dravnih dunosnika, koji ipak ponekad dobrovoljno rade), i to su vedinom zanatlije (prerada vune i lana, zidari, kovai, drvodjelje, ...), koji tek dio vremena, na smjenu, rade na selu. Tako je More postigao besklasno drutvo, ukinuo suprotnosti grad/selo, jer nitko ne ivi na selu za stalno. Meutim, tako je i osudio Utopiju na stagnaciju proizvodnih snaga, jer se dri iskljuivo zanatlijske, srednjovjekovne, proizvodnje. Proizvodi se samo za zadovoljenje realnih potreba (a ne za luksuz), a proizvodi se rasporeuju po principu: svakome prema potrebi.- neophodan rad je sveden na minimum (u Utopiji, to je 6 sati), i tako je osloboeno vrijeme za slobodno kulturno stvaralatvo, te za ivot pun zadovoljstva i slobode.Teke poslove obavljaju - robovi.

9. Na emu se temelji poloaj graana u Utopiji? Poloaj graana u Utopiji temelji se na radu i sposobnostima, a ne na podrijetlu i bogatstvu.

10. Na emu je baziran poredak? Poredak Utopije bazira se na jednakosti i nepostojanju privatnog vlasnitva.

11. Cilj drutvene organizacije?

Cilj drutvene organizacije je, po Moreu, da osigura svim svojim lanovima uvjete za sretan ivot u blagostanju i zadovoljstvu. Taj cilj se ostvaruje ukidanjem privatnog vlasnitva, drutvenom planskom organizacijom proizvodnje, te obrazovanjem graana (svaki pojedinac u okviru obitelji dobiva proizvodno obrazovanje, koje se potom dopunjava opdom kulturom koja je pristupana svima. Pojedinac se intelektualno usmjerava prema vlastitim interesima, slobodno, bez intervencije drave). Kao humanist, dakle, More eli ostvarenje slobodnog, svestranog univerzalnog ovjeka, koji je sretan izadovoljan. Smatra da je cilj ljudskog ivota ne u zagrobnom ivotu (tu se suprotstavlja skolastici), ved uovozemaljskoj sredi, uivanju, ivotnoj radosti, koja se oituje u zdravom tijelu i u bogatom unutranjem ivotu. Svatko tome tei, a u Utopiji pri tome ljudi paze da sluajno ne povrijede tua prava na sredu; tovie, pomau drugima da sredu ostvare!

12. Kako su u Utopiji ureeni brak i obitelj? U Utopiji postoji vrsta monogamna patrijarhalna obitelj, koja je - neraskidiva (praktiki nema razvodasenat odobrava zahtjeve za razvod, i to vrlo rijetko).

13. Rat?

More je u principu odluan protivnik rata, i u njemu vidi jedno od neizbjenih zala starog drutva. Meutim, bududi da je ostatak svijeta (osim Utopije) i dalje u starom poretku, do rata de vjerojatno dolaziti. More tu razlikuje pravedne od nepravednih ratova. Nepravedni su svi oni agresivni ratovi, kojima je cilj porobljavanje drugih naroda. Pravedni rat je nuno zlo. Pravednim ratom More smatra: obrambeni rat- oslobodilaki rat (tiu se obrane i oslobaanja kako Utopije, tako i pomodi prijateljskim zemljama)- te rat koji lii na kolonizatorski - kad su uslijed prenaseljenosti Utopljani prisiljeni da se sele u druge zemlje, oni se naseljavaju na neiskoritene povrine na kopnu, koje pripadaju drugim dravama. Ako uroenici odbiju da tu ive s Utopljanima, i po utopljanskim zakonima, tada Utopljani vode rat protiv uroenika, i tjeraju ih s tog podruja! Svrstavanjem ovog tipa rata u pravedne ratove More sam sebi skae u usta jer ovaj rat znai porobljavanje drugih naroda, to je prije definirao kao nepravedni rat. More zastupa ideju vojnog odgoja svih graana (i mukaraca i ena). Ali, tendencija je da se prvo ratuje najamnikom vojskom - pladenicima, a tek onda vlastitim snagama, i to dobrovoljcima, ako bude

potrebno. Najamniku vojsku ine ratoborni narodi, koje Utopljani stavljaju na najgora bojina mjesta, jer smatraju da je dobro da izgine to krvolono pleme. Utopljani nastoje dobiti rat uz to manje rtve na obje strane, dakle uz to manje krvavih bitki, a uz to vie lukavstava. Snagom duha nastoje uvoditi dezorganizaciju u neprijateljske redove - pijunaom, ucjenama, atentatima na bitne glaveine (radije ubijaju nekolicinu krivaca nego gomilu nevinih), psiholokim ratom propagandom, ... (tu se idejama More pribliava malkice Machiavelliju!) No, More je protiv krvolonosti, ratnih zvjerstava i pustoenja. Smatra da se trebaju kanjavati samo ratni zloinci, a pobijeenoj zemlji se namede danak. Ratni zarobljenici NE postaju robovi!

14. Kriminalitet? Kriminalitet u Utopiji ne postoji, jer svi uivaju zajednika dobra, pa nema pohlepe i gramzivosti. No,ako i postoje prijestupi, oni se rjeavaju kaznama. More naputa srednjovjekovnog shvadanja kazne kao odmazde (time se opravdavalo surovo I nehumano kanjavanje), te uvodi shvadanje kazne kao odgojnopravne mjere! Kazna dakle ima korektivnu funkciju za prekritelja, a ujedno koristi i drutvu, jer osigurava radnu snagu za tee poslove - mrtav prijestupnik dakle nikome ne koristi. (Meutim, More nije protiv smrtne kazne - npr. ako se nevjera ponovi nakon to je prvi puta oprotena, slijedi smrtna kazna!) Radnici tekih poslova (a meu teke poslove spada i klanje ivotinja, koje ne vre graani jer taj posao u ovjeku unitava njegov najplemenitiji osjedaj - milosre) ili ti - ROBOVI su, osim prekritelja zakona, i graani susjednih drava koji su tamo kanjeni na smrt, a Utopija ih otkupljuje, te graani susjednih drava koji dobrovoljno stupaju u najamniki odnos, kojeg mogu raskinuti. Uvodedi u Utopiju posebnu klasu robova, More opet ini proturjeje svojemu besklasnom sistemu slobodnih ljudi. Utopija je iznimno bogata zemlja, koja izvozi vunu, ito, med, drvo, ... a uvoze metal, zlato i srebro. To zlato i srebro ne koriste kao novac (novac je u Utopiji izbaen iz upotrebe), ved ga uvaju kako bi njime platili najamne ratnike, ako doe do rata, a u meuvremenu ga koriste pretvarajudi ga u zlatno posue koje svakodnevno svi koriste. Kako ljudi ne bi postali gramzivi za zlatom, uveden je obiaj da zloinci, kao znak gubitka asti, moraju nositi zlatne naunice, prstenje, narukvice i krunu . 15. Kakvo je u Utopiji dravno ureenje? Kakav oblik zajednice More predlae? Kako se u Utopiji bira vladar? Utopija je ureena tako da svaka grupa od 30 obitelji sebi bira svake godine starjeinu (na staroutopijskom:sifogrant. Starjeine-sifogranti tajnim glasovanjem biraju vladara izmeu etvoricekandidata koje je izabrao narod. Dakle, u Utopiji vlada izborna demokracija. Svi se magistrati biraju svake godine, a vladar vlada doivotno. Dakle, kod Morea je, kao i kod Machiavellija, vladar - profesionalni dunosnik. Vladarova doivotna vlast moe se prekinuti samo ako je optuen za tiraniju. U tom sluaju narod ima pravo na pobunu - dakle, More je ved u 16. stoljedu zastupao smjelu ideju narodnog suvereniteta!

Koja su vladarova ogranienja? Vladareva ogranienja: ne smije donijeti niti jednu odluku bez da se prethodno o njoj 3 dana raspravljau senatu. Svako raspravljanje dravnih poslova izvan senata se kanjava smrdu! - time se spreava nametanje tiranije koje bi kralj mogao dogovoriti s predstavnicima sifogranata - tiranborima.

16. Koje su funkcije javne i sredinje vlasti u Utopiji? U Utopiji javna vlast ima kontrolnu (nadzornu) ulogu, koju vre sifogranti/starjeine,a sredinja vlast ima ekonomsku funkciju - vladar treba omoguditi graanima sredstva za ivot, kao I mirnu i sigurnu egzistenciju.

17. Koji je spoznajnoteorijski okvir ljudi u Utopiji?

Spoznajnoteorijski okvir ljudi u Utopiji je racionalistiki - vode se razumom, i usmjereni su epikurejski, ka ostvarenju ljudske srede i ovozemaljskog uivanja. Pri ostvarenju srede se meutim ne oslanjaju samo na razum, ved razumu trae i pomod nekih vjerskih naela (dakle, etika nije kod Morea osloboena ovisnosti o religiji):- dua je besmrtna i stvorena je da bude sretna- nakon ovozemaljske smrti slijedi nagrada za dobra djela i kazna za loa. Uz pomod tih vjerskih naela i razumnog ivota, ljudi mogu uivati u pravoj mjeri i postidi sredu. Iako postoje razni kultovi za koje postoji velika tolerancija, vedina Utopljana ipak vjeruje u jedno boanstvo - Mitru, a spremno su prihvatili krdanstvo koje je kod njih doveo Rafael Zakonom je propisana vjerska tolerancija. Politika i etika (koja je vezana za religiju) su u Utopiji odvojeni - svedenici nemaju nikakvu vlast, crkva je odvojena od drave, nema nikakvu dravnu vlast, nema pravo kanjavanja heretika - pravosue je iskljuivo u rukama drave.

18. Kakav je pravni sistem u Utopiji? U Utopiji postoji jako malo zakona, jer je tamo drutveno ureenje takvo da im je tih nekoliko sasvim dovoljno (Tacit kae: U najgoroj dravi najvie zakona). Zakoni su svima poznati i jasni, pa ne postoje odvjetnici, kao u drugim dravama gdje su zakoni brojni i nejasni, nego svatko sam sebe zastupa na sudu.

19. Koji je normativni smisao zakona u Utopiji? Ustav Utopije ima samo jedan cilj: omoguditi svim graanima da to vie vremena provode u uzdizanju i njezi duha - a to manje u mukotrpnom poslu. Cilj ustava je dakle ostvarenje srede ovjeka, koja se nalazi u razvijenom duhu.- prinuda na rad, jer se samo tako pobjeuje prirodno zlo gladi.

20. Pravda i napredak?

Pravde niti napretka nema tamo gdje postoji privatno vlasnitvo. Pravda je ila kucavica svake drave. Napredak ovisi o moralu onih koji dravom upravljaju, a do njega se onda dolazi racionalnom organizacijom proizvodnje i pravednom raspodjelom dobara.

21. Koji su nedostaci Moreove teorije, koji ju ine nedovoljno znanstvenom?

More na vie mjesta ima logike nedosljednosti u teoriji:- Utopija je drava blagostanja, u kojoj ive slobodni graani, ali ipak postoje robovi?!- svi osvajaki ratovi su neopravdani ratovi, a opet, opravdan je osvajaki rat kojeg vode Utopljani protiv uroenika na iji teritorij se doseljavaju?! More teoriju temelji na idealnom, a ne realnom politikom okviru; precjenjuje ovjeka konceptom posvemanje racionalizacije drutvenih odnosa.

HOBBES:
Levijatan

Levijatan je ime koje je Hobbes preuzeo iz Knjige o Jobu, a kojim oznaava dravu, shvadajudi je tako kao jedan veliki ivi organizam. --> Drava je umjetni ovjek, koji je vedi i jai od onog prirodnog, i koji slui da prirodnog ovjeka titi - namjena drave je dobrobit naroda.

1. Kako se zovu dijelovi "Levijatana"? O ovjeku, O dravi, O krdanskoj dravi, O kraljevstvu tame.

I. O ovjeku 2. to je apetit ili elja? Apetit ili elja je napor, stremljenje, kretanje koje jo nije preraslo u akciju, ali je prisutno u ljudskometijelu, a koje je usmjereno prema neemu to to stremljenje uzrokuje.

3. to je odvratnost ili averzija? Odvratnost ili averzija je napor usmjeren nasuprot neemu, tj. kretanje koje se povlai od neega, pa jetako suprotno apetitu ili elji.

4. to je volja? in, a ne sposobnost htijenja

5. to je mod? Mod nekog ovjeka su sredstva kojima ovjek trenutno raspolae radi dobivanja nekog bududeg dobra.

6. Koje su 2 vrste modi? a) prirodna (izvorna) mod- tjelesne i duhovne sposobnosti (npr. snaga, mudrost, rjeitost,velikodunost) b) instrumentalna mod - steena pomodu prirodnih modi ili sretnim stjecajem okolnosti, a sluikao sredstvo pomodu kojeg se stjee jo vie modi (npr. bogatstvo, ugled, prijatelji, dobra sreda).

7. Koja je najveda ljudska mod? Najveda ljudska mod je ona koja je sastavljena od modi najvedeg broja ljudi, udruenih po sporazumuu prirodnu ili graansku linost (npr. mod drave ili mod stranke).

8. Da li postoji najvie dobro? NE! Najvie dobro (summum bonum) ne postoji, kao to ne postoji niti neka krajnja svrha (finis ultimus) postoji samo stalno napredovanje elje od jednog predmeta prema drugome.

9. to je opda sklonost svih ljudi? Opda sklonost svih ljudi, opda tenja ovjeanstva je vjena elja za sve vedom modi. Ta elja prestajesamo u smrti!

10. Koji je izvor graanske poslunosti? Izvori graanske poslunosti, tj. poslunosti ovjeka prema nekoj opdoj modi, su: 1) ljubav prema udobnosti i ulnim zadovoljstvima 2) strah od smrti ili ranjavanja3) elja za dokolicom u kojoj se u miru moe stjecati znanja i uivati u umjetnosti.

11. Koji je prirodni uzrok religije? Religija postoji samo kod ljudi i nastaje iz ljudskoga straha od neizvjesne bududnosti iji tijek odreuju neki ovjeku nevidljivi uzroci koje on eli spoznati. Te uzroke vidi kao nevidljive, bestjelesne inioce, koje naziva bogovima ili demonima, te prema kojima osjeda strahopotovanje, inastoji predvidjeti njihovo ponaanje pomodu prolih dogaaja.

12. Polazne osnove kod Hobbesa? Svi ljudi su po prirodi jednaki u tjelesnim i umnim sposobnostima, pa i najslabiji ima dovoljno snage da ubije najjaeg (bilo smicalicama ili udruivanjem) - od te prirodne jednakosti dolazi nepovjerenje ,tj. jednakost u nadi da demo postidi svoje ciljeve, pa ako 2 ovjeka ele istu stvar koju pak ne moguuivati obojica, onda oni postaju neprijatelji i ele jedan drugoga unititi - od nepovjerenja tako nastaje rat , jer u strahu od ugnjetavanja, tj. nasilne smrti od neprijatelja ovjek udara prvi na drugoga silom ililukavstvom. Tako u ljudskoj prirodi postoje 3 osnovna uzroka sukoba: natjecanje (sukob nastaje radi dobiti), nepovjerenje (radi sigurnosti) i slava (radi stjecanja ugleda).

13. to je prirodno stanje? Prirodno stanje je prvotno stanje odnosa meu ljudima, u kojemu su svi jednaki i apsolutno slobodni,svi imaju pravo na sve (nema privatnog vlasnitva - razliito od Lockea), pa stvar pripada svakome tko je se moe domodi i onoliko dugo koliko ju moe zadrati, pa nastaju borbe meu ljudima. To je stanje u kojemu svatko sam sebi kroji pravdu, nema zakona, pa ne postoje ni pojmovi pravog i krivog, tj.nita nije nepravedno.Dakle, prirodno stanje je stanje rata svakog protiv svakog, stanje anarhije gdje vlada neprekidni strah od nasilne smrti, svi su u stalnoj spremnosti za borbu, bez sigurnosti, a ljudski ivot je usamljeniki,siromaan, prljav, teak i kratak.To stanje vlada uvijek izvan ureenih drava, tj. sve dok ljudi ive bez zajednike vlasti koja de ihdrati u strahu.Pravo daje slobodu injenja, a zakon injenje obavezuje (pravo i zakon nisu isto!).

