Za slubenu upotrebu koristiti tekst propisa objavljenog u Slubeni glasnik BiH, broj 87/08 Na osnovu lana 17.

taka 2. i lana 72. Zakona o hrani (Slubeni glasnik BiH, br. 50/04), te lana 17. Zakona o Vijeu ministara BiH (Slubeni glasnik BiH, br. 30/03, 42/03, 81/06, 76/07, 81/07 i 24/08), Vijee ministara Bosne i Hercegovine, na prijedlog Agencije za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine, u saradnji s nadlenim organima entiteta i Brko Distrikta Bosne i Hercegovine, na 38. sjednici, odranoj 31.1.2008. godine, donosi

PRAVILNIK
O JAKIM ALKOHOLNIM PIIMA I ALKOHOLNIM PIIMA
DIO PRVI - OPE ODREDBE lan 1. (Predmet) Pravilnikom o jakim alkoholnim piima i alkoholnim piima (u daljnjem tekstu: Pravilnik) ureuju se opi zahtjevi kvaliteta za jaka alkoholna pia i alkoholna pia (u daljnjem tekstu: proizvodi) koja se stavljaju na trite, a odnose se na: a) kategorizaciju i naziv; b) organoleptika (senzorska) svojstva i sastav; c) vrstu i koliinu sirovina, dodataka i drugih materija koje se koriste u proizvodnji i preradi, d) tehnoloke postupke koji se primjenjuju u proizvodnji i preradi, e) ope zahtjeve deklariranja ili oznaavanja, f) uslove u pogledu osiguravanja i ouvanja kvaliteta proizvoda. lan 2. (Obim primjene) (1) Odredbe ovog pravilnika ne primjenjuju se na piva, vina, vona vina i druge proizvode od groa, vina i vonih vina i njihovih proizvoda koji su ureeni posebnim propisima. (2) Proizvodi iz stava (1) ovog lana mogu se koristiti kao sastojci u proizvodnji jakih alkoholnih pia i alkoholnih pia uz uslove i na nain propisan ovim pravilnikom.

Za slubenu upotrebu koristiti tekst propisa objavljenog u Slubeni glasnik BiH, broj 87/08 (3) Ovaj pravilnik ne primjenjuje se ni za jestive ni za dijetetske proizvode koji sadre alkohol,farmaceutske proizvode koji sadre alkohol i voe u alkoholu, iji je kvalitet propisan posebnim propisima. lan 3. (Jaka alkoholna pia) (1) Jaka alkoholna pia su, u smislu ovog pravilnika, sva pia koja sadre minimalno 15% vol. alkohola ako ovim pravilnikom nije drugaije propisano. (2) Jaka alkoholna pia proizvode se: a) ili direktno destilacijom prevrelih sirovina poljoprivrednog porijekla koje sadre eer ili su prethodno oeerene sa ili bez dodavanja arome, i/ili maceracijom aromatskog bilja i plodova i/ili dodavanjem aroma, eera i drugih zaslaivaa etilnom alkoholu poljoprivrednog porijekla i/ili proizvodima definiranim ovim pravilnikom; b) ili mijeanjem jakog alkoholnog pia sa: 1) jednim ili vie jakih alkoholnih pia, 2) etilnim alkoholom poljoprivrednog porijekla, destilatom poljoprivrednog porijekla ili jakim alkoholnim piem, 3) jednim ili vie alkoholnih pia, 4) jednim ili vie pia. lan 4. (Alkoholna pia) Alkoholna pia su, u smislu ovog pravilnika, sva pia koja sadre vie od 2%, a najvie do 15% vol. alkohola, osim u sluaju pia koja su regulirana posebnim propisima. lan 5. (Srodni proizvodi) Za proizvode za koje ovim pravilnikom nisu propisani uslovi, kvalitet i drugi zahtjevi primjenjuju se odredbe koje se odnose na grupu srodnih proizvoda. lan 6. (Znaenje pojmova) Pojmovi koriteni u ovom pravilniku imaju sljedee znaenje:

Za slubenu upotrebu koristiti tekst propisa objavljenog u Slubeni glasnik BiH, broj 87/08 a) etilni alkohol poljoprivrednog porijekla je alkohol dobiven rafiniranjem prevrelih sirovina poljoprivrednog porijekla, a koji zadovoljava osnovne zahtjeve kvaliteta etilnog alkohola poljoprivrednog porijekla propisane Aneksom I. ovog pravilnika i njegov je sastavni dio; b) destilat poljoprivrednog porijekla (voni destilat, itni destilat i dr.) je alkoholna tekuina proizvedena destilacijom na vie od 55% vol. alkohola od prevrelih poljoprivrednih sirovina navedenih u ovom pravilniku koje izvorno sadre eer ili su prethodno oeerene, a koja zadrava miris i ukus upotrijebljene sirovine. Tamo gdje se navodi sirovina koritena u proizvodnji, destilat mora biti proizveden samo od te sirovine; c) voda za proizvodnju alkoholnih pia je destilirana ili omekana ili demineralizirana voda za pie koja zadovoljava zahtjeve odreene posebnim propisom o zdravstvenoj ispravnosti vode za pie; d) maceriranje je tehnoloki postupak ekstrahiranja sastojaka aromatskog bilja, voa ili plodova u destilatu ili etilnom alkoholu na sobnoj temperaturi; e) aromatiziranje je koritenje aroma u proizvodnji jakih alkoholnih i alkoholnih pia, u skladu s pravilnikom kojim se propisuju prehrambeni aditivi koji se mogu nalaziti u hrani; f) bojenje je koritenje boja u proizvodnji jakih alkoholnih pia i alkoholnih pia u skladu s pravilnikom kojim se propisuju prehrambeni aditivi koji se mogu nalaziti u hrani; g) zaslaivanje je koritenje jednog ili vie sljedeih proizvoda u pripremi jakih alkoholnih pia i alkoholnih pia: polubijelog eera, bijelog eera, rafiniranog bijelog eera, dekstroze, fruktoze, glukoznog sirupa, tekueg eera, invertnog tekueg eera, invertnog eernog sirupa, rektificiranog koncentriranog mota od groa, koncentriranog mota od groa, svjeeg mota od groa, prenog eera, meda, sirupa rogaa ili drugih prirodnih ugljikohidratnih tvari koje imaju isti uinak kao navedeni proizvodi; h) preni eer je proizvod dobiven iskljuivo kontroliranim grijanjem saharoze bez dodavanja baza, mineralnih soli, aditiva ili drugih materija; i) mijeanje je spajanje dva ili vie jakih alkoholnih pia ili alkoholnih pia, meusobno ili s drugim piima radi dobivanja novog pia; j) dodavanje alkohola je dodavanje etilnog alkohola poljoprivrednog porijekla alkoholnom i jakom alkoholnom piu; k) slaganje (ili rezanje) je spajanje dva ili vie jakih alkoholnih pia ili alkoholnih pia koja pripadaju istoj kategoriji i koja se samo manje razlikuju u sastavu zbog jednog ili vie sljedeih faktora:

Za slubenu upotrebu koristiti tekst propisa objavljenog u Slubeni glasnik BiH, broj 87/08 1) naina na koji su pripremljena, 2) koritenja destilacijskih kotlova, 3) perioda odleavanja i starenja, 4) geografskog podruja proizvodnje. (Jako alkoholno pie ili alkoholno pie proizvedeno na takav nain pripada istoj kategoriji kao i izvorno jako alkoholno ili alkoholno pie prije slaganja). l) odleavanje ili dozrijevanje ili starenje je prirodni proces oplemenjivanja u destilatu, odnosno jakom alkoholnom piu ili alkoholnom piu u odgovarajuim posudama, kako bi se poboljala organoleptika svojstva gotovog proizvoda; m) alkoholna jaina (ili sadraj alkohola izraen u % vol.) je omjer volumena alkohola prisutnog u proizvodu i ukupnog volumena proizvoda na 20o C, izraen u procentu; n) sadraj isparivih materija je koliina svih isparivih materija, osim etilnog i metilnog alkohola, sadrana u alkoholnom piu i jakom alkoholnom piu dobivenom iskljuivo destilacijom, iskljuivo kao rezultat destilacije i redestilacije koritenih sirovina; o) vinski alkohol je proizvod dobiven destilacijom vina ili drugih fermentiranih proizvoda od groa sa sadrajem alkohola na manje od 94,8%vol. alkohola kod kojeg se ne smije osjetiti miris i ukus drugaiji od onog koji potie od upotrijebljenih sirovina.Vinski alkohol ne moe se koristiti za proizvodnju rakija od voa i groa, osim za proizvodnju brendija. p) voni alkohol je proizvod dobiven destilacijom prevrelog masulja ili soka od voa destiliran na manje od 94,8% vol. akohola kod kojeg se ne smije osjetiti miris i ukus drugaiji od onog koji potie od upotrijebljenih sirovina; r) mjesto proizvodnje je mjesto, podruje ili zemlja u kojoj je obavljena ona faza proizvodnje koja jakom alkoholnom piu ili alkoholnom piu daje karakter i bitna konana svojstva; s) kategorije jakih alkoholnih i alkoholnih pia su sva alkoholna pia obuhvaena istom definicijom. t) masulj je svjee izgnjeeno voe ili groe s peteljkom ili bez nje. u) vinski talog je ostatak koji se taloi u posudama koje sadre vino nakon vrenja, za vrijeme odleavanja i nakon dozvoljenih postupaka i ostatak dobiven nakon filtriranja ili centrifugiranja vina.

