MJESENA NACIONALNA REVIJA ZA POLITIKU I KULTURU SANDAK | BR. 162 | 10. MART 2012.

CIJENA 100 RSD | CG 1 | BIH 2 KM | EU 3 EUR | USD 5 $ | CH 4 CHF | GB 4 GBP | TR 4 TL

ISSN 0354-2661
9 770354 266100
NACIONALNA REVIJA ZA POLITIKU I KULTURU SANDAK
10. MART 2012., BROJ 162.
IZDAVA: BONJAKA KULTURNA ZAJEDNICA BKZ
GRADSKA 1, 36 300 NOVI PAZAR
GLAVNI I ODGOVORNI UREDNIK
JAHJA FEHRATOVI (korektor_sveznadar@hotmail.com)
SEKRETAR
SALAHUDIN FETI (sfetic@gmail.com)
TEHNIKI UREDNIK
SENAD REDEPOVI (senko_x@hotmail.com)
LEKTOR
SAMIR KRIJELJ (samirs.np@hotmail.com)
REDAKCIJA
ADMIR MURATOVI (muratovic.admir8@gmail.com)
SUAD BEIROVI (s.becirovic@uninp.edu.rs)
DENITA NICEVI (dzenita2007@hotmail.com)
ALEN DURAKOVI (durakovicalen@gmail.com)
ZAIM REDEPOVI (zaimredzepovic@yahoo.com)
ADNAN AUEVI (adnan.causevic@gmail.com)
HAZBIJA KALA (hazkal@live.com)
ZEHNIJA BULI (zehnija.bulic@gmail.com)
FERID BULI (ferid.bulic@gmail.com)
USAME ZUKORLI (usame.zukorlic@gmail.com)
BELKISA CRNOVRANIN (belkisamisala@hotmail.com)
SARADNICI
HAKO DULJEVI, HAJRUDIN BALI, EFKET KRCI, HARUN HODI, MARIO
HEINAL, AVDO HUSEINOVI, BISERA SULJI-BOKAILO, SULEJMAN ALIKOVI,
FERKO ANTI, MIHAIL SPEVAK, ADNAN HASANOVI, ATIFA ALJI, ALISA
KURTOVI, SANELA HALKOVI, FERID BULI, REJHAN R. KURTOVI, JAKUB
DURGUT, JASMINA PLJAKI, EDIN GRIEVI
RUKOPISI I FOTOGRAFIJE SE NE VRAAJU
DIZAJN
IFET ALIKOVI
TAMPA
GRAFIAR, UICE
ADRESA
GRADSKA 1, 36 300 NOVI PAZAR
TEL: 020/ 322-181, FAX: 322-181
E-MAIL: revijasandzak@gmail.com
GLAVNI DISTRIBUTER: Mervan Roajac (+381648891908)
DISTRIBUCIJA ZA BIH: Ismet Hajradinovi (+38761158955)
Redakcija revije SANDAK Vas poziva da se preplatite na naa izdanja.
Godinja preplata za EU 40 + PTT.
Godinja pretplata za Sandak i zemlje regiona 12 + PTT.
Za pretplatnike iz Novog Pazara besplatna dostava na kunu adresu.
KAZIVANJA O VJEROVJESNICIMA
SLIKOVNICE ZA DJECU
El-Kelimeh, izdavaka kua Meihata Islamske zajednice u Srbiji
Tel: 00381/20-334-020; 00381/64-16-222-84
e-mail: kelimeh@gmail.com; www.kelimeh.com
El El-K -Kel elim imeh eh, iz izda dava vak kaa ku kua a Me Mei iha hata ta IIsl slam amsk skee za zaje jedn dnic icee uu Sr Srbi biji ji
Te Te Tel: l: l: 00003 03 0381 81 81/2 /2 /200- 0 33 33 3344- 4 02 02 020; 0; 0; 00003 03 0381 81 81/6 /6 /644- 4 16 16 16 2 -2222 22 22 8 -88444
ee-ma mail il:: ke keli lime meh@ h@gm gmai aill co com; m; wwww ww kkel elim imeh eh ccom om
1) ADEM, A.S.
2) NUH, A.S.
3) HUD, A.S.
4) SALIH, A.S.
5) IBRAHIM, A.S.
Od ovog broja revija Sandak e umjesto prvog izla-
ziti desetog u mjesecu. Razlog tome je pokretanje
jo jednog asopisa kojim se ne samo Bonjaka
kulturna zajednica nego i svi Bonjaci svijeta mogu
ponositi. Rije je o svebonjakom nacionalnom
mjeseniku PANBONJAK koji, pod ureivakim
patronatom Nedada Latia, izdaje BKZ. Prvi broj
PanBonjaka zatekao je mnoge, jer je svojom kon-
cepcijom, raskoi, irinom redakcijskog kolegija i
ureivakog savjeta, te dizajnerskom originalnou
dostigao ono to sline edicije sa decenijskom tra-
dicijom postojanja nisu uspjele. Sa ovom publikaci-
jom, koja nije ni regionalno ni dravno ograniena
ve se podjednako obraa svim Bonjacima svijeta,
polahko zaokruujemo periodiku kojoj je zadaa da
cjelokupni bonjaki nacion informira o stanju na-
cije i bude na ponos svima nama, jer je po svemu u
rangu sa najreprezentativnijim svjetskim asopisi-
ma.
Ekspanzija pokreta bonjakog buenja i sve izrazi-
tije oitovanje slobode Bonjaka provocira reakcije
onih koji bi da ugue taj osjeaj kod svakog pripad-
nika naeg naroda. Svjesni da vie nikada nee moi
eksploatirati bonjaki narod bilo u ljudskom, bilo
u svakom drugom resursu, poduzimaju histerine
korake i ne biraju sredstva da bar uspore, ako ne
mogu zaustaviti ono to se otrglo kontroli. Naj-
uinkovitije je da taj pokret zasijeku na izvoru, to
jest da predvodnika tog pokreta, koga nisu mogli
ni kupiti, ni ucijeniti, ni uplaiti, ni protjerati - li-
kvidiraju. Zato je sprega politike i kriminala utkana
u cjelokupni sistem Srbije, krenuvi od dravnog
vrha preko ministara do regionalnih i opinskih
inovnika, poljuljana insistiranjem na istini, pravu
i pravdi, koju zagovara glavni muftija Muamer-ef.
Zukorli, nasuprot krai, korupciji, narko i svakom
drugom vidu kriminala. Viemjeseno medijsko
sataniziranje muftije Zukorlia, stvaranje atmosfe-
re lina, neprestano ponavljanje rijei kriminalac
uz njegovo ime od strane Rasima Ljajia, Aide o-
rovi, Muhameda Jusufspahia, Meha Omerovia
i drugih saradnika raznoraznih slubi, imalo je za
cilj da pripremi srbijansku javnost na in likvidacije.
A za egzekutore odabrani su oni o kojima moda
jedino u Srbiji javno govori muftija Zukorli i pie
revija Sandak. Na ovom sklizavom poduhvatu za-
jedno su radili dvojica ministara, to (ni)je novina
kako ree jedan od njih. Ako prelistamo tampu od
prije ne toliko mnogo godina, nai emo da su njih
dvojica vrlo esto jedan drugog optuivali za pri-
preme atentata, mada je Ljaji prednjaio u takvim
optubama, da su bacali bombe jedan drugome, da
su se pucali, drali na nianu i skrivili smrt nekoli-
ko osoba. Razgoliavanjem beogradskog koncepta,
skinuli su tu masku i zajedno sa mentorima doli
na ivicu ambisa. Na svu sreu, i Muftija sandaki
i svi pripadnici pokreta bonjakog buenja znaju
da je zvijer najopasnija kada umire, te su na vrijeme
poduzete sve mjere predostronosti da ne doe do
takvog ina. I ono to je iz svega ovoga izalo na
vidjelo jeste injenica da su svi Bonjaci svijeta jed-
no, da su i Bonjaci iz Sandaka, Bonjaci iz Bosne
i Bonjaci iz dijaspore teko proivjeli samu najavu
neega takvog i pokazali spremnost da svim svojim
kapacitetima, pa i samim ivotima uvaju svog na-
cionalnog lidera.
A da je zvijer na izdisaju govori i atmosfera u San-
daku u predveerje parlamentarnih i lokalnih iz-
bora. Konano razgoliavanje beogradskog koncep-
ta dogodilo se prije nekoliko dana kada je Ugljanin
pred kamerama i u prisustvu ministra zdravlja Zo-
rana Stankovia, inae porodinog prijatelja Ratka
Mladia, izjavio da su on i Ljaji jedna opcija. Dakle,
sve je jasnija polarizacija na beogradski (SDA i SDP)
i sandaki blok (BDZ). Pitanje malih partija tako-
er e se narednih dana razrijeiti. Denitivno je da
e oni koji su proistekli iz SDP ii sa beogradskim
blokom, samo se jo uvijek trai najbezbolniji nain
pakiranja takve prie.
Prema onome to se do sada moglo vidjeti, tempo
predizborne kampanje e diktirati Bonjaka de-
mokratska zajednica koja je u zamahu i svojim do-
sadanjim aktivnostima, u pogledu zaokruivanja
stranake infrastrukture, dokazuje snagu koja je u
politikom ivotu Sandaka viena samo jednom
- 1990. godine u talasu svebonjakog narodnog
pokreta olienog u vostvu rahmetli Alije Izetbe-
govia. Ono to jo nikom nije poznato, a ega se
narod najvie boji, jeste kraa glasova i ponitava-
nje izborne volje graana. Meutim, u Sandaku
ve sada vlada referendumska atmosfera, tako da
je ubjedljiva pobjeda ove partije koja je proistekla iz
bonjakog pokreta neupitna.
IKA
3
r
e
v
i
j
a

S
A
N
D

A
K

|

1
0
.

m
a
r
t

2
0
1
2
.

|

b
r
.

1
6
2

|

S
a
n
d
z
a
k
P
R
E
S
S
.
n
e
t
PANBONJAK
pokreta neupitna. a.
Dana 06.02.2012. u Novoj Varoi je odrana izborna
skuptina OO BDZ-a Nova Varo.
Na skuptini je vericirano lanstvo za preko 50 delega-
ta koji su izabrali rukovodstvo Skuptine.
Za predsjednika Skuptine izabran je Sulejman Drljo, za
njegovog zamjenika Nedad Raljanin, a za se-
kretara Maida Ramevi.
lanovi Skuptine su izabrali Izvrni i Nadzorni
odbor. Za predsjednika IO izabran je Enis Rah-
mani, za potpredsjednike Denisa Bahtijarevi i
Edib Biberovi, a za sekretara Nedad Turkma-
novi. Sve odluke donijete su jednoglasno.
U Priboju je u 03.03.2012. odrana Izborna skup-
tina OO BDZ-a. Skuptini je prisustvovao pred-
sjednik BDZ-a Emir El koji se prije poetka
radne sjednice obratio prisutnima.
Izabrano je rukovodstvo Skuptine, Nadzorni i
Izvrni odbor.
Za predsjednika Skuptine izabrana je Elzana
Vraalica, za potpredsjednika Nedad auevi,
a za sekretara Adela Mandal. Za predsjednika IO iza-
bran je Fahrudin Alagi, za potpredsjednika Semir a-
banija, a za sekretara Izeta Oparnica.
El je istoga dana sveano otvorio kancelariju OO
BDZ-a u Priboju.
4
r
e
v
i
j
a

S
A
N
D

A
K

|

1
0
.

m
a
r
t

2
0
1
2
.

|

b
r
.

1
6
2

|

S
a
n
d
z
a
k
P
R
E
S
S
.
n
e
t
HRONIKA
REGISTRACIJA
BKZ NA KOSOVU
U prostorijama portala Info-ks.net, Inicijativni odbor
BKZ-a na Kosovu je 25.02.2012. odrao drugu sjednicu,
kojom je predsjedavao predsjednik Izvrnog odbora prof.
dr. Mehmet Meta. Sjednici su pri-
sustvovali potpredsjednik Sahit
Kandi, generalni sekretar Edina
Elezi i drugi predstavnici bonja-
kog civilnog i nevladinog sektora
na Kosovu. Imenovan je Odbor
za registraciju BKZ u sasatvu:
Isak Meta, Merdan Osmani, Edis
Huduti i Mejdin Saliji.
Jedna od temeljnih odrednica programa BDZ-a je zala-
ganje za Euroatlantske integracije Srbije, to predstavlja
osnovnu pretpostavku za uspostavljanje pravne drave
i socijalne pravde te razvoja demokratskih principa i
standarda, kae se u saopenju ove partije i navodi:
BDZ je sa ostalim strankama nacionalnih zajednica u Srbiji
nedavno uputila pismo komesaru Stefanu Fileu sa molbom da
se to prije donese odluka o dodjeli statusa kandidata Srbiji za
ulazak u EU, to bi stvorilo uslove koritenja zagarantiranih
prava, otklanjanje nagomilanih problema, kao i decentraliza-
ciju vlasti kroz regionalizaciju i vee ingerencije lokalne sa-
mouprave.
Meunarodne aktivnosti BDZ-a predvoene predsjednikom
Emirom Elem posljednjih mjeseci bile su usmjerene na pod-
sticanje evropskih faktora da ubrzaju proces otklanjanja smet-
nji za ulazak u EU.
BDZ DOPRINIJELA KANDIDATURI SRBIJE
BDZ ZAOKRUUJE INFRASTRUKTURU
NAKON TUTINA, SJENICE I PRIJEPOLJA
PITANJA ZA SDP
Zbog notornih lai predsjednika OO SDP-a u Prijepolju
Esada Hodia u intervjuu za RTVNP, OO BDZ-a u Pri-
jepolju je najavio krivinu prijavu i tubu zbog iznoenja
neistina i irenja dezinformacija.
Na neistine koje je izrekao Esad Hodi gledamo kao na naj-
bolji dokaz straha, haosa, panike i nervoze koja vlada u redovi-
ma reima, a sve zbog skorih izbora i poraza koji ih oekuje.
BDZ poruuje Hodiu da, umjesto to zamajava javnost
neistinama, odgovori na sljedea pitanja:
Zato ste prodali mjesto predsjednika Opine poslije
izbora 2008. godine?
Gdje su fabrike i hiljade radnih mjesta obeanih u kam-
panji 2008. godine?
Zato opina Prijepolje poslije osam godina vlasti SDP-
a spada u red najnerazvijenijih i najsiromanijih opina?
Zato opina Prijepolje poslije osam godina vlasti SDP-
a spada u red opina sa najveim brojem nezaposlenih?
Zato opina Prijepolje poslije osam godina vlasti SDP-
a spada u red opina sa najmanjom prosjenom zara-
dom?
Zato poslije osam godina vlasti SDP-a u Prijepolju ne-
mamo izbalansiranu procentualnu zastupljenost Bonja-
ka u lokalnim institucijama?
Zato poslije osam godina vlasti SDP-a u Prijepolju
Brodarevo jo uvijek nema funkcionalan vodovod?
Zato nikada nije objasnio svoju, kao i ulogu drugih
visokih funkcionera SDP-a u aferi kraa struje?
5
r
e
v
i
j
a

S
A
N
D

A
K

|

1
0
.

m
a
r
t

2
0
1
2
.

|

b
r
.

1
6
2

|

S
a
n
d
z
a
k
P
R
E
S
S
.
n
e
t
HRONIKA
Dana 24.02.2012. u sjeditu misije
OEBS-a u Beogradu ambasador Dimi-
trios Kipreos primio je rektora IUNP
prof. dr. Mevluda Dudia.
Ambasador se interesirao
za cjelokupno stanje ve-
zano za rad Univerziteta,
kao i o pomaku u razrjee-
nju postupka akreditacije
IUNP.
Rektor Dudi je pozvao
ambasadora Kipreosa da,
kao gostujui profesor,
odri predavanje studen-
tima IUNP.
Dana 25.02.2012. rektora
IUNP, prof. dr. Mevluda Dudia, pri-
mio je ambasador R. Turske Ali Rza
olak, u sklopu njegove diplomatske
posjete ambasadama u R. Srbiji.
Ambasador je pokazao veliko intere-
siranje za funkcioniranje Univerzite-
ta, za projekte u kojima Univerzitet
uestvuje, ali i za probleme sa kojima
se susree. Rektor Dudi je upoznao
ambasadora sa znaajem, organizaci-
onom strukturom, kao i sa funkcioni-
ranjem IUNP.
Njegova ekselencija, g-din olak, ta-
koer je obeao da e u to skorijem
roku posjetiti Univerzitet i obratiti se
studentima ove visokokolske usta-
nove.
DIPLOMATSKA OFANZIVA REKTORA DUDIA
Rektor IUNP prof. dr. Mevlud Dudi obratio se
javnosti u povodu prijedloga Rezolucije o euroin-
tegraciji Srbije, u kojoj se zahtijeva od Srbije rjea-
vanje akreditacije IUNP:
U ime uprave Internacionalnog univerziteta u No-
vom Pazaru, svih studenata, njihovih roditelja, na-
stavnika i saradnika izraavam radost zbog injenice
da je izvjestilac Evropske unije za Srbiju Jelko Kacin
u prijedlogu Rezolucije o eurointegraciji Srbije u la-
nu 53 neposredno zatraio od Vlade Republike Srbije
rjeavanje akreditacije Internacionalnog univerziteta u
Novom Pazaru.
Ovim se jasno potvruje da je dosadanje odugovlae-
nje postupka akreditacije naeg Univerziteta politiki
inspirirano.
U istom danu naa univerzitetska porodica obradova-
na je injenicom da je i Srbija dobila status kandidata
za pristup EU, ali da e za dalje korake pristupanja EU
Vlada morati otkloniti brojne nepravde prema graani-
ma u Sandaku, meu kojima je i akreditacija IUNP od
strane Akreditacione komisije koja e biti prinuena da
odluuje po strunim, a ne politikim kriterijumima.
Ovom prilikom se zahvaljujem gospodinu Jelku Kaci-
nu, osvjedoenom prijatelju svih obespravljenih, ime
pomae Internacionalnom univerzitetu u Novom Pa-
zaru i dravi Srbiji.
EU: DA SRBIJA AKREDITIRA IUNP
TRI TAKE U REZOLUCIJI
EVROPSKOG PARLAMENTA
ODNOSE SE NA SANDAK
27.poziva vladu da rijei problem regionalne razlike prua-
jui potporu drutvenom i ekonomskom razvoju Sandaka i
jugoistone regije, ukljuujui Preevsku dolinu i razvije stra-
tegije za smanjenje stope nezaposlenosti na ovim prostorima ;
pozdravlja dogovor koji je postignut u oktobru u opini Buja-
novac, koji predvia korake da se integriraju etnikih Srba u
javnoj upravi i poziva za njegovu brzu primjenu;
28. Primjeuje da dvije godine nakon izbora za manjinska
vijea, Bonjako nacionalno vijee jo nije formirano zbog
navodnih proceduralnih nedostataka u izbornom procesu i
poziva na njegovo brzo formiranje u skladu s pravilima, pozi-
va politike i vjerske voe da se suzdre od zapaljivih izjava,
koje vode ka riziku poveane napetosti, poziva vladu Srbije
da ostane neutralna glede napetosti koja se odnosi na vjersku
zajednicu u Sandaku te da poduzme mjere kako bi osigurala
dobre odnose sa ovom zajednicom, i da pritom osigura njeno
pravo na slobodu vjeroispovijesti;
53. Poziva vladu Srbije da rijei problem akreditacije Interna-
cionalnog Univerziteta u Novom Pazaru, Sandaku, i nagla-
ava vanost garantovanja nezavisnosti i nepristrasnosti Ko-
misije za akreditaciju i provjeru kvaliteta;
Nagradu za najbolje djelo Adelbert
von Chamisso Preis Robert Bosch Stif-
tung za 2012. godinu dobio je pro-
fesor IUNP Akou Domi. Njegov
najnoviji roman Die Allgemeine
Tauglichkeit petolana komisija
najeminentnijih imena njemake
knjievnosti okarakterizirala je jed-
nim od najboljih ostvarenja za 2012.
Ako Doma je roen 1963. u Budimpeti, emigrirao iz
Maarske kao dijete sa roditeljima za Italiju, pa Engle-
sku, naavi dom napokon u Njemakoj. Ako Doma
je profesor njemake knjievnosti na IUNP. Dobitnik je
brojnih nagrada za svoja dva romana.
NAGRADA PROFESORU DOMIJU
6
r
e
v
i
j
a

S
A
N
D

A
K

|

1
0
.

m
a
r
t

2
0
1
2
.

|

b
r
.

1
6
2

|

S
a
n
d
z
a
k
P
R
E
S
S
.
n
e
t
HRONIKA
Predsjednik Odbora
za zatitu ljudskih
prava i sloboda BNV,
prof. dr. Admir Mu-
ratovi, uputio je
dopis Viem javnom
tuilatvu i PU u No-
vom Pazaru u povo-
du sve uestalijih pri-
tisaka od strane ovih
institucija na elne
ljude bonjakih na-
cionalnih institucija:
Odboru za zatitu
ljudskih prava i sloboda
BNV obratio se Sead
airovi, predsjednik
IO BDZ i predsjednik
Izvrnog vijea San-
daka, i obavijestio nas
politiki motiviranim
pritiscima od strane
Policije i Tuilatva na
njega lino.
Ogoreni smo ponaa-
njem ovlatenih organa
drave Srbije koji se koriste u cilju obraunavanja sa onima koji nisu po volji
reima u Beogradu i njegovih poslunika u Novom Pazaru.
Postavljamo pitanje: Ako je bilo elemenata krivine odgovornosti Seada a-
irovia u vezi sa dogaajima od prije dvije godine tokom nasrtaja policije i
Ljajievih poslunika na vakufsku imovinu na Vakufu Mearif na Hadetu,
zato se to tada nije procesuiralo ve se to ini u jeku predizbornih aktivnosti,
ime se jasno aludira da se radi u politiki naruenom procesu.
Indikativno je da ovi pritisci dolaze uporedo sa histerijom vladajue oligar-
hije u Sandaku, kao i njihovih satelita iz nevladinog sektora, ali i reimskih
medija, te ozbiljnih informacija o pripremi atentata na vrhovne autoritete
Islamske zajednice u Srbiji.
Odbor za zatitu ljudskih prava i sloboda u konkretnom smislu poduzet e sve
mjere i radnje u cilju informiranja domaih i stranih organizacija za zatitu
ljudskih prava, ambasada stranih zemalja i druge o ovom, ali i drugim oblici-
ma pritisaka na zvaninike BDZ i Narodnog vijea Sandaka.
Traimo hitno od nadlenih u Policiji i Tuilatvu da nas u roku od 24 asa,
pisanim putem, obavijeste o svim injenicama vezanim za ovakvo postupanje
prema Seadu airoviu, kao i o tome ko je nalogodavac i ko stoji iza cijelog
sluaja navodi se u saopenju koje je potpisao prof. dr. Admir Mu-
ratovi.
MONTIRANI PROCES PROTIV AIROVIA
PREDSTAVNITVO U AMERICI:
PROGON
SANDAKIH
PRVAKA
Predstavnitvo Sandaka u SAD-u sa sjedi-
tem u New Yorku najotrije je osudilo Tu-
ilatvo i Policiju Republike Srbije zbog po-
novnog aktualiziranja procesa protiv Seada
airovia:
Ovim politiki motiviranim inom aktuelno ru-
kovodstvo Srbije, na elu sa predsjednikom Bori-
som Tadiem, pokazuje da su jo uvijek na vrstim
stajalitima Miloevieve genocidne politike, te da
su im trn u oku pripadnici bonjakog nacional-
nog korpusa u Sandaku, a posebno elnici san-
dakih institucija. Dakako, i ovaj politiki motivi-
rani proces protiv airovia podsjea na vrijeme
genocida, agresiju na BiH i Bonjake, kada su bez
ikakvog povoda hapsili, prebijali i zatvarali san-
dake prvake.
Istovremeno osuujemo poslunike i samozvane
politike i NVO predstavnike iz Sandaka koji su
zarad ake srpskih dinara spremni odraditi naj-
prljavije poslove za vladajui reim u Srbiji, a na
tetu bonjakog naroda.
Zar nije udno da se nakon dvije godine pokree
proces sa navodnim elementima krivine odgovor-
nosti Seada airovia u vezi sa dogaajima na
Vakufu Mearif na Hadetu koji je istinski i prav-
no-imovinski vakuf Meihata Islamske zajednice.
Samim inom pokretanja postupka nakon dvije
godine od tog dogaaja vie govori o uticaju spo-
menutih politikih faktora koji misle da im ovakvi
sluajevi mogu donijeti koji politiki poen.
Zahtijevamo od Tuilatva Srbije da konano
prestane da robuje bolesnim politikim umovima
i konano pone da se ponaa u skladu zakona i
pravnih normi. Takoer, mi emo sve uiniti da
obavijestimo i upoznamo relevantne politike i
meunarodne faktore u Americi, kao i njihovu jav-
nost o nepravdi i politikim progonima koji se vre
nad Bonjacima Sandaka kae se u saope-
nju Predstavnitva Sandaka u Sjedinjenim
Amerikim Dravama.
AIROVI: NE PLAIM SE PRITISAKA
Predsjenik IO BDZ Sead airovi dao je
intervju za Sandak TV u kom je naglasio
da se ne boji bilo kakvih prijetnji i pritisa-
ka koji dolaze iz Tuilatva. Video snimak
intervjua moete pogledati na web portalu
SandzakPRESS.net.
Povodom grata: No, ica, Srebreni-
ca; Ovo nije Sandak, ovo je Raka; Ne
zaboravi ko ti je bio djed; Srbija Srbima,
koji su osvanuli u Prijepolju nekoliko
dana prije Komemorativne akade-
mije trpci bez mezara , OO BDZ-a
u Prijepolju je najotrije reagirao osu-
ujui izljev ovinizma koji ima za
cilj naruavanje meuljudskih i me-
unacionalnih odnosa u Prijepolju i
Sandaku.
U saopenju OO BDZ
Prijepolje se, izme-
u ostalog, navodi
da ukoliko policija ne
pronae poinioce, da
e BDZ zatraiti smje-
nu naelnika PU u
Prijepolju Sinie Cvije-
tia, te obavijestiti me-
unarodnu javnost.
OVINIZAM U PRIJEPOLJU
7
r
e
v
i
j
a

S
A
N
D

A
K

|

1
0
.

m
a
r
t

2
0
1
2
.

|

b
r
.

1
6
2

|

S
a
n
d
z
a
k
P
R
E
S
S
.
n
e
t
HRONIKA
Glavni muftija Muamer-ef. Zu-
korli primio je 1. marta pred-
stavnika za vanjske odnose
turske organizacije Rumeli fede-
racija Ibrahima Topraka.
Rumeli federacija sa sjeditem
u Bursi okuplja vie od 40 tur-
skih organizacija koje se bave
raznim pitanjima na Balkanu.
Toprak je upoznao Muftiju o
aktivnostima i planovima ove
federacije iz oblasti kulture, sporta i investicija na bal-
kanskom prostoru. Oni vide BKZ kao glavnog partnera
za realizaciju zajednikih projekata meu Bonjacima.
Muftija je izrazio punu podrku buduoj saradnji, ista-
kavi da je zajednitvo turskog i bonjakog naroda
obostrani strateki interes, te da e najavljene aktiv-
nosti biti znaajan doprinos privrednom i kulturnom
prosperitetu, kao i opoj stabilnosti.
BKZ GLAVNI PARTNER
Predstavnici Islamske zajednice u Sr-
biji poklonili su 08.03.2012. inkubator
najsavremenije generacije Ginekolo-
ko-akuerskom odjeljenju Zdravstve-
nog centra u Novom Pazaru. Ovaj
inkubator je kupljen u okviru akcije
Bitka za bebe koju je organizirala TV
B92, a u prikupljanju sredstava su ue-
stvovali pripadnici Islamske zajednice
dobrovoljnim prilozima u damijama.
Inkubator je naelniku Ginekolo-
ko-akuerskog odjeljenja dr Seadu
aiu, simbolinim lijepljenjem na-
ljepnice na kojoj pie naziv donatora,
uruio potpredsjednik Meihata i di-
rektor Medrese Read-ef. Plojovi. Po-
red Plojovia, delegaciju Meihata su
sainjavali predsjednik Sabora IZ-e u
Srbiji Hajro-ef. Tuti, dekan FIS-a dr.
hfz. Almir-ef. Pramenkovi i sekretar
Meihata Samir krijelj.
Prilikom dodjele ove vrijedne donaci-
je, Read-ef. Plojovi je izrazio zado-
voljstvo to je Islamska zajednica ue-
stvovala u ovoj akciji i to je u prilici
da pokloni inkubator:
elja nam je da inkubator ostvari to bolje
rezultate i ima to manje posla. Briga za
djecu je poseban emanet, a u Novom Paza-
ru, kao najmlaem gradu u Evropi, briga
za djecu mora biti posebna. Islamska za-
jednica, kao stoer oko kojeg se okupljaju
muslimani ovog prostora, kao izvor povje-
renja i nade za rjeavanje brojnih proble-
ma, ne stoji ekajui da o problemima go-
vori neko drugi i da ih rjeava neko drugi,
ve uestvuje u njihovom rjeavanju. Uz
pomo dematlija obezbijedili smo sred-
stva. A kada se Islamska zajednica ukljui
u rjeavanje problema, onda bude puno i
onih drugih koji ele da uestvuju.
Naelnik Ginekoloko-akuerskog
odjeljenja dr Sead ai se zahvalio na
donaciji u ime pacijenata i njihovih ro-
ditelja, kao i u ime svih zaposlenih na
ovom odjeljenju, a dr Denaba Duti-
nac, ef Neonatolokog odsjeka, ista-
kla je da je inkubator najsavremenije
generacije i da je od uobiajenih inku-
batora skuplji za oko 5.500 eura.
Ginekoloko-akuersko odjeljenje u
Novom Pazaru sada ima sedam inku-
batora, a donedavno su novoroenad
iz Novog Pazara, kojima je bila potreb-
na njega u inkubatoru, slata u Kliniki
centar u Kragujevcu ili na Institut za
majku i dijete u Beogradu.
ISLAMSKA ZAJEDNICA BRINE ZA
SANDAKE BEBE
BKZ i BNV i ove godine raspisuju tradicionalni literarni
konkurs trpci bez mezara.
Forma literarnih radova moe biti pria, pjesma, analiti-
ki tekst, kolumna i drugi krai knjievni oblici.
Cilj konkursa je armiranje ideje mira, tolerancije, sui-
vota i pravde.
Konkurs je otvoren do 29. marta 2012. godine.
Radove slati na e-mail: ofce@bkz.rs ili potom na adre-
su: Bonjaka kulturna zajednica, ul. Grad-
ska 1, 36300 Novi Pazar, Srbija.
Tekstove slati pod ifrom. Obavezno ostavi-
ti kontakt telefon.
Tekst ne smije biti dui od tri autorske kartice, standar-
dnog fonta Times New Roman, veliine 12, odnosno
3.600 karaktera.
Struni iri izabrat e tri najbolja rada, plus dva najbolja
teksta najmlaih uesnika konkursa.
Nagrade: Prvo mjesto 200 ; Drugo mjesto 100 ; Tree
mjesto 50 .
iri: Zehnija Buli i Jahja Fehratovi.
TRADICIONALNI LITERARNI KONKURS
TRPCI BEZ MEZARA
8
r
e
v
i
j
a

S
A
N
D

A
K

|

1
0
.

m
a
r
t

2
0
1
2
.

|

b
r
.

1
6
2

|

S
a
n
d
z
a
k
P
R
E
S
S
.
n
e
t
HRONIKA
LATI: SDA IZDALA
ALIJINU IDEJU
U prostorijama BDZ-a u Tutinu 24.02.2012. odrana je
etvrta promocija knjige Nedada Latia Bosna od A. do
B. Izetbegovia. Na poetku je u svojstvu domaina skup
poselamio Smail Ali, predsjednik Odbora BDZ-a u Tu-
tinu, a potom je Atifa alji predstavila autora.
Kada se govori o spomenutoj knjizi, Lati nezaobilazno
govori o svom prethodnom djelu Boja povijesti koja ta-
koer kazuje o Aliji Izetbegoviu, tj. BiH u njegovom
vremenu. Posljednje Latievo djelo je svojevrstan nasta-
vak Boje povijesti, jer govori o periodu BiH nakon Alije
Izetbegovia:
Bonjaci nisu imali svoje memoare u povijesti. Bonjaka in-
teligencija ih nije smjela pisati, to nama njihovim nasljedni-
cima predstavlja ogroman problem. Meutim, ja sam trebao
pisati memoare Alije Izetbegovia. On me je lino pozvao.
Mogu time da se pohvalim. Rekao mi je: Kada bude pisao
knjigu, zamisli nekog mladog muslimana Bonjaka koji e je
itati. Htio je da napiem knjigu iz koje e mladi ovjek 20
godina nakon njegove smrti moi da shvati kakva je bila ideja
iji je on bio nosilac zajedno sa nama kazao je Lati.
Autor je sa puno emocija govorio o raznim susretima sa
rahmetli Alijom, istiui da danas nema autentinog na-
sljednika Alijine ideje. Predvodnici sadanje SDA kako
u Bosni, tako i u Sandaku izdali su ideologiju.
Dana 1. marta 2012. BiH je obiljeila 20. godinji-
cu od kako su na referendumu, koji je odran 29.02. i
01.03.1992., njeni graani izjasnili za suverenu i nezavi-
snu dravu od tadanje SFRJ. U RS se ovaj dan ne obilje-
ava kao praznik.
Predsjedavajui BiH eljko Komi izrazio je aljenje to
se jedan od najveih datuma i historiji BiH ne obiljeava
u cijeloj dravi:
Slavili ga ili ne, BiH je nezavisna drava koja kao takva po-
stoji. To je injenica bez obzira na osporavanja kada je rije o
ovom danu, kada je rije o historiji BiH i njenoj budunosti.
BiH stoji i postoji.
eljko Komi i Bakir Izetbegovi bili su domaini pri-
jema koji je 1. marta uprilien u sveanom salonu Pred-
sjednitva BiH.
Predsjednik BNV Samir Tandir uputio je estitku bo-
njakom lanu Predsjednitva BiH Bakiru Izetbegoviu
te svim graankama i graanima BiH u povodu Dana
nezavisnosti BiH:
Potovani, u ime Bonjakog nacionalnog vijea i u svoje lino
ime Vama i svim graankama i graanima Bosne i Hercegovi-
ne estitam 1. mart Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine.
Bonjaci Sandaka doivljavaju Bosnu i Hercegovinu kao
svoju matinu zemlju. Shodno tome, nastojat emo da ovaj
datum oivimo u Sandaku kao dan koji ima posebnu vrijed-
nost u srcima svih Bonjaka kae se u pismu predsjed-
nika BNV.
DAN NEZAVISNOSTI BIH
NA REFERENDUMU ZA NEZAVISNOST BIH 1992. IZALO JE 64,31% BIRAA S PRAVOM GLASA. ZA SUVJERENOST BIH GLASALO JE 99,44%.
Pjesnik, pripovjeda i dramski pisac
Enes Halilovi dobitnik je ovogodi-
nje Nagrade Branko Miljkovi, za knji-
gu Pjesme iz bolesti i zdravlja, u izdanju
Konrasa iz Beograda.
Uz podatak da je na konkurs stiglo vie
od 80 pjesnikih knjiga, petolani iri je
saopio da Halilovieva zbirka donosi
uzbudljivu, recepcijski komunikativnu po-
eziju, koja na neprolazno uznemirujua eg-
zistencijalna pitanja o ivotu, smrti, prola-
znosti i trajanju nudi koliko line, intimne,
toliko univerzalno vaee odgovore.
Enes Halilovi je izvanredan metaziar,
njegove pjesme odlikuju se snagom i zrelo-
u, tragikim iskustvom, kao i dijalogom
koji ostvaruje sa razliitim civilizacijama,
kulturama i epohama - ocjenjuje iri.
Halilovi je osniva knjievnog asopi-
sa Sent, veb asopisa za knjievni inter-
vju Ekerman i dopisnik beogradske no-
vinske agencije FoNet iz Novog Pazara.
Enes Halilovi je objavio zbirke poezi-
je Srednje slovo, Bludni parip i Listovi na
vodi, zbirke pria Potomci odbijenih pro-
saca i Kapilarne pojave, kao i drame In
vivo i Kemet.
HALILOVIU BRANKO MILJKOVI
9
r
e
v
i
j
a

S
A
N
D

A
K

|

1
0
.

m
a
r
t

2
0
1
2
.

|

b
r
.

1
6
2

|

S
a
n
d
z
a
k
P
R
E
S
S
.
n
e
t
HRONIKA
Hapenjem Luke Bojovia u paniji,
Mie Nikolia Sarme u Novom Sadu
i Gorana Obradovia u Kruevcu izvr-
en je udarac na tri najjaa kriminalna
klana u Srbiji.
Mone narko-ekipe, meutim, i dalje
djeluju u prijestolnici i u nekoliko gra-
dova Srbije i na prodaji narkotika mje-
seno zarauju nekoliko miliona eura.
U Srbiji ima ezdeset kriminalnih gru-
pa, ukazuju posljednji podaci policije,
i oni broje vie od 3.000 lanova. Sve
ove grupe se bave drogom, jer je to
kriminal u kome se lahko i brzo do-
lazi do gotovog novca. Od ezdeset
identiciranih grupa, koje su u poslu
sa drogom, za pet kriminalnih orga-
nizacija se moe rei da imaju sve od-
like narko-klanova. Drogu kupuju u
inostranstvu, gdje imaju dobre veze
sa monim kartelima, imaju uigrane
eme krijumarenja u Evropu i us-
postavljenu dilersku mreu kau u
MUP-u Srbije.
Podaci MUP-a govore i da su jake nar-
ko-organizacije i u Jagodini, Kruevcu
i Novom Pazaru. Oni se, uglavnom,
snabdijevaju heroinom iz Turske i Bu-
garske, a kokain nabavljaju iz Latinske
Amerike. Jagodinska grupa smatra se
najjaom i pod njenom kontrolom su
trita Paraina i uprije.
Voa Jagodinaca ima dobre veze
u narko-organizacijama Turske, Bu-
garske i Irana, odakle se narkotici
nabavljaju i alju kroz Srbiju ka Za-
padnoj Evropi. Za posljednjih neko-
liko godina, koliko djeluje, ovaj klan
je napravio jaku dilersku mreu u
Njemakoj, Austriji, Danskoj, ved-
skoj i Holandiji.
Kruevaka ekipa djeluje pod vo-
stvom Gorana Obradovia, koji je u
ponedjeljak uhapen zbog otimanja
50.000 eura, koje je prethodno prokoc-
kao u kladionici Olimp. Protiv Obra-
dovia nikada nije podnoena prijava
zbog narkotika, ali u policiji vjeruju da
njegov klan novac od droge ulae u
nekretnine.
Policija je hapenjem Bobana Stojiljko-
via, bliskog saradnika Darka aria,
2011. rasturila leskovaki klan, koji je
drogu nabavljao iz June Amerike,
Makedonije, Bugarske, Grke i sa Ko-
sova.
Veze sa ariem ima i voa kriminal-
ne grupe iz Prijepolja, koji je aktivnosti
zapoeo u Italiji, a zatim biznis nasta-
vio u Beogradu.
Najvie kriminalnih grupa djeluje u
Novom Pazaru gdje heroin na veliko
prodaje ak pet kriminalnih organiza-
cija objanjavaju operativci MUP-a.
NAJVIE KRIMINALNIH GRUPA U PAZARU
PREMA ISTRAIVANJU SRBIJANSKIH DNEVNIH NOVINA BLIC OD 09.03.2012.
MUFTIJA ZUKORLI: ZATO
DRAVA NE RAZBIJA
KRIMINALNE GRUPE U
SANDAKU
Drava se hvali time da je sve
glavne kriminalne grupe u Srbiji
pohapsila, a svakim danom istiu
da je u glavnom gradu Sandaka
Novom Pazaru leglo kriminala i
otuda se postavlja pitanje: Kako
to da u jednom epicentru krimi-
nala jo nije izvedena nijedna ak-
cija hapenja neke kriminalne gru-
pe. Pa zar nije logino ako drava
hoe da se uspjeno bavi borbom
protiv kriminala da pohapsi i kri-
minalce iz Sandaka, ako ih ima,
kako i oni sami kau. Zato nai
kriminalci nisu ugroeni od zako-
na, kome oni trebaju, za iji raun
siju nesigurnost u Sandaku?
Prilikom posjete Zdravstvenom centru u Novom Pazaru,
predsjednik SDA Sandaka, ministar Sulejman Ugljanin
izjavio je da je novina to to on i predsjednik SDPS mini-
star Rasim Ljaji djeluju kao jedna politika opcija. U tom
trenutku je pokazao rukom na Ljajia i kazao da od sada
trebaju raditi svi zajedno: Da budemo svi jedinstveni, da
budemo pravi doktori, da budemo pravi tehniari i sestre i
sve ostalo, gdje e se ljudi izvanredno osjeati sigurno i da
ne gledaju ko je iz ove ili one druge opcije. Znajte, svi
smo jedna opcija, vidite. Svi smo jedna opcija i to je
novina.
Oni koji do sada nisu shvatili igru beogradskih pje-
adinaca, nakon ove izjave ostali su razjapljenih usta.
Razumljivo je to, jer se ljudima sruio svijet. I doista
nije bilo lahko povjerovati da e se, nakon tolikog bi-
jesa, mrnje, ostraenosti, prijetnji, bombakih napa-
da, pucnjava, ranjavanja, pa ak i ubistava, razotkriti
da je to u sutini sve bila predstava za naivne birae.
A predstava kao i svaka magija ima za cilj da omai-
ja gledaoca, da mu stvarnost predoi drukijom. Me-
utim, gledano iz pozicije onih koji su vjerovali u tu
predstavu i podnijeli velike rtve, porodine raskole,
komijske zamjerke, poslovne stresove, nimalo nije
jednostavno. Sjetimo se samo ne tako davnog vreme-
na i natpisa iz medija kada je jedan komija pucao na
djecu svog susjeda samo zbog toga to nose majce protiv-
nike partije. A ta tek treba rei o onima koji su okrvavi-
li ruke, koji su se ivotno, porodino i plemenski zamjerili
jedni sa drugima i kako to saopiti onima koji danas robijaju
zbog sukoba Ugljanina i Ljajia? ta rei profesoru amilu
Jukoviu koji je ni kriv ni duan doivotno zakovan za in-
validska kolica zbog sukoba Ugljanina i Ljajia, a da pritom
nije bio zagovornik ni jedne od njihovih politikih opcija!?
NERVOZA JE UINILA SVOJE. SRBIJANSKI MINISTRI IZ SANDAKA SU RAZGOLITILI SVOJU POZICIJU I KONANO POTVRDILI ONO TO PREDSTAVNICI
POKRETA BONJAKOG BUENJA VE MJESECIMA GOVORE:
UGLJANIN I LJAJI JEDNA OPCIJA
HRONIKA
10
r
e
v
i
j
a

S
A
N
D

A
K

|

1
0
.

m
a
r
t

2
0
1
2
.

|

b
r
.