14. to je prirodno pravo? Prirodno pravo je sloboda koju svaki ovjek ima da upotrijebi vlastitu mod po vlastitu nahoenju u cilju zatite svog ivota.U prirodnom stanju svaki ovjek ima prirodno pravo na SVE, pa ak i na tue tijelo! (dakle u prirodnom stanju nema privatnog vlasnitva!). Prirodno pravo se moe ograniiti graanskim zakonom.

15. to je sloboda? Sloboda je odsustvo vanjskih zapreka kretanju.

16. Sloboda podanika? Sloboda podanika sastoji se u slobodi od ugovora: podanik ima slobodu injenja ili neinjenja prema vlastitom nahoenju, u sluajevima kada zakon uti (npr. sloboda da kupuju i prodaju, nain ishrane isl.).

17. to je prirodni zakon? Prirodni zakon je opde pravilo iznaeno pomodu razuma, koji ovjeku zabranjuje da ini ono to moe unititi njegov ivot, tj. prirodni zakoni su upute prema kojima se ljudi vode pri izbjegavanju nesigurnog anarhinog prirodnog stanja rata svih protiv sviju.

18. Koji je osnovni prirodni zakon? Osnovni prirodni zakon je da svaki ovjek treba teiti miru sve dotle dok postoji nada da se mir moe postidi; tek ako ga ne moe postidi, onda smije pribjedi ratu. Drugi prirodni zakon je da ovjek bude voljan odloiti svoje prirodno pravo na sve i zadovoljiti se s onoliko slobode prema drugima koliko bi drugima dopustio prema samome sebi.

19. emu slue prirodni zakoni? Prirodni zakoni slue odranju ivota, tj. mira, jer su oni propisi razuma koji ovjeku zabranjuju da ini ono ime se unitava njegov ivot - prirodni zakon ograniava prirodno pravo, tj. apsolutnu slobodu.

20. Saeti prirodni zakon?

Ne ini drugome ono to ne eli da drugi uine tebi!

21. to je ugovor? Ugovor je uzajamno prenoenje prava. Znaci ugovora su preutni ili izriiti (rijei: Dajem, darujem...). Ugovorom naputamo prava i prenosimo ih na nekoga drugoga - to je voljna radnja koju ovjek ini da bi postigao neko dobro za sebe. Prenoenjem prava na nekog drugog taj drugi preuzima prava I obveze, a krenje obveza kanjava se u graanskom stanju, gdje postoji zajednika sila nad objema stranama.

22. Kako prirodni zakoni obvezuju? Prirodni zakoni obvezuju po savjesti, i to obvezuju na elju i nastojanje da ih se provodi, ali oni obvezuju stvarno tek u dravi, tj. tamo gdje postoji sigurnost. Prirodni zakoni su nepromjenjivi i vjeni.

23. Koji su prirodni zakoni? 1) teiti miru 2) spremnost na naputanje vlastitog prirodnog prava na sve stvari, u ime mira (te pristajanje na onoliko slobode koliko smo i sami voljni priznati drugima) 3) svi trebaju biti pravedni, u smislu potivanja sporazuma. Pravda je moguda tek s uspostavom graanskog stanja, gdje postoji zajednika sila koja podjednako primorava ljude da izvravaju sklopljene sporazume, i to pod prijetnjom kazne. Pravda moe biti:- distributivna (pravda presuditelja, akt kojim se definira to je pravedno)- komutativna (pravda ugovaraa, injenje po sporazumu) 4) zahvalnost za milost, darivanje od strane nekoga drugoga 5) meusobna susretljivost - svatko treba teiti tome da se prilagodi ostalima, da bude drutven 6) spremnost na pratanje 7) da se pri osveti potuje budude dobro (kazna samo u svrhu popravljanja poinitelja zlodjela,a ne svirepost) 8) ne iskazivati prijezir 9) ne biti ohol 10) ne biti neskroman i traiti za sebe ono to ne bi dao drugim ljudima 11) biti pravedan, a ne pristran - ravnomjerno raspodijeliti svakome ono to mu po razumu pripada 12) ono to se moe dijeliti trebamo uivati zajedniki 13) ako je nemoguda podjela ili zajedniko koritenje dobara, da se pravo u cjelini ili naizmjenino koritenje odredi arbitrarnom kockom 14) kocka moe biti proizvoljna - kad se oko nje dogovore svi natjecatelji, ili prirodna/primogeniturna kada ono to se ne moe dijeliti pripadne prvom posjedniku 15) da se svima koji posreduju radi mira da slobodan prolaz 16) da oni koji su u sporu trebaju podvrdi svoje pravo sudu arbitra 17) nitko nije sudac u vlastitoj stvari 18) sudac ne moe biti nitko tko bi mogao biti pristran 19) u sporu se sudac treba oslanjati na svjedoenja raznih ljudi

II. O Dravi

24. Da li je ovjek po prirodi drutveno bide? - ne, egoist je, bide interesa, koristoljublja.

25. to je krajnji cilj ljudi u dravi? Ljudi nad samima sobom uvode ogranienja i stupaju u dravu zato to ele sigurnost i zadovoljniji ivot mirnoga stanja.

26. to je drava? Drava je jedinstvo svih pojedinaca u jednoj te istoj osobi, stvoreno sporazumom/suglasnodu svakog sa svakim, s ciljem da prui sigurnost svojim lanovima. To je umjetna pravna linost koja raspolae neogranienom, suverenom vladu, daje nam mir i obranu- smrtni bog ili Levijatan, umjetni proizvod straha i razboritosti.

27. Cilj drave? Cilj drave je zatita naroda, pruanje narodu sigurnosti.

28. Osnovne odrednice osoba u dravi? Drava je jedina sila koja moe obraniti pojedince od prodora stranaca ili od meusobnih povreda. Drava nastaje sporazumom svakoga sa svakim kojim se ljudi usuglauju da se uspostavi jedna zajednika vlast (jedna osoba ili skupina ljudi) kojoj povjeravaju sve svoje modi. Volje svih pojedinaca u dravi putem vedine glasova svode se na jednu volju, pa tako svaki pojedinac postaje autorom svega to uini nosilac njihove linosti u stvarima koje se tiu zajednikog mira isigurnosti - ta velika, jedinstvena osoba je drava (civitas), Levijatan, smrtni bog, a nosilac te linosti je vrhovni vladar - njemu pripada vrhovna vlast, a svi ostali su njegovi podanici. Podanici ne mogu promijeniti oblik vladavine koju su jednom zasnovali, a vrhovni vladar ne moeizgubiti svoju vlast, jer on ne sklapa ugovor, pa njime nije niti vezan, a isto tako sve to on ini je izraz odabira njega kao vladara, odabira kojega su napravili podanici, stoga on to ini po njihovoj ovlasti, pa se podanici ne mogu pozvati na vladarevo krenje ugovora! Dakle, prosvjed protiv vrhovnog vladara je nezakonit, jer je svaka zapovijed vrhovne vlasti opravdana, jer je njezin tvorac zapravo svaki podanik.

Sloboda podanika postoji kod svih vrsta radnji koje zakonima nisu regulisane (o kojima zakon uti). U aktu podinjavanja je naa obaveza, ali i naa sloboda. Prilikom stvaranja drave svaki je ovjek napustio pravo da brani nekoga, ali nije napustio pravo da brani samoga sebe protiv onoga koji ga napada; postoje, naime, prava koja ovjek ne moe napustiti ,npr. pravo da se odupre onima koji ga silom napadaju da bi mu oduzeli ivot, u sluaju ranjavanja,okova i liavanja slobode, jer je izbjegavanje toga upravo jedini razlog za naputanje nekog prava. Obveza podanika prema suverenu traje samo onoliko dok je suveren u stanju tititi podanike.

29. Vrste drava (prema razliitosti vladara/suverena)? Postoje tri vrste drava: monarhija, demokracija, aristokracija (vrhovnu vlast ima jedan ovjek, svi ili nekolicina).

30. to je monarhija? Monarhija je ustanovljena drava u kojoj je suverenost kod jednog ovjeka; on predstavlja sve lanove drave.

31. Kako dolazi do vlasti apsolutne monarhije, tj. do suverene vlasti? Do suverene vlasti dolazi na jedan od dva naina: a) prirodnom silom - drava po steevini je ona u kojoj je vrhovna vlast steena silom, kad su ljudi u strahu od vladara, pa biraju vrhovnog vladara iz straha od smrti ili ropstva. b) dragovoljnim sporazumom - Drava po uspostavi - politika ili uspostavljena zajednica je ona u kojoj ljudi biraju vrhovne vladare ne iz straha prema vladaru, ved iz straha jedni od drugih , pa se dogovore da vedinom glasova predaju nekom ovjeku ili skupu ljudi pravo da predstavlja linost svih njih s ciljem da bi ih titio jedne od drugih.

32. Kako se stjee vlast? Vlast nad drugima stjee se na dva naina: roenjem i osvajanjem. Pravo vlasti po roenju koje roditelj ima nad svojom djecom je oinska vlast, a vlast steena osvajanjem naziva se despotska vlast. Obitelj je poput male monarhije gdje vlada otac, a djeca i sluge su pod njim.

33. to su sistemi/sustavi? Sistemi su mnotva ljudi udruenih u jedan interes ili jedan posao.

34. Kako se dijele sistemi? Sistemi mogu biti: 1)ureeni- sistemi koji imaju predstavnika a) apsolutni i nezavisni - podinjeni samo svome predstavniku b) nesamostalni (ovisni) - podinjeni nekoj suverenoj vlasti zajedno sa svojim predstavnikom i lanovima; - politiki: (pol. tijela i pravne osobe - privatni: zakoniti (npr. porodica) i nezakoniti 2) neureeni - sistemi koji nemaju predstavnika, a ini ih samo skup ljudi. Mogu biti zakoniti -ako ih drava nije zabranila, ili nezakoniti.

35. to je predstavnik? Predstavnik je nositelj linosti, ujedinitelj mnotva.

36. Koji je smisao zakona? Smisao zakona je pravinost.

37. Cilj donoenja zakona? Zakoni se donose radi ograniavanja prirodne slobode/prirodnih prava. Graanski zakoni su pravila za svakog podanika koja mu propisuje drava u obliku zapovijedi da bi se njima sluio za razlikovanje pravog od nepravog. Prvi zakon je dioba zemljita, izvrena u cilju opdeg mira i sigurnosti.

38. to je pravo, a to graanski zakon? Graanski zakoni pravila koja drava nalae svakom svom podaniku. Graanski zakon je obveza, on nam oduzima prirodnu slobodu, ograniava nam naa prirodna prava!

Vrhovni vladar je zakonodavac, i on ne podlijee graanskom zakonu, ved samo prirodnom zakonu jer su prirodni zakoni boanski i ne moe ih ukinuti niti jedan ovjek i niti jedna drava. Prirodni zakon (svaki nepisani zakon) je dio graanskog zakona, a graanski zakon je dio naloga prirode - oni se meusobno sadravaju. Pravo, pak, je sloboda koju nam ostavlja graanski zakon.

39. Kako se dijele zakoni? Zakoni se dijele na: a) prirodni (moralni) zakoni - nepisani zakoni koji vrijede od pamtivijeka, vjeni su inepromjenjivi, i sumiraju se u izreci ne ini drugome ono to ne eli da on tebi ini. Prirodni zakoni su zapravo, najjednostavnije, upute prema kojima se ljudi vode kako bi izbjegli nesigurno anarhino prirodno stanje rata svakog protiv svakoga. Prirodni zakon je opde pravilo iznaeno pomodu razuma, koji ovjeku zabranjuje da ini ono to moe unititi njegov ivot. Prirodni zakoni uvijek obvezuju po savjesti, ali stvarno samo ako postoji graansko drutvo. b) pozitivni zakoni - ne postoje oduvijek, nego ih donosi suverena vlast, i koji mora biti objavljen svima koji ga moraju potovati; pozitivni zakon je dio graanskog prava, pismeno je izraen; dijeli se na boanske i ljudske zakone.

40. Kako se dijele pozitivni zakoni? a) boanski zakoni (boje zapovijedi koje su vjene i opdenite) b) ljudski zakoni: - distributivni (odreuju prava podanika) - kazneni (odreuju kazne za povrede zakona)

41. to su boanski pozitivni zakoni? Boanski pozitivni zakoni su pozitivni, tj. od suverene vlasti doneseni zakoni koji su kao zapovijedi Boje upudeni izvjesnom narodu i proglaeni takvima od onih ljudi koje je Bog ovlastio za to. Podanici su duni da kao boanski zakon potuju ono to je kao takvo proglaeno dravnim zakonima, ako to nije protivno moralnom, tj. prirodnom zakonu.

42. to su dobri zakoni?

Dobri zakoni su oni koji su potrebni za dobrobit naroda, te koji su posve razgovijetni, a to znai da je svima jasan razlog njihove potrebitosti.

43. Koji je osnovni zakon u dravi? Osnovni/temeljni zakon u dravi je onaj bez ijeg postojanja drava propada; to je zakon koji obvezuje podanike da se pokoravaju suverenovoj vlasti.

44. to je sudac? Sudac je tuma zakona - on tumai zakon i primjenjuje ga shodno tome na dane sluajeve.

45. Koja su obiljeja dobrog sudca? Dobar sudac mora: 1) ispravno razumjeti osnovni prirodni zakon pravednost 2) mora osjedati prezir prema nepotrebnom bogatstvu i poastima, tj. biti nepotkupljiv 3) pri suenju, on mora biti osloboen od bilo kakvog straha, mrnje, ljubavi i saaljenja 4) treba imati strpljenja da svako lice paljivo saslua, sve to upamti i primijeni

46. to ovjek gubi, a to dobiva ulaskom u civilno stanje? ovjek ulaskom u civilno stanje gubi dio prirodne slobode, tj. svoje prirodno pravo da se osigura vlastitim snagama, ini sve to je u njegovoj modi, i napada druge i tako ih preduhitri; no, ulaskom ucivilno stanje, zauzvrat, ovjek dobiva zajamenu zatitu ograniene slobode, tj. vlastitu sigurnost. Ulaskom u civilno stanje ovjek dobiva prava - slobode, ali i obveze, u obliku graanskog zakona.

47. Koji su razlozi raspada drave? Drava se raspada zbog svog nesavrenog ustrojstva, a ono se oituje u slijededim sluajevima: 1) kada vladar sebi uzima manje apsolutne vlasti no to je to potrebno za odranje mira I obrane drave 2) kada svaki graanin sam rasuuje o tome to je dobro a to zlo, umjesto da o tome sudi graanski zakon 3) kada se graani vode samo svojom individualnom savjedu, a ne zakonom, kao oblikom javne savjesti 4) kada onaj koji ima vrhovnu vlast potpada pod graanski zakon 5) kada svaki pojedinac ima takvo apsolutno vlasnitvo nad svojim dobrima, da to iskljuuje pravo vrhovnog vladara 6) kada je vrhovna vlast podijeljena 7) kada narod oponaa susjedne narode, mijenjajudi oblik vladavine po uzoru na susjede

8) ugledanje na Grke i Rimljane, kroz itanje knjiga koje opisuju antike vladavine, veliaju demokraciju i monarha prozivaju tiraninom 9) miljenje da u dravi ima vie od jednog vladara, naime uz svjetovnog, da postoji i duhovni vladar nuno je da je ili svjetovna vlast nadreena duhovnoj ili obratno, jer dva vladara ne mogu vladati istom dravom 10) kada ne vlada jedan vladar nego jedni donose zakone, drugi zapovijedaju, tredu ubiru porez itd. 11) kada drava nema dovoljno novca 12) kada novac stoji kod nekih, kroz monopole i zloupotrebe zakupaca dravnih prihoda 13) kada postoje popularni ljudi koji lako zavedu narod protiv vlasti 14) kada grad dosegne pretjeranu veliinu i mod, te kad postoji mnotvo korporacija 15) kada postoji sloboda kritiziranja suverene vlasti Zato narod treba pouavati da ne prigrli ni jedan oblik vladavine koji vidi kod susjednih nacija vie odsvog vlastitog, te da ne eli i ne izaziva promjenu vladavine!