Za slubenu upotrebu koristiti tekst propisa objavljenog u Slubeni glasnik BiH, broj 87/08 1) Vinskim talogom smatra se i ostatak koji se taloi u posudama s motom od groa za vrijeme skladitenja ili nakon dozvoljenog postupka kao i ostatak dobiven filtriranjem ili centrifugiranjem tog proizvoda. v) komina je ostatak od presovanja svjeeg voa ili groa, neprevrela i prevrela. z) proizvoaka specifikacija je dokument koji sadri: 1) evidencijski broj i datum donoenja dokumentacije, 2) naziv proizvoda i njegovo trgovako ime, ako ga proizvod ima, i seriju ili lot, 3) kategoriju proizvoda, 4) nazivnu koliinu punjenja, 5) udio alkohola %vol., 6) podatke o koliini osnovnih sastojaka i dodatih aditiva (navesti grupi upotrijebljenih aditiva i E-brojeve ili nazive aditiva), 7) uslove uvanja gdje je to potrebno, odnosno ako mogu uticati na trajnost proizvoda, 8) kratak opis tehnolokog postupka proizvodnje, 9) datum poetka proizvodnje prema proizvoakoj dokumentaciji, 10) izvjetaj i datum o laboratorijskoj analizi izvrenoj u ovlatenoj labaratoriji. lan 7. (Dodaci radi poboljanja kvaliteta) (1) U proizvodnji jakih alkoholnih pia i alkoholnih pia, ako ovim pravilnikom nije drugaije odreeno, mogu se dodavati radi poboljanja kvaliteta proizvoda: a) biljni ekstrakti na bazi prirodnih destilata za rakije; b) biljni ekstrakti na bazi etilnog alkohola za alkoholna pia i likere, te eer i med; c) u proizvodnji specijalnih rakija, osim biljnih ekstrakta, smiju se upotrebljavati i macerati dobiveni iz plodova voa i dijelova voa koji sadre eer, aromatske materije iz tih plodova. (2) Biljni ekstrakti, osim eterinih ulja, mogu sadravati i druge njima svojstvene sastojke kao to su: biljne materije, mineralne materije i organske kiseline.

Za slubenu upotrebu koristiti tekst propisa objavljenog u Slubeni glasnik BiH, broj 87/08 (3) Biljnim ekstraktima u proizvodima smatraju se i materije ekstrahirane iz drvenih posuda u kojima proizvodi odleavaju. (4) Ukupna koliina ekstrakta, odnosno macerata ne smije biti vea od granice odreene za ekstrakt kod odreenih jakih alkoholnih ili alkoholnih pia. lan 8. (Nedozvoljena upotreba dodataka) U proizvodnji jakih alkoholnih pia i alkoholnih pia, ako nije drugaije odreeno ovim pravilnikom, nije dozvoljena upotreba: a) sredstava za pojaavanje utiska o alkoholnoj jaini proizvoda; b) nerafiniranog alkohola; c) denaturiranog alkohola i metilnog alkohola; d) narkotika i psihotropnih supstanci; e) jonizirajuih i ultraljubiastih zraka. lan 9. (Dozvoljena upotreba aditiva i pomonih sredstava) U proizvodnji jakih alkoholnih pia i alkoholnih pia, ako nije drugaije odreeno ovim pravilnikom, dozvoljena je upotreba aditiva i pomonih sredstava u skladu s odredbama posebnih propisa o prehrambenim aditivima koji se mogu nalaziti u hrani. lan 10. (Deklariranje ili oznaavanje) (1) Deklariranje ili oznaavanje je stavljanje pisanih oznaka, trgovakih oznaka, zatitnog znaka (iga), naziva proizvoda, slikovnih prikaza ili simbola, koji se stavljaju na ambalau, etiketu, obru ili privjesak, a moraju sadravati: a) naziv proizvoda i njegovo trgovako ime ako ga proizvod ima, b) kategoriju proizvoda, c) nazivnu koliinu punjenja, d) udio alkohola %vol.,

Za slubenu upotrebu koristiti tekst propisa objavljenog u Slubeni glasnik BiH, broj 87/08 e) proizvoaa i sjedite proizvoaa ili onog koji je proizvod punio, odnosno pakovao, a za uvezeni proizvod zemlju porijekla, naziv i sjedite proizvoaa, te naziv i adresu uvoznika, f) podatke o osnovnim sastojcima i dodatim aditivima (navesti grupu upotrijebljenih aditiva i E-brojeve ili naziv aditiva), g) datum proizvodnje, odnosno pakovanja, rok upotrebe za proizvode s manje od 10 %vol. alkohola i za proizvode kojima je ovim pravilnikom propisan rok upotrebe. Datum proizvodnje, odnosno pakovanja oznaava se kao mjesec i godina, tako da su mjesec i godina pisani dvocifrenim brojem, a rok upotrebe ili tekst upotrijebiti do takoer s oznakom roka (mjesec i godina) pisani su dvocifrenim brojevima. h) seriju (lot) proizvoda, i) uslove uvanja gdje je to potrebno, odnosno ako mogu uticati na trajnost proizvoda. (2) Naziv proizvoda, nazivna koliina punjenja, rok upotrebe ili oznaka mjesta gdje se on nalazi i udio alkohola moraju biti oznaeni u istom vidnom polju. (3) Nazivna koliina punjenja, oznaavanje nazivnih koliina i dozvoljena odstupanja od nazivnih koliina punjenja za proizvode propisane ovim pravilnikom moraju odgovarati posebnim propisima o mjernim jedinicama: a) od nazivne koliine prozvoda deklarirane u ovom stavu dozvoljavaju se odstupanja () od netozapremine pri temparaturi od 20 C, i to : Nazivna koliina 2000 ml 1000 ml 500 ml 200 ml 100 ml 50 ml Najvia dozvoljena odstupanja 1,5% 2,0% 3,0% 4,0% 6,0% 8,0%

b) prosjek najmanje 10 pakovanja proizvoda mora odgovarati deklariranoj nazivnoj koliina proizvoda, c) za nazivnu koliinu proizvoda koja je izmeu dvije koliine naznaene u alineji a), dozvoljava se odstupanje koje odgovara prosjeku odstupanja predvienih za te dvije koliine. (4) prilikom deklariranja alkohola, dozvoljeno je odstupanje do + 0,5 % vol. alkohola.

Za slubenu upotrebu koristiti tekst propisa objavljenog u Slubeni glasnik BiH, broj 87/08 5) Nazivi jakih alkoholnih pia i alkoholnih pia, propisani ovim pravilnikom, mogu se koristiti samo za oznaavanje jakih alkoholnih i alkoholnih pia koja ispunjavaju uslove za tu kategoriju. (6) Ako jako alkoholno pie ne odgovara stavu (5) ovog lana, moe se oznaiti samo kao jako alkoholno pie bez navoenja kategorije. (7) Deklariranje ili oznaavanje jakih alkoholnih pia i alkoholnih pia mora zadovoljavati sljedee uslove: a) ako je proizvod bio podvrgnut mijeanju, naziv pod kojim se proizvod stavlja na trite moe se dopuniti oznakom mjeavina; b) ako alkohol ne proizilazi iz jakog alkoholnog pia, navedenog na deklaraciji, njegovo porijeklo mora biti navedeno u istom vidnom polju kao i naziv jakog alkoholnog pia, s navedenom vrstom alkohola poljoprivrednog porijekla ili samo s navodom alkohol poljoprivrednog porijekla, a u oba sluaja iza rijei proizvedeno od ili proizvedeno upotrebom. (8) Kada je na deklaraciji navedena sirovina iz koje je proizveden etilni alkohol poljoprivrednog porijekla, svaki pojedini upotrijebljeni alkohol mora biti naveden redoslijedom prema upotrijebljenoj koliini. (9) Jaka alkoholna pia i alkoholna pia ne mogu se oznaavati izrazima kao to su: poput, vrsta, proizvedeno, aroma ili drugim slinim oznakama. (10) Kada rum, viski, itna rakija/itni brendi, vinska rakija i brendi, rakija od vone komine, rakija od groica, vona rakija, osim jakog alkoholnog pia od bobiastog voa, jabukovaa, brendi od jabukovae, krukovaa, sadre dodati etilni alkohol poljoprivrednog porijekla, prilikom stavljanja na trite ne smiju se oznaavati navedenim nazivima. (11) Nazivi jakih alkoholnih pia i alkoholnih pia mogu se dopuniti oznakama geografskog i kontroliranog porijekla i kvaliteta u skladu s posebnim propisima. (12) Deklaracija mora biti lako uoljiva, itljiva i napisana jednim od pisama i na jednom od jezika u slubenoj upotrebi u Bosni i Hercegovini. (13) Proizvod proizveden u Bosni i Hercegovini moe biti oznaen i na engleskom jeziku (Product of Bosnia and Herzegovina). (14) Na deklariranje ili oznaavanje alkoholnih pia primjenjuju se i drugi propisi kojima se propisuje ope deklariranje ili oznaavanje hrane. (15) Ako su jaka alkoholna pia i alkoholna pia obojena ili aromatizirana, moraju sadravati navod da je proizvod obojen ili aromatiziran prirodnim ili vjetakim bojama

