1

R Ra az zv vo oj jn na a p ps si ih ho ol lo og gi ij ja a: :

T Te eo or ri ij js sk ka a g gr ra an na a p ps si ih ho ol lo og gi ij je e k ko oj ja a i is st tr ra a u uj je e o ov vj je ek ko ov v r ra az zv vo oj j o od d z za a e e a a d do o s sm mr rt ti i. .
P Pr ro ou u a av va a p pr ro om mj je en ne e k ko oj je e n na as st ta aj ju u s s v vr re em me en no om m i i i im mb be en ni ik ke e k ko oj ji i p po ot ti i u u o ov ve e
p pr ro om mj je en ne e

C Ci il lj je ev vi i: :
1 1) ) R Ra az zu um mi ij je ev va an nj je e d do ob bn ni ih h p pr ro om mj je en na a: :
KADA,
KAKO i
ZATO n na as st ta aj ju u
2 2) ) O Ob bj ja a n nj je en nj je e i in nd di iv vi id du ua al ln ni ih h r ra az zl li ik ka a u u p po on na a a an nj ju u
3 3) ) R Ra az zu um mi ij je ev va an nj je e u ut tj je ec ca aj ja a r ra az zl li i i it ti ih h k ko on nt te ek ks st ta a


O Os sn no ov vn ni i p po oj jm mo ov vi i: :
R RA AZ ZV VO OJ J: : r re el la at ti iv vn no o t tr ra aj jn ne e p pr ro om mj je en ne e k ko oj je e s se e o od dv vi ij ja aj ju u p po o o od dr re e e en no om m s sl li ij je ed du u
R RA AS ST T: : k kv va an nt ti it ta at ti iv vn no o p po ov ve e a an nj je e t ti ij je el la a, , i il li i d di ij je el la a t ti ij je el la a, , u us sl li ij je ed d p po ov ve e a an nj ja a b br ro oj ja a
s st ta an ni ic ca a
S SA AZ ZR RI IJ JE EV VA AN NJ JE E: : r ra az zv vo oj jn na a p pr ro om mj je en na a p po od d u ut tj je ec ca aj je em m b bi io ol lo o k ki ih h i im mb be en ni ik ka a; ; o o i it tu uj je e s se e
u u i is st to o v vr ri ij je em me e i i n na a s sl li i a an n n na a i in n k ko od d p pr ri ip pa ad dn ni ik ke e i is st te e v vr rs st te e
U U E EN NJ JE E: : r re el la at ti iv vn no o t tr ra aj jn ne e p pr ro om mj je en ne e u u m mi i l lj je en nj ju u, , o os sj je e a aj ji im ma a i i p po on na a a an nj ju u k ko oj je e
n na as st ta aj ju u n na a o os sn no ov vi i i is sk ku us st tv va a i il li i v vj je e b be e; ; o ov vi is si i o o s sa az zr ri ij je ev va an nj ju u n ne em ma a u u e en nj ja a b be ez z
n nu u n no og g s st tu up pn nj ja a z zr re el lo os st ti i


P Pe er ri io od di iz za ac ci ij ja a i iv vo ot tn no og g c ci ik kl lu us sa a
P Pr re en na at ta al ln no o r ra az zd do ob bl lj je e ( (o od d z za a e e a a- -r ro o e en nj je e) )
P Pe er ri io od d n no ov vo or ro o e en n e et ta a ( (1 1. .g go od di in na a) )
P Pe er ri io od d m ma al lo og g d dj je et te et ta a ( (1 1- - 3 3 g go od di in ne e) )
P Pr re ed d k ko ol ls sk ki i p pe er ri io od d ( (3 3 6 6 g go od di in na a) )
S Sr re ed dn nj je e d dj je et ti in nj js st tv vo o ( (6 6- -1 12 2 g go od di in na a) )
A Ad do ol le es sc ce en nc ci ij ja a ( (1 12 2 - - 2 20 0 g go od di in na a) )
Z Zr re el la a d do ob b ( (2 20 0 - - 4 40 0 g go od di in na a) )
S Sr re ed dn nj ja a d do ob b ( (4 40 0 - - 6 65 5 g go od di in na a) )
S St ta ar ri ij ja a d do ob b ( (6 65 5 g go od di in na a i i s st ta ar ri ij ji i) )

2
P Po ov vi ij je es sn ni i p po og gl le ed di i n na a d dj je et ti in nj js st tv vo o: :
Tijekom vremena pojam djetinjstva dramatino se mijenjao. Antiki Grci i
Rimljani drali su da su djeca poput svojine koja se moe razmjenjivati i troiti.
Tijekom srednjevjekovnog razdoblja Crkva je pomogla podizanju drutvene slike
o djeci naglaavajui njihovu istou i nevinost. Istovremeno je Crkva,
doputajui samo religiozna objanjenja ljudskog ponaanja, ometala
znanstvena istraivanja za koja se obnovilo zanimanje tijekom renesanse.
Puritanska sekta koja je proizala iz reformacije konstruirala je prvi opsean
model djejeg razvoja. Model se temeljio na ideji djeje uroene zle prirode i
sklonosti prema grijehu, te na vjerovanju da djeca imaju veliku sposobnost
uenja u ranoj dobi i da roditelji zato imaju priliku (i obvezu) da ih prikladno
odgoje u nezavisnu, samopouzdanu individuu razvijene samokontrole koja se
uspjeno odupire iskuenjima. Rene Descartes postavio je temelje za
znanstveno istraivanje ljudskog ponaanja predlaui dualistiki sustav u
kojem ne-fiziki um upravlja mehanikim funkcioniranjem fizikog tijela
(kartezijanski dualizam).


Prvi teoretiari:
ak i prije pojave psihologije kao zasebne discipline, tri su mislioca ponudila
vane modele ljudskog razvoja koji neposredno prethode trima glavnim
teoretskim tradicijama koje danas obiljeavaju znanstvenu djeju psihologiju.
JOHN LOCKE je smatrao da se dijete raa kao tabula rasa. Svoj je pristup
temeljio na strogoj okolinskoj teoriji prema kojoj se cjelokupna spoznaja stjee
kroz iskustvo i uenje. Vjerovao je da djeca znanja stjeu kroz naela nagrade,
kazne i oponaanja. Zagovarao je vanost poticanja djece. JEAN-JACQUES
ROUSSEAu predloio je nativistiki model prema kojem su pokretaka snaga
ljudskog razvoja uroena znanja i ideje koje se pojavljuju u predvidivim fazama.
Teorija evolucije CHARLESA DARWINA ponudila je mogunost da mnoga ljudska
ponaanja imaju svoje porijeklo u prolosti, kada su bila korisna za
preivljavanje naih predaka.


Pioniri djeje psihologije:
Znanstveno istraivanje djece zapoelo je s upitnikim istraivanjem G. STANLEY
HALLA, koji je predloio teoriju razvoja temeljenu na naelima evolucijske
rekapitulacije. JOHN B. WATSON doprinio je tome da djeja psihologija postane
prirodna znanost uvodei objektivne istraivake metode utemeljene na
opaljivm i mjerljivim ponaanjima. Njegova bihevioristika teorija razvoja dri
da je uvjetovani refleks osnovna jedinica razvoja i da su okolinski i iskustveni
initelji u prvom redu odgovorni za promjene u ponaanju. SIGMUND FREUD
predloio je teoriju faza u djejem razvoju koja je izrasla iz njegova klinikog
rada u psihoanalizi. Moderne razvojne psihologe Freudova teorija ne zanima, ali
njegovo interakcionistiko gledite i njegov naglasak na iskustva iz djetinjstva i
dalje ostaju vani pojmovi.Istraivanje djece ARNOLDA GESELLA obnovilo je
zanimanje za bioloko gledite nudei dokaze da uroeni maturacijski procesi

3
objanjavaju razvojne promjene. Njegova opservacijska istraivanja dala su
dobne norme ponaanja koje su bile korisne i profesionalcima i roditeljima.
JEAN PIAGET je do danas vjerojatno najutjecajniji razvojni teoretiar. Njegova
genetika epistemologija bavi se razumijevanjem oblika djeje spoznaje i
kvalitativnim promjenama kroz koje ona prolazi tijekom razvoja. LAV VIGOTSKI
preloio je sociokulturalni model ljudskog, posebice mentalnog, razvoja koji
odraava marksistiko vjerovanje u socijalnu i kulturalnu sonovu individualnog
razvoja i u vanost razmatranja razvoja iz povijesne perspektive.



T Te eo or ri ij js sk ke e d di il le em me e p pi it ta an nj ja a o o p pr ri ir ro od di i r ra az zv vo oj ja a: :

ULOGA NASLJEA ILI OKOLINE: NATIVIZAM EMPIRIZAM pitanje u kojoj su mjeri
ponaanje i razvoj rezultat biolokih, prirodnih initelja odnosno okolinskih,
iskustvenih, odgojnih initelja.
AKTIVNA PASIVNA PRIRODA RAZVOJA
KONTINUITET DISKONTINUITET RAZVOJA
OBRAZAC RAZVOJA tee li razvoj glatko i stabilno, tako da se nove
sposobnosti, vjetine i znanja postupno nadodaju razmjerno istom brzinom, ili
se razdoblja spore promjene, i razdoblja brze, nagle promjene izmjenjuju
POVEZANOST RAZVOJA nadograuju li se rana ponaanja jedna na
druga i tako stvaraju kasnija ponaanja, ili se neki aspekti ponaanja
pojavljuju relativno nezavisno od onih koji su im prethodili i ne moe ih se
previdjeti na osnovi djetetova ranijeg ponaanja

KRITINI-OSJETLJIVI PERIODI RAZVOJA
STABILNOST PONAANJA
KONZISTENTNOST PONAANJA
NORMATIVNI IDIOGRAFSKI RAZVOJ normativno istraivanje se fokusira na
slinosti i openitosti u ljudskom razvoju, dok se idiografsko bavi uzrocima
individualnih razlika, kao to su kulturalni utjecaji


Kontekst i razvoj- sustav utjecaja

DOBNO NORMATIVNI UTJECAJI kola, pubertet..
POVIJESNO NORMATIVNI UTJECAJI obiljeje epohe, npr. ratovi,
kompjuterizacija..
NENORMATIVNI UTJECAJI samo pojedincima (pad godine zbog bolesti, smrt
roditelja u djetinjstvu)

Funkcije teorija
Integriranje postojeih informacija u cjelovitu sliku razvoja
Testiranje hipoteza ili predikcija o razvoju

4
Raznolikost teorija koje naglaavaju razliite aspekte razvoja; razliitost
rjeenja razvojnih dilema




Psihoanalitika teorija
Freudova teorija faza psihoseksualnog razvoja ija je sredinja teza da je svako
dijete roeno s odreenom koliinom seksualne energije (libida) koja se, kako
dijete raste, bioloki usmjerava na odreena mjesta na tijelu- erogene zone.
Dolazak libida na svaku toku u tijelu oznaava novu fazu u psihoseksualnom
razvoju djeteta. Uspjean prelazak iz jedne faze u drugu zahtijeva da dijete
primi prikladnu koliinu ugode od svake erogene zone. Ako djetetova iskustva
tijekom faze nisu onakva kakva bi trebala biti, jedan dio libida ostat e fiksiran
u toj erogenoj zoni umjesto da prijee u sljedeu.
Uprkos zamjerkama, Freudova teorija djejeg razvoja sadri dva temeljna pojma
koja su i danas opeprihvaena: prvi je interakcionistiko gledite, prema kojem
i uroeni procesi i okolinski initelji snano doprinose djejem razvoju,a drugo
pretpostavka da rana iskustva mogu imati vaan utjecaj na ponaanje u
kasnijem ivotu.

Freud i Erikson: Stadiji razvoja

Dob
FREUD
ERIKSON
Faza Razvojni zadatak
o 1 god. oralna odbijanje od prsa
povjerenje vs.
nepovjerenje
1 3 god. analna kontrola sfinktera
autonomija vs. sram
i sumnja
3 6 god. falusna
identifikacija s
roditeljem istog spola
inicijativa vs.
krivnja
6 - cca 11 god. latencije
razvoj obrambenih
mehanizama
kompetentnost vs.
inferiornost
adolescencija genitalna heteroseksualni interesi
identitet vs.
konfuzija uloga
mlada odrasla
dob

intimnost vs.
izolacija
srednja dob
stvaralatvo vs.
stagnacija
starija dob
ego integritet vs.
oajavanje

5
Psihosocijalna teorija

Erikson: Stadiji psihosocijalnog razvoja
DOB STADIJ/KRIZA RAZVOJNI ZADACI
VANE
OSOBE
OPTIMALAN ISHOD
o 1 god.
povjerenje vs.
nepovjerenje
sigurnost i
podrka
njegovatelj/
roditelj
optimizam i nada
1 3 god.
autonomija vs.
sram i sumnja
nezavisnost,
samopouzdanje
njegovatelj/
roditelj
volja,
samoinicijativa
3 6 god.
inicijativa vs.
krivnja
istraivanje
okoline
obitelj
smisao,
svrhovitost
6 - cca 11
god.
kompetentnost
vs.
inferiornost
uenje vjetina
kolska
sredina
kompetentnost
adolescencija
identitet vs.
konfuzija uloga
formiranje
pozitivne slike o
sebi
vrnjaka
grupa
samosvjesnost,
integrirani
doivljaj sebe
mlada
odrasla
dob
intimnost vs.
izolacija
formiranje
socijalnih odnosa
prijatelji
partneri
bliskost, ljubav
srednja dob
stvaralatvo vs.
stagnacija
briga za
potomstvo i
profesionalni
uspjeh
obitelj
kolege
produktivnost,
briga
starija dob
ego integritet vs.
oajavanje
osobno ispunjenje svi ljudi mudrost




T Te eo or ri ij je e u u e en nj ja a: :


Biheviorizam

Psiholoka teorija koju je prvi predloio John B.
Watson, a prema kojoj je ljudski razvoj prvenstveno
rezultat procesa uvjetovanja i uenja, a ne uroenih
biolokih mehanizama. Watson je vjerovao da metoda
uvjetovanog refleksa objanjava kako se ljudsko
ponaanje mijenja tijekom vremena. Smatrao je da sva
ljudska ponaanja poinju kao jednostavni refleksi, a s vremenom, putem
procesa asocijacije, razliite kombinacije jednostavnih ponaanja bivaju
uvjetovane na mnogo podraaja iz okoline. to se proces uvjetovanja dulje
nastavlja, to veze izmeu podraaja i reakcije bivaju sloenije.
Metoda uvjetovanog
refleksa naziv koji je
Watson dao pavlovijanskom
procesu uvjetovanja u
kojem refleksne reakcije
mogu biti uvjetovane na
podraaje iz okoline.

6

Drugi pionir biheviorizma, B.F. SKINNER, revidirao je Watsonovu ranu teoriju
bihevioristikog gledita, umanjujui ulogu pavlovijanskih procesa u ljudskom
razvoju. Ponaanja je podijelio na respondentna, refleksna i operantna
voljna ponaanja kontrolirana svojim posljedicama.
ANALIZA PONAANJA Skinnerova teorija okoline i uenja koja naglaava ulogu
operantnog uenja u mijenjanju opaljivih ponaanja. Pretpostavlja da na djecu
djeluju etiri tipa uvjetovanja i uenja: PRIVIKAVANJE (HABITUACIJA) opadanje ili
nestanak refleksne reakcije koje se javljaju kao rezultat opetovanog
podraivanja, RESPONDENTNO (KLASINO) UVJETOVANJE, OPERANTNO UENJE oblik
uenja u kojem se vjerojatnost pojave operantnog ponaanja mijenja kao
rezultat njegovih potkrepljujuih ili kanjavajuih posljedica i DISKRIMINACIJSKO
UENJE vrsta uenja u kojoj djeca prilagoavaju svoje ponaanje prema
podraaju koji signalizira priliku za potkrepljenje ili opasnost od kanjavanja.



Teorija socijalnog uenja

Teorija socijalnog uenja, veinom temeljena na idejama ALBERTA BANDURE, daje
veu vanost kognitivnim imbenicima nego to to ini analiza ponaanja.
Vana pretpostavka ove teorije jest da se uenje opaanjem odvija kad se
ponaanje opaaa mijenja kao rezultat ponaanja modela. Posljedice koje
doivljavamo kada gledamo model, nazvane posredno potkrepljenje i posredna
kazna, mogu utjecati na ponaanje opaaa. Najvaniji rezultat modeliranje jest
imitacija, koja moe tono kopirati opaeno ponaanje ili ga apstrahirati u
opem obliku. Inhibicija odgovora, drugi mogui ishod modeliranja, dogaa se
kada imitacija opaenog ponaanja postaje manje vjerojatna obino zato to je
model primio kaznu za to ponaanje. Bandura razlikuje stjecanje modeliranog
odgovora i njegovo izvoenje. Stjecanje je determinirano opaaevim procesima
panje i pamenja, dok je izvoenje pod kontrolom opaaevih izvedbenih i
motivacijskih procesa.
Bandura naziva svoj model ljudskog razvoja recipronim determinizmom. On
dri da je ljudski razvoj rezultat sloenog meudjelovanja znaajki osobe,
njezina ponaanja i okoline.