1
6
2

|

S
a
n
d
z
a
k
P
R
E
S
S
.
n
e
t
HRONIKA
U prostorijama BNV-a 05.03.2012. odrana je sjedni-
ca Predsjednitva BNV-a sa predsjednicima odbora na
kojoj su razmatrani izvjetaji o radu odbora BNV-a u
protekle dvije godine koji e biti usvojeni na sljedeoj
sjednici Bonjakog nacionalnog vijea.
lanovima Predsjednitva prezentirane su aktivnosti i
stanje u oblastima koje pokrivaju Odbor za zatitu ljud-
skih prava i sloboda, Odbor za meunarodnu saradnju,
Odbor za jezik i pismo, Odbor za obrazovanje, Odbor za
kulturu i Odbor za informiranje. Istaknuto je da u svim
navedenim oblastima nadlene dravne institucije nisu
ispotovale zakonske i ustavne obaveze prema bonja-
koj nacionalnoj zajednici, te da je i dalje prisutna velika
diskriminacija Bonjaka na svim nivoima.
Dranje Bonjakog nacionalnog vijea u blokadi stvara
mogunost da se ovakva praksa dravnih organa nasta-
vi, ali hrabri injenica da e pribliavanje Srbije lanstvu
u EU kroz dobijenu kandidaturu natjerati dravni vrh
da krene u sutinsko otklanjanje svih nepravdi prema
Bonjacima.
lanovi Predsjednitva i predsjednici odbora BNV-a
istakli su zadovoljstvo injenicom da je Internacionalni
univerzitet u Novom Pazaru jedan od postavljenih uvje-
ta EU za dobijanje akreditacije, jer to dokazuje da Akre-
ditaciona komisija svoj rad nije zasnivala na strunosti
ve na politikoj osnovi.
Bonjako nacionalno vijee e u narednom periodu po-
jaati svoj angaman na polju crpljenja svih zakonskih i
ustavnih odredbi koje vode ka stvaranju pozitivnog am-
bijenta, ali i na meunarodnom planu kako bi se stvo-
rile garancije da prava Bonjaka na svim nivoima budu
usklaena sa evropskim standardima, u sutinskom, a
ne samo pravno-formalnom smislu.
BNV: SUTINSKA,
A NE FORMALNA
PRAVA
U Petnjici je 09.03.2012. godine otvorena Kancelarija BKZ-a za Berane
na ijem je elu Almir Muratovi.
Cilj ove kancelarije je da briljivo prati stanje Bonjaka u tom gradu
i mjestu. U okviru ove kancelarije otvorena je i prva knjiara El-Keli-
meh. Prema rijeima predsjednika Muratovia, otvaranje ove kancela-
rije i knjiare veliki je iskorak za Petnjicu i Bihor. Ovo je velika nada
da e stanovnitvo tog podruja od sada koristiti svoje nacionalne i
religijske resurse kulture i znanja.
KANCELARIJA U PETNJICI
Sanel Papi je 3. marta boksovao u Minhenu protiv do-
maeg boksera Andreasa Njicua. Me je trajao svega
est sekundi, jer je sandaki bombarder odmah noka-
utirao protivnika.
Zahvalio bih se brai iz dijaspore na bezrezervnoj podrci,
kao i mom generalnom sponzoru Zajednici sandake dijas-
pore. Ovu pobjedu posveujem svim graanima Sandaka.
Neka nam je vjean Sandak! napisao je Papi iste veeri
na svom facebook prolu.
ampion Balkana ima naredni me u vicarskoj 21. apri-
la, nakon kojeg e se boriti za titulu ampiona Evrope.
SEKUNDARA
U Pore Areni u tutgartu 25.02.2012. sudije su u borbi izmeu
Muamera Hukia i Aleksandra Povetnika pobjedu dodijelile
ruskom bokseru. Me za titulu prvaka svijeta se vodio u tekoj
kategoriji. Huki je trenutno prvak svijeta u kruzer kategoriji,
u verziji WBO. Strunjaci komentiraju da je Huki oteen.
SUDIJE ZA POVETNIKA
Jedan dio lma Look Stranger, u reiji Arielle Javitch, sniman
je u Sjenici 2009.
Film uj, strane smjeten je u gradskoj pustoi i pustim uma-
ma u nepoznatom svijetu, u ratu. Pria govori o eni iz izbje-
glikog kampa koja putuje kui. Kada je njen vodi ubijen to-
kom putovanja u samovoljnom inu nasilja, ena je primorana
da se osloni na ljutog i razoaranog prijevoznika koji se slae
da putuje sa njom, ali je potrebno da mu plati.
FILMADIJE U SJENICI
11
r
e
v
i
j
a

S
A
N
D

A
K

|

1
0
.

m
a
r
t

2
0
1
2
.

|

b
r
.

1
6
2

|

S
a
n
d
z
a
k
P
R
E
S
S
.
n
e
t
HRONIKA
D
ana 15.02.2012., na
Sretenje, beograd-
ska politika nas je
pekeila sa dva poklo-
na koja svojom porukom
determiniraju sutinu od-
nosa srpske javne i tajne
doktrine prema Sandaku
i Bonjacima.
Rasim Ljaji, kao jedan od
koordinatora Akcionog
tima za hapenje i lociranje
hakih optuenika, dobio
je Sretenjski orden prvog
stepena. Ovaj orden nosi
tradiciju Ordena takov-
skog krsta, kojeg je osno-
vao Mihajlo Obrenovi,
povodom 50 godina Dru-
gog srpskog ustanka.
Istoga dana beogradski
dnevni list Politika, telal
slubene politike s Andri-
evog vijenca, objavio je
neobian dodatak, Naer-
tanije Ilije Garaanina, koji
u kontekstu onoga to se
desilo 9. januara, u hali Bo-
rik, u Banjoj Luci, svjedoi
o 150 godina kontinuiteta
srpske politike prema Bo-
sni, Sandaku i Bonjaci-
ma.
Na prvi pogled moglo bi
se kazati da ova dva do-
gaaja nisu u uzrono-
posljedinoj vezi, ali nije
tako. Oni su jasna ilustra-
cija stratekog odnosa re-
ima u Beogradu, srpske
nacionalne politike prema
nama.
Ogleda se u ponudi da
pristane da slui vo-
da do mjere da ti i krst
na vratu pristoji, u suprot-
nom Naertanije je uvijek
tu da podsjeti Bonjake ta
im se desilo 1809. godine.
Naime, Ilija Garaanin pi-
ui nacionalni program
Velike Srbije, u dijelu u
kojem govori o Bosni,
Sandaku i zloinakom
pohodu Karaora kroz
nae krajeve, izmeu osta-
log kae: Karaore je
bio vojni predvoditelj od
prirode bogato obdaren i
vrlo iskusan; on nije mo-
gao prevideti onu preve-
liku vojnu vanost koju
Crna Gora za Srbiju ima i
koju e svagdar imati kad
god se o tome stane raditi
da se Bosna i Hercegovina
od Turske odjele i Srbiji
prisajedine. Pohod ovog
vojvode na Sjenicu i Novi
Pazar jo svi dobro pamte i
nije potrebno da mi sljedu-
jui predlog novim dovo-
dima potkrepljujemo.
A ta je to Karaore ura-
dio po Novom Pazaru i
Sjenici 1809. godine!? An-
tonije Proti je napisao
1809. godine da su Srbi
prekrili asnu obavezu i
po predaji grada dobro-
voljno razoruane ljude,
goloruke ene i neja, plo-
tunima pobili odmah po
izlasku iz grada, a glave
im natakli na vrbovo kolje.
Sjeniaci i danas citiraju
rijei nekog popa koji je
bio u Karaorevoj voj-
sci: Dvije iljade turskijeh
glava nabismo na kolje.
Glava je bilo jo, al kolja
nestade Potom Vod kr-
sta na tvravu iznese
Govorei o deavanjima u
Sjenici 1809. godine, Vuk
Karadi prenosi da mu
je knez Milo Obrenovi
priao kako je u srpsko-
me logoru gledao tursku
enu (Bonjakinju) mrtvu
gdje lei, a malo dijete uza
nju i drpa je za sisu kao to-
boe sisa. U pismu od 9.
juna 1809. godine Antoni-
ju Pljakiu Karaore sa
ironijom javlja: () koje
danas jesmo polak Turaka
iz grada sasvim ispratili
na abu da vie ne dou.
A ovo drugo to je ostalo
sutra u poslati kuda bilo
i posle toga ostaviu pola
vojske, koja e poi pravo
k Limu, a jednu ovde da
grad uva u Sjenici, a ja u
s polak vojske pravo tamo
doi i s pola topova na Pa-
zar.
Jedino to u cijeloj ovoj pri-
i ne odgovara Rasimu Lja-
jiu je injenica da i pored
toga to je zasluio i to mu
pristaje takovski krst, zbog
blizine izbora morao ga
je primiti posredno preko
uloge u Akcionom timu,
iako je i ptici na grani jasno
da ni Karadi ni Mladi
ne bi bili uhapeni da Ta-
di nije popustio pritisku
evropskih integracija.
KRST ZA LJAJIA
OD GOROSTASNOG LAVA DO PREPLAENOG ZECA
Iako je Ugljanin osvjedoeni borac protiv svega pro-
gresivnog u Bonjaka Sandaka, za njega se ne moe
rei da to radi sa oduevljenjem u mjeri u kojoj to radi
Ljaji. Ugljaninu se na licu vidi da je ucijenjen, upla-
en, da i kad hoe ne moe do kraja da ima vlastiti
stav. Najbolje se to moglo vidjeti na primjeru njegove
konferencije za tampu u povodu zahtjeva za pro-
tjerivanjem policije iz Sandaka i Srbije, ali i prvo-
bitnog pristajanja, pa odustajanja od implementacije
turske inicijative. Pokazalo se da Beograd do skoro
sam, odskoro uz pomo Rasima Ljajia, u potpunosti
kontrolira Ugljanina. Beograd nad Ugljaninovom gla-
vom dri optunicu iz 1993. godine, a Ljaji izvjetaj
o malverzacijama SDA-aovske vlasti vrijedne 13 mi-
liona eura.
Zbog toga i ne udi kako je Ugljaninu od one silne
hrabrosti tokom 90-tih, kada je prijetio etnicima
ljutim Sanakljijama, kada je politikim protivni-
cima prijetio mijom rupom, kao alternativa ostalo
podvijen rep.
Kada bi kojim sluajem Rasim Ljaji bio sprijeen
da se bavi politikim ivotom, srpski reim bi pro-
glasio sedmodnevni dan alosti! Ne radi se ovdje ni
o kakvoj ironiji niti cinizmu, naprotiv!
Ako uzmemo analizirati politiku evoluciju svih
beogradskih poltrona iz reda bonjakog naroda u
posljednjih stotinu godina, s obje strane Drine, doi
emo do vrlo jasnog zakljuka da je Rasim Ljaji,
u svojoj dugogodinjoj karijeri politiara, postigao
najvei uspjeh glede mjere bioloke i ideoloke sli-
nosti svojim gospodarima.
Premazan svim farbama i bojama, hladnog pogleda,
specinog osmjeha, vie slii svom prvobitnom
politikom mentoru Vojislavu Kotunici negoli
ostalima, ukljuujui i sadanjeg Borisa Tadia.
12
r
e
v
i
j
a

S
A
N
D

A
K

|

1
0
.

m
a
r
t

2
0
1
2
.

|

b
r
.

1
6
2

|

S
a
n
d
z
a
k
P
R
E
S
S
.
n
e
t
HRONIKA
20.02.2012. - ULOGA
PORODICE
Muftija je svoje izlaganje
postavio na temeljima
uenja islama, kao i dru-
gih monoteistikih religija
i moralnih pokreta, da je
porodica osnovna elija na
kojoj poiva ljudska zajed-
nica i ljudsko drutvo, a da
su malobrojne ideologije
bile protagonisti protiv
porodice, meu kojima je i
marksistika.
Glavni muftija je istakao
da je do 1912. godine na
prostorima Sandaka vla-
dala Osmanska drava
koja je zastupala islamsko-
erijatsko uenje i na taj
nain titila sve sfere ljud-
skog ivota muslimana i
nemuslimana:
To znai da je porodica,
kao visoko izraena vri-
jednost muslimanskog
drutva, bila u potpunosti
zatiena. Od aneksiranja
Sandaka od strane Srbije i
Crne Gore, sve vrijednosti
muslimana, ukljuujui i
vrijednost porodice, dola-
ze na udar novih vladara
i novog pogleda na ivot.
Time poinje jedno tamno
razdoblje za cjelokupni
muslimanski, ali i bo-
njaki identitet na ovome
prostoru. Porodica od tog
trenutka koliko god dola-
zi na udar novih vladara,
sa druge strane dobija jo
znaajnije na svojoj dru-
tvenoj ulozi zato to gu-
bljenjem institucije dra-
ve koja titi narod, svaki
pojedinac koji se u srcu
suprotstavljao asimilaciji i
odluio da brani sopstveni
identitet to je jedino mo-
gao implementirati pod
krovom svoje kue u okvi-
ru svoje porodice. Jedini,
uslovno reeno, instituci-
onalni oblik koji nije bio
potpuno okupiran i anek-
siran bila je porodica.
On je kroz svoje izlaganje
govorio o programima
razaranja velikih, uticaj-
nih i uglednih bonjako-
muslimanskih porodica i
podijelio ih je na nekoliko
perioda koji su bili brutal-
ni i ideoloki antiteistiki i
antiislamski: period izme-
u dva rata, period poslije
Drugog svjetskog rata pa
do sedamdesetih godina
prolog vijeka, period od
sedamdesetih godina do
devedesetih i period na-
kon ratova koji su se desili
na Balkanu devedesetih
godina prologa vijeka.
Muftija je istakao da je u
svim ovim stradanjima i
patnjama muslimana, po-
sljednjih stotinu godina,
institucija majke, kao te-
melj islamske porodice,
odigrala glavnu ulogu u
ouvanju islamskog i bo-
njakog identiteta.
Mi Bonjaci, ako su nam
sve razruili, ako nam sve
razrue; ako su nam sve
okupirali, ako nam sve
okupiraju; ako sauvamo
instituciju majke, a to znai
instituciju porodice, onda
nam ne mogu nita. I ovo
to smo opstali je upravo
zahvaljujui majkama koje
su dok su dojile svoju dje-
cu aptale ehadet koji se
zajedno sa toplim mlije-
kom razlijevao i po svijesti
i po podsvijesti tog djeteta.
Ako podignemo asne i
estite majke podigli smo
zajednicu. Pucanjem po-
rodice mi Bonjaci kao na-
rod nestajemo rekao je
Muftija.
Muftija je zakljuio da
nema sree u drutvu bez
sree u porodici i zamolio
muslimane da djecu ne
putaju u ivot dok ih za
to ne pripreme dajui im
ehadet, imanske arte,
mejtep i vjeronauku.
Ne budite dumani svojoj
djeci jer ih napolju ekaju
dumani, ekaju ih vukovi
koji e ih kroz jeftinu zaba-
vu prljavih kaa i disko-
teka pretvoriti u meso koje
se vae i baca. Zato ako
hoete da kroz porodicu
okusite sreu ovoga svi-
jeta ne dozvolite da vam
djeca odrastu i odu u ivot
bez odgoja vjere i morala.
I druga stvar - ne pusti
dijete u ivot da mu ne
da obrazovanje. Ako ga
ostavi bez znanja predao
si ga da bude rob raznim
vlastodrcima i tiranima.
Nikada nee biti slobodan
ovjek, jer nepismen o-
vjek je tu ovjek.
8.03.2012. - ULOGA
KOLE
Glavni muftija je istakao
aktuelnost i svjeinu poru-
ka Kurana koje su objavlje-
ne prije 14 vjekova, a koje
su danas primjenjive i po-
sebno naglasio da je prva
objavljena rije bila ui.
NACIONALNA KATEDRA
U serijalu tribina koje organizira revija Sandak Izolacija kriminala temelj opstanka zajednice na kojima je izlaga glavni
muftija Muamer-ef. Zukorli odrana su ve etiri nastavka koja su izazvala veliko interesiranje kako bonjake tako i regionalne
javnosti. Trei i etvrti nastavak ULOGA PORODICE I ULOGA MEDIJA odrali su se u vremenu izmeu prolog i ovog broja revije
Sandak.
TRIBINE REVIJE SANDAK
13
r
e
v
i
j
a

S
A
N
D

A
K

|

1
0
.

m
a
r
t

2
0
1
2
.

|

b
r
.

1
6
2

|

S
a
n
d
z
a
k
P
R
E
S
S
.
n
e
t
HRONIKA
On je istakao da je uenje
jedino djelotvorno ukoliko
se ini u ime Gospodara
Koji stvara. On je naglasio
da je, posmatrano sa ljud-
skog racionalnog aspekta,
logino bilo da prva Objava
bude vezana za vjeru - ali
nije, ve je prvi imperativ
ljudima bio da ue:
Upravo uenje i obrazo-
vanje ovjeka je osnovni
temelj da bi se na njemu
moglo graditi vjerovanje i
moralno, odgojno, bonton-
sko formiranje, kao i sve
druge dimenzije ljudskog
bia. Ovo je neto to mi
muslimani ne bismo smjeli
nikada zaboraviti.
On je istakao da su mu-
slimani vrijednost uenja
spoznali u sedmom vijeku,
a da se Evropa tom temom
bavi u posljednjih trista go-
dina i da je porijeklo rijei
obrazovanje izvedeno od
rijei obraz:
Obrazli ovjek je onaj ko
dri do vrijednosti i do do-
stojanstva. Obraz je neto
to simbolizira vie vrijed-
nosti kod ovjeka, one nad-
bioloke vrijednosti. o-
vjek bez obrazovanja je kao
ljudski kostur kada biste
mu sklonili meso obrazi-
nu sa lica. Neznalica izgle-
da kao kostur bez lica.
Glavni muftija je kazao da
je znanje velika mo i ener-
gija koja je sama po sebi
bitna, ali kao svaka energi-
ja moe biti opasna ako se
usmjeri u pogrenom smje-
ru:
Znanje je svjetlo, ali se
moe pretvoriti u sopstve-
nu suprotnost i postati
nehumano ukoliko se ne
ispotuje princip Ui u ime
tvoga Gospodara Koji stvara.
Ne zaboravite da ljudi nisu
stvoritelji znanja. Ljudi
mogu da otkrivaju zakone
u nauci, ali oni nisu zako-
nodavci tih zakona. Svjetlo
je putovalo istom brzinom
i prije i poslije Ajntaj-
na. Ali mi imamo svijet
koji hoe da odvoji nauku
od Boga. Da bezboniki
predstavi svijet i da sakrije
ulogu Gospodara. Nauka
bez Boga postaje opasnost.
Svaki oblik moi, a znanje
je mo, bez svijesti o Gos-
podaru dovodi do tiranije
i nasilja jer tada ovjek po-
inje da umilja boanske
osobine kod sebe. Bez svi-
jesti o Bogu ovjek se dehu-
manizira - rekao je Glavni
muftija.
Muftija je istakao da dokle
god je islamska civilizacija
dominirala, poruka uenja
u ime Gospodara Koji stva-
ra se implementirala.
Gdje god je islamska kul-
tura zavladala osnovno je
bilo formiranje obrazovnih
ustanova. U Osmanskom
carstvu su gradovi nasta-
jali tako to bi se prvo for-
mirala damija i medresa i
to je znailo da tako nastaje
grad. I zato mi imamo me-
dresu kao pojam i osnovnu
vrijednost u obrazovanju.
Rije medresa znai kola,
mjesto gdje se sluaju der-
sovi. Osnovna vrijednost
islamske kulture i civiliza-
cije na ovom prostoru jeste
zapravo obrazovanje re-
kao je Muftija.
On je naglasio da se u tradi-
ciji armacije obrazovanja
u Evropi pominje Bolonja
i Bolonjski univerzitet, ali
da i Bonjaci imaju svoju
Bolonju na Balkanu, a to je
Medresa u Novom Paza-
ru koja ove godine ispraa
petstotu generaciju svojih
svrenika.
Balkanska Bolonja je Me-
dresa Gazi Isa-beg koja je
nastala tamo gdje je zgrada
Islamske ustanove. Tu je
nastala damija i Medresa
i tada su postavljeni temelji
gradu Novom Pazaru. Da
bi se jedna kultura i civi-
lizacija podigla ona mora
vratiti potovanje sopstve-
nog obrazovanja. Tradicija
u obrazovanju je jedan ve-
liki energetski resurs, ali
nam ne daje za pravo da
prihvatimo dekadencu i
ovo zaostajanje koje je iza-
zvano posljednjih stotinu
godina rekao je Muftija.
Muftija je kazao da je zna-
nje svjetlo i ma slobode, a
da je neznanje put ka rop-
stvu.
Sve tiranije svijeta su ne-
znanje koristile kao sred-
stvo porobljavanja. Ali da-
nas imamo jedan fenomen,
da stotine intelektualaca
predstavljaju najvee ku-
kavice drutva. Danas ete
nai najmanje spremnosti
na odbranu stava od ljudi
koji su obrazovani. U pi-
tanju je posljedica bezbo-
nikog i dehumaniziranog
obrazovanja gdje je ovjek
izgubio sopstvenu vrijed-
nost rekao je Glavni
muftija.
Govorei o ulozi kole da-
nas, Muftija je istakao da
je loe stanje u kolstvu
najvea opasnost za budu-
nost drutva.
Vlast je loa i ona moe da
se promijeni na jednim iz-
borima, ali sistem kolstva
kada pone da se osipa,
ne propada tako brzo, ali
se jako teko lijei. Pedeset
godina je potrebno da se
iznova formiraju vaspitai,
uitelji, nastavnici i profe-
sori. Veina ih je nastala u
vremenu gdje su kolovani
da ne potuju sebe i da e
napredovati ako budu ga-
zili svoju vjeru i svoju tra-
diciju. Mi kao drutvo se
moramo pozabaviti tim pi-
tanjem. ta nam djeca ue u
kolama? Ono to elim da
naglasim jeste da nemate
pravo okretati glavu i rei:
Ima tamo kola i pustiti svoje
dijete. Morate se pitati gdje
vam dijete ide? Ko mu je
nastavnik? Ko mu je ui-
telj? Ko mu je direktor? ta
se tamo radi?
On je istakao da svi treba
da se bore protiv devijacija
u kolstvu o bilo kojoj koli
da se radi:
Ja mogu da kaem: To se
dravno raspada, hajte ovamo
kod nas, ali nije to rjeenje.
Nikada neu rei ni za jed-
nu kolu, ni za Dravni uni-
verzitet da nije na. Sve je
to nae. Gdje se god koluje
nae dijete to je nae, ma s
kakvom namjerom formi-
rano. Ma ko postavljen za
rektora ili direktora - to je
nae. Jednako sam zainte-
resiran za kvalitet nastave
na Internacionalnom uni-
verzitetu i na Dravnom
univerzitetu. Namjera,
osnivai i pozadina e da
nestanu, a univerzitet osta-
je i zato je jako vano da
to bude dobro, da se tamo
ne proizvode degenerici
koji e sutra upropatavati
svoje porodice i drutvo. I
zato je vano da podigne-
mo glas. Uloga prosvjetnog
radnika u koli je da obra-
zuje dijete. Da mu formira
obraz, da zrelo razmilja.
Dijete u koli mora uiti da
prezire kriminal rekao je
Glavni muftija.
14
r
e
v
i
j
a

S
A
N
D

A
K

|

1
0
.

m
a
r
t

2
0
1
2
.

|

b
r
.

1
6
2

|

S
a
n
d
z
a
k
P
R
E
S
S
.
n
e
t
HRONIKA
KO ELI SMRT MU
?
14 14 14 114 14 14 14 14 14 144 11111444
r
e
r
eeee
r
e
r
e
r
ee
r
e
r
e
r
e
r
e
r
e
rr
v
i
v
i
v
i
v
i
v
i
v
i
v
i
v
i
v
ii
v
i
vvv
j
a
j
a
j
a
j
a
j
a
j
a
j
aaa
j
a
j
aaaaa
j
aa
j
a
jjj
SSSSSSSSSSSSSSSSS
A
N
A
N
A
N
A
N
A
N
A
NN
A
N
A
N
A
NN
A
N
A
N
A
N
A
NN
A
N
AAAA
D

A
K
A
K
A
K
A
K
A
K
A
KKK
A
KK
A
KKKKKK
A
K
AA
|||||||||||||
1111111111111111111111111111
00
.
0000
.
00
.
0
.
0
.
0000000
.
0
.
000
.
000000000000
mmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmm
a
r
a
r
a
r
a
r
a
r
a
r
a
r
a
rr
a
rr
a
rr
a
r
a
r
a
rrrr
a
rr
a
r
a
r
a
r
a
r
a
rr
a
r
a
r
a
r
a
r
a
r
a
r
a
r
a
r
a
r
a
r
a
r
a
rrrr
a
r
a
r
a
r
a
r
a
r
a
rrr
a
r
a
r
a
rr
a
r
a
r
a
r
a
r
a
r
a
r
a
rr
a
rrr
a
r
a
r
a
r
a
r
a
r
a
r
a
r
a
r
a
rrrrr
a
r
a
r
a
r
a
r
a
r
a
r
aaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaa
tttttttttt

t

tttt

ttttttttt

ttttttttttttttttttttttttttttttttttttttttttttttttttttt
2
0
2
00
2
0
2
0
2
0
2
0
2
0
2
0
2
0
2
000
2
0
2
0
2
0
2
0
222222222222222222222222222222222222222
2
1
22222222
1
2
1
222222
1
2
1
222222222222222
1
2
1
22
..........
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
b
r
b
r
b
r
b
r
b
r
bb
r
b
r
b
r
b
r
b
r
b
r
bb
r
b
r
bbbbbbb
.

66666666
1
6
1
6666
222222222222222

2

222222222222222222222222222222222222222
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||
aa
S
a
S
a
S
aa
S
aaaa
S
aaaaaaaaaaaa
S
aaa
S
aaaaa
S
a
S
aaa
S
aaa
S
aaa
S
a
S
aaa
S
aa
S
aaaa
S
a
S
a
S
aaa
S
aa
SSSSSSSSSSSSSSS
n
d
n
d
n
d
n
d
n
d
n
ddddddddddddd
n
d
n
d
n
d
n
d
n
d
n
dd
n
dd
n
d
n
d
n
d
n
d
n
d
nnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnn
z
a
z
a
z
a
z
a
z
a
z
a
z
a
z
a
z
a
z
a
z
a
z
a
z
a
z
aaa
z
a
z
a
z
aa
z
a
z
aa
z
a
z
a
z
a
z
aa
z
a
z
a
zzzzzzzz
k
P
k
P
k
P
k
P
k
P
k
P
k
P
k
PPPP
k
P
k
PP
k
P
k
P
k
P
k
P
k
PP
k
P
k
P
k
PP
k
P
k
P
k
PP
k
P
k
P
k
P
k
PP
k
P
k
PPPPP
k
P
k
PP
k
PP
k
P
k
P
k
P
k
P
k
P
k
PP
k
P
k
P
k
PP
k
P
k
PPPP
kkkkkkkkkkkk
R
E
R
E
R
E
R
E
R
E
R
EE
R
E
R
E
R
E
R
E
R
E
R
E
R
E
R
EE
R
E
R
EE
R
E
R
EE
R
E
R
EE
R
E
R
E
R
E
R
EE
R
E
R
E
R
E
R
E
R
E
R
E
R
EE
R
EEE
R
E
R
E
R
EE
R
E
RRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRR
S
S
S
S
S
S
S
S
S
SSS
S
SSSSSSSSS
S
SSSS
S
S
S
S
S
S
S
S
S
SSSSSS
S
SS
S
S
S
S
S
S
S
S
S
S
S
SS
S
S
S
SSS
S
SSS
S
S
S
SS
S
S
S
S
S
SSSS
S
SSS
S
S
S
SSSS
S
SSSSS
S
S
SSSSSSSSSSS
.
n
.
n
.
n
.
n
.
n
.
n
.
nn
.
nnnn
.
nnn
.
nnnnnnnnn
.
n
.
nnnn
.
n
.
nn
.
nnnnnn
.
nnn
.
n
.
nn
.
nn
.
nnn
............
e
t
e
t
e
t
e
t
e
t
e
t
e
tt
e
t
ee
ttttttttttttttt
e
ttttttttttt
e
t
e
tt
e
tttttt
e
t
e
t
e
t
e
ttttt
e
ttt
e
t
e
t
e
t
e
t
e
t
e
tt
e
tt
e
t
e
t
e
t
eeeeeeeeee
Dnevni avaz je 17.02.2012. objavio
ekskluzivnu informaciju o pripre-
manju atentata na muftiju Muamera
Zukorlia. Interesantna je injenica
da je vijest o pripremanju atentata
procurila u vrijeme dok je Mufti-
ja slubeno boravio u Sarajevu.
Tokom sjednice Rijaseta IZ-e
u BiH u Sarajevu Muftija je
dobio ifriranu poruku da
mu je sigurnost ugroe-
na.
Avaz navodi da su
atentatori mjeovita
grupa kriminalaca iz
Srbije koja ve eti-
ri mjeseca priprema
atentat na glavnog
muftiju Muamer-
ef. Zukorlia, a
informacije su po-
tvrene iz izvora
bliskih Muftiji.
Atentat na
Muftiju na-
ruen je iz
Sarajeva, a za
njegovu realiza-
ciju angairani su
kriminalci iz Valje-
va i Novog Paza-
ra, navodi Dnev-
ni avaz. Upravo
zbog informacija
o naruiocima, Zu-
korli je na opasnost
upozoren ba tokom borav-
ka u glavnom gradu BiH.
Ljudi bliski Zukorliu sve dovode u
vezu sa spregom pojedinih sarajev-
skih krugova i dvojice bonjakih
ministara u Vladi Srbije, odnosno
Sulejmanom Ugljaninom i Rasimom
Ljajiem.
MOTIVI: TEKSTOVI REVIJE
SANDAK O KRIMINALu
Da saznanja o atentatu nisu bez os-
nova, izvori bliski Zukorliu temelje
upravo na injenicama da ovo nije
prvi put da se on suoava s prijetnja-
ma. Takoer, sve koincidira s teksto-
vima objavljenim u reviji Sandak o
sprezi kriminala i nekih bonjakih
politiara. Na koncu, Zukorli se u
posljednje vrijeme estoko obruio
na kriminal bonjakih politiara u
Srbiji, traei od naroda da izolira
kriminal i maju u Sandaku.
SOFTI:
NAPAD NA STRUKTURE IZ-e U BIH
Informacija o planiranom atentatu
na muftiju Muamer-ef. Zukorlia si-
gurnosne agencije u BiH, a posebno
u Srbiji, trebale bi uzeti krajnje oz-
biljno izjavio je predsjednik Sa-
bora Islamske zajednice u BiH Safet
Softi. Softi smatra da takva sazna-
nja nikako ne bi trebalo podcjenjiva-
ti.
Mislim da se ovakvim informacija-
ma treba prii ozbiljno, obzirom na
sve ono to se deavalo prethodnih
godina, a pogotovo jer je muftija
Zukorli ranije bio meta atentata.
Ima sasvim dovoljno razloga da se
ozbiljno pristupi ovom problemu
kazao je Softi i naglasio da muftija
Zukorli predstavlja i IZBiH, pa nije
iskljuio mogunost da se radi o sa-
mom napadu na njene strukture.
TUTI:
HITNO RASVIJETLITI INJENICE
Predsjednik Sabora IZ-e u Srbiji Haj-
ro-ef. Tuti uputio je pismo ministru
unutranjih poslova Ivici Daiu sa
zahtjevom hitnog rasvjetljavanja
istinitosti ove informacije i poduzi-
manja potrebnih mjera pune sigur-
nosti Glavnog muftije.
Istim povodom, predsjednik Sabo-
ra uputio je pismo reisu-l-ulemi dr.
Musta-ef. Ceriu sa molbom da
uini sve to je u njegovoj mogu-
nosti u smjeru meunarodne za-
jednice, zvaninog Beograda i ire
javnosti radi otklanjanja eventualne
opasnosti po bezbjednost Muftije.
SIGURNOSNE SLUBE (NI)SU IMALE
INFORMACIJE O ATENTATU
Prve informacije govore da su poli-
cijsko-sigurnosne slube u Srbiji in-
formaciju o pripremi atentata imale
jo prije dva mjeseca, ali da o tome
Islamska zajednica i sam Muftija
nisu upozoreni iz Beograda.
Tuilatvo BiH kao i SIPA nisu imali
informacija o atentatu, te su se, kako
su saopili, o ovom sluaju informi-
rali iz medija.
Dana 22.02.2012. ministar policije
Ivica Dai izjavio je da, prema infor-
macijama dosadanjeg operativnog
rada policije, ne postoje najave koje
bi ugrozile bezbjednost sandakog
muftije Muamera Zukorlia.
Ukoliko postoje bilo kakve najave
za ugroavanje bezbjednosti mufti-
je Zukorlia, oni koji to ine bit e
uhapeni. Do sada nisam informiran
da je bilo takvih saznanja iz bilo ko-
jeg operativnog rada policije re-
kao je Dai.
Istoga dana Tanjug je prenio zaklju-
ak BIA-e da nema osnova za tvrd-
nje o pripremi atentata na glavnog
muftiju Zukorlia. U dokumentu
BIA-e se navodi da oni ne raspola-
u kredibilnim podacima i infor-
macijama koji bi ukazivali ili dali
osnov sumnji da se zagovara, pla-
nira, priprema ili organizira atentat
na gospodina muftiju Zukorlia kao
rezultat djelovanja organizirane kri-
minalne grupe iji su pripadnici iz
Srbije i BiH.
BIA TITI LJAJIA
Pokuaj da se ministar Ljaji dove-
de u vezu sa onima koji navodno
pripremaju atentat na muftiju Mua-
mera Zukorlia predstavljaju samo
amaterski pokuaj pojedinaca da desta-
biliziraju prilike u Srbiji, saopila je
BIA.
U ovom trenutku agencija ne raspolae
kredibilnim podacima i informacijama
koje bi ukazivale ili dale osnov sumnji
da se zagovara, planira ili organizuje
atentat na muftiju Zukorlia, kao rezul-
tat kriminalne grupe navodi se u
odgovoru BIA.
MUFTIJA:
BIA I MUP PREUZELI
ODGOVORNOST
U intervjuu Telegrafu muftija Zukor-
li je ove navode BIA-e prokomenti-
rao: MUP i BIA su preuzeli veliku
odgovornost takvim garancijama.
Jer, bliska i ranija prolost je dokaza-
la koliko su tane tvrdnje politikih
i obavjetajnih slubi. Mi sve uzi-
mamo s rezervom, pogotovo ako se
oglasio direktor BIA koji se oglaava
jednom u tri godine, i to sada pod
uticajem Rasima Ljajia. Sve to po-
malo zaudara.
NEPROFESIONALIZAM BIA-e
BKZ je izrazila radost zbog vrstih
EMANET BONJACIMA
U jednom intervjuu Glavni muftija je poruio srpskim politiarima,
meu kojima su Omerovi i Ljaji, ta bi se desilo kada bi dolo do
atentata na njega:
U naoj sandakoj tradiciji postoje neke veze koje su preva-
ziene kod nekih naroda. Postoji prijateljska, porodina i, ako
hoete, plemenska povezanost i spremnost da se titi ono to
je svoje. Ukoliko bi dolo do moje likvidacije, narednih 50 go-
dina nijedan beogradski politiar ne bi smio doi u Sandak.
15
r
e
v
i
j
a

S
A
N
D

A
K

|

1
0
.

m
a
r
t

2
0
1
2
.

|

b
r
.

1
6
2

|

S
a
n
d
z
a
k
P
R
E
S
S
.
n
e
t
garancija izreenih od strane ministra Ivice Daia i direktora BIA
Sae Vukadinovia da bezbjednost glavnog muftije Muamer-ef. Zu-
korlia nije ugroena, ali i uenje zbog neprofesionalizma direktora
BIA-e.
Uvjereni smo da su ovakve tvrdnje rezultat pune svijesti o znaaju
bezbjednosti Muftije, odgovornosti dravne vlasti, kao i njih lino.
Ipak udi obraanje javnosti direktora BIA na zahtjev ministra Rasima
Ljajia, to nije uobiajeno za ovu vrstu organizacije. Direktor BIA do-
pustio je sebi da politiki tumai informacije o moguim pripremama
atentata na muftiju Zukorlia, to je jasni pokazatelj da ova prepiska
dvojice inovnika vlasti ima za cilj jo jedan pokuaj spaavanja vrto-
glavog gubitka glasova proreimskih stranaka u Sandaku.
Izjava direktora BIA, ako se izuzme sami poetak, sve je osim profesi-
onalni stav prvog ovjeka srpske tajne policije. Uputajui se u ocjenu
intelektualnog kvaliteta onih koji navodno amaterski pokuavaju de-
stabilizirati dravu, obini je cinizam i pretencioznost jedne dnevno-
politike porudbine.
HISTERIJA LJAJIA I OMEROVIA
Na vijest o pripremanju atentata, pored ozbiljnih bilo je i vrlo neoz-
biljnih izjava u emu su prednjaili Rasim Ljaji i Meho Omerovi,
koji je inae lan Odbora za bezbjednost Skuptine Srbije.
RASIM LJAJI: udi me kako Muftija, da bi sebi pridao na vanosti,
nije pomenuo da zaveru vode Ujedinjene nacije. Ovo je toliko besmi-
sleno da verujem da mu nee poverovati ni oni koji su ga do sada
slepo sledili.
MEHO OMEROVI: Muamer Zukorli eli samo da oajniki skre-
ne panju na sebe. Muftija Islamske zajednice u Srbiji Muamer Zukor-
li poeo je svojim izjavama da nas zasmejava.
Sline komentare imali su i Ljajievi endioovci orovi i Crnianin.
Na ovakve izjave srpskih politiara porijeklom iz Sandaka i njihovih
poslunika Glavni muftija u intervjuu za Dnevni avaz odgovara:
Zato se Rasim Ljaji i njegovi ljudi u dva dana nervozno javljaju da
komentiraju sve to? Omalovaavanje takve najave i informacije moe
se tumaiti na dva naina. Jedan je umijeanost, pa se eli minimi-
zirati potreba bavljenja tom temom. Oni su zaprepateni time kako
smo sve saznali, a ne iz odgovornosti prema moguem napadu. To se
moe tumaiti i kao reimski zadatak.
HRONIKA
UFTIJE ZUKORLIA
?
MUFTIJA: NE PLAIM SE!
Odgovarajui na pitanja o atentatu
na tribini revije Sandak, Muftija je,
izmeu ostalog, kazao:
Zabrinut sam. Maksimalno ozbiljno
sam to shvatio. inim sve to mogu
da se prema tome ophodim odgo-
vorno, svjestan linog, porodinog
i opedrutvenog emaneta. Meu-
tim, bez obzira na opasnost, nee me
uplaiti. Prije svega jer vjerujem u e-
sti imanski art, a to je da se sve dea-
va Bojom voljom i odreenjem i da
nema smrti bez edela.
JESAM LI IM OPASNIJI IV ILI MRTAV
Ja sam borac na Bojem putu i moja
imanska energija nee dozvoliti ne-
asnim ljudima da me uplae, ma
kako bilo ozbiljno. Ovo je Sandak.
Ovdje postoje energije koje nisu kao
na drugim prostorima. Ma koliko mi-
slili da su superiorni s aspekta drave
i dravnih struktura, obavjetajnih
slubi, mi ovdje nismo za igru! Oni s
nama nee lako izai na kraj. Moraju
sebi postaviti pitanje jesam li im opa-
sniji iv ili mrtav. Sve to uzimam u
obzir i nee me pokolebati da nasta-
vim ovim putem!
ODGOVORNI TADI, LJAJI I UGLJANIN
Ja sam ozbiljno shvatio informaciju
da je moja sigurnost ugroena i ako
mi se ita desi odgovorni e biti Boris
Tadi, Rasim Ljaji i Sulejman Uglja-
nin. Jer moje iskustvo od dvije dece-
nije govori da se u Srbiji nita tako
krupno ne moe desiti bez saglasno-
sti i zavjere vrha drave ili vanih
dravnih struktura. Svakako, mi ne
elimo niti paniiti, niti biti neodgo-
vorni.
ZAMJERIO SAM SE POLITIKO-
KRIMINALNIM GLAVEINAMA
Nije teko nai ko u ovom sluaju
ima motiv, ko ima cilj i koja je zain-
teresirana strana. Ja se posljednjih
mjeseci i godina jesam zamjerio poli-
tiko-kriminalnim glaveinama u Be-
ogradu i Sandaku i nema sumnje da
su oni najvie zainteresirani da mene
nema, obzirom na to da su pokazali
nesposobnost i slabost da se sa mnom
obraunaju na regularan, pravno va-
ljan nain, odnosno intelektualno.
Ipak, elim vjerovati da e dravne
strukture, posebno njihovi vrhovi,
biti savjesni i da e prevagnuti svijest
o ozbiljnosti eventualno takvog ina.
B
i
s
e
r
a

S
U
L
J
I

-
B
O

K
A
I
L
O
BBBBBBBBBBBBBBBBBB
16
r
e
v
i
j
a

S
A
N
D

A
K

|

1
0
.

m
a
r
t

2
0
1
2
.

|

b
r
.

