Poslovna Matematika

RALEVI NEBOJA
LANDIKA MIRJANA

POSLOVNA
MATEMATIKA

Prijedor 2007.

N.Ralevi, M.Landika: POSLOVNA MATEMATIKA

2

Autori:
Ralevi Neboja
Landika Mirjana

Naziv:
POSLOVNA MATEMATIKA

Recenzenti:
Prof. dr Milo anak
Prof. dr Esad Jakupovi

Izdavai:
Visoka kola za ekonomiju i informatiku - Prijedor
&
M Power Banja Luka

Za izdavaa:
Prof.dr Aleksandar oki

Tira:
300

Prijedor, 2007.

ISBN 978-99955-20-06-9

Zabranjeno fotokopiranje, pretampavanje i drugi oblici umnoavanja ove
knjige. Sva prava zadravaju izdava i autor.

3

P R E D G O V O R

Ovaj udbenik napisan je prema nastavnom planu i programu za
predmet Poslovna matematika na Koledu za informatiku i menadment
Janjo Prijedor. Meutim, zbog svoje strukture i sadraja mogu ga koristiti i
studenti svih visokih kola slinog profila.

Najvei dio udbenika posveen je reavanju problema iz finansijske
matematike tako da ga mogu koristiti i svi oni koji se bave biznisom u
podruju bankarstva, osiguranja, trgovine, proizvodnje i na slinim
poslovima.

Dio materije posveen je nekim oblastima iz opte matematike, ali je
rastereena nepotrebnog matematikog formalizovanja tako da je mogu lako
koristiti i studenti koji nemaju detaljnije matematiko obrazovanje. Osim
toga, knjiga sadri veliki broj uraenih zadataka i primjera za vjebanje pa u
tom smislu moe posluiti i kao praktikum za studente.

S obzirom na sloenost obraene materije mogue je da smo napravili
neke propuste i uinili odreene greke pa sa zahvalnou prihvatamo
konstruktivne kritike i sugestije kako bi se zapaene primjedbe u narednom
izdanju knjige ispravile.

AUTORI


4

5
I) DETERMINANTE

Determinanta je kvadratna ema brojeva koja ima svoju vrijednost.
Broj vrsta (kolona) odreuje red determinante. Determinante imaju
viestruku primjenu, a ovde e biti razmotreno rjeavanje sistema linearnih
jednaina pomou determinanti.

1. DETERMINANTE DRUGOG REDA

Posmatrajmo determinantu koja ima dvije vrste i dvije kolone
22 21
12 11
a a
a a

Ovo je determinanta drugog reda kao to se vidi ima dvije dijagonale
glavnu ( a11 \ a
22
) sporednu (a
12
/ a
21
). Vrijednost ove determinante dobija se
kada se od proizvoda elemenata na glavnoj dijagonali oduzme proizvod
elemenata na sporednoj dijagonali:

22
12
21
11
a
a
a
a
= a
11
a
22
a
12
a
21

determinanta:

3 1
1 2
= 2 3 1 ( 1) = 6 + 1 = 7

6
Pomou determinante drugog reda mogu se rjeavati sistemi od dvije
linearne jednaine sa dvije nepoznate.
Posmatrajmo sistem:

a
11
x+ a
21
y = b
1
a
12
x+ a
22
y = b
2

Ako sa D oznaimo determinantu koju ine koeficijenti uz nepoznate,
tz. determinantu sistema:

D =
22
12
21
11
a
a
a
a
= a
11
a
22
a
12
a
21

Sa D
x
determinantu koja se dobije tako da u prvoj koloni piemo
slobodne koeficjente, a u drugu kolonu lanove uz drugu nepoznatu:

D
x
=
22 2
12 1
a b
a b
= b
1
a
22
b
2
a
12

I sa D
y
determinantu koja se od determinante sistema razlikuje po
tome to drugu kolonu zamjenjuje kolona slobodnih lanova:

D
y
=
2 21
1 11
b a
b a
= b
1
a
11
b
2
a
21

7
Lako je pokazati da je rjeenje sistema:

x =
D
D
x

y =
D
D
y

ako je sistem:

2x + y = 5
x 2y = -1
onda je:

D =
3 1
1 2
= 6 1 = 7

D
x
=
3 1
1 5

= 15 + 1 = 14

D
y
=
1 1
5 2
= 2 5 = 7

Rjeenje sistema je:

x =
7
14
=
D
D
x
= 2
y =
7
7
=
D
D
y
= 1


8
2. DETERMINANTE TREEG REDA

Posmatrajmo determinantu:

