AUGUST ENOA: ZLATAREVO ZLATO

Biljeke o piscu: August eona najsvestraniji i najplodniji je hrvatski knjievnik 19. stoljea. Roen je u Zagrebu 1838. godine, u malograanskoj obitelji maarskoga, njemakoga i ekog podrijetla. Osnovno i srednje obrazovanje stekao je u Zagrebu, Peuhu, pa opet u Zagrebu. Pravo je studirao u Pragu i Beu, jedno vrijeme uz potporu biskupa Strossmayera. Knjievni rad zapoinje feljtonima u novinama i asopisima (Zagrebulje). Istupa kao knjievni kritiar i teoretiar donosei u hrvatsku knjievnost nove ideje o ulozi knjievnosti u kulturnom uzdizanju naroda. Uz knjievni rad, enoa je svakako i meu najobrazovanijim ljudima svoga vremena, poznavalac mnogih europskih i slavenskih jezika, prevodilac, kulturni i javni radnik, dramaturg i umjetniki direktor HNK-a, gradski senator i urednik mnogih asopisa, i od svega najvanije: pjesnik, pripovjeda i romanopisac. Ve kao gimnazijalac enoa pie stihove na njemakom i hrvatskom jeziku. enoine su pjesme, zahvaljujui sugestivnosti i tematskoj i idejnoj primjerenosti zahtjevima irokog kruga itateljstva i povijesnom trenutku, bile vrlo popularne. To se osobito odnosi na povjestice - (Smrt Petra Svaia, Propast Venecije, Prokleta klijet, i dr.) - lirsko-epske pjesnike tvorevine nastale na motivima starih legendi, narodnih predaja i aktualnih politikih prilika s izrazito nacionalno-rodoljubnom idejom i osloncem na tradicionalnu poeziju ilirskog pokreta. Vrhunac je enoina stvaralatva u pripovijetkama i romanima. U svojim pripovijetkama i novelama enoa finim zapaanjem ulazi u seoski, malograanski i gradski ivot promatrajui sudbinu svojih junaka u povijesnim previranjima i postavljajui svojim pristupom temelje hrvatskog realizma.

Kratki sadraj: Tema Zlatareva zlata je povijesni sukob medvedgradskog velmoe Stjepka Gregorijanca i grada Zagreba. U sreditu tog sukoba nalazi se ljubav Gregorijaneva sina Pavla i Dore, keri grikog zlatara Petra Krupia. Jedan od najvanijih i meni najdraih likova je Jerko. Najprije je nijemi mladi koji guta svoju bol i gradsko "spadalo", a poslije Pavlov brat i pomaga. Takoer je i Pavao razdvojen u dvije situacije, kao hrvatski kapetan, sin najljueg neprijatelja zagrepana, iv i vjetrovit junak, a na drugoj strani romantian i njean mladi, zaljubljen "do uiju". Od dobrih likova tu su jo: Petar Krupi, zlatar i Dorin otac, brian i zatitan otac, sama Dora, skromna, posluna i vrlo inteligentna, Magda, pobona, malo brbljava, ali potena starica koja je zlataru Krupiu pomogla odgojiti Doru. Radnja romana se zbiva u Zagrebu u drugoj polovici XVI. stoljea. Roman poinje priom o mrnji gospodara Medvedgrada, Susedgrada, Kaptola i Zagrepana koja se tijekom radnje sve vie oblikuje u sukob graana Zagreba i Stjepka Gregorijanca, medvedgradskog feudalca. Borba graana predvoenih mudrim grikim zlatarom Petrom Krupiem i medvedgradskog silnika gubi svoj elementarni historijski, ekonomski i drutveni znaaj u trenutku kada se posve nenadano javlja ljubav izmeu grike ljepotice Dore Krupieve i Stjepkova sina Pavla. Stjepko Gregorijanec sinovljevu ljubav doivljava kao nedostojan i nepromiljen izbor, pa sinu nudi lijepu, ali do sri pokvarenu Klaru Gruberovu, gospodaricu Samobora. Pavle prezire i odbaci Klaru koja se odluuje osvetiti pomou gradskog brijaa Grge okolina. On ima svoj motiv za osvetu: prosei ruku lijepe zlatarove jedinice bio je odbijen bez premiljanja. U zavjeru protiv nedunih zaljubljenika ukljuuje se i sam Stjepko Gregorijanec. On planira Dorinu otmicu. Pojavljuje se tajanstveni nijemi sveenik Jerko koji pomae Pavlu da spasi Doru. Otkriva se da je to Pavlov polubrat ija je majka nesretna rtva iz mrane prolosti Stjepka Gregorijanca. Ipak, ne uspijevaju sauvati Doru. Napivi se otrovane vode iz ruke u vojnika preruenog Grge okolina, ona umire. Pavle se nad mrtvom Dorom zaklinje na vjeitu samou. Stjepko Gregorijanec umire ispunjen kajanjem. Grga okolin svrava svoj ivot kukaviki i mizerno, ba onako kako ga je i proivio. Pavle odlazi u borbe s turcima, uludo ulae svoj ivot i pogiba kao slavan junak. Njegovom smru gasne loza gospodara Medvedgrada.

Lektire - download lektira:

www.lektire.org