48. to je suveren? Suveren je vrhovni vladar, bio to monarh ili skuptina, tj. nosilac jedinstvene, zajednike linosti (drave) kojemu pripada suverena vlast. On je dua koja dravi daje ivot i kretanje - bez njega drava ne postoji. Funkcija mu je briga o sigurnosti naroda - na to je obvezan prema prirodnom zakonu i za to polae raun samo Bogu, tvorcu prirodnog zakona. Za sigurnost naroda se brine javnom poukom, uenjima, kao i donoenjem i provoenjem dobrih zakona. On je neogranieni gospodar nad vlasnitvom i ivotima graana i jedini koji je zadrao prirodno pravo na sve; on je i svjetovni i duhovni vladar. Suveren donosi zakone, primjenjuje kazne i nagrade.

49. Prava i ovlatenja onoga kojemu je povjerena suverena vlast? Suveren ili vrhovni vladar ima nedjeljiva i neprenosiva prava, tj. neogranienu (apsolutnu) vlast, jer dioba vlasti dovodi do graanskog rata. Ta prava su: 1) podanici ne mogu promijeniti oblik vladavine, jer se time vradaju u prirodno stanje 2) suverena vlast ne moe se izgubiti (suveren ne moe kriti sporazum) 3) nitko ne moe pravedno protestirati protiv ustanovljenja suverena kojeg je proglasila vedina 4) podanik se ne moe pravedno aliti na suverenove radnje, jer su sve suverenove radnje injene po ovlasti koju je dobio od podanika, dakle sve suverenove radnje su zapravo radnje podanika koji su ga ovlastili da bude vladar 5) suveren ne moe biti kanjen od svojih podanika 6) suveren odluuje to je potrebno za mir i obranu podanika, koja su uenja podobna, a kojatetna 7) suveren je jedini zakonodavac 8) suveren vri pravosue i rjeava sporove (izvrna i pravosudna vlast) - vrhovni je sudac usporovima

9) suveren ima pravo na voenje rata i sklapanje mira 10) on bira svoje savjetnike i minister 11) ima pravo nagraivanja i kanjavanja 12) dodjeljuje poasti

50. Kojem je zakonu podinjen suveren? Suveren je podinjen samo prirodnim zakonima, jer su oni boanski, ali nije podinjen zakonima koje on sam stvara.

51. Kakva je vrhovna vlast? Vrhovna vlast je apsolutna (neograniena) i nedjeljiva.

52. Zato vlast mora biti apsolutna i nedjeljiva?

Vlast mora biti apsolutna i nedjeljiva zato to dioba vlasti dovodi do graanskog rata i propasti drave (graanski rat uzrokovan je neposlunodu podanika); podijeljena vlast unitava jedna drugu; jer biograniavanje vlasti ili njena podjela znaila obnovu prirodnog stanja anarhije.

53. Zato je kod Hobbesa monarhija apsolutna? Monarhija je apsolutna jer svako ograniavanje vlasti dovodi do rata.

54. U emu se sastoji dvostruki ugovor? - inae tradicionalno postoji: a) sporazum o udruivanju - pojedinci stvaraju civilizirano drutvo b) sporazum o podanitvu - podanici se odriu svojih prava u korist neke izdvojene vlasti, posredovanjem temeljnih zakona - drutveni ugovor ima 2 bitna elementa: a) neopozivo prenoenje prirodnog prava na suverena b) apsolutno podinjavanje suverenu (tek ovim se gomila jedinki sjedinjuje u 1 politikulinost)

Hobbes nijee ovu teoriju o dvostrukom ugovoru (o ogranienoj monarhiji), tj. odbacuje sporazum o podanitvu, jer je to proturjeno: tei za podjelom suverenosti izmeu vladara i podanika, a suverenost se ne moe podijeliti bez opasnosti po dravu - on prihvada da svaki pojedinac sklapa ugovor sa svim drugim pojedincima koji ele stvoriti civilizirano drutvo i po tom ugovoru on se obvezuje otuiti svoju slobodu u korist tredega (ovjeka ili zajednice), uz uvjet da i drugi tako uine - tako je svatko vezan za suverena koji se, sa svoje strane, ni na to ne obvezuje.

55. Koji je prvi uvjet uspostave drave? Prvi uvjet uspostave drave jest elja ljudi da izau iz nesigurnog, anarhinog i pogibeljnog prirodnog stanja, elja koja dolazi iz ovjekovih strasti i iz razuma (strasti koje ovjeka navode na tenju miru su: a) strah od smrti, b) elja za udobnim ivotom, c) nada da radom moe stvoriti taj udoban ivot,a razum sugerira ovjeku stavke mira s kojima se ljudi mogu usuglasiti - to su prirodni zakoni); a potom sklapanje drutvenog ugovora, tj. prenoenje prirodnog prava na suverena i podinjavanje suverenu.

56. Zato dolazi do neprijateljstva i rata svih protiv svih? Do neprijateljstva i rata svih protiv svih dolazi zbog nedostatka prostora potrebnog za ivot (to je bitno jer je ovjek - materija u kretanju).

57. Kakva je to koncepcija? To je antropomehanika i materijalistika koncepcija.

58. Kada nastaje vlasnitvo? - uspostavom dravne vlasti, kad se zakonima raspodjeljuju dobra.

59. Kakvu koncepciju o drutvu i dravi zastupa Hobbes? Hobbes zastupa naturalistiku koncepciju o drutvu i dravi: sve prirodne, ali i drutvene i duhovne pojave su kauzalno povezane, priroda je veliki mehanizam kojim vlada nunost, a drava i ljudi su samo modificirane, neto sloenije maine.

S obzirom na shvadanje o mogudnosti spoznaje ljudskih prava Hobbes (kao i LOCKE) zastupa naturalistiku kognitivistiku teoriju: ljudska prava su objektivne injenice koje su neovisne o naim vjerovanjima - prirodno pravo na samoodranje je opravdano, jer je izvedeno iz osnovnih vjerovanja o materiji, kretanju i zakonima prirode.

60. Koje su posljedice rata? Posljedice rata su da ljudi ive bez ikakve sigurnosti do one koju im daje vlastita snaga i dovitljivost, nema radinosti ni kulture, vlada stalan strah od nasilne smrti, ivot je usamljeniki, siromaan, opasani kratak.

61. Koje su 2 osnovne "vrline" u ratu? - sila i prijevara

62. to su dobro i zlo? Dobro i zlo su nazivi za ono to je predmet nae elje ili mrnje nae apetite i averzije. Dobro ili zlo je neto uvijek u odnosu na nas - ne postoji nita to je naprosto i apsolutno dobro ili zlo, ved je to takvo tek po ovjeku koji ima svoje preferencije ili, u dravi, po sudcu.

63. Tko stvara moral? Moral stvara politika, tj. graanski zakoni - dakle, morala nema u prirodnom stanju.

III. O Krdanskoj Dravi 64. Kakvo je Kraljevstvo Boje? Kraljevstvo boje je dvovrsno: prirodno i proroko. a) prirodno boje kraljevstvo - ono gdje bog vlada nad onoliko ljudi koliko ga priznaje, putem prirodnih zakona. b) proroko boje kraljevstvo - ono gdje bog vlada nad izabranim narodom - idovima, i to ne samo putem prirodnih zakona nego i putem pozitivnih zakona koje im je dao preko proroka.

65. Iz ega proizlazi pravo Boje suverenosti? Pravo boje suverenosti iliti boja vrhovna vlast izvedena je iz njegove svemogudnosti (a ne iz toga to je on stvoritelj svijeta i ovjeka).

66. Koji su oblici potovanja Boga? Oblici potovanja boga su unutarnji i vanjski: unutarnji su 3 strasti: nada, strah i ljubav, a vanjski su pohvala, velianje i blagosiljanje. Isto tako, potivanje boga moe biti propisano ili svojevoljno/slobodno; javno ili privatno, putemmolitve, darova, rtvi.

IV: O Kraljevstvu Tame Pored boanske i ljudske vrhovne vlasti, Hobbes smatra da postoji i kraljevstvo tame, sotone, tj.varalica koji nastoje mranim i pogrenim uenjima narod zavesti na krivi put, udaljiti od boga izavladati nad njima na ovome svijetu.

SPINOZA:
Teoloko-politiki traktat, Politiki traktat

Spinoza odbacuje tradicionalnu politiku filozofiju, te ono to on smatra beskorisnim koncepcijama tradicionalne filozofije on zamjenjuje realistinim, znanstvenim analizama politikog ivota (takav put je imao i Machiavelli). Spinoza eli oblikovati politiki nauk koji de biti relevantan za politiku praksu, to je mogude samo ako se on utemeljuje u realistinim znanstvenim analizama politikog ivota, te u svijesti da je to postojede stanje prouzrokovano stalnim naelima ljudske prirode. Spinoza krede novi putem - krede od razumijevanja ljudi kakvi oni jesu, a ne onakvi kakve bismo htjeli da budu! A ljudi, tj. ljudska priroda, je ovakva: (i na njoj, a ne na poukama razuma, se prirodno temelji drava!): -Svi ljudi imaju prirodnu tenju da ouvaju svoje postojanje. ovjekova mogudnost da ouva svoje postojanje je veda ukoliko je veda njegova mod u odnosu na prirodu. ovjek je najmodniji kada je nezavisan i kada ivi po vlastitoj volji, tj. vodi se svojim razumom. Stoga je ovjek slobodan u onoj mjeri u kojoj je razuman. - ALI, svi ljudi su po prirodi podloni afektima, koje razum ne moe nikada u potpunosti eliminirati; njima je mogude tek upravljati, jednom kad ih jasno spoznamo, to znai da vedina ljudi (koja ipak afekte nije spoznala) djeluje voena afektima, a ne razumom. Bududi da su ponajprije voeni afektima, ljudi se esto sukobljavaju (jer svaki ovjek eli biti prvi - osvetiti se, natjerati druge da se ponaaju kako on to eli i slino), pa je jasno da su stoga ljudi jedni drugima po prirodi - neprijatelji.

1. to je afekt? Afekti nisu poroci ljudske prirode, ved njene nune, iako neugodne, osobine; primjerice: ljubav, mrnja, bijes, zavist, astohleplje, milosre. Afekti su stanja ljudskog tijela u kojima se povedava ili smanjuje mod injenja tog tijela, te mod miljenja naeg duha. Afekti su trpljenje due - nejasna ideja kojom duh potvruje vedu ili manju snagu postojanja svoj tijela nego prije.

2. Koja su 3 osnovna afekta? Primarni, osnovni afekti, koji proizlaze iz ljudske prirode i ije su ostali afekti tek kombinacije, su: - udnja (najvaniji afekt, jer izraava nagon za samoodranjem) - radost - prijelaz iz manjeg savrenstva u vede - alost - prijelaz iz vedeg savrenstva u manje

3. to su strasti? Strasti su pasivni afekti, koji nastaju ako ovjek posjeduje neadekvatne ideje, pa trpi. Osnovne strasti su strah od boli i oekivanje ugode, tj. nada. (Za razliku od toga postoje aktivni afekti, koji nastaju ako ovjek posjeduje adekvatne ideje, i ondaini, djeluje - ti afekti se svode na radost ili na udnju).

4. to je prirodno pravo? Prirodno pravo su prirodni zakoni/pravila prema kojima se sve dogaa,tj. prirodno pravo, to je sama sila prirode iliti boja mod. Uzrok nastanka i postojanja svih prirodnih bida je bog, koji je kod Spinoze identian prirodi (bog panteizma), to onda znai da smo svi podloni bojim ili prirodnim zakonima. Ti zakoni su vjeni I nenaruivi. Svaki ovjek ima toliko prava u prirodi kolika mu je mod. ovjek ima najvie prava kada je najmodniji, a najmodniji je kada je nezavisan i kada ivi po vlastitoj volji, tj. kada se vodi svojim razumom. Nita ovjek ne radi - vodio ga razum ili udnja - a da nije sukladno zakonima ili pravilima prirode, tj. po prirodnom pravu. Dakle, kod Spinoze prirodno pravo uopde nije normativno - ne pokazuje to bi trebalo biti, ved naprosto opisuje kako stvari stoje - to je deskriptivno prirodno pravo. Isto tako, kod Spinoze se prirodno pravo protee na sva bida u prirodi, i kao najbitniji tu je svima -zakon samoodranja. Pravo prirode protee se do granica njene modi: pravo pojedinca protee se koliko i njegova mod, tj. on ima pravo initi sve to moe u cilju samoodranja. to vie ljudi se udrui, to vie prava oni skupa imaju nad prirodom. Opdi prirodni zakon je da se svatko trudi da se odri onakav kakav jest, vodedi rauna samo o sebi i osvom odranju, jer onaj tko ivi samo pod vladu prirode ima neogranieno pravo da udi za onim to smatra korisnim i njegovo je pravo da to prisvoji.

5. to zabranjuje prirodno pravo? - propustiti priliku za samoodranje

6. Kakvo je prirodno stanje? Prirodno stanje je hipotetska predodba ljudskog ivota bez organizirane zajednice. Tu sve pripada svima i svi imaju pravo da to prisvoje, ako imaju modi za to - nema vlasnitva, tu nema ni pravde ni nepravde nema grijeha (tj. tu ovjek moe grijeiti samo protiv samoga sebe, jer nema obvezu da ugaa drugome); ljudi nisu voeni razumom, ved se opredjeljuju za djelovanje prema svojim prohtjevima (eljama,strastima); ljudi su meusobno neprijatelji.

7. Koliko svaki pojedinac ima prava u prirodnom stanju? U prirodnom stanju svaki pojedinac ima onoliko prava koliko ima modi.

8. Kakvi su ljudi po prirodi? Po prirodi su ljudi voeni afektima vie nego razumom, pa se oni u prirodnom stanju esto sukobljavaju i jedni su drugima, dakle, po prirodi, neprijatelji, pa je prirodno stanje nesigurno.

9. Da li je ovjek drutveno bide? Iako je ovjeku svojstveno to da eli da ostali ljudi ive po njegovoj volji, da eli tlaiti druge I svagdje biti prvi, pa ulazi u borbu protiv drugih, ovjek je zapravo drutvena ivotinja - strah ga jesamode, jer u samodi nitko nije dovoljno jak da se obrani i pribavi ono neophodno za ivot, i stoga je prirodno da ljudi ele drutveno, graansko stanje, stanje mira i sigurnosti u kojemu se ujedno moe razvijati razum i uzdizati duh. Drutvo je sredstvo za zadovoljenje potreba, te ujedno i ono to uinkovito povedava ovjekovu pojedinanu mod. Dakle, krajnja svrha ljudskog drutva nije tek olakavanje pukog preivljavanja, ved stvaranje okruja u kojemu de ljudi modi ivjeti u skladu s puninom svoje ljudske prirode. Bududi da to ljudi ne mogu samostalno urediti, jer su voeni afektima, trebaju racionalnog posrednika - dravu. Drava je tu da natjera sve, da svojevoljno ili pod pritiskom sile, rade ono to je za opdu dobrobit, tj. ive po naredbama razuma. To meutim ne znai da u graanskom stanju nestaje prirodno pravo - prirodno pravo ostaje i tu, jer je utemeljeno u prirodi svakog ovjeka: svi su ljudski postupci odreeni ljudskom prirodom. Spinoza se tu razlikuje od Hobbesa, jer smatra da pojedinci ne mogu u potpunosti prenijeti svoje prirodno pravona dravu, jer je prirodno pravo zapravo - njihova mod, koja je dio ljudske prirode. Ljudi tako na dravu ne prenose svoju mod, ved svoju vlast nad sobom , tj. pravo da u potpunosti ive iskljuivo prema vlastitom nahoenju. Tako pojedinci ovladuju dravu da putem zakona, na racionalan nain uredi ono to oni sami nisu bili u stanju urediti - njihove meusobne odnose. Dakle, i u prirodnom i u graanskom stanju ovjek djeluje po zakonima svoje prirode, brinudi se zasvoju korist: u oba stanja ovjek je voen strahom od boli i oekivanjem ugode, tj. nadom, s time da su u graanskom stanju i

strah i nada za sve vezani uz isto: svi se sada boje istoga i svima je jedan te isti uzrok sigurnosti. Prirodno pravo pojedinaca dosie samo dotle dokle dosie njihova mod. Drava nema svoje vlastite modi, pa je njezina mod tek ujedinjena mod graana, tj. naroda njihova volja da se dravi podrede. Stoga mudra drava ne ide protivno volji naroda.

