SOCIJALNA STRATIFIKACIJA

Slaven Ravli

NISMO JEDNAKI

SAN o jednakosti, egalitarizam, utopije o idealnom drutvu jednakih. STVARNOST nejednakosti. Sve ivotinje su jednake, neke su jednakije. (Orwell, 1945) Koliko smo gospodari svoje sudbine? Jeli drutveni poloaj pojedinca izraz osobnog talenta i napora? Jeli vei postotak putnika iz prve klase preivio potapanje Titanica zato to su bili pametniji ili bolji plivai od onih u drugoj i treoj klasi, ili je posljedica njihova boljeg poloaja na brodu? (GRAF) Istraivanja pokazuju da djeca roena u bogatim obiteljima puno vjerojatnije e uivati u dobrom zdravlju, akademskom uspjehu, dobrom poslu i ugodnijoj starosti nego ona roena u siromatvu.

TITANIC -PREIVJELI

DRUTVENA NEJEDNAKOST

Haralambos razlika izmeu drutvene nejednakosti i socijalne stratifikacije: drutvena nejednakost se odnosi na postojanje drutveno stvorene nejednakosti, a socijalna stratifikacija je poseban oblik drutvene nejednakosti, koji se tie postojanja uoljivih drutvenih skupina (sloj, stratum) rangiranih jedna ispod druge Drutvena nejednakost opisuje uvjete nejednake distribucije dobara, prestia i moi. Moe postojati bez hijerarhije skupina (slojeva); teza da zapadna drutva nisu stratificirana u smislu klasnog sustava, ve postoji kontinuirana hijerarhija nejednakih poloaja, statusa koji daju razliitu koliinu prestia i nagrada; umjesto hijerarhije skupina hijerarhija pojedinaca

SOCIJALNA STRATIFIKACIJA

Socijalna stratifikacija oznaava postojanje uoljivih drutvenih skupina koje su rangirane jedna ispod druge, a iji e pripadnici imati odreenu svijest o zajednikim interesima i identitetu, te slian ivotni stil koji e ih razlikovati od drugih slojeva Pojam stratifikacije dolazi iz geologije, odnosi se na slojeve zemlje koji su poredani tako da je jedan sloj stoji ispod ili iznad drugog. Termin sloj ili stratum koristi se u sociologiji kad se misli na vertikalnu poredanost drutvenih slojeva tako da se jedan nalazi iznad ili ispod drugoga Sustavi stratifikacije: ropstvo, kasta, stale i klasa

ROPSTVO

Ropstvo raspolaganje drugima kao svojim vlasnitvom (stvar). Grka i Rim: robovi ratni zarobljenici mogli biti osloboeni, Egipat i kasnije SAD: nema promjene statusa roba U Ateni, ako su pismeni, esto drali vane upravne i zanatske poloaje, ali ne i politike i vojne. U Rimu ponekad su stjecali znatna bogatstva trgovinom, koju su vladajue grupe podcjenjivale, imali svoje robove. U Junoj Americi i na amerikom jugu bez ikakvih prava, koriteni za rad na plantaama i kao sluge Moderno ropstvo Kevin Bales procijenio 2000. na 27 milijuna ljudi (prisilni rad, duniko ropstvo, prostitucija, ropski brakovi); trgovanje ljudima

KASTA

Kulture indijskog potkontinenta. Rije kasta je portugalska = rasa, isti rod. Indijski izraz je varna. Prema stupnju istoe 4 varne: 1. brahmani (najuzvieniji, sveenici i pisci; 3%), 2. katrije (ratnici i upravljai), 3. vajije (trgovci i zemljoposjednici) i 4. udre (obrtnici i sluge); ispod toga najnii - nedodirljivi (parije, oko 150 mil., 20%). Unutar svake kaste jatisi isto zanimanje. Kaste nasljedne, mijeanje meu kastama zabranjeno U Junoj Africi kastinski rasni sustav apartheida 5 milijuna bijelaca bogatstvo i mo, a 30 milijuna crnaca bez prava; stroga segregacija, spolni odnosi i