Bandura: reciproni determinizam
p po on na a a an nj je e



o os so ob ba a o ok ko ol li in na a



7
Kognitivistiko-razvojni modeli

Kognitivistiko-razvojni pristup ljudskom ponaanju temelji se na uvjerenju da
su kognitivne sposobnosti osnovne i da one rukovode djejim ponaanjem.
Klju za razumijevanje djejeg ponaanja, prema tome, lei u razumijevanju
naina na koji je strukturirano njihovo znanje u odreenom trenutku i kako se
ono mijenja tijekom rasta.
Piaget je opisao ljudski razvoj u pojmovima uroenih funkcija i promjenjivih
kognitivnih struktura. S razvojem strukture postaju progresivno sve sloenije i
razraenije. Promjenama u strukturama rukovode dvije funkcije: ORGANIZACIJA
(tenja za integracijom znanja u meusobno povezane spoznajne strukture) i
ADAPTACIJA (tenja uklapanju u okolinu na naine koji pospjeuju
preivljavanje). Adaptacija se sastoji od ASIMILACIJE (interpretacije novih
iskustava na osnovi postojeih spoznajnih struktura) i AKOMODACIJE (mijenjanja
postojeih mentalnih struktura da bi se uskladile s novim iskustvima). Ti
procesi odraavaju Piagetov konstruktivistiki pogled na razvoj uvjerenje da
djeca konstruiraju svoje razumijevanje svijeta, umjesto da ga pasivno primaju
od okoline. inei to, djeca prolaze kroz etiri stupnja ili perioda razvoja:
SENZOMOTORIKI PERIOD, PREDOPERACIJSKI PERIOD, PERIOD KONKRETNIH OPERACIJA
i PERIOD FORMALNIH OPERACIJA.
Modeli obrade informacija konceptualiziraju spoznaju kao trodijelni sustav
slian raunalu. Podraaji iz vanjskog svijeta ine ulaz ili prvi dio, mentalni
procesi djeluju na te informacije i predstavljaju drugi dio i ponaanja razliite
vrste predstavljaju izlaz tog sustava ili trei dio.


Etologija

Etologija je utemeljena na evolucijskim naelima koje je prvi predloio Charles
Darwin. Etolozi vjeruju da ponaanja imaju neposredne i evolucijske odrednice.
Ove znanstvenike prvenstveno zanimaju uroena ponaanja i oni pokuavaju
objasniti sloene oblike reagiranja i smislu njihove vrijednosti za opstanak
vrste.
Lorenz i Tinbergen, dvojica osnivaa etologije, identificirali su etiri znaajke
uroenog ponaanja: ono je UNIVERZALNO, STEREOTIPNO, NE ZAHTIJEVA UENJE I POD
MINIMALNIM JE UTJECAJEM OKOLINE. Etolozi su opisali kako sloeni nizovi uroenih
reakcija (obrasci uobiajenog ponaanja) mogu biti potaknuti podraajima u
okolini i kako uroeni mehanizmi, poput utiskivanja
(bioloki proces tijekom kojeg mladunad nekih vrsta
stjee emocionalnu privrenost prema majci), utjeu na
proces uenja.
Sociobiologija predstavlja nov pokuaj objanjenja socijalnog ponaanja u
smislu evolucijskog modela prema kojem opstanak gena nadmauje bilo koji
drugi cilj. Vjeruje se da se ovaj mehanizam uglavnom izraava u kulturalnim i
socijalnim strukturama.
Osjetljivo (kritino)
razdoblje razdoblje
razvoja tijekom kojeg se
odreena ponaanja
mogu lake nauiti.

8
Ljudska etologija nije se pojavila sve donedavno jer se evolucijski procesi nisu
inili nunim za objanjenje sloenih ljudskih ponaanja. Kao rezultat
istraivanja procesa privrenosti, mnogi se aspekti djejeg razvoja danss
istrauju s etolokog gledita.


Ekoloki pristup

Ekoloki pristup pristup istraivanju razvoja koji se usredotouje na
pojedinca u njegovu okolinskom kontekstu.



Mikrosustav: dijete, obitelj, vrti, kola, vrnjaci
Mezosustav: odnos izmeu mikrosustava
Egzosustav: rodbina, susjedstvo, zanimanje, mediji
Makrosustav: stavovi ideologija kultura



Ekoloki model: Transakcijski sustav

brani odnosi roditeljstvo

razvoj djeteta

9


Ljudski mozak

Mozak djeluje putem komunikacijskih mrea koje obuhvaaju milijarde
ivanih stanica i nekoliko stotina tisua milijardi veza meu njima. Informacije
putuju kroz ivane stanice u obliku elektrinih signala, koje primaju ulazni
izdanci dendriti, a dalje ih predaju izlazni izdanci aksoni, obavijeni mijelinskom
ovojnicom zahvaljujui kojoj se ivana aktivnost bre prenosi.
Neurotransmiteri omoguuju prijelaz informacija preko sinapsi.
Mozak ima tri glavna dijela modano deblo, srednji mozak i veliki mozak.
Psihologe najvie zanima kora velikog mozga, koja upravlja mozgovnim
funkcijama vie razine. Neka podruja kore velikog mozga specijalizirana su za
odreene funkcije, ukljuujui vidne, slune i dodirne osjete.
Razvoj mozga fetusa obuhvaa tri faze: stvaranje stanica, seobu stanica i
elaboraciju stanica. Nakon otprilike 28 tjedana trudnoe vie se ne stvaraju
nove ivane stanice, ali se njihova elaboracija nastavlja jo godinama. ivane
stanice, kao i sinapse, stvaraju se u prekomjernom broju, a zatim se otklanjaju.
Proces njihova otklanjanja traje sve do adolescencije. Iskustvo takoer ima
odreenu ulogu u tome, djelomino na taj nain to utjee na to koje e ivane
stanice i sinapse odumrijeti.
Lijeva i desna polutka mozga u odreenoj su mjeri specijalizirane. Postojei
podaci upuuju na to da je ve kod roenja lijeva strana mozga pripremljena za
upravljanje jezinim funkcioniranjem, a desana strane za upravljanje
spacijalnim i matematikim funkcioniranjem. Meutim, pod odreenim
okolnostima jedna modana polutka moe preuzeti funkcije druge.


Smjer tjelesnog razvoja
CEFALOKAUDALNO NAELO (od glave prema repu)
Tendencija sazrijevanja dijelova tijela od glave prema stopalima
PROKSIMODISTALNO NAELO (od blieg prema daljem)
Tendencija razvoja dijelova tijela od trupa prema ekstremitetima

Jedan od izuzetaka od ovih pravila se pojavljuje u adolescenciji, kada rast nogu
prethodi razvoju trupa za 6 do 9 mjeseci

10
Promjene u tjelesnim proporcijama i grai:

Neujednaena brzina rasta razliitih dijelova tijela
Do uzrasta od priblino 6 8 god. mozak raste znatno bre od tijela
Kod adolescenata bri rast ekstremiteta od trupa
U dobi izmeu pete i dvanaeste godine zaustavljanje rasta reproduktivnih
organa do puberteta i onda nagle promjene u dobi od oko 14 godina


Tjelesni razvoj u predkolskoj dobi:

Razvoj fine motorike i velikih miia
Razvoj mozga i ivanog sustava; do 3. godine veliine mozga odrasle
osobe


Promjene u ivanom tkivu
Porast broja sinapsi
Poveanje mijelinizacije: stvaranje ovojnice koja ubrzava prijenos signala


Tjelesni razvoj u srednjem djetinjstvu
Usporavanje tjelesnog razvoj u prvim godinama kolovanja, nagli rast prije
puberteta
Rast kostiju bri od rasta miia- osjeaj boli
Potreba za eom motorikom aktivnou- u kolskom radu vane pauze s
tjelesnom aktivnou

Tjelesni razvoj i rad s djecom
OBILJEJA RASTA POSLJEDICE
Velike individualne
razlike
Izbjegavati aktivnosti u kojima
uspjeh ovisi o veliini ili snazi
Razvoj velikih miia
Osigurati prostor za igru,
tranje na otvorenom
Razvoj fine motorike Poticanje aktivnosti
Viak energije
Potreba za oputanjem nakon
tjelesne aktivnosti


11
Tjelesni razvoj u adolescenciji

Nagli rast u visinu; nagle promjene poinju kod djevojica oko 9-10 god.,
kod djeaka oko 11 god.
Porast teine posljedica porasta miinog tkiva kod djeaka, i masnog tkiva
kod djevojica
Promjene u sekundarnim spolnim obiljejima: uloga hormonalnih promjena
Kontinuirani razvoj mozga do kasne adolescencije- nepotpune veze izmeu
neurona razlog nedovoljne emocionalne, kognitivne nezrelosti

SEKULARNI TREND: trend sve ranije maturacije

Efekt promjena
Povezanost tjelesnog razvoja i slike o sebi
Vea nespretnost zbog neproporcionalnog rasta
Zabrinutost zbog teine- vie od 50% adolescentica ele smraviti
Vea potreba za spavanjem


Individualne razlike u vremenu sazrijevanja: razliite reakcije djevojka i mladia
koji ranije ili kasnije sazrijevaju - mladii koji ranije sazrijevaju ee se
osjeaju privlanijima od djevojaka koje ranije sazrijevaju za djevojke poeljan
vitak stas, a u pubertetu dobivaju masno tkivo i proiruju im se bedra,
mladiima se poveava miino tkivo i ire ramena, to su obiljeja koja
odgovaraju idealnoj slici mukarca u zapadnoj kulturi.


initelji rasta:
NASLIJEE
PREHRANA:
pothranjenost esto praena smanjenim misaonim
sposobnostima, doprinosti sporijem rastu i kasnijem
poetku puberteta
Neodgovarajua prehrana u prvoj godini uzrokuje slabiji rast stanica
mozga
Nedostatak cinka moe biti naroito tetan za normalni metabolizam:
moe prouzroiti zaostajanje u tjelesnom rastu, atrofiju testisa i smanjenu
veliinu pomonih spolnih lijezda
VJEBANJE openito ima povoljne unke na razvoj, ali prekomjerno
vjebanje moe smanjiti brzinu rasta, uzrokovati kasnije spolno sazrijevanje,
negativno utjecati na menstrualni ciklus itd.

12



K Ko og gn ni it ti iv vn ni i r ra az zv vo oj j o ob bu uh hv va a a a r ra az zv vo oj j s sl lo o e en ni ih h m mi is sa ao on ni ih h p pr ro oc ce es sa a ( (r ra as su u i iv va an nj je e, ,
m mi i l lj je en nj je e, , u uo o a av va an nj je e i i r rj je e a av va an nj je e p pr ro ob bl le em ma a) )
R Ra az zl li i i it ti i t te eo or ri ij js sk ki i m mo od de el li i: :
K Ko og gn ni it ti iv vn ni i r ra az zv vo oj j k ka ao o p po os sl lj je ed di ic ca a m me e u ud dj je el lo ov va an nj ja a b bi io ol lo o k ko og g s sa az zr ri ij je ev va an nj ja a i i
d dj je et te et to ov ve e a ak kt ti iv vn no os st ti i
Z Za a r ra az zv vo oj j m mi i l lj je en nj ja a j je e k kl lj ju u a an n o od dn no os s d dj je et te et ta a s s o od dr ra as sl li im m o os so ob ba am ma a


T Te eo or ri ij je e k ko og gn ni it ti iv vn no og g r ra az zv vo oj ja a: :
P Pi ia ag ge et t- -o ov va a t te eo or ri ij ja a k ko og gn ni it ti iv vn no og g r ra az zv vo oj ja a
T Te eo or ri ij ja a o ob br ra ad de e i in nf fo or rm ma ac ci ij ja a
S So oc ci io ok ku ul lt tu ur ra al ln na a t te eo or ri ij ja a V Vi ig go ot ts sk ko og g






Na pristup J. Piageta (1896-1980) prouavanju spoznajnog razvoja utjecala je
njegova naobrazba u filozofiji i biologiji. Filozofska naobrazba potakla ga je da
naglasi temeljne oblike spoznaje; pojmove prostora i uzronosti. Bioloka
naobrazba navela ga je da inteligenciju vidi kao organizaciju, budui da se
znanje integrira u kognitivne strukture, ali i kao prilagodbu, budui da se dijete
prilagoava svojoj okolini. Prilagodba se odvija kroz dva nadopunjujua
procesa: akomodaciju i asimilaciju. Zahvaljujui tim procesima dolazi do
razvojnih promjena, a djeca prolaze kroz etiri razvojna stupnja, ili razdoblja,
spoznajnog funkcioniranja.


initelji kognitivnog razvoja:
SAZRIJEVANJE
FIZIKO ISKUSTVO
DRUTVENO ISKUSTVO
EKVILIBRACIJA sklonost da se uspostavlja ravnotea na sve viim razinama

KONSTRUKTIVIZAM: djeca aktivno stvaraju znanje djelujui na
dobivenu informaciju; njihovo znanje nije doslovna reprodukcija


13
Promjenama u strukturama rukovode dvije funkcije:
ORGANIZACIJA - tenja za integracijom znanja u meusobno povezane spoznajne
strukture) i
ADAPTACIJA - tenja uklapanju u okolinu na naine koji pospjeuju
preivljavanje; sastoji se od
ASIMILACIJE - interpretacije novih iskustava na osnovi postojeih spoznajnih
struktura i
AKOMODACIJE - mijenjanja postojeih mentalnih struktura da bi se uskladile s
novim iskustvima


Piagetova etiri razvojna razdoblja
Razdoblje Dob (godine) Opis
Senzomotoriko o 2
Dijete spoznaje svijet kroz izravno djelovanje.
To djelovanje odraava se u senzomotorikim
shemama. Tijekom ranog djetinjstva te sheme
postaju sve sloenije i povezanije. Dolazi do
decentracije a dijete poinje shvaati stalnost
predmeta.
Predoperacijsko 2 6
Dijete moe rjeavati probleme pomou
predoavanja, umjesto izravnim djelovanjem.
Miljenje je bre, uinkovitije, pokretljivije i
vie socijalno uklopljeno. Djetetovi poetni
pokuaji predoavanja pokazuju odreena
ogranienja kao to su egocentrizam i
centracija.
Konkretno 6 12
Pojava operacija omoguava djetetu
operacijsko nadvaladavanje ogranienja
prewdoperacijskog miljenja. Operacije su
sustavi unutranjeg djelovanja koje se nalazi u
podlozi logikog rjeavanja problema. Dijete
poinje shvaati razliite oblike konverzacije,
klasifikacije i odnosnog rasuivanja.
Formalno 12 odraslo
Daljnji razvoj operacija dovodi do operacijske
sposobnosti hipotetiko deduktivnog
rasuivanja. Misao zapoinje s pretpostavkom
i kree se sustavno i logino prema stvarnosti.
Primjer takvog logikog rasuivanja jest
znanstveno rjeavanje problema.


14
Senzomotoriki stadij


est senzomotorikih stupnjeva
Stupanj
Dob
(mj.)
Opis
1. Uvjebavanje refleksa 0 -1
Dijete je ogranieno na izvoenje uroenih
refleksa hvatanja ili sisanja.
2. Razvoj shema 1 4 Refleksi se pretvaraju u adaptivne sheme
3. Otkrivanje postupaka 4 8
Ponaanje postaje sve vie usmjereno prema
van. Dijete razvija postupke kojima moe
ponoviti zanimljive dogaaje.*
4. Namjerno ponaanje 8 12
Pojavljuje se prvo istinsko namjerno ponaanje.
Dijete moe odvojiti sredstvo od svrhe i slijediti
odreeni cilj.
5. Novost i istraivanje 12 18
Dijete poinje sustavno mijenjati sheme kako bi
proizvelo nove uinke. Problemi se rjeavaju
pomou aktivnog procesa pokuaja i
pogreaka.
6. Mentalno predoavanje 18 24
Javlja se sposobnost predoavanja ili
simbolikog funkcioniranja. Mentalno
rjeavanje problema zamjenjuje proces
pokuaja i pogreaka.


* MAGINA UZRONOST vjerovanje da openito uinkovita uzrona aktivnost
moe proizvesti bilo koji eljeni ishod, ak i kad ne postoji fiziki dodir izmeu
uzroka i posljedice.



U senzomotorikom stadiju, koji se protee od roenja do druge godine, djeja
inteligencija razvija se u okviru senzomotorikih shema, a razvoj se odvija
pomou procesa asimilacije i akomodacije. Ta zamisao o
djejoj inteligenciji odraava Piagetovo pridavanje vanosti
djetetovu djelovanju kao izvoru spoznaje.
Senzomotoriko razdoblje dijeli se na est podstupnjeva
(dob je dana kao grubi prosjek, i nije toliko vana tona
dob, nego slijed red kojim se izmjenjuju pojedini
stupnjevi). Poetni stupanj sastoji se od razliitih uroenih
refleksa. Refleksi se razvijaju u adaptivne sheme. Tijekom razvoja sheme
postaju sve doraenije, usmjerene prema van i meusobno sve usklaenije.
Osobito vaan primjer usklaivanja shema nalazimo na etvrtom stupnju kada
se prvi put usklauju sredstva i cilj u istinskom namjernom ponaanju.
Senzomotorike
sheme uvjebani i
uopeni sklopovi
odgovora pomou
kojih dijete djeluje i
ui razumijevati
svijet oko sebe.

15
Vrhunac senzomotorikog razdoblja je pojava mentalnih predodbi na estom
stupnju.
Posebno vano senzomotoriko postignue je STALNOST PREDMETA. Piagetovo
istraivanje upuuje na to da djeca postupno
prihvaaju zamisao o stalnosti predmeta
prolazei kroz niz stupnjeva u kojima se svijest o
postojanju predmeta polako odvaja od djetetovog
djelovanja nja njega. Za Piageta, ta pojava
svjedoi o postupnosti procesa decentracije,
tijekom kojeg egocentrizam novoroeneta ustupa
mjesto objektivnijoj spoznaji svijeta. Stalnost
predmeta primjer je Piagetovog shvaanja
djetetova ovladavanje nepromjenjivim obiljejima.
Kasnija su istraivanja velikim dijelom
potvrdila Piagetov opis razvojnih stupnjeva.
Meutim, u nekim sluajevima (npr. AB pogreka
sklonost traenja predmeta na mjestu gdje je
prvotno naen , a ne na novom), novija istraivanja pokazuju vanost nekih
initelja koje Piaget nije obuhvatio svojom teorijom. Opi zakljuak izveden na
temelju nalaza novijih istraivanja kae da je Piaget esto podcijenio mogunost
djetetove spoznaje.