1
6
2

|

S
a
n
d
z
a
k
P
R
E
S
S
.
n
e
t
HRONIKA
P
oslije svoje pobjede najjai
bokser svijeta Kliko ree
kako je boksovati za am-
piona svijeta odmor prema
niskim i prljavim udarcima u po-
litici. Odmah mi pade na pamet
Sandak. ta e tek kod nas u San-
daku donijeti ovi naredni dani
i proljee iz ove cie zime koja se
ne pamti? A ako se po ovoj zimi
proljee poznaje, onda emo imati
estoko proljee. Bojim se da takvo
nee imati nigdje u svijetu, upravo
jer se lome koplja izmeu starog i
novog sistema, starog i novog vre-
mena, u borbi prljavih i niskih uda-
raca sa kojima smo ve zapoeli.
Koje e to proljetne oluje zahvatiti
na Sandak, jer znam da smo mi
poseban narod u svemu, posebni
po sranosti, temperamentu, esti-
tosti, potovanju i nepotovanju,
po poslunosti i neposlunosti. Bit
e to sandako burno proljee.
I tako kreem da analiziram taj svoj
narod koji je u Sandak doao do-
brim dijelom i zbog krvnih osveta.
Kreem i od Klimenti ije gene na
hiljade i hiljade Sandaklija u sebi
nosi. Nije ni jaka turska sila mogla
da ih obuzda i smiri. Morali su ih
rasturiti po svijetu kako bi im sma-
njili buntovnost. E te gene, koji
ni mono Osmansko carstvo nije
moglo da ukroti, jer su udo, da-
nas veina Sandaklija nosi u sebi.
No, nosi Sandaklija i ono plemen-
sko zajednitvo i pomaganje jedni
drugih kada treba. I po tome su
Sandaklije poznate u svijetu. Va-
ljda je to ta supstanca koja nam je
data kako bismo opstali, supstanca
u nama koja nosi to buntovniko i
neposluno kada nam se neto na-
mee, neto to nije nae i to ne e-
limo. Mi smo narod kojeg nosi elja
za irinom, kojeg nosi i ona besa,
narod koji je na sve spreman kada
eli da ostvari ono to je zacrtao i
da bude ono to u dui jeste.
Sve ja to znam, ali da predizborna
trka u Sandaku moe da znai i
likvidaciju ovjeka, to jei kou i
onome ko zna da je sve mogue.
Facebook je danas najmonija ko-
munikacija, pa tako i ja koristim
to sredstvo kada hou da saznam
prave novosti u svijetu i o ivotu.
Obini ljudi tu postavljaju i pro-
pagiraju svoje elje, svoj ivot,
svoj svijet i svoju orijentaciju. Na
stotine je proslijeenih linkova i
komentara o vijesti da je pripre-
mana likvidacija glavnog muftije
Zukorlia, pa onda prosljeivanje
njegove biograje, zatim njegov
emanet... To ne moe a da ne uz-
drma i najimunijeg. Poinjem tako
pod tim utjecajem informacija koje
me okruuju da iz dalekog i mir-
nog svijeta, iz do perfekcije sree-
ne zemlje Njemake razmiljam ta
bi bilo kada bi to bilo.
Pa iako me Bog obdario fantazijom
da piem i stvaram nove svjetove u
romanima, ja nemam toliku fanta-
ziju da vidim tu katastrofu koju bi
donijelo tako neto.
No, ja ne odustajem od elje za no-
vim saznanjem i tako pokuavam
da saberem one koji ga mrze i one
koji ga vole. Znam da je najjaa ka-
zna kada te neko lupi po depu,
pa pretpostavljam da i ova mrnja
ili ljubav prema njemu mora da
ima nansijsku motivaciju za to.
Poinjem da traim takve. Mrze ga
Zilkievci, mrze ga Ugljaninov-
ci... Da li ga mrze Rasimovci
ne znam, jer njegovi glasai su bili
Muftijevci. Razmiljam i zapisu-
jem.
Onda kreem da brojim one koji
ga vole, pa poinjem od njegove
biograje i njegovih djela koje je
ostavljao za sobom. Pie u biogra-
ji da je prvo napravio jak Meihat
i obdanita za predkolsku djecu,
gdje su ta djeica odlazila i gdje su
od malih nogu uena vjeri i mora-
lu. Znai, to su njegovi potencijalni
ljudi. Pa brojim koga je sa asopi-
som Glas islama, koji je pokre-
nuo, sve dobio na svojoj strani. I
tu je pokupio mnogo onih koji ga
vole. O kome god se dobro pisalo,
to su sada njegovi. Na red sada, po
njegovoj biograji, dolazi Izdava-
ka kua El-Kelimeh, koja je na
milione knjiga odtampala i koje su
ule u nae domove i unijele makar
malo kulture. Pa onda dolazi na
red Internacionalni univerzitet, na
kojem su diplome dobile na hiljade
studenata. Iza tih studenata stoje
njihove porodice i roaci. I to ogro-
mna brojka. Idem dalje i raunam
koliko je samo sirotinje na njegovoj
strani na koje on nije zaboravio. Te
narodne kuhinje su zaista veliko
djelo. ovjek koji ima danas u izo-
bilju da jede, naravno da ne moe
da shvati koja je radost onoga koji
poslije gladi dobije makar jednom
dnevno topli obrok. I tako rau-
nam da je mnogo onih koji bi bili
pogoeni onim to se tom jo mla-
dom ovjeku spremalo. Zamislite,
uzeti ivot ovjeku koji je svojom
vizijom, ipak, po ovoj mojoj rau-
nici, preporodio taj na vjekovima,
i prirodnim i ljudskim nepogoda-
ma, i vlau, ubijani kraj?
Ko bi to mogao biti za to spreman?
Neto razmiljam koliko samo lju-
di srpske vjeroispovijesti rade i
koluju se kod njega? Mnogo.
I taj ovjek, iako kritikuje vlast u
Beogradu, ipak ne mrzi taj srpski
narod. Ne. U to sam ubijeena. Ra-
dei nekoliko godina na Interna-
cionalnom univerzitetu u Novom
Pazaru znam koliko samo profeso-
ra iz cijele Srbije i Crne Gore tu radi
i niti jedan taj profesor ili student
tu nije bio degradiran jer je Srbin ili
jer nije musliman.
Takav je sluaj i sa njegovim te-
levizijama.
I na kraju te katastrofe, koju zami-
ljam, kada bi se desilo to to se
spremalo, vidim na hiljade ljudi
koji bi bili spremni poginuti za tog
ovjeka koji je neka vrsta zvijez-
de Sandaka. Vidim onda onog
gena u Sandakliji koji ne zaborav-
lja i kod koga je elja za osvetom,
za neto to mu je silom uzeto, ne-
zamjenjiva i prepadnem se te sli-
ke. Boe, ko bi bio taj da to smije
uraditi. Zamislite jo, uzeti ivot
mladom ocu sedmore djece? Ori-
ginalu Sandaka, koji ima toliko
dobrih strana. Ima on, kao i svaki
ivi ovjek to ima, i mahana. No,
te njegove mahane su, sve dok su
mali skandali iz svijeta svjetskih
zvijezda, podnoljive. Uostalom, to
je hrana narodu koji voli da pria,
koji ih ili odobrava ili ne odobrava.
Te njegove mahane narod i zabav-
lja. I ti bijeli dipovi koji su postali
dio njega i taj luksuz kojeg on voli
neto su to je ak simpatino. Uo-
stalom, gdje ste vidjeli svjetsku
zvijezdu danas bez luksuza? A on
jeste svjetska zvijezda, ali ona koja
ivi u jednoj provinciji, i to narod
voli.
Na kraju razmiljam, da nije njega
narod u Novom Pazaru bi umro
od dosade. On je sada ta zvijezda
Sandaka i olienje Sandaklije i sa
tim - da se desilo to sto se spremalo
nedostajao bi i onom ko ga nije
volio.
KAD BI SE
DESILO TO TO
SE SPREMALO
17
r
e
v
i
j
a

S
A
N
D

A
K

|

1
0
.

m
a
r
t

2
0
1
2
.

|

b
r
.

1
6
2

|

S
a
n
d
z
a
k
P
R
E
S
S
.
n
e
t
U
lmu U zemlji krvi i meda, kojeg je reirala
Angelina Doli, tema je silovanje Bonjakinje
od strane srpskog vojnika. Silovanje se desilo u
vrijeme agresije Srbije na BiH.
Do sada je snimljeno nekoliko ratnih lmova koji treti-
raju ovu problematiku u kojima glavna junakinja nosi
bonjako muslimansko ime. Nemanja Kusturica je sni-
mio lm ivot je udo u kojem je junakinja Sabaha.
Jasmila bani je snimila lm Grbavica u kojem je ju-
nakinja Esma. Pa i u lmu Snijeg Aide Begi junaki-
nja je Alma. Najvaljeno je i snimanje lma sa naslovom
Halima. Ali, nijedan od spomenutih lmova nije tako
podijelio srpsku i bonjaku, pa i svjetsku publiku, kao
lm Aneline Doli.
U poetku, kada se saznalo za scenarij lma, ideju An-
eline Doli mnogi Bonjaci su doekali na no. Aneli-
na im je poruila: Ne osuujte me prije nego pogledate
lm!
Sigurno ima mnogo Bonjaka kojima se radnja lma U
zemlji krvi i meda nije i nee svidjeti. Ali, nain na koji
je Anelina stala uz Bosnu i bonjake rtve i sa koliko
emocija govori o zlu koje se desilo u agresiji na BiH, a da
joj je lm samo povod za takve istupe, uinio ju je no-
vom bosanskom kraljicom! Dok je boravila u Sarajevu
zbog promocije svoga lma, Bonjaci su u njoj vidjeli sa-
mog meleka oaravajue ljepote! Odavno neko nije tako
prilegao srcu Bonjacima kao Anelina, ije ime se na
bosanskom jeziku izgovara kao Meleka!
N. L.
Preuzeto iz Svebonjakog nacionalnog mjesenika
PANBONJAK
KOGA VOLI, A KOGA
BOLI ANELINA DOLI
TRGOKEMO
t r a d e t r a n s p o r t a n d m o r e
K u a z a V a u K u u
www.trgokemo.com
Dubrovaka bb
phone/fax: + 381 20.360.181
email: office@trgokemo.com
Trg Isa-bega Ishakovia
Novi Pazar
020/337-870
HRONIKA
18
r
e
v
i
j
a

S
A
N
D

A
K

|

1
0
.

m
a
r
t

2
0
1
2
.

|

b
r
.

1
6
2

|

S
a
n
d
z
a
k
P
R
E
S
S
.
n
e
t
D
evetnaest godina posli-
je, 27.02.2012. godine
u Prijepolju je odrana
Komemorativna akade-
mija trpci bez meza-
ra za 19 graana Sandaka (18 Bo-
njaka i jedan Hrvat) otetih u stanici
trpci 1993.
Akademiji su prisustvovali vrhovni
vjerski poglavar Bonjaka reisu-l-
ulema dr. Mustafa-ef. Ceri, glavni
muftija Muamer-ef. Zukorli te broj-
ne delegacije Islamske zajednice,
Narodnog vijea Sandaka, Bonja-
kog nacionalnog vijea, Bonjake
demokratske zajednice, Bonjake
kulturne zajednice, Bonjake naci-
onalne fondacije, Internacionalnog
univerziteta u Novom Pazaru, Lige
za Sandak i dr.
Neposredno prije poetka Akademi-
je, delegaciju iz BiH na elu sa Re-
isu-l-ulemom u prostorijama BNV-a
u Prijepolju primio je predsjednik
Samir Tandir u drutvu glavnog
muftije Muamer-ef. Zukorlia, dr.
Mevluda Dudia, Read-ef. Plojovi-
a, Hajra-ef. Tutia, Seada airoia
i dr. Admira Muratovia.
Na poetku Akademije u ime doma-
ina obratio se predsjednik Samir
Tandir. Potom su se prisutnoj rodbi-
ni i prijateljima stradalih u trpcima
te ostalim gostima obratili glavni
muftija Muamer-ef. Zukorli i reisu-
l-ulema dr. Mustafa-ef. Ceri.
Nakon akademije uslijedilo je tradi-
cionalni mimohod utnje do spome-
nika stradalim u trpcima u aram-
povu. Kolonu od vie hiljada ljudi
predvodio je Reisu-l-ulema, koji je
ispred spomenika prouio dovu za
ehide trbaca.
Kolona se zaustavljala dva puta:
ispred zgrade Suda i zgrade Opi-
ne u Prijepolju u znak protesta to
dravni organi Republike Srbije ni
dan-danas nisu nita poduzeli da se
poinitelji ovog genocida adekvatno
kazne.
Predsjednik BNV-a gospodin Samir
Tandir je u duhu dobrog domaina
poselamio prisutne lanove porodi-
ca iji su najmiliji oteti na eljezni-
koj stanici trpci, Reisu-l-ulemu,
Glavnog muftiju i sve ostale prisut-
ne goste koji su za ovu priliku doli
iz svih sandakih gradova, BiH i di-
jaspore. On je u ime BNV-a poruio
porodicama stradalih da nisu same
HRONIKA
IMAMO O
DA PRIAMO DJ
19
r
e
v
i
j
a

S
A
N
D

A
K

|

1
0
.

m
a
r
t

2
0
1
2
.

|

b
r
.

1
6
2

|

S
a
n
d
z
a
k
P
R
E
S
S
.
n
e
t
i da nedune i nevine putnike voza
Loven 671 nismo zaboravili. On
je takoer naglasio vanost to Ko-
memorativnoj akademiji prisustvu-
ju i pripadnici srpskog, crnogorskog
i romskog naroda.
Tandir je takoer naglasio da je od
otmice u trpcima prolo 19 godina,
a da jo uvijek nisu otkriveni inspi-
ratori ovog stranog zloina, niti su
porodice dobile i najmanju repa-
raciju, ak ni mezarje. Meutim,
ono to naroito nas Bonjake, ali i
sve ljude, treba posebno da zabrine
injenica da laboratorija zla koja je
proizvela Slobodana Miloevia, Ra-
dovana Karadia, Ratka Mladia,
Milana i Sredoja Lukia ne samo da
nije unitena niti demontirana, ve
naalost ona jo uvijek radi, samo je
metod rada malo drugaiji, sostici-
raniji, ako taj izraz moe da stoji uz
laboratoriju zla rekao je Tandir i
dodao da je za to najbolji dokaz da
aktuelna vlada RS-a hakim optu-
enicima za najtee zloine plaa
najskuplje advokate, a njihovim po-
rodicama kupuje automobile i sta-
nove, dok za porodice iji su lanovi
oteti u trpcima nema nita.
Tandir je takoer poruio da Bonja-
ci nikad nee odustati od zahtjeva
da se ispita puna odgovornost sa-
danjeg politikog, dravnog, voj-
nog i policijskog vrha zbog uea u
otmici, sa posebnim osvrtom na ta-
danjeg predsjednika SR Jugoslavije
Dobricu osia, navodei da je to ra-
zlog pokretanja peticije da se plato
ispred prijepoljskog Doma kulture
nazove Trg otetih u trpcima.
MUFTIJA ZUKORLI: POSLIJE
SJEVERINA I TRBACA NIKO NAM
NEMA PRAVO DRATI MORALNE
LEKCIJE
Nakon Tandira, skupu se obratio
glavni muftija Muamer-ef. Zukorli
koji je na samom poetku naglasio
da je povod skupa emocija:
Emocija je jedna od najznaajnijih
dimenzija ovjeka. Neto to ga ini
razliitim od drugih ivih bia, ne-
to to mu daje mogunost da bude
plemenit. Ali, emocija ima i drugu,
tamnu stranu i ako se otme kontroli,
ona postaje i prerasta u ono to je su-
protnost plemenitosti. Mi Bonjaci
cijelo jedno stoljee smo u iskuenju
kako da odgovorimo na sve ono to
nam se deava - toliko nasilja, ne-
pravde i stradanja. Vjerujem da ne
postoji narod na svijetu koji je pre-
HRONIKA
OBAVEZU
JECI O TRPCIMA
20
r
e
v
i
j
a

S
A
N
D

A
K

|

1
0
.

m
a
r
t

2
0
1
2
.

|

b
r
.

1
6
2

|

S
a
n
d
z
a
k
P
R
E
S
S
.
n
e
t
ivio neto slino, ovoliko ili moda
manje, a da nije otiao u drugu kraj-
nost, a da nije ili nestao ili se defor-
mirao u mrnju ili elju za osvetom.
Mnogo puta sam se pitao kako su to
Bonjaci uspjeli da ostanu plemeniti
i humani, uprkos tolikom stradanju.
Naao sam odgovor u islamu i na-
oj bonjakoj tradiciji. I zato, brao
i sestre, imamo pravo biti ponosni
makar sjeanjem na rtve otmice u
trpcima. Okolnosti u kojima se to
desilo, odnos drave i dravnih or-
gana i najodgovornijih u dravi pre-
ma tome tada, pa sve do sada, upr-
kos svemu tome, mi imamo pravo i
razloga biti ponosni na sebe, svoju
vjeru, svoju naciju i svoju tradiciju.
Teko je pripadati narodu koji je sve
to preivio i proivio, ali vjerujte, jo
tee je pripadati zajednici, grupi ili
narodu koji su izrodili zloince. Bo-
lje je biti dio rtve nego dio zloina
na bilo koji nain. Zato sa punim
pravom, odvanou i ponosom di-
emo glas protiv ove nehumane ut-
nje dravnog sistema vlasti do najvi-
eg vrha. Tada su utjeli predsjednik
SRJ Dobrica osi, predsjednik Srbi-
je Slobodan Miloevi, utjeli i tako
omoguili zloincima da ove nevi-
ne ljude otmu i ubiju. utjeli dok i
zvanino ta drava nije bila u ratu i
nije, navodno, imala nikakve veze sa
tim ratom. Danas, nakon 19 godina,
i ova vlast sa svojim predsjednikom
uti. Odnos drave prema otmici u
trpcima predstavlja najjasniju ilu-
straciju odnosa prema Bonjacima
kao narodu. Desilo se, pa ta!? Oteti
ljudi u sred bijela dana, dravljani
drave koja, navodno, nije u ratu i
ta se poslije toga desilo? Nita se
nije desilo! I dan-danas isto tako.
Naalost, takav je odnos drave pre-
ma nama. Sve ovo to nam pripada
kao ljudima, kao graanima, kao
naciji, kao zajednici, ak i ono to
nam je ovakvim Ustavom zagaran-
tirano sve to je normalno za druge
narode i zajednice. Za nas: ako podi-
gnete glas da traite to pravo, onda
vas nazivaju radikalnim i opasnim,
onda vi destabilizirate prostor, onda
vi iznosite govor mrnje, onda ste vi
problem, vi ste opasnost!
MLADE GENERACIJE ULIJEVAJU
OPTIMIZAM I IZRASTAJU NA
SLOBODI
Osvrui se na jo uvijek neposti-
gnuti sudski epilog za otmicu u
trpcima, muftija Zukorli je govo-
rio o nesposobnosti pred-
stavnika vlasti i drave Srbije da
shvate da vlast ima smisla samo
ukoliko predstavlja servis graani-
ma koji su je birali. U protivnom,
vrenje vlasti se pretvara u sramotu
koje e se stidjeti svi oni koji vre tu
vlast naglasio je Muftija i dodao
da ipak ima prostora za optimizam
jer ivimo u vremenu odrastanja
mladih Bonjaka i Bonjakinja, gra-
ana i graanki ovog prostora koji
e biti drugaiji od ranijih generacija
kojima su totalitarne ideologije uni-
tile osjeaj za slobodu, slobodarski
poriv i uspjeli ih deformirati.
Ja sam ponosan na mlade narataje
koji vie ne pripadaju tome svijetu,
koji slobodu ne daju ni za ta, koji
ele budunost graditi svojom ru-
kom i koji nee pristajati da se odri-
u vjere da bi sauvali glavu na ra-
menima, kao to je do sada drana
lekcija. To je na put, taj put je sve iz-
vjesniji, on je sve svjetliji i ja se zbog
toga ponosim i zato podvlaim da
Bonjaci imaju pravo na optimizam
i imaju pravo na sopstvenu budu-
nost. Sa ovim historijskim resursom
mira, pacizma, opredijeljenosti ka
slobodi i miru to Bonjaci vie ni-
HRONIKA
RADIKALNI SMO ZA
ONE KOJI NAM RADE
O GLAVI
Prije neki dan jedan
me novinar upitao:
Da li je tano da
ste Vi radikalni?
Radikal je opasan
ovjek. Rekao sam:
Da, ja sam radikalan
i opasan. Za koga?
Za sve one koji rade o
glavi mome narodu.
Jesam, i ponavljam
to, i takav u biti, jer
samo tako izreen
glas se pomalo uje.
Prevodit e ga ko
kako eli. Neka ga
prevede svako na
svoj jezik i neka ga
razumije ko kako
hoe. Zaista, poslije
Srebrenice, poslije
Sjeverina, poslije
otmice u trpcima
niko nema pravo
nama drati moralnu
lekciju!
21
r
e
v
i
j
a

S
A
N
D

A
K

|

1
0
.

m
a
r
t

2
0
1
2
.

|

b
r
.

1
6
2

|

S
a
n
d
z
a
k
P
R
E
S
S
.
n
e
t
kada ne moraju dokazivati,
jer su ga dokazali mnogo
puta - mi emo, zapravo,
biti bogatstvo i drave Sr-
bije i cijeloga Balkana, jer
nosimo u sebi toliko huma-
nosti, ljubavi prema svemu
to je pozitivno i svu gori-
nu tragedije pretvorit emo
u svijetlu budunost nas, ali
i onih koji ive sa nama ili
pored nas. Ali, isto tako sa
istom odlunou i istom
snagom neemo dozvoliti
onima oko nas, a pogotovu
onima koji ine vlast na bilo
kome nivou, da krune nau
slobodu, da nam otimaju
slobodu i da nas smatraju
manje vrijednima. To je vri-
jeme iza nas i ubrzo e se to,
ako Bog da, pokazati!
REISUL-ULEMA JE NA
NACIONALNI RODITELJ
Muftija se na kraju poseb-
no zahvalio Reisu-l-ulemi
to je uprkos obavezama
prihvatio da bude sa poro-
dicama otetih iz trbaca i
Bonjacima Sandaka ovog
dana u Prijepolju: Reisu-
l-ulema svakako jeste po-
glavar Islamske zajednice,
ali smo imali i ranije reisu-
l-ulema. Ta pozicija jeste vana, ali
vjerujte, od pozicija su vaniji ljudi.
Ahmedija jeste vana, ali glava pod
ahmedijom je jo vanija. Ono to
mene ini jako ponosnim jeste to
mi u Reisu-l-ulemi imamo vrhov-
nog vjerskog poglavara, ali mi isto
tako imamo svog nacionalnog pred-
vodnika, svog nacionalnog roditelja.
Moram kazati da sam to i lino osje-
tio u trenucima kada mi je najtee
bilo u ovoj tekoj borbi na Bojem
putu i na putu ostvarivanja slobo-
de i prava za Bonjake, a posebno
ovdje u Sandaku. Uvijek je bio tu
da mi da podrku i ovjek je koji je
jako rano shvatio da nema razlike
izmeu Bonjaka u BiH i Bonjaka
u Sandaku i da se ne smije dozvo-
liti Drini, uprkos njenoj krvavoj hi-
storiji, uprkos njenoj valovitosti, da
bude nepremostiva. Zahvaljujui
njemu, mi Bonjaci imamo nacio-
nalnu budunost u zajednitvu i oni
koji ga slijede u iroj civilizacijskoj i
nacionalnoj poruci. Imamo priliku
da izrastemo u pravi narod koji e
osjeati i izgraivati veze izmeu
Sarajeva i Novoga Pazara i Prijepolja
i Bonjaka na Kosovu i Makedoniji,
Crnoj Gori, Hrvatskoj, Sloveniji i ci-
jeloj dijaspori. Imamo ovjeka koji
zna da pristanak na atomizaciju, na
cijepanje, na usitnjavanje jeste po-
sljednja faza u pripremi za na ko-
nani nestanak. On je podigao glas i
razvio bajrak. Svakako da mu je lak-
e bilo da se, kao mnogi drugi na vi-
sokim pozicijama, uuti, da prihvati
kompromis, da odustane od onoga
to nam pripada kao narodu i u vjeri
i u naciji. Njemu bi lino i njegovoj
porodici bilo mnogo lake, ali lake
je obino jeftinije, a ono tee je sku-
plje i vrjednije. Zato, budite ponosni
na svog Reisu-l-ulemu, na svog po-
glavara i zajedno sa njim, ako Bog
da, nastavimo put u implementaciji
nae vjere i ostvarenju line i nacio-
nalne slobode.
ZBOG IZNIMNE VANOSTI GOVOR REISU-L-ULEME
DR. CERIA PRENOSIMO U CIJELOSTI
IMAMO OBAVEZU
DA PRIAMO DJECI O TRPCIMA
Doao sam u Prijepolje da podije-
lim sa Vama jedan tuan osjeaj da
i nakon devetnaest godina ne zna-
mo gdje su kosti nae brae. Teko
je kada ne moete ne samo za ivota
biti u miru, ve i kada odete sa ovoga
svijeta ne moete biti mirni zato to
ne znate na koji nain su pogubljeni,
na koji nain su oteti i ne znate gdje
im se kosti nalaze. Moete zamisli-
ti kako se osjeaju lanovi porodice
kad moraju to sve trpjeti, i zato smo
mi ovdje doli da sa njima podijeli-
mo tu bol.
Mogu Vam oduzeti i kuu i zemlju,
evo mogu Vam oduzeti i najmili-
je, mogu Vas protjerati, mogu Vam
oduzeti ono to ste cijelog ivota
zaradili, kao to se to nama dogaa,
ali jednu stvar ne mogu Vam nikad
oduzeti, a to je vjera u srcu koju
nosite. Na drugoj strani, svi e Vas
ostaviti, i roditelji, kada treba da se
raun polae pred Bogom, i djeca,
i komije i prijatelji, ali ima Jedan
Koji nas nikad ne ostavlja i uvijek
eka da Mu se vratimo. To je Gos-
podar, Allah Uzvieni, koji eka da
se vratimo u krilo Njegove milosti
i rahata. Zbog toga se kae u jednoj
izreci koju mi itamo kao hadis, koja
je prisutna gotovo u svim religijama
i tradicijama, a neki kau da vodi
porijeklo od Konfuija, uvenog ki-
neskog lozofa: Bit e pravi vjernik,
bit e pravi ovjek kada bude elio dru-
gome ono to sam sebi eli. Drugim
rijeima, u negativnom smislu, kad
ne bude inio drugome ono to ne
bi elio da tebi drugi uini. To je ta-
HRONIKA
22
r
e
v
i
j
a

S
A
N
D

A
K

|

1
0
.

m
a
r
t

2
0
1
2
.

|

b
r
.

1
6
2

|

S
a
n
d
z
a
k
P
R
E
S
S
.
n
e
t
kozvano zlatno pravilo ili golden rul,
kako kau, na kome se zasniva ideja
o suosjeanju ili ideja o tome da di-
jeli i dobro i zlo sa ljudima, komi-
jama sa kojima ivi. Mi smo danas
doli upravo iz te potrebe i moti-
vacije da podijelimo tugu, alost sa
porodicama devetnaestero nae bra-
e kojima se ne zna trag i ne zna se
kako su otili sa ovoga svijeta.
KOLIKO VRIJEDI LJUDSKI IVOT
Kako se kae u Kuranu, jedan ljud-
ski ivot vrijedi kao cijelo ovjean-
stvo. Onaj ko ubije jednog ovjeka,
isto kao da je ubio cijelo ovjean-
stvo. Onaj ko spasi jednoga ovjeka,
isto kao da je spasio cijelo ovjean-
stvo. Ovdje nije u pitanju broj, nego
odnos prema ovjeku kao takvom.
Zbog toga osjeam potrebu da po-
novo naglasim:
MI SMO U OVOJ GENERACIJI KAO NA
SUDNJEM DANU
Draga brao i sestre, mogu nam ili
mogu Vam uzeti sve, kao to se do-
gaalo za ovih zadnjih sto godina,
da smo mi jedini narod na Balkanu
koji stalno mora poinjati ispoetka.
Rijetke su porodice koje su nasli-
jedile od svoga djeda, oca imetak i
kontinuirano imaju stabilnost svoga
doma. Mi smo narod koji se ve ne-
koliko puta u zadnjih sto godina ge-
neracijski morao seliti, odnosno na-
putati svoj imetak, dom, kuu, onu
koju mu je gradio otac, i poinjati is-
poetka. Tako nam se dogodilo i de-
vedesetih godina: Oni koji su napra-
vili kue, imali svoj dom, sanjali o
budunosti svoje djece, odjedanput
su morali sve to napustiti i otii neg-
dje daleko, poeti opet ispoetka, ali
ne znaju ni oni sada koliko e opet
morati uloiti truda, osigurati ili sa-
kupiti sredstava za ivot i hoe li to
biti trajne vrijednosti da daju, uru-
e svojoj djeci da ih naslijede, hoe
li ponovo i njihova djeca morati da
se sele i poinju ispoetka? I tako mi
ivimo u jednom ciklusu ve deceni-
jama, vie od jednoga stoljea. Gdje
je tome kraj, kad e tome doi kraj i
kad emo mi na ovome Balkanu, kao
Bonjaci, konano moi odahnuti i
kazati svojoj djeci: Vi ste sada osigu-
rani, niko Vas nee goniti iz Vae kue.
Draga brao i sestre, kao to ree Ali-
ja Isakovi, mi smo u ovoj generaciji
kao na Sudnjem danu - svi moramo
pojedinano i kolektivno polagati is-
pit pred Bogom za sebe, svoju djecu
i svoju budunost. Mi smo genera-
cija koja ne smije ostavljati dugove
djeci i unucima. I zato je jako vano
da se spozna istina o trpcima, ali i
o svakoj rtvi i o svakom nedunom
i nevinom Bonjaku koji je izgubio
ivot. Moramo ga traiti od sada do
Sudnjeg dana, dok ga ne naemo.
To je naa obaveza.
Kao to su drugi narodi shvatili da
moraju imati pravilo, to mora za nas
vaiti: svaki Bonjak mora biti odgo-
voran za drugog Bonjaka. Hoemo
li to primijeniti u ivotu - ostaje da
se vidi, ali to je ideal kojem teimo.
SVE SMO SVJESNIJI SVOJE NACIJE
Poto se nalazimo u Prijepolju, po-
to smo po vjeri muslimani i po
nacionalnom odreenju Bonjaci,
postajemo sve vie svjesni tog svog
nacionalnog prava, i to zahvalju-
jui upravo onima koji bi eljeli da
to zaboravimo, jer uvijek trebamo
da imamo na umu da se sve nacije
nisu denirale iz same sebe, nego
u odnosu na one koji su ih negira-
li. Tako i mi Bonjaci, uz sve ovo to
nam se ini, trebamo nekada kazati
hvala onima koji nas prisiljavaju da
ponemo razmiljati o samima sebi,
svojim nacionalnim pravima i nacio-
nalnoj svijesti, o naem zajednitvu i
o tome da moramo voditi brigu jed-
ni o drugima.
ELE NAS UBIJEDITI DA SMO
BEZVRIJEDNI
elim da ovdje podijelim neto sa
Vama. Nas muslimane gotovo u
itavom svijetu kroz vrlo perdno
smiljenu propagandu stalno stav-
ljaju u kontekst nasilnika, tavie
terorista. Jedino se govori o tome
da postoje islamski teroristi. Jeste
li uli da je ikad iko rekao atribut
bilo koje druge religije uz imenicu
terorista? Nije osim muslimana.
Postoji jedno pravilo da nisu svi
muslimani teroristi, ali svi terori-
sti su muslimani. Po deniciji, to
se tako govori. Vidite toga para-
doksa! Volio bih da ovo zapamtite
zbog sebe, ne zbog njih, jer njima
nikada neemo moi to objasniti,
oni znaju da govore la, ali njima
je jako vano da muslimane ubi-
jede, da ponu vjerovati o sebi da
su bezvrijedni i da kao takvi o sebi
ponu razmiljati u svojoj dui da
su zapravo nasilnici, te da ive sa
tom krivnjom. Ali vidite, islam je
vjera nastala iz korijena rijei selam
to znai mir. A musliman, prema
toj deniciji, ta znai musliman?
Miroljubiv ovjek, dragovoljno mi-
roljubiv ovjek. Rije iman/vjera
nastala je iz korijena emn. ta znai
na arapskom emn? Sigurnost. A ta
znai mumin? Mumin znai siguran
i pouzdan ovjek. U ta? U Boga, u
sebe i u druge. I imamo ihsan. Oda-
kle je nastala rije ihsan? Od korije-
na hasen. ta znai hasen? Lijepo. A
ta znai ihsan? Ljepota tvoga lica i
djela. A ta znai muhsin? Muhsin
znai lijep ovjek koji ti, kada ga
sretne na ulici i kad god sa njim
razgovara, rijeju i djelom ini
dobroinstvo da se osjea lijepo.
HRONIKA
23
r
e
v
i
j
a

S
A
N
D

A
K

|

1
0
.

m
a
r
t

2
0
1
2
.

|

b
r
.

1
6
2

|

S
a
n
d
z
a
k
P
R
E
S
S
.
n
e
t
DEFINICIJA ISLAMA, IMANA I
IHSANA
Ovo su tri kategorije ili pojma koji
ine nau vjeru. Sva lozoja nae
vjere je u ove tri rijei. Kako to zna-
mo? Tako to je Muhammed a.s. sje-
dio sa svojim ashabima, poput nae-
ga sastanka kojeg mi imamo u svoje
vrijeme, i odjedanput mu je doao je-
dan ovjek u bijelim haljinama, sjeo
uz njega i pitao ga: Boji Poslanie,
objasni mi ta je islam? Muhammed
a.s. kae: Upitani manje zna. Odno-
sno, onaj koji pita bolje zna od onog
kojeg pita. Muhammed a.s. je shva-
tio da je to neka vrsta pedagokog
uenja i kroz pitanja i odgovore je
trebalo uiti one koji su tu bili pri-
sutni. Alejhiselam kae: Islam je da
ehade donese, namaz klanja, pa post,
pa zekat, pa had... Onda ga pita: ta
je iman? Iman je da oituje da je Bog
Jedan, da vjeruje u meleke, u Kitabe,
u poslanike, u Sudnji dan i da sve to
se zbiva i dogaa biva Bojim odree-
njem. To su islamski i imanski ar-
ti. Onda ga pita: A ta je to ihsan?
Alejhisselam kae: Ihsan je da vjeru-
je u Allaha d.. iako Ga ne vidi, jer
ako ti Njega ne vidi, On tebe vidi. A
ta to u prenesenom miljenju znai?
Muhsin, dobroinitelj je onaj ovjek
koji ini dobro drugima i koji ini
dobro openito, ne oekujui da mu
bilo ko kae hvala za to. Zato za ono
to mi radimo i ono to svako od nas
radi, nemojte oekivati da vam neko
od ljudi kae hvala. Radi to zato to
to vidi Allah d.., jer ako ti Njega ne
vidi, On tebe vidi ta radi.
PRIMJER POSLANIKA JUSUFA
E vidite sada, kako je moglo da se
dogodi da vjera, tradicija koja u ko-
rijenu ima poruku mira, sigurnosti i
ljepote pretvori se u to da se na ta-
kav nain doivljava kao monstrum
i opasnost za cijelo ovjeanstvo. Ko
je za to odgovoran? Odnosno kako
se dogodilo da je Jusuf a.s. morao
otii u zatvor, da mu je, kako on
kae: Boe, drai mi je zatvor nego da
pristanem na ono na ta me ona zove!
Jusuf a.s., kojeg su braa bacila u bu-
nar, pa ga onda pronali oni putnici,
pa se poslije toga, zbog njegove lje-
pote, faraonova ena zaljubila u nje-
ga do te mjere da ga je pokuala silo-
vati, te mu poderala koulju sa lea
i onda, zbog pakosti i oholosti, ena
koja je htjela da ga siluje optuuje ga
za zloin zbog kog Jusuf a.s. odlazi u
zatvor. Kad tamo dolaze pred sudiju
ta kae Jusuf a.s? Najbolji dokaz ko
je ovdje kriv: pogledajte sa koje strane je
koulja poderana, da li sprijeda ili stra-
ga? Naravno, Jusuf a.s. je ostao se-
dam godina u zatvoru, sve dok nije
trebalo faraonu da se objasni onaj
uveni san o sedam debelih i mra-
vih krava. Onome to je bio u zatvo-
ru, kada je izlazio, Jusuf a.s. kae:
Spomeni me tamo, Boga ti, kod ovog
kad bude! Ovaj zaboravio, ali kad
je faraon pitao: Ko mi zna objasniti
ovaj san, onda se ovaj sjetio: Znam
ja, ima Jusuf. Onda su Jusufa izveli
iz zatvora i on objasni faraonu: Bit
e sedam gladnih godina za sedam onih
debelih godina, odnosno uspjenih go-
dina, rodnih. Za ovih sedam uspjenih,
odnosno rodnih godina, ostavi u hambar
ita da ti moe biti za sljedeih sedam
godina, kad dou gladne godine. To
znai mora ostaviti rezervu. Faraon
je bio zadovoljan time.
SMETA IM MUSLIMANSKA MIRNOA
Brao draga, zato se odnose tako
prema muslimanima i islamu? Zato
su se tako odnosili prema Jusufu a.s?
Njima smeta ta ljepota, njima smeta
ta muslimansaka mirnoa, oni to ne
mogu da to podnesu.
IMAMO OBAVEZU DA PRIAMO
DJECI O TRPCIMA
I vidite kako se dogaa nama kao
narodu isto kao to se dogaalo
Jusufu a.s. Stalno nas optuuju za
neto. Kada pokaemo da nam je
koulja s lea poderana, a ne sprije-
da, nije ni taj dokaz dovoljan, nego
ponovo nau neku drugu optubu i
tako u beskraj. Tako su nai djedovi
imali i tako mi sada imamo. Naa-
lost, nai djedovi nisu mogli da nam
sve prie ispriaju, ali zato imamo
obavezu i pravo da ispriamo naoj
djeci o trpcima, Srebrenici i svemu
to nam se dogaalo da se njima ne
bi dogodilo. Ovo je prilika, sa ovo-
ga mjesta u Prijepolju, sa dubokim
osjeanjem odgovornosti i suosjea-
njem sa porodicama kojima su naj-
miliji odvedeni ni krivi, ni duni. I
nisu oni jedini! Ali, dok god budemo
putali jednoga po jednog i dozvo-
ljavali da nas odvode i da viemo:
Nije jo do mene dolo, kada doe
do tebe onda e se pitati: Ima li
neko sada da mi pomogne i da me
odbrani!? Ne smijemo ekati da nas
sve odvedu, pa kada nas odvedu da
pitamo gdje su oni da mi pomognu.
Kako zna sauvati svoje pravo, mo-
ra uvati pravo svoga brata. Jedino
tako moemo opstati!
TRAIMO ISTINU
Ovo je prilika da sa pozicije odgo-
vornosti koju imam pred Bogom,
svojim narodom i povijeu mog
narada poaljem poruku mira, se-
lama, ihsana i hasena koju mi nu-
dimo naim komijama, posebno
srpskom narodu, kojem elim da se
osvijesti i shvati da se ne moe be-
skrajno ponaati kao da se nita nije
dogodilo, da nas ne mogu beskrajno
laima utjeravati u ono to ne moe-
mo prihvatiti, jer moemo prihvatiti
djelimino, ali ne moemo prihvatiti
neistinu i nikada neemo prihvatiti
neistinu koju naa dua ne moe pri-
hvatiti! Mi hoemo istinu, hoemo
da ujemo istinu, hoemo priznanje
za istinu i hoemo da znaju da nas
dobro uju!
KADA JE KABIL UBIO HABILA
Kada je Kabil ubio Habila? Kada je
Habil govorio svome bratu: Zato
me ubija iz pakosti i ljubomore kada
ti nisam nita uinio? I kada Kabil
nije mogao shvatiti kada mu je re-
kao brat: Ako me ubije ti e ponijeti
moje grijehe sa svojim grijesima, ja u
biti u boljoj poziciji nego to e biti ti.
Ali Kabil je bio slijep, nije bio gluh,
i ubio je svoga brata, a onda nakon
izvjesnog vremena vidio crnog ga-
vrana kako hoe da iskopa kabur za
njegovog brata i onda je Kabil shva-
tio i rekao sebi: Koliko sam ja zao, i
koliko sam glup, i koliko nemam suosje-
anja prema drugom ovjeku! Ni ja ne
shvaam, makar trebam pokopati svoga
brata! I Kabil je pokopao svoga bra-
ta. ta to znai? Imamo i kuransku
i biblijsku poruku, gdje se kae da
HRONIKA
NI NAA OMLADINA NE SMIJE
ZABORAVITI TRPCE
Sandaka omladina imala je
priliku organizirano prisu-
stvovati obiljeavanju godi-
njice zloina u trpcima.
U organizaciji Omladine
BKZ-a 50 omladinaca iz No-
vog Pazara, Tutina i Roaja
otputovalo je za Prijepolje na
komemoraciju zloina u trp-
cima, kojoj je prisustvovao i
reisu-l-ulema dr. Mustafa ef.
Ceri.
Omladinci su, zajedno sa gra-
anima Prijepolja, prisustvo-
vali komemorativnoj akade-
miji, a zatim i uestvovali u
tradicionalnom mimohodu
utnje do spomenika strada-
lim u trpcima u arampovu.
24
r
e
v
i
j
a

S
A
N
D

A
K

|

1
0
.

m
a
r
t

2
0
1
2
.

|

b
r
.

