Sadraj

1. Uvod.........................................................................................................2 2. Problem, predmet i objekt istraivanja.........................................................2 3. Stanje u Bosni i Hercegovini........................................................................4 3.1. Instrumenti politike regulacije...................................................................4 3.1.1. Tehniki standardi.................................................................................4 3.1.2. Politika parkiranja..................................................................................5 3.1.3. Ogranienje brzine.................................................................................6 3.2. Radna hipoteza i pomone hipoteze...........................................................7 3.2.1. Svrha i ciljevi istraivanja.......................................................................7 3.2.2. Znanstvene metode...............................................................................7 3.2.3. Dosadanji razvoj emisije sastojaka izduvnih gasova................................8 3.2.4. Oneienje okolia................................................................................9 3.3. Izgradnja novih cesta...............................................................................9 3.3.1. Potrebe dosljedne primjene mjere za zatitu zraka.................................11 3.3.2. Izgradnja novih parking prostora..........................................................11 3.4. Emisija tetnih tvari u gradskom saobraaju.............................................12 3.4.1. Upravljanje cestama, eljeznicom..........................................................12 3.4.2. Emisija tetnih tvari motornih vozila......................................................13 3.4.3. Stakleniki plinovi i globalno zagrijavanje, kisele kie..............................14 3.4.4. Naknade u funkciji zatite okolia..........................................................15 3.5. Potreba za donoenjem novih programa zazatitu okolia..........................16 4. Zakljuak..................................................................................................18 5. Literatura..................................................................................................19

1. Uvod
Nedvojbeno je da promet negativno utjee na okolinu: oneiuje zrak, vodu tlo, podie razinu buke i openito tetno djeluje na okoli, ljusko zdravlje, kao i na promjenu klime. Sve vee poveanje broja motornih vozila te s tim sve vee poveanje ispunih plinova koji nastaju izgaranjem goriva u motorima SUS dovode do brojnih tetnih posljedica. Ne udi stoga to drave djelovanjem u meunarodnim organizacijama donose brojne propise, provode opsene studije i poduzimaju razne mjere u svrhu smanjenja koliine plinova.

2. Problem, predmet i objekt istraivanja

Saobraajni sektor jedan je od najvanijih sektora dananjice, a ujedno i znaajan nositelj i okosnica gospodarskog i druvenog razvoja svake zemlje. Budui da je to sistem bez kojega pojedinac i drutvo u cjelini ne mogu funkcionisati, kao takav predstavlja krvotok svake zemlje, a time i temeljnu pretpostavku njezinih gospodarskih i drugih aktivnosti. Stepen razvijenosti prometnog sistema u korelaciji je s visinom dravnog razvoja i kvalitetom uslova ivota, pa prema tome o njemu ovisi i ukupno gospodarstvo zemlje, regije ili podruija. Stoga je vitalni interes svake drutvene zajednice podizati razinu kvaliteta saobraajnog sistema. S obzirom da je temeljni cilj saobraajnog sistema povezivanje gospodarstvenih subjekata i ljudi neovisno o udaljenosti, svrsi prijevoza i modaliteta, saobraaj ima meunarodnu dimenziju. Meutim, osim pozitivnog drutveno-ekonomskog uticaja, saobraaj isto tako ima i svoju negativnu dimenziju. Njegova ekspanzija, proizvela je niz negativnih elemenata koji konstantno ugroavaju kvalitetu ivljenja i ekonomsku stabilnost zemlje. Tu posebice treba izdvojiti zagaenje okolia (zraka i vode) zbog velike emisije tetnih plinova, stvaranje buke i vibracija, zauzimanje prostora i povrina, ali i izvanrednih dogaaja ( saobraajnih nesrea). 2

Blum i Rothengatter svrstavaju instrumente namijenjene saobraajnoj djelatnosti u pet grupa: Instrumenti politike regulacije: o Tehniki standardi; o Politika parkiranja; o Ogranienje brzine. Instrumenti politike cijena: o Parkiraline pristojbe; o Oporezivanje; o Odreivanje cijena za koritnje cesta; o Oneienje okolia; o Vozarine za javni prevoz. Instrumenti investicijske politike: o Poticaji ili ogranienja u izgradnji novih cesta; o Unapreenje javnog gradskog prevoza; o Izgradnja novih parking prostora; Instrumenti organizacijske politike; o Upravljanje cestama, eljeznicom; o Upravljanje aerodromoma; o Upravljanje regionalnim javnim prevozom; o Meugranska saradnja. Instrumenti koji utiu na ponaanje korisnika prevoza: o Prihvatanje novog stava prema javnom prevozu; o Izbjegavanje koritenja prometnica u vrijeme vrnog optereenja; o Poticanje proizvodnje i upotrebe prevoznih sredstava sa manjom potronjom goriva i emisijom izduvnih gasova.