10. Zato se pojedinac odrie jednog dijela prirodnih modi? Pojedinac se odrie jednog dijela prirodnih modi radi vlastite sigurnosti i mira (jer se sam ne moe odrati, pa ulazi u zajednicu s drugima).

11. Gdje postoje zakon, grijeh/poslunost, pravda/nepravda i moralnost? Zakon i moralnost postoje tek u dravi, tj. drutvenom poretku, jer su dobro i zlo odreeni zajednikom odlukom i jer tu svatko s pravom ini samo ono to je u skladu s tom opdom voljom. Grijeh je tako ono to je zabranjeno po pravu.

12. U to se razvija prirodni poredak modi? - u dravu, tj. u pravo drave, koja onda jedina ima najvie pravo nad svim stvarima, tj. suverenost. Spinoza je bio prvi filozof koji je napisao sustavnu obranu demokracije.

13. Razlika izmeu ta dva traktata? - u idealnom obliku vladavine koji predlae: u Teoloko-politikom traktatu predlae demokraciju, a u Politikom traktatu aristokraciju. Teoloko-politiki traktat - tu Spinoza opirno razmatra religiju, koje se u Politikom Traktatu tek dotie, te se bavi politikim statusom filozofije, a Politiki traktat ne. Politiki Traktat kao glavnu temu ima pokazivanje najboljih inaica triju glavnih vrsta vladavine monarhije, aristokracije i demokracije, dok Teoloko-politiki traktat za temu ima istraivanje: koji je najbolji oblik drave, te kako se moe postidi taj oblik?

14. Koje pravo zastupa Spinoza? - prirodno pravo

15. to je mir? - nije samo odsutnost rata, nego vrlina koja se raa iz snage due, jer graanska pokornost je stalna volja da se izvrava sve ono to se treba initi prema opdem dravnom zakonu - stoga je mir jedinstvo,sloga dua.

16. to je nada? - vodilja slobodne zajednice, jer postoji elja da se usavri ivot; njome se rukovodi mnotvo naroda pri prirodnom udruivanju (vodilja potlaene zajednice je strah, jer je pobjednik prisiljava da ivi).

17. to je rat? - element prirodnog prava, tj. stanje rata je prirodno stanje, stanje u kome svatko ivi po svom nahoenju uz veliku opasnost po vlastiti ivot - ljudi su po prirodi jedni drugima neprijatelji, jer su po svojoj prirodi u najvedem stupnju podloni strastima (sukobljavaju se zbog srdbe, zavisti, elje da budu prvi i da potlae druge, jer prir. Pravo svakog pojedinca dopire dokle i njegova mod/sila) - za rat je potrebna volja samo jedne drave - 2 drave stoje jedna prema drugoj kao dva pojedinca,dakle, one su neprijatelji po prirodi (a za sklapanje mira treba suglasnost dviju drava) - pravo rata pripada svakoj dravi, a pravo mira najmanje dvjema (one su tada "ugovorne sile")

18. Od ega se odravaju zakoni? - oni su dua drave i nenaruivi su samo ako ih brane razum i ljudsko raspoloenje (opde ljudske strasti), jer ako se oslanjaju samo na razum, nemodni su i lako se kre

19. Osnova dravnog i drutvenog vladanja? - vlast, sila i zakoni koji koe ljudske strasti i elje?

20. Nastanak drave? Bududi da ljude vie vodi afekt nego razum, iz toga slijedi da se mnotvo prirodno udruuje ne iz razumskih razloga, ved iz nekog zajednikog afekta - zajednika nada ili zajedniki strah. Svi ljudi se tako boje samode, jer sami nemaju snage da se odbrane i odre na ivotu, pa ive u strahu I nesigurnosti, stoga je prirodno da ljudi tee stvaranju drave. Zato svatko prenosi sporazumom svu svoju vlast na drutvo, i time poinje ivjeti po naredbi razuma. Tu je svatko bilo svojevoljno bilo pod pritiskom kazne obvezan initi ono to je za zajedniku dobrobit. Drava tako omoguduje svakome daivi sigurno i bez straha, tj. da sauva netaknuto svoje prirodno pravo na ivot, bez tete po njega i po drugoga - cilj drave je sloboda. Prirodno pravo pojedinca nije u dravnom stanju negirano, nego je zasnovano na razumu.

21. to je sloboda? Sloboda je umni izraz ljudske modi; spoznata nunost, te ivot u skladu s razumom. - istinski cilj drave - duevna snaga i vrlina pojedinca, savrenstvo (iako je samo Bog savreno slobodan), jer Slobodan ovjek je onaj koji se rukovodi razumom - sloboda ne oduzima potrebu djelovanja, ved ju namede - opde pravo graana

22. ime je uvjetovan drutveni ljudski opstanak? - zakonima

23. Kada je ovjek slobodan? ovjek je slobodan kada se rukovodi razumom, jer sloboda ne uklanja nunost djelovanja, ved je uspostavlja. Razum nas ui da traimo mir.

24. to je granica prava (u prir. stanju)? U prirodnom stanju granica prava je - mod.

25. to je pravo drave? Pravo drave je pravo vrhovnih vlasti; prirodno pravo ogranieno silom mnotva koje djeluje kao da ima jednu duu. Samo vrhovne vlasti imaju pravo odluivanja to je dobro/zlo, to je nepravedno/pravedno; pravo kanjavanja krivaca, pravo donoenja zakona i njihova tumaenja u svakom pojedinom sluaju, pravo biranja inovnika koji de obavljati javne poslove, pravo navijetanja rata. Drava ima onoliko prava kolika je njena mod (a graanin ima pravo samo na ono to mu jami drava).

26. to je savjest? -?

27. Da li se treba pokoravati i nepravednim zakonima? - da, jer nam razum propisuje da izmeu dva zla trebamo izabrati manje i jer je pokoravanje postojana volja da se izvrava ono to je prema zakonu dobro i to treba initi u skladu s opdom voljom - volju drave treba smatrati kao volju svih U kojoj je mjeri neka drava dobra moe se procijeniti po dva kriterija: 1. drava je dobra u onoj mjeri u kojoj je postojana, a postojana je onoliko koliko je modna tj.nezavisna o drugome, a takva je samo ukoliko je voena razumom! 2. drava je dobra ako svojim graanima daje sigurnost i ivot u skladu s razumom, koji omoguduje razvoj duha

28. Kakav poredak moe biti? Koji su nedostaci tih poredaka? Spinoza razlikuje tri poretka, te njihove nedostatke: 1. monarhija Monarhija je stanje u kojemu apsolutno vlada jedna osoba. Tu su ljudi u ropstvu a ne u slobodi, jer se narod ne pokorava samome sebi, ved kraljevoj apsolutnoj volji. Isto tako, jedna osoba - kralj - ne moe podnijeti teret vlasti, jer ne moe imati toliko modi, biti toliko budan, i toliko nesalomljiva duha, bez afekata; kralj se esto boji graana, pa ih vidi kao neprijatelje I ne brine se za njih, boji se i vlastitih sinova, pa ih obrazuje da budu neopasni mekuci; kraljeva vlast je nestalna, kralj je smrtan i treba savjetnike (pa je monarhija zapravo prikrivena aristokracija). Kako popraviti stanje u monarhiji? Tako da: svi graani sainjavaju vojsku (osim zloinaca,maloumnih i robova), u vrijeme mira nema poreza, da kralj ima mnogo savjetnika iz reda graana, pomodu kojih de shvatiti stanje u dravi i znati donijeti odluke; graani se moraju pokoravati svim nalozima kralja, iako

moda smatra da su besmisleni. Narod moe u monarhiji sauvati dosta veliku slobodu ako postigne da je kraljeva mod ograniena modi naroda i da se titi zatitom samog naroda.

2.aristokracija Vlada nekolicina odabranih (patriciji) - mod takve vlasti je veda jer se manje vode poudom a vie razumom, te se vie od monarhijske vlasti pribliavaju apsolutnoj vlasti, pa je stoga prikladnija za uvanje slobode.Da bi aristokratska drava bila postojana, treba u njoj smanjiti broj patricija na najmanju mjeru (mjera patricija i naroda treba biti 1:50).

29. Vrste aristokracije? a) s glavnim gradom kao sjeditem drave. b) bez glavnog grada, tj. oblik drave koji obuhvada veliki broj gradova, ujedinjenih u dravu putem Senata i suda (ova je bolja! jer tu vie ljudi ima slobodu - jer kada vlada samo jedan grad, tada se on za druge brine samo kad je to njemu u interesu).

30. Koji je najbolji oblik aristokratske vladavine? Najbolji oblik aristokratske vladavine jest aristokratska vladavina koja nema glavnog grada i u kojoj su gradovi ujedinjeni u dravu putem Senata i suda.

3.demokracija Vladaju svi graani, stoga je demokracija apsolutna dravna vlast, jer su oni koji vladaju i oni kojima se vlada - jednaki. U takvoj dravi vlada jednakost, stoga je ta drava najmodnija, i s najvie prirodnog prava, razumskog ivota i razvoja duha i vrline. U demokraciji vlast moe donositi kakve god zakone eli to se tie religije, ali te zakone koji omoguduju javni sklad i stabilnost mora uskladiti sa osobnim slobodama u govoru, misli, vjeri. Bog dakle ovdje nije vien kao zakonodavac - njegovi nalozi postaju zakoni tek ako ih vlast u dravi ozakoni.

31. Nedostatak demokracije? - nedostatak centralizacije u vrijeme rata (monarhija ima prednost u ratu, a demokracija u miru)

32. Najbolje dravno ureenje? Najbolje dravno ureenje je ono pod kojom ljudi ive ivot u slozi i pod kojom imaju neokrnjena prava (jer je za poroke i vrline, tj. za ponaanje graana odgovorna - drava!), a, kao i pojedinac,najmodnija i najnezavisnija je ona dravna zajednica koja se temelji na razumu. Takvo drutveno ureenje je - demokracija; ona ima ostvarenu ravnoteu slobode i sputavanja, tj. ona stvara uvjete koji omoguduju razvoj filozofije. Spinoza je prvi filozof koji je napisao sustavnu obranu demokracije (i to u njegovom Teoloko- politikom traktatu).

33. Koja je drava najblia prirodnom stanju? Prirodnom stanju najblia je demokratska drava: demokracija oponaa prirodno stanje, ali na nain da ga racionalizira, ini sintezu heterogenih ljudskih tipova koja strukturom vjerno odraava razlike tih tipova. Tu se svatko odrie svog prirodnog prava u korist vedine, sebe radi, radi samoodranja- ljudi prenose svu svoju mod na jednu vladu koja izraava volju svih, i tako svi sudjeluju u samoupravi. Stoga je demokracija je poeljnija od ostalih poredaka - jer je uskladiva s raznolikim prirodama koje imaju zajedniki opdi cilj (brigu za samoodranje). Prednost demokratske drave: omoguduje svakome da misli to hode i da kae to to misli.

34. Kakva vlast (vladavina) moe biti? a) monarhijska, aristokratska i demokratska b) nasilna - koja nastoji proiriti svoju vlast i na miljenja podanikaumjerena - koja podanicima dozvoljava slobodu miljenja i govora

35. Koja je glavna razlika izmeu aristokratske i demokratske vlasti? Glavna razlika izmeu aristokracije i demokracije sastoji se u tome da se u aristokraciji patricijsko vladajude vijede obnavlja izborom novih lanova, a u demokraciji svi graani mogu glasovati i imati poloaj. No, broj graana u vrhovnome vijedu demokracije moe se zbog dobnih i imovinskih ogranienja smanjiti na broj koji je manji od broja lanova vijeda u aristokraciji. - u aristokraciji pravo upravljanja ovisi samo od izbora, a u demokraciji ono zavisi od prava steenog roenjem ili od stjecaja sretnih okolnosti

36. Razlika izmeu monarhije i aristokracije? - kralj treba savjetnike, a Sabor ne - kralj je smrtan, a skupovi su vjeni - kraljeva vlast je nestalna (vie upravljaju strasti), a vlast skuptine je uvijek ista (upravljavie razum)svaka kraljeva odluka nije zakon, a svaka jasno odreena odluka skuptine jest

37. to je drava? Drava je racionalni posrednik koji omoguduje meusobni suivot ljudi - omoguduje im da se vode razumom, te da razvijaju vrline i duh. Drava je: pravo koje odreuje mod mnotva, a koje u cijelosti dri onaj koji se, zajednikim pristankom, brine za dravne poslove, tj. donosi, ukida i tumai zakone, utvruje gradove, odluuje o ratu i miru i sl.; izraz jedinstvene volje i modi. Kao i svaki pojedinac u prirodnom stanju, tako i cjelina drave ima toliko prava koliko je modna. I isto tako svaki pojedini graanin, odnosno podanik, ima to manje prava to je dravna zajednica modnijaod njega. Nijedan graanin nije nezavisan, ved je zavisan od dravne zajednice ije je naloge obvezan izvravati,a ti nalozi su zapravo nalozi svakog pojedinog graanina, jer drava izraava njihovu volju.

38. Cilj drave? Cilj drave je mir, sigurnost ivota, te sloboda, a u konanici: sloboda filozofskog govora,a to se omoguduje obuzdavanjem ovjekove strastvene prirode.

39. Koji filozofi smatraju da "svoj vlastiti sudac" prestaje u graanskoj dravi? Hobbes, Spinoza, Locke, Kant

40. Zato i kako nastaje dravno stanje? - da bi ivjeli mirno i sigurno, ljudi su se meusobno sporazumjeli i pristali da zajedniki uivaju pravo nad svim stvarima, koje po prirodi pripada svakom pojedincu - u dravnom stanju ivot ljudi uvjetovan je modi i voljom cijele zajednice. - dakle, drava je stvorena da bi se sauvalo netaknuto prirodno pravo svakog pojedinca. Dvije drave se odnose jedna prema drugoj kao dva ovjeka u prirodnom stanju.

41. Kad je drava nezavisna? Drava je nezavisna dok god se moe brinuti za svoju sigurnost i zatititi se od tue sile, te dok godima modi, tj. vodi se razumom, tj. slobodna je; a zavisna je od druge dok je ona druga prijei da radi to hode ili dok joj je ona druga potrebna za ouvanje i napredak.

42. Moe li vrhovna (najvia) vlast pogrijeiti? Vrhovna vlast moe pogrijeiti - ona grijei kad ini ili doputa ono to moe uzrokovati njenu propast, tj. kad radi protivno pravilima razuma - dakle ona grijei kada iznevjerava sebe. Dvije dravne zajednice su po prirodi neprijatelji, kao i ljudi u prirodnom stanju.

43. to je potrebno za rat? Za rat je potrebna volja samo jedne drave. Zato pravo na rat pripada svakoj dravnoj zajednici. 44. to treba za mir? No, za mir je potrebna suglasnost najmanje dviju drava koje ele sklopiti mirovni sporazum. Zato pravo na mir ne pripada jednoj, ved najmanje dvjema dravnim zajednicama koje se zbog toga zovu saveznima. Dvije dravne zajednice zajedno su modnije i imaju vie prava nego jedna i druga same za sebe. to vie dravnih zajednica sklopi mir, to se svaka pojedina dravna zajednica manje treba plaiti ostalih, jer su sve manje nezavisne, i sve se obvezuju uvati mir.

45. Do kada traje mirovni ugovor? Mirovni ugovor traje sve dok postoji strah od tete ili nada u izvjesnu korist.

46. Koji je bitan faktor drave i pojedinca? Bitan faktor, kako drave tako i pojedinca, je prirodni zakon samoodranja. Drave su meusobnom odnosu kao i pojedinci - neprijatelji su po prirodi. - prirodno pravo, jer se ono protee koliko i mod (najvie prirodno pravo nad svim ljudima ima onaj koji ima najvie modi, jer ih moe primoravati silom ili obuzdavati prijetnjom smrtne kazne -on zadrava to najvie pravo sve dok ima mod da izvrava svoju volju); prirodno pravo ovjeka ne prestaje u dravi, jer i tu ovjek djeluje prema zakonima svoje prirode i misli na svoju korist, razlika je samo u tome to se u graanskom stanju svi plae iste stvari i to za sve postoji isto naelo sigurnosti. Pojedinanu neovisnost postiemo tako da je predajemo dravi.