1
6
2

|

S
a
n
d
z
a
k
P
R
E
S
S
.
n
e
t
ovjek moe napraviti grijeh, da nije
savren, da smo svi grjeni, ali ima
neto gore od samog zloina: NEGI-
RANJE ZLOINA. Negiranje geno-
cida nas najvie boli pored rana koje
nosimo, pored zloina koji je uinjen
prema nama samo zato to smo
ovakve vjere i nacije i samo zato to
imamo potrebu za slobodom kao i
svi drugi. Nas jako boli to se eli sa-
kriti istina i to se negira naa patnja.
Stoga, genocid je negirati genocid,
zloin je negirati zloin. Ova poru-
ka Kurana i Starog i Novog Zavjeta
je ono to nas u zadnje vrijeme kao
vjernike u odnosu na druge vjernike
koji bi trebali itati Stari i Novi Za-
vjet kao to mi itamo Kuran i to
ti ljudi nisu spremni da prihvate i
priznaju svoj grijeh kao to je Kabil
priznao nakon zloina u odnosu nad
svog brata Habila. Brejvik je ubio 77
ljudi u Oslu na onom ostrvu inspiri-
ran zloincima koji su prema nama
zloin uradili, ta je njegov, odnosno
problem za nas, to Brejvik smatra
da je to to je uinio plemenito djelo
i to sada ima onih koji se sprema-
ju da u Oslu, u Norvekoj naprave
pozorini komad u kome on govori
o svome zloinu. Kakva je razlika
izmeu Brejvika koji ne shvaa svoj
grijeh i insistira da je to njegovo ple-
menito djelo ubiti 77 mladia i onih
koji negiraju zloin u Srebrenici i
zloin u trpcima? Nema razlike iz-
meu njih. Zato pozivamo one koji
znaju i da mi znamo da oni znaju da
izau i olakaju i sebi i njima kao to
je Kabil olakao sebi kada je vidio da
je crni gavran pametniji od njega, da
makar treba ukopati svoga brata.
SVETA DUNOST SVAKOG BONJAKA
Mi smo braa po Ademu i Havi.
Ljudski rod jednino moe opstati
na Zemlji ako imamo meusobno
saosjeanje i jedni drugima pruimo
ruku mira i pomirenja. Svjestan sam
ta kaem, i gdje to kaem, i pred
kojim ljudima govorim i naravno da
ne mogu da razumijem da ovi nita
nisu razumjeli ni od slovenake po-
ruke, ni od albanske poruke, ni od
crnogorske poruke, ni od hrvatske
poruke, ni od makedonske poruke
da se pravo i elja za slobodom jed-
noga naroda ne moe unititi. Nama
je ao to Beograd ne moe da shva-
ti i nije nita nauio iz poruka koje
je dobio od albanskog, hrvatskog,
slovenakog, makedonskog naroda
i njihovog prava da budu slobodni
i moraju sa nama Bonjacima pro-
i kroz isto iskustvo i potroiti isto
vrijeme da bi na kraju shvatili da je
nae pravo za slobodu na Balkanu i
nae pravo da ivimo u miru i bez
straha. To je odluilo gdje e, ta e,
to je sveta dunost svakog Bonjaka
ma gdje bio. ao nam je to Beograd
jo uvijek ne moe da shvati da je
prolo vrijeme Sejda Bajramovia,
da je prolo vrijeme izdaje u Bo-
njaka i da izdaja nije vrlina mudrog
i vjetina snalaljivog. Samo jo u
Bonjaka se trai da se kae, kada
izda, da je to vrlina mudrog. Gle-
daj kako je mudar! Kada izda, da je
to vjetina snalaljivog. Ama, kako
snalaljiv - prodao ast i slobodu
svoga naroda za mali sitni poloaj
i privilegije koje je navikao da ui-
vi na raun istine, pravde i slobode
svoga naroda? Ti izdajnici moraju
biti prepoznati. Niko vie nema pra-
vo da prodaje ast, slobodu i ugled
bonjakog naroda.
SLUAJ HUSEIN-KAPETANA
GRADAEVIA
Kao ilustraciju toga, elim da Vam
skrenem panju na etiri takva slu-
aja u naoj povijesti. Ko se sjea
uvenog, slavnog Zmaja od Bosne
Husein-kapetana Gradaevia koji
1830-ih godina bio ve osvojio au-
tonomnost identiteta Bonjaka i ve
uspio da napravi autonomnu drav-
nost BiH. Ali, kada je to zavrio, ta
mu se dogodilo? Pozvali su ga u Be,
i to onako da ga poaste, a onda Be
izvri trgovinu sa Istanbulom i Hu-
sein, rahmetli, napravi veliku greku
i ode u Istanbul. Naravno, iz Ista-
nbula se nije vratio. Umjesto njega je
doao drugi Bonjak, slab, nesposo-
ban, podmitljiv i potkupljiv i tako se
zaustavio proces autonomnosti Bo-
njaka i BiH.
MUFTIJA DABI JE PROTJERAN JER
JE BIO USPJEAN
Drugi primjer. Slavni, uveni muf-
tija mostarski Dabi. Kada se borio
sa Austro-Ugarskom za autonomiju
Islamske zajednice, posebno u mea-
rifu, u vakufu, tada je ustalo sve i
kuka i motika Austro-Ugarske. Me-
utim, on je mislio da osvoji auto-
nomiju, ali zato to je bio uspjean,
protjeran je u Istanbul i 1918. godine
umro u Istanbulu, nije u svojoj zem-
lji.
DEMAL BIJEDI JE RTVOVAN
I jedan vrlo nama blizak primjer. o-
vjek, koji je bio uspjean kao drav-
nik, kao premijer bive zajednike
drave, na uveni i poznati Demal
HRONIKA
NE PRIHVATAM NI RIJE RTVOVATI
Ovih dana me je jedan od novinara upitao: Jesi li spreman da rtvuje
muftiju Muamera Zukorlia zato to Srbija trai? Poto je novinar iz na-
eg naroda i shvatio sam da neto razumije, rekao sam: Ja ne prihva-
tam tvoje pitanje! Ne prihvatam ni rije rtvovati, ali razumijem zato me
tako pita. Znate zato? Zato to je u Bonjaka ve postalo rutina da
kada neki Bonjak uspije, napravi neki pomak, kada se stavi na elo i
kada je spreman da rtvuje ivot, zdravlje, imetak, porodicu i sve, i kad
napravi odreeni uspjeh i vidi se da je sposoban, odgovoran, hrabar,
uspjean, nae se neki Bonjak koji ga zamijeni, rtvuje ga za drugog
nesposobnog, slabog, licemjernog Bonjaka uz podrku, odnosno, ne-
zainteresiranost dobrih, nih, naivnih Bonjaka i viu: uti, moglo je i
gore biti! Dobro si proao.
25
r
e
v
i
j
a

S
A
N
D

A
K

|

1
0
.

m
a
r
t

2
0
1
2
.

|

b
r
.

1
6
2

|

S
a
n
d
z
a
k
P
R
E
S
S
.
n
e
t
Bijedi. Zato to je bio uspjean u
podizanju dravnosti BiH, zato to
je bio narodni lider Bosanaca, kao
iskreni Bosanac, morao je biti rtvo-
van, pa je pogubljen.
PRINCEZA BUSEINA I PRINCEZA
BOSNA
I na kraju, primjer naeg savreme-
nika rah. Alije Izetbegovia. Posto-
ji pria o uvenoj Buseini. Kada su
muslimane protjerivali iz panije,
Anadoluzije jedna djevojica od 12
godina Buseina, ostala je iza svoga
oca, kralja Mutevida, i uzeo je jedan
gazda, kranin, koji je odgojio u
svojoj kui, a ona nije otkrivala pra-
vi identitet. Kada je porasla za uda-
ju, gazda je zamolio njezinu ruku za
svoga sina. Bilo je neobino da jedan
gospodin trai ruku robinje, jer je
ona bila u poloaju robinje. Gazda
moj, nisam robinja. Ja sam princeza, moj
otac kralj je u Marekeu u Maroku. Mo-
ram mu poslati pismo da traim izun za
udaju. Vidite, brao, Bosna Vam je
kao Buseina, koju su 1878. godine u
Berlinu prodavali kao robinju, i ku-
pila je Austro-Ugraska kao robinju
i tako su se prema njoj odnosili kao
prema robinji. Kad su je 1992. godine
zabegenisali i Beograd i Zagreb da
je oene, onako bez ita i na prepad,
onda je Bosna, odnosno Alija ustao i
kazao: Ali, Bosna nije robinja, Bosna
je princeza. Jeste da joj je lice sada malo
ranjeno i ponekad, kada gledate ovako
kartu, izgleda runo, ali imaju ovi frizeri
koji e, Ako Bog da, napraviti, bit e to
najljepe lice na Balkanu. Ako Bog da,
pravo princezino lice.
SVE MOEMO PODNIJETI
Hou da Vam kaem ovdje i da me
uju svi koji biljee, a biljee oito.
Samo biljeite i samo laite koliko
god moete! Sve moemo podnijeti,
nemojte se sekirati za nas, mi se vie
sekiramo za Vas i od naih i vaih.
Ali, hou da Vam kaem, ovaj Muf-
tija kojeg ovdje vidite, nisam u rodu
nikakvom s njim, a volio bih da je-
sam. Ima on veliku familiju i svi su
hode, sve u hode dao. Ovi ili
tamo u partiju, njegov babo i njegova
porodica slala djecu u medresu. Mi
smo seljaci i seljaka djeca, ili smo u
medresu i svi ovi bena, bena Bonjaci
oni su ili u velike kole. Sad kad je
postalo vano, oni kau: Vi ste selja-
ci! Elhamdulillah, ja seljak sa Duka-
cije, da znate. I naalost ili naradost,
kod Bonjaka ima jo jedan fenomen,
da sa obinim Bonjakom sa sela,
kako oni kau, sa seljakom, sjedite
popiti kahvu, on e Vam bolje obja-
sniti stanje bonjakog naroda i ta bi
trebalo da se radi i bit e pouzdaniji
nego oni koji odu kroz velike kole i
imaju diplome. Mi smo jedini narod
koji jo uvijek nije uspio da odgoji
intelektualnu elitu koja e stati u saf
svoga naroda i bit s njim. To e se,
ako Bog da, promijeniti u nau ko-
rist. Zato hou da Vam kaem, muf-
tija Muamer-ef. Zukorli je Bonjak
koji se rijetko raa. Muftija je ovo-
ga naega vremena delilul-zeman,
znak ovoga vremena. Zato hou da
Vas pozovem da uvate taj simbol u
Sandaku zajedno sa mnom. Njima
smeta ahmedija koja izae i sa pono-
som i hrabrou govori istinu o svo-
me narodu i brani njegova prava, a
ne smeta im ahmedija koju naprave
za svoje potrebe, koja blati i sramoti
bonjaki narod.
KOJA VAS AHMEDIJA ISTINSKI
PREDSTAVLJA
Bonjaci, od sad pa do Sudnjega
dana, morate prepoznati koja Vas
ahmedija istinski predstavlja, a koja
vas ahmedija sramoti i srami bezo-
brazno. Prilika je ovo da odavde i to
u ime svih naih muka, i svih naih
patnji, i svih nepravdi koju su nam
uinili i u ime ovih 19 koje su oteli,
pozivam sve Bonjake, posebno ima-
me, da se vrate na Pravi put i odusta-
nu od puta izdaje i propasti! Doite
i vratite se u svoje krilo, jer da znate
- svi smo mi u jednoj Nuhovoj lai,
ponesite i vi svoju dasku i napravite!
Neka bude hrastova, nemoj da bude
bukova, jer se troi, a hrastova due
traje. Ponesite i vi svoju dasku, ima
mjesta za sve nas, nemojte igrati igru
onih ubica naega naroda! Budite sa
svojim narodom kao to Vam pripa-
da, ako izgovarate ehadet iskreno
u svojoj dui. Mi neemo nikome
nikako zla, ali ne moemo dopustiti
da se nama odreuje sa kime emo
komunicirati i ko e nam biti duhov-
ni voa.
NE TESTIRAJTE NAM PREVIE
STRPLJENJE
Ne moe nam se diktirati da se ra-
stavljamo od svoga naroda, jer vidi-
te, nakon raspada bive Jugoslavije
svi su narodi dobili, ak i oni koji
ima tek 600.000 u Crnoj Gori, svoju
dravu. Mi Bonjaci jo uvijek kae-
mo: Neemo mi nita za sebe zaseb-
no, hoemo da dijelimo sa drugima
i prostor, i dravu i sve, ali sa do-
stojanstvom i jednakou sa svima.
Ponienja neemo, neemo diskrimi-
nacije i neemo nepravde. Zato jo
jedna poruka vrlo vana: Mi Bonjaci
moemo dugo, dugo, dugo da trpi-
mo, imamo jako dugo strpljenje, ali
kad se potroi, onda smo drugaiji.
Zato elim da uputim odavde poru-
ku i Zagrebu, i Briselu, i Vaingtonu,
i Ankari, i Teheranu i svima, mi jo
uvijek govorimo o tome da hoemo
zajedno da ivimo sa drugima, una-
to genocidu. Ali, onoga dana kada
kaemo: Neemo mi vie s vama ako
neete vi s nama, onda se pitajte ta
e biti na Balkanu. Zato nemojte
puno testirati nae strpljenje, nemoj-
te pretjerano ignorirati nae zahtjeve
kao to je zahtjev da Bonjaci sa Ko-
sova mogu doi slobodno u Sarajevo
sa dokumentima Republike Kosovo,
koju je sada evo i Beograd priznao,
samo jo Bosna ne moe da prizna,
zato to smo mi taoci srpske politi-
ke, odnosno beogradske politike. Ne
moe rodbina, Bonjaci, da posjete
Sarajevo sa Kosova zato to drava
ne doputa da ulaze sa dokumenti-
ma kosovskim, a u sve druge zemlje
mogu da idu, osim naravno u Srbiju
i u BiH. Ko e se pobrinuti o tim Bo-
njacima? I kada mi dignemo glas, jer
nema onih koji bi trebali to da urade
da ne moramo mi sa ahmedijama go-
voriti, onda nam kau: Vi se mijeate
u politiku. Naravno, brao, mijeat
emo se sve dok Bonjaci ne budu
ostvarili san o svojoj slobodi.
HRONIKA
N
a poziv ministra
vakufa Kraljevine
Saudijske Arabije,
Salih ibn Abdulaziz Ali
ejha, 10.12.2012. osmola-
na delegacija Sandaka,
koju su inili predstavnici
Islamske zajednice, Na-
rodnog vijea Sandaka i
Internacionalnog univer-
ziteta, otputovala je u Sa-
udijsku Arabiju.
Tokom viednevne po-
sjete delegacija se sastala
sa ministrom vakufa ove
zemlje, vrhovnim saudij-
skim muftijom, te imala
niz susreta sa predstavni-
cima obrazovnih i kultur-
nih institucija ove drave
u Dedi, Mekki, Medini i
Rijadu.
SAUDIJSKA ARABIJA E
POMOI BONJACIMA
SANDAKA
Visoka delegacija San-
daka posjetila je Upravu
mekkanskog i medinskog
harema gdje je o stanju
Bonjaka u Sandaku i Sr-
biji razgovarala sa zamje-
nikom predsjednika ove
uprave dr. Muhamedom
bin Nasirom el-Huzej-
mom. Tom prilikom do-
main je istakao da Upra-
va kao i druge nadlene
instance u Saudijskoj Ara-
biji prate stanje i upoznati
su sa situacijom i brojnim
problemima sa kojima
se suoavaju muslimani
u Sandaku i Srbiji, te je
izrazio zainteresiranost da
delegacija Uprave dva ha-
rema posjeti Sandak i na
licu mjesta utvrdi oblik i
nain pomoi sandakim
muslimanima.
Domain je pohvalio orga-
nizaciju hada od strane
Meihata, rekavi da su
hadije iz Sandaka jed-
ni od najorganiziranijih i
najurednijih hadija kada
su u pitanju vjerski propi-
si i odnos prema haremu
Kabe i damije Poslanika
Muhammeda a.s. u Medi-
ni, to je potvreno i zva-
ninim izvjetajem Mini-
starstva hada.
Sandaka delegacija je
domainu poklonila runo
izatkanu sedadu, a on je
uzvratio posebnim poklo-
nom dijelom pokrivaa
Kabe koji se daruje samo
posebnim gostima, iska-
zujui na taj nain najvei
stepen potovanja ruko-
vodstvu Meihata IZ-e u
Srbiji.
POSJETA ISLAMSKOM
UNIVERZITETU U MEDINI
Delegacija Sandaka je po-
sjetila Islamski univerzitet
u Medini i razgovarala sa
prorektorom postdiplom-
skih studija dr. Aidom el-
Duhejlijem, direktorom
Uprave za upis studenata
dr. Abdulah ez-Zehrani-
jem i rukovodiocem za
studentska pitanja ove
visokokolske prestine
ustanove dr. Sulejmanom
Rumijem. Tom prilikom
je bilo rijei o potpisivanju
sporazuma o saradnji iz-
meu Univerziteta u Me-
dini i IUNP, kao i razmjeni
profesora i studenata.
Na ovom Univerzitetu
studira 20.000 studenata iz
160 zemalja. Iz Sandaka
trenutno na ovom Univer-
zitetu studira preko deset
studenata.
U POSJETI GENERALNOM
SEKRETARU NEDWE
Generalni sekretar Svjet-
ske muslimanske omla-
dinske asocijacije dr. Saleh
S. Al Wuhejbi je u susretu
sa sandakom delegaci-
jom izrazio oduevljenje
i zadovoljstvo posjetom,
rezultatima Islamske za-
jednice i njenim aktivno-
stima na polju odgoja, ob-
razovanja i jaanja vjerske
svijesti u Sandaku. Dr.
Saleh je visoku delegaciju
upoznao sa aktivnostima i
projektima koji se sprovo-
de u okviru NEDWE, izra-
zivi spremnost da se neki
od njih realiziraju na pro-
storu Sandaka i Srbije.
Generalnom sekretaru
NEDWE je upuen poziv
da u skoroj budunosti
otvore predstavnitvo u
Novom Pazaru, to e biti
most za ponovnu usposta-
vu diplomatskih odnosa
izmeu Kraljevine Sau-
26
r
e
v
i
j
a

S
A
N
D

A
K

|

1
0
.

m
a
r
t

2
0
1
2
.

|

b
r
.

1
6
2

|

S
a
n
d
z
a
k
P
R
E
S
S
.
n
e
t
HRONIKA
VISOKA DELEGACIJA SANDAKA
U SAUDIJSKOJ ARABIJI
27
r
e
v
i
j
a

S
A
N
D

A
K

|

1
0
.

m
a
r
t

2
0
1
2
.

|

b
r
.

1
6
2

|

S
a
n
d
z
a
k
P
R
E
S
S
.
n
e
t
HRONIKA
dijske Arabije i Republike
Srbije.
Tokom posjete sjeditu
NEDWE u Rijadu preda-
vanje domainima i dela-
gacijama iz nekoliko dr-
ava odrao je Read-ef.
Plojovi. On ih je upoznao
sa aktualnim deavanjima
i stanju muslimana na Bal-
kanu openito, a posebno
u Srbiji, osvrnuvi se na
permanentnu diskrimi-
naciju reima prema pri-
padnicima islama, napo-
menuvi da je kljuni cilj
podinjavanje muslimana
volji Beograda i njihova
potpuna asimilacija.
SUSRET SA STUDENTIMA U
RIJADU
Visoka delegacija Sanda-
ka je 16.02.2012. doputo-
vala u Rijad. Istoga dana je
imala susret sa bonjakim
studentima iz Bosne i
Sandaka, koji studiraju
u saudijskoj prijestolnici
i u gradu Kasimu koji je
od nje udaljen oko 200
km.
Rektor IUNP je odrao
predavanje u kojem je
istakao vanost sticanja
znanja i ulogu obrazo-
vanja u izgradnji zdrave
linosti i zdravog dru-
tva. Na Univerzitetu u
Rijadu studira preko
70.000, a na Univerzi-
tetu u Kasimu preko
50.000 studenata.
KOD SAUDIJSKOG
MINISTRA VAKUFA
U nedjelju, 19.02.2012.
delegacija Sandaka po-
sjetila je Ministarstvo za
islamska pitanja, vakufe i
davu, gdje je imala odvo-
jene razgovore sa elnici-
ma ovog ministarstva, uk-
ljuujui i ministra Saliha
bin Abdul Aziza Alu ejha
i njegovog zamjenika dr.
Abdul Aziza bin Abdulla-
ha el-Ammara.
ef delegacije Read-ef.
Plojovi upoznao je Mini-
stra o svim deavanjima
vezanim za teak polo-
aj islama i muslimana u
Sandaku i Srbiji i nasto-
janjima reima da otme
vakufsku imovinu iz ruku
Islamske zajednice, one-
mogui rad njenih odgoj-
no-obrazovnih ustanova,
te da napadima na Islam-
sku zajednicu ugrozi njen
integritet i jedinstvo mu-
slimana.
Ministar Salih bin Abdul
Aziz Alu ejh je podrao
Meihat na putu razvoja
odgojno-obrazovnih usta-
nova i oivljavanja vjerske
misli, kao i uvrivanja
vjere u praktinom smislu,
naglasivi da je vrijeme
kroz koje prolazi Meihat
i muslimani u Srbiji vrije-
me uspostavljanja vjerskih
i nacionalnih institucija
za koje je najvanije da
budu jake i stabilne, to se
moe postii samo ukoliko
ih predvode obrazovani,
iskreni i poteni ljudi. Ta-
koer je podsjetio da uspo-
stavljanje jakih i kvalitet-
nih institucija neminovno
prati osporavanje i brojni
problemi, to je sluaj sa
Meihatom u Sandaku,
te da je to prva faza nakon
koje slijedi prihvaanje i
priznanje.
On je izrazio veliko inte-
resiranje za uslove ivota
muslimana u Srbiji, poseb-
no u Sandaku, osvrnuvi
se na stanje vakufske imo-
vine i sve ono to je veza-
no za nepotivanje Zakona
o njenom povraaju Islam-
skoj zajednici.
Konstatirajui da je ovo
prva posjeta kojom se
otvaraju vrata meusob-
ne saradnje, nakon koje e
uslijediti konkretni koraci,
potvrdio je da e njegovo
ministarstvo podrati sve
projekte Meihata koji su
od opeg interesa za islam
i muslimane, te sve ljude
dobre volje. On je takoer
izrazio elju da delegacija
ovog ministarstva posje-
ti Sandak i upozna se sa
prilikama u kojima ive
muslimani, podsjetivi na
ranije probleme oko do-
bijanja srbijanskih viza,
izraavajui nadu da ta-
kvih propusta nee biti u
budunosti.
POSJETA VRHOVNOM SAUDIJSKOM MUFTIJI
Delegaciju Meihata primio je vrhovni muftija Sau-
dijske Arabije Abdulaziz bin Abdullah Alu ejh. U
jednoasovnom srdanom razgovoru Muftija je izra-
zio interesiranje za stanje muslimana u Srbiji i San-
daku. Potpredsjednik Meihata Read-ef. Plojovi
je u ime delegacije domaina podrobno upoznao o
aktuelnoj situaciji, aktivnostima Islamske zajednice
te problemima sa kojima se suoava, posebno u za-
dnjih nekoliko godina.
Vrhovni muftija Saudijske Arabije je iskazao podr-
ku Meihatu na putu jaanja institucionalne svijesti
i unapreenju vjerskoga ivota.
U razgovoru je bilo rijei i o konkretnim projektima
koji mogu biti realizirani uz podrku i pomo nad-
lenih vjerskih instanci u Saudiji, a od ope su kori-
sti za sve graane Sandaka i Srbije.
U POSJETI AMBASADORU BOSNE I
HERCEGOVINE
Visoka delegacija Sandaka je
18.02.2012. posjetila u Rijadu ambasa-
dora BiH u Saudijskoj Arabiji Razima
olia.
U srdanom i bratskom razgovoru oni su
upoznali ambasadora sa razlozima po-
sjete Saudijskoj Arabiji i ukazali na mo-
gunosti podrke i pomoi Ambasade
BiH na polju uspostavljanja raznih obli-
ka saradnje izmeu Islamske zajednice
i nadlenih institucija Kraljevine Sau-
dijske Arabije, te predstavljanju istine o
problemima i deavanjima u Sandaku.
28
r
e
v
i
j
a

S
A
N
D

A
K

|

1
0
.

m
a
r
t

2
0
1
2
.

|

b
r
.

1
6
2

|

S
a
n
d
z
a
k
P
R
E
S
S
.
n
e
t
V
isoka delegacija Sandaka, u
sastavu Emir El predsjed-
nik Bonjake demokratske
zajednice (BDZ), Jahja Fehratovi
predsjednik Bonjake kulturne za-
jednice (BKZ) i Hako Duljevi pred-
sjednik Sandake biznis asocijacije
(SABA) boravila je u viedenvenoj
zvaninoj posjeti Bonjacima u di-
jaspori.
U sklopu posjete odrate su tribu-
ne u Njemakoj, Holandiji, Luk-
semburgu, Belgiji i Francuskoj sa
naslovom:Sandak na putu do Au-
tonomije
24. 2. 2012. FRANKFURT I OFENBAH
Spomenuta delegacija je u ova dva
njemaka grada odrala tribine na
kojima se govorilo o Sandaku kao
prekograninoj regiji izazovima
i perspektivama. U vieasovnim
dijalozima sa Bonjacima ovih gra-
dova razmijenjene su informacije,
iskustva i prijedlozi o jaanju i po-
boljanju veza izmeu matice i dijas-
pore. Gosti su domaine informirali
o svim aktuelnim pitanjima u San-
daku, sa posebnim akcentom na
aktivnosti kada su u pitanju pred-
stojei lokalni i parlamentarni izbori.
Domaini su pokazali veliku svijest
kada su u pitanju sandaki teku-
i i sutinskih problemi. Izrazili su
spremnost i stavili sve svoje resurse
na raspolaganje sandakom bloku
i panbonjakom pokretu na putu
ostvarivanja sveukupne slobode
Bonjaka. Delegaciji su se prikljuili
i potpredsjednik ZSD Ahmed Ah-
matovi i Edin Talji porijeklom iz
Pljevalja.
25-26. 2. 2012. AMSTERDAM
Bonjaci Holandije su imali ast da
se sastanu sa lanovima visoke de-
legacije Sandaka kojoj su se pridru-
ili, potpredsjednik ZSD Ahmet Ah-
matovi iz Kasela, Iljaz Kurtanovi
iz Mulheim an der Ruhr uspjeni
preduzetnik i aktivista u mnogim
bonjakim udruenjima i Mithad
Beirovi iz Bilefelda.
Ovo je bio prvi zvanian susret
predstavnika legitimnih sandakih
institucija sa bonjakom dijaspo-
rom u Holandiji.
Prvog dana posjete delegacija je sa
domainom, aktivistom i jednim od
osnivaa ZSD za Holandiju Mirsa-
dom Kuburoviem prisustvovala
humanitarnoj veeri koja je organi-
zirana pod pokroviteljstvom ZSD za
Holandiju i Kluba Bosna iz Arn-
hema, a u svrhu prikupljanja nov-
anih sredstava za pomo ratnom
komandantu i dobitniku zlatnog lji-
ljana Salku Hajdareviu.
Pred vie od 480 okupljenih, skupu
su se obratili spomenuti gosti. Po-
sebnu panju i oduevljene prisut-
nih zavrijedilo je obraanje mladog i
perspektivnog sandakog politia-
ra Emira Ela, predsjednika BDZ.
Nakon njegovog obraanja gromkim
aplauzom, odlazei sa bine prisutni
nisu skrivali elju da se upoznaju i
fotograu uz brojne komentare:
Ovaj momak e biti nakon sljedeih
parlamentarnih i opinskih izbora u
Sandaku novi politiki lider San-
daka., kao i parole: BDZ do po-
bjede Sandak do slobode!
Drugog dana zijareta Bonjacima
Holandije visoka delegacija Sanda-
ka je prisustvovala tribini Auto-
nomija Sandaka prekogranina
evropska regija perspektive i iza-
zovi. Na ovu temu izlagai su bili
Enes Nuhovi predsjednik ZSD
za Holandiju, Muhamed Mahmuto-
vi knjievnik i publicista, Sulejman
Alickovi etnolog, Elifa Krijetorac
pjesnikinja i publicista, Hako Du-
ljevi i Emir El.
U uvodnim izlaganjima diskutanti
su obrazlagali vanost Autonomije
Sandaka za Bonjake, Srbe, Crno-
gorce i ostale narode u Sandaku.
Posebnu panju prisutnih zavrije-
dila je besjeda gospodina Duljevia.
Nakon neto vie od dva sahata ila-
ganja, razvila se iva diskusija.
Predsjednik ZSD za Holandiju Enes
Nuhovi je upoznao visoku delega-
ciju Sandaka sa dosadanjim ak-
tivnostima ZSD, kao i o jo uvjek
nerijeenim zahtjevima i novim pro-
jektima.
Najvie panje posveeno je zahtje-
vu ZSD za formiranja Predstav-
nitva NVS za Holandiju. lanovi
visoke delegacije Sandaka su izra-
zili otvorenost za saradnju i pomo
legitimnih sandakih institucija po
ovom pitanju i dali punu podrku
za formiranje predstavnitva NVS
za Holandiju.
Razgovaralo se i o poboljanju polo-
aja sandake dijaspore u Holandi-
ji i svijetu, njihovoj zainteresiranosti
za aktivnim ueem u drutvenim
i politikim zbivanjima u Sandaku,
te izgradnji partnerskih odnosa sa
zvaninim Beogradom i Podgori-
com.
Sandaka dijaspora u Holandiji je
takoer izrazila nezadovoljstvo ra-
dom Ambasade Srbije u Holandiji
i njihovom slabom saradnjom sa
HRONIKA
RETROSPEKTIVA VIEDNEVE POSJETE DELEGACIJE SANDAKIH INSTITUCIJA BONJACIMA U DIJASPORI
BOSNA IME, SANDAK
PREZIME, DIJASPORA NADIMAK
29
r
e
v
i
j
a

S
A
N
D

A
K

|

1
0
.

m
a
r
t

2
0
1
2
.

|

b
r
.

1
6
2

|

S
a
n
d
z
a
k
P
R
E
S
S
.
n
e
t
udruenjima, zajednicama sa bo-
njakim predznakom.
Na kraju proitana je poruka pred-
sjednika Izvrnog vijea NVS Sead
Sairovi koje prenosimo u cjelini.
26. 2. 2011. LIJE
Istog dana dio delegacije sandakih
institucija Jahja Fehratovi, Ahmet
Ahmatovi, efadil Liina i Mirsad
Beirovi susreli su se sa Bonjaci-
ma belgijskog grada Lije. U ovom
gradu ivi 250-300 sandakih poro-
dica. Po prvi puta se organiziraju u
vjerskom i nacionalnom smislu kroz
demat i BKZ. Vrijedni Bonjaci iz
Lijea Suad Redovi, Samir Kala,
Nedad eman i drugi registrirali
su Bonjako-islamski kulturni cen-
tar, zakupili prostor i ubrzano pri-
premaju sveano otvaranje prvog
bonjakog demata u ovom gradu
kojin e biti stoer duhovnog i na-
cionalnog ivota. Predstavnici san-
dakih institucija su obeali sve
vidove pomoi vrijednim Bonjaci-
ma Lijea kako bi njihova hairli ini-
cijativa to prije i to kvalitetnije bila
realizirana.
26. 2. 2012. LUKSEMBURG
U nedjelju naveer 26. 2. 2012., Bo-
njaci u Luksemburgu su bili u prilici
da se drue sa lanovima visoke de-
legacije iz Sandaka.
Skup je odran u prostorijama de-
mata AIC SUD, koji se nalazi u dru-
gom luksemburkom gradu po bro-
ju stanovnika Eu (Esch/Alzette)
u organizaciji Bonjake kulturne
zajednice u Luksemburgu (BKZL).
Nakon to je prisutnima izraena
dobrodolica od strane imama de-
mata, Nedada ef. Zilkia i pred-
sjednika BKZL-a, Faruka Liine,
lanovi delegacije su se obratili pri-
sutnim Bonjacima, meu kojima je
bio primjetan veliki broj omladine.
Tema njihovog obraanja se vezala
za ponosni Sandak, te o izazovi-
ma i perspektivama koje se veu
za proces povratka njegove auto-
nomije. Njihov nastup se odlikovao
visokom dozom samouvjerenosti,
britkosti jezika i ideja, te iznoenju
jasnih ciljeva za budunost.
Tokom njihovog stimulativnog izla-
ganja, doista se moglo uti veliki
broj korisnih informacija i mudrosti,
ali bih ovom prilikom elio u prvi
plan staviti samo jednu: Svaka oso-
ba zasniva i oituje svoj identitet pr-
venstveno kroz svoje ime, prezime i
nadimak. U tom kontekstu, moramo
zapamtiti da za svakog Bonjaka Bo-
sna predstavlja ime, Sandak prezi-
me, a dijaspora nadimak. Tri cjeline
koje se ne mogu zamisliti jedna bez
druge, iz razloga jer jedna drugu na-
dopunjuju, te na taj nain sainjava-
ju jednu zaokruenu cjelinu.
Po zavretku tribine, organizira-
na je zajednika veera, a nakon
toga vrlo konstruktivan sastanak
delegacije i lanova Odbora BKZ u
Luksemburgu. Prisutni su takoer
bili i predsjednik Islamske zajed-
nice u Luksemburgu (SHOURA),
kao i predsjednik bonjakog omla-
dinskog udruenja Unija mladih
aktivista (UMA). Tom prilikom, u
prijateljskoj i bratskoj atmosferi, raz-
govarano je o projektima koji se tre-
baju realizirati u bliskoj budunosti
27. 2. 2012. STRAZBUR
U ponedjeljak 27. 12. 2012. sandaka
ekspedicija je nastavila svoju misiju
u bonjakom dematu Selam u
Strazburu. U prelijepom ambijentu i
bratskoj atmosferi odrana je viea-
sovna tribina, koju je otvorio imama
Isah-ef. Daci predstavljajui musa-
re. Iscrpna izlaganja predstavnika
sandake delegacije, isprovocirala
su mnogobrojna pitanja pirusutnih
koja su se najvie ticala predstojeih
izbora i uloge dijaspore u bonja-
kom pokretu.
Nakon svih tribina domaini i gosti
su se rastali sa vrstim uvjerenjima
da je projekt povratka Autonomije
Sandaka neminovnost ija je re-
alnost neminovna i samo je pitanje
vremena kada e do nje doi. Do ta-
kvog utiska su doli prije svega to
su i jedni i drugi stekli vrsta ubjee-
nja da su sandaki bonjaci tu au-
tonomiju izgradili u sebi, te da ona
u potpunosti proima njihova bia,
i snano utie na odreivanje naeg
osjeaja pripadnosti i identiteta.
Sandaka delegacija je na kraju isko-
ristila priliku da se zahvali svojim
domainima koji nisu alili ni truda
ni vremena da im se stave na raspo-
laganje: Kemalu i Ferhanu Sejdoviu
iz Frankfurta, Muzaferu Hadiu
iz Ofenbaha, Besimu fehratoviu iz
Frankfurta, Faku Digalu, Enesu nu-
hoviu i Mirsadu Kuburoviu iz Am-
sterdama, Suadu Redoviu, Sameru
Kalau i Nedadu emanu iz Lijea,
Faruku Liini, Asmiru Bihorcu, Mu-
hamedu emanu i drugim vrijednim
Bonjacima Luksemburga, Isahu Da-
ciu i Sulju Daciu iz Strazbura. Te
predvodnicima pokreta bonjakog
buenja u dijspori Ahmetu Ahmato-
viu, efadilu Liini, Iljazu Kurtano-
viu, Mithatu Beiroviu i mnogima
drugima.
MUHAMED EMAN
HRONIKA
30
r
e
v
i
j
a

S
A
N
D

A
K

|

1
0
.

m
a
r
t

2
0
1
2
.

|

b
r
.

1
6
2

|

S
a
n
d
z
a
k
P
R
E
S
S
.
n
e
t
HRONIKA
D
ana 12.02.2012. odran je sastanak Inicijativnog od-
bora Bonjake kulturne zajednice u New Yorku.
Sastankom je predsjedavao predsjednik IO BKZ
Ismet Pjetrovi, dok su u radnim odboru bili jo dr. Mer-
sim Ziljki i rukovodilac Predstavnitva Sandaka u New
Yorku Smajle Srdanovi. Zapisnik je vodio dipl. ecc. Mu-
harem Purii.
Na poetku je aare iz Kurana asnog prouio Fuad-ef.
abovi. U svojstvu predsjednika IO BKZ, Pjetrovi se
ukratko osvrnuo na znaaj neraskidive povezanosti islam-
skih vrijednosti i bonjake kulture. On je pozvao Bo-
njake i Bonjakinje na vlastito preispitivanje i izgraivanje
meusobnog povjerenja, koje nam je neophodno u vaktu
kada nam drugi ele doi glave, posebno istiui da sa
licemjernim facama i prodanim duama Bonjaci se mora-
ju obraunati, jer su jedan od kljunih razloga bonjakog
stradanja.
Dr. Ziljki je govorio o znaaju BKZ-a za Bonjake New
Yorka i cijelog sjevernoamerikog kontinenta, koja je u
svim dravama svijeta gdje ive Bonjaci izazvala kultur-
nu revoluciju. On je pozvao Bonjake iz svih krajeva da se
ukljue u rad BKZ i daju doprinos u kulturnom uzdizanju
svojih potomaka.
Rukovodilac Predstavnitva Sandaka u New Yorku
Smajle Srdanovi upoznao je prisutne da e uskoro na naj-
elitnijem mjestu na Mannhatanu biti otvoren ured iz kojeg
e, ako Bog da, krenuti sve aktivnosti lobiranja za Sandak
i BiH. Bonjaci koji ive u New Yorku rekao je Srdano-
vi moraju iskoristiti povoljnosti ove svjetske metropo-
le, ali i svi moraju imati u vidu da je ovo najznaajniji grad
u svijetu u kojem su smjetene dvije stotine ambasada i
misija lanica UN-a
U nastavku se obraivala taka po taka dnevnog reda, uz
poseban naglasak znaajnih prijedloga i diskusija, sve u ci-
lju to breg napretka BKZ-a u ovoj dravi. Obzirom da je
bilo rijei o lanstvu, lanarini i daljem funkcioniranju, do
Izborne skuptine za sekretara BKZ-a imenovan je Senad
Koan, a za blagajnike Muharem Purii i Izet Dervievi.
Jedan od istaknutih aktivista bonjake komune u NY
Esmir Bekteevi upoznao je prisutne sa sadrajem Statuta
BKZ na osnovu kojeg je ova institucija registrirana u Srbiji
i Crnoj Gori. Obzirom da postojei statut treba prilagodi-
ti zakonu SAD-a, imenovana je Komisija za izradu statu-
ta koju ine: dr. Mersim Ziljki, Muharem Purii, Esad
Krci, Aida arkinovi, eki Javorovac, Mirsad Klapija i
Esmir Bekteevi. Godine 2012-2013. se navrava 100 go-
dina od genocida u plavsko-gusinjskom kraju i tim povo-
dom imenovani su lanovi odbora, uz poseban naglasak
da se upuuje poziv IZ&KC Plav-Gusinje, IC Monticello,
Bosansko-hercegovakom islamskom centru, folklornim
grupama, fondacijama i svim drugim oblicima organizi-
ranja u New Yorku i okolici da predloe lanove za ovaj
odbor kako bi zajedniki organizirali i obiljeili ovaj tuan
datum u historiji Bonjaka i Albanaca plavsko-gusinjskog
kraja.
U Odbor za komemoraciju rtvama genocida i nasilnog
masovnog pokrtavanja u plavsko-gusinjskom kraju,
BKZ u New Yorku je izabrao sljedee lanove: Esad Krci,
Esmir Bekteevi, Mirsada iljkovi, Aida arkinovi, Ifet
Seferovi, dipl. ing. efkija Radoni, dr. Mersim Ziljki,
Avdo Metjahi dok je ispred Bonjakog islamskog i kul-
turnog centra imenovan Deko Mujevi.
Znaajno je naglasiti da je sastanku prisustvovao znaajan
broj bonjakih omladinaca, to je sve prisutne potaklo na
osnivanje Inicijativnog odbora Omladinskog kluba Bo-
njake kulturne zajednice u New Yorku. U Inicijativnom
odboru su izabrani: Bekim Bacovi, Amer Pjetrovi, Edin
Klapija, Haris Radoni, Elvis Klapija, Adis Radoni,
Edin Bacovi, Alijana Javorovac, Fikret Todi, Haris Gra-
ca, Adisa Seferovi, Abdulah Dervievi, Alaudin Koleno-
vi i Halil Todi.
Ovaj odbor na elu sa Bekimom Bacoviem dobio je zada-
tak da do narednog sastanka BKZ obavijesti to vie omla-
dinaca i omladinki i da ih pozovu da se ukljue u Omla-
dinski klub, ali i uope rad BKZ-a.
Naglaavamo da su svi lanovi Inicijativnog odbora BKZ
u New Yorku uputili bezrezervnu podrku BKZ-u u ju-
nom i sjevernom Sandaku, te svim dravama gdje je
osnovana BKZ.
Posebna podrka je upuena Islamskoj zajednici u BiH na
elu sa reisu-l-ulemom dr. Mustafom-ef. Ceriem i Islam-
skoj zajednici u Srbiji na elu sa glavnim muftijom Mua-
mer-ef. Zukorliem da istraju na svim poljima djelovanja.
Sastanak BKZ-a odran je u prostorijima novoformira-
nog Bonjakog islamskog i kulturnog centra u njujorkoj
Astorji.
Inicijativni odbor BKZ-a donio je odluku da se sastanci
odravaju u svim bonjakim centrima i zajednicama u
New Yorku, jer su i lanovi odbora iz svih zajednica.
Esad KRCI
ODRAN SASTANAK BKZ-A U NEW YORKU
PRIPREMA SE IZBORNA SKUPTINA
31
r
e
v
i
j
a

S
A
N
D

A
K

|

1
0
.

m
a
r
t

2
0
1
2
.

|

b
r
.