3. Stanje u Bosni i Hercegovini

3.1 Instrumenti politike regulacije

3.1.1 Tehniki standardi

Razlikujemo vie kategorija propisa koje cestovno motorno vozilo mora da zadovolji u saobraaju na cestama a osnovne dvije kategorije su meunarodni i nacionalni. U okviru meunarodnih propisa od posebnog znaaja za cestovna motorna vozila su jednoobrazni uslovi o homologaciji motornih vozila i dijelova opreme vozila. Homologacija vozila je postupak potvrivanja/ocjene usklaenosti vozila sa zahtjevima propisa o homologaciji koji se primjenjuju u odreenoj zemlji 1. Na meunarodnom nivou definisani su ECE pravilnici o homologaciji motornih vozila, dijelova i opreme za motorna vozila i njima odgovarajue EEC direktive. Dosad je donijeto ukupno 109 ECE pravilnika, od ega je BiH formalno preuzela 49 ovih pravilnika2. Nacionalni dravni propisipo svojem sadraju su definisani i obavezni u zemlji nastajanja, a donosi ih vlada. U BiH su to Pravilnik o tehnikim pregledima vozila, Pravilnik o osnovnim dimenzijama, ukupnim masama i osovinskom optereenju te osnovnim uslovima koje moraju da zadovolje ureaji i oprema vozila u saobraaju na putevima. Tehniki pregled vozila obavlja se na osnovu Zakona o sigurnosti saobraaja na cestama i pravilnika o tehnikim pregledima vozila, u svrhu provjere tehnike ispravnosti i ekoloke podobnosti vozila. Pregledi se obavljaju na svim vozilima na motorni pogon i prikljunim vozilima, osim na radnim vozilima. Obavezni tehniki pregled vozila obavlja se svakih 12 mjeseci i predstavlja preduslov za registriraciju i obvezno osiguranje vozila. Novi Zakon o osnovama sigurnosti saobraaja na cestama u BiH je meu glavne ciljeve postavio odgovornost u kontroli tehnike ispravnosti
1

Osman Lindov, Znaaj tehnike ispravnosti motornog vozila sa aspekta ekolokih i sigurnosnih parametara, Referat na znanstveno strunoj konferenciji Sigurnost u saobraaju i tehniki pregled vozila, Sarajevo, februar, 2009. 2 isto

vozila preferirajui na taj nain smanjenje udjela neispravnih vozila u saobraaju na cestama. Sadraj i nain obavljanja tehnikih pregleda, evidencije koje se vode i obrasci koji se izdaju i uslovi koji moraju da zadovolje ovlaene organizacije za obavljanje tehnikih pregleda ureeni su Pravilnikom o Tehnikom pregledu vozila. Pored Zakona o osnovama segurnosti na cestama BiH i Pravilnika o tehnikim pregledima, doprinos na funkcionisanju tehnikih pregleda i inae registraciju vozila daju i zakoni o osiguranju u BiH3. Radi se o entitetskim zakonima koji se primjenjuju odvojeno za svaki entitet.

3.1.2 Politika parkiranja

Veina gradova svijeta ima problem s naraslim potrebama parkiranja. Segment ulinog parkiranja, koji je u pravilu u javnoj funkciji, omoguava odvijanje podnoljivog ivota u gradu. Prometna politika treba sluiti potrebama stanovnika u osiguranju njihove mobilnosti, pristupanosti, ekonominosti, energetske racionalnosti, te ouvanja i zatite okolia. Politika parkiranja, koja je segment ukupne prometne politike, omoguuje modeliranje ukupne prijevozne potranje putovanja osobnim vozilima4. irom svijeta lokalne uprave gradova primjenjuju, izuzev planerskih (dugoronih) strategija, razne operativne (kratkorone) mjere parkiranja koje su funkciji upravljanja prijevoznom potranjom. Problemi parkiranja u gradovima BiH razmjerni su veliini gradova, te koncentraciji stanovnitva u svakoj pojedinoj aglomeraciji. Problem parkiranja najizraeniji je u Sarajevu, gdje je koncentracija stanovnika najvea. Politikom parkiranja u Sarajevu upravlja kantonalno Ministarstvo saobraaja. Dozvole za rad, izdate su samo za 27 parkinga kojima upravlja KJKP "Rad. Na 27 parkinga u
3

Mehmed Konakovi, Sigurnost saobraaja posmatrana kroz usmjrenu i selektivnu kontrolu rada sistema tehnikog pregleda vozila, Referat na znanstveno strunoj konferenciji Sigurnost u saobraaju i tehniki pregled vozila, Sarajevo, februar, 2009.
4

http://www.rao.hr/0%20-%20PARKEX%20-%20HPU-%20m-parking%20-%20web.htm

Kantonu Sarajevo, kojima upravlja preduzee "Rad", ima 1.405 parking mjesta. Osim toga, u javnim garaama ima mjesta za 3.420 vozila, a jo 480 mjesta za parkiranje je obezbijeeno, tzv. utim trakama.

