Rad je objavljen u Sarajevu pod naslovom: Selimovi, H. (2009). Vrnjako zlostavljanje meu uenicima osnovnokolske dobi.

Naa kola -asopis za teoriju i praksu odgoja i obrazovanja br. 47/217. str. 17-36.

mr. Hazim Selimovi VRNJAKO ZLOSTAVLJANJE MEU UENICIMA OSNOVNOKOLSKE DOBI Saetak Zlostavljanje meu vrnjacima je veoma esta pojava i kompleksan i sloen problem, koji je u radu obraen teorijski i empirijski. U teorijskom dijelu definisan je sam problem vnjakog zlostavljanja i vidovi vrnjakog zlostavljanja. Cilj istraivanja je ispitati koliko je i koji vidovi zlostavljanja su najee zastupljeni meu uenicima osnovnokolske dob. U radu su koritene metode teorijske analize i servej istraivaka metoda, od tehnika anketiranje, a od instrumenata anketni upitnik konstruisan za namjere ovog istraivanja. Uzorak ispitanika su inili 405 uenika iz etiri osnovne kole iz Tuzlanskog kantona, Republike Srpske i Distrikta Brko. Za analizu podataka izvedene su sledee statistike operacije: saimanje podataka (izraunavanjem mjera centralne vrijednosti, mjera varijabilnosti, distribucije frekvencije) i izraunavanje koeficijenta kontigencije za prikupljene podatke sa nominalne skale, kao tzv. neparametrijske statistike mjere (metoda za analizu nominalnih varijabli) i njegove statistike znaajnosti pomou Hi-kvadrat testa. Rezultatima istraivanja dokazana je prisutnost vrnjakog zlostavljanja u svim ispitivanim osnovnim kolama kao i razliiti vidovi vrnjakog zlostavljanja. Najei zlostavljai su uenici mukog spola protiv kojih veina ispitanika predlae razliite mjere. Kljune rijei: Zlostavljanje, vrnjako zlostavljanje, prisutnost zlostavljanja, vidovi zlostavljanja i uenici osnovne kole. Summary The abusement betwen the same ages is a very often appearance and complexive and complicate problem, which is processed theoreticly and empirily in this work. In the theoreticly part is definited the problem of the same age abusement and the sights of the same. The aim of this exsploring is to investigate how many and which sights of abusement are the most represented between the students of elementary school age. In this work are used methods of theoretic analize and a serway investigation method, of technich anketing, and of instruments the anket questionarie construated for attentions of this investigation. The source of examined were 405 of students from four elementary schools from Tuzla canton, Serb Republic and Brcko District. For analysis of data next statistic operations are deduced: data contraction ( calculating measures of the central worth, measures of variability, frequence distribution) and calculating of contigention coefitient for collected datas of nominal skale, as so called unparametrical statistic measure ( method for analyse of nominal variability) and its statistic importance with help of Hi-square test. With this results of exploring is improved the presence of the abusement between the same age youth in all elementary schools and different sights of the same ages abusement. The most often abusers are male students against the most of tested suggest different measures. Key words: abusing, abusement between the same ages, abusement presence , sights of abusement and students in elementary school.

Rad je objavljen u Sarajevu pod naslovom: Selimovi, H. (2009). Vrnjako zlostavljanje meu uenicima osnovnokolske dobi. Naa kola -asopis za teoriju i praksu odgoja i obrazovanja br. 47/217. str. 17-36.

Uvod Drutveno prilagoavanje u ivotu djeteta zavisi od socijalnog okruenja, u kojem dijete odrasta. kola za djecu ini znaajan dio socijalnog okruenja. Njihova iskustva u koli uveliko odreuju kasnije prilagoavanje u ivotu i radu. Zbog toga je vana uloga institucija u osmiljavanju programa, koji bi stvorio uslove za kontinuirani razvoj djeteta/uenika, kao tjelesnog, moralnog, intelektualnog i drutvenog bia u skladu s njegovim sposobnostima i sklonostima. kolski sistem se s vremenom razraivao, mijenjao i usavravao kako bi postigao svoj cilj, odnosno stvorio uslove za razvoj djeteta. S ciljem kontinuiranog razvoja djeteta bez odreenih smetnji, koje utiu na normalan razvoj u posljednjih tridesetak godina se sve vie panje posveuje pojavi zlostavljanja meu djecom, uzrocima zlostavljanja, te posljedicama zlostavljanja meu djecom u koli na djetetovo postignue i socijalnu adaptaciju. Naime, zlostavljanje i ugroenost od zlostavljanja jedan su od snanih inilaca koji utiu na djeiji razvoj. Teorijsko razmatranje problema Vrnjako zlostavljanje Zlostavljanje meu vrnjacima je esta pojava. Proganjanje u kolama je stoljeima prisutno. Vjerovatno da se svako od nas moe sjetiti kakvog oblika proganjanja od strane vrnjaka iz vlastitog kolovanja. Odmjeravanje snage meu pojedinim uenicima, zadirkivanje, guranje ili izrugivanje oduvijek su bili obiljeje kolskih dana, i tako je generacijama. No, dananji oblici agresivnog ponaanja odavno su izgubili obiljeje bezazlenog djeijeg dokazivanja, a u naim kolama sve ee susreemo uestalo agresivno ponaanje kojeg sprovode pojedinci nad svojim mlaim kolskim kolegama ili vrnjacima. Ovaj fenomen u svim svojim oblicima i varijantama u svijetu se danas definie kao zlostavljanje meu vrnjacima. Osnovni problem, kojim se bavi ovaj rad je vrnjako zlostavljanje. Svjesni smo injenice da je vrnjako zlostavljanje neto to je prisutno u svim kolama, u svim zemljama i na svim kontinentima. Svaka se zemlja na razliit nain bori protiv ovog problema, od otkrivanja same pojave, pa do raznih naina prevencije, kako bi se ta pojava smanjila. Svjesni vanosti ovog problema u ovom radu se polo od same definicije vrnjakog zlostavljanja. Postoje brojne definicije vrnjakog zlostavljanja, a za sve njih je zajedniko da pod zlostavljanjem podrazumijevaju svako fiziko ili psihiko nasilno ponaanje usmjereno na djecu (po UN konvenciji svaka osoba mlaa od 18 godina) od strane njihovih vrnjaka, koje je uinjeno s ciljem povreivanja i ukljuuje ponavljanje istog obrasca i odraava neravnopravan odnos snaga karakteristian na dvjema ravnima: jai protiv slabijih ili grupa protiv pojedinca. Svako od ovih svjesnih postupaka se moe razlikovati po obliku, teini, intenzitetu i vremenskom trajanju. Vrnjako zlostavljanje je naziv za dogaanja u irem okviru kole u kojima pojedini uenici ili jo ee grupa uenika, izvodi trajno zlostavljanje nad svojim vrnjacima ili mlaim djetetom. (A. Miku - Kos, 2005.) Kao to je ve navedeno u dosadanjem izlaganju, zlostavljanje moe initi pojedinac ili skupina, moe biti usmjereno prema pojedincu ili skupini. Pojam zlostavljanja se ne koristi u sluaju kada se dva uenika priblino jednake snage prepiru ili tuku. Da bi se koristio pojam zlostavljanja neophodno je postojanje nesrazmjera snaga gdje se uenica ili uenik koji je