Za slubenu upotrebu koristiti tekst propisa objavljenog u Slubeni glasnik BiH, broj 87/08 ili aromama u skladu s posebnim propisima kojima se ureuje ope deklariranje ili oznaavanje hrane i prehrambeni aditivi koji se mogu nalaziti u hrani. lan 11. (Obaveze proizvoaa) Proizvoa je duan sainiti proizvoaku specifikaciju za svaki proizvod pojedinano koji proizvodi na osnovu ovog pravilnika, kojom se ispunjavaju uslovi za osiguranje i ouvanje kvaliteta i ureuju opi zahtjevi za jaka alkoholna pia i alkoholna pia koja se stavljaju na trite. lan 12. (Stavljanje u promet) (1) Jaka alkoholna pia i alkoholna pia mogu se stavljati u promet u maloprodaji i u ugostiteljstvu samo u originalnom pakovanju. (2) Ambalaa u kojoj se proizvodi stavljaju u promet mora biti opremljena zatvaraima dizajniranim tako da se izbjegne mogunost krivotvorenja ili kontaminacije. (3) Jaka alkoholna pia i alkoholna pia mogu se stavljati u promet u rinfuzi samo u sluaju daljnje prerade.

DIO DRUGI - POSEBNE ODREDBE

POGLAVLJE I. JAKA ALKOHOLNA PIA

lan 13. ( Klasifikacija jakih alkoholnih pia) Jaka alkoholna pia definirana lanom 3. stav (1) ovog pravilnika, zavisno od uslova proizvodnje, tehnolokog postupka i vrste sirovina, svrstavaju se u sljedee grupe: a) rakije; b) rakije dobivene po posebnim postupcima; c) jaka alkoholna pia dobivena po posebnim postupcima; d) likeri; e) mijeana jaka alkoholna pia (kokteli).

Za slubenu upotrebu koristiti tekst propisa objavljenog u Slubeni glasnik BiH, broj 87/08 Odjeljak A. Rakije

lan 14. (Definicija rakije) (1) Rakije su proizvodi dobiveni destilacijom prevrelog soka, masulja ili komine groa ili drugog voa, na manje od 86% vol. alkohola, ako ovim pravilnikom nije drugaije propisano. (2) Rakije moraju imati organoleptika svojstva karakteristina za pojedine vrste rakije, koja potiu od upotrijebljenih sirovina. lan 15. (Ope karakteristike) (1) Sirovini za destilaciju ne smiju se dodavati arome ni etilni alkohol poljoprivrednog porijekla, eer i drugi ugljikohidrati radi umnoavanja. (2) Osim specijalnih rakija, rakije se ne smiju aromatizirati, ni zaslaivati. (3) Rakije se mogu podvrgnuti svrsishodnom odleavanju radi postizanja boljih organoleptikih svojstava. (4) Rakije proizvedene od destilata, koji je odleavao u drvenim spremnicima (burad ili kace) najmanje godinu dana, dozvoljeno je oznaavati pridjevom stara ako ovim pravilnikom nije drugaije propisano. (5) Na etiketi je dozvoljeno ilustriranje voa od kojeg je rakija proizvedena, osim ako je rakija proizvedena od koma i/ili taloga voa i vina. lan 16. (Vrste rakija) Rakije su: a) rakije od groa; b) vone rakije; c) rakije od vone komine; d) specijalne rakije.

10

Za slubenu upotrebu koristiti tekst propisa objavljenog u Slubeni glasnik BiH, broj 87/08

lan 17. (Rakije od groa) Rakije od groa su: vinjak, brendi, lozovaa (loza), komovica, droenka, vinovica i rakija od suhih groica. lan 18. (Vinski destilat) (1) Vinski destilat je proizvod dobiven iskljuivo destilacijom vina koje nema vie od 2 g/l isparivih kiselina izraenih kao siretna kiselina sa ili bez svog taloga ili vina pojaanog destilacijom ili redestilacijom vinskog destilata na manje od 86% vol. alkohola. (2) Vinskom destilatu nije dozvoljeno dodavati etilni alkohol poljoprivrednog porijekla ni destilate drugog porijekla. (3) Kada se stavlja na trite, vinski destilat mora sadravati: a) najmanje 125 g/hl isparivih materija, preraunato na 100% vol. alkohola (Aneks II.); b) najvie 200 g/hl metilnog alkohola , preraunato na 100% vol. alkohola. lan 19. (Vinjak) (1) Vinjak je proizvod dobiven od vinskog destilata ili redestilacijom vinskog destilata na manje od 86% vol. (2) Kada se stavlja na trite, vinjak mora zadovoljavati sljedee zahtjeve: a) da alkoholna jaina gotovog proizvoda iznosi najmanje 37,5% vol.; b) da sadri najmanje 125 g/hl isparivih materija, preraunato na 100% vol. alkohola (Aneks II.); c) da sadri najvie 200 g/hl metilnog alkohola , preraunato na 100% vol. alkohola; d) vinski destilat mora odleati ili stariti najmanje godinu dana u hrastovim spremnicima ili najmanje est mjeseci u hrastovim bavama sa zapreminom manjom od 1000 litara.

11

Za slubenu upotrebu koristiti tekst propisa objavljenog u Slubeni glasnik BiH, broj 87/08 (3) Vinjak se moe oznaavati zvjezdicama tako da svaka zvjezdica oznaava jednu godinu odleavanja vinskog destilata, te oznakom stari vinjak ako je destilat odleao najmanje tri godine u hrastovim bavama. lan 20. (Brendi) (1) Brendi je proizvod dobiven od vinskog destilata destiliranog na manje od 86% vol. alkohola, a moe biti mijean s vinskim alkoholom destiliranim na manje od 94,8% vol. alkohola, pod uslovom da vinski destilat ne prelazi vie od 50% od ukupne koliine alkohola u gotovom proizvodu. (2) Kada se stavlja na trite, brendi mora zadovoljavati sljedee zahtjeve: a) da alkoholna jaina gotovog proizvoda iznosi najmanje 36% vol.; b) da sadri najmanje 125 g/hl isparivih materija, preraunato na 100% vol. alkohola (koja mora proizlaziti iskljuivo iz destilacije ili redestilacije upotrijebljenih sirovina Aneks II.); c) da sadri najvie 200 g/hl metilnog alkohola, preraunato na 100% vol. alkohola; d) vinski destilat mora odleati ili stariti najmanje godinu dana u hrastovim spremnicima ili najmanje est mjeseci u hrastovim bavama sa zapreminom manjom od 1000 litara. (3) Brendi se moe oznaavati zvjezdicama tako da svaka zvjezdica oznaava jednu godinu odleavanja vinskog destilata, te oznakom stari brendi ako je destilat odleao najmanje tri godine u hrastovim bavama. lan 21. (Lozovaa-loza) (1) Lozovaa je proizvod dobiven destilacijom prevrelog groanog masulja na manje od 86% vol. alkohola. (2) Kada se stavlja na trite, lozovaa mora zadovoljavati sljedee zahtjeve: a) da alkoholna jaina gotovog proizvoda iznosi najmanje 37,5% vol.; b) da sadri najmanje 140 g/hl isparivih materija, preraunato na 100% vol. alkohola (Aneks II.); c) da sadri najvie 400 g/hl metilnog alkohola , preraunato na 100% vol. alkohola.

12

Za slubenu upotrebu koristiti tekst propisa objavljenog u Slubeni glasnik BiH, broj 87/08 lan 22. (Komovica) (1) Komovica je proizvod dobiven iz fermentirane groane komine i destiliran neposredno s vodenom parom ili destiliran nakon dodavanja vode groanoj komini. (2) Komini se moe dodati vinski talog. Koliina taloga koji se moe dodati komini za proizvodnju komovice ne smije biti vea od 25 kg taloga na 100 kg koritenog groanog koma. Koliina alkohola koja potie od taloga ne smije prei 35% ukupne koliine alkohola u gotovom proizvodu. (3) Destilacija se izvodi u prisustvu same groane komine na manje od 86% vol. alkohola, a redestilacija je dozvoljena na istu alkoholnu jainu. (4) Kada se stavlja na trite, komovica mora zadovoljavati sljedee zahtjeve: a) da alkoholna jaina gotovog proizvoda iznosi najmanje 37,5% vol.; b) da sadri najmanje 140 g/hl isparivih materija, preraunato na 100% vol. alkohola (Aneks II.); c) da sadri najvie 1000 g/hl metilnog alkohola, preraunato na 100% vol. alkohola. lan 23. (Droenka) (1) Droenka je proizvod dobiven destilacijom vinskog taloga na manje od 86% vol. alkohola. Redestilacija je dozvoljena na istu alkoholnu jainu. (2) Kada se stavlja na trite, droenka mora zadovoljavati sljedee zahtjeve: a) da alkoholna jaina gotovog proizvoda iznosi najmanje 37,5% vol.; b) da sadri najmanje 140 g/hl isparivih materija, preraunato na 100% vol. alkohola (Aneks II.); c) da sadri najvie 400 g/hl metilnog alkohola, preraunato na 100% vol. alkohola.