1
6
2

|

S
a
n
d
z
a
k
P
R
E
S
S
.
n
e
t
HRONIKA
Povodom dana roenja Poslanika a.s., demat Fedr u
Minhenu je 22.02.2012. organizirao vee ilahija i kasida
pod nazivom Tebi, ja Resule.
Ovim povodom organizirane su tribine i druenja po-
sveene sjeanju na Poslanika Muhammeda a.s. Na za-
vrnoj veeri uee su uzeli horovi Sejfullah iz Konjica,
Gazije iz Buima, Fedr iz Minhena, te djeji hor Hud-
Hud iz Minhena.
Skup su otvorile po-
laznice prve kole
Kurana u Njemakoj,
a u svojstvu domaina
obratio se Izet-ef. Bibi.
Specijalni gost manife-
stacije bio je Emir El iz
Sandaka, predsjednik
BDZ. U svom obraanju
El je istakao vanost
meubonjakog jedin-
stva i uvezivanja, to je
izmamilo brojne aplau-
ze prisutnih gostiju.
Nakon bloka ilahija koje
su izveli lanovi hora
Gazije, po prvi put Bo-
njaci su imali prilike da
se susretnu sa djelom
koje je pisano na njema-
kom jeziku, a iji je autor
iz bonjakog korpusa.
Selveta Bibi napisala je knjigu Prophetengeschichten (Ka-
zivanje o poslanicima), koje je u kratkim crtama i pred-
stavila prisutnima. Djelo je tampano u saradnji sa izda-
vakom kuom El-Kelimeh.
Potom je uslijedilo iznenaenje veeri. Na raspisani lite-
rarni natjeaj Kad bih mogao rei Poslaniku prvo mjesto
pripalo je Mirzi Livakoviu koji dobio nagradu kartu
za umru.
Za ovu prigodu vrijedne Bonjakinje iz Minhena uprili-
ile su posluenje raznoraznim specijalitetima.
Manifestaciji su prisustvovali mnogobrojni gosti, meu
kojima konzul BiH u Minhenu gospodin Sidik Spahi,
konzul Republike Turske te predstavnici bonjakih
udruenja i demata.
Izet BIBI
VEE ILAHIJA I KASIDA U MINHENU
TEBI, JA RESULE
U dematu BKC Selam u Bielefeldu u Njemakoj 19.02.2012. god. odrana je sveanost povodom zvaninog
priznanja ovog demata od strane Islamske zajednice Bonjaka u Njemakoj. Skupu je prisustvovao muftija IZBNJ
Pao-ef. Feti - potpredsjednik Zajednice sandake dijaspore; glavni imam regije NRW Aldin-ef. Kusur, inae
imam iz Hanovera; imam iz Dortmunda Omer-ef. Sarajli; imam iz Kasela Haris-ef. Kala; Ahmet Ahmatovi;
imam iz Osnabrika Kemal-ef. Salihovi sa predsjednikom demata Ferhatom Ademoviem i sekretarom Nedim-ef.
Tankosiem, kao i predsjednik iz drugog bonjakog demata iz Osnabrika Rasim Vuk; imam iz Lena Osman-ef.
Halilovi; predsjednik demata iz Hamburga Husejin Johi; sekretar iz Ahena Almir Mehovi, kao mnogi dema-
tlije iz raznih demata u okruenju.
Na samom poetku sveanosti skupu se obratio imam de-
mata BKC Selam Enes-ef. Ibrovi, izrazivi dobrodolicu
musarima i ne krijui zadovoljstvo zbog prisutnosti tako
uvaenih gostiju, posebno muftije Fetia. Nakon uvodne ri-
jei skup je poselamio i predsjednik demata BKC Selam
Emir Halilovi.
Program je zapoeo Aldin-ef. Kusur uenjem Kurana, a
nakon njega su izvoene ilahije i dijelovi Mevluda, gdje su
uee uzeli prisutni imami.
Skupu su se obratili i glavni imam Aldin-ef. Kusur, Huse-
jin Johi te Ahmet Ahmatovi. Na kraju je iscrpno izlaganje
imao muftija Pao-ef. Feti, posebno apostrorajui znaaj
damije u jednom mjestu i pomaganju da ona ivi, kao i
vanost da se uvezujemo kroz Islamsku zajednicu. Svea-
nost je zavrena dovom koju je prouio muftija Feti.
Mithat BEIROVI
MEVLUD U BILEFELDU
32
r
e
v
i
j
a

S
A
N
D

A
K

|

1
0
.

m
a
r
t

2
0
1
2
.

|

b
r
.

1
6
2

|

S
a
n
d
z
a
k
P
R
E
S
S
.
n
e
t
U Sportskoj dvorani u Novom Pa-
zaru 10 .2 2012., u prisustvu vie
hiljada lanova i simpatizera, kao i
brojnih gostiju i predstavnika ma-
njinskih partija iz srbije, odrana je
Izborna skuptina Gradskog odbora
Bonjake demokratske zajednice
(BDZ) za Novi Pazar.
Za predsjednika Skuptine GO za
Novi Pazar izabran je doktor Hido
Musta, a za predsjednika Izvr-
nog odbora doktor Adnan auevi.
Izborna skuptina je protekla u sve-
arskoj atmosferi uz prigodan kul-
turno-umjetniki program, a znaaj
ovom skupu dali su predstavnici
stranaka nacionalnih manjina Laslo
Rac Saboa, predsjednik Graanskog
saveza Maara, Agim Haliti, lan
predsjednitva Demokratske partije
iz Preeva, ore ovi, predsjed-
nik Demokratske zajednice Hrva-
ta, Jan Paul, predsjednik Slovake
stranke, Aron anka, predsjednik
Demokratske zajednice vojvoan-
skih Maara, i Dragan Veljkovski,
predsjednik Demokratske partije
Makedonaca.
Svi prisutni predstavnici stranaka
nacionalnih manjina su u
svom obraanju podrali
Bonjake i njihovu borbu
da se kroz BDZ izbore
za ostvarivanje prava i
najavili stvaranje koalici-
je manjinskih partija na
republikom nivou kako
bi manjine u Skuptini
Srbije ve jednom dobile
autentine predstavnike
i poslaniki klub koji e
se boriti za narod iz kojeg
potiu i za ostvarivanje
svih manjinskih prava.
Nakon obraanja gosti-
ju, prisutnima se obratio
predsjednik Izvrnog od-
bora BDZ-a Sead airo-
vi koji je istakao da San-
dak doivljava potpunu
politiku renesansu i da vrstim ko-
racima, predvoen BDZ-om, ide pu-
tem koji vodi ka miru i blagostanju,
bratskom i komijskom uvaavanju,
ekonomskom i svakom drugom
prosperitetu. On je podvukao da su
pred Bonjacima dva puta, beograd-
ska opcija koja ve dvadeset godi-
na unazauje Sandak i Bonjake i
sandaka opcija koja ima za cilj da
Bonjake povede putem sigurnosti i
svijetle budunosti.
Siguran sam da Bonjaci nee po-
grijeiti. U to sam siguran zbog i-
HRONIKA
ELFI LIDER MANJI
njenice da oni nikada u historij-
skim trenucima nisu inili greke,
i zato sam ubijeen da e ovoga
puta beogradska opcija propasti
a da e sandaka snaga i pote-
nje pobijediti. rekao je izmeu
ostalog Sead airovi u svojem
obraanju.
Na kraju se prisutnima, praen
ovacijama, obratio predsjednik
BDZ-a Emir El koji je napome-
nuo da je kao koarka u Sport-
skoj dvorani ostvario mnogo
pobjeda, ali da mu je ova koju je
zajedno sa prisutnim Bonjacima
ostvario ove veeri najvea pobje-
da u ivotu:
Ja poruujem svima onima koji
misle da se sa Bonjacima mogu
i dalje poigravati da neemo vie
praviti kompromise. Neemo
odustajati ni od svoje vjere, ni
od svoje tradicije, niti od svojih
evropskih vrijednosti, i nikada
neemo odustati od naeg San-
daka koji je sadanjost, realnost i
budunost. Neka znaju da je stoti-
nu godina iskuenja zavreno. Od
ovih izbora dolazi stotinu godina
armacije, prosperiteta i blago-
stanja Bonjaka, jer mi to zaslu-
ujemo. rekao je El prekidan
aplauzima.
On je istakao da Bonjaci ive za
ideju, ali da su spremni za ideju i
da umru i da su predstojei izbo-
ri referendum, a da je BDZ stala
na elo svog naroda i na elo san-
dake opcije. On je naglasio da je
napad na IZ, BNV i Internacional-
ni univerzitet udar na bonjatvo.
Ti udari dolaze sa vrha brda po-
litike, a BDZ iako ide uz to brdo,
znajte da emo tu kotu osvojiti i to
brdo e biti nae i nikada nas vie
sa tog brda nee gaati. rekao
je El.
On je istakao da Bonjaci ele da
ive u zajednitvu sa drugima i da
stvaraju napredno demokratsko
drutvo, ali da ne smiju da zabo-
rave stradanja koja su preivje-
li. On je takoer istakao da BDZ
ima ekonomski program koji e
pruajui jednake anse svim pre-
duzetnicima oporaviti Sandak,
iskorijeniti siromatvo i zaustaviti
iseljavanje Bonjaka iz Sandaka.
INSKIH STRANAKA
34
Razgovarao: Jahja Fehratovi
Obzirom da se ve nalazimo u pred-
veerje izborne kampanje, ta je Bo-
njaka demokratska zajednica do sada
uradila?
B
onjaka demokratska za-
jednica je ponikla u sve-
bonjakom nacionalnom
pokretu, tako da se njen
uinak moe mjeriti u kontekstu
borbe koja traje dui niz godina.
BDZ nastaje u specinom i izuzet-
no vanom historijskom trenutku,
reklo bi se ispred samog ulaza u
sudbinski vanu raskrsnicu puteva
u Sandaku, kada je sutinski va-
no krenuti jasno deniranim ko-
ridorima za izlazak iz sveukupne
krize u kojoj se nalazi bonjaki
narod.
PREPOZNALI SMO VELIKU
ENERGIJU
U kontekstu uskostranakih aktiv-
nosti, BDZ je u proteklom periodu
radila na organiziranju stranake
infrastrukture. Nakon godinu i po
dana, moemo kazati da smo jako
zadovoljni onim to smo postigli.
U posljednjih 5-6 mjeseci bukvalno
smo obili svaki sandaki grad,
veinu sandakih sela, mahala i
u direktnom razgovoru sa ljudi-
ma prepoznali veliku energiju koja
nam daje za pravo da vrsto vjeru-
jemo da e Bonjaka demokratska
zajednica poslije ovih izbora biti
najjai politiki faktor u Sandaku,
koji e na pravi nain reprezentirati
interese Bonjaka.
TUTIN JE U OPSADI 20 GODINA
Krenuli smo iz Tutina, simbolino.
Tutin je u svojevrsnoj opsadi skoro
20 godina od strane jedne politike
oligarhije koja je ve odavno izgu-
bila orijentaciju i kredibilitet, ako
hoete, da zastupa bonjake na-
cionalne interese. Jako nam je bilo
stalo da vidimo kako se kotiramo
u Tutinu. 400 delegata, biranih do-
maina iz Tutina, stalo je imenom i
prezimenom uz BDZ.
OD 1.800 BONJAKA NOVE VAROI
PREKO 50 DELEGATA BDZ
Svaka naredna skuptina u Sjeni-
ci, Prijepolju, Novoj Varoi, Pribo-
ju bila je uspjenija, a opet ni u
emu Tutin nije zaostajao. Posebno
bih istakao skuptine u Priboju i
Novoj Varoi zbog injenice da su
Bonjaci u tim gradovima u veoma
nezavidnom poloaju, iz prostog
razloga to ih je manji broj. U No-
voj Varoi, koja ima svega 1.800
Bonjaka, imali ste preko 50 dele-
gata koji su javno stali iza ove ideje.
BDZ PREDSTAVLJA SUTINSKI
ZAOKRET U SANDAKOJ POLITICI
Preli ste malo preko Sjenice. Iz govora
Vaeg predsjednika gospodina Ela
na Osnivakoj skuptini BDZ-a u Sje-
nici moglo se uti da je bilo odreenih
problema u kreiranju Opinskog odbo-
ra, ak je naglaeno da koliko god da su
radili aktivisti i organi BDZ-a, radile
su i neke druge slube. Moete li nam
pojasniti malo tu situaciju, o emu je
gospodin El konkretno govorio?
BDZ predstavlja sutinski zaokret
u odnosu na dosadanju politiku u
Sandaku. Nov odnos prema poli-
tikim subjektima u zemlji i okru-
enju, prema svijetu globalno.
Promovira nov nain
politikog izraza koji
se ukratko moe de-
nirati kao politika
partnerskog odno-
sa prema svima
koji ele dobro bo-
njakom narodu,
Sandaku i svim
graanima San-
daka i jasnu nega-
ciju i otklon prema
politici poltronstva,
ugnjetavanja i poro-
bljavanja. E, sad kad
imate takvu politiku
doktrinu u politikom
ambijentu kojeg krei-
raju, u najmanju ruku,
neodgovorni pojedinci i
institucije, kada imate
odnos kakav imate
prema pitanju San-
daka i Bonjaka u
njemu, kojeg karakterizira konti-
nuitet politike negacije nacional-
nog i duhovnog identiteta, politiku
poltronstva i izdaje nacionalnih
interesa, logino je oekivati ner-
vozu, pa i svojevrsnu histeriju ak-
tera ovakve politike zbog promje-
na okolnosti i novonastale situacije
koja dolazi pojavom BDZ-a.
POJEDINCI SU SAMI SEBE
DISKVALIFICIRALI
Bilo je i u drugim gradovima slinih
situacija, iako je u Sjenici situacija
bila malo impulsivnija. Pokuaji
zastraivanja, raznoraznih pritisa-
ka. Deavalo se da odreeni ljudi
pristanu da se politiki angairaju,
pa su nakon toga ucje-
njivani gubitkom
posla, ak i
istjerivanjem
njihove dje-
ce sa studi-
ja. Bilo je i
nast oj anj a
da se odre-
eni ljudi
inltriraju u
opinske od-
bore BDZ-a,
bit e
34
MI NUDIM
r
e
v
i
j
a

S
A
N
D

A
K

|

1
0
.

m
a
r
t

2
0
1
2
.

|

b
r
.

1
6
2

|

S
a
n
d
z
a
k
P
R
E
S
S
.
n
e
t
INTERVJU
ZA OVAJ BROJ REVIJE SANDAK RAZGOVARALI SMO SA PREDS
DR. ADMIROM MURATOVIEM O DOSADANJIM AKTIVNOSTIMA OVE STRANK
35 35
r
e
v
i
j
a

S
A
N
D

A
K

|

1
0
.

m
a
r
t

2
0
1
2
.

|

b
r
.

1
6
2

|

S
a
n
d
z
a
k
P
R
E
S
S
.
n
e
t
toga i dalje, ali je istina i da su ti po-
jedinci, hvala Bogu, na vrijeme re-
gistrirani, sami sebe diskvalicirali
i otvorili prostor jako kvalitetnim
ljudima koji su u poetku bili nena-
metljivi, a kasnije se pokazali kao
jako kvalitetno reenje. I jo neto,
okosnicu BDZ-a ine ljudi koji imaju
jako veliko iskustvo u borbi protiv
raznih javnih i tajnih slubi, tako da
su neprijatelji zakasnili.
DEAVANJA U RADAGINJI SU BILA
SIMPTOMATINA
Kada smo kod Sjenice, spominjali ste
obilazak sandakih sela. Prije opinske
skuptine BDZ-a Sjenice posjetili selo
Radaginja, gdje je nakon toga spaljen
ili izgorio objekt u kojem ste imali skup.
Vi ste dali neko saopenje povodom
toga. Da li je policija izvrila uviaj?
Da li je to bilo sluajno ili povezano s
Vaim skupom?
To to se dogodilo u Radaginji bilo
je jako simptomatino. Nadleni or-
gani jo nisu otkrili ko stoji iza tog
neasnog ina, tako da se moe na-
gaati samo o motivima i eventual-
no o tome ko je imao koristi od toga.
Oni koji se ve sad osjeaju kao gu-
bitnici jako su bili uznemireni zbog
injenice da smo mi tokom aktivno-
sti na Peteri, iz mjesta u mjesto, sva-
ku narednu no imali sve vei broj
ljudi koji su posjeivali te skupove.
eljeli su zaplaiti ljude. Na njiho-
vu nesreu, to nije urodilo plodom.
Sutradan smo imali jo impozantniji
skup u Dubnici. To je mjesto pored
Radaginje, gdje su bili mjetani tog
sela, ali i ljudi iz Radaginje, kako bi
pokazali da se nisu uplaili.
PANIARI KORISTE
NEDEMOKRATSKA SREDSTVA
Kada smo kod zastraivanja, pritisa-
ka na aktiviste i lanove rukovodstva
BDZ-a, Vi ste skoro sa pozicije BDZ, ali
i predsjednika Odbora za zatitu ljud-
skih prava i sloboda BNV-a, izdali sa-
openje u kome se odgovara na sve izra-
zitije napade na predsjednika Izvrnog
odbora BDZ-a Seada airovia. ta o
tome moete jo rei?
Opet se vraam na
ambijent koji traje
vie od etiri godine.
U nemogunosti da
se na argumentiran
nain suprotstave
inicijativama koje do-
laze ispod krova
ovog nacionalnog po-
kreta, reim u panici
sve vie je u situaciji
da koristi nedemo-
kratska sredstva protiv
onih koji nisu po volji
Beograda i lokalnih
monika u No-
vom Pazaru. Ono
to svakako brine
jeste da se u
tu svrhu zlo-
upotreblj a-
vaju policija
i pravosue.
Koliko tu ima
s voj e vol j nog
pristanka od strane
zaposlenih u sud-
stvu, tuilatvu i policiji istra-
ga e utvrditi, ali je indikativno
da se to deava u jeku predizbornih
aktivnosti. U sluaju gospodina a-
irovia kolski je primjer takvog
odnosa.
ZATO SUD NIJE RANIJE REAGIRAO
Odbor za zatitu ljudskih prava i
sloboda BNV-a je reagirao po tom
pitanju. U saopenju smo kazali da
je jako indikativno da to dolazi dvije
godine nakon spornih dogaaja za
koje ga navodno terete. Kazali smo
da ako su postojali elementi krivine
odgovornosti gospodina airovia,
zato taj sud nije reagirao ranije. Mi
smo spremni da se izborimo s tim,
pomoi emo i policiji i tuilatvu
da se zatite od tih pritisaka tako to
neemo pristati na takav odnos. Mi
smo ozbiljni, porodini ljudi, doka-
zani drutveni radnici, koji nikada
nisu imali problema sa zakonom,
za koje se zna kakav odnos imaju i
prema onima koji drugaije misle
i prema onima koji imaju drugaiji
poglede na svijet.
PONOSNI SMO NA SEADA
AIROVIA
Mi smo ponosni na naeg predsjed-
nika IO BDZ-a Seada airovia i si-
guran sam da nikome ne odgovara
da se prema njemu postavlja na ovaj
nain, imajui u vidu njegov ugled
u bonjakom narodu, koji je posli-
je Hadeta poseban. Toga e, kako
se izbori budu pribliavali, biti sve
vie, ali to nas apsolutno nee sprije-
iti da ponudimo novi nivo politike
komunikacije koji e biti baziran na
argumentaciji, a ne na linim kvali-
kacijama.
Ovo sve to govorite djeluje jako samo-
uvjereno. Meutim, Vai politiki pro-
tivnici isto to govore, ali sa svoje pozici-
je, da je ovo to radi BDZ histerija i da
BDZ nema nikakve anse na buduim
izborima. Kako to komentirati?
DOI E DO POTPUNE
DIFERENCIJACIJE IZMEU DVA
KONCEPTA
Ako je tako kao to kau, emu to-
lika histerija. Bonjaka demokrat-
INTERVJU
O SLOBODU
Neko dobro primijeti da je
lake biti rob. Treba samo
da ponavlja: Zovite me
i erpa, ali me nemojte
razbiti. Ovu reenicu uporno
ponavljaju Ugljanin i Ljaji
svih ovih godina. Pravo
na slobodu ima samo
onaj koji je kadar da je
ostvari i brani! Mi
narodu nudimo
slobodu.
SJEDNIKOM POLITIKOG SAVJETA BONJAKE DEMOKRATSKE ZAJEDNICE
E, PREDSTOJEIM IZBORIMA I NJIHOVOJ STRATEGIJI ZA OSVAJANJE VLASTI U SANDAKU
35
36 36
r
e
v
i
j
a

S
A
N
D

A
K

|

1
0
.

m
a
r
t

2
0
1
2
.

|

b
r
.

1
6
2

|

S
a
n
d
z
a
k
P
R
E
S
S
.
n
e
t
INTERVJU
ska zajednica pojavom na politikoj
sceni ini da prvi put nakon stotinu
godina Bonjaci imaju priliku da bi-
raju ZA, a ne PROTIV, za autentino
svoje, a ne manje zlo. Na izborima
e doi do potpune diferencijacije
izmeu dva koncepta: beogradsko-
poltronskog i sandako-patriot-
skog, a narod e izabrati. Spremni
smo da prihvatimo rezultate tog
izjanjavanja, ma kakvi oni bili. Jedi-
no nismo spremni i neemo prihva-
titi krau i malverzacije. Tipujemo
na svijest bonjakog naroda, koji je
uvijek, kada je to bilo vano, znao
donijeti ispravnu odluku.
SVE ONO TO SU RADILI
UGLJANIN I LJAJI
Prije nego preemo na taj blok, to Vi
rekoste, narod je jako pametan, inteli-
gentan. Meutim, narod ima puno pro-
blema, konkretno ekonomskih, ivotnih,
standardnih, ta e BDZ ponuditi na-
rodu, a da se razlikuje od onoga to su
opcije SDA i SDP nudile ovom narodu?
Mi smo u prednosti u odnosu na po-
litike konkurente. ak se moemo
usuditi i neto obeati, iako su i sami
birai svjesni da e biti izuzetno
teko mijenjati stanje u Sandaku.
Meutim, gore od toga je ovo to su
Ugljanin i Ljaji radili svih ovih go-
dina, a to je ak i ne pokuati baviti
se popravljanjem situacije. Oni su se
konstantno bavili razgradnjom sve-
ga progresivnog u Sandaku. Zbog
toga nemaju pravo da vie govore
ta e uraditi. Prvo to poslije ovih
izbora nee biti u situaciji da se bave
iole odgovornim i drutveno znaaj-
nim poslom u Sandaku, a zatim i
zbog toga to je za njih dolo vrije-
me da plate cijenu onoga to su do
sada radili. Zvuat e patetino, ali
u rei, ako postoji bilo ko u Sanda-
ku da misli da su neto uradili, neka
ih i glasa. Koliko samo licemjerno
zvue ta njihova obeanja. Ako se
sjeate ono to je obeavao Ugljanin
prije par godina: aerodrom, eljezni-
cu, gasovod..., sada obeava Ljaji.
Onih famoznih 140 miliona eura
investicija Bajra Omeragia, kod
Meha Omerovia naraslo je na 330
miliona eura.
OBEAVAMO DA EMO RADITI
NEPREKIDNO
Obeavamo graanima da emo ra-
diti neprekidno i dati sve od sebe
da se stanje polahko popravlja. Ta-
koer, moemo im obeati bespo-
tednu borbu protiv svih vidova
korupcije i organiziranog kriminala,
posebno narko-dilera koji su najvei
uzronici propasti sandake pri-
vrede, koji truju nau djecu. To e za
poetak biti dovoljno da se krene u
proces izlaska iz krize.
Kada su Redepa Erdoana pitali,
nakon prvog mandata kojeg je imao
na poziciji premijera Turske, kako
je uspio da za est mjeseci popravi
ekonomsku situaciju u Turskoj, on
je rekao: Zaustavili smo korupciju
ili sveli smo korupciju na najmanji
nivo. Jo jedna stvar. Kada obja-
njavamo kakav je to model uspje-
ha koji nudimo, kaemo: Doite
na Internacionalni Univerzitet i
vidite kako to izgleda tamo, kako
to funkcionira, kakva je to zgrada,
kako rade tamo. E, to je model koji
elimo da preslikamo na svaku in-
stituciju u Novom Pazaru, svaku
instituciju u Sandaku, svaku insti-
tuciju u naem mjestu. Ali ono to je
najvanije kazati u tom kontekstu je
da emo mi, ako Bog da, uspjeti da
ponudimo novi politiki ambijent.
POSLIJE IZBORA VIE NEE BITI
POLTRONA
ta to znai?
Politiki ambijent znai da poslije
ovih izbora vie nee imati poltrona,
koji e ili nestati ili postati margi-
nalizirani. Beograd nee biti vie ni
u prilici da, nansirajui privatne
komplekse svojih poslunika, te-
di na koi graana Sandaka koje
uskrauju onim to im s pravom
pripada. Mi smo do sada imali ta-
kav odnos drave prema Sandaku.
Dravi je izgledalo jeftinije da plaa
politike poltrone u Sandaku, da
kroz razna nezakonita budetska iz-
dvajanja nansira njihove aktiviste,
bliske saradnike koji su se zauzvrat
kleli u majicu Srbiju. Ovi e izbo-
ri pokazati i dokazati da Beograd
nije dobro odmjerio.
RAZLIKUJEMO SE PO SISTEMU
VRIJEDNOSTI
A ta je garancija da BDZ nee biti od
takvih?
Mi jesmo relativno mlad tim, ali
smo dovoljno dugo prisutni u dru-
tvenom ivotu u Sandaku da s pra-
vom moemo kazati da smo poka-
zali ta, kako i koliko znamo raditi.
Ono to je sutinska razlika izmeu
nas, s jedne, i beogradskog bloka,
s druge strane, jeste sistem vrijedno-
sti. Ono to je njima bitno nama je
sasvim nebitno i obratno. Dokazat
emo da smo drugaiji i da se moe
biti i politiar i poten zajedno.
PONOSNI SMO TO UIMO OD
NEKOG KO IMA VIZIJU
Vi ste se u jednom trenutku dotakli In-
ternacionalnog univerziteta. Ono to
spoitavju BDZ-u i IUNP-u jeste da
glavnu ulogu u njenom osnivanju i dje-
lovanju, pa i glavnu strategiju upravo
vodi Islamska zajednica, odnosno glavni
muftija Muamer-ef. Zukorli, da ustva-
ri svi ljudi u i oko BDZ-a samo slijepo
sluaju ono to glavni muftija Zukorli
govori i da je to ulazak muftije Zukorli-
a u politiku na mala vrata?
Ve sam kazao da je Bonjaka de-
mokratska zajednica nastala iz na-
cionalnog pokreta koji predvodi
glavni muftija Muamer-ef. Zukorli.
Mi smo ponosni na tu injenicu i ap-
solutno se neemo od toga braniti.
Danas svi govore o ekonomskoj kri-
zi, koja je svakako velika, ali po mom
dubokom uvjerenju vei je problem
u nedostatku jasne vizije kako dalje. 36
37
r
e
v
i
j
a

S
A
N
D

A
K

|

1
0
.

m
a
r
t

2
0
1
2
.

|

b
r
.

1
6
2

|

S
a
n
d
z
a
k
P
R
E
S
S
.
n
e
t
Mi smo ponosni to imamo prilike
uiti od nekoga ko ima viziju.
TEMA IZBORA: SLOBODA ILI
ROPSTVO
Hoe li se i ovi izbori lomiti na pitanju
Islamske zajednice kao i oni prije etiri
godine?
Naravno da e jedna od najvanijih
tema biti vraanje jedinstva Islam-
skoj zajednici. Ovaj problem je poli-
tike prirode i na taj nain se jedino
moe rijeiti. Meutim, ono to e
ui zapisano u historiju Bonjaka
Sandaka jeste da su Ugljanin i Ko-
tunica prije etiri godine krenuli u
agresiju na Islamsku zajednicu, ali
se na tome, naalost, nije zavrilo.
Boris Tadi i Rasim Ljaji brutalno
su napali na jo dva stuba opstan-
ka bonjakog naroda u Sandaku:
BNV i Internacionalni univerzitet.
Stoga, tema ovih izbora e biti slo-
boda ili ropstvo! Neko dobro primi-
jeti da je lake biti rob. Treba samo
da ponavlja: Zovite me i erpa, ali
me nemojte razbiti. Ovu reenicu
uporno ponavljaju Ugljanin i Ljaji
svih ovih godina. Pravo na slobo-
du ima samo onaj koji je kadar da je
ostvari i brani! Mi narodu nudimo
slobodu.
To je i pria SDP-a Rasima Ljajia, ba-
rem u dijelu u kojem i dalje podrava
jedinstvo Islamske zajednice?
IMPLEMENTACIJA RETORIKE
Razlika izmeu beogradskog i san-
dakog bloka je u implementaciji
retorike. Ljaji i Ugljanin su jasno
pokazali koliko im je stalo do Islam-
ske zajednice i vjere.
Ali, ne moete kazati da ipak nita nije
raeno po pitanju bar infrastrukture?
elim samo postaviti pitanje kada
je to poelo da se radi u Sandaku?
Kada? U zavrnici kampanje izbo-
ra za BNV, kada je bilo izvjesno da
BKZ pobjeuje.
Ljaji je ministar u Vladi Srbije za-
dnjih 12 godina. Gdje je bio do sada?
Zato do sada neto nije uloio u
Sandak? Zar misli gospodin Ljaji
da e sa par centimetara asfalta i jef-
tinom demagogijom ponovo preva-
riti ovaj narod!? Naravno da nee.
BEOGRADSKI I SANDAKI BLOK
Da se vratimo na same izbore. Vi ste
nekoliko puta spominjali sandaki i be-
ogradski blok. Jasno nam je ko bi trebao
initi beogradski blok unutar bonjakih
partija, ali ko sve ini sandaki blok po-
red BDZ-a?
Bonjaka demokratska zajednica,
nakon zaokruivanja infrastrukture,
spremno doekuje izbore. Spremni
smo da izaemo samostalno, ali smo
otvoreni i za odreene koalicije sa
partijama koje batine iste principe
kao i mi, koje nisu spremne da prave
kompromise oko sutinski bitnih pi-
tanja vezanih za opstanak muslima-
na, Bonjaka i Sandaka. I to ne samo
deklarativno, ve i praktino. Znai,
ko god bude protiv Islamske zajed-
nice tajno ili javno, ko je god protiv
ouvanja bonjakog nacionalnog
identiteta i njegove pune armacije
kroz obrazovne sisteme i razne dru-
ge oblike i ko je god protiv autono-
mije Sandaka kad kaem autono-
mija Sandaka mislim na moderni
autonomni evropski prekogranini
region sa sjeditem u Novom Paza-
ru taj pripada beogradskom bloku.
POZDRAVILI SMO DOBIJANJE
KANDIDATURE SRBIJE ZA LANSTVO
U EU
Kako e se BDZ, pa
konkretno i Vi kao
potpredsjednik Na-
rodnog vijea San-
daka, odnositi prema
kandidaturi Srbije,
obzirom na priu oko
autonomije Sandaka
za koju se zalaete?
Mi smo ve izdali
saopenje i pred-
sjednik partije je
dao izjavu u povo-
du dobijanja kandi-
dature. Pozdravili
smo dobijanje kan-
didature i jako smo
sretni zbog toga.
Naravno, ostaje
gorak osjeaj kada
smo mi Bonjaci
u pitanju zbog i-
njenice to veina
drugih nacionalnih
zajednica u Srbiji
ima jaku matinu
dravu koja stoji iza
njih. Konkretan slu-
aj su bile Rumuni-
ja, Maarska, Slo-
vaka i neke druge
drave. Mi Bonja-
ci, naalost, nema-
mo matinu dravu
koja bi nam pomo-
gla u ovoj situaciji.
To podrazumijeva
da se trebamo sami
boriti i napraviti jake institucije.
No, kandidaturu treba iskoristiti
kako bi kroz proces decentralizacije
i regionalizacije Srbije po principu
evropskih regiona ostvarili pravo
na moderni, evropski, prekograni-
ni region Sandak. Sandak ima sve
uslove da bude moderan evropski
region. injenica da je to historijski
region govori u prilog tome.
Voljeli bismo da je Beograd na vrije-
me razumio nae potrebe i prihvatio
dijalog. Ovako e morati, kroz re-
alizaciju onoga to su im iz Brisela
poslali kao uslov, rjeavati pitanje
BNV-a, kao i akreditacija Internaci-
onalnog univerziteta.
elim iskoristiti ovu priliku da se
ispred BDZ-a posebno zahvalim
gospodinu Jelku Kacinu, izvjestio-
cu Evropskog parlamenta za Srbiju,
koji je puno pomogao da se ova pita-
nja uvrste kao uslov Srbiji u procesu
pribliavanja Evropskoj uniji.
Siguran sam da e i Beogradu biti
lake nakon pobjede BDZ-a jer e im
postati jasno da e morati sa nama
voditi dijalog. Mi ekamo taj dan, mi
smo spremni za dijalog.
INTERVJU
Z ELITE BA P0T0}ETE SIu0RN0 BRZ0 I
0B0BN0
PUTUJTE SA TURISTI,KOM AGENCIJOM
TELEFONI:
SRBIJA: 063/609160 063/661662
TURSKA: +90.535.893.3234
FAX: 020/386555
R
E
D
O
V
N
E
L
I
N
I
JE

N
O
V
I P
A
Z
A
R
-
I
S
T
A
N
B
U
L
-
N
O
V
I P
A
Z
A
R
POLAZAK NEDJELJOM U 9h
POVRATAK UTORKOM U 10h
M
eunarodni doku-
menti, pozitivni pro-
pisi R. Srbije usta-
novljavaju svakom
graaninu pravo na rad, slobodan
izbor zaposlenja, pravine i zado-
voljavajue uslove rada i zatitu od
nezaposlenosti. Svako ko radi ima
pravo na pravednu i zadovoljava-
juu naknadu koja njemu i njegovoj
porodici obezbjeuje egzistenciju
koja odgovara ljudskom dostojan-
stvu i koja e, ako bude potrebno,
biti upotpunjena drugim sredstvima
socijalne zatite.
Republika Srbija je sredinom 2009.
godine usvojila Zakon o zabrani
diskriminacije koji je samim usva-
janjem znaajan korak u daljem ra-
zvoju demokratije u Srbiji. Etnika
struktura zaposlenih u organima
vlasti i javnim ustanovama na po-
druju Sandaka izrazito je u korist
srpskog naroda. Takva slika je rezul-
tat permanentne politike zvaninog
Beograda prema ovoj regiji, iako su
sudionici takve politike zapoljava-
nja i kvazipolitike bonjake partije
koji na taj nain rade direktno pro-
tiv svog naroda. Posljednjih godina,
iako su na vlasti tzv. demokratske
stranke, politika ovog vida diskrimi-
nacije sve je vie na snazi. Ovu inje-
nicu potvruju sljedei primjeri.
Rezultati istraivanja radno sposob-
ne populacije stanovnitva mlaeg
od 30 godina ukazuje da vie od po-
lovine nije uposleno, to je rezultat
pogrene politike predstavnika tre-
nutne vlasti dvije partije iz Sanda-
ka.
Problemi kod zapoljavanja naje-
e nastaju i razvijaju se u skladu sa
ekonomskim zakonima koji vlada-
ju u domaoj i svjetskoj privredi. U
ovoj oblasti pojavljuje se odreeni
vid zloupotrebe: nezaposleni nastoje
putem korupcije (davanjem poklo-
na, novca i sl.) doi do zaposlenja
kada to nije mogue pod normal-
nim okolnostima, a oni koji o tome
odluuju, koristei takvu okolnost,
trae i dobijaju odreenu naknadu,
najee u novcu. U ovom sluaju se
na veoma perdan nain izigravaju
pozitivni zakonski i drugi propisi.
Posebno je istaknut problem zapo-
ljavanja u Sandaku, gdje se u po-
sljednjih nekoliko godina, prema
naim izvorima, trae velike sume
novca da bi odreeno lice dobilo po-
sao u prosvjeti i drugim javnim usta-
novama. Kod javnih slubi (zdrav-
stvo, kolstvo, prosvjeta i druge
javne institucije) korupcija je u ve-
likom porastu, jer se u ovim djelat-
nostima ostvaruju takva prava koja
su esto presudna za dalji tok ivota
odreenih lica. Nedovoljno reguli-
ranje ove drutvene oblasti ima za
posljedicu razne zloupotrebe, koje
su esto obiljeene kroz krivino dje-
lo korupcije ime pojedina slubena
lica i politiari, koji su trenutno na
vlasti ili su bliski politikim krugo-
vima, stiu vee materijalne dobiti
i druge privilegije na protupravan
nain.
U posljednjem periodu, lica koja su
bila na odreeno vrijeme uposlena u
osnovnim kolama bila su primora-
na na davanje mita da bi zasnovali
radni odnos na neodreeno vrijeme.
Ovdje najee dolazi do izraaja ne-
human i bezobziran oblik korupcije
koji ima elemente ucjene, prevare,
ali i drugih vidova duhovnog i ma-
terijalnog iskoritavanja rtava ove
kriminalne aktivnosti. Ovakva dje-
la su ba u ovoj oblasti najprljavija,
ali se istovremeno i teko otkrivaju
jer iz straha da ne ostvare svoje pra-
vo najee lica koja daju mito ute.
To je jedan od najeih razloga da
ovdje postoji tamna brojka korup-
cije. Naime, broj otkrivenih i doka-
zanih sluajeva korupcije oigledno
je u velikoj nesrazmjeri sa brojem
raspoloivih operativnih i drugih
saznanja o ovoj pojavi u praksi (jav-
no mnijenje, sredstva informiranja,
strune i druge publikacije).
Poznato je i toliko puta dokazano
pravilo da je ekonomska sigurnost
ovjeka najvaniji dio njegove egzi-
stencije u zajednici, ujedno i predu-
slov svake druge sigurnosti. Zbog
toga je ekonomska nezavisnost po-
jedinca od drave uslov njegove
ukupne slobode. U nerazvijenim
zemljama, kao to je Srbija, nije tre-
nutno mogue graditi demokratsko,
civilno drutvo, niti razvijati ljudska
prava. Nigdje do sada ekonomsko
siromatvo i socijalna bijeda nisu
proizveli demokratsku dravu i ra-
zvijene i otvorene graanske insti-
tucije. U zemljama tranzicije i nera-
zvijenim zemljama drava se uplie
u ekonomiju, kontrolirajui i usmje-
ravajui trine i nansijske tokove i
na taj nain sprjeava njihov razvoj
i autonomiju od politike vlasti. Dr-
ava na razne naine sputava libe-
ralnu ekonomiju i time stvara nepo-
voljnu klimu za razvoj demokratije
i slobodnog drutva, to odgovara
odreenima na vlasti, politikim i
kriminalnim krugovima. Zadatak
drave je da stvara povoljne pravne
i politike okvire u kojima e se ra-
zvijati kreativnost i slobodno trite,
da titi i podstie privatnu svojinu,
da razvija stimulativnu skalnu
politiku i socijalnu zatitu, a ne da
opstruira i stvara sve vei jaz i ne-
zadovoljstvo graana. Drava sada
poinje da upravlja siromatvom,
dovodi u zavisnost od drave i po-
litike vlasti sve drutvene slojeve
kako bi u postupcima privatizacije
odreeni krugovi na vlasti ostvari-
li velike novane iznose. U takvim
uslovima se razvija korupcija, krimi-
nal i drugi oblici socijalne devijacije.
U Srbiji vie nema rada dostojnog
strunih kvalikacija i znanja, nema
socijalne sigurnosti, nema pristojnog
ivotnog standarda, to je rezultat
ukupne drutvene situacije.
U cilju sticanja novog drutvenog
ambijenta ostvarivanja prava na rad
Bonjaka neophodne su korjenite
promjene cijelog drutva, a posebno
politikih struktura vlasti te dolazak
novih strunih kadrova sposobnih
da obezbijede primjenu zakona i
okolnosti zapoljavanja irih dru-
tvenih masa.
DISKRIMINACIJA BONJAKA
PRI ZAPOLJAVANJU
F
e
r
i
d

B
U
L
I

FF
r
e
v
i
j
a

S
A
N
D

A
K

|

1
0
.

m
a
r
t

2
0
1
2
.

|

b
r
.