47. Kako drava treba ouvati nezavisnost? Drava nezavisnost treba ouvati tako da suverena vlast u stanovnitvu odri strah i potivanje, te tako da donosi dobre zakone koji de strasti pretvarati u krepost.

48. Koji su temelji monarhistike vladavine? -?

49. emu je ovjek po prirodi sklon? Koristoljublju, vlasti i neprijateljstvu prema drugima, jer je voen strastima, jer udi za onim to smatra korisnim.

50. Meu kim se biraju sudci? Sudci se biraju meu patricijima (plemstvom).

51. Koje je prvobitno naelo? - progres ili prirodni zakon samoodranja

52. O emu ovisi trajnost drave? - o tako ureenim dravnim poslovima da oni koji njima upravljaju ne mogu dodi u iskuenje da rade zlonamjerno

53. to je vrlina drave? - sigurnost

54. Na temelju ega se odluuje o vlasnitvu? U dravi se o vlasnitvu odluuje na temelju zajednikog prava.

55. Tko je pravedan ovjek? Pravedan ovjek je onaj ija je stalna volja da svakome da ono to mu pripada, dakle onaj koji nenastoji prisvojiti tue. Stanje ma koje drave naziva se graanskim stanjem.

56. to je graanin? 57. Tko ima pravo glasa u vrhovnoj skuptini u demokraciji? Spinoza kao graane (dakle, kao one koji imaju pravo glasa) vidi one koji zadovoljavaju 3 uvjeta: - da se pokoravaju zakonima domovine (diskvalificira strance) - da asno ive (diskvalificira zloince) - i da su nezavisni (diskvalificira djecu, robove i ene! - ene stoga to prirodno imaju slabiji duh i um, pa stoga i slabiju mod, te manje pravo.)

58. U kojem sluaju im se moe uskratiti to pravo? - zbog zloina ili neasnosti

59. to je podanik? Podanik je onaj koji je duan pokoravati se dravnim zakonima.

60. to nas ui razum? Razum nas ui da traimo mir i da izmeu 2 zla treba izabrati manje.

61. to se dogaa ako vlastodrac ne potuje uvjete drutvenog ugovora? - prestaje ugovor i graansko pravo se zamjenjuje ratnim pravom

62. to je mod? - jedina granica prava

63. Da li ljudi ostaju i u dravi neprijatelji? - da, ostaju takvi ak i kad su povezani zakonima: zato se demokratske vladavine pretvaraju u aristokracije, a aristokracije u monarhije.

64. Koja je glavna svrha Teoloko-politikog traktata ? Da afirmira demokraciju kao najbolje dravno ureenje, i da oslobodi filozofiju od vlasti religije ili puka.

65. Koji je opdi zakon ljudske prirode? Opdi zakon ljudske prirode jest da nitko ne izbjegava neto to smatra korisnim, osim ako se nada stjecanju vedeg dobra ili iz straha od vedeg zla nego to je liavanje tog dobra, i nitko ne trpi zlo, osim da bi izbjegao vede zlo.

66. Koja je dunost vladara? - briga o dravnim interesima

67. Koja je dunost podanika? - pokoravanje vladarevim zapovijedima

68. to je privatno graansko pravo? - sloboda svakog ovjeka da uva svoj ivot, sloboda odreena zapovijedima vladara I zajamena samo njegovom vladu

69. Koje su 2 stvari koje nikada nisu jednako podijeljene? - ugled i bogatstvo Religija se ne moe podvrdi nikakvoj vrhovnoj vlasti, jer duh, dok se god slui razumom, je nezavisan od vrhovne vlasti.

70. Kako religija stjee zakonsku snagu? - samo na osnovu odluka vladara

71. to su svjetovni vladari? tumai boanskog (crkvenog) prava

72. Koji je najvii stupanj pobonosti? - domoljublje

73. to je zakon? a) u irem smislu - ono to nekom pojedincu nalae neki utvren nain djelovanja, a to ovisi o prirodnoj neophodnosti ljudske volje b) u uem smislu - nain na koji treba ivjeti ovjek koji sebi ili drugima propisuje izvjesnu svrhu

74. Koje 2 vrste zakona postoje? a) ljudski zakon - pravilo ivota koje slui samo sigurnosti ivota i drave b) Boji zakon - zakon koji se odnosi na najvie dobro, tj. na istinsko poznavanje Boga I ljubav prema Njemu, zajedniki je svim ljudima - izveden je iz opde ljudske prirode

75. U emu se sastoji blaenstvo i ovjekova najvia sreda? - u ljubavi prema Bogu

76. Koji je cilj filozofije? - istina i mudrost

77. Koji je cilj teologije/vjere? - tek pobonost i poslunost bojim zakonima

78. Koja je najvia dunost graanina? - ouvanje mira u dravi

79. Dokle see pravo slobode govora? - sve dok se ne vrijea ugled vlasti i ne remeti mir u dravi.

80. Kakva je Spinozina slika svijeta? - mehanicistiko-materijalistika (apsolutni determinizam, racionalizam, antitelologizam, kozmiki panteizam).

81. Na to je usmjeren osnovni nagon za samoodranjem? - na znanje i na mod (otuda jedinstvo razuma i volje)

82. to je ovjek? - bide prirode, dio prirodne cjeline i podvrgnut je samo zakonima prirode

83. Koji mu je ideal dravnog ureenja? - razumski ureena demokratska republika

84. Kakva je veza izmeu drave i prirode? - kao to je priroda kategorija uma, tako je i drava razumska konstrukcija, koja nastaje na temelju dravnog/drutvenog ugovora, kojim ovjek prelazi iz prirodnog u graansko stanje

85. to je pretpostavka razumski ureene drave? - sloboda miljenja, nauke i umjetnosti.

ROUSSEAU:
Drutveni ugovor, Rasprava o podrijetlu nejednakosti

1. Koji je sadraj "Rasprave o nejednakosti"? Rousseau je napisao Raspravu o podrijetlu i osnovama nejednakosti meu ljudima kao odgovor nanatjeaj akademije u Dijonu. U tom djelu, Rousseau daje hipotetsku povijest ovjeanstva (od plemenitog divljaka do civiliziranog ovjeka), te uzroke nejednakosti (ne prirodne, vedmoralne/politike nejednakosti) nalazi u uvoenju prava vlasnitva.

2. Koji je sadraj "Drutvenog ugovora"? U Drutvenom ugovoru, nakon to je iskritizirao stanje suvremenih prilika u Raspravi o nejednakosti, Rousseau razmatra mogude oblike vladavine i zalae se za idealan model drutva ukome ne bi bilo nejednakosti. Tu je Rousseau ocrtao naela francuske revolucije.

3. to u sebi preutno sadri drutveni ugovor? Drutveni ugovor u sebi preutno sadri obvezu da de svakoga tko se odbije pokoriti opdoj volji na to prisiliti itavo tijelo (prisilit de ga da bude slobodan).

4. to je ovjek dobio, a to izgubio drutvenim ugovorom? Drutvenim ugovorom ovjek je dobio sigurnost: graansku i moralnu slobodu i vlasnitvo nad svim to posjeduje,a izgubio je prirodnu slobodu i neogranieno pravo na sve to ga mami.

5. Koji je cilj drutvenog ugovora? Cilj drutvenog ugovora je sigurnost, tj. odranje ljudi.

6. to je osnova svih prava? Drutveni ugovor je osnova svih prava.

7. Kakav je razvoj (etape) drutva? Drutvo se razvijalo kroz ove etape: a) prirodno stanje - plemeniti divljak ivio je osamljeno lutajudi, imao je jednostavne potrebe,nije bilo moralnih ni drutvenih odnosa.? b) drutvo u zaetku - javlja se moralnost, zakoni za kanjavanje osvete. To je najsretnija inajdua epoha u razvoju ljudskih sposobnosti ("zlatno doba"), iz kojeg su ljudi izali samo nekimsluajem. c) razvijeno drutvo - javlja se vlasnitvo, rad, nejednakost, koristoljublje, licemjerje, - osnivase drava, donose se zakoni.

8. Kakav je prirodan ovjek? Rousseau opisuje ivot plemenitog divljaka (le noble sauvage) u prirodnom stanju - on ivi samotno islobodno lutajudi, spontano zadovoljava svoje male i jednostavne potrebe (hrana, seks, san), on nije ni dobar ni lo (jer te distinkcije nastaju tek u drutvu), i karakterizira ga suosjedanje, samilost. Svi plemeniti divljaci su bili slobodni, jednaki i ravnopravni. U prirodnom stanju nema rata, jer je rat odnos ne meu ljudima, nego meu stvarima i dravama, a u prirodnom stanju nema ni privatnog vlasnitva, niti drava. Takoer, u prirodnom stanju nema nejednakosti - jedine nejednakosti koje postoje su prirodne nejednakosti (fizike i duhovne sposobnosti), ali one su sporedne jer se ne tiu onoga za ovjeka najbitnijeg - slobode.

9. Kakvi se ljudi raaju? Ljudi se raaju slobodni i jednaki.

11. Na kojim naelima se zasniva prirodno pravo? Prirodno pravo se zasniva, kod Rousseaua, na naelima koja su prethodila razumu: a) ljubav prema sebi (prirodni egoizam) b) milosre (ljubav prema blinjem) Preokret iz takvog prirodnog stanja koje je Rousseau vrlo milo, deava se kad je netko prvi ogradio dio zemljita i rekao: to je moje!, a drugi dobrodunici su mu povjerovali i nisu se pobunili; tj. prirodno stanje prestaje, te poinje drutveno stanje, kada se uvodi privatno vlasnitvo!

12. Kakav odnos prema vlasnitvu ima Rousseau? Rousseau dakle smatra da u prirodnom stanju nije bilo privatnog vlasnitva - privatno vlasnitvo NIJE prirodno pravo (tu se Rousseau razlikuje od Lockea). Uspostavljanjem odnosa vlasnitva stvara se drutveno stanje. Sklapanjem drutvenog ugovora privatno vlasnitvo postaje pozitivno/graansko pravo.Rousseau smatra da dravno vlasnitvo treba biti veliko i snano, a vlasnitvo graana maleno i slabo -vlasnitvo treba ograniiti kako bi se smanjila nejednakost ljudi. Vlasnitvo se stjee uzimanjem u posjed radom i obraivanjem zemlje.

13. Tko je bio istinski osniva civiliziranog drutva? Prvi koji je ogradio neko zemljite i rekao: ovo je moje!, naiavi na dobrodune ljude koji su mu povjerovali.

14. Gdje je korijen moralne/politike nejednakosti i izrabljivanja ovjeka od ovjeka? Rousseau razlikuje prirodnu/fiziku od moralne/politike nejednakosti. Prirodna nejednakost se temelji na razlikama u zdravlju, fizikoj spremi, te duhovnim i duevnihsposobnostima. Prirodna nejednakost je nebitna jer se ne tie onoga za ovjeka najbitnijeg - njegoveslobode. Moralna ili politika nejednakost pak se razvija tek s drutvom, i to poevi od uvoenja privatnog vlasnitva, to je dovelo do razlika bogatih i siromanih, preko uspostave upravne vlasti, to je dovelo do distinkcije jakih i slabih, to je na kraju dovelo do zamjene legalne vlade proizvoljnom, te stvaranja odnosa gospodar - rob, tj. do despotizma! Korijen drutvene nejednakosti i izrabljivanja ovjeka od strane ovjeka je, stoga, u uspostavi privatnog vlasnitva! U despotizmu su svi ljudi, umjesto u slobodi kao u prirodnom stanju, jednaki u ne slobodi! Takvo strano stanje, smatra Rousseau, narod ima pravo prekinuti nasilno, tj. revolucijom! Narod ima pravo na revoluciju, smatra Rousseau (za razliku od Kanta) jer narod ima neotuivi suverenitet. Nakon revolucije de se stvoriti razumna drava, u kojoj de ovjek imati SLOBODU, i to onu pravu,moralnu/graansku slobodu, koja je razliita od prirodne slobode koju ovjek ima u prirodnom stanju,a koja je zapravo - ropstvo, jer izvire iz fizikih nagona.

15. Koje je osnovno naelo politikog prava? Osnovno naelo politikog prava je ouvanje (zatita) vlastite slobode.

16. to je sloboda? Sloboda je pravo ovjeka (a ne graanina - kao u Rimu).

17. Vrste slobode? Rousseau razlikuje prirodnu slobodu - onu koju pojedinac ima u prirodnome stanju, i koja je ograniena samo snagama pojedinca - ta sloboda je zapravo - ropstvo, jer izvire iz fizikih nagona; te graansku/moralnu slobodu - koja je ograniena opdom voljom, tj. zakonom, i koja je prava sloboda ovjeka!

18. to je rat i to ga izaziva? Gdje rata nema? Rat je odnos ne meu ljudima (tu se Rousseau suprotstavlja Hobbesu!), nego meu stvarima I dravama, a u prirodnom stanju nema ni privatnog vlasnitva, niti drava, stoga rata nema u prirodno mstanju! Dakle, rat je odnos drave i drave uzrokovan eljom za prisvajanjem dobara (dakle, odnos meu stvarima), a pojedinci su tu - neprijatelji sluajno, i to ne kao ljudi i kao graani, nego kao vojnici. Privatnog rata ili rata ovjeka s ovjekom nema, niti u prirodnom stanju (jer nema trajnog vlasnitva),niti u drutvenom stanju, jer je sve pod vladu zakona.

19. Kakvi su razlozi za ograniavanje teritorija drave? Razlozi za ograniavanje teritorija drave su unutranji i apsolutni (tee je upravljati na velikim razdaljinama, uprava je skuplja, vlada ne djeluje efikasno, narod je manje sklon voama koje nikad ne vidi).

20. Kakvi su razlozi za irenje teritorija drave? Razlozi za irenje teritorija drave su vanjski i relativni (radi odupiranja i samoodranja).

21. Kakav je Rousseauov odnos prema progresu i prema povijesti? Po emu se Rousseauovo shvadanje povijesti razlikuje od shvadanja povijesti kod drugih filozofa? Rousseau ima negativan stav prema povijesti i progresu - smatra da civilizacijski napredak donosi moralno nazadovanje. Vlada nered i nesigurnost, ljudi su prijetvorni mekuci, egoisti, itd.

22. to Rousseau uvodi u politiku kao temeljno naelo? Rousseau u politiku kao temeljno naelo uvodi samoodreenje naroda: narod u cjelini predstavlja suverenitet, koji je nedjeljiv i neotuiv (isto kao Hobbes)! Narod kao kolektiv, opda volja, je suverensamo narod moe donositi zakone, pa je narod/suveren -zakonodavac. Kralj i vlada su tek egzekutiva, izvrna vlast, tj. posrednici izmeu suverena koji donose zakone, i podanika koji potuju te zakone.

23. Razlika izmeu opde volje i volje svih? Rousseau razlikuje: 1. volju svih - volont de tous - Volja svih je zbroj pojedinanih volja, a pojedinana volja je poseban interes kojeg pojedinac slijedi bez obzira na opde dobro.Volja svih se tie posebnih interesa, i ne stvara zakon. 2. 2. Opdu volju volont gnrale- Opda volja je volja cijelog naroda, do koje se dolazi NE tako da zbrajamo pojedinane volje, ved takoda u postupku dijalektikog proidavanja iz pojedinanih volja izluimo ono to je opde, to se zbiva putem glasovanja. Opda volja stvara zakon (narod kao opda volja je suveren i zakonodavac), te koi privatne interese, pazedi na zajedniki interes. Opda volja svoju opdost crpi iz dvije okolnosti: a) po svome bivstvu ona je volja pojedinaca koju se ujedinili drutvenim ugovorom ili volja barem vedine, b) po svome predmetu ona je usmjerena samo na takva odreenja koja vae za sve jednako i bez iznimke

24. Na koji nain se opda volja dobro oituje? Opda se volja dobro oituje kroz rezultate slobodnog narodnog glasovanja.

25. Moe li opda volja pogrijeiti? Da, opda volja moe pogrijeiti, ali samo iz neznanja, tj. nenamjerno.

26. Na koji nain se pojedinana volja usklauje s opdom voljom? Za Rousseaua, drutvo prerasta pojedinca i potom djeluje na njega, to znai da je drava/opda volja nadreena pojedincima/pojedinanim voljama, te opda volja uobliuje pojedinane volje. Tako se,djelovanjem odozgo, pojedinana volja usklauje sa opdom. To je Rousseauov republikanizam, koji serazlikuje od Lockeovog liberalizma, koji dravu vidi kao skup pojedinaca, zbroj pojedinanih volja, tj.voljom svih (a ne opdom voljom!).