13

Za slubenu upotrebu koristiti tekst propisa objavljenog u Slubeni glasnik BiH, broj 87/08 lan 24. (Vinovica) (1) Vinovica je proizvod dobiven destilacijom vina sa ili bez vinskog taloga ili vina sa ili bez taloga kojem je dodato 30% vina od komine na manje od 86% vol. alkohola. Redestilacija je dozvoljena na istu alkoholnu jainu. (2) Kada se stavlja na trite, vinovica mora zadovoljavati sljedee zahtjeve: a) da alkoholna jaina gotovog proizvoda iznosi najmanje 37,5% vol.; b) da sadri najmanje 140 g/hl isparivih materija, preraunato na 100% vol. alkohola (Aneks II.); c) da sadri najvie 400 g/hl metilnog alkohola, preraunato na 100% vol. alkohola. lan 25. (Rakija od groica) Rakija od groica (suhog groa) proizvod je dobiven fermentacijom i destilacijom vodom maceriranog i ekstrahiranog suhog groa na manje od 86% vol. alkohola koji ima organoleptika svojstva upotrijebljene sirovine. Dozvoljena koliina metilnog alkohola je najvie 400 g/hl, preraunato na 100% vol. alkohola. lan 26. (Vone rakije) (1) Vona rakija je proizvod dobiven iskljuivo destilacijom prevrelog masulja voa (sa ili bez kotica) ili mota od voa ili soka od voa, destiliranog na manje od 86% vol. alkohola tako da ima miris i okus destiliranog voa i: a) sadri koliinu isparivih materija najmanje 200 g/hl, preraunato na 100% vol. alkohola (Aneks III.); b) sadri koliinu metilnog alkohola najvie 1500 g/hl, preraunato na 100% vol. alkohola, osim u sluaju rakija dobivenih od ljiva, mirabel, treanja, jabuka i kruaka (izuzimajui sortu viljamovka Pyrus communis Williams) koje mogu sadravati najvie 1200 g/hl metilnog alkohola, preraunato na 100% vol. alkohola; c) u sluaju kotuniavog voa moe imati najvie 10 g/hl cijanovodine kiseline, preraunato na 100% vol. alkohola; d) ima alkoholnu jainu gotovog proizvoda najmanje 37,5% vol. alkohola, sa izuzetkom rakije ljivovice koja moe sadravati najmanje 25% vol. alkohola (tradicionalna bosanska meka ljivovica);

14

Za slubenu upotrebu koristiti tekst propisa objavljenog u Slubeni glasnik BiH, broj 87/08 (2) Vona rakija moe sadravati i plod voa od kojeg je proizvedena (npr. kruka sorte Williams u rakiji viljamovki).

lan 27. (Sirovine za proizvodnju vone rakije) Vone rakije proizvode se od: a) kotuniavog voa ljiva (Prunus domestica), trenja (Prunus avium), vinja (Prunus ceracus), trnina (Prunus spinosus), lii (Litchi chinensis), drenjina (Cornus mas), marelica (Prunus armeniaca), breskva (Prunus persica), roga (Ceratonia siliqua) i dr.; b) jezgrastog voa jabuka (Malus domestica), dunja (Cydonia oblonga), kruka (Pyrus communis), oskorua (Sorbus domestica), mumula (Mespilus germanica), jarebika (Sorbus aucuparia), nar (Punica granatum), gloginja (Crataegus oxyacantha), smokva (Ficus carica) i dr.; c) bobiastog voa borovnica (Vaccinium myrtillus), ogrozd (Ribes grossularia), ribiz (Ribes spp.), jagoda (Fragaria spp.), kupina (Rubus fruticosus), ostruica (Rubus caesius), malina (Rubus idaeus), dud (Morus spp.), brusnica (Vaccinium vitis-idaea), planika (Arbutus unedo), zova (Sambucus nigra) i dr. lan 28. (Vone rakije od mijeanog voa) (1) Ako se vone rakije proizvode od vie vrsta voa, oznaavaju se kao vone rakije od mijeanog voa. (2) Naziv proizvoda mora biti dopunjen nazivima upotrijebljenih vrsta voa, navedenim opadajuim redoslijedom s obzirom na koliinu. lan 29. (Oznaavanje vone rakije) (1) Proizvodi iz lana 27. ovog pravilnika moraju se oznaavati tako da uz rije rakija stoji ime voa od kojeg je proizvedena, kao npr.: a) rakija od trenje ili trenjevaa; b) rakija od ljive ili ljivovica; c) rakija od kruke ili krukovaa i sl.

15

Za slubenu upotrebu koristiti tekst propisa objavljenog u Slubeni glasnik BiH, broj 87/08 (2) Rakija od voa moe imati naziv prema sorti voa, pod uslovom da uee te sorte bude najmanje 70% , osim rakije viljamovke koja mora biti iskljuivo od sorte kruke Williams.

lan 30. (Rakije od vone komine) (1) Rakija od vone komine je proizvod dobiven fermentacijom i destilacijom vone komine, osim groane komine, na manje od 86% vol. alkohola. (2) Redestilacija je dozvoljena na istu alkoholnu jainu. lan 31. (Naziv rakije) Kada se rakija od vone komine stavlja na trite, mora u nazivu imati oznaku rakija od komine npr. ljive. lan 32. (Zahtjevi za stavljanje na trite) Kada se stavljaju na trite, rakije od vone komine moraju zadovoljavati sljedee zahtjeve: a) da alkoholna jaina gotovog proizvoda iznosi najmanje 37,5% vol. alkohola; b) da sadri najmanje 200 g/hl isparivih materija, preraunato na 100% vol. alkohola (Aneks III.); c) da sadri najvie 1500 g/hl metilnog alkohola, preraunato na 100% vol. alkohola; d) u sluaju vone komine od kotuniavog voa, koliina cijanovodine kiseline najvie 10 g/hl, preraunato na 100% vol. alkohola. lan 33. (Specijalne rakije) (1) Specijalne rakije su proizvodi dobiveni aromatiziranjem vinskog destilata i rakija raznim plodovima, voem, aromatskim biljem, njihovim maceratima i eterinim uljima (npr. travarica, orahovica, klekovaa i dr.)

16

Za slubenu upotrebu koristiti tekst propisa objavljenog u Slubeni glasnik BiH, broj 87/08 (2) Specijalne rakije mogu se proizvoditi i na nain da se vonom ili groanom masulju ili soku dodaju izgnjeeni svjei plodovi ili mljeveno aromatsko bilje prije fermentacije. (3) Proizvodi iz stava (1) ovog lana mogu sadravati dijelove biljaka od kojih su napravljeni. lan 34. (Osnova specijalne rakije) Na deklaraciji specijalne rakije mora se navesti koja je rakija uzeta za osnovu, ako se to ne vidi iz imena rakije, a ako se za osnovu uzima mijeana rakija, moraju se navesti sve upotrijebljene rakije opadajuim redoslijedom zastupljenosti. lan 35. (Stavljanje na trite) (1) Kada se stavlja na trite kao gotov proizvod, specijalna rakija mora imati alkoholnu jainu najmanje 37,5% vol. (2) Specijalna rakija ne smije sadravati vie od 50g/l ukupnog ekstrakta. (3) Sva ostala svojstva moraju zadovoljavati zahtjeve za rakiju koja je uzeta kao osnova. Odjeljak B. Rakije dobivene po posebnim postupcima lan 36. (Sirovine za destilaciju) Rakije dobivene po posebnim postupcima su proizvodi dobiveni destilacijom: a) prevrele itne komine; b) prevrelih proizvoda eerne trske; c) prevrelih sirovina siromanih eerom, sa ili bez dodatka etilnog alkohola; d) macerata neprevrelih sirovina u etilnom alkoholu.

17

Za slubenu upotrebu koristiti tekst propisa objavljenog u Slubeni glasnik BiH, broj 87/08 lan 37. (Podjela rakije po posebnim postupcima) Rakije dobivene po posebnim postupcima su: a) viski; b) itna rakija; c) rum; d) din; e) rakije od aromatskog bilja; f) rakije od vonih macerata; g) tekila. lan 38. (Viski) (1) Viski je proizvod dobiven destilacijom itne komine oeerene diastazom iz slada sa ili bez drugih prirodnih enzima, prevrele uz dodatak kvasca, destiliran na manje od 94,8% vol. alkohola tako da destilat zadrava miris i ukus po upotrijebljenoj sirovini i pod uslovom da je odleao najmanje tri godine u drvenim bavama koje ne prelaze zapreminu od 700 litara. (2) Viski se moe proizvoditi mijeanjem viskija od jemenog slada i itnog alkohola koji je destiliran na manje od 94,8% vol. alkohola tako da zadrava miris i okus koji proizlazi iz upotrijebljene sirovine. (3) Udio viskija od jemenog slada u proizvodu mora biti najmanje 30% od ukupne koliine alkohola u gotovom proizvodu. (4) Alkoholna jaina viskija koji se stavlja na trite kao gotov proizvod je najmanje 40% vol. lan 39. (itna rakija) (1) itna rakija je proizvod dobiven destilacijom fermentirane itne komine koji zadrava organoleptika svojstva upotrijebljene sirovine. (2) itne rakije ne smiju se aromatizirati, bojiti ni zaslaivati.