1
6
2

|

S
a
n
d
z
a
k
P
R
E
S
S
.
n
e
t
DE JURE
Zastupljenost Bonjaka
u dravnim ustanovama i
institucijama
NOVI PAZAR: 85% Bonjaci, 15%
Srbi;
- zaposleni u Policiji: 30% Bonjaci,
70% Srbi;
- zaposleni u Pravosuu: 35% Bo-
njaci, 65% Srbi;
- zaposleni u Poreskoj upravi i drugim
inspekcijskim slubama: slina
situacija.
PRIJEPOLJE: 52% Bonjaci, 49%
Srbi;
- zaposleni u Policiji: 15% Bonjaci,
75% Srbi;
- zaposleni u Sudu: 0% Bonjaci;
100% Srbi;
- zaposleni u Tuilatvu: 0% Bonjaci;
100% Srbi;
- zaposleni u Sudu za prekraje: 15%
Bonjaci; 75% Srbi;
- zaposleni u Muzeju: 0% Bonja-
ci; 100% Srbi;
- zaposleni u Domu kulture: 10%
Bonjaci, 90% Srbi;
- zaposleni u Upravi prihoda: 20%
Bonjaci, 80% Srbi;
- zaposleni u administraciji Opi-
ne: 30% Bonjaci, 70% Srbi;
- direktori osnovnih i srednjih kola:
10% Bonjaci, 90% Srbi.
38
P
osljednjih dvadeset godina
u sandakoj privredi obi-
ljeio je nagli rast privatnog
sektora i propadanje dru-
tvenog, a onda polahko i propada-
nje privatnog i sve vea potranja za
stalnim zaposlenjem u opinskim i
dravnim institucijama. Kako je cje-
lokupni dravni sistem od ratova
devedesetih u oscilirajuem stanju
od totalnog kraha do sporadinog
uzdizanja, od loe privatizacije do
poneke spomena vrijedne strane
investicije, stvorio se ambijent u
kome su mnogi lovci u mutnom,
bivi i sadanji politiki rukovodi-
oci i partijski kadrovici u dravnim
i opinskim rmama bili u poziciji
da nekom preko veze i mita obez-
bijede privremeno i stalno zapo-
slenje. Od toga se napravio veoma
unosan biznis, naroito u Sanda-
ku, gdje nije bilo stranih investicija
i gdje je privatizacijom pokradeno,
uzurpirano, otueno skoro sve to
je moglo biti dobra pretpostavka
za obnovu posrnule privrede. Zato
danas u mnogim sandakim op-
inama osuenim od vladajuih
politikih opcija na propast, pote-
ni, kolovani i sposobni ljudi ne
mogu doi do adekvatnog posla jer
nemaju dovoljno novca da podmi-
te partijske rukovodioce, opinske
inovnike i direktore preduzea.
Primjera radi, danas u Sjenici mu-
karac e mnogo teko doi do posla,
tek ponekad i poneko u rudniku, a
povlatene ene mogu odabrati jed-
nu od dvije fabrike lahke konfekcije
za proizvodnju enskog rublja. U
Tutinu je sve osueno na plemen-
sku bratiju SDA-ovske vrhuke.
Prijepolje je doskora predstavljalo
glavni odlivni centar mladih i spo-
sobnih ljudi ka Zapadnoj Evropi,
Sarajevu i Beogradu. Bonjaci ovo-
ga grada su se donekle ponadali
dolaskom na vlast SDP-a Rasima
Ljajia, ali osim zaposlenja partij-
skih poslunika, njihove brae i
sestara, svastika i valerki, nita se
drugo nije dogodilo. U Priboju je
sve paralizirano od kada FAP tek
pomalo proivljava, dok je Nova
Varo u pojedinim segmentima u
prednosti.
O propasti velikih privrednih gi-
ganata u glavnom gradu Sandaka
Novom Pazaru pisali smo u vie
navrata, kao i nastojanju naih poli-
tiara u Beogradu da reketiranjem,
pritiscima i inspekcijama unite i
ono neto zdrave privrede u pri-
vatnom sektoru. Ono na emu sada
elimo baciti teite jeste politika
zapoljavanja u gradskim i drav-
nim institucijama.
GRADSKE USTANOVE: POLA
STOLICE I CIJELA PLAA
Administracija Grada Novog Pa-
zara vea je od bilo koje gradske
administracije u regionu. Kako
je ko dolazio na vlast, tako je
dovodio svoje ljude i uhljeblja-
vao ih na gradske jasle. U poje-
dinim odjelima, kao na primjer
Odsjeku za informiranje, fali
stolica za sve uposlene. U kan-
celariji sa est stolica i radnih
mjesta uposleno je jedanaest
inovnika, dakle na svakog
zaposlenog doe po pola
stolice i cijela plaa!
Obino pred kraj vlasti,
odlazea partija non-
alantno svojim ka-
drovicima izdaje
rjeenja za stalno
zaposlenje. Tako
je u miraz proloj
vlasti ostalo neko-
liko stotina SDA ka-
drovika, a u zadnjih godinu dana
SDP vlast je rjeenjem za stalno za-
poslenje nagradila skoro sve svoje
aktiviste koji su im preostali. Indi-
kativno je to to vlast Rasima Ljajia
klonira ponaanje Ugljaninove vla-
sti pred izbore 2008. godine: zapo-
ljava kriminalce, kabadahije i na-
zovi estoke momke dva mjeseca
pred izbore.
POSAO U PROSVJETI 5.000 EURA
Na pojedine dravne ustanove
utjecaj imaju gradske vlasti, dok se
za druge kadrovska politika vodi
direktno iz Beograda. Ono to je
opepoznato i to se svake godine
aktuelizira jeste zapoljavanje u
obrazovnim institucijama, osnov-
nim i srednjim kolama i na Drav-
nome univerzitetu. Godinu 2011. je
u tom pogledu obiljeilo davanje
otkaza svima koji su bili uposleni
na odreeno vrijeme. Direktori-
ma svih kola je stigao dopis da ne
smiju zaposliti nikoga ko prethod-
no nije dobio saglasnost Gradske
uprave sa potpisom predsjednika
SDP-a Reada Hodia. Prema rije-
ima naih insajdera, radno mjesto
na neodreeno vrijeme sa punom
radnom normom u koli kotalo je
3.000-5.000 eura, koje se direktno
ili preko posrednika daju elnicima
Gradske uprave. To je proizvelo da,
recimo, u O Vuk Karadi vie
od 15 nastavnika dobije stalno za-
poslenje, ili vie od deset njih u O
Bratstvo.
UMJESTO DJECI GRAD PLAA
PRIJEVOZ NASTAVNICIMA
U takvoj raspodjeli poslova esto
ljudi iz Novog Pazara ostanu na
birou dok njihova mjesta zauzmu
neki kadrovi iz okolnih gradova,
naroito Rake, kojima Gradska
uprava mora plaati i putne tro-
kove. Takav je sluaj i sa 18 rad-
nika spomenute kole Bratstvo
kojima se iz budeta Novog Pazara
kod Sandaktransa plaaju godinje
karte na relaciji Novi Pazar-Raka i
obratno. Moda je i to jedan od ra-
zloga to onda Grad nema para da
obezbijedi prijevoz kolskoj djeci sa
seoskog podruja, pa moraju po ne-
koliko kilometara pjeaiti od kue
do kole izloena mnogobrojnim
opasnostima magistralnog puta,
kao to je bio sluaj skoro sa djecom
iz Jukovae, Lukara, Bajevice, Joa-
nice i drugih sela.
I
s
t
r
a

i
v
a

k
i

t
i
m

r
e
v
i
j
e

S
a
n
d

a
k
39
r
e
v
i
j
a

S
A
N
D

A
K

|

1
0
.

m
a
r
t

2
0
1
2
.

|

b
r
.

1
6
2

|

S
a
n
d
z
a
k
P
R
E
S
S
.
n
e
t
TEMA BROJA
POLITIKA ZAPOLJAVANJA
U SANDAKU
40
r
e
v
i
j
a

S
A
N
D

A
K

|

1
0
.

m
a
r
t

2
0
1
2
.

|

b
r
.

1
6
2

|

S
a
n
d
z
a
k
P
R
E
S
S
.
n
e
t
BONJACI NISU DOBRI NI ZA
ELEKTRORAS
U onim dravnim institucijama
kojima se upravlja direktno iz
Beograda vodi se neravnoprav-
na politika zapoljavanja i vri
diskriminacija na nacionalnoj
osnovi. Takav je sluaj u poli-
ciji, vojsci, sudstvu, tuilatvu,
telekomu, pa naalost i elek-
trodistribuciji. Prema naim
saznanjima, prole godine je
u novopazarskom Elektrorasu
primljeno preko 20 radnika od
kojih nijedan bonjake nacio-
nalnosti i veina nisu stanovnici
Novoga Pazara.
MEDICINSKE SESTRE IZ
KONAREVA
Posebna je pria Zdravstveni
centar Novi Pazar. U ovoj dr-
avnoj institucija trenutno je
stalno uposlenih 509 lica, ne
raunajui ambulante. Ili smo
tragom informacija da se rad-
no mjesto u ovoj ustanovi ku-
puje za ne tako male pare. Ta
tradicija je krenula za vrijeme
direktorovanja Mirsada erle-
ka ovom institucijom. Za stalno
zaposlenje medicinske sestre iz
Rake, Kraljeva, Baljevca, Ua,
Brvenika i ak Konareva plaale
su do 5.000 eura. erleka je na
to mjesto postavio Rasim Ljaji.
Zato danas u ovoj ustanovi radi
117 bolnikih tehniara, 54 po-
monih radnika, te 21 tehniki
radnik iz ovih mjesta. Graani
Novoga Pazara svakoga dana
svjedoe stvaranju divlje auto-
buske stanice pred Zdravstve-
nim centrom prilikom zavretka
smjena kada autobus iz Rake
kupi jedne, a dovodi druge rad-
nike. To ne bi nimalo bilo ud-
no da na novopazarskom Birou
za zapoljavanje nema na stoti-
ne bolnikih tehniara koji ne
mogu doi do posla jer nemaju
para da plate mito.
Tradiciju zapoljavanja za no-
vac nastavio je i sadanji direk-
tor Zdravstvenog centra, koji je
cijenu za tu uslugu znatno po-
veao. Njega je za direktora po-
stavio, kako sam ree, Sulejman
Ugljanin: Avda erania sam
ja lino postavio kao svog kan-
didata, ali mu je bio zadatak da
uspostavi harmoniju. Na in-
sajeder iz Zdravstvenog centra
govori da se ta harmonija svodi
na to da mladi ljekari za specija-
lizaciju moraju platiti i do 10.000
eura.
Dok se pomono medicinsko
osoblje nagomilava, nacionalna
struktura zaposlenih se drasti-
no mijenja tako da, na primjer,
na Ginekoloko-akuerskom
odjeljenju medicinsko osoblje
izvan ljekara ini preko 80%
pravoslavaca, a u administraciji
i upravi rade 22 Srbina i svega
9 Bonjaka. Ukoliko je neophod-
no nepostojee strune kadrove,
specijaliste i druge sosticirane
profesije nabavljati sa strane,
bar vozae i tehnike radnike
ne moramo dovoditi odnekud
i uz redovnu plau odvajati im
za putne trokove. U isto vrije-
me na pojedinim odjeljenjima
fali vei broj ljudi. Recimo, Hit-
na pomo ima svega dva ljekara
u jednoj smjeni, jednu terensku
ekipu i jednu ekipu za kunu
njegu. Da li je za grad od 100.000
stanovnika dovoljna jedna te-
renska ekipa hitne pomoi?
TEMA BROJA
U TUTINU 10%
BONJAKA U
POLICIJI
Nakon nekoliko posljednjih primanja u MUP-
u, Elektrodistribuciji i Vatrogasnoj slubi, u
Tutinu ne mogu kontrolirati vlastito htjenje
eljno upozorenja, plaei se da smo, ako ne re-
agiramo, tijela koja nepomino lee. Voljela bih
da sam roena ili malo gluplja ili malo pamet-
nija. Pogodili ste, gluplja da ne primjeujem
neke stvari oko sebe, ili pametnija da ih ne ana-
liziram na meni blizak nain. Ako ita pametno
izvuemo iz vremena u kom ivimo, to e biti
mo trpljenja i preuivanja.
Bonjaki narod u Srbiji nema nita protiv vla-
sti, ali ima negativan stav prema reimu zbog
odnosa prema Bonjacima. Demantij Srbije da
ne postoji diskriminacija Bonjaka se eliminira
injenicom da u Tutinu ivi 99% Bonjaka, a da
jo uvijek nemaju prava na ravnomjerno zapo-
ljavanje u dravnim institucijama.
Stanica granine policije koja pokriva Opina
Tutin prema CG ima oko 80 policajaca od kojih
ni 10% nisu bonjake nacionalnosti, ve dola-
ze iz Rake, Nove Varoi, Sjenice, Leka, No-
vog Pazara i Kraljeva. O visokim inovnicima
da i ne govorimo. Svima se pored linog dohot-
ka plaaju putni trokovi od ijeg novca bi se
moglo nansirati dvadesetak radnika iz mjesta
gdje se nalazi granini prijelaz.
Na otvaranju graninog prijelaza prisustvovao
je na ministar, a da mu ovaj problem nije bio
interesantan. ak je ministarki nansija i osta-
loj eliti, koji su bili na otvaranju, bilo ispod asti
da sveani ruak uprilie u Tutinu ili Novom
Pazaru, ve su putovali 100 km od graninog
prijelaza da bi ruali u restoranu Karavan u
Raki. Da nije alosno, bilo bi smijeno.
Kao i obino, pred svake izbore nai poslani-
ci, zbog politikih poena, obeavaju propor-
cionalnost za prijem policajaca organizirajui
kurs za iste. Na podruju PU Novi Pazar je
prole godine konkuriralo oko 500 omladinaca,
od kojih je veina sa Viom ekonomskom, smjer
Carina i kriminalistika. Za sva ta prikupljena
dokumenta, koja su bila neophodna za prijavu
na konkurs, bilo je potrebno po 100 eura. Naa-
lost, iz Tutina ni pet njih nije primljeno.
Novi izbori, a stara pria. Nai predstavni-
ci u Vladi i ove godine obeavaju istu priu.
Podsjeamo ih da neki od njih dre vlast ve
12 godina, a ne mogu se pohvaliti niti jednim
valjanim nacionalnim projektom za svoj narod,
ostajui gluhi ne bavei se nacionalnim pitanji-
ma. Postavlja se pitanje ako oni ute, ta je sa
bonjakim intelektualcima - zato su zautjeli?
Djeca nam nee zaboraviti ovakve propuste. Ne
primjeujemo kako nam tlo boljitka ispod nogu
izmie. ta je to sa nama, u kakve se to konce
zapliemo, u ta upadamo svojom voljom, a u
ta nevoljom. Oigledno, vie volimo svoj ivot
nego misao o njemu. Stvari koje uzdiu ovjeka
su dobroinstvo, znanje, blagost i dareljivost,
ne zaboravimo ih cijenjeni predstavnici svoga
naroda.
Ostalo nam je da se nadamo da e dobrota,
mudrost i javni interes preovladati u naem
narodu. Svi smo na istom brodu i ne smijemo
dozvoliti da nas voda kojom plovimo proguta.
Atifa alji
SKANDALOZNO
SDP-OVA
OSMOMARTOVSKA KRAA
Slubenice Gradske uprave i supruge
slubenika iste u povodu 8. marta dobile
su od GU Novi Pazar vauer u iznosu od
1500 din, koje su mogle realizirati jedino
u prodavnici intimnog rublja Extreme
intimo u Novom Pazaru, u ktivnom
vlasnitvu Sabine orovi (snaha Aide
orovi), a u stvarnom Reada Hodi-
a predsjednika SDP-a. Sabina orovi
je inae i suvlasnik Hodieve rme
Udarnik koja ima monopolno pravo
snabdjevaa kancelarijskim materija-
lom i opremom novopazarske GU. Na
ovaj nain je Read Hodi iz gradskog
budeta iscrpio oko milion ipo dinara.
D
a li e narod opine Tutin do-
ivjeti da na svjetlost dana
izae sva istina i otvore se
joke opinskih i okrunih
tuilatava, MUP-a Srbije i Ministar-
stva pravde Republike Srbije i kazne
oni koji su graane Tutina ojadili, na-
muili, ostavili bez radnih mjesta, go-
dinama nenamjenski troili budetska
sredstva prelijevajui ih u privatne r-
me plemenskih voa?
Plemenske voe imaju jedini zadatak
da svake etvrte godine isnansira-
ju kampanju izdvajajui pozamane
sume novca za obavezno dobijanje
izbora, a zauzvrat krme dravna
preduzea, gradsko graevinsko ze-
mljite, lokacije u uem centru grada
osloboeni svih opinskih obaveza,
taksi, pravei ogromne vozne parkove
sumnjivim novcem. Izgrauju velelje-
pne graevinske objekte od 10.000 do
15.000 m2, bogatei se na raun na-
muenog naroda. Mnogi od ovih ple-
menskih voa 1996. godine nisu imali
ni privatna auta, a sada imaju vozne
parkove od 10 do 15 maina. Svaki od
njih ima teritoriju na kojoj izgrauje lo-
kalne nekategorizirane puteve, veina
njih su bivi i sadanji odbornici SDA.
Naravno, bez ikakvih tendera grade i
posipaju puteve, a to je u narodu po-
znato kao oder divizija. Iako mnogi
od njih imaju 10.000-15.000 m2 stam-
benog i poslovnog prostora, vjerovali
ili ne, nemaju ni radnu knjiicu. Novac
koji su dali za kampanju viestruko
nadoknade, a u sprezi sa opinskim
inovnicima, arhitektom grada, koji za
pozamanu sumu novca moe da iz-
gradi zgradu nasred regionalnog puta
ili da zatvori ulicu staru nekoliko dece-
nija, ostvaruju sve svoje planove.
O plemenskim voama se moe pisati
nadugo i nairoko, ali ono to ovaj na-
rod zasluuje jeste da doe nansijska
i budetska kontrola, UPOBOK i sline
dravne institucije, koje e provjeri-
ti nansijsko poslovanje plemenskih
voa, utvrditi ta su prikazali dravi
kao dobit, a ta su, pomognuti bivim
i sadanjim elnicima Opine, stekli i
izgradili nezakonito.
Narod Tutina zna ko su plemenske
voe, koji svake izborne godine doni-
raju od 100.000 do 200.000 eura za ku-
povinu glasova osiromenog naroda.
Svaki poteni graanin opine Tutin e
rei ko su oni. Nije sluajna sintagma
plemenski voe, to ete i sami zaklju-
iti prema sljedeim podacima ko ih
ini: braa Ded..., braa Omer..., braa
Dac..., braa Mujo..., braa Bak..., bra-
a Ho..., braa Derde..., braa Zorn...,
braa Pram..., braa Tut..., braa Daz-
da..., braa Bul..., braa Eles... i drugi.
Ali nije jedini uslov da donirate novac
i upadnete u klan plemenskih voa,
ve morate biti i u rodbinskoj vezi sa
bivim predsjednikom emsudinom
Kueviem, koji je poznat kao bos
kriminalne grupe plemenskih voa.
Svi gore navedeni plemenski voe su
braa od tetke, hale, amide, daide...
Zato i stoji kod svih braa, jer su svi po
nekoj liniji braa emsudina Kuevia.
Svi oni su, zavisno od uloga, dobili jed-
no ili vie dravnih preduzea, za koja
je drava Srbija preko raznih fondova
za nerazvijena podruja nansirala
razvoj, kao i zaposleni radnici koji su
odvajali od svojih usta za proirenje
kapaciteta. U tim preduzeima je ra-
dilo 3.000-4.000 radnika, a sada su na
mnogima katanci i privatni tajkuni ih
krme u placeve i prave porodine vile
po crnogorskom primorju na raun
radnika koji su ostali bez posla i sve e-
e se okupljaju ispred Opine traei
svoja prava.
Poznate rme koje su bile oslonac ra-
zvoja opine Tutin, a koje su uz Kue-
viev blagoslov prelazile iz dravnih
u privatne ruke plemenskih voa za
iznose koje je smijeno prezentirati, sto
i vie puta nie od realne vrijednosti,
uz obeanje zaposlenja svih tadanjih
radnika su: Pogoni TK Raka i FO
Ras, 23. novembar, Resnik, Je-
lak, Fabrika treseta, JKSP Gradac,
Autobuska stanica, Motel Jezero Ri-
barie, Hotel 1. maj.
Evo jednog banalnog primjera. Fabri-
ka treseta prodata je sa oko 200 hektara
zemljita rude treseta za koje je nave-
deno da je panjak. Nain kriminalne
prodaje ovih preduzea, gdje je Ku-
evi u veini posredovao sigurno ne
dabe, moe se opisivati ponaosob jer
svaka je pria za sebe.
Poznata je injenica da je od prodaja
mnogih lokacija, dravnih preduzea
i dravnog zemljita dio iao na ruke
emsudinu Kueviu, a dio na raun
Stranke. kolski primjer za to je Motel
Jezero u Ribariima. Cijeli grad zna
da se samo za postavljanje kioska na
odreenu lokaciju daje 10-15.000 eura.
Zloupotrebe poloaja emsudina Ku-
evia dostiu vrhunac kod davanja
zemljita na koritenje na 99 godina.
Naime, korisnici nisu uplatili licitira-
ne iznose, niti komunalije ovlatenom
preduzeu. Tako je rasprodao najma-
nje 200 placeva irom grada i prigrad-
skih naselja, a za sudbinu novca se
nita ne zna. Dokaz je prodaja placa
i zgrade starog komunalnog predu-
zea izvjesnom F. Hasanoviu gdje je
dio novca otiao na nepoznate rau-
ne. Zatim, prilikom asfaltiranja ulica
po gradu i lokalnih puteva obavezno
se kupi hara od naroda, takoer bez
ikakvih priznanica. Navodno, Kuevi
nosi ljudima po Beogradu. Najbolji
primjer su sela Draga, Pruanj, Baica
i Konie. Nikada suma nije manja od
50.000, a dostie i 100.000 eura. Kome
zaista idu pare? To treba da utvrde dr-
avni organi.
Kako vie ne moe da prodaje lokacije
i placeve po Tutinu, Kuevi je svo-
ju kancelariju u Beogradu pretvorio
u biznis centar za pranje novca preko
navodnih projekata Kancelarija za odr-
ivi razvoj, gdje je uspio iskljuivo svo-
jim istomiljenicima podijeliti plasteni-
ke i ko zna ta e jo da bi sauvao sebe
i svoje plemenske voe od zasluene
robije, tako to e uiniti sve da dobiju
izbore. U sklopu ove neravnopravne
podjele gdje se dijeli samo lanovima
SDA, Kuevi nije zaboravio ni svog
amidia, ve mu je dodijelio dva pla-
stenika.
Ovih dana cijeli grad bruji kako emsu-
din Kuevi treba da proda jo jedini
preostali plac u Tutinu u uem centru
grada u vlasnitvu EPS-a Srbije i uzme
nita manje nego 50.000 eura.
Previe su se gospodin Kuevi i nje-
govi plemenski voe obogatili na ple-
ima najaenog, viestruko prevare-
nog naroda, ali doao je kraj. Vrijeme
je za pravdu!
I
s
t
r
a

i
v
a

k
i

t
i
m

R
e
v
i
j
e

S
a
n
d

a
k
41
r
e
v
i
j
a

S
A
N
D

A
K

|

1
0
.

m
a
r
t

2
0
1
2
.

|

b
r
.

1
6
2

|

S
a
n
d
z
a
k
P
R
E
S
S
.
n
e
t
KRIMINALNO-
PLEMENSKO VOSTVO
EMSUDINA KUEVIA
( 1 9 9 6 - 2 0 0 8 )
DOJAVA
DIKOVI SUODGOVORAN
ZA HAPENJE I UBIJANJE
BONJAKA
Laki orovi tvrdi da je
aktuelni naelnik Gene-
raltaba VS Dikovi, koji
je bio od 1993. na duno-
sti u Uikom korpusu, a
potom u estoj pjeadijskoj brigadi
koja pokriva dva granina prijelaza
prema BiH, suodgovoran za hape-
nja muslimana koji su, bjeei pred
Vojskom RS, 1994. u Srbiji pokuali
da pronau utoite. Ti ljudi su ka-
snije likvidirani. On takoer tvrdi
da je Dikovi neposredno uestvo-
vao u akciji Zima 93 koja je osmi-
ljena u Generaltabu VJ i sprove-
dena od strane Uikog korpusa i
komandnog kadra 16. i 17. grani-
nog bataljona. To je akcija kojom je
najprije izmiljen navodni artilje-
rijski napad muslimanskih snaga s
teritorije BiH po teritoriji tadanje
SRJ, nakon ega je Vojska Jugosla-
vije estoko uzvratila. Iako su
jedinice VJ tu bile unaprijed do-
vedene i opremljene viecjevnim
raketnim bacaima, zahvaljujui
kamerama i novinarima koji su sve
to snimali, ovdanjoj javnosti je to
predstavljeno kao poetak agresije
BiH na Srbiju. Dikovi je za zasluge
iz 1994. u odbrani od musliman-
ske agresije od VJ dobio in ma-
jora.
37. MOTORIZOVANA BRIGADA IZ
RAKE OISTILA DRENICU
Postojao je plan Grom 98, potpisan
od strane tadanjeg naelnika Ge-
neraltaba Momila Periia, po
kome je, po odobrenju dravnog
vrha, vojsci nareeno da u junu
1998. poduzme akcije uspostavlja-
nja reda i ienja teritorije Kosova,
posebno podruja Drenice. Plan je
predviao da se u pravim akcija-
ma uspostavljanja reda angaira
37. motorizovana brigada iz Rake,
koju je vodio Dikovi.
OBUKA RATNIH ZLOINACA U
RAKI
Od maja 1998. Dikoviu su podre-
eni potpukovnik Slobodan Stoi
i pukovnik Miodrag orevi, koji
su obuavali izmeu 150 i 200 la-
nova raznih grupa sa iskustvom u
borbama od Baranje, Slavonije i Bo-
sne do Kosova. Ti ljudi su skupljeni
i, pod vostvom ove dvojice, uve-
bavani u Raki. Ljubia Dikovi je o
tome svjedoio u Hakom tribuna-
lu, 10. i 11.12.2007. i priznao da su
neke njegove borbene grupe na
tom podruju poinile zloine.
UBIJANJE 103 CIVILA U IZBICI
U Izbici je ubijeno 103 albanska ci-
vila, uglavnom staraca. Najprije su
ih podijelili u dvije grupe. Na ma-
42 42
U
trodijelnom inter-
vju za sarajevske
DANE bivi vojni
tuilac pri Vojnom
okrugu Beograd i Vojnom
okrugu Pritina i svjedok
Tuilatva Hakog tribunala
u sluaju Milutinovi i osta-
li, datog novinarki Tama-
ri Nikevi, Laki orovi
iznio je niz okantnih stvari
o djelovanju vojnih slubi
i kadrovika koji do sada
nisu bili dostupni javnosti.
Povod intervjua bilo je po-
stavljanje Ljubie Dikovia
za naelnika Generaltaba
Vojske Srbije, a koga Laki
orovi smatra odgovornim
za mnogobrojne zloine, a
posebice one poinjene na
Kosovu 1998-1999.
NAELNIK GENERALTABA
VOJSKE SRBIJE DIKOVI JE
RATNI ZLOINAC
r
e
v
i
j
a

S
A
N
D

A
K

|

1
0
.

m
a
r
t

2
0
1
2
.

|

b
r
.

1
6
2

|

S
a
n
d
z
a
k
P
R
E
S
S
.
n
e
t
SKANDALOZNO
OKANTNO KAZIVANJE BIVEG VOJNOG TUIOCA LAKIA OROVIA
43
r
e
v
i
j
a

S
A
N
D

A
K

|

1
0
.

m
a
r
t

2
0
1
2
.

|

b
r
.

1
6
2

|

S
a
n
d
z
a
k
P
R
E
S
S
.
n
e
t
nje od 60 metara nalazila su se etiri
tenka iz Dikovieve brigade, sa po-
sadama. To znai da je Dikovi bio
lino prisutan, da je gledao sakuplja-
nje, razdvajanje tih ljudi u dvije gru-
pe u jednoj 33, u drugoj 70. Prvu
su potjerali prema nekom kanalu i
sa kratkog odstojanja pobili. Drugu
grupu su najprije potjerali uz brdo,
a onda im naredili da se okrenu; pu-
cali su odozdo...
STEVANOVI POTVRDIO UEE
SRPSKE POLICIJE U UBISTVIMA
CIVILA
U svjedoenju pred Hakim tribu-
nalom general Obrad Stevanovi je
rekao da je, kao komandant policij-
skog odreda od najmanje 150 najbo-
lje obuenih jedinica policije, u Izbici
tog dana boravio policijski pukov-
nik Boko Buha, ubijen u atentatu
u Beogradu. Rije je o specijalnim
policijskim jedinicama MUP-a Srbije
i ubijanja su izvrile snage pod ko-
mandom Dikovia i Buhe.
DIKOVIEVI VOJNICI UBIJALI
ALBANSKE CIVILE U GORNJOJ KLINI
Evidencija Pritinskog korpusa po-
kazuje da je od 10. do 15. aprila vie
lica iz Dikovieve jedinice uestvo-
valo u ubijanju kosovskih Albanaca
na podruju Gornje Kline, nakon
ega su leeve bacali u bunar. Evi-
dencija takoer pokazuje da je jedan
dobrovoljac iz Dikovieve jedinice,
u selu Krasimirovac/Krasimirofc i
njegovoj okolini, nedaleko od ire-
za, ubio vie kosovskih Albanaca i
odvodio ene iz izbjeglikih kolona.
SRPSKO TUILATVO UNAPRIJED
STALO U ODBRANU ZLOINACA
Najbolja potvrda da je Tuilatvo
unaprijed stalo u odbranu zloina-
ca je saopenje u kome se kae kako
su samo u toku jedne noi uspjeli
da izue preko hiljadu dokumenta
i dokaza. Bruno Vekari, zamjenik
tuioca za ratne zloine, tvrdi da su
sasluali 110 svjedoka, to naprosto
nije mogue. Dravni sekretar Mi-
nistarstva odbrane govori kako je
napad na Dikovia napad na institu-
ciju. Ako je tako, onda su sve nae
institucije odavno napadnute, i to na
mnogo viem nivou. I Slobodan Mi-
loevi je institucija, i potpredsjed-
nik Vlade ainovi, i ministar odbra-
ne Ojdani, i naelnik Generaltaba
Pavkovi... Na Kosovu je izgublje-
na drava upravo zbog toga to su
postojale takve institucije i zato to
i danas hoe da na njihovo elo do-
vedu ljude koji su poinili masovne
zloine, protjerali svoje dravljane i
pljakali njihovu imovinu.
UTANOVAC JE MARIONETA SVETKA
KOVAA
Upitan zato ministar utanovac
brani Dikovia, Laki orovi kae
da iza Dikovia stoji naelnik Vojno-
bezbjedonosne agencije (VBO) Svet-
ko Kova, koji je jedini nedodirljivi
ovjek u Srbiji.
VOJNOBEZBJEDNOSNA AGENCIJA
JE NAJZATIENIJA DRAVNA
INSTITUCIJA
U Srbiji moete u pitanje dovesti
sve osim Svetka Kovaa, nael-
nika Vojnobezbjednosne agenci-
je. Moe Srbija da ide i na Istok i
na Zapad, moe i u pakao; bitno
je da ostanu Kova i njegov tim
da ne bi odgovarali svi oni koji bi
trebalo da odgovaraju. Ako se u
Srbiji ikada uspostavi demokrat-
ska vlast, Svetko Kova e morati
da objasni ko je ubijao u Vukova-
ru, ko je dopustio pukovnicima
iz Uprave vojne bezbjednosti da
iz Mitrovice izvode robijae, da
ih naoruavaju, da im daju zna-
ke, oruje za tihu likvidaciju, da
ih vode irom bive Jugoslavije
da ubijaju sirotinju. Ko je to do-
zvolio?
VOJNA SLUBA BEZBJEDNOSTI JE
PLJAKALA I UBIJALA REDOM
Poznato je da je VSB (Vojna
sluba bezbjednosti) likvidira-
la mnoge svoje saradnike od
Knina do Beograda. Na primjer,
SKANDALOZNO
DIKOVI JE UESTVOVAO U PROTJERIVANJU ALBANSKIH CIVILA
Dikovi je uestvovao u protjerivanju albanskih civila sa Kosova... Po-
stoje dokumenta koja pokazuju da je Dikovi komandu korpusa izvje-
tavao o tome da hiljade Albanaca naputaju Kosovo. Izvinite, od koga
su bjeali? Od NATO bombi? Pa, zato onda nisu pobjegli kod njih, kod
svoje vojske, u njihovo okrilje? Albanci su bjeali i 1998., a tada nije bilo
NATO udara. Od koga?!
44
r
e
v
i
j
a

S
A
N
D

A
K

|

1
0
.

m
a
r
t

2
0
1
2
.

|

b
r
.

1
6
2

|

S
a
n
d
z
a
k
P
R
E
S
S
.
n
e
t
u jesen 1990. govorilo se o
sluaju samoubistva voj-
nika Miloa Ilia iz garnizo-
na Sombor, iako su svi vrlo
dobro znali da ga je ubila
VSB...
VSB je imala zadatak da,
uoi priprema za progon
Hrvata, stvori atmosferu
nesigurnosti i straha. Tre-
balo je razgnjeviti srpske
vojnike i predstaviti ih kao
rtve hrvatskih grupa koje
su iz Vojvodine bjeale u
Hrvatsku. Kada su ljudi
poeli da se osvjeuju, da
postavljaju logina pitanja,
izmiljena je pria da je Ili,
zbog navodne incestivne
ljubavi, izvrio samoubi-
stvo. Bilo je mnogo slinih
sluajeva. U Mostaru ste,
recimo, 1992. imali pogibi-
ju vie ocira VJ koji su na
hercegovako ratite otje-
rani silom. Njihovim poro-
dicama je kasnije reeno da
su ili nestali ili izvrili sa-
moubistvo. Kao vojni tui-
lac, istraivao sam 62 slina sluaja.
REGULARNA VOJSKA SRBIJE U
BOSANSKOME RATU
U BiH su odvoene kompletne je-
dinice VJ. 63. padobranska brigada
i 72. iz Paneva 1994. i 1995. ratovale
su na podruju Sarajeva... U Hagu
su policajci-insajderi svjedoili o
ueu Crvenih beretki, Poskoka i
drugih parapolicijskih i paravojnih
jedinica u ratovima u Hrvatskoj i
BiH.
RADNICI RTS SU RTVOVANI
Kada je rije o monstruoznim ubi-
janjima i rtvovanjima ljudi, mo-
da je najbolji primjer za to pogibija
esnaest radnika RTS-a u noi 22. i
23. aprila 1999. Bilo je jasno da je, u
svom prljavom propagandnom ratu
sa NATO-om, Slobodan Miloevi te
ljude namjerno rtvovao. Graani-
ma Srbije je trebalo pokazati ta radi
NATO, o kakvim je zlikovcima rije.
U svakom ratu, kao objekt od poseb-
nog znaaja za odbranu zemlje, dr-
avna televizija mora biti dislocira-
na. Meutim, iako je na Koutnjaku
postojao dobro skriveni ratni studio
kojeg je uvala vojska, ti ljudi su
ostali u zgradi RTS-a, u Aberdarevoj
ulici. Zato? Pitanje je jo interesan-
tnije ako znamo da je, kao i uvijek,
NATO prethodno najavio ta e te
noi biti gaano.
KRIMINAL SA VRHA GENERALTABA
Laki orovi trvdi da je tokom
NATO intervencije doao do poda-
taka da grupa ocira, ukljuujui i
nekoliko pukovnika iz Generaltaba
VJ, od Albanaca, Goranaca i Srba u
Beogradu, Mladenovcu i Lazarevcu
uzima novac u zamjenu za obeanje
da e biti skinuti sa liste rezervista
koji su planirani za slanje na Ko-
sovo. Namjeravao je da protiv njih
podigne krivinu prijavu, ali ga je
pukovnik Branko igi opomenuo
da e zavriti kao Savo Aleksi, biv-
i naelnik organa bezbjednosti ko-
mande Beograda, koga je VSB ubila
u radnim prostorijama zbog toga to
je otkrio istu stvar.
VOJSKA JUGOSLAVIJE OTIMALA,
PLJAKALA I KRALA NA KOSOVU
orovi tvrdi da je u maju 1999. iz
vojne arhive nestala 1041 prijava
protiv pripadnika VJ na Kosovu.
Bilo je jasno da ih je otela VSB. Rije
je o optunicama za zloine, pljaku
vozila, imovine i materijalnih do-
bara protjeranog albanskog stanov-
nitva. Znalo se da je vojni tuilac
Zdravkovi oteo vozilo jednog po-
znatog pritinskog zlatara, Albanca,
koga je lino prognao u Istambul.
U pitanju je bila sveopa pljaka! U
sportskom centru Boro i Ramiz
postojalo je preko ezdeset butika sa
najboljom garderobom, sportskom
opremom - sve su pokrali! Radio je
ko je ta htio. Dvojica oci-
ra bezbjednosti, pukovnik
Zoran Ristevski i Aleksan-
dar Stevanovi, danima su
pljakali imovinu progna-
nih Albanaca iz pritin-
skog naselja Vranjevac,
odnosei iz njihovih kua
namjetaj, tepihe, tehni-
ku... Organi bezbjednosti
VJ su tih dana na Kosovu
radili ta su htjeli: protjeri-
vali, pljakali, krali... Tui-
latvo i sud nisu smjeli da
pisnu.
Naelnik organa bezbjed-
nosti Pritinskog kor-
pusa VJ, major Nei, je
sa dvojicom pomonika
26.05.1999. naoruan ule-
tio u orovievu kancela-
riju; razbili su vrata, upe-
rili oruje u njega i poeli
premetainu... Nei mu
je oteo sedamnaest pre-
meta u kojima je bio sluaj
grobnice kod Orahovca u
kojoj se nalazilo 47 leeva albanskih
civila, zatim optunice protiv Steva-
novia i Ristevskog, kao i zahtjeve
za sprovoenje istrage protiv nael-
nika i pripadnika organa bezbjedno-
sti Pritinskog korpusa.
VUK TUFEKDI JE SARADNIK VOJNE
SLUBE BEZBJEDNOSTI
orovi tvrdi da je bivi vojni tui-
lac zaduen za sluaj gardista Vuk
Tufegdi kod njega bio pripravnik,
te da je pametan, bistar momak, do-
bar pravnik, ali, naalost, saradnik
Vojne slube bezbjednosti. Kao i
mnogi drugi na naoj javnoj sceni.
KOTUNICA JE NA DRAVNOM VRHU
ZADRAO RATNE ZLOINCE
Nakon 5. oktobra 2000. u dravi je
malo toga promijenjeno. Vojislav
Kotunica je doao na elo SRJ, ali su
na mnogim mjestima, uz opravda-
nje da bi bilo opasno mijenjati cijeli
sistem, zadrani kadrovi iz vremena
Slobodana Miloevia. Kotunica je,
recimo, insistirao da general Neboj-
a Pavkovi, budui haki optue-
nik, ostane na mjestu naelnika Ge-
neraltaba Vojske SRJ, kao i da Rade
Markovi, kasnije osuen na 40 go-
dina robije, ostane ef DB-a, general
Branko Krga naelnik Obavjetajne
uprave VJ...
SKANDALOZNO
GENERAL VOJVODI JE ZNAO ZA NAPAD NA RTS I
SPASAO KERKU
Budui da je bio obavijeten da e RTS biti bombardi-
ran, general Vojvodi je tog dana avionom iz Podgori-
ce hitno doao u Beograd kako bi kerku, zaposlenu
u RTS-u, izvukao iz zgrade. Na sudu, kerka generala
Vojvodia je poteno rekla kako je kolege upozorila
da, im budu vidjeli da je otac doao po nju, odmah
krenu da bee iz zgrade. To je trebalo da bude znak.
Naalost, nisu uspeli da se izvuku.
45
r
e
v
i
j
a

S
A
N
D

A
K

|

1
0
.

m
a
r
t

2
0
1
2
.

|

b
r
.

1
6
2

|

S
a
n
d
z
a
k
P
R
E
S
S
.
n
e
t
KOTUNICA JE OD JUGOSLAVIJE HTIO
DA NAPRAVI RUSKI SATELIT
orovi tvrdi da je maja 2001., ne
svojom voljom, uestvovao u nee-
mu o emu naa javnost ne zna ni-
ta, a to se u svim zakonodavstvi-
ma sveta tretira kao veleizdaja.
U pokuaju da se, u okviru Mini-
starstva odbrane SRJ, u tajnosti i
bez znanja zvanine Podgorice, for-
mira predstavnitvo Ministarstva
odbrane Ruske Federacije, ime bi
se, praktino, odbrambene snage u
potpunosti predale u ruke Rusima.
Plan je pred-
viao da ru-
ski ociri, bez
pr et hodni h
najava i doku-
menta, u nau
zemlju ulaze
kada hoe i
da iz nje izla-
ze na isti na-
in. U sluaju
saobraajnog
udesa ili ne-
kog vanred-
nog zbivanja,
organi SRJ ne
bi imali pravo isljeivanja, ispitiva-
nja i poduzimanja bilo kakvih mje-
ra. U okviru istog plana predvieno
je formiranje ruske kopnene baze u
Nikoj Banji, kao i pomorske baze
u Boki Kotorskoj. Drugim rijeima,
planirano je da, po receptu Bjeloru-
sije, SRJ postane ruski satelit.
Kotunica, Vojna sluba bezbjed-
nosti zajedniki gospodar i Srbije
i Crne Gore, uz podrku crnogorske
opozicije, dale su saglasnost, pa su u
maju 2001. na Beogradski aerodrom
sletjela dva aviona ruskih ocira, iji
je zadatak bio da, zajedno sa odabra-
nim ocirima Vojske SRJ, realiziraju
plan o osnivanju predstavnitva Mi-
nistarstva odbrane Ruske Federacije
u okviru Ministarstva odbrane SRJ.
Sutradan je javljeno da je dotadanji
ruski ministar odbrane umro, nakon
ega se dio ruske delegacije odmah
vratio u Moskvu.
Prvi susret srpskih i ruskih ocira,
kome je prisustvovao gotovo cje-
lokupan vojni vrh obje strane, or-
ganiziran je u Kristalnoj sali Kluba
vojske, nekadanjem Domu JNA u
Beogradu. Reeno je da e u reali-
zaciji plana biti angairane tri grupe
koje e se strogo pridravati princi-
pa tajnosti: jedna o drugoj nee zna-
ti nita! orovi je bio dio treeg
tima zaduenog za usklaivanje
pravnih akata i pisanje Sporazuma.
Jedna od grupa je bila zaduena za
nabavku ruskog odbrambenog ra-
ketnog sistema S-300.
Na elu orovievog tima bio je
pukovnik Branislav Jovi, nekada-
nji jugoslovenski vojni izaslanik u
Moskvi koji je, preko SDPR-a JU-
GOIMPORT trgovao orujem sa
ruskom dravnom rmom ROSVO-
ROENIJA, koja se bavila izvozom
oruja. Pored majora Vasiljevia,
pukovnika Slobodana Milosavljevi-
a iz Komande 3. armije i jo neko-
liko ocira, u srpskom timu su bila
i dvojica prevodilaca iz VZ Moma
Stanojlovi. Na elu ruske grupe
bio je predstavnik ROSVOROENI-
JA, general Listopadov, sekretar ru-
skog izaslanstva, pukovnik Igor, te
izvjesni Boris Dupkov...
Na opasku novinara Tamare Nike-
vi da je nedavno uz prisustvo mi-
nistara Ivice Daia i Vuka Jeremia,
kao i neizbjenog ruskog ministra za
vanredne situacije, Sergeja ojgua, u
Niu otvoren takozvani Regionalni
humanitarni centar, to je u dijelu
javnosti protumaeno kao formira-
nje ruske vojne baze, orovi kae
da se boji da je rije o neemu vrlo
slinom onome na emu je radio
2001., a to, na svu sreu, tada nije
realizirano.
Izvor: BH Dani
SKANDALOZNO
GARDISTI U KASARNI NA
TOPIDERU SU UBIJENI
orovi kae da je jedno
vrijeme slubovao na Topi-
deru i da je siguran da su 5.
oktobra 2004. gardisti Draen
Milovanovi i Dragan Jakov-
ljevi ubijeni. Kapetan Brani-
slav Puhalo, nekadanji tjelo-
hranitelj Ratka Mladia, tih
je dana svakodnevno boravio
u kasarni na Topideru, posjeivao generala Dragana ivanovia, ko-
mandanta Beogradskog korpusa, poznatog kao jednog od najaktivni-
jih uvara hakih bjegunaca.
Branislav Puhalo je bio zaduen za odravanje unutranjeg reda, to je
podrazumijevalo sprjeavanje nedozvoljenog ulaska i boravka u pro-
storijama kasarne, kao i odreivanje zona u koje se ne zalazi, gdje je
pristup zabranjen.
46
r
e
v
i
j
a

S
A
N
D

A
K

|

1
0
.

m
a
r
t

2
0
1
2
.

|

b
r
.