A =
33 32 31
23 22 21
13 12 11
a a a
a a a
a a a

Vrijednost ove determinante moe se izraunati korienjem tz.
Sarusovog pravila. Naime, ako se pored determinante dopiu prve dvije
kolone:

A =
32
22
12
31
21
11
33
23
13
32
22
12
31
21
11
a
a
a
a
a
a
a
a
a
a
a
a
a
a
a

Onda kao to je oznaeno postaje tri glavne i tri sporedne dijagonale.
Vrijednost determinante dobija se kada se od zbira proizvoda elemenata sa
glavne dijagonale oduzme zbir proizvoda elemenata sa sporednih dijagonala:

A = a
11
a
22
a
33
+ a
12
a
23
a
31
+ a
13
a
21
a
32
(a
12
a
21
a
33
a
11
a
23
a
32
a
13
a
22
a
31
)

Na primjer, vrijednost sledee determinante je:

A =
2
2
3
3
1
2
1 2 3
0 2 1
1 3 2
= 4 + 0 2 ( 3 + 0 + 6) = 2 3 = 1

9
Slino kao kod determinanti drugog reda, pomou determinanti treeg
reda mogu se rjeavati sistemi linearnih jednaina. Posmatrajmo sistem:

a
11
x + a
12
y + a
13
z = b
1
a
21
x + a
22
y + a
23
z = b
2

a
31
x + a
32
y + a
33
z = b
3

Koeficijenti uz nepoznate ine determinantu sistema:

D =
33 32 31
23 22 21
13 12 11
a a a
a a a
a a a

Slino kao kod sistema dvije jednaine sa dvije nepoznate ovde se
izraunavaju jo tri determinante:

D
x
=
33 32 3
23 22 2
13 12 1
a a b
a a b
a a b

D
y
=
33 3 31
23 2 21
13 1 11
a b a
a b a
a b a

D
z
=
3 32 31
2 22 21
1 12 11
b a a
b a a
b a a


10
Koje se od determinante sistema razlikuju po tome to kolona
slobodnih lanova zamjenjuje kolonu uz odgovarajuu promjenljivu. Moe se
pokazati da je rjeenje sistema:
x =
D
D
X

y =
D
D
Y

z =
D
D
Z

posmatrajmo sistem jednaina:

x + y + 2z = 7
2x y + z = 2
x + y z = -1
Ovdje je:

D =
1
1
1
1
2
1
1 1 1
1 1 2
2 1 1

= 1 1 + 4 ( 2 + 1 +2) = 3

D
X
=
1
1
1
1
2
7
1 1 1
1 1 2
2 1 7

= 7 1 + 4 ( 2 + 7 + 2) = 3

D
Y
=
1
2
7
1
2
1
1 1 1
1 2 2
2 7 1

= 2 7 4 ( 14 1 4) = 6

11

D
Z
=
1
1
1
1
2
1
1 1 1
2 1 2
7 1 1

= 1 2 + 14 ( 2 + 2 + 7) = 6

Pa je:

x = 1
3
3
= =
D
D
X

y =
3
6
=
D
D
Y
= 2

z =
3
6
=
D
D
Z
= 2

3. DETERMINANTE VIEG REDA

Determinanta D reda n moe se izraunati razvijanjem po elementima
neke vrste (kolone) pri emu se dobija n determinanti (n 1) reda, tako da se
determinanta etvrtog reda moe svesti na zbir etiri determinante treeg
reda.
Razvijanje se vri tako to se svaki element vrste (kolone) zamjenjuje
svojim algebarskim kofaktorom. Za element a
ij
njegov algebarski kofaktor je:

(1 1)
i+j
a
ij
D
ij


12
Ovdje je Dij determinanta koja ostaje kada se iskljue elementi i-te
vrste i j-te kolone. Onda je:

D =
ij ij
j
j i
D a
+
) 1 (

Na primjer, posmatrajmo determinantu:

D =
2 5 1 1
3 2 2 3
1 1 2 4
3 1 1 2

Razvijanjem po elementima, recimo, prve vrste dobija se da je:

D = ( 1)
1+1
2
2 5 1
3 2 2
1 1 2
+ ( 1)
1+2
1
2 5 1
3 2 3
1 1 4
+ ( 1)
1+3
( 1)
2 2 1
3 2 3
1 2 4

+ ( 1)
1+4
3
5 1 1
2 2 3
1 2 4

D = 58 + 34 + 11 + 177 = 164

Kada u nekoj vrsti ili koloni ima nula sav posao oko izraunavanja se
olakava ako se razvijanje vri po elementima te vrste ili kolone.