18

Za slubenu upotrebu koristiti tekst propisa objavljenog u Slubeni glasnik BiH, broj 87/08 (3) itna rakija moe biti oznaena kao itni brendi, ako je destilirana na manje od 95% vol. alkohola iz fermentirane itne komine s organoleptikim svojstvima iz upotrijebljene sirovine. (4) Alkoholna jaina itnih rakija koje se stavljaju na trite kao gotov proizvod je najmanje 35% vol. lan 40. (Rum) (1) Rum je proizvod dobiven iskljuivo alkoholnom fermentacijom i destilacijom soka eerne trske, melase, sirupa i drugih nusproizvoda prilikom prerade eerne trske, na manje od 96% vol. tako da destilat zadrava specifina organoleptika svojstva ruma. (2) Alkoholna jaina ruma koji se stavlja na trite kao gotov proizvod je najmanje 37,5% vol. lan 41. (Din) (1) Din je proizvod dobiven mijeanjem etilnog alkohola poljoprivrednog porijekla i destilata macerata borovice (Juniperus communis) i drugog aromatskog bilja, uz dodatak drugih aroma, iskljuivi ulje borovice, pod uslovom da ukus borovice prevladava. (2) Ako se din proizvodi redestilacijom etilnog alkohola poljoprivrednog porijekla, s poetnim udjelom alkohola najmanje 96% vol., u kotlovima koji se tradicionalno koriste za din, uz prisustvo ploda borovice i drugog aromatskog bilja, smije se nazvati destilirani din. (3) Destiliranim dinom moe se nazvati i mjeavina proizvoda takve destilacije i etilnog alkohola poljoprivrednog porijekla istog sastava, istoe i jaine. (4) Destiliranom dinu smiju se dodavati arome, iskljuivi ulje borovice koje se ne smije dodavati. (5) Alkoholna jaina dina koji se stavlja na trite kao gotov proizvod je najmanje 37,5% vol. lan 42. (Rakije od aromatskog bilja) (1) Rakije od aromatskog bilja su: a) rakija od encijana (lincura);

19

Za slubenu upotrebu koristiti tekst propisa objavljenog u Slubeni glasnik BiH, broj 87/08 b) kimova rakija (akvavit); c) rakija od anisa (anisonka, aniseta); d) rakija od borovice (brinjevac). (2) Alkoholna jaina rakija od aromatskog bilja koje se stavljaju na trite kao gotov proizvod je najmanje 37,5% vol. lan 43. (Rakija od encijana) Rakija od encijana je proizvod dobiven od destilata encijana koji je dobiven fermentacijom korijena encijana sa ili bez dodatka etilnog alkohola poljoprivrednog porijekla. lan 44. (Kimova rakija) (1) Kimova rakija je proizvod dobiven od etilnog alkohola poljoprivrednog porijekla koji je aromatiziran kimom (Carum carvi) ili drugim prirodnim ili prirodno identinim aromatinim materije ili aromatinim preparatima, pod uslovom da prevladava ukus kima. (2) Kimova rakija ne smije sadravati vie od 1,5 grama ekstrakta na 100 mililitara. (3) Kimova rakija moe se oznaiti kao aquavit ili akvavit ako je aromatizirana destilatom bilja ili zaina, pod uslovom da ukus proizilazi prvenstveno iz destilata sjemenki kima i/ili kopra (Anethum graveolens), pri emu je zabranjena upotreba eterinih ulja. lan 45. (Rakija od anisa) (1) Rakija od anisa je proizvod dobiven od etilnog alkohola poljoprivrednog porijekla aromatiziranog prirodnim ekstraktima zvjezdolikog anisa (Illicium verum), anisa (Pimpinella anisum), komoraa (Foeniculum vulgare) ili drugog bilja koje sadrava jednake glavne aromatine sastojke, koritenjem jednog od sljedeih postupaka: a) maceracijom ili destilacijom; b) redestilacijom alkohola uz prisustvo sjemenki ili drugih biljnih dijelova biljaka iz ovog stava; c) dodavanjem prirodnih destiliranih ekstrakata biljaka s aromom anisa;

20

Za slubenu upotrebu koristiti tekst propisa objavljenog u Slubeni glasnik BiH, broj 87/08 d) kombinacijom navedenih postupaka. (2) Dozvoljena je upotreba i drugih prirodnih biljnih ekstrakata ili aromatinih sjemenki, pod uslovom da preovladava ukus anisa. (3) Rakija od anisa moe se oznaiti na deklaraciji kao anis ako njena karakteristina aroma proizilazi iskljuivo iz anisa (Pimpinella anisum), zvjezdolikog anisa (Illicium verum), odnosno komoraa (Foeniculum vulgare). (4) Rakija od anisa moe se oznaiti kao destilirani anis ako sadrava alkohol destiliran u prisustvu sjemenki anisa (Pimpinella anisum), zvjezdolikog anisa (Illicium verum), odnosno komoraa (Foeniculum vulgare), pod uslovom da taj alkohol ini najmanje 20% od sadraja alkohola u jakom alkoholnom piu.

lan 46. (Rakija od borovice) (1) Rakija od borovice je proizvod dobiven od etilnog alkohola poljoprivrednog porijekla i/ili itne rakije i/ili itnog destilata aromatiziranog s bobicama borovice (Juniperus communis). (2) U proizvodnji rakije od borovice mogu se upotrebljavati i prirodne aromatine materije, aromatini preparati i/ili aromatino bilje ili dijelovi aromatinog bilja, pod uslovom da ostanu prepoznatljiva organoleptika svojstva borovice. lan 47. (Rakije od vonog macerata) (1) Rakije od vonog macerata su proizvodi dobiveni maceracijom voa s najmanjim udjelom od 100 kilograma voa na 20 litara apsolutnog alkohola djelimino prevrelog ili neprevrelog u etilnom alkoholu poljoprivrednog porijekla i/ili jakom alkoholnom piu i/ili u destilatu nakon ega je obavezna destilacija. (2) Alkoholna jaina rakija od vonog macerata koje se stavljaju na trite kao gotov proizvod je najmanje 37,5% vol.

lan 48. (Deklariranje ili oznaavanje rakije od vonih macerata) Rakije od vonog macerata mogu se oznaavati rijeju rakija iza koje slijedi naziv voa ukoliko deklaracija takoer sadri rijei proizvedeno maceracijom i destilacijom i to za alkoholna pia dobivena iz sljedeih plodova: kupina (Rubus fruticosus), jagoda

21

Za slubenu upotrebu koristiti tekst propisa objavljenog u Slubeni glasnik BiH, broj 87/08 (Fragaria ssp.), borovnica (Vaccinium myrtillus), malina (Rubus idaeus), crveni ribiz (Ribes vulgare), trnina (Prunus spinosa), oskorua (Sorbus domestica), jarebika (Sorbus aucuparia), boikovina (Ilex cassine), brekinja (Sorbus turminalis), zova (Sambucus nigra), ipak (Rosa canina) i crni ribiz (Ribes nigrum). lan 49. (Tekila) Tekila je proizvod dobiven od destilata nekoliko vrsta kaktusa agava po specifinom tehnolokom postupku s dodatkom aroma i karamela i mora imati najmanje 37,5% vol. alkohola. Odjeljak C. Jaka alkoholna pia dobivena po posebnom postupku lan 50. (Klasifikacija jakih alkoholnih pia) (1) Jaka alkoholna pia dobivena po posebnom postupku su proizvodi koji se dobivaju razrjeivanjem etilnog alkohola poljoprivrednog porijekla, destilata ili njihovih smjesa i mogu se aromatizirati ili posebnim postupcima samo preiavati. (2) Jaka alkoholna pia su: a) votka; b) domai brendi; c) domai rum; d) jaka alkoholna pia od voa. lan 51. (Votka) (1) Votka je proizvod dobiven rektifikacijom etilnog alkohola poljoprivrednog porijekla ili njegovim filtriranjem kroz aktivni ugalj, nakon ega moe slijediti destilacija ili odgovarajua obrada tako da su organoleptika svojstva upotrijebljenih sirovina selektivno smanjena. (2) Votki se mogu dodavati arome za dobivanje specifinih organoleptikih svojstava (npr. okus limun). Naziv arome mora biti istaknut u imenu votke (npr. limun-votka). (3) Da bi se votka mogla deklarirati kao itna votka, mora biti proizvedena iskljuivo iz etilnog alkohola dobivenog od itarica.

22

Za slubenu upotrebu koristiti tekst propisa objavljenog u Slubeni glasnik BiH, broj 87/08 (4) Kada se stavlja na trite kao gotov proizvod, votka mora imati najmanje 37,5% vol. alkohola. lan 52. (Domai brendi) (1) Domai brendi je proizvod koji se dobiva mijeanjem etilnog alkohola poljoprivrednog porijekla i vinskog destilata s tim da udio alkohola iz vinskog destilata ini najmanje 30% od ukupne koliine alkohola u gotovom proizvodu. (2) U proizvodnji domaeg brendija s ciljem poboljanja organoleptikih svojstava i tipizacije proizvoda dozvoljena je upotreba biljnih ekstrakata, a za njihovu pripremu moe se koristiti i etilni alkohol poljoprivrednog porijekla.