3.1.3 Ogranienje brzine

U novom zakonu o saobraaju uvedene su i neke novine. Prema tom zakonu maksimalna brzina na na autocestama je 130 km/h, ostalim cestama 80 km/h, a na cestama u naseljima 60 km/h. Vozai koji imaju manje od dvije godine vozakog iskustva smiju voziti maksimalnom brzinom od 120 km/h, 70 km/h odnosno 50 km/h, i zabranjena im je vonja nakon 23 asa. Oni koji ne budu potivali ove doredbe platit e kaznu u iznosu od 50 KM. Talijanski ministar prometa Alessandro Bianchi namjerava obavezati proizvoae automobila da u sve nove automobile ugrade tehniko ogranienje brzine. Prema

Bianchijevim zamislima ubudue se ne bi mogli registrovati automobile koji

omoguavaju brzini od preko 160 km/h. Ta brzina ionako je daleko vea od najvee doputene brzine na najveem broju europskih autocesta, smatra ministar. On smatra da bi automatsko ogranienje brzine smanjilo broj poginulih na talijanskim cestama za 1.0005.

3.2 Radna hipoteza i pomone hipoteze

http://www.bih-rss.net/article_italija_uvodi_automatsko_ograni%E8enje_brzine_automobila__68876.htm

Cestovni saobraaj, koji dominira i u putnikom i u teretnom prijevozu, u usporedbi s ostalim granama prometa daleko u najveoj mjeri negativno utie na okolinu. Najvea prijetnja je konstantni porast emisije tzv. Staklenikih plinova koji direktno ili indirektno utiu na globalno zagrijavanje, promjenu klime, a time i na ljudsko zdravlje.

3.2.1 Svrha i ciljevi istraivanja

Zbog sve veeg tetnog uticaja na okoli, u svim sektorima pa tako i prometnom, da je se velika panja njegovoj zatiti. Kako bi se negativan ekoloki uticaj prometa smanjio, nuno je provesti niz mjera. U radu e biti prikazane mjere dosadanjeg razvoja, sadanje stanje i perspektiva smanjenja emisije tetnih sastojaka izduvnih gasova.

3.2.2 Znanstvene metode

Pri istraivanju i formuliranju rezultata istraivanja ovog rada, koritene su sljedee znanstvene metode: - metoda analize - metoda sinteze - metoda dokazivanja - statistika metoda - metoda uzoraka

3.2.3 Dosadanji razvoj emisije sastojaka izduvnih gasova

U drugom poglavlju biti e razmatran dosadanji razvoj emisije tetnih sastojaka izduvnih gasova kod cestovnog saobraaja. Primjer e biti objanjen na kvaliteti zraka u odreenom razdoblju na teritoriji BiH. Kvaliteta zraka u BiH, posebno u zimskim mjesecima, ne zadovoljava iako je zadnja godina poboljana. Kada je rije o vozilu kao izvoru zagaenja zraka osnovna rasprava vodi se u okviru primjene klasinih motora s unutarnjim sagorijevanjem (SUS), koji dominiraju naim ulicama. Drumski saobraaj doprinosi mnogim problemima u ivotnoj sredini, jer je zavistan od neobnovljivih fosilnih goriva, naroito nafte. Prouzrokuje buku i zagaenje vazduha, zemljita i vode, bioloke i drutvene uticaje, ako i uticaje zbog upotrebe zemljita, koji mogu djelovati lokalno na elemente ivotne sredine. Regionalno (emisije izduvnih gasova utiu na kiselost), pa ak i globalno (gosovi koji utiu na zagrijavanje atmosfere i promjenu klime). Emisija iz vozila se sastoji od nekoliko stotina jedinjenja. Znaajne materijezagaivai ukljuuju materije u obliku tenih ili vrstih estica, ugljen monoksid, ugljen dioksid, azotni i sumporni oksidi i ugljovodonici, koji se zajedno nazivaju isparljiva organska jedinjenja. Emisije iz vozila takoe ukljuuju trajnja jedinjenja, koja mogu ostati u ivotnoj sredini mogo godina, kao to su teki metali (olovo, kadmijum, poliaromatini ugljikovodonici i ogranohlor). Materije u obliku malih vrstih ili tenih estica, naroito onih malog prenika, povezane su sa bolestima plua /dizel motori su najvaniji izvor ugljen monoksida), ugljen dioksid je gas koji zagrijava stmosferu, azotni oksidi su povezani sa respiratornim problemima i doprinose indirektno globalnom zagrijavanju.