27. Kakva drutva razlikuje Rousseau? Rousseau razlikuje: a) obitelj - prva, i ujedno jedina prirodna, drutvena zajednica; tu je otac - ef. b) graansko drutvo - drutvena zajednica u koju putem sporazuma ulaze odrasli ljudi.

28. to dijeli ovjeka od ivotinje? ovjeka od ivotinje razlikuje to to se ivotinja pokorava nagonu i ide za svime to ju mami, a nasuprot tome ovjek ima slobodnu volju i razuman je pa slobodno bira. Isto tako, ovjeka (kao pojedinca i kao vrstu) karakterizira, za razliku od ivotinje, usavrivost.

29. to je zajedniko ovjeku i ivotinji? ovjeku i ivotinji zajednika je osjedajnost.

30. to je bit ljudske prirode? Bit ljudske prirode, i ono to ovjeka razlikuje od ivotinje, je slobodna volja.

31. to je jedini pokreta ljudskog djelovanja? Pokreta ljudskog djelovanja su strasti (npr. ljubav prema blagostanju) i interesi.

32. Kako se razvija ljudski razum? Ljudski razum se razvija djelatnodu strasti - mi imamo neke potrebe, elimo uivati, i stoga naginjemo znanju.

33. to je potrebno za govor i opde ideje? Za govor i opde ideje potrebna je mod apstrakcije (npr. prvo je svaki hrast imao posebno ime, a tek kasnije su ljudi poeli uoavati vrste!).

34. Izmeu kojih ideala oscilira Rousseauova misao? Rousseauova misao oscilira izmeu ideala prirodne dobrote i vrhovnog moralnog ideala graanske vrline.

35. Kakav moe biti graanin vezan drutvenim ugovorom? = krepostan.

36. Koja je ovjekova prva briga? - opstanak (samoodranje).

37. to Rousseau zamjera Hobbesu? Rousseau Hobbesu zamjera to to je sve mane ljudi koje je vidio u drutvu pretvorio u njihove iskonske znaajke u prirodnom stanju, te to to nije vidio da isti razlog koji spreava divljake da sekoriste razumom njih istodobno spreava i da zlorabe svoje sposobnosti.

38. Da li graansko pravo ograniava prirodna prava ovjeka? Da, graansko pravo ograniava prirodna prava ovjeka: nijedan ovjek koji je sklopio drutveniugovor ne zadrava prava iz prirodnog stanja. ovjek u dravu ulazi u potpunom samootuenju, odriudi se svih svojih 1. dobara i 2. prava u korist zajednice. 1. Prirodno pravo daje svakome pravo na sve, a graansko pravo, uspostavljajudi vlasnitvo,ograniava prava svakoga na ono to mu je nuno i na ono to je stvorio svojim radom. 2. Stupajudi u drutvo, ovjek ustupa svoja prirodna prava da bi za to dobio ogranienija, ali sigurnija graanska prava, dok drava sebi prisvaja samo ona prava koja su nuna za odranje zajednice.

39. Kako gleda na reforme utemeljene na kompromisu? Rousseau osuuje svaku reformu zasnovanu na kompromisu, ali smatra da nije na narodu, nego na mudrom zakonodavcu da zbrie stari svijet (utopija).

40. U kojem smislu R. upotrebljava rije "pravda"? znaenja rijei "pravda" tu su suprotstavljena: a) potreba univerzalnog uma koju nalae Bog (postoji u svijesti ljudi, a razvija se samo uciviliziranom drutvu) b) skup pravila, ije izvravanje mora omoguditi drutvenom tijelu da se odri i ostane vrstoPravda postoji prije drutva, ali ostaje samo ideja sve dok joj drutveni ugovor ne da stvarnu snagu, stvorivi uzajamne obveze; zato su potrebni zakoni da bi se sjedinila prava s dunostima i pravednost privela svojoj svrsi - opda volja (tj. sklad pravde i interesa: opda volja se stvara sporazumom, oituje se u zakonu, a izraava se samo zajednikim interesom - volju uopdava zajedniki interes) - Pravda je ono to doputa pravo (zakon)

41. to je drutveni poredak? Drutveni poredak je poredak koji nastaje drutvenim ugovorom, a on daje ovjeku graansku slobodu u zamjenu za prirodnu.

42. Pravo jaega? Rousseau smatra da sila nije osnova nikakve zakonite vlasti meu ljudima: sila ne stvara pravo, ona je fizika mod. Ustuknuti pred silom je stvar nunosti i razboritosti, a ne volje. Ali, kad prestaje sila,nestaje i to pravo - duni smo se pokoravati samo zakonitim vlastima.

43. Kakvo udruivanje treba biti? Udruivanje treba biti takvo da pojedinac, ujedinjujudi se sa svima, otuuje sva svoja prava i svoja dobra u korist zajednice - tako se postie da su svi u istom poloaju, zatideni i slobodni.Taj in udruivanja stvara moralno i kolektivno tijelo, koje je javna osoba sa svojim zajednikim Ja: nekad se to tijelo zvalo grad, a sada se zove republika ili politiko tijelo. inom udruivanja u republiku svatko se obvezuje u dvostrukom smislu: a) kao lan suverena prema pojedincima b) kao graanin prema suverenu

44. to je drava? Drava nije skup politikih ustanova, ved itav narod, ako potuje zakone (pasivno politiko tijelo).

45. Na emu se stvara drava? Drava se stvara na razumu.

46. to ini bit drave? Zakon ini bit drave.

47. to je javna osoba? Javna osoba je moralno i kolektivno tijelo koje ima svoj ivot i volju, svoje zajedniko Ja - nekad se zvala grad, a sad se zove republika ili politiko tijelo , koje njezini lanovi zovu drava (kad je pasivna), suveren ili vlast (kad je aktivna):

48. to je suveren? Suveren ili vlast kod Rousseaua nije jedna osoba, ved cjelina politikog tijela, ako stvara zakone. Dakle, suveren je aktivno politiko tijelo.

49. Osobine suverenosti (izvravanja opde volje naroda)? Suverenost naroda je: a) neotuiva - dakle, volja se ne moe ni prenositi niti zastupati - moe se prenositi samo vlast! b) nedjeljiva (opda volja je volja cijelog naroda) c) nepogreivad) to je apsolutna vlast nad svim lanovima politikog tijela

50. to je in suverenosti? in suverenosti je pogodba cjeline sa svakim svojim lanom, tj. sporazum koji je: a) zakonit (jer mu je osnova drutveni ugovor) b) jednakopravan (jer je zajedniki za sve) c) koristan (jer mu je cilj opde dobro) d) postojan, vrst (jer su mu jamac snaga javnosti i vrhovna vlast)

51. Da li je kralj i suveren isto? Ne! Kralj je nositelj izvrne vlasti - egzekutiva, i dri vladu u svojim rukama,a suveren je narod kao kolektiv, opda volja, i on je legislativa.

52. Kako se odrava suverena vlast? Suverena vlast se odrava okupljanjem naroda u narodne skuptine, gdje on izraava opdu volju.

53. Koje su granice suverene vlasti? Granice suverene vlasti su te da ona ne moe odluivati o pojedinanim sluajevima, nego se na sve primjenjuje opdenito.

54. Koja je razlika izmeu tiranina i despota? Tiranin prisvaja vlast, ali je vri po zakonu, a despot je uzurpator suverene vlasti i postavlja se iznad samih zakona.

55. Kako sprijeiti prisvajanje vladavine (tiraniju)? Tiranija se moe sprijeiti povremenim skuptinama.

56. to su zastupnici (predstavnici)? Zastupnici su posrednici izmeu suverena i vlade. Oni su samo sluge koje narod svaki tren moeotpustiti.

57. Kakve su obaveze koje nas veu uz drutveno tijelo? Obveze koje nas veu uz drutveno tijelo su uzajamne (ispunjavajudi ih, radimo i za sebe).

58. to su zakoni? Zakoni su javni i sveani inovi opde volje; uvjeti graanskog udruivanja.Tvorac zakona je narod.

59. Gdje se zakon gubi? 1. One koje ne moe pokrenuti ljudska razboritost, zakonodavac mora pridobiti boanskim autoritetom: religija je u slubi politike u stvaranju nacija (iako one nemaju zajedniki cilj). 2. Nikad ne treba obustaviti svetu vlast zakona, osim ako je u pitanju spas domovine (odranje drave): u tom sluaju zajednica zaduuje najdostojnijeg za javnu sigurnost.Ako je opasnost velika i aparat zakona spreava zatitu od te opasnosti, onda se imenuje vrhovni voa(diktator) koji tada uutkava sve zakone i obustavlja za trenutak vrhovnu, tj. suverenu vlast (time se ne ukida zakonodavna vlast, jer diktator, tj. izabrani magistrat moe initi sve, osim donositi zakone).

60. Kakva je svaka zakonita vlada? Svaka zakonita vlada je republikanska. Dakle, republika je Rousseau ideal: republika je svaka drava ureena po zakonu, pa bila ona demokracija, aristokracija ili monarhija.

61. to za Rousseaua znai jednakost? Jednakopravnost je temeljna vrijednost demokratskog poretka, a pretpostavka za nju je apstraktni subjekt (dravljanin), sjedinjen u puku i sveden na politiko pravo. Drutveni ugovor uspostavlja meu graanima takvu jednakost da se svi oni obvezuju u istim uvjetima i da svi moraju uivati ista prava. Jednakost znai tek okolnost da nijedan graanin nije toliko bogat da bi mogao kupiti svog sugraanina, a nijedan graanin tako siromaan da bi se morao svome sugraaninu prodati. Jednakost je tako pretpostavka slobode (jednakost i sloboda su 2 cilja zakonodavnog sustava).

62. Kod podjele zakona, koji oblici odnosa postoje? Zakon se dijeli na 4 vrste zakona: a) politiki ili temeljni zakoni: oni ureuju odnos drutva prema drutvu, te vladara prema drutvu.Ti zakoni odreuju oblik vlade. b) graanski zakoni: oni ureuju odnos lanova drutva meu sobom ili sa cijelim politikim tijelom. c) krivini zakoni: tiu se odnosa izmeu prekraja zakona i kazne d) obiaji, navike i javno mnijenje: to su nepisani zakoni, ali urezani u srca graana, stoga su bitni.

63. to je vlada? Vlada je posredniko tijelo izmeu suverena (narod kao kolektiv - aktivni graani, opda volja) i podanika (pojedinaca, posebnih volja - pasivni graani, tj. drava). Vlada izvrava zakone koje donosi suveren, a koje potuju podanici. Vlada je vrhovna uprava. lanovi vlade zovu se magistrati (upravljai). Snaga vlade je najveda kad jedan vlada (jer je onda volja vlade jednaka pojedinanoj volji vladara), a najmanja kad puno njih vlada, ali je tada volja vlade najblia opdoj volji .

64. Kako se ustanovljava vlada, tj. od koja se 2 ina sastoji? Vlada se ustanovljava kroz dva ina: prvo narod donosi zakon kojim odreuje oblik vladavine, a onda narod imenuje lanove te vlade.

65. Koja je funkcija vrhovne vlasti? Funkcija vrhovne vlasti jest da bude jamac vjernosti ugovornih strana; da nema vrhovne vlasti, svatko bi mogao odustati od ugovora (na osnovu toga narod nije duan sluati magistrate, ako oni prestanu biti zakoniti).

66. Koja je razlika izmeu drave i vlade? Vlada je posredniko tijelo izmeu suverena ( narod kao kolektiv - aktivni graani, opda volja) i podanika ( pojedinaca, posebnih volja - pasivni graani, tj. drava). Vlada izvrava zakone koje donosi suveren, a koje potuju podanici.Vlada je vrhovna uprava.Vlada je u malome ono to je politiko tijelo u velikome: ona je moralna osoba, djelatna je kaos uveren (vlada u cjelini) i trpna kao drava, tj. podanici (vladini organi).

Odnos vlade i suverena: drava postoji po sebi samoj, a vlada samo po suverenu. SUVEREN (narod kao kolektiv - opda volja; donosi zakone aktivno politiko tijelo; vladavina ili vlada kao cjelina VLADA (posrednik izmeu suverena i podanika; izvrava zakone kojedonosi suveren a potuju podanici) PODANICI (narod kao pojedinci; potuje zakone pasivno politiko tijelo) (DRAVA)

Volja vlade (tijela) je zasebna u odnosu prema dravi; vlada je dio drave kao cjeline. Snaga vlade je najveda kad jedan vlada (jer je onda volja vlade jednaka pojedinanoj volji vladara), a najmanja kad puno njih vlada, ali je tada volja vlade najblia opdoj volji .

67. Proporcije vlasti? U vladi je najbolje da nema previe magistrata, da se ne bi hrpa magistrata povodila po svojim individualnim voljama, to bi dovelo do slabljenja vlade;ali nije dobro ni da ih je premalo, jer to je vie magistrata, to se volja vladinog tijela vie pribliava opdoj volji.

68. U kojoj se vlasti narod predstavlja? Narod se predstavlja u izvrnoj vlasti (a zakonodavna vlast je narod sam).

69. to je puk/narod? Puk/narod: - kao kolektiv, opda volja, narod je suveren, zakonodavac, tj. aktivno politiko tijelo - kao drava, narod je pasivno politiko tijelo, podanici, koji potuju zakone koje donosi narod kaosuveren, a izvrava vlada - egzekutiva.

70. to je tribunat? Tribunat je zasebna posrednika magistratura izmeu vlade i podanika ilivlade i suverena,sa svrhom obrane zakona i spreavanja njihova krenja. Tribunat je uvar zakonodavne vlasti: nita ne moe uiniti, ali sve moe sprijeiti (nije trajan organ).

71. to je vladavina? Vladavina je zakonito ustanovljenje izvrne vlasti.

72. Kakve vladavine postoje (s obzirom na upravnu vlast)? a) republike (drave zasnovane na zakonima): 1) demokracija - vlada narod: ima vie graana u vladi nego izvan vlade. Zakonodavna i izvrna vlast su u jednom tijelu.Demokracija pristaje najbolje malim i siromanim narodima, gdje se svi poznaju i imaju jednostavne obiaje. Za demokraciju bitno je da su njeni graani jednaki po poloaju i imudnosti, te da imaju malo ili nimalo luksuza, jer on izopauje. 2) aristokracija - vlada izabrana grupa: suveren ograniava vladavinu na mali broj magistrata. Zakonodavna i izvrna vlast su odvojene, pa stoga postoje 2 opde volje: vlada i suveren. Tri su vrste aristokracije: - prirodna a. (u prvim drutvima) - izborna a. (najbolja)] - nasljedna a. (najgora) Aristokracija pristaje najbolje dravama koje su srednje veliine i bogatstva. Pretpostavlja manje vrlina od demokracija, ali su joj svojstvene umjerenost bogatih i zadovoljnost siromanih. Aristokracija doputa stanovitu nejednakost u imudnosti. b) monarhija - vlada 1 linost: monarh ili kralj. On upravlja svime - jedini u dravi raspolaeizvrnom vladu. Monarhija odgovara velikim i bogatim dravama smjetenim u plodnim podnebljima, jer su narodi u monarhiji najvie izrabljivani.

73. Nedostatak demokracije (narodne vladavine)? U demokraciji su vladalac i suveren jedno te isto lice - onaj koji zakone stvara te zakone i izvrava, pa postoji opasnost od utjecaja brojnih pojedinanih gledita/interesa na javne poslove. Isto tako, demokracija je podobna samo za male drave, s jednostavnim obiajima, jednakom raspodjelom bogatstva, te gdje svi graani sudjeluju u vlasti - takvo to ne moe se ostvariti u ljudskoj realnosti (demokracija je za narod bogova, a nije za ljude). Takoer, demokracija ini dravu neotpornom prema graanskim ratovima, unutranjim pobunama.

74. to je pokreta demokracije? Pokreta demokracije je vrlina, tj. ljubav prema javnom dobru i interes za javni ivot (sukladnost pojedinane volje opdoj volji).