13
Moe se pokazati da determinanta ne mjenja vrijednost ako jednu
vrstu (kolonu) pomnoimo brojem i dodamo drugoj vrsti (koloni). Time
moemo neke elemente zamjeniti nulama. Tako, u prethodnom primjeru
moemo lako napraviti nule, Na primjer u drugoj koloni:

D =
2 5 1 1
3 2 2 3
1 1 2 4
3 1 1 2
+ + +
1 2 2
=
5 4 0 3
9 0 0 7
5 3 0 0
3 1 1 2
=
= ( 1)
1+2
1
5 4 3
9 0 7
5 3 0

D = 164

Dakle, ovim postupkom umjesto izraunavanja vrijednosti etiri
determinante treeg reda izraunali smo vrijednost samo jedne.

Kao to se determinante drugog i treeg reda mogu koristiti za
rjeavanje odgovarajuih sistema linearnih jednaina slino je i sa
determinantama vieg reda. Dalje e biti razmotreni i drugi metodi koji su
esto efikasniji od ovde prikazanih.


14

4. DISKUSIJA RJEENJA SISTEMA JEDNAINA

S obzirom da se rjeenja sistema linearnih jednaina dobijaju kao
kolinici determinanti za nepoznate i determinante sistema moe nastupiti
jedna od sljedee tri situacije:
a) ako je determinanta sistema razliita od nule sistem ima
jedinstveno (jedno rjeenje).
b) ako je determinanta sistema jednaka nuli, a bar jedna od
determinanti za nepoznate razliita od nule sistem nema rjeenje.
c) ako je determinanta sistema jednaka nuli i sve determinante za
nepoznate jednake nuli sistem je neodreen (moe imati beskonano mnogo
rjeenja).

Na primjer, posmatrajmo sistem jednaina:
kx + y = 3
x y = 2
gdje je k parametar (bilo koji broj). Rjeenje ovog sistema pomou
determinanti je:
D =
1 1
1
k
= k 1

D
X
=
1 2
1 3
= 3 2 = 5

D
Y
=
2 1
3 k
= 2k 3

15
Ako je D 0 tj. k -1 sistem ima jedinstveno rjeenje:

x =
D
D
X
=
1
5

k
=
1
5
+ k

y =
D
D
Y
=
1
3 2

k
k

Ako je D = 0 tj. k = -1 sistem nema rjeenja jer je Dx = 5 0

Posmatrajmo sledei sistem jednaina

a
2
x + y + z = 3
x + a y + 2z = 4
2x + (1+a) y + 3z = 7

gdje je a realan parametar. Ovde je:

D =
) 1 (
1
2
1
3 ) 1 ( 2
2 1
1 1
2 2
a
a
a
a
a
a
+ +
= 3a
3
+ 4 + 1 + a (3 +2a
2
+2a
3
+2a) =
= (a 1)(a +1)(a 2)

Poto je determinanta sistema D jednaka (a-1) (a+1) (a-2) onda kad
god je vrijednost parametra a 1 i a2 determinanta sistema je razliita od
nule i sistem ima jedinstveno rjeenje:
D
X
=
a
a
a
a
+ + 1
1
7
4
3
3 1 7
2 4
1 1 3
= 9a + 14 + 4 + 4a (12 +6 +6a +7a) = 0

16
D
Y
=
7
4
3
2
1
3 7 2
2 4 1
1 3
2 2
a a
= 12a
2
+ 12 + 7 (9 +14a
2
+8) = 2a
2
+2 =
= - 2(a 1)(a + 1)

D
Z
=
a
a
a
a
a
a
+ + 1
1
2
1
7 1 2
4 1
3 1
2 2
= 7a
3
+8 + 3 +3a (7 +4a
2
+4a
3
+ 6a) =
= 3a
3
4a
2
3a + 4

D
Z
= (3a 4)(a 1)(a + 1)

Poto je determinanta sistema D jednaka (a 1)(a + 1)(a 2), onda
kada god je vrijednost parametra a = 1 i a = 2 determinanta sistema je
razliita od nule i sistem ima jedinstveno rjeenje:

x = 0
) 2 )( 1 )( 1 (
0
=
+
=
a a a D
D
X

y =
2
2
) 2 )( 1 )( 1 (
) 1 )( 1 ( 2
=
+
+
=
a a a a
a a
D
D
Y

z =
2
4 3
) 2 )( 1 )( 1 (
) 1 )( 1 )( 4 3 (
=
+
+
=
a
a
a a a
a a a
D
D
Z

Ako je a = -2 onda je D = 0 a Dy = -6 0 to znai da sistem
jednaina nema rjeenje.