Postojanje tzv. krunih reakcija: primarne, sekundarne i tercijarne
Reakcije na podraaje u poetku sluajne, zadovoljstvo zbog postignutog
efekta; postupno stjecanje uvida kroz pokuaje i pogreke



Predoperacijski stadij

Drugo razvojno razdoblje u Piagetovoj podjeli je predoperacijska dob. Poetak
predodbene inteligencije oznaava glavni napredak u odnosu na
senzomotoriko funkcioniranje. Djetetova intelektualna prilagodba sada je bra,
uinkovitija, pokretnija i drutveno djeljivija. Predoperacijsko razdoblje je
takoer vrijeme posebnih kognitivnih dostignua, ukljuujui kvalitativni
identitet, razlikovane pojavnosti od stvarnog i razumijevanje pogrenih
vjerovanja.
Prijelaz od senzomotorikog do predodbenog osim napretka sadri i odreene
tekoe, pa se zato naziva predoperacijskim. Miljenje malog djeteta esto je
egocentrino, pokazuje nesposobnost da se otrgne od vlastite perspektive i da
prihvati perspektivu drugih. Miljenje malog djeteta takoer pokazuje
centraciju, sklonost da se bude zaveden onim to je perceptivno oevidno.
Jedan od oblika centracije i djeja nesposobnost konzervacije.

Dijete moe rjeavati problem predoavanjem, a ne samo izravnim djelovanjem
Stalnost predmeta spoznaja o
tome da predmeti imaju
stalnost koja je neovisna o
naem perceptivnom dodiru s
njima.
Egocentrizam u djetinjstvu,
nesposobnost da razlikujemo
sebe (vlastite postupke ili
zamjedbe) od vanjskog svijeta.
U kasnijem djetinjstvu to je
nemogunost razlikovanja
vlastite perspektive (tj. vidnog
iskustva, misli i osjeaja) od
tue.

16
Upotreba SIMBOLIKOG MILJENJA: imenovanje premeta, upotreba jezika,
odloeno oponaanje, simbolika (Kao da.. igra); crte
KONKRETNOST MILJENJA: razmiljanje o mentalno lako predoljivim predmetima
ili povezanim s neposrednom situacijom miljenje o sada i ovdje
INTUITIVNO, a ne logiko miljenje

Ogranienja miljenja u predoperacijskom stadiju
EGOCENTRINOST: nesposobnost razlikovanja osobne od tue perspektive;
tendencija razumijevanja problema iz perspektive djeteta
CENTRACIJA - sklonost djeteta usmjeravanju na samo jedan aspekt problema
IREVERZIBILNOST - razumijevanje odnosa meu stvarima, pojavama samo kroz
jedan smjer (Ja imam sestru, moja sestra nema brata /sestru)
USMJERENOST NA STANJE, a ne na transformaciju nema konzervacije pojmova


Obiljeja miljenja u predoperacijskom stadiju
RAZLIKOVANJE POJAVNOSTI OD STVARNOSTI djeca do 6 godine imaju potekoa u
razlikovanju izgleda stvari od onog to ona jest (Lijepa vjetica)
POGRENA UVJERENJA: shvaanje da ljudi mogu vjerovati u neto to nije tono
(razlikovanje misaonog i nemisaonog) - problem s 3 godine
ANIMIZAM pridavanje osobina ivih bia neivima
Drvee ima lie jer ga ono grije
Zvijezde trepere jer su sretne
ARTIFICIJELIZAM uvjerenje da su ljudi stvorili prirodna bia ili pojave u svrhu
zadovoljenja nekih svojih ciljeva.
Kia pada jer netko prazni kantu za zalijevanje.
Nebo je plavo jer ga je netko obojio.
REALIZAM- vjerovanje da su ljudi i predmeti u mislima i snovima stvarni
(udovite iz sna je ispod kreveta)



Stadij konkretnih operacija

Tijekom razdoblja konkretnih operacija dijete postupno svladava razliite oblike
konverzacije. Dijete na stupnju konkretnih informacija takoer poinje shvaati
razliite vidove razvrstavanja (takoer i ukljuivanje klasa) te odnosno
rasuivanje (ukljuujui i tranzitivnost). Piaget pripisuje ta i ostala postignua
srednjeg djetinjstva uspostavi konkretnih operacija, organiziranom sustavu
unutranjih misaonih radnji. Prigovor toj teoriji jest da nije tako dosljedna kao
to to zamisao o unutranjim strukturama pretpostavlja.
Novija istraivanja pokazuju da je Piaget precijenio razliku izmeu ranog i
srednjeg djetinjstva. Kada se ispituju u pojednostavljenim uvjetima i
predkolska djeca esto su kompetentnija nego na Piagetovim standardnim
zadacima. Mala djeca nisu stalno egocentrina kao to to tvrdi Piaget, te

17
pokazuju zaetke vjetina koje e se kasnije potpuno razviti u srednjem
djetinjstvu.


Mogunost LOGIKOG RAZMILJANJA i konzervacije na poznatim sadrajima
Koritenje OPERACIJA miljenja (Piagetov izraz za razliite oblike mentalnih
radnji pomou kojih starija djeca rjeavaju probleme i logino rasuuju)
Ne moe razmiljati o apstraktnim pojmovima
KONZERVACIJA POJMOVA broja, mase, tekuine, duine (izmeu 6 i 7 god.):
spoznaja o tome da se kvantitativna svojstva predmeta ne mijenjaju s
promjenom vanjskog izgleda


R RE EV VE ER RZ ZI IB BI IL LN NO OS ST T M MI I L LJ JE EN NJ JA A- operacije pomou koji se moe predoiti prijelaz iz
jednog u drugo stanje; simboliko predoavanje vraanja na poetno stanje
[argument kompenzacije (promjena u jednoj dimenziji, recimo duini reda, se
nadoknauje ili ukida promjenom u drugoj dimenziji razmaku izmeu
predmeta), inverzije, negacije (irenje reda se moe vratiti u prvotno stanje)]
U UK KL LJ JU U E EN NO OS ST T K KL LA AS SA A- spoznaja da podrazredi ne mogu biti vei od razreda koji ih
ukljuuje
O OD DN NO OS SN NO O R RA AS SU U I IV VA AN NJ JE E- SERIJACIJA: sposobnost redanja predmeta po nekoj
koliinskoj dimenziji, npr. duina
TRANZITIVNOST sposobnost loginog kombiniranja odnosa kako bi se izveli
nuni zakljuci, npr. a>b, b>c -> a>c



Stadij formalnih operacija

Stadij formalnih operacija obino zapoinje u adolescenciji. Posebno obiljeje
formalnih operacija je mogunost hipotetiko deduktivnog rasuivanja.
Mislilac na stupnju formalnih operacija poinje s mogunostima svim
hipotezama koje se mogu primijeniti na prouavani zadatak, a zavrava sa
stvarnou posebnim rjeenjem za koje je sustavna i logika provjera
pokazala da je istinito. Takvo se miljenje otkriva u mnogim zadacima
znanstvenog istraivanja kao to je problem s klatnom (odrediti frekvenciju
njihanja klatna i faktore (teinu utega, duinu uzice, visinu s koje se uteg
sputa itd.)
Premda su kasnija istraivanja potvrdila Piagetov opi opis adolescentskog
miljenja, postavilo se pitanje o prikladnosti pojedinih metoda budui da su
neki istraivai izvijestili o slabijem uinku nego to je to bio sluaj u
Piagetovim istraivanjima, dok su drugi izvijestili o poboljanoj izvedbi.
Postavljaju se takoer i pitanja u vezi s tonou Piagetova specifinog modela
formalnih operacija.


18

Razvijene internalizirane mentalne strukture:
mentalno manipuliranje idejama
rezoniranje na temelju verbalnih izjava bez konkretnih primjera
razmiljanje o hipotetikim problemima i apstraktnim pojmovima s kojima se
nikada prije nisu sretali
sistematino i organizirano pristupanje problemu

Miljenje adolescenta je apstraktno, idealistiko i logino
Adolescenti mogu razmiljati o idealnim obiljejima sebe, drugih i svijeta
Miljenje odgovara znanstvenom rjeavanju problema
Hipotetiko-deduktivno miljenje
Utjecaj na edukacijsku praksu
SPREMNOST ZA UENJE: vanost prethodnih iskustava asimilacija novog u
postojee; novo iskustvo koristi samo ako ga dijete razumije
MOTIVACIJA ZA KOGNITIVNU AKTIVNOST: prenapredan ili prejednostavan obrazovni
kontekst nezanimljiv potrebno je uvijek neto vie od trenutne razine-
izazovno ako uzrokuje neravnoteu
SKUP ZNANJA O DJETETOVOJ SPOZNAJNOJ RAZINI
inteligencija kao djelovanje- obrazovanje graditi na prirodnoj RADOZNALOSTI
DJETETA






Cilj: opis kognitivnih aktivnosti od ulaska informacija do odgovora (ishoda)
KAKO se informacije obrauju
kompjutorska metafora
skladita pamenja i kontrolni procesi
usmjerenost na specifine kognitivne procese


Perspektiva obrade informacija glavni je suvremeni pristup prouavanju
kognitivnog razvoja. Istraivai obrade informacija pokuavaju opisati
kognitivne procese u podlozi kognitivnih izvedbi, oblike obrade informacija koji
se dogaaju izmeu podraaja i odgovora. Pritom se oslanjaju na suvremenu
raunalnu znanost, kao i na opa shvaanja ljudske inteligencije, te specifine
jezike i metode pomou kojih oblikuju i provjeravaju svoje teorije.
Pomou Piagetove teorije, teorije obrade informacija pripadaju skupini
kognitivno razvojnih pristupa. Usto, kao i Piaget, naglaavajui pravila i
strukture u pozadini, istraivai obrade informacija prouavaju i mnoge
Piagetove pojmove, a neki od tih istraivaa (katkad nazvani i neopiagetovci)
predloili su teorije stupnjeva koj su povezani s Piagetovim stupnjevima. Veina

19
tih teoretiara ne govori o irokim i opim stupnjevima koje navodi Piaget.
Njihovi su modeli usko podruni zato to ele da budu toniji, potpuniji i
provjerljiviji od Piagetovih.

Pamenje u ranom djetinjstvu

Djeca se mogu sjeati od roenja. Habitacija, klasino uvjetovanje i operantno
uvjetovanje mogui su ve u novoroenadi. S razvojem se produava vrijeme
zadravanja pojednih sadraja, kao i koliina i sloenost materijala koji se moe
zadrati.
Istraivanja habitacije i uvjetovanja govore o pamenju prepoznavanjem.
Pamenje dosjeanjem vjerojatno se pojavljuje na kraju prve godine ivota, ali
novija istraivanja upuuju na to da se i taj oblik pamenja vjerojatno javlja i
ranije. Djetetova sposobnost traenja skrivenih predmeta navodi na takav
zakljuak, a oponaanje modela iz prolosti takoer govori u prilog toj
pretpostavci.


Pamenje u starije djece

Veina istraivanja pamenja u razdoblju nakon ranog djetinjstva usmjerena je
na prouavanje dosjeanja, koje se u funkciji dobi poboljava. Ponuena su tri
opa objanjenja tog poboljanja. Jedan od uzroka poboljanja vidi se u razvoju
mnemonikih strategija, kao to su ponavljanje i organizacija. Openito
govorei, tendencija upotrebe strategija,
sloenost strategija i vjetine kojom se strategije
provode poveavaju se s dobi. Naglasak na
strategijama odraava vanu temu u okviru
pristupa obrade informacija: postojanje
ogranienja u obradi informacija i potrebu da se
razviju tehnike (poput mnemonikih strategija) u
svrhu svladavanja tih ogranienja.
Drugi pristup u objanjavanju razvojnih
poboljanja u pamenju naglaava vanost djeje
metamemorije, koja ukljuuje znanje o vlastitom
pamenju. Obje vrste pamenja poboljavaju se s dobi. Premda su pokuaji
povezivanja metamemorije i zapamenog bili neuspjeni, noviji podaci govore o
tome da poveano znanje o vlastitom pamenju poboljava izvedbu.
Prouavanje metamemorije povezano je s drugom kljunom temom u okviru
pristupa obrade informacija s potrebom za izvrnom kontrolom pri odabiru i
usklaivanju kognitivnih aktivnosti.
Trei pristup naglaava ulogu opeg sustava znanja u pamenju. Istraivanja o
konstruktivnom pamenju pokazuju kako pamenje esto ukljuuje
zakljuivanje i konstrukciju koji nadilaze doslovne ulazne podatke. Starija djeca
sklonija su bavljenjem konstruktivnom obradom od mlae. Ona takoer imaju
vee podruno znanje od mlae djece, i taj initelj moe znatno pridonijeti

20
poboljanju njihovog pamenja. Naposljetku, jedna strana kognitivnog razvoja
usko povezana s pamenjem jest pojava skriptova ili znanja o uobiajenoj
strukturi svakodnevnih dogaanja. Istraivanja o odnosu djece i roditelja
upuuju na to da razgovori s roditeljima doprinose razvoju razliitih vrsta
pamenja, ukljuujui skriptove i autobiografsko pamenje.


Mnemonike strategije:
PONAVLJANJE
ORGANIZACIJA (KATEGORIZACIJA)
ELABORACIJA

ea upotreba strategija kod starije djece
NEDOSTATNA ISKORITENOST: neuspjeh u iskoritenosti strategije kod manje
djece
NEDOSTATNOST IZVEDBE: djeca do 5 god. ne primjenjuju strategije spontano
ispitivanja u jednostavnom okruenju potvruju i kod male djece upotrebu
strategije

Metamemorija: znanje o vlastitom pamenju
s 5 godina znaju da je lake upamtiti poznato od nepoznatog, lake je
prepoznavanje od dosjeanja prolazak vremena pridonosi zaboravljanju
djeca predkolske dobi precjenjuju svoje sposobnosti pamenja
razvoj metamemorije povezan s veom uinkovitosti pamenja zbog upotrebe
strategije
motivacijska uloga pogrenih uvjerenja



Predoavanje i rjeavanje problema

Poput pamenja, djeje predoavanje i rjeavanje problema znaajno napreduje
tijekom djetinjstva. Vaan vid razvoja je oblikovanje shema ili predoavanje
tipine strukture poznatih iskustava. Uz dodatak shema dogaaja (skriptova),
sheme pria i sheme prizora najee su prouavanje sheme u djetinjstvu.
Sheme se pojavljuju rano u ivotu i s razvojem se poveava njihova sloenost.
Jednom kad se ustroje, one utjeu na proces obrade informacija i na reagiranje
na okolinu.
Razvoj pravila drugi je initelj koji doprinosi razvojnim promjenama. Djetetovo
razumijevanje razliitih pojmova moe se oblikovati pomou mentalnih pravila
koje upravljaju odgovaranjem. Rjeavanje problema s vagom dosljedno slijedi
jedno od etiri glavna pravila, a sloenost i prikladnost pravila poveava se s
dobi.
Trei initelj koji doprinosi rjeavanju problema je prostor kratkotrajne
pohrane. Rjeenja mnogih problema zahtijevaju sposobnost kombiniranja
rezultata vie kognitivnih operacija. To je mogue samo ako djeca imaju

21
dovoljno prostora za pohranu kako bi se prisjetila prethodnih rezultata dok
izvode nove operacije. Starija djeca imaju vei prostor za pohranu od mlae
djece stoga mogu izvoditi sloenije oblike rasuivanja i rjeavanja problema.
Suvremeni podaci upuuju na to da se poveanje prostora za pohranu
pojavljuje zbog poveanja operacijske uinkovitosti. Operacijska uinkovitost
pak ovisi i o biolokom sazrijevanju kao i o uvjebanosti pri izvoenju operacija.


kolske sposobnosti

Istraivanja u aritmetici pokazala su da djeca razvijaju razliite strategije pri
rjeavanju aritmetikih problema te da najee istodobno rabe vie strategija.
S dobi, postupno se sve ee rabe uinkovite strategije (kao to je dozivanje), a
unutar svake dobne strategije dobri uenici rabe najnaprednije strategije i
vjetiji su u primjeni strategija od slabijih uenika.
Istraivanja itanja pokazuju da su temeljni kognitivni procesi opisani u
pristupu obrade informacija vani i za itanje. Strategije (kao praenje
razumijevanja), ope znanje (kao to su sheme pria), i kratkorono pamenje
doprinose itanju s razumijevanjem. Takoer je vana i fonoloka svijest, uvid u
to da slova odgovaraju glasovima i sposobnost prevoenja slova u glasove.


Kognitivni razvoj povezan je s promjenom efikasnosti obrade informacije

Mehanizmi promjene:
ENKODIRANJE: prepoznavanje najvanijih obiljeja predmeta i dogaaja i
upotreba obiljeja u stvaranju unutranjih predodbi
AUTOMATIZACIJA: poveanje uinkovitosti kognitivnih operacija nakon
uvjebavanje
TVORBA STRATEGIJA: olakava obradu i pohranu informacija: mnemonike
strategije


Kognitivna promjena

Teoretiari obrade informacija postavili su nekoliko opih naela za teoriju
kognitivne promjene. Jedno je da se teorije promjene moraju oslanjati na
solidno znanje o razliitim razvojnim fazama, tako da je potpuno jasno to se
zapravo mijenja. Drugo je naelo da je djetetovo trenutano znanje vana
odrednica moguih vrsta promjena. Tree se naelo odnosi na to da razvoj ima
mnoge odrednice te stoga teorija promjene mora obuhvatiti brojne posebne
mehanizme. Meu metodama za prouavanje kognitivnih promjena istraivai
obrade informacija najee rabe raunalne prilagoavajue simulacije i
mikrogenetika prouavanja.
Tri su mehanizma vana za odvijanje kognitivnih promjena: ENKODIRANJE,
AUTOMATIZAM i TVORBA STRATEGIJA. Razvojno napredovanje u enkodiranju

22
omoguava napredak u rasuivanju. Automatizacija oslobaa prostor za druge
kognitivne aktivnosti. Tvorba strategija moe pomoi u nadilaenju ogranienja
sustava za obradu informacija. Ta tri mehanizma esto djeluju zajedno.
Primjerice, automatizacija doputa djeci da se upuste u enkodiranje novih
informacija, to moe dovesti do stvaranja novih strategija.