1
6
2

|

S
a
n
d
z
a
k
P
R
E
S
S
.
n
e
t
DEMIROVI - NOVI ZILKI
Oito je da su Adem Zilki i njegove pristalice potpu-
no potroeni i da ga se Beograd, a prije svega Sulejman
Ugljanin, ele to prije otarasiti. Novu ansu Beograd
vidi u armaciji sekte koja posljednjih godina u Novom
Pazaru funkcionira pod imenom Svetionik, na ijem elu
se nalazi Muhamed Demirovi. Prva prezentacija novog
projekta desila se, dodue u blijedoj formi, u nedjelju
05.02.2012. sa programom navodnog obiljeavanja ro-
enja Poslanika a.s.
BG UDBA I VLAST NA JEDNOM MJESTU
U prvom redu sjedio je Ugljanin sa svojom
svitom, a sa njegove desne strane silni SDP-
ovci, ukljuujui i desnu ruku Rasim Ljaji-
a - Mirsada Jusufovia Mika, za kojeg se
pouzdano zna da nema pojma ni kada je
Ramazan. Namjera ove zamisli je sasvim
jasna. Sektu Svetionik treba predstaviti kao
novu islamsku zajednicu na elu sa De-
miroviem, sloili su se Ministarstvo vjera
(itaj kao BG UDBA), ministri Rasim Ljaji i
Sulejman Ugljanin kako nas obavjetavaju
nai izvori.
Dolazak na spomenuti skup su otkazali ho-
rovi Hazreti Hamza i Sejfullah iz BiH, bosan-
ski pjeva Armin Muzaferija i novopazarski hor uli-
stan, iako su bili najavljeni na plakatama i tv reklamama.
Halu sportova je trebalo svim raspoloivim sredstvima
napuniti i na taj nain poslati sliku u javnost da Demi-
rovia podrava veliki broj ljudi, i to reklamiranjem o
prisustvu poznatih horova iz Bosne, pjevaa Armina
Muzaferije, zatim cjelokupna politika mainerija SDA
i SDP, uposlenici u javnim ustanovama u Novom Paza-
ru, a nisu bili poteeni ni aci u kolama. Ovaj papir
je dijeljen uenicima u svim kolama u Novom Pazaru.
HRONIKA
SEKTA SVETIONIK NOVI
BEOGRADSKI PROJEKT
KAKO SAZNAJE SANDAK PRESS IZ DOBRO OBAVIJETENIH IZVORA, BEOGRADSKI POLITIKI OBAVJETAJNI KRUGOVI KRENULI SU U NOVI
TALAS UGROAVANJA ISLAMSKE ZAJEDNICE
Zamjenik predsjednika DS Dragan ilas i lider SDPS
Rasim Ljaji potpisali su 9. marta koalicioni sporazum
koji Ljajievoj stranci garantira sedam poslanikih mje-
sta u Republikom parlamentu i etiri u Skuptini Beo-
grada.
Oekujem da SDPS najkasnije do sutra uvee postigne dogo-
vor sa SPS-om o zajednikom nastupu na pokrajinskim izbo-
rima rekao je Ljaji na konferenciji za novinare.
ilas i Ljaji su poruili da je koalicioni sporazum logi-
an nastavak dosadanje uspjene saradnje: Bilo nam je
dovoljno tri do etiri minuta da se dogovorimo oko mandata.
- rekao je ilas, napominjui da DS i SDPS nisu razgo-
varali o podjeli vlasti poslije izbora, uz napomenu da
dvije stranke nikada nisu funkcionirale na bazi nereal-
nih ucjena.
Upitani za naziv zajednike izborne liste, ilas je naveo
da u DS jo uvijek nije o tome razgovarano, ali da on
smatra da u njenom nazivu treba da stoji ime predsjed-
nika Srbije i lidera DS Borisa Tadia, sa ime se sloio i
Ljaji.
Prema ilasovim rijeima, u nazivu izborne liste treba
da stoji Tadievo ime, jer je on simbol politike koja je
voena do sada, a koja titi nacionalne interese.
DS I SDPS KOALICIONI PARTNERI
47
r
e
v
i
j
a

S
A
N
D

A
K

|

1
0
.

m
a
r
t

2
0
1
2
.

|

b
r
.

1
6
2

|

S
a
n
d
z
a
k
P
R
E
S
S
.
n
e
t
U zemlji jednoj, postojbini Dobrih Bonjana, u doba
protoka informacija, jedan brojem malehan, a duhom
gromadan narod borae se protiv urote Saveza zlih
konzilija. Savez zlih konzilija na elu sa neastivim SE-
ANUSOM, potomkom Inkvizitora koga ukovae u mit
prosvjetitelja, osnovao je ALIJANSU IPHONE.
Ne mogavi sam da ovlada potomcima Dobrih Bonja-
na, SEANUS okupi takore i ostale glodare koji ivahu
duboko u pukotinama civilizacijskog otpada. Neasti-
vi SEANUS im ponudi lanstvo u konziliju zla ukoliko
ALIJANSA IPHONE uspije da ovlada zemljom Dobrih
Bonjana. Zadaa tih dohara bijae da osmiljaju zlo i
spletke protiv svog naroda kako bi otvorili put neasti-
vom SEANUSU da uniti miroljubive potomke Dobrih
Bonjana.
tab za hitne reakcije Pokreta za osloboenje Dobrih
Bonjana presreo je neke od ifrovanih poruka dva
agenta ALINASE IPHONE s kodnim imenima JAKA
MAG I KICA GUMICA.
JAKA MAG: Povodom dodele nagrade Izopae-
nje slobode primite moje najiskrenije estitke i molbe
Uzvienom za dobro zdravlje i uspean rad. Mahsus se-
lam sa Bosfora! Jaka Mag.
KICA GUMICA: Jaka Mag, zahvaljujem na estitka-
ma i vidimo se kad doe iz Turske! kica G.
****
JAKA MAG: Selam kica-hanum! Rekoh da se javim,
jer sam tek sada izaao iz guve.
KICA GUMICA: U Tutinu sam, na nekom sastanku,
pa ti se javim!
JAKA MAG: Ako, ako, ja sam u BG, pijem kahvu sa
crnim magom Barjakli mlaim.
KICA GUMICA: E, mnogo mi poselami najzgodnijeg
crnog maga na dunjaluku, a ja ti se javim kad oposlim
ovde!
***
KICA GUMICA: Jaka Mag, ja se ne
javih, bila sam i sama u guvi, a danas
idem u Beograd. Kad emo se videt,
da nee i ti do Beograda ovih dana, pa
da se vidimo s crnim magom Barjakli
mlaim?
JAKA MAG: OK. Ja sam u Pazaru i
trenutno je sednica u vezi aktuelne si-
tuacije. A ako se desi da budem iao za
BG, javiu se. Meutim, ako bude u
prilici danas ili ovih dana cimni me da
pijemo kafu.
KICA GUMICA: Ja se tek u sredu
vraam iz BG i tek tada u moi da
svratim do tebe. ujem neke zanimlji-
ve haberove iz Stambola, ujem da sti-
e katul ferman za Muamera!
JAKA MAG: Da, i ja ujem da je car do duvara, iako
on misli da e se sa sedmog sprata doekati na noge.
Mislim da smo ga svi zajedno isterali na livadu.
***
JAKA MAG: Upravo gledam emisiju od sino, ti si ga
unitila. Koje je to tele.
KICA GUMICA: Ma, idiot primitivni! Oterau ga na
sud i to uz fanfare, pa u da vidim hoe li smeti da ste-
gnu guzicu iz pravosua, pa da opstruiraju kao do sad.
***
JAKA MAG: Mislim da je ovaj nacrt idejno reenje o
pomirenju jako nepovoljno za nas! ta ti misli?
***
KICA GUMICA: Na sastanku sam.
JAKA MAG: Nema veze, ekam.
KICA GUMICA: Ma, ne valja Jaka da Muamer bilo
kako ostane bez opozicije. Mislim da vernici treba da
kau da nee kriminalca i silediju za vou. Zvau veli-
kog maga Adama Zlikia, pa emo priat.
JAKA MAG: To je intencija svega to radimo.
KICA GUMICA: Treba svi da skoimo! Ja u imati sa-
stanak sa Tadiem i to u mu preneti! Ili poten ovek ili
katastrofa, Muamer ni sluajno!
KICA GUMICA: Zovi me im bude imao signal, da
se kratko dogovorimo!
***
KICA GUMICA: Jaka, ula sam se sa velikim magom
Zlikiem. Trebalo bi da se vidimo veeras ili sutra.
JAKA MAG: Super, trebao bi malo da spusti loptu, jer
ako nas SDA utne mali su izgledi za bilo ime.
KICA GUMICA: Samo sabor, vi nemate razloga za
paniku i trku s vremenom. Muamer treba da brine, ne
vi! Samo ponavljajte da je najvanije opte dobro za Bo-
njake i muslimane!
JAKA MAG: I ja sam tog miljenja.
KICA GUMICA: Odlino!
Zlim silama ALIJANSE IPHONE nijedna se elja nije
ostvarila. Jaka mag, Crni mag i Veliki mag potpomo-
gnuti kicom Gumicom i druge utvare iz svijeta pod-
zemlja povlae se u tamu, jer svjetlo polahko poinjenje
obasjavati zemlju Dobrih Bonjana. Meutim, neastivi
SEANUS ne odustaje od svojih intriga, zato e tab za
hitne reakcije Pokreta za osloboenje Dobrih Bonjana
nastaviti razbijati spletke sila mraka. U sljedeem na-
stavku donosimo ifrovane poruke drugih agenata ALI-
JANSE IPHONE.
Izvor: SandzakPRESS.net
DOJAVA
ALIJANSA iPhone
- P R V I D I O -
Razgovarali smo sa Mirsad-ef. Beiro-
viem, direktorom najuspjenije huma-
nitarne organizacije u ireme regionu,
Centra za humanitarni rad Hajrat, o
akcijama, stalnim i ve realiziranim pro-
jektima i planovima ove organizacije.
Ekskluzivno za reviju Sandak gospo-
din Beirovi govori o izgradnji Doma za
jetime u Novome Pazaru.
RODITELJI SU ME NAUILI DA
POMAEM DRUGIMA
Vaim dolaskom u CHR Hajrat ova
institucija je postala jedna od najjaih
institucija openito koje Bonjaci San-
daka imaju?
T
rudimo se, dajemo sve od
sebe da bi pomogli ljudima.
Onaj ko nije bio ne terenu
ne zna ta su problemi i sa
kakvim se sve problemima ljudi
suoavaju.
Moda u biti malo neskroman,
ali meni je ovaj posao iao od ruke
od djetinjstva. Roditelji su me uili
da pomaem, da budem na usluzi
drugima, kako babo tako i majka.
Na tome sam im mnogo zahvalan,
jer sam imao veliki temelj sa koga
sam se relativno lahko nadograi-
vao. Kada sam bio student u Izmiru
trudio sam se da pomognem naim
studentima. Traio sam im stipen-
dije u vie institucija. Meutim,
za sve ovo dugujem zahvalnost
roditeljima, babu, djedu i majci.
Ovom prilikom u spomenuti da
je moj rahmetli djed bio muslihun.
U Sandaku su skoro svi poznava-
li rahmetli Ljaka Beirovia. Bio je
velika i cijenjena linost. Isto tako
i moji roditelji - svi koji ih poznaju
znaju da su inili dobro drugima,
tako da je taj miraz od njih.
GRADIMO KUU ZA JETIMSKU
PORODICU U SREBRENICI
Ono to CHR radi u Sandaku, pa sad
i izvan Sandaka, moe se mjeriti sa
neim to dravne institucije sa drav-
nim budetima teko postiu?
Radimo koliko moemo. Naalost,
velika je potreba, kako u Sandaku
i Srbiji tako i u okruenju. Radimo
na vie polja. Recimo, pomaemo
izgradnju kua onima koji su po-
trebni tue pomoi ili kojima kua
izgori u poaru. Nekome smo po-
mogli izgradnju cijele kue, neko-
me pola, nekome krov, nekome
vrata, nekome laminat, nekome
namjetaj... Zaista smo u tim stva-
rima, hvala Allahu d.., do sada
dosta uspjeli i tako emo nastavi-
ti. Pomogli smo izgradnju nekoli-
ko kua u Novom Pazaru, Sjenici,
Prijepolju, Roajama i, inallah,
u aprilu emo zapoeti izgradnju
kue u Srebrenici jednoj sedmola-
noj porodici koja trenutno ivi u
jednoj sobi. Na zahtjev nekoliko
mjetana i ljudi iz Srebrenice obili
smo ovu porodicu. Dobio sam vr-
sto obeanje od naih ljudi iz Graca
da, uz Boju pomo, otponemo iz-
gradnju ove kue u Srebrenici. To
su djeca, jetimi bez roditelja. Nji-
hov roditelj je nestao u ratu, tako
da osjeamo moralnu obavezu da
im pomognemo.
GRADIMO DOM
ZA JETIME
r
e
v
i
j
a

S
A
N
D

A
K

|

1
0
.

m
a
r
t

2
0
1
2
.

|

b
r
.

1
6
2

|

S
a
n
d
z
a
k
P
R
E
S
S
.
n
e
t
INTERVJU
Mirsad-ef. Beirovi roen je u selu krijelje
1968. Osnovnu kolu je zavrio u Moranima,
a nakon toga Alaudin medresu u Pritini. Po
zavretku medrese upusuje se na Fakultet
islamskih nauka u Sarajevu. Zbog rata u BiH
prebacuje se na Ilahijat u turskom gradu Iz-
mir, gdje okonava studije.
Po zavretku studija stavlja se na raspolaga-
nje Islamskoj zajednici. Prvi posao mu je bio
imamski. Godinu dana je radio kao imam u
Potok damiji u Novom Pazaru, a nakon toga
u dva mandata obavljao funkciju glavnog
imama pri Medlisu Islamske zajednice Novi
Pazar. Jedno vrijeme je radio kao rukovodilac
vaspitne slube u Medresi Gazi Isa-beg u
Novom Pazaru, da bi nakon toga, odlukom
Meihata, bio postavljen za direktora Centra
za humanitarni rad Hajrat, gdje se i sada
nalazi. Oenjen je, otac etvero djece.
R
a
z
g
o
v
a
r
a
o
:

J
a
h
j
a

F
E
H
R
A
T
O
V
I

48
NEMAMO PRAVO DA STANEMO
Iz transparentnosti Vaeg rada, prije
svega Hajrat TV, vrlo esto smo u pri-
lici da gledamo kako Vi i Vai aktivisti
krstarite Sandakom i obilazite stare i
bolesne osobe kojima udjeljujete pomo?
Hvala Allahu d.., ve preko dvije
i po godine realiziraju se nae Hajrat
emisije. Za to ima zaslugu Nejra Ra-
kovi, koja je autor i voditelj te emi-
sije. Nije lahko svake ili svake druge
hefte imati novu emisiju. Treba to
sve izdrati.
Meutim, zbog ega imamo toliku
snagu, zbog ega to radimo? Kada
odemo na teren i vidimo kako ljudi
teko ive, nemamo pravo da stane-
mo, jer isto se bojim kazne Allaha
d.. da nas ne stigne kada vidimo
da, recimo, ljudi ive u neadekvat-
nim uslovima, da su bez hrane, obu-
e, odjee, da su bez krova nad gla-
vom, da nemaju da koluju djecu.
GAZDA E DA ME ISTJERA IZ STANA
Pored pomoi bolesnima, ono to je ma-
nje poznato, a to Vi i Vaa institucija
veoma esto radite jeste pomo manje
imunim ljudima da iziu na kraj sa ki-
rijama i podjela paketa siromanim oso-
bama?
Naalost, puno je ljudi koji nemaju
krov nad glavom. Mnogo osoba nam
se obrati, kae: Sad e prvi, gazda
e da me istjera iz stana ukoliko ne
platim... Onda se mi nekako snala-
zimo, traimo od dobrih ljudi, nae-
mo nekog donatora koji plati neko-
me kiriju. Vidite i sami da je velika
ekonomska kriza. Ona nikada ne
pogodi one najvee, nego snae one
najsiromanije koji ni u bolje vrijeme
nisu imali. Naalost, to se prelomi
preko njih. Zato i u tom pogledu
izlazimo ljudima u susret, normalno,
onoliko koliko moemo.
Imali smo par sluajeva ove zime.
Neki ljudi su ostali u sred zime na
ulici, pa smo im u nekoliko navrata
u Sjenici izlazili u susret kako bi lak-
e prebrodili ovu zimu. Oni sigurno
u tim kuama ni kada se izljepa vri-
jeme nee moi stanovati. Nadamo
se, ako Boga da, da emo zajedno
tim ljudima napraviti adekvatne do-
move.
NA MINUS TRIDESET BEZ OGRJEVA
Spomenuste ovu teku zimu. Jedna od
zadnjih veih akcija CHR Hajrata
bila je u ovim tekim danima kupovina
ogrjeva onima koji nisu mogli da iznau
nain da ga sebi obezbijede?
Da, mnogi su nam se obratili po tom
pitanju. Ne samo iz Novog Pazara,
nego i Priboja, Prijepolja, Sjenice,
Tutina i drugih mjesta. Jednostav-
no, ovjek ivi sa troje-etvero djece,
ostao je bez ijednog drveta na -25 ili
-30 stepeni! Moete zamisliti da neko
zanoi u takvoj prostoriji! Potrudili
smo se da u cijelome Sandaku na
destine porodica dobiju prijeko po-
trebni ogrjev.
IMA STUDENATA KOJI NE BI MOGLI
STUDIRATI BEZ NAE POMOI
U CHR Hajrat postoji Fond za sti-
pendiranje uenika i studenata?
Obzirom da imamo veliki broj aka i
studenata koji bi eljeli da se koluju,
a nisu u mogunosti, odluili smo da
i tu taku uvrstimo u na rad kako
bi pomogli uenicima i studentima
koje roditelji nisu u stanju da nan-
siraju. Zaista, ima studenata koji ne
bi mogli studirati da nije nae ili po-
moi drugih institucija i pojedinaca.
Ono to je najkrupnije i to cijeli San-
dak fascinira, kada je u pitanju CHR
Hajrat, jesu vakufske kuhinje.
NIJE LAHKO HRANITI LJUDE
SVAKODNEVNO
Vakufske kuhinje su mega projekt
koji smo zapoeli prije dvije i po go-
dine. U poetku sam malo i ja bio
skeptik da li moe da uspije, jer nije
lahko hraniti ljude svakodnevno.
Lahko je dva-tri dana, pet, deset...
Meutim, svakodnevno hraniti toli-
ki narod nije lahko. Ali, uz podrku
uvaenog muftije Muamer-ef. Zu-
korlia krenuli smo u ovaj projekt
prvo sa otvaranjem Vakufske kuhi-
nje u Novom Pazaru, zatim Sjenici i
Tutinu. U Prijepolju nam je centralna
kuhinja za zapadni Sandak, gdje se
sprema hrana i razvozi do trpezarija
u Novoj Varoi, Priboju i Brodarevu.
Trenutno se u vakufskim kuhinjama
hrani preko 2.500 ljudi.
NAJVIE ME STRAH GLADNIH USTA
Ako mogu na neto biti ponosan u
svom radu jeste to to moemo na-
hraniti gladna usta. Ono to me naj-
vie brine i boli i ega me strah jesu ta
gladna usta. Sit gladnom, niti zdrav
bolesnom ne vjeruje. Ja sam, naa-
lost, nailazio na strane situacije.
Ljudi su me zvali u pola noi, kau:
Efendija, mi dva dana nismo jeli...
Kada ujete tu rije i doivite taj osje-
aj, to vas zaboli i ne moete rahat
da ivite i spavate. Upravo nam je to
bio motiv da otvorimo vakufske ku-
hinje i, hvala Allahu, do sada su one
uspjene.
NAROD SANDAKA ODRAVA
VAKUFSKE KUHINJE
Iz sveg srca se zahvaljujem narodu
Sandaka i dijaspore koji odrava te
vakufske kuhinje. Svakodnevno lju-
di donose namirnice: krompir, pa-
sulj, pirina, makaronu - ono to se
inae koristi za ishranu.
BEREKET KURBANSKOG MESA
Korisnici svaki dan imaju kuhanu
hranu zahvaljujui kurbanskom
mesu koje su ljudi darivali Meihatu.
U toku cijele godine se ljudi u vakuf-
skim kuhinjama hrane kurbanskim
mesom i to je veliki bereket i srea.
Onaj ko daruje kurban Islamskoj
zajednici ili vakufskim kuhinjama
neka zna da to zaista ode onima koji-
ma je najpotrebnije.
elim da kaem onima kojima moda
jo nismo mogli da izaemo u susret,
jer su potrebe velike. Koliko god se
trudimo da pomaemo i mi i ostali, ne
moe da bude dovoljno. Zato neka se
strpe, mi emo se truditi da svakome
izaemo u susret. Nekada izau izne-
nadni sluajevi, na primjer ovjeku
izgori kua, i u tom trenutku, ako smo
planirali da nekom neto pomogne-
mo, a ovamo je kua izgorjela, prioritet
nam nalae da prvo pomognemo ovom
ovjeku da smjesti porodicu i napravi
dom. Ali, mislim da u 99% sluajeva ko
je doao kod nas da zatrai pomo da
smo mu pomogli, ne moda u mjeri u
kojoj je njemu bilo potrebno, ali nasto-
jali smo da ovjeka lijepo primimo, da
progovorimo sa njim i da mu pomogne-
mo onoliko koliko smo kadri.
49
r
e
v
i
j
a

S
A
N
D

A
K

|

1
0
.

m
a
r
t

2
0
1
2
.

|

b
r
.

1
6
2

|

S
a
n
d
z
a
k
P
R
E
S
S
.
n
e
t
INTERVJU
BEZOBRAZLUK JE GLADNOG PITATI
KOJOJ VJERI I IDEOLOGIJI PRIPADA
Spomenuste Meihat. CHR Hajrat
djeluje u okviru Meihata. Meutim,
ono to se vidi kroz vakufske kuhinje i
sve akcije, pogotovu akcije prilikom ele-
mentarnih prirodnih nepogoda, poplava,
zemljotresa, korisnici CHR Hajrata
nisu samo Bonjaci ve i pripadnici dru-
gih nacionalnosti?
Pomaemo svima kojima je to po-
trebno. Nismo pitali nikog da li je
musliman Bonjak, da li je Srbin
pravoslavac, da li je Rom ili pripad-
nik nekog drugog naroda. Svi se oni
hrane u vakufskim kuhinjama. Ni-
kada nikoga nismo pitali: Ko si, ta
si? Jedino to pitamo jeste da li ti
treba ili ne treba.
Kada su bile poplave u Novom Pa-
zaru, u Trnavi, u Pljevljanima, dijeli-
li smo pomo i Srbima i Bonjacima.
Isto tako u Prijepolju, Brodarevu,
kada su bile poplave, podijelili smo
svima onima kojima je bilo najpo-
trebnije, bez obzira da li su Bonjaci
ili Srbi. Nikada to nismo pitali i, ako
Bog da, nikada neemo ni pitati. U
tome je nae veliko bogatstvo, jer pi-
tati ovjeka koji je gladan ko je, ta je,
veliki je bezobrazluk. Na kraju kra-
jeva, nas tako ui Boji Poslanik a.s.
kada kae: Niko od vas nee biti pravi
vjernik dok mu komija bude gladan, a
on bude sit. Tu nije u pitanju odnos
musliman nemusliman, ve komij-
ski hak, tako da se mi rukovodimo
ovim principima vjere. Zato ak ni-
kada nikoga nismo pitali ni kojoj po-
litikoj opciji pripada.
NEMA SANDAKA NA DALEKO
Pobrojani projekti iziskuju velika sred-
stava. Vi ste ve spomenuili da vakufske
kuhinje nansiraju ljudi iz Sandaka i
dijaspore. Ko jo nansijski pomae rad
CHR Hajrat?
Pa, pomau mnogi ljudi, naroito iz
Sandaka sa teitem na Novi Pazar.
Ja sam i prije govorio da Novog Pa-
zara i Sandaka nema nadaleko, da
u njima ima bereketa, jer ovdanji
ljudi imaju sluha, smisla za pomo
drugima. U veini sluajeva su to
donacije u obui, odjei i namirnica-
ma.
PRED VAKUFSKE KUHINJE STIU
HRPE NAMIRNICA
Takoer elim da se zahvalim san-
dakoj dijaspori. Kada ti ljudi dou
na odmor da obiu roditelje i zavi-
aj, pred vakufske kuhinje stiu hrpe
namirnica. Ne znamo ko ih je donio.
Samo kau tamo neki iz Njemake
doao, donio namirnica za vakufsku
kuhinju. Znate kakav je osjeaj kada
nekome ne traite, a on donese.
Drago mi je to narod u Sandaku
ima tu svijest, to Bonjaci imaju tu
svijest. Moda u nekoga uvrijediti,
ali mislim da tu imamo najizgrae-
niju svijest na Balkanu. Odlazei na
Zapad i obilazei region, vidio sam
da prevladava neka hladnoa. Kau:
Ima neko drugi da se brine za siro-
mahe, to moramo mi! Meutim,
zahvaljujui upravo tim dobrim
Bonjacima, tim humanim ljudima,
uspijevamo za 2.500 ljudi svakod-
nevno pripremiti hranu.
Maloprije nisam spomenuo za cen-
tralnu kuhinju za zapadni Sandak
da auto svakodnevno putuje 190
km raznosei hranu za Novu Varo,
Brodarevo i Priboj. Treba obezbije-
diti sredstva za gorivo. Zahvalju-
jui dobrim ljudima i povjerenju u
Islamsku zajednicu, mi uspijevamo
da to osiguramo.
DOVOLJNO JE DA ALLAH ZNA
Nekada je bilo u naem narodu kada o-
vjek udijeli da mu se ne zna da je dao.
Da li ljudi sa kojima Vi komunicirate
istiu to to daju ili ele da sakriju?
Ima dosta ljudi koji ele da ostanu
anonimni iz vie razloga. Kau: Ne
mora niko da zna, dovoljno je da
Allah d.. zna. Oni ele sevap, do-
bro za sebe i porodicu na Sudnjem
danu. Imaju i onih koji kau: Dali
smo, pomogli smo... Meni je drago
da svima pomognemo.
LJUDI SE NE TREBAJU STIDJETI DA
ZATRAE POMO
Obilazei teren vidimo da ima dosta
ljudi kojima je potrebna pomo, ali
se stide da potrae. Imali smo ne-
koliko sluajeva da ja porodica bila
jedno vrijeme u nansijskim proble-
mima, obraali su nam se nekoliko
puta. Meutim, kada je neko otiao
van i zaposlio se, kau: Efendija,
hvala Vam puno, vie nam ne treba
pomo. Vidite to potenje i iskre-
nost.
U zadnje vrijeme je puno porodica
koje je stid da zatrae i stvarno nije
lahko doi pred iija vrata i pred
neku instituciju i traiti pomo. Ali,
naalost, ljudi su nuni i jednostav-
no moraju. Koristim priliku da po-
zovem takve da slobodno dou u
CHR Hajrat.
DVADESET GODINA MI NIKO NIJE
OTVORIO VRATA
ta Vas je od svih proivljenih situacija
najvie ganulo?
Ve sam spomenuo situaciju kad
me je jedna osoba prije godinu dana
zvala u pono i rekla: Efendija, mi
dva dana nismo jeli... Ve sutradan
sam pripremio ekipu. Napravili smo
namirnica tri-etiri paketa i odnije-
li. Hvala Bogu, pomogli smo im. A
imali smo sluaj gdje jednu staricu
dvadeset godina niko nije obiao.
Kae: Sinovi su neki preselili, neki
su vani, ne mogu da dou. Kada
smo otili da je obiemo, vidjeli smo
joj suze u oima. Kada nas je isprati-
la, opet suze. Tetka, ta je? Kae:
Sine, Vi ste u zadnjih 20 godina prvi
koji ste doli da nas posjetite... Na-
kon toga nekoliko puta smo odlazili
da posjetimo tu staricu, da ne bi bila
sama, da joj damo moralnu podrku.
TEKO JE KOD VELIKIH BOLESTI
Ima dosta tekih situacija. Dosta je
teko kada nekome treba velika po-
mo, kad ne moemo da mu pomo-
gnemo. Nekada je u pitanju bolest,
gdje lijeenje kota po vie stotina
hiljada eura. Porodica nije u stanju
da to sama prikupi. Ima sluajeva
gdje po 20 godina roditelji gledaju
dijete kako se pati, kako je nepokret-
no, kako ne smije ni jednog trenutka
Ovom prilikom bih se zahvalio i Medresi
Gazi Isa-beg u Novom Pazaru, koja je u
nekoliko navrata uzela uee u pomoi
bolesnim osobama u Prijepolju, Tutinu i
drugim mjestima. Drago mi je to uenici
i cijela institucija imaju sluha za pomaga-
nje. Upravo su uenici i uenice Medrese,
kada je bilo potrebno da se ljudima nae
novac za lijeenje i slino, dali veliki do-
prinos kroz akcije prikupljanja sredstava.
Molim Allaha,d.. da ih nagradi.
Njih trebaju da slijede i studenti Fakulteta
za islamske studije i ostalih fakulteta, jer
ljudi mogu na razne naine pomoi. Neka
uenica ili studentica, ili bilo koji drugi
insan, moe nekoj staroj osobi pomoi da
opere prozore, poisti sobu, kae neto li-
jepo, drui se sa njom... Za sve koji ele da
se ukljue ima mjesta.
50
r
e
v
i
j
a

S
A
N
D

A
K

|

1
0
.

m
a
r
t

2
0
1
2
.

|

b
r
.

1
6
2

|

S
a
n
d
z
a
k
P
R
E
S
S
.
n
e
t
INTERVJU
Centar za humanitarni rad Hajrat je u saradnji sa Beo-
gradsko-novosadskim muftijstvom posjetio Vojvodinu i
podijelio adekvatnu pomo stavnovnicima Velikog Rita.
Veliki Rit se nalazi na sjevero-istonoj periferiji Novog
Sada. Sjeverni dio Velikog Rita je urbaniziran i mnogo ra-
zvijeniji od junog, koji to nije samo zato to ga naseljava
iskljuivo romsko stanovnitvo. U Velikom Ritu ivi oko
2.500 stanovnika za koje se slobodno moe rei da su na
rubu egzistencije. Stanovnici ovog naselja iskljuivo ive
u tronim kuama izgraenim od erpia, lima ili ak od
kartona, naravno, bez vode i grijanja. Veina tih kua je po-
krivena kartonskim ili plastinim krovom ili nekim drugim
materijalom gradskog otpada. CHR Hajrat je i ovaj put
kao i godinama unazad iteljima ovog naselja pruio naj-
nuniju pomo. Hajrat je tom prilikom podijelio preko
tonu kurbanskog mesa, kao i pakete odjee, obue i namir-
nica za preko 300 porodica ovog naselja.
U ovom ekonomski slabo razvijenom, ali zasigurno lije-
pom naselju od 2005. godine postoji mesdid koji djeluje
pri Medlisu Islamske zajednice Novi Sad u kojem itelji
ovog naselja obavljaju islamske obrede onako kako to vjera
islam od njih trai. Stanovnici ovog vojvoanskog naselja
su se zahvalili gostima na pruenoj pomoi i na tome to
blagonaklonost Meihata Islamske zajednice i CHR Haj-
rat u njima stvara osjeaj sigurnosti i pripadnosti musli-
manskom ummetu.
Direktor CHR Hajrat Mirsad-ef. Beirovi takoer je
apelirao na sve graane da pomognu itelje Velikog Rita
i druge kojima je pomo potrebna, jer Uzvieni Allah d..
iskuavajui njih neimatinom iskuava i sviju nas, podvla-
ei da neije malo zaista nekom znai mnogo.
ostati samo. Ta e se porodica cije-
loga ivota muiti. Kada pogledamo
lice majke i baba tog djeteta, drago
mi je da su nasmijani, muhabete lije-
po, kau: ta e, Allah je tako dao.
Moramo se pomiriti sa Njegovom
odredbom.
Zaista u narodu ima raznih iskue-
nja, nije lahko raditi ovaj posao. Me-
utim, znajui da e sve ovo proi,
da emo jedino ono to uradimo
imati na Sudnjem danu, zbog toga i
sve ovo inimo. Nadam se, ako Bog
da, da e ovo pristati meni i mojoj
porodici na Sudnjem danu.
AKCIJE ZA TRANSPLANTACIJE
BUBREGA
Pored najizraenijeg djelovanja u San-
daku, CHR Hajrat djeluje i na dru-
gim prostorima?
U toku protekle godine smo na po-
ziv nekoliko porodica iz Roaja,
Baa i Petnjice dijelili obuu, odjeu i
namirnice tamonjem stanovnitvu.
Povodom bolesne osobe u Roajama
zvali nas da im pomognemo i, hva-
la Allahu, ta akcija je uspjela - jedan
momak je izvrio transplataciju bu-
brega. Isto tako pomagali smo iz-
gradnju kue jednom jetimu kome
je majka preselila na roenju. Ljudi
koji su pokrenuli akciju zvali su nas
i mi smo se odazvali. Nekima su bile
kue izgorjele tako da smo i tu po-
magali.
Pored toga, pomagali smo i porodi-
cama u BiH. Jednoj eni iz Gorada,
Ramizi undo, trebala je transplata-
cija bubrega. Ovih dana treba da ide
za Pariz da izvri tu operaciju. Bila
je jo tea situacija: djevojici od se-
dam godina su oba bubrega otkazala
i ona treba da se lijei.
Obili smo porodice ehida u Sa-
rajevu, nosili im namirnice i kune
potreptine. Imali smo dvije podjele
namirnica u Srebrenici za vrijeme
Bajrama.
DJELUJEMO IROM SRBIJE
Kada je u pitanju Srbija?
Redovno pomaemo ljudima u Be-
ogradu, Novom Sadu i irem dijelu
Vojvodine. U posljednje vrijeme su
otuda sve uestaliji pozivi za pomo.
Krajem februara smo imali podjelu
namirnica u Velikom Ritu u Vojvo-
dini. U tom naselju ljudi zaista teko
ive. Nekako se snalaze od nekakvih
sirovina koje uzimaju iz kontejnera,
prodaju, preprodaju, ive bez krova
nad glavom, polomljenih prozora,
bez patosa, na zemlji... U nekoliko
navrata smo im izlazili u susret. Po-
maemo u Medlisu IZ-e Beoin, u
skladu naih mogunosti.
KUPILI SMO KRAVE SIROMANIM
LJUDIMA NA SELU
Potrebe su velike, a mi se trudimo
koliko moemo. Obino ljudi sa sela
nisu u prilici da dou i uzmu hranu
u vakufskim kuhinjama. Onda im
mi podijelimo pakete, jer ne smijemo
ni njih zaboraviti. Prole godini smo
imali nekoliko sluajeva da su neki
imuniji ljudi na moje insistiranje
kupili krave porodicama koje ivi na
selu sa troje-etvero djece, a nemaju
nigdje nita.
USKORO TEMELJ DOMA ZA JETIME
Ono to takoer spomenuste, a ini mi
se nikada institucionalno u Sandaku
nije tretirano, jeste poloaj jetima. Imam
neka saznanja da e CHR i na tom polju
raditi?
Samim tim to je Allah d.. htio
da uzme roditelje nekome, slijedi
mu teak ivot. Mi mu ne moemo
povratiti baba ili majku, ali moe-
mo mnogo olakati. Ono to mislim
da je obaveza, ne da je lijepo, nego
obaveza, jeste da pomognemo tim
osobama. Nadamo se da emo ubr-
zo zapoeti temelj i izgradnju Doma
za jetime, tj. za siroad, kako bi ona
imala adekvatan smjetaj, hranu,
pie, odijevanje i sve to je potrebno
za koliko-toliko normalan ivot.
Moemo li iskoristiti ovu priliku da i za
taj, kao i za sve ostale projekte, jo jed-
nom pozovemo sve ljude dobre volje da
se ukljue u akciju Hajrata?
Nadam se, ako Bog da, da e se ljudi
odazvati kao i uvijek. Nai ljudi kada
vide gdje daju, zbog ega i kome
daju, hoe da se odazovu. Tako da
uope ne sumnjam u to.
Postoji li neto to smo moda propustili
kazati za nae itaoce?
Ovom prilikom elim da se zahva-
lim TV Jedinstvo i TV Sandak koje
su od poetka emitirali nae emisi-
je. elim da se zahvalim svima koji
nam pomau i molim Allaha d..
da im to bude od koristi kada im
bude najpotrebnije.
Vano je spomenuti da su Islamska zajed-
nica i CHR Hajrat sproveli akciju nakon
zemljotresa u Kraljevu koja je bila naju-
spjenija na nivou Srbije, kada se uzme u
obzir pojedinana pomo. Mi se ponosimo
time. Mislim da bi ovo pravoslavci trebali
znati. Isto tako, akcija Bitka za bebe. Je-
dina vjerska zajednica koja je uzela uee
jeste Meihat Islamske zajednice. Meihat
je potpisao protokol sa B92 i evo upravo
smo prije neki dan predali Zdravstvenom
centru Novi Pazar jedan najsavremeniji in-
kubator.
51
r
e
v
i
j
a

S
A
N
D

A
K

|

1
0
.

m
a
r
t

2
0
1
2
.

|

b
r
.

1
6
2

|

S
a
n
d
z
a
k
P
R
E
S
S
.
n
e
t
INTERVJU
HAJRAT PRUIO POMO ITELJIMA VELIKOG RITA
52
r
e
v
i
j
a

S
A
N
D

A
K

|

1
0
.

m
a
r
t

2
0
1
2
.

|

b
r
.