3.2.4 Oneienje okolia

8

Zagaenje zraka od cestovnog saobraaja ozbiljno ugroava zdravlje ljudi, dok buka motornih vozila ometa normalan rad i boravak ljudi u gradskim podrujima to ukazuje na potrebu primjene svih moguih akcija i mjera kojima bi se kontrolisala emisija zagaivaa motornih vozila. Smanjenje upotrebe fosilnih goriva, smanjenje broja preenih kilometara, uvoenje novih tehnologija itd. znaajno bi uticalo na smanjenje emisije izduvnih gasova. Da bi se ovi programi proveli i bili upotrebljivi, neophodna je i asistencija dravnih institucija, uz iju bi se pomo, kontrolom vozila na cesti, omoguilo odravanje emisije izduvnih gasova ispod graninih vrijednosti. Pored toga neophodno je i inoviranje zakona o zatiti okolia u postvepenom prihvatanju evropske registrative.

3.3. Izgradnja novih cesta Izgradnja cesta je uvijek izazovan posao. Takvi poduhvati zaokupljaju panju kako strune javnosti tako i obinih ljudi, a na prostorima Bosne i Hercegovine uz to esto se mijeala i politika. U sljedeem periodu politika modernizacije i izgradnje cestovne mree morae intezivno da se razvija, naroito kada je u pitanju izgradnja autocesta i brzih saobracajnica. Kao dio ovog nastojana Bosna i Hercegovina je na II Panvropskoj konferenciji ministara transporta EU (odranoj u Helsinkiju, avgusta 1997. godine) dobila koridor V-C : Budimpesta - Osijek - Sarajevo - Ploe kao krak koridora V6. Izgradnja modernog prometnog sistema je od velikog znaaja za Bosnu i Hercegovinu u cilju zadovoljavanja zahtjeva evropskog prometnog sistema kao bitnog uslova integracije Bosne i Hercegovine u evropski prometni sistem. Geografski poloaj koji kroz istoriju ini Bosnu i Hercegovinu sjecitem evropskih puteva istovremeno je ini i jednim od najteih zahtijeva ogromna materijalna sredstva. Proces izgradnje Koridora Vc e biti dugoroan proces. S toga politiku izgradnje autoceste na Koridoru Vc treba voditi na nain koji najvie odgovara interesima cestovnih pravaca zbog njenih geomorfolokih uslova terena kojima prolazi. Zbog toga proces izgradnje Koridora Vc

Prof. Dr efkija eki, Uvodno izlaganje na tribini Vijea kongresa bonjakih intelektualaca, Sarajevo, 16.02.2002. godine

Bosne i Hercegovine, usklaen sa ukupnim privrednim razvojem drave ali i realnim projekcijama finansijskih mogunosti. Sa izgradnjom prve dionice na Koridoru Vc se poelo 2001 godine, na dionici Podlugovi Joanica, u ukupnoj duini 11,50 km. Izgradnja prve dionice je zavrena 2003. godine kada je ista putena u promet. Izgradnja druge dionice je predstavljala kontinuitet u nastavku izgradnje autoceste na Koridoru Vc a izvrena je na dionici Visoko Podlugovi, u ukupnoj duini 8,50 km. Izgradnja druge dionice je izvedena u periodu 2005. 2006. godina nakon ega je ista putena u eksploataciju. Zavretkom radova na dionici Dobrinja Kakanj Federacija BiH raspolae sa 37 km savremene auto ceste. Za realizaciju izgradnje Koridora Vc planirani su sljedei izvori prihoda7: Prihodi iz budeta BiH; Prihodi od taksi na naftu i naftne derivate; Prihodi od cestarine; Prihodi od kreditnog zaduenja.