STALE

Europski feudalizam i druge tradicionalne civilizacije; slojevi s razliitim meusobnim obvezama, negdje zakonski propisane 3 stalea: plemstvo (aristokracija), sveenstvo, trei stale (zavisni seljaci ili kmetovi, slobodni seljaci, trgovci i obrtnici) Izvjesna mogunost mjeovitih brakova; tolerirana individualna mobilnost izmeu stalea (npr. pripadnici treeg stalea mogli su dobiti titulu viteza i ui u posebne obveze prema monarhu; trgovci su mogli kupiti titulu) Okosnica sustava plemii i kmetovi

KLASA
4 osnovne razlike od drugih sustava: 1. Rangiranje prema ekonomskom poloaju pojedinaca; ekonomske razlike izmeu skupina pojedinaca, nejednakost u imovini i pristupu materijalnom bogatstvu 2. Nisu uspostavljene pravnim ili religijskim odredbama; pripadnitvo se ne zasniva na naslijeenom poloaju; elastinije su, granice izmeu klasa nisu jasno odreene, nema formalnih ogranienja u vezi s mjeovitim brakovima 3. Klasa se barem dijelom postie a ne jednostavno daje pri roenju; socijalna mobilnost je ea 4. Klasni sustav djeluje kroz masovne neosobne veze, dok se u drugima sustavima nejednakosti izraavaju kroz osobne dunosti ili obveze

KRITERIJI KLASNE PRIPADNOSTI

to je temelj klasne pripadnosti? Ekonomsko bogatstvo osnovni kriterij; 1. bogatstvo sve to pojedinac posjeduje nekretnine, novac, dionice; podaci nepouzdani, koncentrirano u rukama manjine, 2. prihod nadnice i plae, novac od ulaganja (dividende) Drutveni presti (ugled) status, via klasa, aristokracija u Britaniji (zemljoposjednici), u koju kasnije uli financijski magnati i industrijalci Politika mo politika klasa, socijalizam ivotni stil odvajanje viih od niih klasa, feudalna elita izgubila ekonomsku mo a dugo zadrala velik drutveni ugled zahvaljujui izdvojenom stilu ivota koji se oitovao u nainu odijevanja i ponaanju po pravilima razraene etikete; masovna potronja, razmetljivost, elita

MARX

Klase su grupe ljudi odreene svojim mjestom u proizvodnji; zajednikim odnosom prema sredstvima za proizvodnju, sredstvima kojima zarauju za ivot i ulogama koje imaju U kapitalizmu dvije glavne klase sa suprotnim interesima: oni koji posjeduju sredstva za proizvodnju industrijalci ili kapitalisti, i oni koji za ivot zarauju prodajui svoj rad radnika klasa (proletarijat). Odnos izmeu klasa je eksploatatorskog karaktera; viak vrijednosti koji je izvor profita; rad je izvor bogatstva, ali radnik relativno sve siromaniji a kapitalist sve bogatiji Prijelazne klase naslijeene iz ranijih sustava (seljatvo).

Marx tri nivoa analize klasa

Marxova teorija klasa moe se prikazati na tri nivoa, koji odreuju jedan drugoga: 1. temeljna struktura drutva vlasniki odnosi koji odreuju druge odnose; 2. klasna borba izmeu vlasnika i nevlasnika; 3. drutvena promjena socijalna revolucija

WEBER

ire shvaanje od Marxa: ekonomsko bogatstvo, drutveni ugled i politika mo tri su osnovne i relativno samostalne dimenzije drutvene slojevitosti. Umjesto termina klasna nejednakost on rabi izraz drutvena slojevitost. Kritika jednostranosti ekonomizma koji prenaglaava proizvodnju, a zanemaruje distribuciju. Radi se o drukijoj sociolokoj perspektivi. Kad se polazi od jednog kriterija odnosa prema sredstvima za proizvodnju, dolazi se do konfliktne suprotnosti kapitala i rada, a kad se postavi vie kriterija raslojavanja bogatstvo, ugled, mo itd. dobiva se viedimenzionalna osnova stratifikacije s nizom ukrtanja, koja otupljuju konfliktnost. Pojedinac zauzima odreeno mjesto s obzirom na svaki od tih kriterija, a privilegiranost u jednom moe se ponititi s neprivilegiranou u drugom.