Rad je objavljen u Sarajevu pod naslovom: Selimovi, H. (2009). Vrnjako zlostavljanje meu uenicima osnovnokolske dobi. Naa kola -asopis za teoriju i praksu odgoja i obrazovanja br. 47/217. str. 17-36.

izloen negativnim postupcima teko brani i donekle je bespomoan u odnosu prema ueniku koji ga zlostavlja. Vidovi vrnjakog zlostavljanja Postoji nekoliko podjela vrnjakog zlostavljanja. U ovom radu bit e navedena podjele vrnjakog zlostavljanja i to na: - verbalno; - emocionalno; - seksualno; - kulturalno; - ekonomsko. Fizikim zlostavljanjem smatramo nanoenje fizikih povreda, kao to je udaranje, guranje, tipanje, upanje i sl. Fiziko zlostavljanje ustvari je namjerno nanoenje povreda i nespreavanje istih. Verbalno zlostavljanje najee prati fiziko, a podrazumijeva vrijeanje, irenje glasina, stalno zadirkivanje, ismijavanje, nazivanje pogrdnim imenima i uvrede. U verbalnom zlostavljanju grube rijei su osnovni instrument kako bi se povrijedila druga strana. Emocionalno zlostavljanje podrazumijeva namjerno iskljuivanje rtve iz zajednikih aktivnosti razreda ili djeje grupe, kao i ignorisanje. Seksualno zlostavljanje najkrae se moe definisati kao zlostavljanje koje ukljuuje neeljeni fiziki kontakt i uvredljive komentare.U seksualno zlostavljanje spadaju i sledei oblici: nasilno udvaranje, esti telefonski pozivi, pokazivanje inae pokrivenih dijelova tijela, dodirivanje intimnih dijelova tijela, masturbacija, oralni i analni spolni odnos, skriveno posmatranje rtve u kupatilu ili wc-u, pokuaj da se obavi spolni odnos, silovanje ili pokuaj silovanja, te prisiljavanje rtve na gledanje pornografskih asopisa i filmova. Kulturalno zlostavljanje podrazumijeva vrijeanje na nacionalnoj, religijskoj i rasnoj osnovi. Ekonomsko zlostavljanje najee podrazumijeva krau i iznuivanje novca.

Metodologija istraivanja Predmet istraivanja Iz irokog podruja zlostavljanja meu djecom i mladima za predmet ovog istraivanja uzet e se ispitivanje vrnjakog zlostavljanja meu uenicima osnovnokolske dobi. Da bismo osvijetlili ovaj problem htjeli smo ispitati i utvrditi kako se uenici najee osjeaju u koli, koliko je prisutno zlostavljanje meu vrnjacima osnovnokolske dobi, , htjeli smo saznati od koga uenici doivljavaju zlostavljanje: vrnjaka, mlaih ili starih uenika, utvrivanje posljedica vrnjakog zlostavljanja, u kojoj dobi je vrnjako zlostavljanje najee, koji vidovi zlostavljanja se najee susreu meu vrnjacima uenicima osnovne kole,u okviru naeg istraivanja posebno nas je zanimalo kog su spola zlostavljai i na kraju nas je interesovalo ta uenici predlau protiv zlostavljaa. Cilj istraivanja

Rad je objavljen u Sarajevu pod naslovom: Selimovi, H. (2009). Vrnjako zlostavljanje meu uenicima osnovnokolske dobi. Naa kola -asopis za teoriju i praksu odgoja i obrazovanja br. 47/217. str. 17-36.

Cilj istraivanja je ispitati koliko je i koji su vidovi zlostavljanja najee zastupljeni meu uenicima osnovnokolske dobi. Zadaci istraivanja Iz navedenog cilja proizlaze i zadaci istraivanja: - Ispitati i utvrditi kako se uenici osjeaju u koli - Ispitati i utvrditi koliko je prisutno vrnjako zlostavljanje meu ispitanicima; - Ispitati i utvrditi da li su zlostavljai vrnjaci, stariji ili mlai uenici; - Ispitati i utvrditi koje su posljedice vrnjakog zlostavljanja po zlostavljanu djecu; - Ispitati i utvrditi u kom razredu su uenici prvi put doivjeli zlostavljanje; - Ispitati i utvrditi koji vidovi zlostavljanja se susreu meu uenicima ispitivanih osnovnih kola; - Ispitati i utvrditi vidove zlostavljanja s obzirom na spol; - Ispitati i utvrditi koje mjere ispitanici predlau protiv zlostavljaa. Hipoteze U istraivanju se polo od pretpostavke da se meu uenicima osnovne kole susreu razliiti vidovi zlostavljanja. Iz glavne hipoteze proizilaze i razraujue hipoteze: - Pretpostavlja se da se veina uenika osnovnokolske dobi dobro osjea u koli; - Pretpostavlja se da je u kolama u kojima je vreno istraivanje prisutno vrnjako zlostavljanje; - Pretpostavlja se da su najee zlostavljai uenici starije osnovnokolske dobi; - Pretpostavlja se da su posljedice zlostavljanja djece brojne i razliite; - Pretpostavlja se da su uenici osnovnokolske dobi doivjeli zlostavljanje u razliitim periodima ivota; - Pretpostavlja se da je u kolama u kojim je vreno istraivanje najee prisutan fiziki vid zlostavljanja; - Pretpostavlja se da je vrnjako zlostavljanje ee meu uenicima osnovnokolske dobi mukog spola; - Pretpostavlja se da e uenici osnovnokolske dobi predloiti niz mjera protiv zlostavljaa; Metode, tehnike i instrumenti istraivanja U istraivanju e se koristiti: metoda teorijske analize, servej istraivaka metoda. Od tehnika istraivanja koristit e se anketiranje a od instrumenata koriten je anketni upitnik konstruisan za namjere ovog istraivanja za uenike osnovnih kola. Uzorak ispitanika