1
6
2

|

S
a
n
d
z
a
k
P
R
E
S
S
.
n
e
t
B
onjaci Crne Gore, kako
je to ope poznato, ive
u najveem broju u sje-
vernom dijelu Crne Gore,
odnosno u Sandaku, dok znat-
no manji broj ivi u Podgorici,
Baru, Nikiu Popis stanov-
nitva iz 2011. godine je pokazao
da Bonjaci sandakog dijela
Crne Gore ine 79% od ukupnog
broja Bonjaka u Crnoj Gori, a u
ukupnom stanovnitvu u ovom
dijelu Sandaka uestvuju sa ne-
to vie 40%.
Istraga poturica sa teritorije
dananje Crne Gore traje od Nje-
goa, i to je uglavnom poznata i
dokazana historijska injenica.
Vremenom su se samo mijenja-
le metode i sredstva, a intenizet
istrage skoro da ne jenjava.
Oslobaanja gradova i sela,
od Herceg Novog, Nikia, pre-
ko Podgorice, Kolaina, ahovia,
osvajanja Plava i Gusinja uz ma-
sovna ubistva, te nasilno pokrta-
vanje porobljenog stavnovnitva,
zloinako masovno ubijanje Bo-
njaka u Limskoj dolini 1943. godi-
ne, kada je za samo nekoliko dana
pobijeno oko 9.200 golorukog sta-
novnitva, zatim ekonomsko ra-
seljavanje bihorskog kraja, nakon
ukidanja optine Petnjica pede-
setih godina, do raseljavanja pod
okolnostima ratova devedesetih
godina dvadesetog vijeka, u ko-
jim Crna Gora nije uestvovala,
kada su na hiljade porodica san-
dakih Bonjaka potraile spas u
mnogim zapadno-evropskim ze-
mljama, ali i u drugim dalekim ze-
mljama diljem dunjaluka, period je
u kojem je uz zloinaku podrku
drave, od bonjakog stanovni-
tva, pljevaljska Bukovica potpuno
oiena. Ali, istraga se time ne
zavrava.
Ovdanji Bonjaci su se skoro sai-
vjeli sa istragom kao neim to
ih ne moe mimoii Na nadimak
Turci odazivaju se, doivljavaju-
i ga uvredom samo u itanju na-
mjere sagovornika. Bonjaci Crne
Gore svakog dana postaju svjesniji
da, koliko god se trudili, ne mogu
biti Crnogorci, a muslimani su ve
po vjeri, i kao takvi samo mogu
biti Bonjaci. Procjenjuje se da ovaj
proces bonjakiziranja Bonjaka
ide uzlaznom putanjom i da e ga,
unato ustavnom cementiranju
Muslimana kao posebnog naroda,
u buduem vremenu biti teko za-
ustaviti. Objedinjavanje Bonjaka u
Crnoj Gori te njihovo duhovno po-
vezivanje sa Bonjacima iz sjever-
nog dijela Sandaka, kao i sa Sara-
jevom kao bonjakim etnikim i
duhovnim centrom, za crnogorsku
(crnogorsko-srpsku) nacionalnu
elitu neprihvatljivo je. Crnogorska
politika elita ini sve da ovdanji
Bonjaci prekinu postojee veze sa
Bonjacima izvan Crne Gore i da
se istovremeno usmjere prema ne-
kom drugom duhovnom, ali i naci-
onalnom centru.
Istraga, kao primjer avoljeg
zavjeta, donosi uvijek neto novo.
No, sada nas u tom horor novite-
tu iznenauje darivanjem, umje-
sto kame, novim, turskim iden-
titetom. Crnogorska politika elita,
onako dravniki uozbiljena, rije-
ena je da konano od poturica
napravi prave Turke. Shvatilo se
da bi taj vjekovni uljez, ta guba
iz torine mogao biti resurs, koji se,
uz malo njege, minke i brendira-
nja, moe ak i unoviti i od obi-
nih mobaa napraviti roba za
ciljano istono trite.
U emu se sastoji ova crnogorska
rebusnica? Bonjaci su Turci
u emociji islamskoga bratstva.
To je ono to ih vjekovima spa-
ja u rodbinskoj vezi, ali pored
toga, tu je i pola milenijuma za-
jednike historije, obiaja, kultu-
re No, to je openita pria za
sve Bonjake i otkuda su sada ovi
crnogorski prei Turcima od Bo-
njaka iz Bosne ili Srbije? Naravno
da nisu, ali ovo nije prvi put da
se crnogorski Bonjaci vjeto ko-
riste u podupiranju crnogorskih
nacionalnih interesa na svoju te-
tu. Ovog puta se pripremaju kao
mamac za Turke, koji su opet, u
toj politikoj kciji, mamac Bo-
njacima. Turcima se nudi rod-
binska ruka i Evropska unija,
a Bonjacima nada zvana Tur-
ska. Ali mamac je samo mamac.
Turci su ga, naravno, svjesni i
hladno ekaju da jasno vide ta
se to nudi, kao to hladne glave
ekaju i Evropsku uniju. Jedina na-
cionalna stranka Bonjaka u Crnoj
Gori, Bonjaka stranka, sebi ve
kai ordenje za uspjeno poprav-
ljanje diplomatskih odnosa Crne
Gore sa Turskom, prisvajajui to
kao svoj politiki kapital. Sa ove
adrese se najavljuju (i samo to
ve nisu zapoele) turske investi-
cije u Crnoj Gori, koje su, dakako,
plod ove uspjene diplomatije.
Islamska zajednica je novim Spo-
razumom sa Vladom Crne Gore,
kroz deniranost procedure izbora
reisa, ve obezbijedila tutorstvo
Vlade, koja e, kad joj je ve data
tako teka uloga, u znak povje-
renja i dobrih diplomatskih od-
nosa sa Turskom, u eventualnim
sporovima (koji e se pojaviti !?) u
Islamskoj zajednici, prizvati upra-
vo Tursku kao arbitra. Oekivano,
Sarajevo se u tom Sporazumu i ne
spominje, uprkos injenici da Bo-
njaci u Islamskoj zajednici Crne
Gore brojem, ali i imovinom i du-
hovnim nasljeem, uestvuju sa
preko 90%. Bonjaki politiari ras-
poreeni u crnogorskim politikim
partijama ve revnosno prihvataju
poturavanje Bonjaka kao unosan
politiki trend. Predsjednik Roaja,
najturskije opine u Crnoj Gori,
zajedno sa njegovim kolegom iz
najalbanskijeg Ulcinja, nedavno,
52
POTURAVANJE BONJAKA
NOVA CRNOGORSKA STRATEGIJA
ODNARODNJAVANJA BONJAKA CRNE GORE
H
a
z
b
i
j
a

K
A
L
A

TABIRENJA
K
ako nas
poduava
crnogorska
Islamska
zajednica, mi treba
da pomaemo da se
kantonalna vladavina
mileevskog eparha
ne dovodi u pitanje,
a da se oko Sandaka
ne postavlja ni
pitanje.
Nije to nita neobino kod crnogorskih muslimana koji pred-
stavljaju islamski svijet u Crnoj Gori, ili bar misle da ih pred-
stavljaju, jer ne zastupaju miljenje nijednog samosvjesnog
Bonjaka i pripadnika islama u Crnoj Gori, a naroito u San-
daku, te sklapaju ugovore sa dravom da im garantira nad-
lenost u okviru crnogorskih dravnih granica, ko biva: Kad
ve nemamo punu podrku od muslimana, daj barem neka
nas reim podri.
eljni vlasti u to veoj oblasti, vrhovni lanovi ovih pred-
stavnika muslimana u Crnoj Gori u korijenu ele suzbiti
svijest da je u Sandaku Muftija sandaki. Da nije njihovo
sjedite u Novom Pazaru i duhovni centar u Sarajevu, ve ele
da nam nametnu da je nama sa ove strane granice centar u
Podgorici ili na Cetinju, a sandakoj brai sa one strane gra-
nice u Beogradu ili na Dedinju.
Opet dvojni standardi. Mileevska eparhija moe biti preko-
granina, a Muftijstvo sandako ne moe.
Nisu Bonjaci protiv ureenja SPC o podrunoj nadlenosti,
niti prekograninoj Mileevskoj eparhiji. Niti imaju pravo da
se mijeaju u rad SPC-a, niti bilo ije druge vjerske zajednice.
Ali isto tako oekuju da se ni pripadnici bilo koje druge zajed-
nice ne mijeaju u ono to je nae.
Meutim, nama se nai umijeali u ono nae, pa onima koji-
ma mogu ne daju ni da se odazovu na iftar u Sandaku na koji
ih je pozvao Muftija sandaki, jer je on u Sandaku gost, a
ne domain. To je njihovo objanjenje. A ako se odazove neki,
na primjer, uenik njihove medrese na iftar, dobit e keca iz
vladanja. Kao to su i dobili neki uenici.
A ta treba da rade imami njihovi? Treba da odu na boini
ruak kod vladike mileevskog Filareta u prostorijama Plje-
valjske crkvene optine. To je po njihovom shvatanju pohval-
no, a odazivanje na iftar je veliki prekraj. Njihovi imami sva-
kodnevno preko medija alju podrke njihovim sveenicima
koji imaju probleme sa zakonom, a jo nijednom nisu upu-
tili podrku imamima i vjerouiteljima Islamske zajednice u
Srbiji ugroenim od strane beogradskog reima. E, tu su se
malo kristalizirale stvari. Dakle, jasno je da CRNOGORSKA
ISLAMSKA ZAJEDNICA PODRAVA EPARHIJU MILE-
EVSKU, ALI NE ELI SANDAK I SANDAKO MUFTIJ-
STVO UNUTAR CRNOGORSKIH GRANICA!
Sreom, Bonjacima na ovim prostorima je ve odavno San-
dak u dui, Muftija sandaki u srcu i zdrav mozak u glavi.
D
a
n
i
j
a
l

G
E
L
J
I

r
e
v
i
j
a

S
A
N
D

A
K

|

1
0
.

m
a
r
t

2
0
1
2
.

|

b
r
.

1
6
2

|

S
a
n
d
z
a
k
P
R
E
S
S
.
n
e
t
KAKO NAS
PODUAVA IZ CG
TABIRENJA
sinhroniziranom istraivakom medijskom
akcijom, promovirae tursku i albansku zasta-
vu, naravno pored crnogorske, kao sastavni
element svog kabinetskog dekora. Politiki
voe Bonjaka su, kao to se vidi, ve dobro
zagrizli mamac, ali da sve to bude ozbiljnije i
trino kurentnije, mamac je oigledno progu-
tala i Islamska zajednica. Cijena je ogromna:
odvajanje od bonjakog nacionalnog korpusa
i, reklo bi se, naizgled racionalno zaokretanje
od nacionalnog i vjerskog centra Sarajeva pre-
ma Istambulu. Ali cijena je pored toga i okreta-
nje lea prii o regiji Sandak. Ovo zadnje jo
je i vanije, ak je, ini se, strateko pitanje cr-
nogorske dravne politike, za koju e i srpski
velikodravni planeri, koji su se opredijelili na
kartu politikih podjela i vjetakog stvaranja
paralelnih institucija meu Bonjacima u Srbi-
ji, pozavidjeti mudroj crnogorskoj brai.
Bonjaki akteri ovako usaglaene dravne
politike, jasno je, dobijaju adekvatne konce-
sije u nekoliko ravni. Najprije im se pomae
na stvaranju imida duebrinika i pomagaa
osiromaenog naroda, to u ovim bremenitim
vremenima siromatva predstavlja mono po-
litiko sredstvo. U drugoj, dravnikoj ravni,
promoviraju se kao proevropski, graanski
orijentirani, umjereni i pouzdani predstavnici
naroda. Naravno, uz sve to, pride se dodaje
uloga pomagaa za sticanje i ponekog radnog
mjesta, ali najvea koncesija tako markiranih
politiara, drutvenih djelatnika i vjerskih pr-
vaka, svakako je njihovo lino bogaenje te iz
njihovih redova stvaranje nove bonjake
elite. Tako nastaloj eliti jo se daje pravo da
se pod okriljem dravne bilaterale povezuje
sa srodnim institucijama i organizacijama
u susjednim dravama gdje ive njihovi su-
narodnici. Time se preporuuje poeljan in-
tegristiki obrazac drutvenog ponaanja, ali
i jedini dozvoljen oblik borbe za nacionalna i
opa graanska i vjerska prava. Svi oni koji se
drugaije ponaaju postaju nezadovoljni po-
jedinci koji nemaju uporite u narodu te su
samim tim individualci sa drutvene perife-
rije i stoga nebitni za dravne, drutvene i
nacionalne projekte.
Crnogorska politika elita, s druge strane, kroz
ovakvu kontrolu bonjake politike i Islamske
zajednice u Crnoj Gori, jasno pokazuje da se
autohtoni bonjaki narod, skoncentriran do-
minantno na svom ivotnom prostoru koji se
zove Sandak, ne vidi drugaije ve kao naci-
onalna, turska manjina, odvojena od ostatka
bonjakog korpusa. Istovremeno je ovo lek-
cija ostatku Nebeskog bratstva kako se legalno
dolazi do nove Velike Suverene.
Bonjaci Crne Gore se tako, povedeni mu-
drim voama, kroz zatvorenu nacionalnu
politiku, ali i samostalnu Islamsku zajedni-
cu, odriu svojeg bonjakog korpusa, a time
i Sarajeva kao svog duhovnog i vjerskog sre-
dita, enjivim pogledom se okreui prema
dalekom Istambulu, ekajui valjda da trava
ozeleni 53
P
remijerno prikazivanje
lma U zemlji krvi i
meda poznate svjetske
glumice Aneline Doli
svakako da je obiljeilo februar
u regionu. Ono to budi panju
obinog naroda jesu komentari
i kritike srbijanskih glumaca, re-
datelja, scenarista i drugih koji
na sve mogue naine pokuava-
ju diskreditirati lm koji govori
o zloinima koji su sigurno bili
brutalniji u stvarnosti, a koji su
poinjeni nad Bonjacima. Koji
je razlog ovome, vrijeme e po-
kazati, ali je vjerojatno proradio
usaeni ideoloki osjeaj kako
je cijeli svijet protiv Srbije...
Druga vijest koja je direktnije ve-
zana za nas Bonjake Sandaka i
Srbije jeste iskopavanje i prona-
laenje rtava u jezeru Peruac
(ubijenih u toku rata 1992-1995.
sa teritorije Priboja, Gorada, Vi-
egrada), meu kojima su Bo-
njaci Prijepolja, Priboja, Crne
Gore i jedna hladnjaa sa tijelima
ubijenih Albanaca (sluajno ili
namjerno, zajedno u jezeru Bo-
njaci, Hrvati i Albanci ubijeni od
jednog neprijatelja), ukupno 162
osobe.
Mi u dolini Lima mjesec februar
pamtimo po nemilom dogaaju iz
1993. godine kada su iz putni-
kog voza u stanici trpci, reim-
ski planirano i vojniki izvedeno,
oteti Bonjaci i samo zbog toga
ubijeni zajedno sa jo jednim Hr-
vatom.
NAA
STRADANJA
U MIRU
Retrospektiva dogaaja
54
r
e
v
i
j
a

S
A
N
D

A
K

|

1
0
.

m
a
r
t

2
0
1
2
.

|

b
r
.

1
6
2

|

S
a
n
d
z
a
k
P
R
E
S
S
.
n
e
t
TABIRENJA
OSOBE OTETE IZ VOZA
Alomerovi Adem (59),
Prijepolje
Bakija (Danka) Fehim
(43), Bijelo Polje
Babai (Muja) Ismet Iko
(30), Podgorica
Husovi (ura) Rifat (26),
Bijelo Polje
Rastoder Samir (45), Pod-
gorica
Kapetanovi (Hasiba)
Esad (19), Bijelo Polje
Liina (amila) Iljaz (43),
Bijelo Polje
eevi (Biga) Senad (16),
Bar
Zupevi (Ahmeta) Halil
(49), izbjeglica iz Trebinja
ori Rasim (40), selo Za-
luga (Prijepolje)
Nijazija Kajevi (30), Prije-
polje
Memovi Fikret (40), Prije-
polje
Hani Muhedin (27), Prije-
polje
Softi (Mula) eo (48), Bi-
jelo Polje
Topuzovi Dafer (55),
Prijepolje
Preljevi Safet (22), Prije-
polje
Fevzija Zekovi (54);
Zvjezdan Zulii (33)
Tomo Buzov (53)

A
l
e
n

R
.

D
U
R
A
K
O
V
I

55
r
e
v
i
j
a

S
A
N
D

A
K

|

1
0
.

m
a
r
t

2
0
1
2
.

|

b
r
.

1
6
2

|

S
a
n
d
z
a
k
P
R
E
S
S
.
n
e
t
TABIRENJA
Ali stanovnitvo Limske doline
pamti jo i druge zloine koji su
se desili bonjakom narodu i to
samo zato to su Bonjaci muslima-
ni, a to su zloini otmice u Sjeveri-
nu 22.10.1992. kada je iz autobusa
oteto 16 lica bonjake nacionalnosti
koji su tog dana putovali u kolu ili
na posao. Za ovaj i prethodni zloin
optuen je Milan Luki, komandant
paravojne jedinice Osvetnici.
U Sjeverinu su ubijeni: Mehmed
ebo, Zafer Hadi, Medo Hadi,
Medredin Hodi, Ramiz Begovi,
Dervi Softi, Modhad Softi, Mujo
Alihodi, Alija Mandal, Sead Peci-
koza, Mustafa Bajramovi, Hajrudin
Sajtarevi, Esad Dahi, Ramahudin
atovi, Ediz Gibovi i meu njima
jedna ena Mevlida Koldi.
Nekoliko mjeseci poslije Sjeverina,
pripadnici Uikog korpusa Vojske
Jugoslavije 18. februara 1993. godi-
ne izvrili su minobacaki napad
na selo Kukurovii kod Priboja (uz
granicu sa BiH). U napadu je ubijeno
troje staraca: Uzeir Bulutovi, Mu-
an Husovi i Fatima Sara. Ostali
stanovnici su u pobjegli, a njihova
imovina je unitena i zapaljena. De-
vet dana poslije Kukuruvia desila
se otmica u trpcima. Donosimo dio
svjedoenja preivjelih mjetana iz
Kukurovia:
U junu 1992. godine na izlasku iz
autobusa u Kukuroviima me sa-
ekuju rezervisti i odvode u kolu.
Tukli su me i onesvijestili. Kapetan
Drago Pivljakovi, koji je bio iz Ko-
kinog Broda kod Nove Varoi, pso-
vao mi je balijsku i tursku majku i
govorio: Videe ta je Srbin, Turi-
ne! Sjetivi se da je jedan novopri-
doli vojnik prije 20 dana
priao da je njima reeno
da se mora od granice do
Prijepolja sve oistiti od
muslimana, odluio sam
da bjeim ve sutradan.
Meho Danovi (u vrijeme
dogaaja imao 55 godina).
Ova vojska je bila iz Iva-
njice, Nove Varoi, Bijelog
Polja i Zlatibora. To mal-
tretiranje je trajalo od maja
1992. do februara 1993. go-
dine (...) Vidio sam da nae
kue gore, a jedan vrisak
mukarca uo se do neba.
U ranu zoru sam stigao u
Pljevlja. Trei dan sam se
vratio u selo. U mene je sve
sagorjelo. Doao sam do Uzeirove
kue i vidio ga bez glave, bez nogu,
a utroba je jo gorjela. Na zgaritu
kue Muana Husovia, dvije-tri
krupne kosti. Bile su Muanove. Fa-
tima, njegova ena, lei u jednoj upi
potpuno gola. Po grudima i stoma-
ku izreetana mecima. Ruke polo-
mljene... - Dafer Kaltak (u vrijeme
dogaaja imao 57 godina).
Slina deavanja i u Pljevljima, mje-
stu Bukovica. Nakon punih 17 godi-
na crnogorsko tuilatvo je podiglo
optunice (2009.) protiv sedam biv-
ih pripadnika Vojske Jugoslavije i
policije zbog zlostavljanja i protjeri-
vanja Bonjaka muslimana iz Buko-
vice u blizini Pljevalja tokom ratnih
devedestih.
Stavljajui im na teret krivino djelo
zloin protiv ovjenosti crnogor-
sko tuilatvo je podiglo optunicu
i zatrailo odreivanje pritvora za
sedam bivih pripadnika Vojske Ju-
goslavije i Ministarstva unutranjih
poslova koji se terete da su tokom
1992. i 1993. godine za vrijeme rata
u Bosni i Hercegovini, krei pravila
meunarodnog prava, sistematski
zlostavljali i zastraivali bonjako
muslimansko stanovnitvo u reonu
Bukovice na sjeveru Crne Gore, pri-
moravajui ih na prinudno iseljenje.
Za ovaj zloin se terete: Radmilo
ukovi, Radia ukovi, Slobodan
Cvetkovi, ore Gogi, Milorad
Brkovi, Slavia Svrkota i Radovan
urabi
U maju 1992. godine dolazi naredba
od Pavla Bulatovia, ministra poli-
cije u Vladi Crne Gore, da se uhap-
se svi muslimani u opini Herceg
Novi. Konaan spisak osoba koje su
deportirane po zahtjevu Republike
Srpske jo se ne zna, ali se navodi
brojka od 82 osobe. Pomonik nael-
nika Centra bezbjednosti u Herceg
Novom u vrijeme deportacije bosan-
skih izbjeglica bio je Damjan Tur-
kovi. U meuvremenu se (1996.),
kao komandant specijalne jedinice
MUP-a, proslavio prebijanjem bo-
njakih navijaa u Plavu
Da napomenemo, u vrijeme 1992-
1993. traju batinjanja po sandakim
opinama od ijih posljedica mnogi
umiru. Kada bi neko snimio lm o
svim ovim dogaajima, vjerovatno
bi se naao neko da kae do to nije
tako bilo i da se radi o zavjeri.
NI B0SN}ACI I KAB BI BT}ELI
NENAN0 CINE BA PRI}ETIN0
NAR0BINA K0}I NAS 0KR0Z0
}0 NI B0SN}ACI NISN0 0CINILI
NIKAKAv ZL0CIN 0B K0}Eu SE
BR0uI NAR0BI }EZE PRI T0N
SP0NIN}AN}0 ZA RAZLIK0 0B
0NIB K0}I S0 P0CINILI ZL0CINE
0 S}EvERIN0 STRPCINA K0
K0R0vICINA B0K0vICI SRE
BRENICI ABNICINA I BR0uIN
N}ESTINA NI B0SN}ACI INAN0
0BAvEZ0 SAN0 BA PANTIN0
SvE NABR0}AN0 S K0L}ENA NA
K0L}EN0 BA PREN0SIN0 I NE
ZAB0RAvIN0 ZA 0vA} CLANAK
P0TAKN00 NE }E NATPIS NA
ZuRABI 0 PRI}EP0L}0 NAPISAN
TACN0 u0BINA
0B uRANATIRAN}A K0K0R0vI
CA A uLASI N0Z ZICA SREBRE
NICA
Ako uzmemo u obzir
istraivanja javnog
mnijenja u Srbiji dolazimo
da zakljuka da e i na
narednim izborima na
proljee 2012. godine biti
mnogo biraa koji nee
izai na glasanje.
S
e
a
d

T
R
T
O
V
A
C
SSSSSSSSS
56
r
e
v
i
j
a

S
A
N
D

A
K

|

1
0
.

m
a
r
t

2
0
1
2
.

|

b
r
.

1
6
2

|

S
a
n
d
z
a
k
P
R
E
S
S
.
n
e
t
TABIRENJA
KAKAV NAM JE IZBORNI
SISTEM POTREBAN
K
ada objektivno sagleda-
mo cjelokupnu situaciju
u proteklih deset godina
nazovi demokratije i veli-
kih obeanja, nemamo pravo da se
ljutimo na te ljude. To je kategorija
stanovnitva koji su najvee rtve
tranzicije u kojoj se Srbija nala-
zi ve vie od jedne decenije. Bez
posla, bez egzistencije, bez budu-
nosti, bez perspektive da se bilo
ta promijeni na bolje. Samo da ne
bude jo gore. A moe li gore? To
vie niko ne zna. Napatio se ovaj
jadni narod mnogo tako da mu se
ini da za bolje i ne zna. uti i trpi.
Ipak, bez izbora se ne moe, valjda
je to najvanije obiljeje demokra-
tije, samo je pitanje kakav nam je
izborni sistem u ovom trenutku
potreban.
Imajui u vidu trenutno stanje u
naem politikom ivotu, dolazi-
mo do zakljuka da bi trebalo pro-
mijeniti izborni sistem u veinski
kako bi se uvelo personalno gla-
sanje za pojedinca. Ukoliko ovaj
sistem bude uveden, a obzirom na
injenu da Skuptina Srbije ima 250
narodnih poslanika, dolazi se do
zakljuka da bi cijelu Srbiju trebalo
podijeliti na 250 jednomandatnih
izbornih jedinica. E samo u takvom
sistemu glasanja persona koja do-
bije najvie glasova moe se sma-
trati pravim pobjednikom izbora i
sa punim legitimitetom predstav-
ljati narod koji ga je glasao. A da li
smo kao zemlja stvarno spremni za
veinski sistem glasanja?
Nakon par odranih izbora po ve-
inskom izbornom sistemu, Srbija
bi denitivno postala dvopartijska
drava koju bi u ovom trenutku i-
nile SNS Tomislava Nikolia i DS
Borisa Tadia. Sve ostale nacional-
ne stranke su jo uvijek daleko od
mogunosti da budu na pozicijama
jedne od ove dvije stranke. Jedno-
stavno, u ovim okolnostima njih
dvije su uspele da akumuliraju naj-
vei broj glasaa.
Veinski izborni sistem svakako
ima za cilj glasanje za pojedinca,
a ne za partiju, to bi u mnogome
oslabilo utjecaj politikih partija,
a ojaalo utjecaj pojedinca. Meu-
tim, svjesni smo da je u praksi to
drugaije. Za pobjedu na izborima
potrebna je, prije svega, dobra i
kvalitetna kampanja, mnogo nov-
ca, lobiranje, logistika podrka,
grupe, pojedinci, drutvene mree
kako bi se ona i ostvarila, a to je-
dino politika partija moe u ova-
kvim okolnostima da obezbijedi.
Meutim, nastanak dvopartizma
koji bi, bez sumnje, uveo veinski
izborni sistem doveo bi i do nestan-
ka mnogih politikih partija i stra-
naka koje ipak podrava gotovo
25 do 30% biraa u Srbiji, to zna-
i da bi se ignoriralo preko milion
glasaa koji podravaju ideologiju
i programe tih stranaka. Takoer,
dolo bi do sukoba i politikanstva
izmeu elita te dvije stranke koje
esto imaju iste ciljeve. Lobiji koji
bi cirkulirali u obje partije u potpu-
nosti bi onemoguili da neka nova
stranka ili partija ue u igru tako
da bi dolo do stalnog statusa quo i
najvanije - i jedna i druga stranka
bi drale dobre odnose sa stranka-
ma nacionalnih manjina, ne zbog
pretjerane ljubavi ili slinih progra-
ma i ideologija, ve zato to bi se
obje predstavljale kao proevropske
koje u koalicioni zagrljaj uzimaju
stranke manjina. A programi u tom
sluaju padaju u drugi plan
Ve je sasvim izvjesno da bi uvo-
enjem veinskog izbornog siste-
ma bilo eliminirano uee velikog
broja ena u politici. ak vrlo lahko
bi se desila mogunost da od 250
poslanika nemamo ama ba nijed-
nu enu. Zamislite kako bi to izgle-
dalo. U patrijarhalnoj i konzerva-
tivnoj sredini kakva je Srbija teko
da bi glasai birali enu, uvijek bi
prije birali mukarca, jer se jo uvi-
jek smatra da ena ne moe uraditi
vie od mukaraca, posebno ne u
takvoj vjetini kakva je politika. To
bi u potpunosti destimuliralo ene
da uu u politiku i uope se ne bi
vie uputale u izborne trke. Pro-
porcionalni sistem koji je na snazi
u Srbiji svakako da omoguava i
nalae partijama da prilikom sa-
stavljanja izborne liste 30% moraju
da budu ene.
Da ne bi bilo da veinski izborni
sistem donosi samo nove kom-
plikacije, moemo sa sigurnou
rei da bi u dvopartijskom siste-
mu vladu inile jedna, eventual-
no dvije stranke, to bi je, itekako,
inilo sigurnijom i odgovornijom,
bez ucjena i velikih zahtjeva malih
stranaka, kakva je situacija danas.
Ne moemo ignorirati injenicu da
je ve postala uobiajena praksa da
male stranke imaju najvee apetite
i da prosto ucjenjuju velike stranke,
a da za to na izborima nisu dobile
ni blizu potrebnu veinu.
H
a
k
o
d

D
U
L
J
E
V
I

57
r
e
v
i
j
a

S
A
N
D

A
K

|

1
0
.

m
a
r
t

2
0
1
2
.

|

b
r
.

1
6
2

|

S
a
n
d
z
a
k
P
R
E
S
S
.
n
e
t
NACIJA
B
oe, kako ih se rado prisje-
am, rado jer kada god
mi na i mudra muhabeta
ponestane, sjetim se njih.
Ado kako je on znao i umio sa
mladim i starim muhabet da otvo-
ri. Nedostaje mi Ado, kao nikada
prije, kao nikada prije zato to
sam se samo sa njim bio sporazu-
mio. Sa ovim dananjim nikako da
se sporazumim. A hajd se i spo-
razumi, kada je njima, Adu ni do
koljena, uzor Brad Pitt i slini, ona-
ko goli i neraeljani.
Eeee, nai Adovi, da im je samo
svoje unuke pogledati, ni imena
im dobro ne znaju, a kamoli da se
njima ponose. Ba nita oni o njima
ne znaju!
Hvala Allahu pa jo uvijek mogu
da ih se prisjetim i, valjda od preve-
like elje, kao da ih uivo vidim
Sjeli, kaput prigrnuli i onako lijepi,
uljudni, isti, odvani, merae li,
merae Iz njihovih oiju vedrina
kao sve vedro, a oblaina kao sve
oblano. I danas, nita me na nji-
hova lica tako ne podsjea, kao ra-
mazanska lepinja, topla, rumena
i mehka.
Pokuavao sam ih deifrirati, o
emu li to oni tako duboko razmi-
ljaju? Ni o emu plitko, ve o sve-
mu duboko Njihov lakat na ko-
ljenu, palac pod bradom, a kaiprst
povijen ispod donje usne, meni je
govorio da lagahnu temu tabire.
Sve to isto, samo kaiprst ispod
nosa je ve bila tea briga Dugo,
dugo su znali tako sjediti, samo
ponekad bi se za sebe nasmijali,
ili samo: Hmm kroz nos pro-
tjerali. Satima su utjeli, al bi sve
rekli i sporazumjeli se.
I dan-danas sebe, po njima, poku-
avam da revidiram. Samo emu
bi se i oni smijali, smijem se. Samo
emu bi se i oni udili, udim se.
Nekako najvie njihovom kantaru
vjerujem. Jesmo li mi i zato zabo-
ravili va muhabet?
Boe, kako su bili slini! Ada je
sve moglo pasirati, ali mu nije sve
pod kapom moglo stati. Ado je
skoro pa zaboravljen, kao da nije
ni postojao. Ponosili se mi njime
ili ne, on je na. Bio je pomalo ne-
obian, ali je i doivotno stajao na
braniku asti, ljudskosti, tanosti i
obraza svoga i svojega. Bio je esto
zamiljen, od mnogih zaboravljen i
ostavljen, od svih zaobilaen, osim
reima i neljudi. Mnogi su njemu
na glavi vrhli. I vojne i paravojne
jedinice, sve su njemu paravojne
bile. Jedni, pa drugi, pa trei nai-
lazili, smjenjivali se i svi poreze
uzimali. Poreze i prireze su as
onako, as ovako zvali. No, kako
god, svi su samo uzimali, a nita
davali. Njegovu oevinu otima-
li, njive poharali, a on ponovo od
nule, od svojih usta tedei iz ka-
mena hljeb vadio. Imovina im ni-
kada nije sa prve na treu genera-
ciju stizala, a poesto, Boga mi, ni
sa prve na drugu. Ooo, Allahu,
zemlja tvrda, a nebo visoko I
taman skui, sve to sinovima svo-
jim i kerima da ostavi, kad eto ti
ponovo onih koji su mu zalogaj iz
usta i prije vadili pas pasji, a za
njim zla hra i neljudi. Bez nacio-
nalne drave, nezatien, negiran,
niiji, i slova iz imena i prezimena
mu izvadili, bez njega o njemu od-
luivali, zakone i ustave usvajali,
grbove, himne, zastave mijenjali i
dravi ime davali.
Sve mu halalim. Halalim mu i to
nije lmove snimao i knjige pisao,
naukom se bavio, strane jezike
uio, na more iao, kule i vile gra-
dio Halalim mu jer u njegovim
lmovima niko glumio nije, pisa-
nje i strani jezici su njegova utnja,
a njegove kule i vile su ardaci bili.
I njemu su diplome nudili, ali mu
za uzvrat obraz traili, pa je odbi-
jao. Halalim mu i zato to psu, hri
i neovjeku halalio nije, dovu im
uio nije, niti je amin rekao.
U vremenu kada je Ado i na svoju
zemlju popau plaao, zatvor je po
po godine leao samo za nekoli-
ko, u svojoj umi, odsjeenih drva.
Ado, sa Peteri, iz ume je dovu-
kao jedna kola drva i da ne bi zbog
toga na robiju otiao, sakrio je drva
na tavanu ardaka. Vidio to neko
ko je za dravu radio i umara
pravo kod Ada poslao. Sjedio u-
mar sa Adom, kahvu pio, pa ree:
Doao sam kod tebe slubeno!
Kojim dobrom? upita Ado.
uo sam da si kola drva osjeko?
A jok sine, to je tebe neko lago...
Ne lau, ak su mi rekli i da si ih
na tavan sakrio. Uuuuuh, sine,
to te neko nalago! ree Ado
Nije lago, ovaj je ovjek od obra-
za! ree umar. Sine, taj ti nije
dost, hadamija si jo, ti bi trebo
vie da meni vjeruje i mojim godi-
nama, nego njemu. Onda u ja da
provjerim, za svaki sluaj. ree
umar i samouvjereno krenu da se
penje uz merdevine ka tavanu.
A kada je umar na treoj ili etvr-
toj stepenici bio, Ado mu staloe-
no ree: Sluaj mladiu, stani!
Prvo se moramo neto dogovorit.
Vidi li ti onu puku? Vidim!
ree umar. Poto si tako pametan
i mojim godinama ne vjeruje, mo-
ramo se kladit ovako: Ako nae
drva na tavanu, onda me mora
ubit! A ta ako ih ne naem?
upita umar. E Boga mi, ako ih
ne nae, onda ti ja besu dajem da
iv sa tavana nee sii. A mora
li to ba tako, Ado? upita u-
mar. Pa, izgleda da ba tako mora,
jer ti meni ne vjeruje na rije, a
tome tvom dostu vjeruje, pa tako
ti se i Bog danas smilovo, penji se
to prije!
Zastade umar, po glavi se poea,
skide apku i sve su prilike u dr-
avnog slubenika posumnja, pa
ree: A jok Ado, mi se izgleda
nismo sporazumjeli, ja ipak vie
tvojim godinama vjerujem i sie
sa merdevina.
K
osovski Bonjaci
su u ovu godinu
uli sa aktuelizi-
ranim pitanjem
decentralizacije i mogu-
nosti koju ona prua za
stvaranje novih opina
sa veinskim bonjakim
stanovnitvom.
Stvaranje opina sa vein-
skim bonjakim ivljem
je dobra osnova da naa
zajednica doe do vie
mogunosti upravljanja
i time lakeg ostvarenja
povoljnijih uvjeta za op-
stanak na ovim prostori-
ma. Ovdje je rije o loka-
cijama upa i Gora koje
ispunjavaju sve propisa-
ne uvjete i naravno Vito-
mirica koja je donedavno
bila veinski bonjaka, a
po svim pokazateljima,
koje e potvrditi i prolo-
godinji popis, albanska
zajednica je u protekloj
deceniji ipak majorizira-
la na ivalj u ovom pe-
kom selu.
Na proteklim izborima
svi politiki subjekti su
najvie manipulirali tim
naim nacionalnim prio-
ritetom, a nedavno su nai
parlamentarci iz vladaju-
e Koalicije VAKAT, kao
najjai politiki subjekt,
predali zahtjev za stva-
ranje opine Reane koja
bi obuhvatila prizrensku
upu i Podgoru. Ta ak-
tivnost je propraena i
adekvatnom medijskom
kampanjom svih glasila
na bosanskom jeziku. Tu
se najee istakla SDA
Kosova. Njeni predstav-
nici su ustro uvjeravali
javnost da je rije o njiho-
voj, prije nekoliko godina
zapoetoj, inicijativi, odr-
avajui tako vlasniki
odnos prema tom pitanju.
Istodobno naglaeniji ton
je bio i histerino optui-
vanje bive vakatovske
vrhuke za izdajstvo te
ideje, a to agrantno ima
za cilj obezbijediti alibi za
mogui totalni krah ideje
o stvaranju opine Vito-
mirica i tako politikim
poenima protirati od
tog projekta bez obzira na
njegov krajnji ishod. Da je
opozicionoj SDA Kosova
vanije konsolidiranje
sopstvenih redova i pri-
prema za povratak na
vlast od nove opine
pokazuje i fakat da umje-
sto da se najprije preda
zahtjev za opinu, pa tek
da uslijede prosvjedi kao
potpora zahtjevu i priti-
sak za ozbiljniji tretman,
konzervativna SDA je
zapravo najprije prosvje-
dovala u jednom evrop-
skom centru, a zakonske
forme i obaveze obavit
e, ko vazda, posthu-
mno.
S tim ciljem je stvorena i
facebook grupa Optina
Vitomirica, koju uglav-
nom ini naa dijaspora
diljem Evrope, a gdje se
posebice istiu biznisme-
ni Ervin Hodi i Senad
Daci, bliski SDA-u. Ta se
fb-grupa zbog pristrasno-
sti ka spomenutoj stranci
podijelila, a drugo krilo
ini tabor okupljen oko
ovdanje udruge bonja-
ke dijaspore u Njemakoj
koju predvodi Osman
Destanovi. Ovu drugu
grupu, takoer, karak-
terizira antivakatovska
politika, ali i netrpeljivost
prema ovdanjem voi
SDA kome matina stran-
ka nema alternative kao
lideru projekta, po svaku
cijenu. Ostali politiki su-
bjekti su se oglasili samo
toliko da izraze nesebi-
nu potporu projektu triju
opina, ali osim rijetkih
pojedinaca nema znaaj-
nijeg involviranja u dis-
kusiju koja je uveliko i
devijirana meusobnim
prepucavanjem i razno-
vrsnim digresijama, na
facebooku.
Planom Martija Ahtisari-
ja je realizirano nekoliko
pilot-opina sa srpskom,
albanskom i turskom ve-
inom, a ta ostvarenja su
se pokazala kao veoma
uspjena. Nakon progla-
enja neovisnosti i usva-
janja Ustava Republike
Kosova propisani kriteriji
su ovim aktom jasnije i
stroije denirani, poput
uvjeta da potencijalna
opina mora imati preko
5.000 stanovnika, a od
toga da dotina manjin-
ska zajednica sainjava
najmanje 70% te popu-
lacije. Zbog spomenutih
ograniavajuih pravnih
klauzula, u ovdanjem
SDA-u se najavljuje dru-
ga opcija zahtjeva, a ne
takva na jednonacional-
noj osnovi, no sve te naja-
ve su nejasno denirane,
iako se od zaea ove ide-
je esto podrazumijeva, a
ne ba rijetko i spominje,
da treba ukljuiti i druga
okolna sela i naselja sa
neveinskom populaci-
jom. A ima i predlaga-
nih modela koji uope ne
korespondiraju sa real-
nou na terenu gdje se
prenebregavaju fakti da
su neka bonjaka naselja
ziki drastino razdvo-
jena od Vitomirice, pa i
neuklopiva u toj zami-
S
a
h
i
t

K
A
N
D
I

SSSSS
r
e
v
i
j
a

S
A
N
D

A
K

|

1
0
.

m
a
r
t

2
0
1
2
.

|

b
r
.

1
6
2

|

S
a
n
d
z
a
k
P
R
E
S
S
.
n
e
t
TABIRENJA
BONJAKE
OPINE NA KOSOVU
58
r
e
v
i
j
a

S
A
N
D

A
K

|

1
0
.

m
a
r
t

2
0
1
2
.

|

b
r
.

1
6
2

|

S
a
n
d
z
a
k
P
R
E
S
S
.
n
e
t
ljenoj, a obavezno terito-
rijalno kompaktnoj, opini
Vitomirica. U prizrenskoj
regiji iz NDS-a idu optube
na raun najjaeg subjekta,
no vakatovce to ne tangira
dovoljno, osim to je erim
Bajrami, zamjenik ministra
u Ministarstvu za dijasporu
Kosova, u par navrata o-
trije reagirao, i to toliko da
upozori na pojedine pretje-
rane politike manipulacije
ovim veoma vanim i oz-
biljnim bonjakim nacio-
nalnim pitanjem.
Bajrami je na posljednjim iz-
borima na izbornoj listi ove
koalicije uao kao neovisni
kandidat i zbog enormno
velikog broja pojedinano
osvojenih glasova dobio je
ovu politiku poziciju. Ina-
e, zbog konstantno preve-
like osobne angairanosti i
eksponiranja ispred Mini-
starstva i brojnih osobnih
inicijativa sve vie se od
bonjake javnosti vidi kao
olienje iliti neprikosnoveni
lider ovog bonjakog poli-
tikog subjekta.
Ne nazire se mogua tole-
rantnost koja bi ujedinila
sve faktore, kako politike
subjekte, a takoer i ovda-
nje iskusne NVO-e i ugled-
ne intelektualce, koji bi
slogom oko kljunog naci-
onalnog prioriteta, sinergi-
jom i valjanom strategijom
umreeni, izradili Studiju
odrivosti te Akcioni plan
dobijanja triju opina, a i
trasiranje njihove budu-
e ekasne i funkcionalne
istrajnosti.
Za sada na Kosovu imamo
devet registriranih strana-
ka bonjake provenijencije
i dvije sa goranskim prek-
som, a istovjetan prioritet
po pitanju stvaranja novih
opina za na nacionalni
korpus. Ima sve potencija-
le, ali nikakvih konkretnih
rezultata. Svi procesi miru-
ju, vjerovatno to ovdanji
Bonjaci previe bukval-
no shvaaju onu narodnu:
Vakat kule po primorju
gradi, vakat gradi vakat
razgrauje
TABIRENJA
Od 2004. do danas broj radnika u lokalnoj samoupravi na Kosovu i Metohiji koji su
plaeni iz srpskog budeta uvean je za gotovo 30 odsto, odnosno 1.000 ljudi, pa ih
na KiM trenutno ima vie od 5.300. Ovo je samo jedan od naina na koji je godinama
iz budeta ispumpavan i olahko troen novac namijenjen za Kosmet, pie Press.
Po navodima lista, velike sume novca utroene su na ljude koji vie ne ive tamo, na
viestruke plate dravnih slubenika, sa foteljama u Beogradu, kao i na izgradnju i
rekonstrukciju raznih objekata u projektima koji uope nisu realizirani.
Ima neloginosti po pitanju zaposlenih u javnim preduzeima, pa tako EPS plaa kao
svoje radnike ak 6.000 ljudi koji ive u Srbiji, a sa Kosova su. To su uglavnom bivi
radnici TE Obili koji sada nemaju nikakav posao, ali primaju plate kao da rade.
Za njihove je plate za 11 godina izdvojeno ak 240 miliona eura.
U Graanici i lokalnim selima, gdje ne ivi vie od 30.000 ljudi, u lokalnoj administra-
ciji radi gotovo 900 zaposlenih, dok Novi Sad, sa 360.000 stanovnika, to je 12 puta
vie, ima 1.050 zaposlenih u gradskoj administraciji i sasvim dobro funkcionira.
Drugi primjer je Kosovska Mitrovica, u kojoj ivi neto vie od 20.000 stanovnika, a
ima 611 zaposlenih, dok u Kruevcu, na 127.000 stanovnika ide 290 radnika zaposle-
nih u administraciji.
Pored toga, zaposleni koji ive i rade na teritoriji Kosova primaju zaradu uveanu za
50 odsto. Oni koji ive na podruju Srbije, a rade na KiM dobijaju uveanje od 12,5
odsto.
Ekonomski analitiari izraunali su da bi budetska kasa Srbije, ukoliko bi se ukinuo
procenat uveanja plata, utedjela oko 3,7 milijardi dinara godinje, naveo je Press.
Autor: MP Izvor: Press/Novi magazin
Proteklih 11 godina za Srbe na Kosovu je
izdvojeno est milijardi eura. Veliki dio novca,
meutim, nije stigao njima ve se sumnja da je
zavrio u depovima pojedinaca.
59
KAKO SE TROIO
NOVAC ZA KOSOVO
IZBORNA SKUPTINA GRADSKOG
ODBORA BDZ NOVI PAZAR
10. MART 2012.