Vigotski (1896-1934)

uloga socijalnog okruenja u kognitivnom razvoju
Misaoni razvoj ovisi o savladavanju sustava znakova zajednikim odreenoj
kulturi
Postupno uenje simbolikog sustava
Uenje prethodi razvoju
Kognitivni razvoj potie se suradnjom djeteta s odraslima i vrnjacima
Smjer razvoja: ponaanja kontrolirana izvana ponaanja kontrolirana
iznutra



P Po od dr ru u j je e p pr ri ib bl li i n no og g r ra az zv vo oj ja a - - r ra az zl li ik ka a i iz zm me e u u
S ST TV VA AR RN NE E R RA AZ ZV VO OJ JN NE E R RA AZ ZI IN NE E: to dijete moe samo i
R RA AZ ZI IN NE E M MO OG GU U E EG G R RA AZ ZV VO OJ JA A: to dijete moe uz tuu pomo

Znanja i vjetine iznad podruja priblinog razvoja dijete ne moe usvojiti ni uz
tuu pomo
Djeca se razlikuju u stupnju pouljivosti


uloga poticanja: PRIVREMENI POTPORNJI (SCAFFOLDING: PODIZANJE SKELA)

Tharp i Galimore (1988) naini podizanja skela:
modeliranje; potkrijepljenje; povratna informacija; izravno pouavanje;
postavljanje podpitanja; kognitivno strukturiranje: objanjenje naela

vanost osjeaja neposrednog uspjeha i razvoja samostalnosti i odgovornosti za
uspjeh



to je inteligencija? implicitne definicije

23
Sposobnost apstraktnog miljenja
Kapacitet za uenje i iskoritavanje iskustva
Inteligencija je prilagodba na okolinu
Inteligencija je ono to trebate uiniti kada ne znate to uiniti
Inteligencija je ono to mjere testovi inteligencije


Psihometrijski pristup

Testiranje inteligencije ili psihometrijski pristup inteligenciji donekle se
razlikuje od piagetovskog pristupa i pristupa obrade informacija. Svrha je
testova inteligencije da mjere INDIVIDUALNE RAZLIKE u intelektualnim
sposobnostima. Takvi su testovi izvorno nastali iz praktinih razloga i uvijek su
imali praktinu primjenu, npr. razvrstavanje uenika u koli. Takva mogunost
praktine primjene pridonijela je trajnim raspravama o njima.
Testove inteligencije moraju biti pouzdani i valjani. Testovi inteligencije imaju
zadovoljavajuu pouzdanost. Mnogo je tee utvrditi jesu li testove inteligencije
valjana mjera inteligencije.
Djeji testovi inteligencije povezani su s mjerama kolskog uinka, vanim
vanjskim kriterijem inteligencije u djetinjstvu. Odnos nije uvijek savren.
tovie, usmjerenost veine testove inteligencije na kolske sposobnosti moe
znaiti da oni nisu uvijek dobra mjera drugih vrsta inteligencije.

Teorijski pristupi o strukturi inteligencije:
generalni, opi (g faktor) i specifine sposobnosti (s faktor) (Spearman)
Primarne mentalne sposobnosti (Thurston):
Vizualne, spacijalne, perceptivna brzina, numerike, pamenje, verbalno
rezoniranje, rjeitost

Testovi inteligencije - standardizirani postupci ispitivanja, naini primjene
testova i vrednovanja postignutih rezultata

Mjerna obiljeja testova:
Objektivnost
Pouzdanost
Osjetljivost
Valjanost
Pouzdanost
Valjanost u kojoj mjeri testovi inteligencije utvruju obiljeja inteligencije-
mjeri li ono to treba
Kriterijska valjanost: povezanost s drugim obiljejima npr. testovi znanja,
kolsko postignue
Korelacija testova inteligencije i kolskog postignua: 0.5-0.7




24
Kontroverze u prouavanju inteligencije

USTROJ je jedno od glavnih pitanja u prouavanju inteligencije. Psihometriari
izvode zakljuke o ustroju inteligencije na temelju obrazaca koeficijenata
korelacije u razliitim mjerama inteligencije. Rezultati faktorske analize takvih
korelacija podravaju postavku o opoj inteligencij koja utjee na razinu izvedbe
u mnogim zadacima. No ti nalazi govore i u prilog pretpostavke o posebnim
sposobnostima koje doprinose izvedbi u pojedinoj vrsti zadataka. U tim su
istraivanjima utvrene i razvojne promjene u strukturi inteligencije tijekom
djetinjstva. S djetetovim razvojem, kognitivne sposobnosti postaju sve
diferenciranije, a senzomotoriko funkcioniranje zamjenjuje se apstraktnijim
simbolikim vjetinama.
PITANJE STABILNOSTI KVOCIJENTA INTELIGENCIJE drugo je vano pitanje
psihometrijskog pristupa inteligenciji. Longitudinalna istraivanja pokazuju
nisku povezanost izmeu kvocijenta inteligencije u ranoj dobi s onim u
kasnijem djetinjstvu. Taj oiti diskontinuitet u razvoju
obino se pripisuje razlikama u sadraju inteligencije u
najranijem i kasnijem djetinjstvu. Noviji podaci upuuju
na to da je reagiranje na novost mogua veza izmeu
ranog i kasnog djetinjstva. Poslije dojenake dobi,
inteligencije pojedinog uzrasta vie mesobno koreliraju.
Te korelacije nisu savrene, a katkad dolazi i do bitnih
promjena.
Tree klasino pitanje psihometrijskog pristupa tie se
PORIJEKLA INDIVIDUALNIH RAZLIKA. Tu se istiu tri
metodoloka pristupa:
ISTRAIVANJA OBITELJI,
ISTRAIVANJA USVOJENE DJECE I
ISTRAIVANJA BLIZANACA
Sve tri metode govore u prilog znaajnog genetskog doprinosa individualnim
razlikama u inteligenciji, no sva tri pristupa istiu i vanost okolinskih initelja.
Procjene nasljednosti inteligencije govore da je 5o-6o% varijacija meu ljudima
genetskog prorijekla.


Iskustvo i inteligencija

Pitanja iskustva i inteligencije mogu se prouavati na dva naina: ispitivanjem
uinaka prirodnih varijacija u djejem iskustvu i eksperimentalnim zahvatima
koji mijenjaju djeju okolinu.
Istraivanja u uvjetima prirodno nastale uskraenosti (kao to je odgoj u
sirotitima) prva su upozorila psihologe na vanost ranog iskustva. Takva
istraivanja pokazuju negativne uinke osiromaene okoline, ali i povoljne
uinke poboljane okoline. Daljnja istraivanja otkrila su znaajne, premda ne i
tako snane uinke normalne varijacije u iskustvu u obiteljskoj sredini. Takva
istraivanja (na kojima se obino primjenjuje HOME upitnik) govore o tome

25
kako djetetov intelektualni razvoj potiu roditelji koji reagiraju na djetetove
potrebe, koji s njim razgovaraju na prikladan nain i koji stvaraju openito
poticajnu i raznoliku okolinu u kojoj dijete moe slobodno istraivati. Poseban
pristup prouavanju obiteljske okoline, ZAJONCOV MODEL KONFLUENCIJE,
pokuava povezati djetetovu inteligenciju s intelektualnom razinom doma. Do
danas provjera tog modela nije dala jednoznane rezultate.
kole kao i obitelji mogu djelovati na djetetov intelektualni razvoj.
Meukulturalna istraivanja pokauju da kolovanje potie mnoge kognitivne
vjetine, ukljuujui pamenje, razvrstavanje i metakogniciju. Istraivanja
unutar kultura pokazuju da su vani i koliina i kakvoa kolovanja.
Eksperimentalna istraivanja uglavnom su bila usmjerena prema djeci koja su
imala vee izglede za kolski neuspjeh. Razliiti intervencijski programi pokazali
su da imaju povoljne uinke na djetetov razvoj. Neposredni uinci vei su nego
dugoroni, a uinci na kolsko postignue openito su vei nego oni na
inteligenciju. Programi koji su izazvali najvie promjena u djetetovoj okolini
imali su openito i najvie utjecaja.


Alternativni pristupi prirodi inteligencije

Nezadovoljstvo tradicionalnim pristupom inteligenciji odraava se u etiri nova
pristupa. Vigotski i kasniji sovjetski psiholozi istiu vanost onoga to djeca
mogu uiniti uz odgovarajuu pomo odraslih. Razlikovanje izmeu onog to
djeca mogu uiniti sama i onog to mogu uiniti uz tuu pomo naziva se
podrujem priblinog razvoja. Djeca se mogu razlikovati u podrujima
priblinog razvoja premda postiu iste rezultate na standardiziranim testovima
inteligencije. Svaka prikladna pomo od strane odrasle osobe ili kompetentnog
vrnjaka moe dovesti do novih oblika intelektualne kompetencije.

STERNBERGOVA TRIARHINA TEORIJA sastoji se iz tri podteorije. KOMPETENTNA
PODTEORIJA pokuava utvrditi mentalne procese ili komponente koji se nalaze u
podlozi inteligentnog ponaanja. KONTEKSTUALNA PODTEORIJA odnosi se na
prilagodbu izazovima okoline. ISKUSTVENA PODTEORIJA odnosi se na vrste
zadataka koji su prikladni za utvrivanje inteligencije, s naglaskom na
zadacima koji ukljuuju automatizam kognitivnih vjetina.

26
GARDNEROVA TEORIJA VIESTRUKE INTELIGENCIJE ukljuuje vie vrsta inteligencije
koje nisu obuhvaene psihometrijskim pristupom. Na temelju raznovrsnih
izvora podataka Gardner dri da postoji est razmjerno neovisnih vrsta
inteligencije:
JEZINA
PROSTORNA
LOGINO-MATEMATIKA
MUZIKA
TJELESNO-KINESTETIKA INTELIGENCIJA
SOCIJALNA (INTERPERSONALNA I INTRAPERSONALNA)

Etoloki pristup inteligenciji naglaava sadraje vane za etoloku teoriju
openito. Meu istaknutim pitanjima kojima se bavi etoloki pristup jesu
EVOLUCIJSKA POVIJEST INTELIGENCIJE, BIOLOKI TEMELJI INTELIGENTNOG PONAANJA I
METODOLOKA VANOST PROUAVANJA INTELIGENCIJE U PRIRODNIM UVJETIMA.






MORAL (lat. Mos, moris- obiaj)
skup pravila odreenog drutva o nainu i sadraju uzajamnih odnosa ljudi i
ljudskih zajednica
ispravnost, potenje, estitost, krepost, vrlina, etika
ETIKA (gr. Ethos - obiaj, navada, ud)- filozofska disciplina koja prouava
naela moralnog dobrog djelovanja ovjeka kao pripadnika zajednice


Istraivanja moralnog razvoja pripadaju dvjema skupinama: jedna se bave
moralnim ponaanjem, a druga moralnim rasuivanjem. Veina njih nastoji
odgovoriti na dva pitanja: prvo je jesu li moralna uvjerenja i ponaanja uroena
i nepredvidljiva ili nastaju u drutvo kroz osobno iskustvo. A drugo, imaju li
moralna pravila univerzalan oblik ili su proizvoljna i stoga razliita od kulture
od kulture?
Pripadnike kognitivistiko-razvojnog usmjerenja najvie zanima moralno
rasuivanje i oni tvrde da moralni razvoj ovisi o kognitivnom razvoju te da ga
obiljeava situacijska dosljednost, slaganje izmeu moralnih uvjerenja i
postupaka, te razvoj kroz faze.

27
Piaget

1. PREDMORALNI STADIJ (2-4 godine)
2. STADIJ HETERONOMNE MORALNOSTI (5-7 godina)
moralni realizam: fiksna pravila
crno-bijele procjene postupaka na temelju posljedica: vie je kriv onaj tko je
napravio veu tetu
objektivna odgovornost- "objektivna moralnost (loe je ono iza ega slijedi
kazna)
neposredna pravda brkanje moralnih i fizikalnih zakonitosti
3. STADIJ AUTONOMNE MORALNOSTI (8-11 godina)
moralni relativizam- fleksibilna pravila
"subjektivna moralnost"- namjere i motivi poinitelja
kazna mora biti primjerena poinjenom djelu
neka loa djela prou nekanjeno
4. STADIJ STVARANJA NOVIH PRAVILA; zanimanje za opa moralna pitanja



KOHLBERG: Stadiji moralnog razvoja

1. stadij: ORIJENTACIJA NA KAZNU I POSLUNOST
Pridravanje pravilima s ciljem izbjegavanja kazne
moralnost odreuju autoriteti ija se pravila moraju potivati;
je li neto dobro ili loe ovisi o kanjivosti: neto je loe ako se kanjava;
djeca su dobra da bi izbjegla kaznu

2. stadij: NAIVNI INSTRUMENTALNI HEDONIZAM
Poslunost s ciljem dobivanja nagrade
Biti moralan znai voditi brigu o sebi.
Dobro i loe ovise o tome to donosi nagradu i to ljudi ele.
Moralno ponaanje ima smisla ako slui vlastitim interesima.
Djeca se pridravaju pravila i surauju zbog oekivanja
reciprociteta: Udario si me, vratit u ti! Pomogao si mi pomoi u
ti!

3. stadij: MORALNOST DOBROG DJETETA (ODOBRAVANJE OD DRUGIH)
Biti moralan znai initi neto zbog ega e se sviati drugima.
Dobro je sve to zadovoljava druge, to drugi odobravaju. Ponaanje odreuju
pravila koja veina ljudi smatra ispravnim.
Pravila se potuju da bi nas cijenili ljudi do kojih nam je stalo: Ne ini drugima
ono to ne bi htio da oni ine tebi!


4. stadij: MORALNOST ODRAVANJA AUTORITETA
Konformiranje pravilima s ciljem izbjegavanja kritika autoriteta

28
Biti dobar znai initi ono to je naa dunost. Ispravno je ono to je u skladu
sa zakonom.
Pravila vrijede za sve ljude i cilj je iskazati potivanje nadreenom autoritetu s
ciljem odravanja socijalnog reda. Zakoni su bespogovorno prihvaeni i
pridravaju ih se.

5. stadij: MORALNOST UGOVORA
Pridravanje drutvenim pravilima zajednice
Ljudska su prava vanija od zakona- moralnost se zasniva na zatiti ljudskih
prava svih ljudi, uz odravanje drutvenog sustava koji to omoguuje.
Zakoni postoje radi zatite, a ne ograniavanja slobode osobe. Postupci koji
tete drutvu su pogreni ak i kada su u skladu sa zakonom- zato zakone
nekada treba mijenjati. U nekim situacijama pravo pojedinca moe nadii
zakon.

6. stadij: MORALNOST INDIVIDUALNIH PRINCIPA SAVJESNOSTI
Uvaavanje univerzalnih etikih principa
Moralno ponaanje je odreeno individualnom svijeu o postojeim etikim
principima: pravda, potenje, jednakost, svetost ljudskog ivota, dignitet
ljudskog bia.
Postojanje univerzalnih moralnih pravila koja su iznad svih zakona. Osoba koja
se ponaa prema ovim pravilima dostie potpunu odgovornost za svoja
ponaanja.
Teorija moralnog rezoniranja- dobni trend
dominantno rezoniranje na 2. stadiju kod 10-godinjaka, na 3. stadiju kod 16-
godinjaka
adolescenti i mladi odrasli na viem stadiju moralnog rezoniranja od djece


nepromjenjivost slijeda stadija


Bihevioralna teorija
uenje moralnosti kroz mehanizme potkrjepljenja i modeliranje
HOFFMAN (1984): roditeljski disciplinski postupci i moralni razvoj
1. pokazivanje moi: moralno rasuivanje na najnioj razini
2. uskraivanje ljubavi
3. induktivna disciplina (razgovor o razlozima zabrana): najvia razina moralnog
rasuivanja, internalizacija moralnih normi


29
Kohlberg - teorija moralnog rezoniranja
Odgovor na hipotetinu moralnu dilemu (Heinzova dilema): odluka izmeu
pridravanja pravila i zakona i zadovoljenja ljudskih potreba
vanost argumentiranja:
Osobe u istom stadiju moralnog rezoniranja mogu dati suprotne odgovore na
moralnu dilemu.
Osobe u razliitim stadijima mogu dati iste odgovore uz razliito rezoniranje


Odnos moralnog rezoniranja i moralnog ponaanja nisu uvijek povezani


30


Razvoj govora jedno od najznaajnijih i najneobinijih postignua u
djetinjstvu
Zanimanje znanstvenika za razvoj govora od 60-ih god. 20. st.
Interdisciplinarno podruje: interes lingvista, antropologa, filozofa, sociologa,
psihologa, pedagoga
Osnovna pitanja:
TO?
KAKO?
KADA?

IZGOVOR
SINTAKSA
SEMANTIKA

komunikacijska uloga govora

Prouavanje socijalne uporabe jezika
Pravila komuniciranja: fraze
Motiviranost djece za usvajanjem jezika kao uinkovitog sredstva
komuniciranja svojih potreba
Govor kao sredstvo socijalizacije

TEORIJE UENJA
vanost okolinskih faktora
OPERANTNO UVJETOVANJE: model potkrepljenja
Hipoteza komunikacijskog pritiska: roditelji ee potkrepljuju sadrajnu
a ne gramatiku ispravnost
SOCIJALNO UENJE: imitacija
Djeca ovladaju jezikom sredine koja ih okruuje;
Ue nazive predmeta oponaajui druge

FUNKCIONALISTIKA TEORIJA
Vanost konteksta i djetetove motivacije za komunikacijom
Djeca iz govora izdvajaju znaenje
Sustav jezine podrke (Bruner, 1983.)
Formati: scenariji strukturiranih socijalnih interakcija (listanje slikovnica,
igre imenovanja, djeje pjesmice)
Pojednostavljeni, tzv. majinski govor (motherese ili baby talk)


31
Majinski jezik
Pojednostavljen govor s malom djecom
Kratki izrazi, gramatiki i artikulacijski ispravni; usporen govor; razliite
varijacije u intonaciji; ponavljanje izraza; govor usmjeren na objekte i
dogaaje sada i ovdje
Osjetljivost za djetetovu razvojnu razinu
Poveava djetetov interes za govor; povezano s brim govornim razvojem
Koristan, ali ne neophodan i dovoljan

Povratna informacija o gramatikoj ispravnosti
Konjevi triju po cesti!
rijetka reakcija neodobravanja: Ne, to nisi tono rekao
Proirivanje: ponavljanje uz toan nain
Prepravljanje: koritenje drugaije strukture, npr. pitanje
Pojanjavajue pitanje: pokazuje da se nije razumjela poruka (to rade
konji?)