17
Ako je a = -1 onda je:
D = 0, Dx = 0, Dy = 0, Dz = 0 to znai da je sistem neodreen.
Zamjenom ove vrijednosti u polazne jednaine dobija se da je:

x + y + z = 3
x y + 2z = 4
2x + 3z = 7

Vidi se da trea jednaina predstavlja zbir prve dvije to znai da je
suvina jer ne nosi bilo koju novu informaciju o vezi promjenljivih koja nije
sadrana u prve dvije jednaine. Dakle sistem se svodi na:

x + y + z = 3
x y + 2z = 4

Poto su ostale dvije jednaine sa tri nepoznate jednu nepoznatu treba
uzeti za parametar, npr. z = t. Sada je:
x + y = 3 t
x y = 4 2t

Odavde se lako vidi da je:

x =
2
1
,
2
3 7 t
y
t +
=
i z = t.

S obzirom da vrijednost parametra t moe biti bilo koji realan broj to
znai da sistem ima beskonano mnogo rjeenja. Iz gornjeg tz. opteg
rjeenja za neku konkretnu vrijednost moe se dobiti posebno ili partikularno
rjeenje. Na primjer za t = 3 je x = 1, y = 1, z =3.

18
Preostalo je jo da se vidi ta se deava kada je parametar a = 1. Onda
je D = 0, Dx = 0, Dy = 0, Dz = 0 pa je sistem neodreen. Zamjenom ove
vrijednosti u polazni sistem je:
x + y + z = 3
x + y + 2z = 4
2x + 2y + 3z = 7

I ovde se vidi da je trea jednaina suvina pa ostaje:

x + y + z = 3
x + y + 2z = 4

Oduzimanjem jednaina dobija se da je z = 1 pa je:

x + y = 2

Ako jednu od promjenljivih uzmemo za parametar, npr. y = t, pa je x
= 2 t. Dakle opte rjeenje je

x = 2 t, y = t, z = 1.
Poto t moe biti bilo koji realan broj sistem ima beskonano mnogo
rjeenja. Jedno partikularno rjeenje, npr. za t = 2 je x = 0, y = 2, z = 1.

19

5. HOMOGENI SISTEM JEDNAINA

Sistem jednaina kod koga su svi slobodni lanovi nule naziva se
homogen sistem.
Na primjer sistem:

a
11
x + a
12
y +a
13
z = 0
a
21
x + a
22
y + a
23
z = 0
a
31
x + a
32
y + a
33
z = 0

je jedan primjer homogenog sistema jednaina.

Oigledno je da ovaj sistem uvijek ima rjeenje x = 0, y = 0, z = 0 koje
se naziva trivijalno rjeenje. Postavlja se pitanje da li osim trivijalnog postoje
i neka druga rjeenja. S obzirom da su determinante za nepoznate jednake
nuli jer uvijek sadre jednu kolonu sa svim nulama ako je determinanta
sistema razliita od nule sistem ima samo trivijalno rjeenje. Ali ako je i
determinanta sistema jednaka nuli, kao to smo ranije vidjeli, sistem je
neodreen.

x y + 2z = 0
2x + 3y z = 0
4x + y + 3z = 0

Da bi se ustanovilo da li sistem ima i netrivijalnih rjeenja treba
izraunati determinantu sistema:

20
D =
1
3
1
4
2
1
3 1 4
1 3 2
2 1 1
= 9 + 4 + 4 ( 6 1 + 24) = 0

Dakle poto je i determinanta sistema jednaka nuli sistem je
neodreen. To znai da je jedna od jednaina linearna kombinacija druge
dvije pa je prema tome suvina i treba je izbaciti. Ako odstranimo treu
jednainu bie:
x y = -2t
2x + 3y = t
Lako se vidi da je opte rjeenje:
x = -t, y = t, z = t.
Jedno mogue partikularno rjeenje je npr. za t = 2
x = -2, y = 2, z = 2.