(3) Deklaracija za domai brendi mora sadravati i podatke o procentualnoj zastupljenosti etilnog alkohola poljoprivrednog porijekla i alkohola iz vinskog destilata. (4) Kada se stavlja na trite, domai brendi mora zadovoljavati sljedee zahtjeve: a) da alkoholna jaina gotovog proizvoda iznosi najmanje 35% vol.; b) da sadri najvie 20 g/l ukupnog ekstrakta; c) ostali sastojci moraju biti najmanje proporcionalni ueu vinskog destilata u proizvodu. lan 53. (Domai rum) (1) Domai rum je proizvod koji se dobiva aromatiziranjem etilnog alkohola poljoprivrednog porijekla. (2) Domai rum moe se bojiti prirodnim i vjetakim bojama. (3) Kada se stavlja na trite kao gotov proizvod, domai rum mora imati alkoholnu jainu proizvoda najmanje 35% vol. lan 54. (Jaka alkoholna pia od voa) (1) Jaka alkoholna pia od voa su proizvodi dobiveni maceriranjem voa u etilnom alkoholu poljoprivrednog porijekla ili u destilatu poljoprivrednog porijekla ili u jakom

23

Za slubenu upotrebu koristiti tekst propisa objavljenog u Slubeni glasnik BiH, broj 87/08 alkoholnom piu koji sadrava najmanje 5 kilograma voa u 20 litara apsolutnog alkohola. (2) Prilikom proizvodnje jakih alkoholnih pia od voa, mogu se dodati aromatine materije i/ili aromatini preparati koji ne proizilaze iz upotrijebljenog voa, ali karakteristian okus i boja pia moraju biti iskljuivo od upotrijebljenog voa. (3) Jaka alkoholna pia od voa oznaavaju se tako da se iza rijei: jako alkoholno pie doda naziv voa od kojeg je proizveden (npr. jako alkoholno pie od breskve). lan 55. (Deklariranje jakih alkoholnih pia) Deklaracija za jaka alkoholna pia od voa mora sadravati i podatke o procentualnoj zastupljenosti etilnog alkohola poljoprivrednog porijekla i alkohola iz destilata voa. lan 56. (Zahtjevi prilikom stavljanja na trite) Kada se stavljaju na trite, jaka alkoholna pia od voa moraju zadovoljiti sljedee zahtjeve: a) da alkoholna jaina gotovog proizvoda iznosi najmanje 25% vol.; b) ostali sastojci moraju biti najmanje proporcionalni udjelu destilata voa u proizvodu; c) da sadri najvie 1500 g/hl metilnog alkohola, preraunato na 100% vol. alkohola.

Odjeljak D. Likeri lan 57. (Nain proizvodnje likera) (1) Likeri su proizvodi dobiveni aromatiziranjem etilnog alkohola poljoprivrednog porijekla ili destilata poljoprivrednog porijekla ili jednog ili vie jakih alkoholnih pia ili njihove mjeavine te: a) su zaslaeni; b) mogu im biti dodati proizvodi poljoprivrednog porijekla, npr. pavlaka, mlijeko i drugi mlijeni proizvodi, voe, vone preraevine, vino i aromatizirano vino, vono vino,

24

Za slubenu upotrebu koristiti tekst propisa objavljenog u Slubeni glasnik BiH, broj 87/08 biljni macerati, biljni ekstrakti, jaja, kakao, okolada, kafa, aj, prehrambene kiseline i drugo. (2) Liker mora sadravati najmanje 100 g/l eera, izraenog kao invertni eer, osim u sluaju: a) likera od encijana, koji mora sadravati najmanje 80 g/l eera, izraenog kao invertni eer; b) likera od treanja, koji mora sadravati najmanje 70 g/l eera, izraenog kao invertni eer. lan 58. (Dozvoljeni aditivi u proizvodnji likera) (1) U proizvodnji likera dozvoljeno je: a) aromatiziranje prirodnim, prirodno identinim i vjetakim aromama i aromatskim preparatima u skladu s posebnim propisima o prehrambenim aditivima koji se mogu nalaziti u hrani, ako za pojedinu grupu proizvoda nije drugaije propisano; b) zaslaivanje ako za pojedine proizvode ovim pravilnikom nije drugaije propisano; c) bojenje prirodnim i vjetakim bojama u skladu s posebnim propisom o prehrambenim aditivima koji se mogu nalaziti u hrani, ako za pojedine proizvode ovim pravilnikom nije drugaije propisano. lan 59. (Alkoholna jaina likera) Kada se stavljaju na trite kao gotov proizvod, likeri moraju imati alkoholnu jainu najmanje 15% vol. ako za pojedine proizvode ovim pravilnikom nije drugaije propisano. lan 60. (Stavljanje na trite) Likeri se, zavisno od tehnolokog postupka i vrste sirovine, stavljaju na trite kao: a) likeri od vonog soka; b) voni likeri; c) likeri od rakija;

25

Za slubenu upotrebu koristiti tekst propisa objavljenog u Slubeni glasnik BiH, broj 87/08 d) biljni likeri; e) likeri od kafe, aja, kakaa, okolade, cole; f) emulzioni likeri; g) likeri s vinom; h) aromatizirani likeri; i) ostali likeri. lan 61. (Likeri od vonog soka) (1) Likeri od vonog soka su proizvodi dobiveni mijeanjem etilnog alkohola poljoprivrednog porijekla s jednim ili vie vonih sokova. (2) Likeri od vonog soka u jednoj litri sadre najmanje 200 mililitara matinog vonog soka po kojem se liker zove ili ekvivalentnu koliinu koncentrata tog vonog soka. (3) U proizvodnji likera od vonog soka dozvoljeno je koritenje prirodnih aroma, izuzev arome voa po kojem je proizvod nazvan. (4) Nije dozvoljeno bojenje likera od vonog soka. lan 62. (Voni likeri) (1) Voni likeri su proizvodi dobiveni aromatiziranjem etilnog alkohola poljoprivrednog porijekla s maceratima voa ili vonih dijelova (kore, granice, voke) u etilnom alkoholu poljoprivrednog porijekla i/ili iz njih dobivenim destilatima. (2) Voni likeri u jednoj litri sadre najmanje 200 mililitara macerata voa, odnosno udio destilata je najmanje 33%. (3) U proizvodnji vonih likera dozvoljeno je koritenje prirodnih aroma, izuzev arome voa po kojem je proizvod nazvan. (4) Vone likere dozvoljeno je bojiti prirodnim bojama. (5) Vonim likerima dozvoljeno je dodati vanilin.

26

Za slubenu upotrebu koristiti tekst propisa objavljenog u Slubeni glasnik BiH, broj 87/08 lan 63. (Oznaavanje likera) Likeri od vonog soka i voni likeri mogu se oznaiti kao brendi tako da se uz rije navede ime voa i samo sljedee navedene sloenice mogu se koristiti u predstavljanju likera: a) brendi od ljive; b) brendi od narande; c) brendi od breskve; d) brendi od trenje. lan 64. (Likeri od rakija) (1) Likeri od rakija su proizvodi dobiveni zaslaivanjem rakija. (2) U proizvodnji likera od rakija dozvoljeno je koritenje prirodnih aroma, izuzev arome voa po kojem je proizvod nazvan. (3) Likeri od rakija mogu se bojiti prirodnim bojama. (4) Kada se stavljaju na trite, likeri od rakija moraju zadovoljavati sljedee zahtjeve: a) da alkoholna jaina gotovog proizvoda iznosi najmanje 15% vol; b) da sadri najmanje 100 g/l eera, izraenog kao invertni eer; c) ostali sastojci moraju ispunjavati zahtjeve propisane ovim pravilnikom za upotrijebljenu rakiju. lan 65. (Biljni likeri) (1) Biljni likeri su proizvodi dobiveni aromatiziranjem etilnog alkohola poljoprivrednog porijekla maceratima aromatskog bilja i/ili plodova u etilnom alkoholu poljoprivrednog porijekla i/ili iz njih dobivenim destilatima. (2) U proizvodnji biljnih likera dozvoljava se koritenje drugih prirodnih aroma. (3) Biljne likere dozvoljeno je bojiti prirodnim i vjetakim bojama.