PSIHOLINGVISTIKA TEORIJA
nativistiki model
Reakcija na teoriju uenja: djeca koriste fraze koje nisu prije ula, tipine
pogreke u djejem govoru
Sposobnost govora je genetski odreena i svojstvena ljudskom mozgu: lijeva
hemisfera i govor; osjetljivost novoroeneta za govor; lingvistika
univerzalnost iste razvojne faze; postojanje kritinog razdoblja za razvoj
govora

Noam Chomsky (1959, 19665, 1980), lingvist
Uroeno sredstvo za stjecanje jezika, LAD (language acquisition device)
Dubinska struktura jezika: uroeno znanje o jeziku


INTERAKCIONISTIKA PERSPEKTIVA
Interakcija naslijeenih, biolokih i okolinskih faktora
Razvoj govora kao posljedica kognitivnog razvoja, pod utjecajem biolokog
sazrijevanja te uvjetuje kulturalnu univerzalnost u razvoju govora
Usvajanje jezika kroz interakcije s drugima i na temelju konkretnih
aktivnosti s konkretnim predmetima


32
FAZE U RAZVOJU GOVORA:

PREDVERBALNO RAZDOBLJE
Preferencija ljudskog glasa nad drugim zvucima
Razlikovanje glasova od roenja
Predlingvistika vokalizacija:
Pla: razliite vrste plaa
Gukanje (od 2 mjeseca)
Slogovanje (brbljanje) (od 6 mjeseci)

PERIOD HOLOFRAZA
Izraz od jedne rijei koja izraava objekt, akciju ili stanje
PRVA RIJE? oko 10. 13. mjeseca
Prekretnica razvoja
Prve rijei i eksplozija imenovanja do 18 mj. oko 50 rijei


PREKOMJERNO PROIRIVANJE: rana pogreka govora kada se koriste poznate
oznake za nove pojmove
(maca sve etveronone ivotinje)
PREUSKE KATEGORIJE POJMOVA- preuska primjena poznatog imena (maca je
samo jedna)
Izmiljanje rijei-neologizmi- nove rijei za nove predmete
Primjeri neologizama
Lopatica- kopatica
Ventilator- vrtilator
Dvopek- dvogriz
Prekida- ugasiva
Metla- istilica
Koturaljke- padaljke
Udbenik- itanik
Novanik- duanik


TELEGRAFSKI GOVOR
od 2. god.
Spajanje dviju rijei, bez pomonih rijei


Od 3. godine poveanje broja rijei u reenici, upotreba gramatikih oblika
(mnoina, pretjerano pridravanje pravila: ovjek-ovjeki)
Nagli rast rjenika u predkolskom razdoblju, udvostruivanje svakih 6
mjeseci
Porast kompleksnosti reenice, upotreba pomonih rijei
Do 6 godina rjenik od 8000 - 10000 rijei

33
Dijete koje do kraja 5. godine ima tekoa u izgovaranju nekih glasova,
zamjenjuje ih ili izostavlja, treba strunu pomo!


Vanost poznavanja tipinog razvoja govora
Uloga roditelja i odgajatelja u poticanju govornog razvoja
Usvajanje stranog jezika: Bilingvalni razvoj?



kolsko doba: do 10% osmogodinjaka moe imati tekoa u izgovoru
glasova (s, , z, )
Prvokolci ne razumiju razliito naglaavanje rijei u reenici (Njoj ne dam
tu knjigu. Ne dam joj tu knjigu.)
Razdoblje srednjeg djetinjstva vano za irenje rjenika

34


SELF= kombinacija atributa, motiva, vrijednosti i ponaanja jedinstvenih za
pojedinca
Self = hipotetiki konstrukt (ne moemo ga spoznati samo kroz osjetila)
koji se odnosi na kompleks fizikih, ponaajnih i psiholokih karakteristika
pojedinca.
Self je neto za to vjerujemo da povezuje razliite aspekte linosti
SELF-KONCEPT
(pojam o sebi, SAMOPOIMANJE) = doivljaj sebe kao
odvojenog pojedinca koji posjeduje jedinstven sklop karakteristika


Sustav pojma o sebi
Znanje o sebi
Vrijednosni self (samopotovanje)
Regulacijski self (samokontrola)
Funkcija self koncepta: usmjeravanje i razumijevanje ponaanja, odluka,
elja


RAZVOJ SLIKE O SEBI
Slika o sebi nije prisutna pri roenju
beba je svjesna predmeta oko nje, osjeaja iz svog organizma, ali nije svjesna
sebe kao odvojenog bia koje doivljava
Doivljaj sebe kao odvojenog, integriranog "ja" ne razvija se sve do 2-3.
godine ivota.
2-3- god. djeca se poinju doivljavati samostalnim u ostvarenju svojih
prava, poveani negativizam, tvrdoglavost
poinju koristiti osobnu zamjenicu "JA".


3 stadija razvoja djetetova samoopisa


"Looking-glass self" (zrcalni self)
naini na koje druge osobe reagiraju prema nama u velikoj mjeri odreuju
pojam o sebi
drugi ljudi su nam poput ogledala koje nam govori tko smo mi
zamiljamo kako nas drugi vide i procjenjuju, i ta pretpostavka o reakciji
drugih vremenom postaje naa slika o nama


"Znaajni drugi " u razvoju selfa

35
U razvoju samopoimanja vane su osobe u naoj okolini i interakcija s
njima.
Uloga roditelja, vrnjaka i nastavnika
Asimetrine i simetrine interakcije

Uloga roditelja
Znaajne osobe s kojima ostvarujemo prve i najsnanije socijalne kontakte
Malo je dijete ovisno o brizi roditelja
Sve to dolazi od roditelja dobiva posebnu vrijednost
Roditelji pruaju prve informacije o djetetu, posreduju u kreiranju
oekivanja djeteta
Roditelji nas ue kako da se procjenjujemo (Lagati znai biti lo)
Nameu standarde kao "Ja bih trebao...
Nain na koji se roditelji ponaaju prema djeci njima daje poruku da oni
"zasluuju" takvo ponaanje.
Osjeaj osobne vrijednosti dijeteta rezultat je roditeljske procjene te
vrijednosti
Procjene roditelja zadravaju se i u odrasloj dobi kada ljudi jo uvijek sebi
pripisuju karakteristike koje su im nametnuli roditelji.
Utjecaj roditelja na realni i na idealni self



realni self- slika o sebi, ono to jesam

javni self- kako nas drugi vide/doivljavaju

idealni self- slika o sebi kakvi bi eljeli biti

Osim internaliziranja stavova drugih o nama, na samopoimanje utjee i
internaliziranje standarda drutva. To znai da je nae samopoimanje socijalno
odreeno, predstavlja produkt uenja u interakciji s drugima


Vrnjaci
dijete ima potrebu biti prihvaeno od svojih vrnjaka
Kada se osjea odbaenim, nevoljenim, ismijanim njegovo samopoimanje
znaajno je narueno
Zaarani krug:
pozitivno samopoimanje omiljenije kod vrnjaka
loa slika o sebi zadirkivanje

Samopotovanje
Svijest o vlastitoj vrijednosti
James, 1890.
Samopotovanje= postignue/oekivanje

36

Rosenberg, 1979.
visoko samopotovanje= realna procjena osobina i
kompetencija+samoprihvaanje
Izvor samopotovanja:
diskrepanca izmeu onoga to bi eljeli biti i onoga to mislimo da jesmo
osjeaj podrke od znaajnih drugih
Procjena sebe odnosi se na nae svakodnevne usporedbe onog to bismo
trebali s onim to jesmo i onog to bi eljeli = samopotovanje
Vee neslaganje izmeu prave slike i onog to bismo eljeli biti to je nie
samopotovanje.
Osoba koja ivi u skladu sa svojim postavljenim standardima i oekivanjima,
kojoj se svia kakva je, to radi i gdje ide, imat e visoko samopotovanje.
Postavljeni standardi trebali bi biti sukladni naima sposobnostima i ne
previe odstupati od njih
Optimalno je postavljati si ciljeve koji su uvijek neto vii od naih trenutnih
mogunosti; podciljevi koje lake realiziramo
Uloga samonagraivanja i selektivnost panje na informacije o sebi


Stabilnost samopotovanja
Izvor kod predkolske djece: socijalna prihvaenost i kompetencija
Visoko samopotovanje i nerealistina samoprocjena predkolaca
Promjene s polaskom u kolu usporedba s vrnjacima; kognitivni razvoj
Promjene nakon prijelaza u srednju kolu i pubertetskih promjena


Ispitivanjima kolske djece Harter (1982) izdvojila 4 vrste kompetentnosti:
1) KOGNITIVNA KOMPETENTNOST: biti dobar u koli, pametan, lako pamtiti,
razumjeti to ita
2) SOCIJALNA KOMPETENTNOST: imati puno prijatelja, biti popularan, vaan,
osjeati da se svia drugima
3) FIZIKA KOMPETENTNOST: biti dobar u sportu, biran za igre, dobar u novim
igrama, radije se voli igrati nego gledati
4) GENERALNA VRIJEDNOST SELFA: siguran u sebe, dobra osoba, sretan kakav je,
eli ostati isti

Coopersmith, 1967.
Razlika izmeu djece visokog i niskog samopotovanja:
Visoko samopotovanje: realna slika o sebi, akademska i socijalna
uspjenost, popularni, rado sudjeluju u aktivnostima
Nisko samopotovanje:
preosjetljivost na kritike, slabijeg akademskog uspjeha, okupirani svojim
problemima

Razlika izmeu djece visokog i niskog samopotovanja: odnos roditelja

37
Djeca s visokim samopotovanjem:
roditelji koji se ponose njihovim uspjesima, toleriraju neuspjeh, prihvaaju i
potuju svoju djecu, emocionalno stabilne osobe koje postavljaju vie ciljeve
za svoju djecu, imaju konzistentna pravila , u odgoju vie koriste nagrade
od kazni.


Coopersmith, faktori koji odreuju samopotovanje:
ZNAAJNOST- osjeaj ljubavi i odobravanja od drugih
KOMPETENTNOST- uspjenost u podrujima koja se smatraju vanim
VRLINA- postignua oekivanih moralnih standarda drutva
MO- mogunost samokontrole i kontrole svog utjecaja na druge


Samopotovanje i prilagodba
Tjelesno i psiholoko zdravlje
Otpornost na stres
Pozitivne emocije
Efikasnost
Zadovoljstvo ivotom


kolski pojam o sebi
kolsko samopoimanje i kolski uspjeh
Znaajnija procjena u tzv. formativnim predmetima (Lackovi-Grgin) potie
vie samopotovanje kod uenika boljih kognitivnih sposobnosti
Povezanost specifinog samopoimanja uz odreeni kolski predmet i uspjeha
u tom predmetu vea nego povezanost opeg samopoimanja i pojedinih
uspjeha


Samoregulacija
Razvoj unutranje samokontrole
ponaanje do druge godine dominantno pod kontrolom okoline
POSLUNOST: spremnost podvrgavanju zahtjevima okoline
Trea godina: poticaj ka samostalnosti samokontroli
Verbalne upute roditelj: Ne!
Privatni govor- internalizacija poruka od 5.god
ODUPIRANJE ISKUENJU
TEHNIKA ZABRANJENE IGRAKE: ovisi o modeliranju, isticanju razloga; kod
male djece mogua distrakcija irelevantnim samouputama
Sadraj samoupute (Ne smijem to dirati uinkovit kod djece kolske dobi)
ODGODA ZADOVOLJENJA- odgoda manje neposrednije nagrade s ciljem
dobivanja vee
Djeje razumijevanje uinkovitih strategija poveava se s dobi, neuinkovito
kod predkolaca

38



EMOCIJE unutranje reakcije ili osjeaji koji mogu biti pozitivni (poput radosti)
ili negativni (poput srdbe).

AFEKTI vanjsko izraavanje emocija putem izraza lica, gesti, intonacije i slino.


Privrenost izmeu majke i djeteta poinje s roenjem i ovisi o komunikaciji. Na
poetku, dijete za komunikaciju koristi pla. No uskoro se pojavljuju drugi
elementi afektivnog sustava. Majka i dijete uzajamno reguliraju svoja ponaanja
afektivnim ekspresijama i prepoznavanjem afektivnih ekspresija onoga drugoga.
Djeca poinju izraavati relativno jednostavne emocije izrazom lica unutar prva
dva mjeseca, dok se izraavanje emocija koje
zahtijevaju vii stupanj kognitivnog razvoja javlja
kasnije. Djeca poinju i razlikovati facijalne
ekspresije unutar prvih est mjeseci ivota. No,
njihovo razumijevanje tih ekspresija nije vidljivo do
druge polovice prve godine, a tek pred kraj prve
godine ovo razumijevanje koriste za upravljanje
vlastitim ponaanjem.
U istraivanjima interakcije licem u lice, koja je
najoubiajenija interakcija tijekom prva tri ili etiri
mjeseca, koristi se tehnika MIKROANALIZE dvije
osobe se istovremeno snimaju pomou dvije
videokamere, a potom se snimke usporedno
analiziraju. Ova su istraivanja pokazala da kako djeca
variraju iz stanja panje u stanja nepanje, tako majke
usklauju vlastita ponaanja s tim ciklusima. Te se
interakcije postupno razvijaju u obrazac naizmjeninih
reakcija, koji je moda najraniji oblik konverzacije.
Eksperimentalno mijenjanje majina prirodnog ponaanja prema djetetu dovodi
do njegovih negativnih reakcija, to upuuje na to da se susatav majka dijete
razvija u odnos koji je ugodan za oba sudionika.


Podruja emocionalnog razvoja

1. ispitivanje razvoja emocija (opis razvojnih promjena u sposobnosti djece za
izraavanje, prepoznavanje i interpertiranje emocionalnih signala).
2. ispitivanje individualnih razlika u temperamentu i linosti, bioloki i
okolinski uzroci razlika i razvojni trend
3. razvoj privrenosti s primarnim njegovateljem. Osjeaj sigurnosti kao
osnova razliitih aspekata psiholokog rasta.
Interakcijska
usklaenost ili sinkronost
ponaanja meusobna
usklaenost ponaanja
majke i djeteta

39


Osnovna obiljeja emocija:
C FIZIOLOKA PROMJENA
C SUBJEKTIVNO ISKUSTVO
C MANIFESTIRANJE PONAANJA





FUNKCIJA EMOCIJA

1. REGULACIJA KOGNITIVNIH PROCESA:
uenje (nauiti izbjei opasnost); pamenje i emocije?
2. EMOCIJE KAO REGULATOR SOCIJALNOG PONAANJA
Djetetov pla ili smijeh potie reakciju odgajatelja; uloga tuih
emocionalnih ekspresija na ponaanje djeteta
3. EMOCIJE KAO IMBENIK FIZIKOG ZDRAVLJA
Dugotrajna izloenost negativnim emocijama umanjuje otpornost
imunolokog sustava
Primjeri djece iz sirotita koja se nisu fiziki razvijala uslijed
ekstremne emocionalne deprivacije (failure to thrive sindrom)



Emocionalni razvoj u djetinjstvu

C IZRAAVANJE EMOCIJA:
neverbalna ekspresija; iskazivanje sloenih emocija ovisno o
kontekstu; kontrola izraavanja: unutranje stanje ne mora odraavati
vanjsku ekspresiju
C RAZUMIJEVANJE EMOCIJA:
razumijevanje osobnog stanja; razumijevanje emocija drugih osoba
C REGULACIJA:
suoavanje s neugodnim ili ugodnim emocijama ili situacijama koje ih
izazivaju; iskazivanje emocija na odgovarajui nain u odgovarajue
vrijeme

Razvoj bazinih emocija
Strah
novoroene -refleksni strah od gubitka podloge i jakog zvuka
STRAH OD NEPOZNATIH OSOBA: izmeu 7. i 9. mjeseca reakcije straha
u susretima s nepoznatim osobama
SEPARACIJSKI STRAH: poveani protest kada se odvaja od poznate
osobe koja ga uva

40
razvojni strahovi




Pravila za pokazivanja emocija
SOCIJALIZACIJA EMOCIONALNE EKSPRESIJE nije uvjetovana samo
emocijom koju dijete doivljava, oblik komunikacije s okolinom (npr.
desetomjesena djeca se u igri privlanom igrakom vie smjekaju
kada ih majka promatra, nego kad to ne ini); do socijalizacije
emocionalne ekspresije dolazi procesima potkrepljivanja majke ee
reagiraju pozitivno na djeje iskazivanje ugode nego na njihovo
iskazivanje neugode
Drutvene norme odreuju kada i kako se mogu iskazivati emocije
Pokuaji prikrivanja emocija rezultat poveanog razumijevanja PRAVILA
ZA POKAZIVANJE EMOCIJA oekivanja i stavova drutva prema
izraavanju emocija
SPOLNO STEREOTIPIZIRANA PRAVILA: djeake se ui da nije prikladno
pokazivati strah ili bol
Kroz inhibiranje nekih emocija onemoguuje se manifestiranje
kompletnog emocionalnog repertoara


Razvoj regulacije emocija
usmjerenost na emocije s ciljem smirivanja poveava se s dobi

Rano djetinjstvo:
emocije kao nain komuniciranja;
rana socijalizacija i kasnije sposobnost praenja i izraavanja emocija
selektivne reakcije na emocije djeteta
regulacija emocija u 1.-oj godini: senzomotoriki procesi (skretanje
pogleda, samostimulacija)

Emocije predkolskog djeteta
jednostavne, spontane
este i kratkotrajne
snane i nestabilne
otvoreno pokazivanje emocija


Srednje djetinjstvo
integracija emocija i simbolike funkcije jezika: verbalno etiketiranje
emocionalnih stanja; razvoj samokontrole
suoavanje s afektivnim sukobom pomou mate, kroz igru
osvijetenost osobnih emocionalnih stanja
samoinstrukcije: kognitivna kontrola ponaanja

41


Razvoj emocionalne kompetentnosti
uloga odraslih
roditeljska ekspresivnost, pozitivne emocije ili depresivnost roditelja
(djeca depresivnih majki pokazuju vie tunihizraza od djece majki koje
djeci pokazuju pozitivne facijalne ekspresije)
razgovor o emocijama s djecom potie bolje razumijevanje emocija kod
djece
vanost roditeljskog podravanja djetetovih emocija
obraanje panje, potkrepljivanje djetetovih emocionalnih stanja kroz
prihvaanje i njihovo osvjeivanje






relativno stabilne, individualne razlike u
kvaliteti i intenzitetu emocionalne reakcije
bazini osobni stil u pristupanju i reagiranju na
situacije
bioloki uvjetovana osnova individualnih
razlika linosti


Uloga temperamenta u razumijevanju individualnih razlika
Svaki je pojedinac roen sa specifinim oblikom reagiranja na okolinu i
druge ljude.
Obiljeja temperamenta utjeu na nain kako pojedinac reagira na
okolinu i druge ljude
Individualna obiljeja pojedinca odreuju nain kako drugi ljudi reagiraju
prema njima.