Proces finansiranja i izgradnje autoceste na trasi Koridora Vc dugoroan proces iju realizaciju treba voditi na nain da najvie odgovara interesima Bosne i Hercegovine ali istovremeno da mora biti usklaen sa planiranim ukupnim razvojem drave i realnim projekcijama finansijskih mogunosti drave. Ovakav poetni pristup omoguava da se u poetnoj fazi projekta pralaleno gradi i stvaraju uslovi za novi zamah u gradnji kroz obezbjeenje novih, sigurnih izvora finansiranja koji se odnose na uvoenje takse na naftu i naftne derivate, izdvajanje iz budeta BIH, uvoenje cestarine i dobivanje prvog kreditnog iznosa. Ovime se osigurava finansijska konstrukcija za prvih 80 km autoputa to bi u narednoj fazi moglo da znai da pozicija Bosne i Hercegovine ve na ovome projektu dobiva na snazi u eventualnim pregovorima sa moguim privatnim partnerima u realizaciji kompletne autoceste Zenica Sarajevo Mostar na principu punog partnerskog odnosa u nekom od oblika javnog privatnog partnerstva. Partnerstvo se ogleda u tome da drava ne mora prihvatati nepovoljna finansijska rjeenja eventualnog mogueg modela jer u sluaju nepovoljnog (po dravu)
7

Finansiranje i izgradnja autoceste Zenica Sarajevo Mostar na trasi Koridora Vc, Federalna Direkcija za izgradnju, upravljanje i odravanje autocesta, Dubrovnik, novembar 2007.

10

partnerskog odnosa sigurnom realizacijom prve faze (realizacija prvog kredita) bi se stvorilo povjerenje kod meunarodnih institucija u nastavak realizacije na tradicionalni nain. Sa druge strane, u sluaju povoljnog partnerskog odnosa (po dravu) sa privatnim sektorom u nekom od oblika javnog privatnog partnerstva dravi ostaje viak sredstava (evidentan u gotovinskom toku realizacije projekta) koji dalje moe da ulae u nastavak izgradnje u nove dionice autoceste na trasi Koridora Vc u smjeru juno od Mostara ka granici sa Republikom Hrvatskom.

3.3.1 Potrebe dosljedne primjene mjera za zatitu zraka

Za zatitu okolia potrebno je uloiti velika sredstva a oekivani rezultati nisu ni brzi ni lako uoljivi. Meutim to je investicija za zdraviju budunost i poboljanje kvalitete ivota. Zakon o zatiti okolia propisuje da se sredstva za finansiranje zatite okolia osiguravaju u dravnom proraunu, proraunima jedinice lokalne samouprave i jedinice regionalne samouprave, fondu za zatitu okolia i energetsku uinkovitost, te drugih izvora.

3.3.2 Izgradnja novih parking prostora

U procesu urbanistiko saobraajnog planiranja jedna od osnovnih dilema je koliko parking mjesta obezbjediti za odreene vrste aktivnosti (stanovanja, rad, trgovina i sl.) i u kojim dijelovima grada (centralna zona, ruralno podruje, i sl.). U urbanistikom planiranju potrebe za parkiralinim povrinama procjenjuju se u zavisnosti od stepena atrakcije gradskih sadraja i stanja sistema javnog gradskog saobraaja, uz istovremeno sagledavanje mogunosti prostora. U pogledu planerskih i tehniko eksploatacionih karakteristika od uticaja na programske uvjete za projektovanje treba razlikovati tri osnovne grupe parkiralita. Parkiralita uz mjesto stanovanja predstavljaju potrebu koja se po vanosti izjednaava sa drugim elementima opremme stana. Zato je normalno da izgradnja i odravanje ovih parkiralita budu vezani uz stambene fondove.

11

Parkiralita uz mjesta rada planiraju se uz znaajnije koncentracije radnih mjesta (industrija, administrativni kompleksi, bolnice i sl.). Parkiralita ope namjene planiraju se uz atraktivne urbanistike sadraje (trgovina, poslovanje, zabava i sl.) kao javni objekti. Oni treba da omogue koritenje putnikih automobila u line svrhe putovanja. Budui da su najvee koncentracije atraktivnih sadraja u centralnoj zoni praene i najotrijim prostornim ogranienjima, ova vrsta parkiralita u velikim gradovima se organizuje u vieetanim podzemnim ili nadzemnim objektima.

3.4 Emisija tetnih tvari u gradskom saobraaju

3.4.1 Upravljanje cestama, eljeznicom

U Federaciji Bosne i Hercegovine magistralnim cestama upravlja Direkcija cesta pri Vladi Federacije BiH, koja ima status pravnog lica. Ova direkcija upravlja mreom od oko 2024 km magistralnih cesta i odgovorna je za stanje na njima, ukoliko ugovorom sa izvoaima radova odgovornost nije prenesena na izvoaa. Direkcija cesta ima svoje izvore prihoda, koji se ostvaruju iz naknade za ceste, iz maloprodajne cijene goriva i od registracije vozila, kao i drugih manjih izvora8. U FBiH, regionalnim, odnosno kantonalnim cestama upracljaju direkcije za ceste u kantonima, a lokalnim cestama upravljaju nadleni optinski organi. U Republici Srpskoj, magistralnim i regionalnim cestama, u ukupnoj duini od oko 4148 km, upravlja direkcija za puteve pri Ministarstvu saobraaja i veza, a sredstva za odravanje, rekonstrukciju i razvoj usmjeravaju se preko budeta Republike Srpske na ovu direkciju9. Organizacija eljeznikog sistema u BiH prema Zakonu o eljeznicama BiH, zasniva se na principu razdvajanja usluga u eljeznikom prevozu i eljeznike infrastrukture10.