21
ZADACI ZA VJEBU:

1. Izraunati determinante:

a)
1 3
3 2

b)
1 3 1
2 2 0
4 3 1

c)
1 2 3 1
4 3 2 1
3 1 2 1
3 1 1 2

d)
5 0 0 0 0
3 2 0 0 0
2 1 2 0 0
3 1 1 4 0
2 5 2 1 3

2. Rjeiti sistem jednaina pomou determinanti:

a) 2x y = 0
x + 2y = 7

b) x + 2y z = 2
-x + y + z = 4
2x y + 2z = 6

22
c) x - z + 2n = 3
y - n = 1
2x y - z + n = 1
y + z = 2

3. Rjeiti sistem jednaina:

a) x y = 0
2x 2y = 0

b) 2x - y + z = 0
x + 2y + z = 0
3x + y + 2z = 0

c) x + y + z + n = 0
x y 2z +2n = 0
2x + 2y z 3n = 0
5x + 3y z + n = 0

4. Diskutovati rjeenja sistema jednaina u zavisnosti od vrijednosti
realnog parametra k:

a) kx 2y = 3
2x + y = k

b) (k-1)x + y + z = 1
2x y + 2z = 1,
5x + 2z = k,

c) x + y + kz = 0
kx + y + z = 0
x + ky + z = 0

23
TEST PITANJA

1. ta je determinanta i kako se odreuje njen red?

2. Kako se izraunava determinanta drugog reda?

3. Kako se izraunava determinanta treeg reda?

4. Kako se izraunavaju determinante razvijanjem po vrstama
(kolonama)?

5. Kako se rjeavaju sistemi jednaina pomou determinanti?

6. Kako se diskutuju rjeenja sistema jednaina?

7. ta je homogen sistem jednaina i od ega zavise njegova rjeenja?

8. Kako se rjeava homogen sistem jednaina?

9. ta je opte, a ta partikularno rjeenje?


24

II) MATRICE

Matrica je ema brojeva koja sadri m vrsta i n kolona:

(
(
(
(
mn m m
n
n
a a a
a a a
a a a
2 1
2 22 21
1 12 11
mxn

Gdje su m i n prirodni brojevi. Matrice se oznaavaju velikim slovima
abecede. Na primjer:

A =
3 2 1 3 1
5 1 2
x
(

B = | | 1 2 3 5 1x4

C =
3 3 2 1 2
7 3 1
5 2 4
x (
(
(

Oznaka pored matrice oznaava red matrice i nije obavezna. Za
razliku od determinante matrica moe biti:
- pravougaona kao to su u prethodnom primjeru matrice A i B,
- kvadratna, kao to je matrica C.

25
Dok determinanta ima vrijednost matrica nema, ali uprkos tome sa
matricama se mogu izvoditi odreene operacije, kao to su sabiranje,
mnoenje, transponovanje, invertovanje i sl.

Matrica iji su svi elementi nule naziva se nula matrica i obino se
oznaava slovom O. Kvadratna matrica koja na tzv. glavnoj dijagonali ima
jedinice, a svi ostali elementi su joj nule, naziva se jedinina matrica i
oznaava se slovom I. Na primjep:

O =
2 3 0 0
0 0
0 0
x (
(
(

I =
2 2 1 0
0 1
x
(

I =
3 3 1 0 0
0 1 0
0 0 1
x (
(
(

Matrica kod koje se zamjene mjesta vrsta i kolona naziva se
transponovana matrica i oznaava se transponovana matrica i oznaava se
slovom T iznad naziva matrice. Na primjer, ako je:

A =
4 3 4 2 1 3
3 1 2 1
5 2 2 3
x (
(
(


26
Onda je njena transponovana matrica:

A
T
=
3 4 4 3 5
2 1 2
1 2 2
3 1 3
x
(
(
(
(

1. OPERACIJE SA MATRICAMA

1.1. Sabiranje matrica

Mogu se sabirati samo matrice istog reda, tako to im se sabiraju
odgovarajui elementi. Na primjer, ako su date matrice A i B:

A =
3 2 4 2 3
2 1 1
x
(

B =
3 2 1 2 0
3 1 2
x
(

Onda je:

A + B =
3 2 5 4 3
1 0 3
x
(

1.2. Mnoenje matrice brojem

Matrica se mnoi brojem tako to se svaki njen element pomnoi tim
brojem. Na primjer ako je data matrica A, koju treba pomnoiti brojem 3:

27
A =
3 2 4 2 3
2 1 1
x
(

Onda je:
3A =
3 2 12 6 9
6 3 3
x
(

1.3. Mnoenje matrica

Posmatrajmo dvije matrice A = [ a
ij
]
mxn
i B = [ b
ij
]
nxk
. Proizvod AB
ovih matrica je matrica C = [ c
ij
]
mxk
pri emu je:

c
ij
= a
i1
b
1j
+ a
i2
b
2j
+ ... + a
in
b
nj

Oigledno je da matrica A ima onoliko kolona koliko matrica B ima
vrsta, dok rezultujua matrica C ima isti broj vrsta kao matrica A i isti broj
kolona kao matrica B. Na primjer proizvod matrica:
A =
4 2 2 4 1 2
3 1 2 1
x
(
i B =
3 4 1 3 1
2 1 3
2 2 1
3 1 2
x
(
(
(
(

je matrica C:
C =
3 2 2 2 9
12 11 10
x
(

Dakle, ne mogu se pomnoiti bilo koje dvije matrice ako nije ispunjen
uslov da prva matrica u proizvodu ima isti broj kolona koliko vrsta ima druga
matrica. To znai da mnoenje matrica nije komutativno tj.
A B = B A


28
U prethodnom primjeru smo izraunali proizvod A B, ali proizvod
B A ne moe da se izrauna, jer nije ispunjen pomenuti uslov. ak i u
sluaju dvije kvadratne matrice istog reda ne vai zakon komutacije. Na
primjer, ako su date matrice:

A =
3 3 1 3 2
1 2 1
0 1 2
x (
(
(

i B =
3 3 1 1 2
2 3 1
2 1 1
x (
(
(

Onda je:

3 3 11 12 3
7 8 3
2 1 3
x
B A
(
(
(

= i
3 3 2 3 7
5 11 9
3 9 3
x
A B
(
(
(
=

Postoje i neki izuzeci. Naime ako je A kvadratna matrica a I jedinina
matrica istog reda onda je:
A I = I A = A
Slino je i sa stepenovanjem kvadratnih matrica. Naime, ako je A
kvadratna matrica onda je:

A
2
= A A , A
3
= A A
2
= A
2
A,
A
4
= A A
3
= A
3
A = A
2
A
2
itd.

Na primjer, ako je data kvadratna matrica:

A =
2 2 2 2
3 1
x
(

29
Onda je:

A
2
=
(

=
(
=
10 2
3 7
2 2
3 1
2 2
3 1
A A
i
A
3
= A A
2
=
(
=
(
26 18
27 1
10 2
3 7
2 2
3 1

Takoe je:

A
3
= A
2
A =
(
=
(

26 18
27 1
2 2
3 1
10 2
3 7

O drugim izuzecima komutativnosti bie kasnije rijei. Meutim dok
za mnoenje matrica u optem sluaju ne vai zakon komutacije, zakon
asocijacije vai. Naime, za tri matrice A, B i C je:

A B C = A (B C) = (A B) C

Navedeno vrijedi pod uslovom da je mnoenje mogue. Na primjer,
ako su date matrice:

A =
3 2 2 2 1
1 3 2
x
(
, B =
2 3 4 2
2 1
3 1
x (
(
(

i C =
2 2 3 2
0 1
x
(


30
Onda je:

B C =
2 2 3 2
0 1
2 3 4 2
2 1
3 1
x
x
(
(
(
(

=
2 3 12 10
6 5
9 5
x (
(
(

2 2 45 35
12 15
2 3 12 10
6 5
9 5
3 2 2 2 1
1 3 2
) (
x
x
x
C B A
(
=
(
(
(
=
Slino je:

2 2 15 5
4 7
2 3 4 2
2 1
3 1
3 2 2 2 1
1 3 2
x
x
x
B A
(
=
(
(
(
=
i
2 2 45 35
12 15
2 2
3 2
0 1
2 2 15 5
4 7
) (
x
x
x
C B A
(
=
(
=

1.4. Invertovanje matrica

Operacija dijeljenja (kolinika) dvije matrice nije definisana, ali
pojam inverzne matrice u izvjesnom smislu moe da zamjeni operaciju
djeljenja. Inverzija matrica je mogua samo za kvadratne matrice pod
uslovom da je njihova determninanta razliita od 0 (tz.regularne matrice).
Dakle, za neku regularnu matricu A njena inverzna matrica A
-1
je takva
matrica koja kada se pomnoi sa matricom A daje jedininu matricu
tj.vrijedi:

31

A A
-1
= A
-1
A = I
Mnoenje neke matrice njenom inverznom matricom je komutativno.