Temperament se odnosi na djetetov ukupni stil reagiranja. Ne postoji
jedinstvena definicija temperamenta, no mnogi isttraivai dre da je
temperament genetski uvjetovan, stabilan i vidljiv zarana. Razni istraivai
koriste razliite pristupe izuavanju temperamenta. NYSL projekt (Thomas,
Chess) je utemeljen na longitudinalnom istraivanju, osmiljenom s ciljem da
se utvrde raniji korelati kasnijih socijalnih i emocionalnih tekoa. Na temelju
intervjua s roditeljima, u okviru ovoga pristupa utvrena su tri tipa
temperamenta:
LAKO DIJETE,
TEKO DIJETE i
SUZDRANO DIJETE.

42
Pristup je meutim kritiziran zbog pretjeranog oslanjanja na izjave roditelja.
Plominov i Bussov EAS model ima snanu bioloku orijentaciju. Definira
temperament kao djetetovu
EMOCIONALNOST (odraz pobuenosti ivanog sustava; opa reakcija
na stresnu situaciju)
AKTIVNOST (odraz tempa i energinosti- pobuenost motorikog
sustava) i
SOCIJABILNOST (drutvenost): interes za druge ljude i pozitivne
emocije prema njima.
Rothbartova tvrdi da temperament odraava uroene razlike u djejem
fiziolokom funkcioniranju u dva podruja: REAKTIVNOSTI (emocionalnosti) i
SAMOREGULACIJI (sposobnosti kontrole emocionalnosti).

Pretpostavlja se da temperament utjee na interakciju majka dijete i na
privrenost preko STUPNJA PODUDARNOSTI
1
stupnja u kojem postoji
podudarnost izmeu djetetovih temperamentabilnih osobina i fizike i socijalne
okoline (neusklaenost djejeg temperamenta i majine linosti moe
uzrokovati stalni sukob i napetost za oboje; dijete koje ima visoku razinu
aktivnosti moe se loe osjeati ako ivi u bunom susjedstvu).

Pretpostavlja se da je temperament u vezi s djetetovim kasnijim problemima u
ponaanju. Pokazalo se da su djeca klasificirana kao teka rizina u pogledu
kasnijih poremeaja u ponaanju, iako mehanizam te veze ostaje nejasan.
Bojaljiva djeca mogu pokazivati ranu temperamentalnu crtu, zakoenost, koja
je vidljiva i u njihovim bihevioralnim interakcijama i u fiziolokim reakcijama
na stresne situacije.


Procjena temperamenta u kolskom okruenju

Nisko slaganje u roditeljskim i nastavnikim procjenama temperamenta
Usmjerenost na razliite dimenzije


Nastavnicima vaniji:
AKTIVNOST
ne moe mirno sjediti; vrpolji se, die se sa stolice
USTRAJNOST
kada ga se prekine u nekoj aktivnosti, ponovno se vrati na isto
DISTRAKTIBILNOST
buka izvana ili aptanje lako ga "odvuku" od onoga to radi
procjena temperamenta u kolskom okruenju

Roditeljima vaniji:

1
Pojam stupnja podudarnosti izrastao je iz NYSL projekta.

43
ADAPTABILNOST
dugo vremena treba kako bi se prilagodio na novu sredinu (razred)
RASPOLOENJE
dobro je raspoloen kada je s drugom djecom
PRISTUPANOST- POVUENOST
izbjegava nove igre i aktivnosti, sjedi i gleda
PRAG
pretjerano osjetljiv na jae podraaje, npr. osvjetljenje
INTENZITET:
preintenzivno reagira u stresnim situacijama



Prilagodba i temperament
teki temperament rizian za razvoj odstupajuih ponaanja
adolescencija: povezanost tekog temperamenta s izraenijom
depresivnou, zlouporabom droga, niom razinom roditeljske podrke
iritabilnost i distraktibilnost kod predkolaca povezane s
eksternaliziranim problemima adolescenata
jedno longitudinalno istraivanje pokazalo da djeca tekog temperamenta
u odrasloj dobi imaju vie problema u prilagodbi






Razvoj intenzivne emocionalne veze majke i
djeteta koja obiljeava period ranog
djetinjstva.
Kontinuiran proces koji zapoinje od roenja i
kao afektivni sistem pretpostavka je za razvoj i
ostalih socijalnih odnosa.
Privrenost kao aktivan, afektivan reciproan odnos izmeu dvoje ljudi
Figura privrenosti: osoba s kojom se razvoja privrenost (primarni
njegovatelj- majka)

Privrenost izmeu djeteta i skrbnika razvija se u tri
faze. Od roenja do drugog mjeseca starosti djeca
socijalno reagiraju gotovo prema svakome. U dobi od
drugog do sedmog mjeseca djeca izravno socijalno
reagiraju uglavnom na lanove obitelji i razvijaju
jedinstveni afektivni komunikacijski sustav sa
skrbnikom. Jasna privrenost postaje razvidna u
dobi od est do osam mjeseci. U ovoj se fazi dijete
boji nepoznatih osoba, prosvjeduje zbog odvajanja

44
od majke i koristi majku kao izvor utjehe i sigurnosti. Javljanje privrenosti
povezano je s pojavom dvije druge razvojne prekretnice: pojavom straha kao
glavne emocije i pojavom sposobnosti puzanja.

F Fa az ze e u u r ra az zv vo oj ju u p pr ri iv vr r e en no os st ti i: :
F FA AZ ZA A N NE EU US SP PO OS ST TA AV VL LJ JE EN NE E P PR RI IV VR R E EN NO OS ST TI I ( (p po or ro od d- -6 6 t tj je ed da an na a) )
F FA AZ ZA A P PO O E ET TN NO OG G R RA AZ ZV VO OJ JA A P PR RI IV VR R E EN NO OS ST TI I ( (6 6 t tj j. .- - 6 6 d do o 8 8 m mj je es se ec ci i) )
F FA AZ ZA A J JA AS SN NO O U US SP PO OS ST TA AV VL LJ JE EN NE E P PR RI IV VR R E EN NO OS ST TI I ( (6 6 d do o 8 8 m mj je es se ec ci i- - 1 18 8 m mj je es se ec ci i d do o 2 2
g go od di in ne e) )
F FO OR RM MI IR RA AN NJ JE E R RE EC CI IP PR RO O N NI IH H O OD DN NO OS SA A ( (o od d 1 18 8 m mj je es se ec ci i d do o 2 2 g go od di in ne e i i k ka as sn ni ij je e) )

Najupotrebljavanija metoda za procjenu razvoja privrenosti jest AINSWORTHOV
POSTUPAK ISPITIVANJA U NEPOZNATOJ SITUACIJI. Tom se metodom dolo do tri
uobiajena obrasca djejega reagiranja:
obrazac A (ANKSIOZNO IZBJEGAVAJUI [NESIGURNO IZBJEGAVAJUA PRIVRENOST]
- neznatna nelagoda kod odvajanja, naklonost strancu esto vea nego majci,
kada se majka vrati, izbjegavaju je),
obrazac B (SIGURNO PRIVREN - otpor kod odvajanja, brzo se smire i raduju
majinom povratku koja ih najlake smiruje) te
obrazac C (ANKSIOZNO OPIRUI [NESIGURNO AMBIVALENTNO PRIVRENI] - izrazito
negoduju zbog odvajanja, drugi ih teko smiruju, kod ponovnog susreta s
majkom dvosmislene reakcije olakanje i ljutnja). Veina djece pokazuje
ponaanje obrasca B, no udio djece u svakoj kategoriji varira u raznim
kulturama, oito odraavajui razliite stavove prema odgoju djece.

ini se da kvaliteta privrenosti izmeu djeteta i skrbnika proizlazi ponajprije iz
skrbnikove osjetljivosti. Majke koje su osjetljivije na signale svoje djece i koje
prilagoavaju svoje ponaanje tako da se ono poklapa s ponaanjem djece,
ee razvijaju odnos sigurne privrenosti. Majina sjeanja iz njezina
djetinjstva, kao i djetetov temperament, takoer igraju ulogu.


imbenici razvoja privrenosti
+ Osobine njegovatelja: senzitivnost, responsivnost, iskustvo privrenosti u
primarnoj obitelji, reakcija njegovatelja usmjerena potrebama djeteta
+ Osobine djeteta: temperament


Pokazalo se da omjer klasifikacija varira u raznim dravama i kulturama. Ove
razlike vjerojatno odraavaju razliite stavove i vrijednosti u odnosu na odgojne
postupke prema djeci. Sigurna privrenost prema majci ima nekoliko pozitivnih
utjecaja na djetetov razvoj. Djeca obrasca B, na primjer, pokazuju veu
kognitivnu i socijalnu kompetentnost od djece koja su manje sigurno privrena.


Privrenost i ostali aspekti funkcioniranja

45
sigurno privrena djeca socijalno kompetentnija bolji odnos s vrnjacima
ustrajniji u rjeavanju kognitivnih problema
stabilnost privrenosti
povezanost ranog modela privrenosti i partnerskih odnosa










Cilj obitelji:
Primarna socijalizacija
Zadovoljenje potreba lanova obitelji
Emocionalna i materijalna sigurnost


Obiteljski sustav
* meuzavisnost odnosa
* odravanje homeostaze (uloga rituala i svakodnevnih rutina, i prilagodljivost
na promjene)
* granice koje odreuju izloenost vanjskim utjecajima (prekrute granice
oteavaju osamostaljivanje lanova izvan obitelji)


O OB BI IT TE EL LJ J K KA AO O S SO OC CI IJ JA AL LN NI I S SU US ST TA AV V


B BR RA A N NI I O OD DN NO OS SI I



O OD DN NO OS SI I R RO OD DI IT TE EL LJ JS ST TV VO O
B BR RA A E E/ /S SE ES ST TA AR RA A



Obitelj je najvanije okruenje u kojem dolazi do ranog socijalnog razvoja.
Tradicionalna se obitelj dramatino promijenila u posljednjih nekoliko
desetljea. Psiholozi su zainteresirani za te promjene, budui da njihovim
ispitivanjem mogu vrednovati prijanje zakljuke u vezi s ljudskim razvojem,
kao i zbog toga to one ukljuuju vana socijalna pitanja.


46

Roditeljski stil
skup stavova prema djetetu koji kreiraju emocionalnu klimu u kojoj se
iskazuju roditeljska ponaanja

Osnovne dimenzije roditeljskog stila:
+ EMOCIONALNOST responsivnost, toplina, usmjerenost na dijete
+ ZAHTJEVNOST postavljanje pravila i granica ponaanja
+ dimenzija KONTROLE sputavanje autonomije, nezavisnosti

Niz rezultata istraivanja upuuje na to da je djeje socijalno ponaanje pod
utjecajem roditeljskog stila odgoja. Dimenzije roditeljske topline i nadzora daju
etiri osnovna stila roditeljstva. Djeca autoritarnih, ravnodunih ili popustljivih
roditelja esto pokazuju socijalne i ponaajne probleme. Autoritativni roditelji
imaju najnezavisniju i socijalno najkompetentniju djecu.


Opis autoritativnog stila
Rezoniranje/indukcija: objanjenje pravila
Toplina i ukljuenost: pokazivanje ljubavi kroz zagrljaj, poljubac
Demokratian odnos: uvaavanje i poticanje djetetova nezavisna miljenja,
dogovaranje s djecom
Smirenost: strpljivost
Responsivnost: odgovaranje na potrebe djece, igranje s djecom
Nadziranje ponaanja i aktivnosti djeteta

Zato je autoritativno roditeljstvo najbolje?
^ Roditelji podravaju postignue i nezavisno miljenje
^ Postavljanje granica ponaanja:
jasna struktura i konzistentna disciplina umanjuju pojavu
problematinog ponaanja
^ Responsivnost djeluje poticajno na prihvaanje roditeljskih vrijednosti
^ Percepcija prihvaenosti, ukljuenost roditelja i poticanje promoviraju
pozitivnu sliku o sebi


Opis autoritarnog stila
Disciplina prisile ili gruba disciplina
Tjelesno kanjavanje; verbalna hostilnost
Rigidna pravila, bez njihova objanjenja
Direktivnost
Oekivanje bespogovorne poslunosti, potiskivanje nezavisnog miljenja
Niska toplina i ukljuenost, izostaje roditeljska podrka


Mehanizam autoritarnog roditeljstva

47
Blokiranje nezavisnog miljenja i nedovoljna roditeljska podrka razlogom
neodgovarajueg razvoja socijalne kompetencije
Akademsko postignue ogranieno izostankom poticanja i ohrabrivanja
Naglaavanje pravila djeluje pozitivno na obeshrabrivanje u iskazivanju
neposluha


Opis permisivnog stila
Popustljivost, razmaenost
Malo ogranienja i pravila i njihovo ne pridravanje
Visoka toplina
Roditeljska podrka i ukljuenost
Poticanje ekspresivnosti djeteta


Mehanizam permisivnog roditeljstva
Nedostatak granica i roditeljskog nadzora poveava osjetljivost za
eksternalizirane probleme (agresija, delinkvencija, ovisnost)
Roditeljska ukljuenost povezana je s viim samopotovanjem koje titi od
razvoja internaliziranih problema (anksioznost, depresivnost)
Nepoticanje postignua vodi slabijoj kognitivnoj kompetenciji

Opis neukljuenog stila
Malo ogranienja, nekonzistentna disciplina
Zadovoljavaju bazine potrebe, ali emocionalno neukljueni i
nesuportivni
Nezainteresirani za brigu o djetetu
Minimalna toplina i ukljuenost



Obiljeja ponaanja djece autoritativnih roditelja
Samopouzdanje, samokontrola
Veseli i prijateljski nastrojeni
Dobro se suoavaju sa stresom
Kooperativni s odraslima
Znatieljni
Usmjereni na cilj
Orijentirani na postignue
Ostvaruju visoku kognitivnu i socijalnu kompetetnost


Obiljeja ponaanja djece autoritarnih roditelja
Bojaljivi, zabrinuti
udljivi, zlovoljni
Nesretni

48
Lako se naljute; skloni konfliktima
Pasivno neprijateljski ili otvoreno agresivni
Ranjivi u stresnoj situaciji
Besciljni


Obiljeja ponaanja djece permisivnih roditelja
Buntovniki; neposluni
Niskog samopouzdanja i samokontrole
Impulsivni
Agresivni
Dominirajui (potreba za vladanjem)
Bez cilja
Slaba kognitivna i socijalna kompetencija


Obiljeja ponaanja djece neukljuenih roditelja
Zlovoljni, nesigurno privreni, impulsivni, agresivni, neodgovorni
Niskoga samopotovanja, nezreli, otueni od obitelji
Nemaju vjetine za socijalna ili akademska postignua
Sklonost skitnji i besposliarenju, povezuju se s problematinim
vrnjacima, skloni delinkvenciji
Prerana seksualna ponaanja


Djeca mogu razviti snaan odnos privrenosti s oevima, to, ini se, ovisi o
oevoj osjetljivosti. Meutim, ak i sigurna privrenost izmeu djeteta i oca, nije
tako snana kao odnos izmeu djeteta i majke.

Specifinost odnosa s majkom i s ocem
majka - ekspresivna uloga
vie emocionalno ukljuena
vei osjeaj emocionalne bliskosti s majkom
ei svakodnevni konflikti
otac - instrumentalna uloga
ukljuen u rjeavanje "ivotnih" problema: kola, profesionalni
razvoj

Odnos s ocem
oevi u prosjeku provode manje vremena s djecom od majki
interakcija s ocem vie kroz fiziku stimulaciju
otac kao veza s vanjskim svijetom
vani sinovima u izgraivanju identiteta;
topao odnos s keri preduvjet njezina samopouzdanja i prihvaanja spolne
uloge


49
Djedovi i bake openito su najukljueniji u djetetov ivot ako je rije o obitelji s
jednim roditeljem. U pubertetu djeaci postaju bliskiji sa svojim djedovima i
bakama, dok se djevojice od njih udaljuju.
Prilino nov initelj u ranom socijalnom razvoju jest injenica da sve vie majki
radi. U nekim je istraivanjima utvreno da majke i djeca koja pohaaju jaslice
imaju slabiji odnos privrenosti, no znaenje i vanost tih nalaza zasad nisu
sasvim jasni.

Zaposlenost majke
Uloga zaposlenosti majke: vanost roditeljskog stila
pozitivniji stavovi prema ravnopravnosti spolova; vii edukacijski i
profesionalni interesi djece
poticanje nezavisnosti; problemi zbog manje supervizije vei kod djeaka

Zlostavljanje djece moe tetiti djetetovom kognitivnom i socijalnom razvoju.
Djeca su privrena majkama zlostavljaima, no taj odnos privrenosti nije
siguran. Djeca majki koje imaju prekomjerno stimulirajui stil skrbi pokazuju
A obrazac privrenosti, a djeca nedovoljno stimulirajuih majki pokazuju
obrazac C. Dva su dodatna obrasca zamijeena kod zlostavljane djece: A C
obrazac i obrazac D (neorijentirana i neorganizirana djeca).