Rad je objavljen u Sarajevu pod naslovom: Selimovi, H. (2009). Vrnjako zlostavljanje meu uenicima osnovnokolske dobi. Naa kola -asopis za teoriju i praksu odgoja i obrazovanja br. 47/217. str. 17-36.

Uzorak ispitanika je obuhvatao 405 uenika osnovnih kola u Sapni, elopekuZvornik, Brkom i Tuzli, od ega je bilo 105 uenika iz Sapne, 104 uenika iz Zvornikaelopeka, 100 uenika iz Tuzle i 96 uenika iz Brkog,

Metode obrade podataka Dobiveni podaci obraeni su metodom frekvencija i postotaka, a rezultati su predstavljeni tabelarno i grafiki, te izraunavanje koeficijenta kontigencije (C) njegove statistike znaajnosti (Sig) pomou Hi-kvadrat (x2) testa, vreno je uporeivanje: - izmeu kola s obzirom na spol uenika (muki, enski); - izmeu kola s obzirom na razred (etvrti i osmi razred ) - izmeu kola s obzirom na mjesto stanovanja ( ruralno i urbano podruje ). Analiza rezultata i njihova interpretacija 1. Ispitanici se najee osjeaju u koli: Tabela 1 Osnovna kola Sapna Zvornik Tuzla Brko F/% F % F % F % F % F % Dobro 78 74,3 86 82,7 74 74,0 81 84,4 319 78,8 Loe 2 1,9 1 1,0 2 2,0 1 1,0 6 1,5 Ni dobro ni loe 23 21,9 15 14,4 18 18,0 12 12,5 68 16,8 Ne znam 2 1,9 2 1,9 6 6,0 2 2,1 12 3,0 105 100,0 104 100,0 100 100,0 96 100,0 405 100,0

Izraunavanjem koeficijenta kontigencije (C) njegove statistike znaajnosti (Sig) pomou Hi-kvadrat (2) testa, dobivene su vrijednosti su: izmeu kola s obzirom na spol uenika, za muke C=0.18, 2=7.67, Sig=0.57 i za enske C=0.28, 2=15.99, Sig=0.07; izmeu kola s obzirom na razred, za etvrti razred CC=0.21, 2=7.25, Sig=0.30 i za osmi razred C=0.29, 2=12.86, Sig=0.045, a izmeu kola s obzirom na mjesto stanovanja, za ruralno podruje C=0.11, 2=2.40, Sig=0.49 i za urbano podruje C=0.14, 2=3.77, Sig=0.29. Dobiveni rezultati ukazuju da vrijednosti koeficijenta kontigencije i hi-kvadrata nisu statistiki znaajne izmeu kola s obzirom spol i mjesto stanovanja (ruralno i urbano podruje), ali su statistiki znaajne samo izmeu kola s obzirom na osmi razred (0.05), odnosno znaajni su, s obzirom na uzrasni period, na nivou pouzdanosti zakljuivanja od 0,95. Uoava se injenica da se ak oko 80% uenika u svim osnovnim kolama osjea dobro u koli, a oko 20% uenika ni dobro ni loe ili ne zna kako se osjea u osnovnoj koli.( tabela 1 )

Rad je objavljen u Sarajevu pod naslovom: Selimovi, H. (2009). Vrnjako zlostavljanje meu uenicima osnovnokolske dobi. Naa kola -asopis za teoriju i praksu odgoja i obrazovanja br. 47/217. str. 17-36.

2 . Na pitanje Koliko je prisutno zlostavljanje meu vrnjacima u tvojoj koli? ispitanici su odgovorili: Tabela 2 Osnovna F/% esto Ponekad Nikad kola F 24 79 2 105 Sapna % 22,9 75,2 1,9 100,0 F 13 56 35 104 Zvornik % 12,5 53,8 33,7 100,0 F 14 71 15 100 Tuzla % 14,0 71,0 15,0 100,0 F 37 54 5 96 Brko % 38,5 56,3 5,2 100,0 F 88 260 57 405 % 21,7 64,2 14,1 100,0 Izraunavanjem koeficijenta kontigencije (C) njegove statistike znaajnosti (Sig) pomou Hi-kvadrat (2) testa, dobivene su vrijednosti su: izmeu kola s obzirom na spol uenika, za muke C=0.42, 2=47.73, Sig=0.00 i za enske C=0.36, 2=27.01, Sig=0.00; izmeu kola s obzirom na razred, za etvrti razred C=0.37, 2=24.75, Sig=0.00 i za osmi razred C=0.27, 2=11.49, Sig=0.02, a izmeu kola s obzirom na mjesto stanovanja, za ruralno podruje C=0.39, 2=36.62, Sig=0.00 i za urbano podruje C=0.29, 2=17.61, Sig=0.00. Dobiveni rezultati ukazuju da su vrijednosti koeficijenta kontigencije i hi-kvadrata statistiki znaajne izmeu kola s obzirom na oba spola (0.00), znaajne na nivou pouzdanosti zakljuivanja od 0.99, izmeu kola s obzirom razred (0.00 i 0.02) sa pogrekom zakljuivanja manjom od 0.05, i izmeu kola s obzirom na mjesto stanovanja, odnosno da postoji statistiki znaajna razlika ili povezanost u prisutnosti zlostavljanja meu vrnjacima izmeu kola s obzirom na spol, uzrasni period (razred) i mjesto (ruralnog ili urbanog) stanovanja uenika kod ove nominalne varijable. Uoava se injenica da ak u oko 85% sluajeva postoji prisutnost zlostavljanja meu vrnjacima ispitivanih uenika u svim osnovnim kolama (tabela 2).
Ga o r fik n
7% 0 6% 0 5% 0 4% 0 3% 0 2% 0 1% 0 0 %