27

Za slubenu upotrebu koristiti tekst propisa objavljenog u Slubeni glasnik BiH, broj 87/08 (4) Biljni likeri mogu se nazivati gorki biljni liker ili biter liker ako po svojim organoleptikih svojstvima imaju neznatno gorak do gorak okus. (5) Biljni likeri pod nazivom gorki biljni liker ili biter liker mogu sadravati manje od 100 g/l eera. lan 66. (Likeri od kafe, aja, kakaa, okolade, cole) (1) Likeri od kafe, aja, kakaa, okolade i cole su proizvodi dobiveni mijeanjem destilata i/ili ekstrakta onih sirovina po kojima su nazvani s etilnim alkoholom poljoprivrednog porijekla. (2) U proizvodnji likera od kafe, aja, kakaa, okolade i cole dozvoljeno je koritenje drugih prirodnih aroma, ukljuujui vanilin, izuzev aroma po kojima je proizvod nazvan. (3) Boju proizvoda dozvoljeno je pojaati prirodnim bojama. lan 67. (Emulzioni likeri) (1) Emulzioni likeri su proizvodi dobiveni mijeanjem etilnog alkohola poljoprivrednog porijekla sa sirovinama kao to su: jaja, kafa, kakao, okolada, ljenik, vone kreme koje su prethodno emulgovane s vodom, mlijekom ili pavlakom. (2) U proizvodnji emulzionih likera dozvoljeno je koritenje prirodnih aroma. (3) U proizvodnji emulzionih likera dozvoljeno je dodavati vanilin, rum i domai rum. (4) U proizvodnji emulzionih likera nije dozvoljena upotreba zamjene za jaja, eer i mlijeko. (5) Nije dozvoljeno bojenje emulzionih likera. lan 68. (Liker od jaja) Liker od jaja proizvodi se od umanaca kokoijeg jajeta, svjeih ili konzerviranih etilnim alkoholom ili smrzavanjem, i u jednoj litri likera od jaja mora biti sadrano najmanje 140 grama umanca.

28

Za slubenu upotrebu koristiti tekst propisa objavljenog u Slubeni glasnik BiH, broj 87/08 lan 69. (Krem-liker) Ako se emulzioni liker oznaava kao krem-liker (creme, cream), mora u jednoj litri sadravati najmanje 400 mililitara punomasnog mlijeka ili 40 grama mlijene masti iz pavlake. lan 70. (uvanje i rok upotrebe) (1) Emulzioni likeri mogu se prilikom dueg uvanja u bocama razdvajati, ali se moraju kraim mukanjem ponovo vratiti u emulziju. (2) Rok upotrebe za emulzione likere ne smije biti dui od jedne godine od dana proizvodnje te mora biti oznaen na deklaraciji u skladu s lanom 10. ovog pravilnika. lan 71. (Aromatizirani emulzioni liker) Ako se u proizvodnji emulzionih likera koriste prirodno identine i vjetake arome, izuzev vanilina i domaeg ruma, proizvod mora na deklaraciji biti oznaen kao aromatizirani emulzioni liker.

lan 72. (Zahtjevi prilikom stavljanja na trite) (1) Prilikom stavljanja na trite, emulzioni likeri moraju zadovoljavati sljedee zahtjeve: a) da alkoholna jaina gotovog proizvoda iznosi najmanje 15% vol., osim kod likera od jaja gdje ona iznosi najmanje 14% vol.; b) da sadravaju najmanje 150 g/l eera, izraenog kao invertni eer. (2) Krem-likeri moraju sadravati najmanje 250 g/l eera izraenog kao ukupni invertni eer. lan 73. (Likeri s vinom) (1) Likeri s vinom su proizvodi dobiveni mijeanjem etilnog alkohola poljoprivrednog porijekla s vinom.

29

Za slubenu upotrebu koristiti tekst propisa objavljenog u Slubeni glasnik BiH, broj 87/08 (2) Likeri s vinom u jednoj litri moraju sadravati najmanje 200 mililitara vina. (3) Dozvoljeno je u liker s vinom dodati vinski destilat i/ili vinjak. (4) U proizvodnji likera s vinom dozvoljava se koritenje prirodnih aroma. lan 74. (Kordijalni liker) (1) Naziv kordijalni liker imaju proizvodi u kojima je udio destilata ili vinjaka 20%, a vina 10%, te uz to sadre vone i/ili biljne macerate. (2) Alkoholna jaina kordijalnih likera kao gotovih proizvoda je najmanje 35% vol. lan 75. (Aromatizirani likeri) Aromatizirani likeri su proizvodi dobiveni aromatiziranjem etilnog alkohola poljoprivrednog porijekla aromama dozvoljenim posebnim propisima o aditivima koji se mogu nalaziti u namirnicama. lan 76. (Ostali likeri) Ostali likeri su pun te likeri od meda i drugih prirodnih sirovina pogodnih za proizvodnju likera. lan 77. (Liker od meda) (1) Liker od meda sadri u jednoj litri najmanje 250 grama prirodnog meda. (2) U proizvodnji likera od meda mogu se koristiti prirodne arome i prirodne boje, osim aroma koje pojaavaju okus meda. lan 78. (Pun) Pun je liker koji se dobiva aromatiziranjem mjeavine etilnog alkohola poljoprivrednog porijekla i ruma ili domaeg ruma s destilatima i/ili maceratima plodova agruma ili njihovih dijelova, njihovim eterinim uljima i drugim aromama svojstvenim ovoj vrsti likera.

30

Za slubenu upotrebu koristiti tekst propisa objavljenog u Slubeni glasnik BiH, broj 87/08 Odjeljak E. Mijeana jaka alkoholna pia (kokteli) lan 79. (Kokteli) (1) Mijeana jaka alkoholna pia (koktel, cocktail) su mjeavine dva ili vie jakih alkoholnih pia, definiranih ovim pravilnikom, ili jaka alkoholna pia s etilnim alkoholom poljoprivrednog porijekla i/ili vonim sokom i/ili drugim sokom i/ili aromom i/ili vinom i dr., sa ili bez dodatka eera. (2) Alkoholna jaina koktela kao gotovog proizvoda je najmanje 15% vol. (3) Deklaracija proizvoda iz stava (1) ovog lana mora sadravati podatak o vrstama pia koja su upotrijebljena za proizvodnju mijeanog jakog alkoholnog pia i listu sastojaka.
POGLAVLJE II. ALKOHOLNA PIA

lan 80. (Klasifikacija alkoholnih pia) Alkoholna pia definirana lanom 4. ovog pravilnika, zavisno od uslova proizvodnje, tehnolokog postupka i vrste sirovina, stavljaju se na trite kao: a) gazirana likerska pia; b) desertna likerska pia; c) mijeana alkoholna pia; d) alkoholna pia od meda; e) aromatizirana pia na bazi vina; f) aromatizirani kokteli na bazi vina. lan 81. (Gazirana likerska pia) (1) Gazirana likerska pia su proizvodi dobiveni mijeanjem likera sa soda-vodom, s tim da ne sadre manje od 5% vol. ni vie od 15% vol. alkohola. (2) Gazirana likerska pia sadre najmanje 2 grama ugljendioksida u jednoj litri pia.

31

Za slubenu upotrebu koristiti tekst propisa objavljenog u Slubeni glasnik BiH, broj 87/08 lan 82. (Desertna likerska pia) (1) Desertna likerska pia su proizvodi dobiveni mijeanjem etilnog alkohola poljoprivrednog porijekla i eera s fermentiranim ili alkoholiziranim matinim sokom voa, groa ili povra uz dodatak macerata aromatskog bilja ili njihovih destilata. (2) Desertna likerska pia moraju u jednoj litri sadravati najmanje 400 mililitara matinog soka voa, groa ili povra. (3) Prilikom stavljanja na trite, desertna likerska pia moraju sadravati najvie 250 g/l ukupnog ekstrakta.

lan 83. (Mijeana alkoholna pia) (1) Mijeana alkoholna pia su proizvodi dobiveni mijeanjem vina i/ili piva i/ili vonih sokova i/ili osvjeavajuih pia i/ili mineralnih voda i/ili voda i dr. s etilnim alkoholom poljoprivrednog porijekla i/ili jakim alkoholnim piima i/ili alkoholnim piima definiranim ovim pravilnikom. (2) Dozvoljeno je zaslaivanje te dodavanje boja i aroma u mijeana alkoholna pia u skladu s posebnim propisima. (3) Dozvoljeno je dodavanje ugljendioksida u mijeana alkoholna pia. (4) Alkoholna jaina mijeanih alkoholnih pia je od 2 do 10% vol. lan 84. (Alkoholna pia od meda) (1) Alkoholna pia od meda su proizvodi dobiveni alkoholnom fermentacijom rastvora prirodnog meda. (2) Dozvoljeno je dodavanje mineralnih soli za podsticanje alkoholne fermentacije. (3) Prilikom stavljanja na trite, alkoholna pia od meda moraju zadovoljavati sljedee zahtjeve: a) da alkoholna jaina gotovog proizvoda iznosi od 9 do 15% vol.; b) da sadri najvie 3 g/l ukupnih kiselina ( preraunate na vinsku kiselinu);

32

Za slubenu upotrebu koristiti tekst propisa objavljenog u Slubeni glasnik BiH, broj 87/08 c) da sadri najvie 1,2 g/l isparivih kiselina (preraunate na siretnu kiselinu); d) da sadri najmanje 15 g/l ekstrakta bez eera; e) da sadri najvie 200 mg/l ukupnog sumpordioksida; f) da sadri najvie 30 mg/l slobodnog sumpordioksida. (4) U alkoholna pia od meda dozvoljeno je dodavanje prirodnih ekstrakata i prirodnih aromatinih materija. lan 85. (Aromatizirana pia na bazi vina) (1) Aromatizirana pia na bazi vina su alkoholna pia dobivena od vina, sa izuzetkom vina koja su proizvedena s dodatkom alkohola kao i vina dobivenih fermentacijom groica te im je mogue dodati mot od groa i/ili djelimino fermentirani mot od groa. (2) Proizvodi iz stava (1) ovog lana aromatizirani su prirodnim aromatinim materijama i/ili prirodnim aromatinim preparatima i/ili materijama ili preparatima definiranim posebnim propisom. (3) Dozvoljeno je koritenje aroma u skladu s posebnim propisima o upotrebi aroma u hrani. (4) Aromatiziranim piima na bazi vina mogu se dodavati aromatino bilje i/ili zaini. (5) Aromatizirana pia na bazi vina mogu biti zaslaena, ali im se ne smije dodavati alkohol. (6) Aromatizirana pia na bazi vina imaju alkoholnu jainu najmanje 7% vol. i najvie 14,5% vol. (7) Vina koja su koritena u proizvodnji aromatiziranih pia na bazi vina moraju biti prisutna u gotovom proizvodu s udjelom ne manjim od 50%. lan 86. (Aromatizirani kokteli na bazi vina) (1) Aromatizirani kokteli na bazi vina su alkoholna pia dobivena od vina i/ili mota od groa. (2) Proizvodi iz stava (1) ovog lana aromatizirani su prirodnim aromatinim materijama i/ili prirodnim aromatinim preparatima i/ili materijama ili preparatima definiranim posebnim propisom.

