ODSJEK ZA B/H/S JEZIK I KNJIEVNOST UVOD U SVJETSKU KNJIEVNOST I

KARAKTERIZACIJA LIKA AHILEJA IZ HOMEROVOG EPA ILIJADA

STUDENTICA:

SADRAJ

UVOD................................................................................................................3 GLAVNI DIO....................................................................................................4 2.1. Mit o Ahileju.........................................................................................4 2.2. Ahilej u Ilijadi.......................................................................................5 ZAKLJUAK....................................................................................................7 LITERATURA..................................................................................................8

UVOD

Kako bismo uope mogli ita pisati o samom liku Ahileja te o njegovoj ulozi u jednom od dva najvea epa antike knjievnosti, moramo poznavati sadraj samog epa i njegove osnovne osobine. Kao to veina nas zna, Ilijada je uz Odiseju najvei antiki ep. Njegova posebnost i dragocjenost ine da i u svjetskoj knjievnosti zauzima veoma vanu ulogu. Ilijada obrauje razdoblje od 49 dana u desetoj godini rata Ahejaca i Trojanaca. Dolazi do svae izmeu vrhovnog voe ahejske vojske Agamemnona i junaka Ahila, voe plemena Mirmidonaca. Ahilovom intervencijom vraa se svome ocu Agamemnonova robinja Hriseida, na to Agamemnon otima od Ahila robinju Briseidu. Rasreni Ahil prestaje sudjelovati u ratu. Ahil se ne da nagovoriti da se vrati u rat, ali posuuje prijatelju Patroklu svoje oruje i opremu. Patroklo gine od ruke trojanskog junaka Hektora i nastaje itav preobrat. Ahil se vraa u rat kako bi osvetio prijatelja, ubija Hektora i mrcvari mu le, Ep zavrava predajom Hektorova tijela Prijamu. U epu se istiu jo mnogi bitni likovi kao to su Paris, Helena, Menelaj, Agamemnon i mnogi drugi. Takoe su i njihove prie utkane u Ilijadu ali ovdje nisu navedene jer e panja biti obraena samo na Ahileja kao glavnog lika u ovom epu ija srdba predstavlja motiv i osnovni pokreta radnje u Ilijadi.

GLAVNI DIO

2.1. MIT O AHILEJU Ahilej je sin smrtnika Peleja, kralja Mirmidonaca u Pitiji, jugoistonoj Tesaliji i morske nimfe Tetide. Zeus i Posejdon bili su rivali za Tetidinu ruku, sve dok Prometej nije prorekao da e Tetida roditi sina veeg od svog o oca. Zbog toga su se obojica povukli i dali njenu ruku Peleju. Kada se Ahilej rodio, Tetida ga je htjela uiniti besmrtnim pa ga je uronila u rijeku Stiks,ali je zaboravila smoiti petu za koju ga je drala dok ga je uranjala, tako da je to mjesto ostalo jedina ranjiva taka na njegovu tijelu. U drugoj verziji mita, list je ostao prilijepljen uz njegovu petu pa je zato ostala ranjiva. U starijoj verziji prie, Tetida ga je premazala ambrozijom i stavila navrh vatre da bi smrtni dijelovi njegova tijela izgorjeli. Za razliku od ovih pria, Homer u Ilijadi ne spominje njegovu neranjivost, a ak i spominje da je bio ranjen. Pelej ga je zajedno sa Patroklom dao Hironu, Kentauru da ga odgoji na brdu Pelionu. Vra Kalhant prorekao je da mu je sueno da umre u Troji. Tetida ga je stoga odvela na Skiru, kralju Likomedu i preruila ga u djevojku. Na tom je dvoru imao s Didamijom sina Neoptolema. Odiseja je Menelaj poslao po Ahileja. Stigavi, pitao je moe li prinijeti darove enama te je izloio dragulje, a takoer i oruje-ma, koplje i tit. Sve su se djevojke divile nakitu, a samo se Ahilej divio oruju te ga je Odisej tako prepoznao. Odisej mu je dopustio da zadri oruje, a potom su krenuli u rat. Druga verzija prie govori da se zaula ratna truba te da je Ahile instinktivno zgrabio oruje. Ahilejeva smrt je bila opisana u Etiopidi. Opisuje se njegova borba s Pentizelejom, kraljicom Amazonki i njegova smrt. Ahileja je ubio Paris, a neki izvori govore da je Apolon vadio strijelu koja ga je pogodila u petu, njegovo jedino ranjivo mjesto. Druge pak verzije prie govore da je ubijen noem u lea dok je posjetio Poliksenu, princezu Troje.

2.2. AHILEJ U ILIJADI Ahilej je bio jedan od najvanijih grkih junaka. On je predstavljao olienje herojske mladosti, snage i ljepote, gotovo boanske u ovjeku. ivio je prema geslu koje mu je otac Pelej istakao kao zvijezdu vodilju u ivotu: 4

svagda najbolji biti i odlian izmeu drugih (VI 208) Na samom poetku Ilijade istie se njegova srdba od koje zapravo i poinje cjelokupna radnja ovog epa. Srdbu, boginjo, pjevaj Ahileja, Peleju sina Pogubnu, koja zada Ahejcima bezbrojne jade Snane je due mnogih junaka poslala ona K Hadu... (I 1-4)