Postoji vie metoda za izraunavanje inverzne matrice. Ovdje e biti
prikazan algoritam pomou koga se inverzna matrica odreuje pomou
tz.adjugovane matrice. Algoritam se sprovodi u etiri koraka:
- u prvom koraku pronalazi se determinanta matrice. Ukoliko je
determinanta razliita od nule, matrica je regularna, dakle ima
inverznu matricu.
- U drugom koraku matrica se transponuje.
- U treem koraku odreuje se adjungovana matrica, tako to se svaki
element transponovane matrice zamjenjuje svojim minorom.
- U etvrtom koraku izraunava se inverzna matrica, tako to se
adjungovana matrica mnoi recipronom vrijednou determinante.

Na primjer, za datu matricu A, odrediti inverznu matricu:

A =
3 3 2 1 2
1 3 0
1 2 1
x (
(
(

1. det A =
1
3
2
2
0
1
2 1 2
1 3 0
1 2 1
= (6 4 + 0) (0 1 + 6) = 3

2. A
T
=
(
(
(
2 1 1
1 3 2
2 0 1


32
3. adj A = A
*
=
(
(
(
(
(
(
(
(
(
(
(
(
+ +
+
+ +
+
+ + +
3 2
0 1
) 1 (
1 2
2 1
) 1 (
1 3
2 0
) 1 (
1 1
0 1
) 1 (
2 1
2 1
) 1 (
2 1
2 0
) 1 (
1 1
3 2
) 1 (
2 1
1 2
) 1 (
2 1
1 3
) 1 (
3 3 2 3
1 3
3 2 2 2
1 2
3 1 2 1 1 1
=
=
(
(
(

3 3 6
1 0 2
5 3 7

4. A
-1
=
(
(
(
(
(
(
=
(
(
(

=
1 1 2
3
1
0
3
2
3
5
1
3
7
3 3 6
1 0 2
5 3 7
3
1
*
det
1
A
A

Poslije izraunavanja inverzne matrice dobro je izraunati provjeru
rezultata, to jest vidjeti da li je:

A
-1
A = I
Ovdje je:
A
-1
A =
(
(
(
=
(
(
(

(
(
(
3 0 0
0 3 0
0 0 3
3
1
2 1 2
1 3 0
1 2 1
3 3 6
1 0 2
5 3 7
3
1
= I

Koritenjem osobina matrica i operacija nad matricama mogue je
rjeavati matrine jednaine. Posmatrajmo jednainu:
A X = B

33

Gdje su A i B date matrice, a X nepoznata matrica. Ako je A regularna
kvadratna matrica ova jednaina se moe lako rijeiti mnoenjem jednaine
invreznom matricom, A
-1
:

A X = B A
-1

A
-1
A X = A
-1
B
I X = A
-1
B
X = A
-1
B

Ova matrina jednaina moe se koristiti za rjeavanje sistema linearnih
jednaina. Posmatrajmo sistem od tri linearne jednaine sa tri nepoznate:

a
11
x + a
12
y + a
13
z = b
1

a
21
x + a
22
y + a
23
z = b
2

a
31
x + a
32
y + a
33
z = b
3

Sistem se moe napisati u matrinom obliku:
1 3 1 3 3 3
3
2
1
33 32 31
23 22 21
13 12 11
x b
b
b
x z
y
x
x a a a
a a a
a a a
(
(
(
=
(
(
(
(
(
(

Odnosno:

A X = B
pa je, rjeenje sistema:

X = A
-1
B
kao to je ranije dokazano.

34

x + 2y + z = 5
3y z = 1
2x + y + 2z = 7

U matrinom obliku ovaj sistem je:

(
(
(
=
(
(
(
(
(
(
7
1
5
2 1 2
1 3 0
1 2 1
z
y
x

Ili AX = B, pa je X = A
-1
B. Poto smo za ovu matricu A ve ranije nali
inverznu matricu, to je:

(
(
(
=
(
(
(
(
(
(
(
(
(
=
(
(
(
2
1
1
7
1
5
1 1 2
3
1
0
3
2
3
5
1
3
7
z
y
x

Dakle rjeenje je:

x = 1 y = 1 i z = 2

35

1.5. Rang matrice

Pod pojmom rang matrice podrazumjeva se red najvee regularne
submatrice, date matrice. Na primjer, matrica:

4 3 1 3 1 4
2 1 2 3
3 2 1 1
x (
(
(

Moe imati maksimalan rang tri, jer najvea kvadratna submatrica moe
biti treeg reda, tj. 3x3. Meutim, sve submatrice treeg reda nisu regularne
jer su im determinante jednake nuli. Lako je uoiti da postoje regularne
submatrice drugog reda, tj. 2x2. Kao npr.submatrica u gornjem lijevom uglu:

(

2 3
1 1

ija je determinanta 5. Dakle, rang ove matrice je 2. Umjesto ispitivanja
regularnosti svih submatrica, postoje efikasniji metodi za odreivanje ranga
matrice korienjem pojma slinosti matrica. Naime, dvije matrice su sline
tj.imaju isti rang ako se od jedne moe doi do druge mnoenjem vrsta
(kolona) brojem, razliitim od nule i sabiranjem sa drugim vrstama
(kolonama). Takoe, rang se ne mijenja ako vrste (kolone) zamjene mjesta.
Cilj ove procedure je da sline matrice imaju to vie nula da bi se lake
odredio rang.