33

Za slubenu upotrebu koristiti tekst propisa objavljenog u Slubeni glasnik BiH, broj 87/08 (3) Dozvoljeno je koritenje aroma u skladu s posebnim propisima o upotrebi aroma u hrani. (4) Aromatiziranim piima na bazi vina mogu se dodavati aromatino bilje i/ili zaini. (5) Aromatizirana pia na bazi vina mogu biti zaslaena i obojena, ali im se ne smije dodavati alkohol. (6) Alkoholna jaina prilikom stavljanja na trite je 7% vol. (7) Vina ili mot od groa koji su koriteni u proizvodnji moraju biti prisutni u gotovom proizvodu s udjelom ne manjim od 50%. lan 87. (Kokteli na bazi vina) (1) Kokteli na bazi vina su aromatizirana alkoholna pia kod kojih koliina koncentriranog mota od groa ne prelazi 10% ukupnog volumena gotovog proizvoda. (2) Kokteli na bazi vina sadre manje od 80 g/l eera, izraenog kao invertni eer. lan 88. (Aromatizirani pjenuavi kokteli na bazi groa) (1) Aromatizirani pjenuavi kokteli na bazi groa su alkoholna pia proizvedena iskljuivo od mota od groa ija je alkoholna jaina manja od 4% vol. (2) Proizvodi iz stava (1) ovog lana sadre ugljendioksid koji potie iskljuivo iz fermentacije koritenih proizvoda.

DIO TREI - PRIJELAZNE I ZAVRNE ODREDBE lan 89. (Slubene kontrole i inspekcijski nadzor) (1) Slubene kontrole i inspekcijski nadzor provodit e se na nain kako je to propisano vaeim zakonskim propisima. (2) Za utvrivanje usklaenosti proizvoda s propisanim opim zahtjevima kvaliteta u svrhu slubene kontrole i inspekcijskog nadzora koriste se metode propisane Pravilnikom o uzimanju uzoraka i obavljanju hemijskih i fizikih analiza alkoholnih pia (Sl. list SFRJ, br. 70/87), kao i druge validirane i meunarodnopriznate metode.

34

Za slubenu upotrebu koristiti tekst propisa objavljenog u Slubeni glasnik BiH, broj 87/08 (3) Zahtjevi kvaliteta u pogledu sastojaka i koliine isparivih jedinjenja i ekstrakata za destilat i rakije od groa kao i rakije od voa dati su u aneksima II. i III., koji su sastavni dio ovog pravilnika. lan 90. (Primjena Pravilnika) (1) Jaka alkoholna pia i alkoholna pia moraju biti proizvedena i oznaena u skladu s odredbama ovog pravilnika, najkasnije do dvije godine od dana stupanja na snagu ovog pravilnika. (2) U prometu se mogu nalaziti jaka alkoholna pia i alkoholna pia koja su proizvedena i oznaena prije isticanja roka za usklaivanje iz stava (1) ovog lana, do isteka zaliha ili do isteka roka upotrebe. lan 91. (Oznaavanje kontrolnim markicama) Proizvodi iz l. (3) i (4) ovog pravilnika koji se stavljaju na trite Bosne i Hercegovine moraju biti oznaeni kontrolnim markicama Uprave za indirektno oporezivanje BiH, na nain i pod uslovima odreenim propisom kojim se ureuje poseban porez na alkohol. lan 92. (Prestanak vaenja odredbi) Danom stupanja na snagu ovog pravilnika prestaju vaiti odredbe Pravilnika o kvalitetu alkoholnih pia (Slubeni list SFRJ, br. 16/88). lan 93. (Stupanje na snagu) Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u Slubenom glasniku BiH.

Predsjedavajui Vijea ministara BiH dr. Nikola piri VM, broj 05-07-215-21/08 Sarajevo, 4.2. 2008. godine

35

Za slubenu upotrebu koristiti tekst propisa objavljenog u Slubeni glasnik BiH, broj 87/08

ANEKS I ETILNI ALKOHOL Etilni alkohol poljoprivrednog porijekla koji se koristi u proizvodnji alkoholnih pia definisanih ovim pravilnikom mora biti proizveden iskljuivo od sirovina poljoprivrednog porijekla i mora zadovoljavati ove temeljne zahtjeve: 1. organoleptika (senzorska) svojstva: ne smije se osjetiti miris i okus drugaiji od onoga koji potie od upotrijebljenih sirovina, 2. minimalna alkoholna jaina 96 % vol., 3. maksimalni zaostali sadraj isparljivih sastojaka: a) ukupna kiselost (preraunata na siretnu kiselinu): 1,5 g/hl preraunato na 100 % vol. alkohola, b) esteri (preraunati na etil acetat): 1,3 g/hl preraunato na 100 % vol. alkohola, c) aldehidi (preraunati na acetaldehid): 0,5 g/hl preraunato na 100 % vol. alkohola, d) vii alkoholi (preraunati na metil-2-propanol-1): 0,5 g/hl preraunato na 100 % vol. alkohola, e) metanol: 50 g/hl preraunato na 100 % vol. alkohola, f) isparljive baze koje sadre azot: 0,1 g/hl preraunato na 100 % vol. alkohola, g) suhi ekstrakt: 1,5 g/hl preraunato na 100 % vol. alkohola, h) furfurol: ne smije sadravati.

Za slubenu upotrebu koristiti tekst propisa objavljenog u Slubeni glasnik BiH, broj 87/08 ANEKS II Zahtjevi kvaliteta u sastavu i koliini isparljivih jedinjenja i ekstrakta za destilat i rakije od groa

Sadraj isparljiva hemijska jedinjenja

Etanol %vol, najmanje Ukupne kiseline (kao siretna) mg/L a.a., najvie Aldehidi (kao acetaldehid) mg/La.a.,najmanje Estri (kao etilacetat) mg/La.a.,najmanje Vii alkoholi mg/L a.a.,najmanje

Vinski destilat 25 2500

Vinjak

Brendi

Lozovaaloza

Komovica

Droenkasteljovaa

Vinovica

Rakija od groica-suho groe

37,5 1500

36 1500

37,5 1500

37,5 1500

37,5 1500

37,5 1500

37,5 1500

50

40

40

40

40

50

50

50

300 800 35 10 40

300 800 35 20 25

300 800 20 30 *

300 800 40 10 35

300 800 40 10 25

400 800 35 10 25

300 800 35 10 25

300 800 45 10 25

Furfurol mg/L a.a., najvie Ukupni ekstrakt g/L, najvie Ukupni SO2 (mg/L)najvie

Za slubenu upotrebu koristiti tekst propisa objavljenog u Slubeni glasnik BiH, broj 87/08 ANEKS III Zahtjevi kvaliteta u sastavu i koliini isparljivih jedinjenja i ekstrakta za destilate i rakije od voa
Sadraj isparljiva hemijska jedinjenja
Etanol %vol, najmanje Ukupne kiseline (kao siretna) mg/L a.a., najvie Aldehidi (kao acetaldehid) mg/L a.a.,najmanje Estri (kao etilacetat) mg/L a.a.,najmanje Vii alkoholi mg/L a.a.,najmanje Kajsijevaa, breskovaa Trenjevaa, vinjevaa Vone rakije od mjeanog voa Voni destilati

ljivovica

Jabukovaa

Krukovaa

Dunjevaa

25

37,5

37,5

37,5

37,5

37,5

37,5

14

1800

1800

1800

1800

1800

1800

1800

4500

40

40

40

40

40

40

40

40

400

400

400

400

400

400

400

400

1000

1200

1000

1000

1200

1000

1000

1000

Furfurol mg/L a.a., najvie Benzaldehid mg/L a.a., najvie Ukupni ekstrakt g/L, najvie

50

40

80

80

30

40

80

80

100

130

130

80

130

Za slubenu upotrebu koristiti tekst propisa objavljenog u Slubeni glasnik BiH, broj 87/08