efkija eki, Ekonomika u transportu i komunikacijama, Fakultet za saobraaj i komunikacije, Sarajevo, 2005., strana 306 9 isto 10 Alija Behmen, Organizaciono i poslovno restruktuiranje eljeznica Bosne i Hercegovine za trini koncept poslovanja i razvoja, Zbornik referatov, Ljubljana Portoro, 12. 13. maj 2005, str, 227.

12

Upravitelju infrastrukture izdaje se dozvola za upravljanje javnom eljeznikom infrastrukturom, a eljeznikom operatoru licenca i potvrda o sigurnosti. eljezniki prevoz u BiH obavljaju dva javna preduzea: eljeznice FBiH sa sjeditem u Sarajevu, i eljeznice RS sa sjeditem u Banja Luci. Za upravljanje eljeznikom infrastrukturom osnovana je javna korporacija eljeznice BiH. JP eljeznice FBiH ili Javno preduzee eljeznice Federacije Bosne i Hercegovine su javno preduzee u vlasnitvu Federacije BiH. Ovo preduzee je osnovano u 2001. godini odlukom Vlade Federacije BiH o spajanju JP eljeznice BiH i JP eljeznice Herceg-Bosne.

3.4.2 Emisija tetnih tvari motornih vozila

Promet motornih vozila u gradovima uvjetovan je bezbrojnim injenicama od gustoe prometa, vrste ceste preko naina pogona sve do induvidualnog ponaanja svakog vozaa. Svi ti faktori imaju mjerodavan uticaj na potronju energije i emisiju tetnih tvari. Od mnogobrojnih tetnih tvari koji se emituju obino tehniki odreuju ono to se pojavljuje u znatnim koliinama, kao to su duini oksidi, ugljini monoksid, neizgoreni ugljikovodonici i estice. Emisije sumpornog dioksida i olova izraunavaju se na temelju sadraja sumpora odnosno olovnog alkila u gorivu i potronji goriva. Oneiujue tvari isputaju se u zrak u obliku plinova, para i praina. Izduvni gasovi sadre preko 500 organskih i anorganskih tvari. Njihov sastav ovisi o koritenom gorivu, stepenu izgaranja i reimu rada motora. Pare obino nastaju prilikom punjenja automobliskih rezervoara i sipanjem goriva na benzinskim pumpama. Praine nastaju zbog gubitka tereta, troenja guma, obloga konica i drugih pokretnih dijelova automobila, ali i troenja zastora kolovoza. Emisija tetnih tvari zavisi prvenstveno o veliini i strukturi prometa, dinamici vonje (slobodan tok, zastoji), jaini izvora i trajanju emisije, starosti i opem stanju vozila. Djelovanje oneiujue tvari na okoli oituje se na globalnoj razini promjenom klime, na regionalnoj razini pojavom kiselih kia, a na lokalnoj razini pojavom smoga.

13

3.4.3 Stakleniki plinovi i globalno zagrijavanje, kisele kie

Emisija staklenikih plinova, prvenstveno ugljikova dioksida CO2, metaha CH4 i duikova dioksida N2O, smatra se jednim od najveih problema dananjice u zatiti zraka. Stakleniki plinovi prirodno se nalaze u atmosferi, ali je porast njihove koncentracije u zadnje vrijeme, uglavnom rezultat ljudskih aktivnosti. Znatan dio emisije staklenikih plinova dolazi iz prometa kao posljedica izgaranja fosilnih goriva. Najvie emisija ugljinog dioksida u prometu dolazi iz drumskog saobraaja, a samo mali dio od ostalih oblika prometa. Potrebno je napomenuti da su motorna vozila odgovorna za priblino polovicu emisija CO2 u sektoru prometa i oko 12% sveobuhvatnih emisija CO2 u EU. Procjenjuje se da je CO2 odgovoran za oko 50% globalnog zagrijavanja iako je u ukupnoj emisiji staklenikih plinova zastupljen preko 60%. Sumporna i azotna jedinjenja doprinose stvaranju kiselih kia i isuivanju zemljita. Neka isparljiva organska jedinjenja su motogena, kancerogena i neurotoksina (npr. Smrtnost od raka se povezuje sa izloenou benzolu i poliaromatinim ugljikovodonicima). Upotreba zemljita je takoe problematino pitanje, jer prevozna infrastruktura onemoguava korienje zemljita u druge svrhe (npr. za poljoprivredu), a gradsko irenje stvara potrebu za veom prevoznom strukturom, to moe biti kontraproduktivno sa stanovita ouvanja ivotne sredine.