1: P isu oz s v n r tn lo ta lja je Mje to sta o a ja s nvn

e to -R ra o s u ln e to -U a o s rb n Pnkd oea Pnkd oea Na ik d Na ik d -R ra o u ln -U a o rb n

-R ra o u ln -U a o rb n

Ukoliko se analizira grafikon 1 vidljivo je da su najvie bili ponekad izloeni zlostavljanju, meu svojim vrnjacima, uenici svih ispitivanih osnovnih kola, kako u Sapni i Tuzli, tako i u elopeku (Zvorniku) i Brkom. Samo je 14% uenika u svim osnovnim kolama, koji nikad nisu bili izloeni zlostavljanju meu svojim vrnjacima, od kojih je

Rad je objavljen u Sarajevu pod naslovom: Selimovi, H. (2009). Vrnjako zlostavljanje meu uenicima osnovnokolske dobi. Naa kola -asopis za teoriju i praksu odgoja i obrazovanja br. 47/217. str. 17-36.

najmanje u osnovnim kolama u Zvorniku i Tuzli, dok je najea prisutnost zlostavljanja meu vrnjacima u osnovnim kolama u Sapni i Brkom. 3. Na pitanje Od kog su doivjeli zlostavljanje? ispitanici navode: Tabela 3 Stariji Mlai F/% Vrnjak Niko uenik uenik F 41 44 7 13 105 Sapna % 10,1 10,9 1,7 3,2 25,9 F 25 44 12 23 104 elopek Zvornik % 6,2 10,9 3,0 5,7 25,7 F 27 26 4 43 100 Tuzla % 6,7 6,4 1,0 10,6 24,7 F 23 22 51 96 Brko % 5,7 5,4 12,6 23,7 F 116 136 23 130 405 % 28,6 33,6 5,7 32,1 100,0 Izraunavanjem koeficijenta kontigencije (C) njegove statistike znaajnosti (Sig) pomou Hi-kvadrat (2) testa, dobivene vrijednosti su: izmeu kola s obzirom na spol uenika, za muke C=0.29, 2=20.76, Sig=0.014 i za enske C=0.48, 2=54.59, Sig=0.00; izmeu kola s obzirom na razred, za etvrti razred C=0.23, 2=8.80, Sig=0.032 i za osmi razred C=0.32, 2=16.68, Sig=0.002, a izmeu kola s obzirom na mjesto stanovanja, za ruralno podruje C=0.19, 2=7.97, Sig=0.047 i za urbano podruje C=0.16, 2=5.25, Sig=0.15. Dobiveni rezultati ukazuju da su vrijednosti koeficijenta kontigencije i hi-kvadrata statistiki znaajne izmeu kola s obzirom na oba spola (0.00), znaajnim na nivou pouzdanosti zakljuivanja od 0.99, izmeu kola s obzirom razred (0.00 i 0.03) sa pogrekom zakljuivanja manjom od 0.05, i izmeu kola s obzirom na mjesto stanovanja, odnosno da postoji statistiki znaajna razlika ili povezanost u vinovnicima zlostavljanja meu vrnjacima izmeu kola s obzirom na spol, uzrasni period (razred) i mjesto (ruralnog) stanovanja uenika kod ove nominalne varijable (vinovnik zlostavljanja). Uoava se injenica da je oko 70% uenika svih ispitivanih osnovnih kola doivjelo zlostavljanje, a da su vinovnici zlostavljanja jedna treina vrnjak i jedna treinu stariji uenik a da jedna treina uenika nisu doivjeli zlostavljanje u osnovnim kolama (tabela 3). Osnovna kola
Grafikon 2: Vinovnik zlostavljanja stanovanja
25% 20% 15% 10% 5%

Mjesto
Vr njak - Ruralna Vr njak - Urbana St . uenik - Ruralna St . uenik - Urbana Ml. uenik - Ruralna Ml. uenik - Urbana Niko - Ruralna

Ukoliko se Niko - Urbana analizira grafikon 2 0% vidljivo je da su stariji uenici u ruralnim sredinama (osnovnim kolama u Sapni i elopeku) vinovnici zlostavljanja,

Rad je objavljen u Sarajevu pod naslovom: Selimovi, H. (2009). Vrnjako zlostavljanje meu uenicima osnovnokolske dobi. Naa kola -asopis za teoriju i praksu odgoja i obrazovanja br. 47/217. str. 17-36.