Brani odnosi
zadovoljavajui odnosi kljuni za dobro funkcioniranje obitelji
brani konflikti negativna emocionalnost i ponaanja prema djeci
slabija socijalna i kognitivna kompetentnost djece
vea osjetljivost djeaka na negativne efekte obiteljske disharmonije
Izloenost djece branim sukobima
otvoreni neprijateljski i fiziki sukobi imaju najvei negativni utjecaj na
djecu
izloenost branim sukobima ima neposredne, kratkorone i dugorone
posljedice
indirektni efekt branih konflikta kroz odraavanje na kvalitetu roditeljstva i
obiteljske odnose (braa)

Uloga brae
Redoslijed roenja
Prvoroeni i jedinci
Karakteristike prvoroenih: orijentacija na odrasle; via samokontrola,
konformiranje, vea anksioznost od brae; vee akademsko i profesionalno
postignue
Jedinci slini prvoroenima, manje anksiozni i bolje socijalno prilagoeni


Negativni primjeri obiteljskog ivota

50
Obiteljsko nasilje
Zlostavljanje i zanemarivanje djece:
Emocionalno zlostavljanje
Fiziko zlostavljanje
Seksualno zlostavljanje

Nasilje u obitelji
nasilje roditelja nad djecom
brani sukobi
nasilje izmeu djece
nasilje nad starijim lanovima obitelji











Teorije o odnosima s vrnjacima

Tri glavna teorijska pravca u djejoj psihologiji nude svoj nain gledanja na
odnose s vrnjacima. Prema kognitivistiko razvojnom pristupu vrnjaci su
vani kao pokretai promjena u spoznajnom razvoju. Piaget i Kohlberg istiu da
se iz kognitivnog dukoba s vrnjacima razvija sposobnost uvaavanja tueg
miljenja, dok Vigotskijeva teorija naglaava poduavajuu ulogu
kompetentnijih vrnjaka. Vrnjaci su vani i zbog toga to dijete o njima
razmilja, to ulazi u podruje socijalne kognicije. Prema kogitivistiko
razvojno usmjerenim teoretiarima, nain djetetova razmiljanja o vrnjacima
odreuje njegovo ponaanje prema njima.
Prema teoriji socijalnog uenja vrnjaci pridonose socijalizaciji djeteta na tri
naina. Oni potkrepljuju ili kanjavaju neke
postupke, i tako poveavaju ili smanjuju vjerojatnost
njihove pojave. Osim toga, vrnjaci slue i kao
modeli koji izravno utjeu na djetetovo ponaanje. I
konano, vrnjaci su jedan od izvora procjene
samoefikasnosti. Interakcije meu vrnjacima dobar
su primjer recipronog determinizma, odnosno
meudjelovanja osobnih initelja, ponaanja i
znaajki situacije.
Etoloki pristupi zastupaju miljenje da ponaanja
prema vrnjacima (poput altruizma i agresije) imaju bioloku (uroenu) osnovu
koja odraava evolucijsku povijest razvitka vrsta. Osnosi meu vrnjacima

51
vani su u mnogim vrstama, i zbog toga se njihova uloga u ljudskom razvoju
najbolje moe odrediti komparativnim istraivanjima. I konano, etolozi istiu
vrijednost opaanja ponaanja u prirodnim uvjetima, ukljuujui i ponaanje
prema vrnjacima.


Uobiajeni odnosi meu vrnjacima

Tijekom djejeg razvoja dolazi do velikih promjena u odnosima s vrnjacima.
Ve i estomjesene bebe pokazuju zanimanje za druge bebe i pozitivno
reagiraju na njih, a s vremenom njihovo druenje s drugom djecom postaje sve
ee, sloenije i uzvratnije. Tijekom cijelog djetinjstva na druenje s
vrnjacima utjeu dob i iskustvo.
U predkolskoj dobi interakcije s vrnjacima jo su ee i sloenije. Odnosi s
vrnjacima poinju se sve vie razlikovati, a simboliki oblici interakcija poinju
prevladavati nad tjelesnim. Igra se usavrava u spoznajnom smislu i s obzirom
na drutvenu organizaciju pa se sve ee pojavljuje suradnika igra. S obzirom
na sve ee druenje, vrnjaci postaju vaan socijalizacijski initelj koji
potkrepljuje i kanjava odreena ponaanja te ima ulogu modela.
U kolskoj dobi nastavlja se razvoj drutevnih ponaanja. Tako, primjerice, igra
postaje sve sloenija i bolje oragnizirana. Osim toga, istaknutu ulogu dobivaju
formalne i neformalne grupe. Prouavanja djejih grupa otkrivaju vanost
zajednikih interesa i ciljeva za nastanak grupe, te vanost organizacije i
dogovorenih normi za njezinu djelotvornost. Premda grupa moe imati velik
utjecaj na oblikovanje vrijednosti i na ponaanje, roditeljski utjecaj i dalje je
vaan, a vrnjaka i roditeljska uvjerenja u mnogome su slina.
Na druenje s vrnjacima utjeu i situacijski initelji. Aspekti fizikog
okruenja, kao to su poznavanje i veliina prostora, te priroda raspoloivih
mogunosti u njemu (manje igraaka potie svae ali i razvija kooperativnu
igru i konverzaciju), mogu biti veoma vani. Drutvena okolina takoer ima
svoju ulogu. Tako, na primjer, na druenje djece mogu djelovati broj djece i
jaina njihove meusobne bliskosti - manje grupe poznate djece potiu
intenzivniju i kooperativniju izmjenu, dobno mjeovite grupe poticajne za razvoj
i starije i mlae djece.

Kognitivistiko razvojni pristup osobito istie utjecaj kognitivnih sposobnosti
na odnose s vrnjacima. Na temelju razvijenosti kognitivnih sposobnosti
mogue je prilino tono predvidjeti kakvi e biti odnosi s vrnjacima. Meutim,
istraivanja nisu uvijek ustvrdila postojanje te veze, a i kad je utvrena, obino
je umjerene jaine. Neovisno o tome, tri vrste dokaza potvruju da kognitivni
initelji djeluju na odnose s vrnjacima. To su:
1) usporedne promjene u djejem kognitivnom razvoju i u sloenosti
interakcija s drugom djecom,
2) korelacija izmeu kognitivnih sposobnosti i drutvenog ponaanja unutar
istih dobnih skupina i

52
3) uinci poduavanja u odreenim kognitivnim sposobnsotima na djeje
drutveno ponaanje.


Prijateljstvo

Prijateljstvo je osobito vaan odnos meu
vrnjacima. S tim se slau i djeca: od
predkolske dobi nadalje djeca dre da su
prijatelji drukiji od ostalih vrnjaka. Kako rastu,
djeca sve istananije rasuuju o prijateljstvu. Mala djeca razmljaju o
prijateljima vrlo konkretno kao o izvorima neposredne ugode. Starija djeca
ee misle da je prijateljstvo trajan odnos koji obiljeavaju prisnost i odanost.
Takve promjene u shvaanju prijateljstva teku usporedno s opim promjenama
u djetetovim kognitivnim sposobnostima.
Djeca biraju prijatelje po slinosti njima samima. Na izbor prijatelja utjeu
slinost po dobi, spolu i rasi. Vana je i slinost u ponaanju: prijatelji obino
imaju slian pristup koli i uenju te sline interese izvan kole. Istraivanja
pokazuju da razliiti procesi pridonose nastanku priajteljstva. To su izmjena
informacija, davanje podataka o sebi i uspjeno rjeavanje sukoba.
Ponaanje prema prijateljima razliito je od ponaanja prema drugoj djeci.
Prosocijalni postupci, poput dijeljenja i pomaganja, ei su prema prijateljima
(prema to nije uvijek tako jer percipirano natjecanje katkada dovodi do manje
dijeljenja s prijateljem). Premda nastankom prijateljstva ne nestaju sukobi,
njihovo rjeavanje je openito mnogo uspjenije meu prijateljima nego meu
onima koji to nisu. I konano, prijatelji mnogo ee razmjenjuju osobne
informacije, a kako djeca rastu, sve vie se poveava vansot prisnosti. Prijatelji
konano postaju sastavni dio drutvene mree veine djece i vaan su izvor
drutvene podrke u tekim vremenima.

Formiranje prijateljstva u djetinjstvu
0 stadij: Egocentrinost djeteta razlog da su mu prijatelji oni koji blizu
ive ili se s njim igra
1. stadij: dijete je sposobno prepoznati da njegov prijatelj ima drugaije
emocije i namjere, prijatelj je bilo tko pokua uiniti neto lijepo za njega
2. stadij: prijateljstvo podrazumijeva recipronost, dijeljenje, uzajamno
potovanje, ljubaznost i osjeajnost
3. stadij kod predadolescenata: svijest o linosti i preferencijama
vrnjaka, prijatelji su oni koji imaju sline interese i vrijednosti, uzajamna
podrka i dijeljenje intimnih osobnih informacija
4. stadij: rana adolescencija: odnosi su istodobno meuovisni i intimni,
uz potivanje autonomije drugoga



Omiljenost i tekoe u odnosima s vrnjacima

53

Djeca se meusobno vrlo razliku u kvaliteti odnosa s vrnjacima. Takve se
razlike obino utvruju sociometrijskim tehnikama kojima se prikupljaju
vrnjake procjene djece. Djeca se smatraju omiljenima kad imaju mnogo
pozitivnih, a malo negativnih procjena.
Istraivanja odrednica omiljenosti bavila su se prouavanjem razmjerno
posrednih i razmjerno neposrednih ponaajnih korelata omiljenosti. Prvoj
skupini varijabli povezanih s omiljenou (premda ne u potpunosti) pripadaju
REDOSLIJED ROENJA, INTELEKTUALNE SPOSOBNOSTI, TJELESNA PRIVLANOST I IME.
Ponaajne vjetine za koje se ini da razlikuju omiljenu i manje omiljenu djecu
mogu se svrstati u tri skupine: VJETINE ZAPOINJANJA INTERAKCIJE, VJETINE
ODRAVANJA INTERAKCIJE i VJETINE RJEAVANJA SUKOBA.

Sociometrijskim mjerenjem
otkrivaju se i djeca s tekoama u
odnosima s vrnjacima. ODBAENA
djeca imaju malo pozitivnih i
mnogo negativnih vrnjakih
biranja, KONTROVERZNA djeca imaju
mnogo biranja iz obje skupine,
dok ZAPOSTAVLJENA djeca imaju vrlo
malo bilo kojih biranja. (POPULARNA
DJECA puno pozitivnih, malo
negativnih procjena)
Odbaena i zapostavljena djeca
imaju slabo razvijene socijalne
vjetine, premda se njihovi
ponaajni problemi pojavljuju u
razliitim oblicima. Mnoga (ali ne
sva) odbaena djeca postupaju
agresivno, antisocijalno i
neprikladno situaciji, dok su
mnoga (ali opet ne sva)
zapostavljena djeca stidljiva i
povuena. Premda se na temelju
tekoa u odnosima s vrnjacima mogu predvidjeti i kasniji problemi,
intervencijskim programima mogu se poboljati i socijalne vjetine i
sociometrijski poloaj djeteta.


Popularnost djece i socijalne vjetine

2-5 godina: sve uestalija interakcija s drugom djecom; zajednika igra,
prva prijateljstva
osnovna obiljeja za preferenciju vrnjaka i popularnost: ovisi i ukupnoj
razini davanja i primanja pozitivnih ponaanja (pokloni, panja, prihvaanje)

54
negativna ponaanja (agresija odbacivanje, neposluh) povezana sa
odbacivanjem
Masters i Furman, 1981. istiu razliku izmeu popularnosti i prijateljskih
odnosa- pozitivniji odnosi s prijateljima

predikcija socijalnog statusa djece u koli na temelju njihovih reakcija
na eksperimentalnu situaciju
reakcije na problematine socijalne situacije
npr., netko trai pomo u igri - traeno je objanjenje reakcije -
djeca koja ulaze u grupu vrnjaka koristei relevantnu u
konverzaciju kasnije vjerojatnije imaju vii sociometrijski status
vanost tone percepcije trenutnog ponaanja u grupi
djeca koja imaju irelevantne izjave ili nastoje prekidati vjerojatnije
su kasnije odbaeni

nepopularna djeca se ee ignoriraju kada se priblie nekoj dijadi
odbaena djeca ee pokazuju neodgovarajua i agresivna ponaanja u
razredu i na kolskom igralitu
djeca sama prepoznaju negativna obiljeja slabog statusa: odbaenu
djecu vide kao vie iritirajue, agresivne, stalno se ale, nameu, naruavaju ili
mijenjaju pravila igre i smetaju drugima dok rade

kolska dob: raste efikasnost interpersonalne komunikacije i preuzimanje
uloga, raste prosocijalno, a opada agresivno ponaanje
istraivanje Dodga, 1983. pokazalo da djeca koja na poetku druenja s
vrnjacima imaju neodgovarajue socijalno ponaanje kasnije su odbaeni ili
zanemareni
nepopularna djeca u igri ee pokazuju neslaganje, ne daju razloge
neslaganja niti nude konstruktivne alternative kada kritiziraju vrnjake


Agresija
Ponaanje s namjerom nanoenja tete ljudima ili predmetima

Prema obliku:
Verbalna
Tjelesna
Prema funkciji:
instrumentalna: cilj je dobiti to eli
hostilna (neprijateljska): s ciljem nanoenja boli

Odrednice agresivnosti
Bioloki imbenici:
Muki hormoni (testosteron)
Temperament
Evolucijsko objanjenje: dominacija, hijerarhija nadmoi

55
Drutvene i okolinske odrednice- uenje
Obitelj
Modeliranje agresivnog ponaanja
Disciplina prisile

Nasilje u medijima:
Modeliranje
Vea tolerancija nasilja
Kruan odnos promatranja nasilja i agresivnosti

Utjecaj kognitivnih procesa
Atribucijski model agresivnosti: pogrena interpretacija tuih namjera
(Dodge, 1990)


Kontrola agresije
o Zamjenska ponaanja
o Teorija katarze: preusmjeravanje energije
o Poduavanje roditelja
o Uenje tehnika rjeavanja problema
o Poticanje empatije
o Vanost razvoja samokontrole
o Razvoj poslunosti


Obitelj

Isksutva to ih djeca stjeu u obitelji povezana su s ponaanjem prema
vrnjacima. Kao socijalni objekti, braa i sestre u mnogoemu su slini
vrnjacima, a odnosi s braom i sestrama imaju osobine koje su vane i u
odnosima s vrnjacima, osobito s prijateljima. No, te se dvije vrste odnosa u
nekim aspektima ipak razlikuju i osobite kvalitete
odnosa s braom i sestrama samo su katkada
prisutne i u odnosima s vrnjacima.
Roditelji na razliite naine utjeu na vrstu odnosa
koje e njihova djeca imati s vrnjacima. Osjeaj
sigurnosti i privrenosti roditeljima u ranom
djetinjstvu povezan je s dobrim odnosima s
vrnjacima u kasnom djetinjstvu. Roditeljsko
sudjelovanje u ranoj djejoj igri pretvaranja moe
olakati igru s vrnjacima. Na uestalost i prirodu
interakcija s vrnjacima utjeu razliiti roditeljski
postupci, od izbora susjedstva do izravnog
zapoinjanja i upravljanja djetetovim druenjem. I
konano, roditeljske odgojne metode mogu pomoi
pri stjecanju socijalnih vjetina potrebnih za

56
uspjeh u vrnjakoj skupini. U korisne roditeljske postupke ubrajaju se
stvaranje toplog obiteljskog ozraja punog podrke, upotreba spoznajno
usmjerenih tehnika kanjavanja i roditeljsko modeliranje drutveno
prihvatljivih postupaka.


Pripadnost vrnjakoj skupini

+ Adolescenti tee pripadnosti grupi djece iste dobi s kojima imaju sline
interese i stavove
+ Potreba za pripadanjem vrnjacima rezultat prijelaznog razvojnog statusa
(pubertet,elja za odvajanjem od roditelja)
+ Ne ele se vie doivljavati djecom, a nisu jo ni odrasli- podrka prijatelja
+ popunjavanje emocionalne praznine radi udovoljavanja potrebe za
pripadanjem
+ ukljuivanje u grupe omoguuje preuzimanje odgovornosti
eksperimentiranja u suoavanju s novim situacijama, uenje na
tuim pogrekama;
+ formiraju se pravila ponaanja u podrujima gdje ne ele traiti savjet
roditelja
odreuje se stil odijevanja, frizure, muzike i slobodnog vremena
razliit od ukusa odraslih
+ grupna pripadnost omoguuje mladima donoenje vlastitih odluka,
osjeaj pripadnosti grupi koja se razlikuje od odraslih


Vrnjake grupe u adolescenciji

+ Osnovna grupa od nekoliko vrnjaka (do 6) najee istog spola, veinu
vremena provode zajedno, esto iz iste kole ili susjedstva: KLIKA
+ Vei broj vrnjaka (od 15-30) esto iz razreda, kole, ili iz istog kafia,
slinih interesa, podrazumijeva zajednike grupne norme ili aktivnosti:
KVADRA, KOMPA
facilitacija razvoja heteroseksualnih odnosa
+ Vea grupa mladih najee devijantnog ponaanja koja titi svoje
lanove u definiranom teritoriju: BANDA


Funkcija vrnjake grupe

Kontrola agresivnih impulsa kroz uenje rjeavanja sukoba
Socijalna i emocionalna podrka vrnjaka esto kao zamjena za roditeljsku
podrku
Razvoj socijalnih vjetina- diskusije, rjeavanje problema
Razvoj stavova o odnosu prema suprotnom spolu i seksualnosti
Razvoj moralnog rezoniranja

57
Razvoj samopotovanja kao rezultat prihvaenosti od vrnjaka


Konformnost

sklonost djelovanja na nain kako to ine drugi ljudi, ili na temelju onoga
to se smatra da drugi oekuju od pojedinca, ili s ciljem ostavljanja povoljne
impresije
vanost vrnjake prihvaenosti kod mnogih mlaih adolescenata
uvjetuje potrebu za konformiranjem grupnim standardima- promjene u srednjoj
koli kada se postupno ira grupna pripadnost zamjenjuje selektivnijim
izborom prijatelja
adolescenti vie od drugih uzrasta zabrinuti bliskim konformiranjem
vrijednostima i ponaanju vrnjaka

podlonost vrnjakom utjecaju najvea u dobi od 11-13 godina u
odnosu na skupinu od 7-9 , 15-17 i 19-21 godinu
isti razvojni uzorak za djevojice i deke- neto vea sklonost
konformiranju kod djevojica
konformnost opada u vrijeme srednje kole, nakon vrhunca u viim
razredima osnovne
utjecaj vrnjaka vei u ranoj adolescenciji