Ahilejeva srdba izvire iz toga da on kao poluboanski junak nadljudskih sposobnosti mora da se pokorava Agamemnonu koji je siuni, lakomi materijalista kome je vaniji njegov ego nego dobrobit cijele grke vojske za iju je nevolju on zapravo i kriv. Ahilejev ponos i ast su dio njega i ono to mu je najbitnije. Njemu je dato na izbor ili da doivi dugu i neslavnu starost ili da umre mlad i slavan. Homerski junaci se u svom ratnitvu i u svom astoljublju pokazuju kao pravi predstavnici svoga stalea i njegovih socijalno-etikih naela, ali i inae svugde kao prave velmoe, ne samo sa svojim odlikama nego i sa svim nepredvidljivim slabostima. 1 Ahilej je samo radi svoje asti i svog ponosa odbio da pomogne Grcima kojima je pomo itekako bila potrebna. Njemu prvom stalo je do toga da se vojska oslobodi nevolje, te on vrau Kalhantu obeava zatitu ako kae ko je kriv toj nevolji. On nije sposoban ni za kakvu podlost: kad Agamemnon izjavljuje da e mu uzeti Briseidu, Ahilej mu umjereno odgovara da ini nepravdu. Ni u emu se silna energija mladog junaka ne ogleda bolje nego u onoj prirodnoj mirnoi s kojom doputa da mu odvedu Briseidu, poto je rijeio kako e se osvetiti. Bio je uvrijeen kada mu je Agamemnon uzeo Briseidu, ak se i majci poalio. Nije htio da se vrati ak ni kad su ga dolazili moliti najvei grki uglednici Odisej, Feniks i Ajant. Kada ga je najbolji prijatelj Patroklo nagovarao, pristao je da mu da svoju opremu ali opet nije htio da sudjeluje u ratu. Tek kada je Hektor ubio Patrokla u Ahileju se neto budi. Okaljana ratnika ast se ne moe otkupiti. U pitanju je neto vee i od njega samog. Staru srdbu na Agamemnona zamjenjuje nova srdba na Hektora. Ta srdba mu obuzima cijelu duu. Svu njegovu hrabrost, samopouzdanje i sva osjeanja zamjenjuje jedno osjeanje. Sve se u isti mah okree protiv Hektora. Njegov oaj nakon Patroklove smrti je predimenzioniran, kao i ljutnja na Agamemnona te okrutnost prema Hektorovom leu nakon to ga je ubio. Ahilej zna da e mu osveta Patrokla zapravo donijeti smrt (tri puta mu se to predskazuje u Ilijadi), ali ipak ide dalje pa to njegovom liku daje traginu dimenziju. Ako i zna da e i sam poginuti poslije Hektorove smrti,
1

uri, M.N. (1990). Istorija helenske knjievnosti. Beograd: Zavod za udbenike i nastavna sredstva, str.78

njemu ta misao ne lomi snagu, nego naprotiv podstie na vei podvig, i to je najvia misao do koje se dolazi u cijelom epu. Koliko god da je Ahilej estok i neobuzdan u svojim strastima opet njegove obje srdbe nestaju do kraja epa. On se miri sa Agamemnonom i prihvata njegovu naknadu za tetu te uzima natrag Briseidu a takoe u zadnjem pjevanju ljubazno doekuje Hektorovog oca koji je doao po le svoga sina. Ahilej ne poputa sve dok mu Prijam ne pomene njegova oca smrtnika. Tad se Ahileju smekava srce jer on zna da e i njegov otac uskoro oplakivati njegovu pogibiju. Ljubav prema ocu ga je natjerala da shvati situaciju u kojoj se nalazi Prijam i sve patnje kroz koje on prolazi. Gledajui Prijama koji je izgubio sina koji mu je bio sve u ivotu miri se i sa svojom sudbinom. S divljenjem ga posmatra jer u njemu vidi ovjeka koji se povinuje svemu to mu sudbina donosi ali ne pada na koljena nego sve hrabro podnosi. U njemu Ahilej vidi nadu i tada zaista prihvata injenicu da e se uskoro ostvariti proreena sudbina i da e i on umrijeti. Ovaj ep i nije mogao zavriti Hektorovom smru jer bi onda bio zasnovan na Ahilejevoj osveti. Homer ba preko Ahileja opominje ljude da se uvaju gnjeva i svae, rata i razora to vidimo na kraju epa gdje istie najvee ljudske vrijednosti: smirenost, strpljenje, ljubav prema drugome te sposobnost opratanja drugima. Ahilej jest bio polubog, junak i heroj nadljudske snage ali ipak ovjek.

ZAKLJUAK

Ahilej je bio prevladavajui lik u Ilijadi s kojim ovaj ep i poinje ali i koji je umijean u njega do kraja. Bio je junak kojemu su njegovi ratniki ponos i ast bili najbitniji. Nita ga nije moglo pokolebati kada je bio srdit, svoju srdbu je uvijek morao do kraja sprovesti. Njegova sudbina je ve odreena, znao je da e u tom ratu umrijeti nakon to ubije Hektora ali ipak ide dalje kako bi osvetio svog druga. To je jae od njega i takav ivot odnosno takvu smrt je sam izabrao. Nakon Patroklove i Hektorove smrti njegova srdba prolazi i on se miri sa sudbinom, prihvata injenice onakve kakve jesu. Ahilej je centralni lik Ilijade i on zapravo nosi cjelokupnu radnju epa na sebi, s njim ona poinje a s njim i zavrava.

LITERATURA

1. uri, M.N. (1990). Istorija helenske knjievnosti. Beograd: Zavod za udbenike i nastavna sredstva 2. oljan, A. (1972). Sto najveih djela svjetske knjievnosti. Zagreb: Stvarnost