a da manje zlostavljanja ima u urbanim sredinama (osnovnim kolama u Tuzli i Brkom). Mlai uenici nisu znaajni vinovnici zlostavljanja uenika u ispitivanim osnovnim kolama. 4. Koliko esto su se esto dogodili pojedini oblici zlostavljanja u koli? Uoava se injenica (tabela 4) da se uenicima ispitivanih kola nikada nisu dogodili pojedini oblici zlostavljanja u svim kolama u prosjeku u oko 70% sluajeva. U veini sluajeva, s obzirom na mjesto stanovanja, od uenika iz ruralnog podruja nikada nije neko traio novac na silu, nije vrijeao na nacionalnoj osnovi, nikada nije neko povrijedio, dodirivao po tijelu na neugodan nain, nije neko prijetio da e im neto runo napraviti, niti ih je neko iskljuivao iz igre ili da nisu obraali panju na njih; a uenike iz urbanog podruja, u veini sluajeva, nikada nije neko jako istukao, te namjerno izgubio ili unitio njihove stvari. Rijetko ili ponekad su uenicima, u 60% sluajeva, govorili rune rijei. Ponekad ili nikada su ravnomjerni oblici zlostavljanja uenika, u oko 50% sluajeva, kao to je vrijeanje na ruan nain, govorenje drugima runo o njima, te da ih je neko udario ili gurnuo. Samo u 6 do 9% sluajeva su se dogodili prvih pet oblika zlostavljanja svim ueniicima ispitivanih kola. Tabela 4 brojRedni Oblik zlostavljanja Neko te je vrijeao na ruan nain Neko ti je govorio rune rijei Neko ti je prijetio da e ti neto runo napraviti Neko je govorio drugima runo o tebi Neko te je udario ili gurnuo Neko te je jako istukao Neko te je povrijedio Neko te je dodirivao po tijelu na neugodan nain Neko je namjerno izgubio ili unitio tvoje stvari Neko je traio tvoj novac na silu Iskljuivali iz igre ili nisu obraali panju na tebe Neko te je vrijeao na nacionalnoj osnovi Skoro svaki dan F (r/u) -% (r/u) 16/14 4,0/3,5 15/24 3,7/5,9 7/11 1,7/2,7 9/23 2,2/5,7 10/18 2,5/4,4 5/4 1,2/1,0 1/2 0,2/0,5 4/4 1,0/1,0 0/2 0,0/0,5 2/2 0,5/0,5 2/6 0,5/1,5 1/3 0,2/07 Rijetko ili ponekad F (r/u) -% (r/u) 115/8328,4/20,5 139/105 34,3/25,9 41/41-10,1/10,1 97/92-24,0/22,7 106/79-26,2/19,5 29/13 7,2/3,2 26/28 6,4/6,9 23/23 5,7/5,7 43/24 10,6/5,9 11/17 2,7/4,2 48/49 11,9/12,1 23/16 5,7/4,0 Nikada F (r/u) -% (r/u) 78/99 19,3/24,4 55/67 13,6/16,5 161/14439,8/35,6 103/81-25,4/20,0 93/99-23,0/24,4 175/17943,2/44,2 182/16644,9/41,0 182/16944,9/41,7 166/17041,0/42,0 196/17748,4/43,7 159/14139,3/34,8 185/17745,7/43,7 Tabela 5 8

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12.

5. Ispitanici su prvi put zlostavljanje doivjeli u:

Rad je objavljen u Sarajevu pod naslovom: Selimovi, H. (2009). Vrnjako zlostavljanje meu uenicima osnovnokolske dobi. Naa kola -asopis za teoriju i praksu odgoja i obrazovanja br. 47/217. str. 17-36.

kola Sapna elopek Tuzla Brko

F/% F % F % F % F % F %

I 14 3,5 4 1,0 5 1,2 7 1,7 30 7,4

II 20 4,9 6 1,5 9 2,2 6 1,5 41 10, 1

III 24 5,9 14 3,5 8 2,0 6 1,5 52 12,8

IV 14 3,5 9 2,2 5 1,2 6 1,5 34 8,4

V 11 2,7 3 0,7 7 1,7 6 1,5 27 6,7

VI 6 1,5 5 1,2 2 0,5 2 0,5 15 3,7

VII 8 2,0 3 0,7 6 1,5 2 0,5 19 4,7

VIII 1 0,2 9 2,2 1 0,2 3 0,7 14 3,5

IX 0 0 3 0,7 0 0 0 0 3 0,7

Nika d 7 1,7 48 11,9 57 14,1 58 14,3 170 42,0

105 25,9 104 25,7 100 24,7 96 23,7 405 100,0

Izraunavanjem koeficijenta kontigencije (C) njegove statistike znaajnosti (Sig) pomou Hi-kvadrat (2) testa, dobivene vrijednosti su: izmeu kola s obzirom na spol uenika, za muke C=0.46, 2=59.45, Sig=0.000 i za enske C=0.56 2=83.22, Sig=0.000; izmeu kola s obzirom na razred, za etvrti razred C=0.54, 2=67.25, Sig=0.000 i za osmi razred C=0.46, 2=39.13, Sig=0.001, a izmeu kola s obzirom na mjesto stanovanja, za ruralno podruje (Sapna i elopek) C=0.48, 2=63.71, Sig=0.000 i za urbano podruje (Tuzla i Brko) C=0.15, 2=4.32, Sig=0.83. Dobiveni rezultati ukazuju da su vrijednosti koeficijenta kontigencije i hi-kvadrata statistiki znaajne izmeu kola s obzirom na spol (0.00), izmeu kola s obzirom na razred (0.00) i izmeu kola s obzirom na ruralno mjesto stanovanja (0.00), znaajnim na nivou pouzdanosti zakljuivanja od 0.99, sa pogrekom zakljuivanja manjom od 0.01 (dok izmeu kola s obzirom na urbano mjesto stanovanja nisu statistiki znaajne), odnosno postoji statistiki znaajna razlika ili povezanost izmeu kola s obzirom na spol, uzrasni period (razred) i ruralno mjesto stanovanja uenika kod ove nominalne varijable (prvi put zlostavljanje). Uoava se injenica da uenici ispitivanih osnovnih kola u 42% sluajeva nisu doivjeli zlostavljanje (od ega su oko 30% osnovne kole u urbanim sredinama). Uenici su najee prvi put doivjeli zlostavljanje u drugom i treem razredu osnovne kole, od ega su dvije treine u osnovnim kolama u ruralnim sredinama (tabela 5).
G rafikon
30% 25% 20% 15% 10% 5% 0%

3: Prvi put zlostavljanje (m

jesto)

U prvom - Ruralno U drugom U trecem - Ruralno Ruralno U etvrtom U petom Ruralno - Ruralno U estom - Ruralno U sedm om - Ruralno U osmom - Ruralno U devetom - Ruralno Nikad - Ruralno U prvom - Urbano U drugom - Urbano U trecem - Urbano U etvrtom - Urbano U petom - Urbano U estom - Urbano U sedm om -Urbano U osmom - Urbano U devetom -Urbano Nikad - Urbano

Ukoliko se analizira grafikon 3 vidljivo je da su najizraeniji stupci, koji oznaavaju da uenici nikad nisu doivjeli zlostavljanje u urbanim i ruralnim sredinama. Uenici drugog i treeg razreda u ruralnim sredinama (Sapna i elopek) ee su prvi put doivjeli

Rad je objavljen u Sarajevu pod naslovom: Selimovi, H. (2009). Vrnjako zlostavljanje meu uenicima osnovnokolske dobi. Naa kola -asopis za teoriju i praksu odgoja i obrazovanja br. 47/217. str. 17-36.

zlostavljanje od uenika u drugom i treem razredu osnovnih kola u urbanim sredinama (Tuzla i Brko). 6. Meu vrnjacima se susreu sledei vidovi zlostavljanja: Tabela 6
Emocion. Verbalno Kultural.