3.4.4 Naknade u funkciji zatite okolia

U BiH, prema odredbi lana 16. Zakona o fondu za zatitu okolia i energetsku uinkovitost, prave i fizike osobe vlasnici ili ovlatenici prava na vozila na motorni pogon, plaaju posebnu naknadu za okoli na vozila na motorni pogon. Ta naknada plaa se pri registraciji vozila, odnosono pri provjeri tehnike ispravnosti vozila i

14

njezino plaanje je uslov za registraciju odnosno ovjeru tehnike ispravnosti vozila. Naknada se odreuje i plaa prema vrsti vozila, vrsti motora i pogonskog goriva, radnom obimu ili snazi motora i starosti vozila. Posebnom naknadom za okoli na vozila na motorni pogon ostvaruje se naelo da oneiiva plaa, te mogunost finansiranja projekata ieg transporta dijelom prihoda od te naknade. Stanovnitvo ima znatan uticaj na drutveno privredni razvoj, a time posebno na stanje okolia. Openito, vei prihodi i vii ivotni standard znae i vee korienje prevoznih sredstava, prvenstveno automobila (osim za odlazak na posao koriste se i za odlazak na godinji odmor, za kupovinu u trgovakim centrima izvan grada...) Svako od nas moe pridonijeti smanjenju oneienja zraka: Hodanjem i korienjem javnog prevoza umjesto vonjom automobilom; Vonjom tedljivog automobila; Redovnim servisiranjem automobila.

3.5 Potreba za donoenjem novih programa zatite okolia

Investiranja, posebice u podruju prometa, energetike, veza, vodnog gospodarstva i sl. Nesumnjivo je da realiziranje toga zahtijeva veoma opsena investicijska Stoga su ove zemlje nedvojbeno upuene na potrebu sredstva, kojima ne raspolae veina zemalja, posebice onih manje razvijenih i u procesu pretvorbe.

15

angairanja stranog kapitala za realiziranje spomenutih ciljeva i interesa zatite ivotne sredine. S tim ciljem doneseni su zakoni o koncesijama u Bosni i Hercegovini, na entitetskim i na dravnoj razini. Zakoni su u potpunosti meusobno sukladni, a njima se utvruju uvjeti pod kojima se domaim i stranim pravnim osobama mogu dodjeljivati koncesije za osiguranje infrastrukture i usluga, financiranje, projektiranje, izgradnju, odravanje i upravljanje radom te infrastrukture i s njom povezanih objekata i ureaja, kao i koritenje prirodnih resursa u svrhu zatite okolia. Radi privlaenja stranog ili agairanja domaeg kapitala, moraju se stvarati povoljni uvjeti za poslovanje, odnosno povoljno investicijsko ozraje za strane i domae investitore. Republika BiH se mora opredijeliti za zatitu i ouvanje okolia donoenjem brojnih propisa u tu svrhu. Meutim, u dijelu koji se odonosi na saobraaj ne ostvaruje planiranje ciljeve. Saobraaj je nedovoljno zastupljen u optinskim programima zatite okolia. Takoe su samo za manji broj gradova izraene saobraajne studije i veinom obrauju pitanja organizacije prevoza bez detaljne analize pritisaka na okoli. Dodatne mjere koje drava, odnosno jedinice lokalne i podrune samouprave mogu poduzeti kako bi smanjile oneienje zraka do kojeg dolazi upotrebom vozila na motorni pogon su primjerice: izdvajati vie sredstava za poboljanje javnog prevoza (posebno tramvajskog u gradovima koji ga imaju), i izgradnju biciklistikih staza (postaviti odgovarajucu opremu za njihovo prakiranje) kao i za promovisanje putovanja njima, koristiti alternativan goriva u javnom prevozu, ulagati u razvoj eljeznikog saobraaja, pomorstva i unutranje plovidbe, te prevoz tereta to vie preusmjeriti na te grane saobraaja, ograniiti ili zabraniti upotrebu motornih vozila u odreenom podruju (uspostaviti zone zatite okolia).