75. Kako se vlada izopauje? Vlada se izopauje: a) suavanjem vladavine (npr. prijelazom od demokracije na aristokraciju, a od nje nakraljevstvo) b) raspadom drave (kad vlada/vladar prisvoji za sebe suverenu vlast)

76. U to se izobliuju pojedine vladavine? Demokracija se izobliuje u ohlokraciju (vladavinu svjetine), aristokracija u oligarhiju, monarhija utiraniju.

77. Koja su dva naina izbora? Izbor se moe vriti glasovanjem (za demokraciju) i drijebom (za aristokraciju).

78. Koje je najbolje dravno ureenje? Rousseau kao dravni ideal ima nekadanje rimske republike, u kojima je vladala direktna demokracija, bez raspodjele vlasti, i bez reprezentacije! No, takva vlast je moguda samo u svijetu bogova, ali ne i u ljudskome svijetu, jer je nemogude oekivati da bi se SVI graani NON-STOP nalazili okupljeni u politikom tijelu, i non-stop raspravljali o javnim pitanjima. Zato je praktino, za ljude najbolji oblik vladavine - izborna aristokracija, tj. demokracija s izbornom vladom nekolicine.

79. to je ljudsko drutvo? Ljudsko drutvo je sustav nasilja modnika i tlaenja slabih.

80. Koje su 4 vrste nejednakosti u drutvu? 4 Vrste nejednakosti u drutvu su: bogatstvo, stale, osobna mod, vlast.

81. to je zajedniko Hobbesu i Rousseauu? I Hobbes i Rousseau odbacuju sporazum o podanitvu i prihvadaju sporazum o udruivanju, ali s tom razlikom da iz Rousseauovog "Drutvenog ugovora" ne proizlazi apsolutna monarhija, nego demokracija.

83. to proizvodi slobodno djelovanje? Slobodno djelovanje ima svoj moralni uzrok (volja) i fiziki uzrok (sila koja izvrava in volje).

84. to je volja, a to sila politikog tijela? Volja politikog tijela je zakonodavna vlast (koja pripada samo narodu), a sila politikog tijela jeizvrna vlast (vlada).

85. to je cenzura? Cenzura je izuzetna magistratura, iji je cilj odranje nepisanih zakona (obiaja) spreavanjem kvarenja mnijenja. Rousseau smatra cenzuru opravdanom: ispravite miljenje ljudi, i njihove de se naravi oplemeniti same od sebe!.

86. Kakva religija moe biti s obzirom na odnos prema drutvu? Rousseau razlikuje tri tipa religije: a) religija ovjeka - prirodno boansko pravo (to je pravi teizam: religija svedena na unutarnje vjerovanje u boga, bez hramova i obreda). Ta je religija dobra jer spaja ljude - oni se osjedaju kao brada, vole se, ALI ta religija nije podobna za dravu, jer je takve vjernike briga samo za ivot poslije smrti. ne zanima ga dobrobit drave, pa bi takva drava prelako pala u ruke tiranina. b) religija graana - graansko/pozitivno boansko pravo (religija uvedena u nekoj zemlji,koja graanima daje bogove, obrede i dogme, kao u antikim gradovima). c) svedenika religija - najgora, jer daje ljudima 2 zakonodavstva i tako ljude spreava da budu i poboni ljudi i ispravni graani (= rimokatolici, Japanci, lame).

87. to je religija? Religija je uvar drutvenog poretka (ali se R. zalae za vjersku snoljivost).Rousseau je smatrao da suveren - narod - mora ustanoviti graansku vjeru, vjerske obrede koji su zasve obvezni, a koji stvaraju osjedaj drutvenosti, i tako koristi dravi.Treba postojati modno, razumno, zatitniko boanstvo,vjera u zagrobni ivot,i u sredu pravednih.I ovdje su Jakobinci fanatino slijedili Rousseauove ideje, uvevi kult najviega bida, iji je vrhovni svedenik bio Robespierre.

88. U emu je Rousseauova idealistika obmana? Rousseauov idealizam oituje se na vie mjesta: - za demokraciju postavlja u dananjim uvjetima nemogud uvjet da narod ne vlada putem predstavnika, ved da direktno, neposredno i u potpunosti obavlja sam inove suverenosti - opisuje utopijsku, idealnu dravu, u kojoj pojedinac povjerava sva svoja prava suverenu, kojega oivljuje opda volja, izraena u zakonu (zamilja idealan drutveni ugovor, a onda ga pokuava primijeniti na stvarnost) - kad govori o zakonima, stvara ih za vjenost - u zabludi je kad poistovjeduje ivot naroda sa ivotom ovjeka - utopija to se tie stajalita da snaga zakonodavstva mora uvijek teiti da odri jednakost, koju uvijek tei unititi snaga zbivanja.

SHEMA ZA PONAVLJANJE ROUSSEAUA: Republika ili politiko tijelo - njega njegovi lanovi zovu: 1. DRAVA (kad je pasivna) - to je narod ako potuje zakone; 2. SUVEREN ili VLAST (kad je aktivna) - on stvara zakone; to je narod kao opda volja, tj.narod u cjelini. Kralj je egzekutiva, on dri VLADU u svojim rukama i posrednik je izmeu suverena koji donosi zakone i naroda koji ih potuje. Zastupnici su posrednici izmeu vlade i suverena.Tribunat je posrednik izmeu vlade i podanika ili vlade i suverena.

HEGEL: Osnovne crte filozofije prava Hegel gradi enciklopedijski filozofski sistem koji ima dijalektiku grau: teza, antiteza, sinteza. Uz pomod tog svevaedeg dijalektikog zakona tijekom povijesti ljudi sve vie spoznaju bitak, sve dotoke kada de ta spoznaja biti apsolutna, tj. kada de nestati otuenost Objekta od Subjekta.Shema sustava ide ovako:1. Logika2. Filozofija prirode3. Filozofija duha - u ovoj sferi se nalazi ono to nas zanima:3.1. subjektivni duh3.2. objektivni duh3.3. apsolutni duhod ova tri nas zanima objektivni duh: 1. Koji su oblici objektivnog duha? 3.2.1. apstraktno pravo (vlasnitvo, ugovor, nepravo)3.2.2. moralitet3.2.3. dudorednost ili obiajnost (obitelj, graansko drutvo, drava) 2. to je princip prava, moraliteta i svake obiajnosti? Princip prava, moraliteta i obiajnosti je samosvijest koja sebe miljenjem shvada kao bit, tj. duhsvjestan sam sebe, duh O sebi i ZA sebe! 1. APSTRAKTNO PRAVO (vlasnitvo, ugovor, nepravo)3. to je apstraktno pravo? Apstraktno pravo je formalna koncepcija prava, koja se ne tie pojedinanih interesa, ved ono jednostavno daje doputenje djelovanja koje ne ugroava prava drugih. Apstraktno pravo predstavlja izvanjski pritisak i izraeno je u obliku pravnih zabrana. 4. to je pravo? Pravo je sloboda koja je formirana u pravnim zakonima i tako realizirana. Pravni sistem je carstvoozbiljene slobode - pravo realizira slobodu, u tri stupnja realizacije: apstraktno pravo, moralnost iobiajnost.Hegel razlikuje prirodne i pravne zakone. Pravni zakoni su neto postavljeno, neto to potjee odovjeka, i to nastaje i razvija se - u dravi. 5. to je sfera prava? Sfera prava je sfera slobode (a ne prirode). 6. to je zakon? - um stvari

7. Kakva je podjela zakona? Postoje dvije vrste zakona:a) zakoni prirode - oni su opdi, toni i vae onakvi kakvi jesu; mjerilo im je izvan nas,moramo ih spoznati b) zakoni prava (pozitivni zakoni) - oni su postavljeni, potjeu od ovjeka, stoga nisuapsolutni: imaju samo historijsku vrijednost, prolazne su prirode.

8. to je predmet prirodnog prava? - umni pojam prava ? 9. to je pozitivno pravo? Pozitivno pravo je postavljeno pravo, koje potjee od ovjeka i stoga nije, poput prirodnog prava,apsolutno, nego je prolazno, ima samo historijsku vrijednost, tj. vai samo u nekoj dravi u nekomvremenu.Pravo je pozitivno po:a) obliku - ono to vai u nekoj dravi, a temelj za njegovo poznavanje je pozitivna pravnaznanost b) sadraju, po kojemu pravo dobiva pozitivan element: poseban nacionalni karakter, stupanjnjegova povijesnog razvoja, nunost da sustav zakonskog prava sadri primjenu opdeg pojma na posebne sluajeve, posljednja odreenja koja su potrebna za odluku u zbilji 10. Kakvi se segmenti volje javljaju u apstraktnom pravu? Univerzalna volja, volja U sebi, tj. sloboda OD neega, ini sferu apstraktnog i formalnog prava.(A subjektivna volja, sloboda ZA neto, tj. volja ZA sebe, koja omoguduje djelovanje, ini sferumoraliteta! dok obiajnost/dudorednost predstavlja jedinstvo univerzalne i subjektivne volje! ) 11. to je supstancija prava? Supstancija prava je slobodna volja. Slobodna volja je osnova i ishodite prava. 12. to je pravni sustav? Pravni sustav je carstvo ozbiljene slobode, svijet duha proizveden iz njega samoga kao druga priroda. 13. Koje su komponente apstraktnog prava? a) posjed i vlasnitvo (zaposjedanje, upotreba stvari, otuivanje vlasnitva) b) ugovor c) nepravo ili povreda prava APSTRAKTNO PRAVO - VLASNITVO (zaposjedanje, upotreba stvari, otuivanje vlasnitva)14. O vlasnitvu? Vlasnitvo je odnos osobe i stvari.Vlasnitvo, smatra Hegel, osobi podaruje slobodu (a onda i egzistenciju)!Vlasnitvo je prvo odreenje slobode ovjeka: ja postajem ja kao osoba tek putem vlasnitva, jer tuaktualiziram svoju volju stavljajudi ju u stvari, i tako one postaju moje. Tek u vlasnitvu

osoba opstojikao um.Ljudi su jednaki kao osobe, ali vlasnitvo pojedinaca ne treba biti jednako.Vlasnitvo poblie odreujemo kao:Zaposjedanje (moe se desiti tjelesnim zauzimanjem, oznaavanjem ili koritenjem)Upotreba stvariOtuivanje vlasnitva (ja se svojeg vlasnitva mogu odredi samo ako je ono neto izvanjsko, dakle nemogu otuiti svoju linost, svoju slobodnu volju, obiajnost, religiju!)Tek pravo od posjeda ini vlasnitvo.Posjed postaje vlasnitvom tek uzajamnim priznavanjem da je neto neije, a ta uzajamnost moguda jesamo na tlu drave APSTRAKTNO PRAVO - UGOVOR 15. O ugovoru? Ugovor je odnos dviju volja kao jedne zajednike.Oni koji sklapaju ugovor se moraju meusobno priznati kao osobe i vlasnici, te tada vlasnitvo jendogmoe predi u vlasnitvo drugoga zajednikom voljom.Pod pojam ugovora se ne moe podvesti brak (Hegel se tu razlikuje od Kanta), a ni priroda drave nelei u ugovornom odnosu (= razliito od kontraktualista Kanta, Rousseaua, Lockea).Ako se ugovor ne izvrava, dolazi do neprava. APSTRAKTNO PRAVO - NEPRAVO ILI POVREDA PRAVA16. O nepravu (povredi prava) i zloinu? U odnosima meu osobama, deava se povreda prava kada se posebna volja suprotstavlja opdoj volji.Kriminalac kri zakon koji je opdi, i izvan njega. in zloina je negacija prava, i nakon zloina slijedikazna kao negacija negacije.Kazna je razliita od osvete - osveta je in subjektivne volje i zbog toga predstavlja nov prekraj! 2. MORALITET (naum i odgovornost, namjera i dobrobit, dobro i savjest)17. to je moralitet? Moralitet je antiteza prava, izvanjskog pritiska; to je samoodreenje slobodne volje, tj. unutranjaupotreba slobode. Ni drava, ni zakon ne smiju prodrijeti u tu sferu subjektivnosti.Subjektivna volja, koja ini sferu moraliteta, je volja ZA sebe, sloboda ZA neto, koja dakleomoguduje djelovanje.Pravo moralne volje ima tri aspekta:a) naum i odgovornost - volja ima pravo da djeluje, te da kao svoje akcije prepoznaje samoone koje je svjesno provodila b) namjera i dobrobit - u djelovanju treba biti svjestan posljedica tog djelovanja na druge, jer nam uvijek cilj treba biti dobrobit sviju; meutim, pravo i dobrobit sviju esto dolaze u sukob. To se prevladava u:c) dobro i savjest - tu volja prepoznaje dobro kao svoju dunost, dunost radi dunosti,dakle formalna dunost bez sadraja (kao kategoriki imperativ kod Kanta).Moralnim ljudskim djelovanjem se realizira ideja dobra u svijetu - njeno ostvarenje je samo sebisvrhom. 3. OBIAJNOST /DUDOREDNOST (obitelj, graansko drutvo, drava)18. to je obiajnost? Obiajnost je jedinstvo univerzalne, opde volje (objektivno dobrog) i subjektivne, pojedinane volje pojedinca.Etika volja individue je tu svjesna objektivnih dunosti (za razliku od moralne volje, koja nije svjesnadunosti); dudorednost se zbiva kada djelujemo po dunosti.Dakle, obiajnost je ideja slobode ostvarena u realnome, postojedem svijetu, kroz institucije.Stoga su tri stupnja dudorednosti tri postojede institucije:obitelj (ovjek)graansko drutvo (graanin, bourgeois)drava (dravljanin, citoyen)

DUDOREDNOST - OBITELJ (brak, vlasnitvo i dobro obitelji, odgoj djece i razrjeenjeobitelji) Obitelj je etiki um/obiajni duh u svojoj prirodnoj fazi i karakterizira ga ljubav i osjedaj zajednitva. 19. Koja je osnova obitelji? Osnova obitelji je ljubav i osjedaj zajednitva. 20. Koje su strane obitelji? Obitelj ima 3 strane:a) brak - monogamna veza mukarca i ene koja nastaje iz njihove ljubavi i toslobodnim pristankom obje osobe da napuste svoju pojedinanu linost i da uu u zajednicu. b) vlasnitvo i dobro obitelji - obiteljsko vlasnitvo je zajedniko svim lanovima, anjime upravlja mu kao glava obitelji.c) odgoj djece i razrjeenje obitelji - odgoj djece ima dva cilja: usaivanje etikih,obiajnosnih principa u njih, te uzdizanje iz instinktivnog nivoa do toga da postanu slobodnesamostalne linosti spremne da napuste obitelj. Obitelj se razrjeuje ili odlaskom djece, ili razvodomroditelja, ili pak smrdu roditelja. DUDOREDNOST - GRAANSKO DRUTVO (sistem potreba, zatita vlasnitva pravosuem,policija i korporacija) Graansko drutvo je poveznica obitelji i drave, tj. bitna pretpostavka drave.To je veza lanova kao samostalnih pojedinaca koji idu za zadovoljenjem svojih potreba, zastjecanjem vlasnitva, za prikljuivanjem korporacijama.Zbog tih partikularnih interesa, pojedinci su u graanskom drutvu u antagonistikim odnosima, jer imse interesi esto suprotstavljaju: graansko drutvo je antagonistiko. Zato drava nastaje iz potrebagraanskog drutva - drava objedinjuje te pojedince, u svakome od njih nalazi ono opde na temeljuega se oni mogu povezati i suraivati, i tako omoguduje opstanak graanskog drutva.Dakle, antagonizmi partikularnih interesa privatnih vlasnika, koji postoje u graanskom drutvu, se pacificiraju u dravi. 21. Koja su 3 momenta graanskog drutva? Tri momenta graanskog drutva su:sistem potrebazatita vlasnitva pravosuemi policija i korporacija.a) sistem potreba 22. Koja je osnova graanskog drutva? Graansko drutvo poiva na sistemu potreba. Za razliku od ivotinja, ljudi imaju uvijek nove i svevede potrebe. Potreba je svijest o nedostatku; potreba se zadovoljava radom.U zadovoljavanju potreba su ljudi upudeni jedni na druge, jer svatko radi neto drugo ime sezadovoljava neka od potreba - pa se uspostavio sistem meusobne zavisnosti (ja peem kruh, ti kopau vrtu, on uva djecu). b) zatita vlasnitva pravosuemSvatko ima pravo na privatno vlasnitvo. Privatnom vlasnitvu validitet daju zakoni. Zakoni, da bi bilivaedi, moraju biti opde objelodanjeni, obavezni i obvezujudi. Njihovo