Osnovna kola Sapna elopek - Zvornik Tuzla Brko

F/% F % F % F % F % F %

Ekonom.

Seksual.

Fiziko

105 25,9 104 25,7 100 24,7 96 23,7 405 100,0

57 14,1 50 12,3 35 8,6 48 11,9 190 46,9

39 9,6 33 8,1 40 9,9 26 6,4 138 34,1

6 1,5 8 2,0 13 3,2 7 1,7 34 8,4

2 0,5 4 1,0 1 0,2 1 0,2 8 2,0

1 0,2 5 1,2 3 0,7 5 1,2 14 3,5

4 1,0 8 2,0 9 2,2 21 5,2

Izraunavanjem koeficijenta kontigencije (C) njegove statistike znaajnosti (Sig) pomou Hi-kvadrat (2) testa, dobivene vrijednosti su: izmeu kola s obzirom na spol uenika, za muke C=0.26, 2=15.97, Sig=0.38 i za enske C=0.36 2=28.23, Sig=0.005; izmeu kola s obzirom na razred, za etvrti razred C=0.31, 2=16.40, Sig=0.09 i za osmi razred C=0.37, 2=23.06, Sig=0.01, a izmeu kola s obzirom na mjesto stanovanja, za ruralno podruje C=0.20, 2=8.57, Sig=0.13 i za urbano podruje C=0.19, 2=7.29, Sig=0.20. Dobiveni rezultati ukazuju da su vrijednosti koeficijenta kontigencije i hi-kvadrata statistiki znaajne izmeu kola s obzirom na enski spol (0.00) i izmeu kola s obzirom na osmi razred (0.00), znaajnim na nivou pouzdanosti zakljuivanja od 0.99, sa pogrekom zakljuivanja manjom od 0.01 (dok izmeu kola s obzirom na mjesto stanovanja nisu statistiki znaajne), odnosno postoji statistiki znaajna razlika ili povezanost u vidovima zlostavljanja meu vrnjacima izmeu kola s obzirom na enski spol i vii uzrasni period (razred) uenika kod ove nominalne varijable (vidovi zlostavljanja). Uoava se injenica da su meu vrnjacima skoro 50% sluajeva fizikog vida zlostavljanja uenika svih ispitivanih osnovnih kola, ali je to izraenije u ruralnim sredinama (Sapna i elopek). Jedna treina sluajeva verbalnog vida zlostavljanja ravnomijerno je rasporeena na uenike svih osnovnih kola. Uoava se izraenost emocionalnog i ekonomskog vida zlostavljanja uenika, preteno osnovnih kola u urbanim sredinama, Tuzla i Brko (tabela 6).
Fizi ko -Ruralno

Grafikon
30% 25% 20% 15% 10% 5%

4:Vidovi zlostavljanja (m

jesto)

Fizi ko -Urbano Verbalno -Ruralno Verbalno -Urbano Emocional -Ruralno Emocional -Urbano Seksualno -Ruralno Seksualno -Urbano Kulturalno -Ruralno Kulturalno -Urbano Ekonomsko Ekonomsko -Ruralno -Urbano

analizira

0%

Ukoliko grafikon

se 4 10

Rad je objavljen u Sarajevu pod naslovom: Selimovi, H. (2009). Vrnjako zlostavljanje meu uenicima osnovnokolske dobi. Naa kola -asopis za teoriju i praksu odgoja i obrazovanja br. 47/217. str. 17-36.

vidljivo je da je izraeniji fiziki vid zlostavljanja uenika u osnovnim kolama u Sapni, alopeku i Brkom, a verbalni vid zlostavljanja uenika u osnovnim kolama u Sapni i Tuzli. Emocionalni vid najvei je u Tuzli, te ekonomski vid zlostavljanja u osnovnim kolama u Tuzli i Brkom. 7. O spolu osoba, koje su izvrioci zlostavljanja, ispitanici su odgovorili da su: Tabela 7 I jedan Niko i drugi F 60 24 9 12 105 Sapna % 14,8 5,9 2,2 3,0 25,9 F 63 11 6 24 104 elopek % 15,6 2,7 1,5 5,9 25,7 F 26 6 13 55 100 Tuzla % 6,4 1,5 3,2 13,6 24,7 F 33 7 7 49 96 Brko % 8,1 1,7 1,7 12,1 23,7 F 182 48 35 140 405 % 44,9 11,9 8,6 34,6 100,0 Izraunavanjem koeficijenta kontigencije (C) njegove statistike znaajnosti (Sig) pomou Hi-kvadrat (2) testa, za ovu nominalnu varijablu, spol zlostavljaa, dobivene vrijednosti su: izmeu kola s obzirom na spol uenika, za muke C=0.38, 2=36.21, Sig=0.000 i za enske C=0.47, 2=52.52, Sig=0.000; izmeu kola s obzirom na razred, za etvrti razred C=0.46, 2=42.90, Sig=0.000 i za osmi razred C=0.39, 2=25.01, Sig=0.000, a izmeu kola s obzirom na mjesto stanovanja, za ruralno podruje C=0.21, 2=9.50, Sig=0.023 i za urbano podruje C=0.12, 2=2.97, Sig=0.40. Dobiveni rezultati ukazuju da su vrijednosti koeficijenta kontigencije i hi-kvadrata statistiki znaajni izmeu kola s obzirom na spol, razred i mjesto stanovanja (ruralna sredina), odnosno postoji statistiki znaajna razlika ili povezanost, na nivou pouzdanosti zakljuivanja od 0.99, izmeu kola s obzirom na spol, uzrasni period (razred) i mjesto kole kod ove nominalne varijable (spol izvrioca zlostavljanja), ali da jedino nisu statistiki znaajne izmeu kola s obzirom na mjesto stanovanja (urbano podruje) svih ispitivanih kola.Uoava se injenica da je spol osobe koja je izvriilac zlostavljanja u oko 45% sluajeva osoba mukog spola (u emu prednjae kole u ruralnim sredinama). Uoljiva je i injenica da u oko 35% sluajeva niko nije zlostavlja, odnosno da nema zlostavljanja kod uenika u svimispitivanim kolama (u emu prednjae kole u urbanim sredinama) (tabela 7). F/% Djeak Djevojica
Grafikon 5: Spol osobe zlostavljaa?
35% 30% 25% 20% 15% 10% 5% 0%
Niko - Urbana Djeak - Ruralna Urbana Djevojica - Ruralna Djevojica - Urbana Oba spola - Ruralna Oba spola - Urbana Niko - Ruralna

Osnovna kola

11

Rad je objavljen u Sarajevu pod naslovom: Selimovi, H. (2009). Vrnjako zlostavljanje meu uenicima osnovnokolske dobi. Naa kola -asopis za teoriju i praksu odgoja i obrazovanja br. 47/217. str. 17-36.