16

U okviru Evropske unije uslijedile su brojne aktivnosti na definisanju i provoenju odgovarajue saobraajne politike kroz tzv. zelenu knjigu (Green paper) kojom se nastoje rijeiti najvaniji problemi u Evropi. Saobraajni sistem BiH e se razvijati s Evropskim te e u najveoj mjeri odrati razvojne spoznaje i iskustva koja e se pokazati opravdanim i prihvatljivim u najveem broju Evropskih zemalja. Osim nabrojenih perspektiva, autori daju jo neka od moguih rjeenja za smanjenje emisije tetnih plinova odnosno estica kao krajnjih ostataka sagorijevanja: postavljanje rampi za apsolutnu zabranu saobraanja u jezgri grada (osim vozila intervencije, dostave) eventualno za prevoz nepokretnih i teko pokretnih osoba moe biti na raspolaganju vozilo s' druge strane rampe koje e te osobe dovesti do eljenog cilja, osiguravanje sredstava iz gradskih i optinskih prorauna za subvencioniranje taksi prevoznika, kako bi svojom niskom cijenom bili dostupni veem broju graana, te time poticali ne polaganje vozakih ispita, popunjavanje kapaciteta u osobnim automobilima, umjesto dosadanjeg stanja, mjesta za parkiranje u centrima gradova prenamijeniti u zelene povrine, vrtove, parkove i sl. , uvesti vozila na baterije koja e se iznajmljivati u neposrednoj blizini centra grada, zatim e se ispunei obaveze u gradu (kupovina, posao i sl.), automobil odvesti do punjanice (garae)- rent-a-electric-car.

4. Zakljuak
Saobraajna, kao dio ukupne politike drutva, temelji se na poznavanju odreenih zakonitosti u odvijanju prometa i uvaavanju njegove funkcije u ekonomskom i drutvenom sustavu zemlje.

17

Saobraajna politika trasira pravce u kojima e promet da odgovori potrebama svih zainteresovanih uesnika, da bude siguran i bezbjedan, priutiv, ekonomski stimulativan i efikasan i da vri minimalan negativan uticaj na ivotnu sredinu. Izbor instrumenata saobraajne politike treba da se zasniva na oekivanim koristima od njihove primjene. Zajedno sa izborom instrumenata, njihovim meusobnim usklaivanjem, te usklaivanjem instrumenata i ciljeva saobraajne politike treba dimenzionisati i svaki pojedinani instrument. To je sloen proces koji provode odgovarajua struna tijela u svrhu ouvanja ivotne sredine. Zagaenost zraka tetno utie na ljudsko zdravlje, biljni i ivotinjski svijet, materijale, i stoga je potebno provoditi mjere ouvanja kvaliteta zraka u svim podrujima, a posebno u ugroenim gradskim i industrijskim sreditima. Zagaenost zraka je globalni problem pa ne udi ukljuenost cijele meunarodne zajednice na njegovom rjeavanju. Korisinici motornih vozila optereeni su raznim trokovima koje prati stalno poveanje cijena goriva. Alternativna goriva i hibridni automobili u pravilu smanjuju trokove i pridonose smanjenju zagaenosti zraka.

5. Literatura
[1] Juraj Padjen, Prometna politika, Informator, Zagreb 1996. [2] Prof. Dr. efkija eki, Ekonomika u transportu i komunikacijama, Fakultet za saobraaj i komunikacije, Sarajevo, 2005. 18

[3] Prof. Dr efkija eki, Izgradnja autoceste dravni prioritet BiH, Uvodno izlaganje na tribini Vijea kongresa bonjakih intelektualaca, Sarajevo, 16.02.2002. godine [4] Dokument o politici dodjele koncesija u Bosni i Hercegovini, 27. jul 2007. Sarajevo [5] Finansiranje i izgradnja autoceste Zenica Sarajevo Mostar na trasi Koridora Vc, Federalna Direkcija za izgradnju, upravljanje i odravanje autocesta, Dubrovnik, novembar 2007 [6] Osman Lindov, Znaaj tehnike ispravnosti motornog vozila sa aspekta ekolokih i sigurnosnih parametara, Referat na znanstveno strunoj konferenciji Sigurnost u saobraaju i tehniki pregled vozila, Sarajevo, februar, 2009. [7] Mehmed Konakovi, Sigurnost saobraaja posmatrana kroz usmjrenu i selektivnu kontrolu rada sistema tehnikog pregleda vozila, Referat na znanstveno strunoj konferenciji Sigurnost u saobraaju i tehniki pregled vozila, Sarajevo, februar, 2009. [8] Internet izvori
http://www.dnevniavaz.ba/forum/viewtopic.php?f=2&t=289&start=60 http://www.bih-rss.net/article_italija_uvodi_automatsko_ograni%E8enje_brzine_automobila__68876.htm

http://www.rao.hr/0%20-%20PARKEX%20-%20HPU-%20m-parking%20-%20web.htm
http://www.dzm.hr/homologacija/ http://web.efzg.hr/dok//TUR//TIP-2.pdf

19