Weber - klasa

I Weber je mislio da je klasna podjela prvenstveno uvjetovana ekonomskim faktorima, da je dihotomna, jer u svakom drutvu postoje dvije osnovne klase: vladajua, koje posjeduje materijalno bogatstvo, i podvlatena, koja nema nita. No klasna podjela ne nastaje samo zbog posjedovanja ili neposjedovanja sredstava za proizvodnju ve i na osnovi ekonomskih razlika koje nemaju izravne veze s imovinom struno znanje, kvalifikacije, to utjee na tip radnog mjesta koje mogu dobiti (menaderi i radnici) Klasna borba nije glavni pokreta razvoja drutva. Drutvene razlike nisu samo klasne. Klasna podjela tek je jedna dimenzija drutvene slojevitosti.

Weber - status

Drutveni ugled oznaava raspodjelu asti i prestia meu drutvenim slojevima; uvaavanje nekih kategorija ljudi zbog njihove kulturne osobitosti i stila ivota. Ta se raspodjela ne podudara s raspodjelom materijalnog bogatstva. Tu razliku Weber izraava uvoenjem izraza status, a drutvene razlike koje se tiu ocjene asti i prestia on naziva statusnim razlikama. Pojedinci koji imaju odreena kulturna obiljeja i uivaju slian ugled u drutvu oblikuju poseban drutveni sloj unutar kojeg se odvija najvei broj neformalnih i prisnih interpersonalnih odnosa. Lijenici i suci imaju visok ugled. Otmjeni siromah aristokrat bez imovine

Weber mo (stranka)

Trea dimenzija slojevitosti - raspored grupa i pojedinaca unutar politike sfere (Weber - stranka). Stvaranje stranke kao grupe ljudi koji rade zajedno vaan je dio moi koji moe utjecati neovisno o klasi i statusu. Mo je svojstvo pojedinca, grupe ili stranke da nametnu svoju volju usprkos otporu drugih Weber pokazuje da je odnos autoritarne moi svojstven odreenom tipu ljudskih asocijacija, da se povijest zbiva na razini uskih upravljakih grupa koje u svojim rukama koncentriraju sredstva drutvene moi, pa su i klase posljedica odnosa moi. Jesu li oni gore bogati jer upravljaju ili upravljaju jer su bogati? Gdje se vlast preteno oslanja na vojsku, policiju i upravu, osnova privilegiranosti je u poloaju koji pojedinci i grupe imaju u sustavu, dok u trinom drutvu osnovni je kriterij ekonomsko bogatstvo

FUNKCIONALIZAM - POLAZITE

Pretpostavka da su ljudi i ljudske grupe meusobno ovisni i uvjetovani na isti nain kao organi sloenog organizma. Kao to svaki organ ljudskog tijela ima svoju funkciju, pa se ostali dijelovi tijela ne smiju buniti protiv npr. eluca tako ni drutvene grupe ne smiju ustajati jedne protiv drugih ve trebaju ivjeti u harmoniji. (Pria o meuovisnosti organa ljudskog tijela eluca i udova kojom je Menenije Agripa uvjerio pobunjene plebejce da se sa Svetog brda vrate u Rim). U feudalizmu: jedni se mole (sveenici), drugi brane zemlju (vojnici-plemii), a trei rade (kmetovi) itd.

STRATIFIKACIJA I SPOSOBNOST

Drutvo kao organizam s odreenim temeljnim potrebama (funkcijama) koje se moraju zadovoljiti ukoliko ono eli opstati; stratifikacija se zasniva na konsenzusu lanova drutva oko zajednikih vrijednosti i na motiviranju ljudi da igraju razliite uloge koje su potrebne radi ispunjavanja temeljnih funkcija (funkcionalnih imperativa) drutva. Ljudske potrebe i elje su neograniene, a sposobnosti razliite. Drutvo mora odrediti i propisati razliite ciljeve za razliite pojedince i grupe, stvoriti sustav koji potie najsposobnije da rade najvanije poslove. Time potie natjecanje i uspjenost; kad bi jednako nagraivalo sve poslove, drutvo bi bilo inertno i neuspjeno.

POLOAJI, KVALIFIKACIJE I NAGRADE

Kvalifikacija za poloaje se stjee na 2 naina: talentom i vjebom. Neki poloaji trae takve uroene talente da se moe oekivati da su oni vrlo rijetki. U mnogim sluajevima ima dosta talenata, ali je uvjebavanje tako dugo i skupo da je malo onih koji mogu stei kvalifikaciju. Kad su traene vjetine rijetke, a poloaj funkcionalno vaan, on mora imati privlanu mo, koja e u natjecanju s drugih poloajima privui potrebnu vjetinu. Poloaj mora biti visoko na drutvenoj ljestvici, mora raspolagati visokim drutvenim prestiem, plaom i obiljem slobodnog vremena.