Ukoliko se analizira grafikon 5 vidljivo je da je najizraeniji stupac da su djeaci osobe koje su najee izvrioci zlostavljanja u kolama na ruralnom podruju. Isto tako niko nije zlostavlja, odnosno da nema zlostavljanja u svim ispitivanim kolama u urbanim sredinama. 8 . O tome ta treba preduzeti protiv uenika zlostavljaa ispitanici su se izjasnili: Tabel 8 Treba Osnovna Treba im Treba ih Neto F/% ih kola pomoi ignorisati drugo kazniti F 34 63 8 0 105 Sapna % 8,4 15,6 2,0 0,0 25,9 F 30 57 8 9 104 elopek % 7,4 14,1 2,0 2,2 25,7 F 22 63 9 6 100 Tuzla % 5,4 15,6 2,2 1,5 24,7 F 25 53 14 4 96 Brko % 6,2 13,1 3,5 1,0 23,7 F 111 236 39 19 405 % 27,4 58,3 9,6 4,7 100,0 Izraunavanjem koeficijenta kontigencije (C) i njegove statistike znaajnosti (Sig) pomou Hi-kvadrat (2) testa, dobivene vrijednosti su: izmeu razreda s obzirom na spol uenika, za muke C=0.29, 2=20.21, Sig=0.017 i za enske C=0.22, 2=9.34, Sig=0.41, izmeu spolova s obzirom na razred osnovne kole, za etvrti razred C=0.34, 2=20.25, Sig=0.003 i za osmi razred C=0.30, 2=13.70, Sig=0.033, a izmeu kola s obzirom na mjesto stanovanja, za ruralno podruje C=0.21, 2=9.54, Sig=0.023 i za urbano podruje C=0.11, 2=2.46, Sig=0.48, kod ove nominalne varijable (koje mjere preduzeti protiv zlostavljaa). Dobiveni rezultati ukazuju da su vrijednosti koeficijenta kontigencije i hi-kvadrata statistiki znaajni izmeu kola s obzirom na spol, razred i mjesto stanovanja (ruralna sredina), odnosno postoji statistiki znaajna razlika ili povezanost, na nivou pouzdanosti zakljuivanja od 0.99, izmeu kola s obzirom na spol, uzrasni period (razred) i mjesto kole kod ove nominalne varijable, koje mjere preduzeti protiv zlostavljaa, ali da jedino nisu statistiki znaajne izmeu kola s obzirom na mjesto stanovanja (urbano podruje) svih ispitivanih kola, kod ove nominalne varijable (koje mjere preduzeti protiv zlostavljaa). Uoava se injenica da se protiv uenika zlostavljaa trebaju preduzeti mjere i to: u oko 60% sluajeva uenici u svim ispitivanim kolama izjasnili su se da ih treba kazniti (u emu su ravnopravne osnovne kole i u ruralnim i u urbanim podrujima). Isto tako se oko 30% uenika u oba posmatrana podruja (prema mjestima stanovanja) i u svim ispitivanim kolama izjasnilo da treba pomoi zlostavljaima (tabela 8).

12

Rad je objavljen u Sarajevu pod naslovom: Selimovi, H. (2009). Vrnjako zlostavljanje meu uenicima osnovnokolske dobi. Naa kola -asopis za teoriju i praksu odgoja i obrazovanja br. 47/217. str. 17-36.

Grafikon 6: Mjere protiv zlostavljaa?

30% 25% 20% 15% 10% 5% 0%
Pomoi - R Pomoi - U Kazniti - R Kazniti - U Ignorisati - R Ignorisati - U Neto drugo - R U

Ukoliko se analizira grafikon 6 vidljivo je da su se uenici u ruralnim sredinama najee izjasnili da zlostavljae treba kazniti, u emu su ih u znatnoj mjeri podrali i uenici iz urbanih sredina. Isto tako su se i uenici iz ruralnih sredina ee izjasnili da treba pomoi uenicima, koji su izvrioci zlostavljanja.

Zakljuci Zlostavljanje meu vrnjacima je veoma esta pojava i kompleksan i sloen problem, koji je u radu obraen teorijski i empirijski. Ono to je injenica je da je u naim kolama prisutno vrnjakog zlostavljanja, da je to veliki problem i da drutvo nita ne ini na prevenciji vrnjakog zlostavljanja. U istraivanju je uestvovalo 405 uenika osnovnih kola u Sapni, elopeku-Zvornik, Brkom i Tuzli, od ega je bilo 105 (25,9%) uenika iz Sapne, 104 (25,7%) uenika iz elopeka, 100 (24,7%) uenika iz Tuzle i 96 (23,7%) uenika iz Brkog, odnosno 159 (39,3%) uenika etvrtog razreda, 50 (12,3%) uenika petog, 142 (35,1%) uenika osmog i 54 (13,3%) uenika devetog razreda, i to 219 (54,1%) mukog spola i 186 (45,9%) enskog spola. 1. Oko 80% uenika svih ispitivanih osnovnih kola dobro se osjea u koli, ime je generalno potvrena prva podhipoteza. 2. Po miljenju oko 85% uenika svih ispitivanih osnovnih kola bilo je prisutno ee ili ponekad zlostavljanje meu vrnjacima (pri emu je najea prisutnost zlostavljanja meu vrnjacima u urbanim sredinama, dok je vei broj uenika iz ruralnih sredina, koja nisu nikad bila zlostavljana), ime je generalno potvrena druga podhipoteza da je u koli prisutno vrnjako zlostavljanje. 3. Oko 70% uenika svih ispitivanih osnovnih kola doivjelo je zlostavljanje, a da su vinovnici zlostavljanja stariji uenici u ruralnim sredinama (osnovnim kolama u Sapni i elopeku), a da manje zlostavljanja ima u urbanim sredinama (osnovnim kolama u Tuzli i

13

Rad je objavljen u Sarajevu pod naslovom: Selimovi, H. (2009). Vrnjako zlostavljanje meu uenicima osnovnokolske dobi. Naa kola -asopis za teoriju i praksu odgoja i obrazovanja br. 47/217. str. 17-36.