Pritisci od strane vrnjaka:
za ukljuivanjem: provoenje
slobodnog vremena
sudjelovanje u kolskim i
vankolskim aktivnostima
konformiranje normama vrnjaka u
odijevanju
za neodgovarajuim oblicima
ponaanja (droga, alkohol,
seksualna sloboda i delinkventno
ponaanje)

preostali pritisci manje snani u odnosu na 1.- utjecaj adolescenata jednih
na druge nije nuno asocijalan i kontra obitelji
podlonost adolescenata pritiscima
hipotetike situacije u kojima ih dobar prijatelj moli da neto uine
- istraivanje potvrdilo da su adolescenti od 12-18 godina manje spremni
uiniti neto asocijalno u odnosu na neto neutralno


Vrnjaki pritisak spolne razlike:

58
djevojicama vie vana vrnjaka pripadnost, vie se konformiraju
oekivanjima grupe, ee imaju problema zbog vrnjakog pritiska
deki se vie konformiraju kod neodgovarajuih oblika ponaanja
djevojice vie zabrinute zbog posljedica slaganja ili smanjenog
slaganja s prijateljima (Pearl i sur, 1990);
vea ukljuenost djevojaka povezana s veom intimnou u
prijateljskim odnosima


sposobnost preuzimanja tue perspektive povezuje se sa sposobnou
odravanja prijateljstava
bolja sposobnost onih koji mogu zauzeti tuu ulogu- bolje zakljuuju
o potrebama drugih- fleksibilnost u preuzimanju uloge objanjava
njihovu popularnost


Povezanost obiljeja linosti i sklonosti konformiranju:

vie se konformiraju:
O djeca s viim stupnjem samookrivljavanja
O djeca s niim socijalnim statusom

djeca s viim samopotovanjem i osjeajem kompetentnosti manje se
konformiraju
mladi su manje pod utjecajem onoga to ini vea grupa nego pod utjecajem
stavova prijatelja
pitanje jesu li bliski prijatelji sliniji jer utjeu jedni na druge znatno ili
slinost izmeu njih dovodi do toga da postanu prijatelji







o tradicionalno vienje adolescencije storm and stress -
prihvaanje stereotipa o razdoblju bura i oluja

proroanstvo koje se samo ispunjava
ignoriranje ozbiljnih problema
pretjerano reagiranje
inhibiranje rasta



59
Bioloko sazrijevanje glavno obiljeje: POSTIZANJE SEKSUALNE ZRELOSTI
(reproduktivna sposobnost)

Psiholoke posljedice biolokih promjena
o emocionalna nestabilnost
o nagle reakcije; impulzivnost
o promjene raspoloenja
o promjena slike o sebi
o promjene u odnosima s roditeljima
o promjene u odnosima s vrnjacima i suprotnim spolom
o svijest o vlastitoj seksualnosti


Glavni razvojni zadaci u adolescenciji:
o POSTIZANJE AUTONOMIJE I NEZAVISNOSTI OD RODITELJA
o FORMIRANJE IDENTITETA
osjeaj integriranog selfa (kombinacija razliitih komponenti linosti;
jedinstveni sklop osobina, stavova, uvjerenja)

Tri stadija adolescencije
RANA ADOLESCENCIJA (12-14 GOD.)
brzi fiziki i intelektualni rast; sekundarna spolna obiljeja prilagodba
na promjene
SREDNJA ADOLESCENCIJA (14-16 GOD)
tenja ka autonomiji; prisna prijateljstva,
heterosocijalni odnosi
KASNA ADOLESCENCIJA (17-20)
ravnotea nezavisnosti i interpersonalne povezanosti; usvojene socijalne
uloge i ivotni ciljevi


Kognitivne promjene u adolescenciji
O hipotetiko-deduktivno miljenje
O baratanje apstraktnim pojmovima
O sustavno rjeavanje problema: kompleksne strategije
O efikasniji naini usvajanja i pohranjivanja informacija; razvijena
metamemorija


Kognitivne promjene i psiholoko funkcioniranje adolescenata
Razmiljanje o odnosima meu ljudima: zabrinutost za socijalna,
politika i moralna pitanja
Osjeaj neusklaenosti moralnih normi i ponaanja
Sklonost matanju, fantaziranju, idealiziranju
Suprotstavljanje idealnog i realnog: promjene u doivljavanju roditelja
Promjena u odnosu s autoritetom; sklonost kritiziranja institucija

60
Poveana sposobnost introspekcije
egocentrinost adolescenata
fenomen zamiljene publike: osjeaj stalnog procjenjivanja;
zaokupljenost samim sobom
fenomen osobne prie: osjeaj jedinstvenosti; neshvaenosti;
nedodirljivosti
e Sklonost rizinom ponaanju



Kriza identiteta
Odnos prema sebi: samokritinost; prilagodba na promjene
Odnos prema odraslima - otpor autoritetu
o otvoreni: izazovno ponaanje, neposluh
o prikriveni: nezainteresiranost, povrnost


Potreba za prihvaanjem pretjerano prilagoavanje tuim zahtjevima
Zbunjenost uoenom razlikom izmeu lanog i pravog selfa
Rjeenje krize identiteta ovisi o iskustvu u prolim razdobljima (osjeaj
pripadanja, povjerenja, kompetentnosti)


Status identiteta, Marcia
o Ispitivanje naina rjeenja krize identiteta
o 4 statusa identiteta s obzirom na:
POSTOJANJE KRIZE (razdoblje svjesnog donoenja odluka,
preispitivanje starih vrijednosti i izbora) i
POSTOJANJA ODLUKE (ishod preispitivanja kroz konaan izbor uloge i
uvjerenja)


Statusi identiteta

DIFUZIJA IDENTITETA - ne razmilja o ulogama i vrijednostima odraslih, bez
dugoronih ciljeva, nezainteresiranost, mala ili nikakva predanost poslu,
drugima
SPRIJEENI/ZATVORENI IDENTITET - nije doivljena kriza, dovoljna je
identifikacija s roditeljskim vrijednostima, prihvaanje odluka koje su donijeli
drugi
MORATORIJ razmatranje razliita gledita i eksperimentiranje s ulogama
bez konanih odluka; proivljavanje krize
OSTVARENI IDENTITET pojedinac je poao kroz krizu identiteta istraujui
razne opcije i odluio se; predan je poslu, drugim ulogama i odnosima s drugim
osobama

61


Odnosi s roditeljima
Konflikti zbog razliitih oekivanja (nesklad izmeu izgleda odrasle osobe
i psiholoke nezrelosti)
Ambivalencija izmeu potrebe za odvajanjem i straha od odrastanja
Neprihvaanje odgovornosti odraslih
generacijski jaz


Izvori stresa u adolescenciji
O Normativni stresori
zahtjevi kole, testovi, ispiti znanja
nesigurnost zbog tjelesnog izgleda
problemi u odnosima s prijateljima
konflikti s roditeljima
problematini obiteljski odnosi: odnosi izmeu roditelja
izbor i promjena kole

O Nenormativni stresori
smrt lana obitelji ili prijatelja
zdravstveni problemi (osobna kronina bolest ili bolest lana obitelji)
fizika nesposobnost
siromatvo
obiteljsko nasilje
razvod roditelja


Odnosi s vrnjacima
o Vrnjaka grupa kao izvor informacija o sebi
o priklanjanje vrnjacima zbog separacije od roditelja
o traenje idola
o pritisak vrnjaka i sklonost konformiranju s ciljem prihvaenosti od drugih
o slika o sebi ovisno o pripadnosti vrnjakoj grupi



Seksualnost mladih
heteroseksualna i homoseksualna orijentacija
o prvo spolno iskustvo
o pseudoseksualnost
o nedovoljna seksualna educiranost
o spolno zlostavljanje
o promiskuitetno ponaanje kao znak emocionalnih
problema


62


Prilagodba adolescenata

OPTIMALNO PSIHOLOKO FUNKCIONIRANJE: samoprihvaanje, prihvaanje od
strane drugih i realiziranje ciljeva od osobne i drutvene vanosti
MODEL DEFICITA u adolescenciji: neprilagoenost u adolescenciji je
normativna, neizbjena i univerzalna
Istraivanja govore suprotno: upitnost mita o "turbulentnom" razdoblju:
veina dobro prilagoena
esto oteano razlikovanje normalnog od problematinog ponaanja
(povremeno iskazivanje neodobravanog ponaanja adolescenata)
u procjeni odstupanja vanost uestalosti i ozbiljnosti problematinog
ponaanja
iskustvo normativnih i nenormativnih stresora


Zatitni imbenici
O OSOBINE LINOSTI: prilagodljivost, pozitivna slika o sebi, tolerancija na
frustraciju, ustrajnost
O OBITELJ: dobri odnosi s roditeljima, pozitivan model suoavanja sa stresom
O OKOLINA: manje stresora; suportivno kolsko okruenje


Uobiajeni pokazatelji problema u prilagodbi
osjeaj bezvoljnosti, besperspektivnosti
povlaenje
depresivnost
agresija (suprotstavljanje, bijes, nasilje)
zanemarivanje kolskih obaveza
bijeg iz kole
somatske pritube



imbenici rizinog funkcioniranja
o Rano javljanje problematinog ponaanja
o Slab kolski uspjeh i niska oekivanja
o Asocijalna ponaanja i ispadi ponaanja
o Neotpornost na pritisak devijantnih vrnjaka
o Neodgovarajui odnos s roditeljima


Neprilagoeno fukcioniranje mladih
oko 10-20% mladih razvija neprilagoeno funkcioniranje

63
vanost uestalosti i ozbiljnosti problematinog ponaanja za procjenu
odstupajuih ponaanja
uoavanje imbenika rizika i prepoznavanje zatitnih mehanizama


Oblici neprilagoenog funkcioniranja mladih
Usamljenost
Depresivnost
Suicidalnost
Delinkventna ponaanja
Ovisnosti
Poremeaji hranjenja


Zakljuak:

Adolescencija je razdoblje intenzivnih fizikih i psihikih promjena
Nije nuno razdoblje bura i oluja
Uz uobiajene razvojne promjene i normativne izazove, vano je
razumijevanje i individualnih specifinosti radi pravovremene intervencije





64




SPOL bioloko odreenje pojedinca kao mukarca ili ene
SPOLNA DIFERENCIJACIJA proces javljanja bioloki uvjetovanih razlika meu
spolovima
RAZLIKE MEU SPOLOVIMA postupci ili osobine po kojima se mukarci i ene
obino razliku, to je posljedica biolokih ili okolinskih initelja
SPOLNA ULOGA ILI STEREOTIP O SPOLNOJ ULOZI sklop ponaanja koji se smatra
prikladnim za ene ili mukarce u kulturi u kojoj ive
SPOLNO TIPIZIRANJE proces tijekom kojeg se u djece razvija spolna uloga koja
se u njihovoj kulturi smatra prikladnom
SPOLNI IDENTITET svijest o vlastitom spolu
SPOLNA STABILNOST shvaanje da spol ostaje isti cijelog ivota
SPOLNA DOSLJEDNOST shvaanje da se spol ne moe izmijeniti promjenama u
odijevanju, zanimanju i sl.
SPOLNA NEPROMJENJIVOST shvaanje da je spol trajni dio vlastitog bia, spolnu
stabilnost i spolnu dosljednost
SPOLNA SHEMA kognitivna struktura koja se upotrebljava za organizaciju
podataka to se odnose na vlastiti spol
SPOLNI SCENARIJ poznat slijed ili niz dogaaja koji se tipino povezuju samo s
jednim spolom
RAZDVAJANJE ILI RASCJEP SPOLOVA nastojanje djeaka i djevojica da se igraju s
djecom istog spola
ZNANJE O SPOLNIM ULOGAMA shvaanje da se odreena igraka, aktivnost ili
osobna karakteristika smatraju prikladnijim za odreeni spol




Spolno tipiziranje i nastanak razlika meu spolovima

Spolno tipiziranje je temelj razvoja spolnih uloga. Ono je jedva primjetno u tek
roene djece i u djece do druge godine ivota. Predkolska djeca starija od dvije
godine, meutim, pokazuju elju za igrakama i aktivnostima koje se
tradicionalno veu uz odreeni spol. Djeaci imaju ue interese od djevojica
koje se ee ukljuuju i u aktivnosti suprotnog spla. U tom razdoblju poinje
razdvajanje spolova i prilino je izraeno tijekom cijelog djetinjstva.
Postupanje s djetetom od roenja je odreeno njegovim spolom. Novoroenad
je odmah izloena tradicionalnom razlikovanju to ga odreuje kultura, a
roditelji i drugi odrasli postupaju s djeacima i djevojicama na sterotipne
naine. U predkolskom razdoblju razlike u postupanju s djecom razliitog
spola postaju sve izraenije. Roditelji daju djeci igrake i potiu ih na aktivnosti
prikladne njihovu spolu. Odgajatelji u jaslicama i vrtiima te vrnjaci

65
odobravaju i neodobravaju postupke koji odgovaraju djetetovu spolu.
Djevojicama se doputa vei raspon ponaanja, dok se djeacima prigovara
kad odstupe od mnogo ue odreene muke uloge.
Spolno tipiziranje postie se i modeliranjem.
Laboratorijska istraivanja pokazuju da djeca vie panje
obraaju na model istog spola i ee oponaaju njegove
postupke. No i ovdje se u djevojica opaa oponaanje
postupaka mukog modela. U svakodnevnom ivotu
veina djece ima mnogo modela tradicionalnih spolnih
uloga. Televizijske emisije i reklame te karikature u
novinama takoer prikazuju ljude na spolno stereotipan
nain.
Oevi se vie od majki brinu o odravanju tradicionalnih
spolnih uloga u djece. Oevi s izraenijim spolnim
stereotipima imaju djecu koja ranije naue razlikovati
spolove.


Razumijevanje spolnih uloga i stereotipa

Spoznajna pitanja u razvoju spolnih uloga ukljuuju djeju svijest o spolu i
spolnim ulogama, odnos izmeu znanja o spolnim ulogama i pojave spolno
tipiziranih postupaka te uinke spolno tipiziranih oznaka.
Svijest o spolnim ulogama ukljuuje znanja o vlastitom spolu, ali i znjanja o
osobinama spolnih uloga i oekivanjima drugih ljudi. Istanana svijest o spolu
razvija se kroz tri faze:
SPOLNI IDENTITET (oko tree godine),
SPOLNA NEPROMJENJIVOST (oko etvrte godine) i
SPOLNA DOSLJEDNOST (u petoj godini).
Pojam stalnosti spola povezan je s Piagetovim pojmom konzervacijskih
sposobnosti.
Znanje o spolnim ulogama ukljuuje svijest o pojmovima muko i ensko te
kulturalno odreene stereotipe. Djeca obino oko druge godine razumiju
temeljne pojmove muko i ensko. Svrstavanje igraaka u muke i enske
poinje oko tree godine, a svijest o spolno tipiziranim osobinama linosti javlja
se oko pete godine ivota. Odrastanjem djeca sve vie uviaju da spolne uloge
odreuje drutvo i zahvaljujui tome njihova uvjerenja o krenju spolnih uloga
postaju manje kruta.
Prwma kognitivistiko-razvojnoj teoriji razliiti oblici poznavanja spolnih uloga
prethode odgovarajuim spolno tipiziranim postupcima. Istraivanja uglavnom
nisu potvrdila takvo gledite predma je u nekoliko studija utvrena povezanost
izmeu shvaanja spolnih uloga i nekih vidova spolno tipiziranog ponaanja.
Pridavanje spolnih oznaka utjee na djeje ponaanje. Kad postoji miljenje da
su neke aktivnosti ili predmeti prikladni za odreeni spol, djeca pokazuju
sklonost aktivnostima koje odgovaraju vlastitom spolu, a izbjegavaju one

66
prikladne za suprotni spol. Osim toga, djeca su uspjenija u aktivnostima koje
odgovaraju vlastitom spolu nego u onima rezerviranim za suprotni spol.







Razlike meu spolovima u spoznajnom i drutvenom podruju postoje i nakon
ranog djetinjstva. U spoznajnom podruju djevojice su uspjenije od djeaka u
stjecanju jezika i openito u verbalnim sposobnostima premda te razlike
nestaju tijekom adolescencije. Takve razlike vjerojatno su uzrokovane
zajednikim djelovanjem biolokih faktora i majinim eim verbalnim
ophoenjem s keri. Premda u srednjem djetinjstvu djevojice poinju ranije
brojiti i bolje raunaju, tijekom adolescencije djeaci
postaju bolji u matematici, osobito u matematikom
rasuivanju. Pretpostavlja se da su za to odgovorni i
bioloki i socijalizacijski initelji. Djeaci su uspjeniji
od djevojica u zadacima prostornog predoavanja i ta
se razlika u odrasloj dobi poveava. Ona se ne moe u
potpunosti objasniti ni biolokim niti socijalizacijskim
initeljima. Uoene su i razlike meu spolovima u
sloenim kognitivnim procesima poput pamenja, no
mogue je da one naprosto odraavaj urazlike u
verbalnim i numerikim sposobnostima.
U podruju drutvenih i osobnih razlika djeaci su
tjelesno aktivniji, treba im vie prostora i vie se igraju
grubih igara od djevojica. Djeaci dojenake dobi
ee istrauju predmete dodirujui ih i kad su sami; djevojice iste dobi ee
istrauju predmete pogledom te kad za to dobiju podrku i ohrabrenje.
Drutveni utjecaj djeaka esto se sastoji od prijetnji i upotrebe tjelesne sile,
dok djevojice ee izabiru nagovaranje i rasuivanje. Djevojice se openito
opisuju altruistinijima, spremnijima na pomaganje i suradnju, premda je
utvreno malo razlika izmeu djeaka i djevojica u njihovu stvarnom
ponaanju. Tijekom djetinjstva djeaci su skloniji tjelesnoj agresiji od
djevojica, no ta se razlika smanjuje s odrastanjem. Kasnije se, meutim,
pojavljuju drugi oblici agresije.