krenje dovodi do kazne.c) policija i korporacijaPoliciju Hegel vidi kao javnu slubu u graanskom drutvu - osim borbe protiv zloina, ona djeluje ikao vrsta socijalne slube, nadzire trgovinu, obrazovanje, organizira pomod siromanima.Korporacija pak je posebno bitna za zanatlijski stale, jer ona povezuje interese razliitih osoba, tesvoje lanove titi i podupire. 23. Kako se prelazi iz drutva u dravu? Iz drutva se u dravu prelazi putem policije i korporacija (drutvenih udruenja) - cilj im je zatitalanova drutva (kao i stalekom Parlamentu u dravi!). 23.a U to se pretvara korporacija u dravi? U dravi se korporacija pretvara u staleki Parlament! DUDOREDNOST - DRAVA (unutarnje dravno pravo ili ustav, vanjsko dravno pravo,svjetska povijest)24. to je drava? Drava je politika zajednica u kojoj pojedinci nadilaze razinu svojih privatnih elja (tj. subjektivniduh, partikularnu volju), te bivaju objedinjeni i pomireni - antagonizmi partikularnih interesa privatnihvlasnika, koji postoje u graanskom drutvu, tu su dokinuti.Drava tako predstavlja sintezu principa koji vladaju u prethodnim stupnjevima razvoja duha: onaspaja opdost (osjedaj opdeg dobra) i partikularnost (slobodu pojedinanih interesa).Drava omoguduje ozbiljenje ideja dudorednosti i slobode. Kroz ideju slobode u dravi se ozbiljujeobjektivni duh u procesu svjetske povijesti!Drava nastaje kao rezultat povijesti, a kako je povijesni razvoj bitno uman, tako je i drava - umna.Stoga Hegel ne eli izgraditi neku idealnu dravu, nego obnoviti stvarnu dravu time to de pokazatida je umna. Ono to se ini neumnim u samoj dravi nesvjesno radi prema pobjedi umnoga, pa de seono to se ini proturjenim na posljetku uskladiti u potpuno razvijenom politikom poretku.Drava je utjelovljenje, aktualizacija, ozbiljenje boanskoga (apsoluta, uma, duha, slobode) na zemlji.Svrha drave jest u tome da ona ozbiljuje um/apsolut. No, dravom se utjelovljenje apsoluta ne iscrpljuje - ona omoguduje umjetnost, religiju i filozofijukoje na neki nain transcendiraju dravu.Drava je najvia svrha za pojedinca koji u njoj nalazi istinu svoje egzistencije, svoju dunost i svojezadovoljstvo.Drava nastaje iz sukoba: svaki ovjek eli da ga drugi priznaje, a da on njega zauzvrat ne priznaje, touzrokuje borbu za priznanje. Ta borba zavrava nejednakodu: iz nje se izlazi ili kao gospodar ili kaorob, jer de jedan od dvojice, potaknut strahom od nasilne smrti, priznati drugoga, ne traedi da ovaj prizna njega.Uloga drave je da razrijei taj sukob gospodara i roba. Dakle, ona postie da gospodar i rob jedandrugoga priznaju

25. Gdje opstoji ideja slobode? Ideja slobode opstoji u dravi. 26. Za kakav se oblik vladavine Hegel zalae?

Hegel se zalae konstitucionalnu (ustavnu) monarhiju!!! BITNO! 27. Koji su momenti ideje drave? Ideja drave ima tri momenta:unutarnje dravno pravo ili ustavvanjsko dravno pravosvjetska povijest.a) unutranje dravno pravo ili ustav 28. to je unutranje dravno pravo?Kakav je ustav? Unutranje dravno pravo, to je - ustav. Ustav je temelj javne slobode, razvijena i ozbiljena umnost ivrsta baza drave.Ustav nije neto stvoreno, ved je bide po sebi i za sebe, ono boansko i postojano, stoji iznad sferestvorenog.Drava je racionalna ako ima podjelu vlasti na tri dijela: zakonodavna, upravna i kneevska vlast.- zakonodavna vlastZakonodavna vlast uspostavlja ono univerzalno, kroz donoenje zakona. U zakonodavnoj vlastisudjeluje mnotvo: zakone donosi narod, organiziran u staleki parlament koji ima dva doma: Gornjidom ine zemljoradnici, najneovisniji i najstabilniji stale, koji stoga posreduje izmeu kneza igraanskog drutva; Donji dom ine zanatlije i opdi stale, i to samo preko predstavnika, koje ne biraju opdim pravom glasa - Hegel naime smatra da mase nemaju dovoljno iskustva niti politikogobrazovanja za glasovanje)- upravna vlastU upravnoj vlasti sudjeluju neki: upravna vlast sastavljena je od opdeg stalea, koji je inteligentan idobro obrazovan. Upravna vlast provodi odluke koje je, formalno, donio knez i to tako da supsumira pojedinane sluajeve pod opde, pod zakone.- kneevska vlast. 29. Kakvu ulogu ima knez u filozofiji apsoluta? Knez ili monarh je jedan i on predstavlja dravu - u njemu su razliite vlasti obuhvadene uindividualno jedinstvo, on je moment cjeline koji apsolutno odluuje.Postavlja ga Bog i on je najblii Apsolutu (?)On je taj koji objavljuje rat, potpisuje zakone, imenuje svoje savjetnike - on uvijek ima dunostodluke, ali ne i konkretnu zadadu upravljanja (= upravnu vlast ima opdi stale!). 30. Kakav monarh treba biti? Monarh ne smije biti hiroviti despot - on mora funkcionirati kao lice drave, vodedi se savjetima iodlukama savjetnika, te zakonima koje donosi narod. U dobro organiziranoj dravi on, kao osoba koja predstavlja dravu, slui samo tome da potvrdi odluku koja je donesena zakonom b) vanjsko dravno pravoVanjsko dravno pravo proizlazi iz odnosa meu autonomnim dravama. One nisu poput osoba ugraanskom drutvu, koje idu svaka za svojim partikularnim interesom u kontekstu opdemeuzavisnosti; one su sasvim autonomne, nezavisne, no ipak imaju neke odnose meusobno.c) svjetska povijest 31. to se ostvaruje nakon drave?to je konani cilj, tj. u to prelazi drava? Drava prelazi u svjetsku povijest.Svjetska povijest postupno i linearno, kroz razliite drave, dravna ureenja, narode i vremena, vodido realizacije ljudske slobode, tj. do toga da duh postaje sve svjesniji sam sebe.U povijesti svijeta ima nekoliko bitnih etapa razvoja samosvijesti duha, tj. ostvarenja ljudske

slobode:orijentalna etapa predstavlja djetinjstvo duha, kada je postojala svijest da je samo jedan slobodan, i taj je onda despot;u antikoj epohi su samo neki slobodni,a do svijesti o tome da je ovjek kao ovjek slobodan dolo se tek sa razvojem krdanstva, ugermanskim zemljama, gdje su po prvi puta svi ljudi izjednaeni i slobodni. 32. Gdje je izraena ideja svjetskog razvoja? Ideja svjetskog razvoja izraena je u modernoj dravi kao ostvarenju slobode svih. Tek u modernojdravi se ozbiljuje sloboda, i to kao sloboda sviju (prije toga su postojale druge faze povijesti, kojeizraavaju razliite stupnjeve svijesti ljudi o slobodi: istonjaci smatraju da je samo jedan slobodan - itaj jedan je despot; kod Grka i Rimljana znalo se da su samo neki slobodni, a ne ovjek kao takav; tek su germanske nacije u krdanstvu dole do svijesti da je ovjek kao ovjek slobodan!) 33. Kakav je, kod Hegela, parlament? Parlament je kod Hegela staleki. 34. to su stalei? Stalei su nain zadovoljavanja razliitih ljudskih potreba koje postoje u graanskom drutvu - svakistale bavi se svojom specifinom djelatnodu i tako se osigurava zadovoljenje potreba. 35. Koji su stalei? Hegel razlikuje tri stalea:a) zemljoposjednici: supstancijalni ili neposredni stale koji je patrijarhalan, nemisaon, teorijentiran najvie na obitelj i obiteljske djelatnosti oko zemlje. Taj je stale najstabilniji inajneovisniji, stoga je najpogodniji za Gornji dom stalekog parlamenta, iz kojeg posreduju izmeukneza i graanskog drutva. b) zanatlije: refleksivni ili formalni stale koji se bavi proizvodnjom i trgovinom, i toga je ustalnoj mijeni, najnestabilniji stale, pa u politiku moe udi samo preko predstavnika.c) opdi stale iliti stale graanskih sluga: visokoobrazovani stale, vedinom iz srednje klase,koji ima u vidu opde interese drutva, i stoga se iz tog stalea na temelju zasluga biraju ljudi za poloaje u vladi. Pripadnici tog stalea ne moraju raditi fiziki posao, jer ih plada drava.

36. Navedi princip obiajnog suprotstavljanja. Unutar obiajnosti postoje dva meusobno suprotstavljena elementa: opda volja i pojedinana volja,koje dolaze u jedinstvo u tredem, sintetskom momentu obiajnosti, u dravi.U dravi pojedinci nadilaze razinu svojih privatnih elja (tj. subjektivni duh, partikularnu volju), te bivaju objedinjeni i pomireni antagonizmi partikularnih interesa privatnih vlasnika, koji postoje ugraanskom drutvu, tu su dokinuti

VOLJA 37. to je volja? to sadri volja u sebi? Volja u sebi sadri: a) apsolutnu mogudnost apstrahiranja od svakog odreenja, od svih posebnih sadraja htijenja,tj. okretanje volje samoj sebi; to je prazna opdenitost htijudeg Ja (hodu naprosto) b) usmjerenost na neto, oposebljavanje Ja - diferenciranje, odreivanje, volja koja hode netoodreeno (hodu neto)Volja je jedinstvo ta dva elementa (ona je sama sebe svjesna i u htijenju neeg drugog uvijek ostaje prisamoj sebi) i u tom jedinstvu opstoji njezina sloboda, njena mogudnost samoodreenja!Volja je poseban nain miljenja: miljenje koje sebe prevodi u postojanje.

39. Koja je razlika izmeu miljenja i volje? Razlika izmeu miljenja i volje je razlika izmeu teorijskog i praktikog dranja (ali to nisu 2razliite sposobnosti). 40. to je apsolutno objektivna volja? Apsolutno objektivna volja je volja ukoliko samu sebe ima kao svoje odreenje i ukoliko je tako primjerena svom pojmu i istinita. 41. to je objektivitet? Objektivitet je neposrednost opstanka kao vanjska egzistencija: volja postaje sebi u tom smisluobjektivna tek izvoenjem svojih svrha. Ono objektivno je sve to sebi pravimo predmetom koji sebistavljamo nasuprot, ali i neposrednost postojanja, u kojem se treba realizirati svrha. 42. to je objektivna volja? Objektivna volja je ona u kojoj je istina (volja boga, dudoredna volja, je objektivna), kao i ona koja je posve utonula u svoj objekt (djeja volja, robovska volja), dakle, svaka volja koja djeluje voenastranim autoritetom i jo nije ostvarila beskonani povratak u sebe, volja bez subjektivne slobode. 43. to je subjektivitet? Subjektivitet je volja kao sloboda koja u sebi bitkuje; njen subjektivitet je konanost, u suprotnosti prema objektivitetu. 44. to sadri pravo subjektivne volje?45. Kakva je volja po stupnjevitosti razvoja ideje po sebi i za sebe slobodne volje?

Slobodna volja razvija se u sferi apstraktnog ili formalnog prava, u sferi moraliteta i u sferiobiajnosti; tek na kraju je slobodna volja u svojoj o sebi i za sebe opdenitoj egzistenciji.Slobodna se volja dakle razvija u ova tri stupnja:1) Univerzalna volja, volja U sebi, tj. sloboda OD neega - ona ini sferu apstraktnog iformalnog prava.2) Subjektivna volja, volja ZA sebe, sloboda ZA neto - ona omoguduje djelovanje, i ini sferumoraliteta.3) Jedinstvo univerzalne i subjektivne volje nalazi se pak u obiajnosti/dudorednosti. Zavrnistadiji razvoja slobodne volje su u obitelji i graanskom drutvu, da bi se aktualizacija slobodne voljekonano desila u - dravi.

46. to je apstraktna slobodna volja? -osoba : apstraktnost slobode u pravu poiva na tome da je slobodan ovjek osoba koja sebidaje vanjsku sferu svoje slobode, te tako svoju pravu realnost ima u izvanjskoj stvari 47. to je pojedinac kao slobodna volja?48. to je po sebi i za sebe slobodna volja? - pojedinana volja nekog subjekta; ona je spram realiteta svoja negativna zbiljnostSlobodna volja je osnova i ishodite prava! 49. to je neposredna ili prirodna volja?50. Kakva moe biti prirodna (neposredna) volja? - to je samo tek po sebi slobodna volja- njen neposredno opstojedi sadraj su nagoni, elje, sklonostimoe biti subjektivna i objektivna 51. to je proizvoljnost? - volja kao proturjeje 52. to je umno? Umno je samo ono opde, univerzalno (a nikad ne ono pojedinano). 54. Koji je cilj filozofije? Cilj i zadada filozofije nije da pouava kakav bi svijet trebao biti, ved da pojmi ono to jest: da pojmium, koji se pak utjelovljuje u dravi, tj. da dravu misli kao zbilju uma.- ostvariti u sistemu svjetsku povijest (?) 55. to je linost/lice/osoba? - subjekt koji je slobodan za sebe i sebi daje postojanje u stvarima; sloboda u apstraktnom iformalnom pravu- volja koja postaje pojedinana volja, a apstraktni identitet je ono to sainjava odreenost- osoba je volja koja postoji za sebe ili apstraktna volja- ona je bitno razliita od subjekta, jer je subjekt samo mogudnost personalnosti- osoba je pojedinanost slobode u istom bitku za sebe

56. Koja je uloga, zadatak apstraktne linosti (osobe)?57. to je opdost? - supstancijalnost

58. to je privatnost?59. Kako se moe ostvariti dobro?60. to je sloboda? Sloboda je temeljno odreenje volje.Vlasnitvo je to koje osobi podaruje slobodu - vlasnitvo je prvo odreenje slobode ovjeka - ja poslajem ja kao osoba TEK putem vlasnitva, jer ja tu aktualiziram svoju volju stavljajudi je u stvari(koje time postaju moje navlastite). Najvedu slobodu ovjek moe postidi tek u dravi, kada se svatko odrie svoje individualne volje unjenoj posebnosti, te se odluuje za objektivnu i opdu volju. Tek u dravi tako ovjek dolazi do umneegzistencije.

61. Kako sebe zna samosvijest? - kao neto opdenito - kao mogudnost da apstrahira od samog odreenja - kao posebnost sodreenim predmetom, sadrajem 62. to ima ovjek u prirodi? ovjek u prirodi ima nagon za pravom, za vlasnitvom, za moralitetom, za spolnom ljubavi, zadruevnodu itd. - on nalazi u sebi kao injenicu svijesti da on hode pravo, vlasnitvo, dravu. itd. 63. to je potreba? Potreba je svijest o nedostatku. 64. to je interes? Interes je svijest o potrebama, racionalna razmjena - osnova modernog drutva (vezani smointeresima, a ne osjedajima), jer danas nema neposrednih odnosa, ved vlada impersonalnost. 65. to je drutvo? Drutvo je sfera zbrinjavanja potreba, sfera rada i interesa. Razlika Kant/Hegel: Hegel kritizira Kantovu ideju vjenoga mira, smatrajudi da su ratovi korisni, jer oni slue duhu daostvari svoj naum, a isto tako oni doprinose svetom jedinstvu drave uutkavajudi podjele i posebneinterese: u ratu su svi zdrueni domoljubljem za zajedniko dobro. Ratovi su dozvoljen nain, poHegelu, da razvijeni narodi podvrgnu nerazvijene svojoj vlasti, i oni de postojati dok god sve dravene budu potpuno razvijene. Rat nestaje ozbiljenjem potpuno umne drave!