Brkom), ime je generalno potvrena trea podhipoteza da su najee zlostavljai uenici starije dobi. 4. U oko 70% sluajeva uenicima ispitivanih kola nikada nisu dogodili pojedini oblici zlostavljanja. Rijetko ili ponekad su uenike, u 60% sluajeva, zlostavljali na razliite naine: vrijeali na ruan nain, govorili rune rijei ili govorili drugima runo o njima, te da ih je neko udario ili gurnuo, ime je generalno potvrena etvrta podhipoteza da postoje razliite i mnogobrojne posljedice po zlostavljanu djecu. 5. Oko 42% uenika ispitivanih osnovnih kola nisu doivjeli zlostavljanje (od ega oko 30% otpada na osnovne kole u urbanim sredinama), dok su u preostalih 58% sluajeva uenici najee prvi put doivjeli zlostavljanje u drugom i treem razredu osnovne kole, od ega dvije treine otpada na osnovne kole u ruralnim sredinama, ime je generalno potvrena peta podhipoteza se da su uenici doivjeli zlostavljanje u razliitim periodima ivota. 6. U oko 50% sluajeva se meu vrnjacima susree fiziki vid zlostavljanja uenika svih ispitivanih osnovnih kola, ali je to izraenije u ruralnim sredinama, jedna treina verbalnog vida zlostavljanja uenika ravnomijerno je rasporeena na uenike svih osnovnih kola, ali je zapaeno i uee emocionalnog i ekonomskog vida zlostavljanja uenika, preteno u osnovnim kolama u urbanim sredinama, ime je generalno potvrena esta podhipoteza da je u kolama najee prisutan fiziki vid zlostavljanja uenika. 7. Izvriilac zlostavljanja u oko 45% sluajeva je osoba mukog spola (u emu prednjae djeaci iz kola u ruralnim sredinama), ali isto tako u oko 35% sluajeva niko nije zlostavlja, odnosno da nema zlostavljanja kod uenika u svim ispitivanim kolama (u emu prednjae kole u urbanim sredinama), ime je generalno potvrena sedma podhipoteza da su najee zlostavljai uenici mukog spola, odnosno da je vrnjako zlostavljanje ee meu uenicima mukog spola. 8. U preduzimanju mjera protiv zlostavljaa ispitanici su se izjasnili na sledei nain: oko 60% ispitanika u svim ispitivanim kolama predlae da ih treba kazniti, te da se oko 30% uenika u oba posmatrana podruja (prema mjestima stanovanja) svim ispitivanim kolama izjasnilo da treba pomoi zlostavljaima (pri emu su neto izraenije osnovne kole u ruralnim podrujima), ime je generalno potvrena osma podhipoteza da e uenici predlagati niz mjera protiv zlostavljaa. S obzirom da su generalno potvrene sve podhipoteze u ovom radu za sve ispitivane osnovne kole, potvrena je i generalno glavna hipoteza da se meu uenicima svih ispitivanih osnovnih kola susreu razliiti vidovi zlostavljanja, odnosno vrnjakog zlostavljanja. Na rad predstavlja skroman doprinos problemu zlostavljanja, on je i preporuka svim onim koji se bave odgojem i obrazovanjem djece da proitaju ovaj rad, jer im on moe biti dobar putokaz ako se ele baviti ovim problemom.

Literatura 1. Bili, V., Karlovi, A. (2004), Nasilje meu djecom, Zagreb, Poliklinika za zatitu djece grada Zagreba 2. ati, R. (2003), Porodina pedagogija, Zenica, Pedagoki fakultet ,Zenica 3. Jankovi, J. (2000), Nasilje nad djecom, Sarajevo, Naa kola 4. Kovaevi, B. (2005), Nasilje i djeca, Banja Luka, Centar za publikacije 5. Miku - Kos, A. (2005), Nasilje meu vrnjacima, Graanica, Osmijeh

14

Rad je objavljen u Sarajevu pod naslovom: Selimovi, H. (2009). Vrnjako zlostavljanje meu uenicima osnovnokolske dobi. Naa kola -asopis za teoriju i praksu odgoja i obrazovanja br. 47/217. str. 17-36.

6. Miku - Kos, A., Gai - Pavi, S. (2005), Nasilje i proganjanje meu vrnjacima, Graanica, Osmijeh 7. Mui, V.(1982), Metodologija pedagokog istraivanja, Sarajevo, Svjetlost 8. Olweus, D. (1998), Nasilje meu djecom u koli: to znamo i to moemo uiniti, Zagreb, kolska knjiga 9. Petz, B. (1997), Osnovne statistike metode za nematematiare, Jastrebarsko, Naklada 10. Rodi, N. (1999), Uvod u metodologiju, Sombor, Uiteljski fakultet 11. ehovi, M. Tomi, R. (2004), Najozbiljniji oblici ugroavanja prava djece, Sarajevo, Prosvjetni list 913 15 .Tomi, R. (2005), Komunikacija sa djecom delikventnog ponaanja, Tuzla, Denfas 16. Tomi, R., ehovi, M. (2004), Oblici nasilja nad djecom i njegove posljedice, Rad prezentiran na simpozijumu sa meunarodnim ueem Interdisciplinarni aspekti u edukaciji i rehabilitaciji , Tuzla, Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet 17. Tomi R., ehovi M., Hatibovi . (2005), Prisutnost zlostavljanja meu djecom i mladima, Tuzla

15