MERITOKRACIJA

Funkcionalistiko shvaanje zasniva se na ideji da je produktivno drutvo meritokracija sustav socijalne stratifikacije utemeljen na osobnoj zasluzi (sposobnosti i naprezanju). Takva drutva daju nagrade kako bi razvili talente i ohrabrili naprezanja svakoga. U tenji prema meritokraciji neko drutvo potie jednakost mogunosti, dok istodobno odobrava nejednakost nagrada. Zato bi takva drutva trebala imati veliku socijalnu mobilnost pojedinci se kreu uzlazno i silazno unutar drutvenog sustava ovisno o svojim postignuima.

SLABOSTI FUNKCIONALIZMA

1. Ne objanjava disfunkcionalnost stratifikacije na drutvene poloaje ne dolaze najbolji niti stratifikacija potie socijalnu mobilnost 2. Slabo objanjava stratifikaciju temeljenu na nasljednom statusu na mjesto kralja ne dolazi najbolji, niti je nagrada za funkciju razmjerna zaslugama 3. Ne objanjava nisku intergeneracijsku mobilnost u zapadnim drutvima

SOCIJALNA MOBILNOST

Kretanje pojedinaca i grupa osoba unutar istog ranga ili izmeu razliitih socioekonomskih rangova (slojeva), unutar jedne ili vie generacija. U uem smislu kretanje izmeu razliitih rangova, koje se moe prouavati kao karijere pojedinaca (koliko su se popeli ili spustili tijekom ivota) ili kao odnos izmeu zanimanja djece i njihovih roditelja (djedova). Intrageneracijska (penjanje i sputanje pojedinca u jednoj generaciji, pone kao voza kamiona i postane general, poduzetnik i ministar) i intergeneracijska mobilnost (tijekom vie generacija, pokretljivost djece u odnosu na pretke)

STRUKTURALNA MOBILNOST

Vertikalna mobilnost izazvana ekonomskim i tehnolokim promjenama, a sastoji se u promjeni strukture zanimanja: industrijalizacija prelazak iz sela u grad; informatika revolucija zastarijevanje nekih zanimanja (stenografi, slagari) Silazna ili uzlazna pokretljivost cijelih skupina, klasa ili profesija (uspon vojne profesije za rata) Deklasiranje propadanje klase: aristokracija u Rusiji 1917.

VERTIKALNA MOBILNOST

Vertikalna mobilnost uzlazno i silazno kretanje pojedinaca i skupina, pokazatelj otvorenosti ili zatvorenosti socijalne stratifikacije - zatvoreni sustavi nizak stupanj mobilnosti, poloaj je pripisan (steen roenjem, nasljedan); kaste - otvoreni sustavi relativno visok stupanj mobilnosti; zapadni klasni sustavi, poloaj uglavnom steen, osobne kvalitete i sposobnosti

UZLAZNA I SILAZNA MOBILNOST

Frank Parkin: visoka stopa uzlazne mobilnosti ventil politike sigurnosti ansa sposobnim i ambicioznim pripadnicima radnike klase, sprjeavanje nastanka frustracije Harold Wilensky i Hugh Edwards: iskustvo nazadovanja, skidersi osobe koje su se spustile u radniku klasu, politiki konzervativnije od onih koji su roeni u radnikoj klasi i tu ostali; zadrali vrijednosti srednje klase, nadaju se uzlaznoj mobilnosti i povratku u prijanji status I uzlazna i silazna mobilnost slabe solidarnost radnitva i smanjuju intenzitet klasnog sukoba

HRVATSKA

U razdoblju socijalizma: ideoloki bez klasa (egalitarizam), stvarno klase prema politikoj moi: 1. politika klasa (via klasa; ilas nova klasa, nomenklatura), 2. radnika klasa, 3. seljatvo (2. i 3. = nia klasa), 4. srednja klasa (a. tehnokracija strunjaci, direktori, b. inteligencija, c. obrtnici) Dananja Hrvatska bogatstvo, presti i mo; glavni kriterij bogatstvo, ali vana i mo