36
U prethodnom primjeru je:

(
(
(
1 3 1 4
2 1 2 3
3 2 1 1
) 3 (
) 4 (
~
) 1 ( 11 5 5 0
11 5 5 0
3 2 1 1
(
(
(
+
~
~
(
(
(
0 0 0 0
11 5 5 0
3 2 1 1

Sada se lako vidi da rang matrice ne moe biti tri jer su determinante
svih submatrica treeg reda jednake nuli, jer uvjek imaju treu vrstu
sastavljenu od nula. Lako se vidi da submatrica drugog reda u gornjem
lijevom uglu ima determinantu 5, to znai da je rang polazne matrice 2.

Rang matrice je tjesno povezan sa rjeavanjem sistema linearnih
jednaina. Ranije je pokazano da se sistemi linearnih jednaina koji imaju isti
broj jednaina i nepoznatih mogu uspjeno rijeavati pomou determinanti i
matrica.

Meutim, kada u sistemu jednaina broj jednaina i nepoznatih nije
isti, jedno od osnovnih pitanja jeste kada je sistem rjeiv i ako jeste koliko
ima rjeenja i kako se mogu nai.

Moe se pokazati da sistem ima rjeenja ako je rang matrice sistema
jednak rangu proirene matrice. Matricu sistema A ine koeficenti uz
nepozante. Proirenu matricu B dobijamo kada prethodnoj dodamo kolonu
slobodnih lanova.

37

x + y 2z = 1
2x y +z = 1
3x +2y z = 8
3x y +4z = 7

Da bi se ustanovilo da li sistem ima rjeenja, treba prvo odrediti
rangove pomenutih matrica:

(
(
(
(

7 4 1 3
8 1 2 3
1 1 1 2
1 2 1 1
) 3 (
) 3 (
) 2 (

+
+
+
~
(
(
(
(

4 10 4 0
5 5 1 0
1 5 3 0
1 2 1 1

~
) 4 (
) 3 (
4 10 4 0
1 5 3 0
5 5 1 0
1 2 1 1

(
(
(
(

+
+
~
) 1 ( 16 10 0 0
16 10 0 0
5 5 1 0
1 2 1 1

(
(
(
(

+
~

(
(
(
(

0 0 0 0
16 10 0 0
5 5 1 0
1 2 1 1

Sada je oigledno da je rang matrice sistema jednak rangu proirene
matrice, to jest rang (A) = rang (B), to znai da sistem ima rjeenja koja se
mogu dobiti iz poslednje matrice:


38
x + y 2z = 1
y + 5z = 5
10 z = - 16
Iz tree jednaine se vidi da je z =
5
8
10
16
=
. Zamjenom u prvu
jednainu je:

y + 5
5
8
= 5
y = 1 3
y = 3

Zamjenom vrijednosti za y i z, u prvoj jednaini je:

x + 3 2
5
8
= 1
x + 3 -
5
16
= 1
x = 1 3 +
5
16

x =
5
6

Dakle, ovaj sistem ima jedinstveno (jedno jedino) rjeenje:
x =
5
6
, y = 3 i z =
5
8
.

Iako je u sistemu bilo vie jednaina nego nepoznatih, oigledno je da
je jedna od jednaina linearna kombinacija ostale tri jednaine, to znai da

39
ne sadri bilo kakvu novu informaciju koja nije sadrana u ostalim
jednainama.

Posmatrajmo sada jedan primjer sistema jednaina koji ima vie
nepoznatih nego jednaina:

x + 2y z + 2t = 7
2x y + 3z + t =10
2x +y + z + 3t = 10

Prvo treba odrediti rang matrice i rang matrice sistema, da bi se
ustanovilo da li sistem ima rjeenja:

) 2 (
) 2 (
10 3 1 1 2
10 1 3 1 2
7 2 1 2 1

(
(
(

+
+
~
+ +
(
(
(

24 7 1 5 0
4 3 5 5 0
7 2 1 2 1
~

(
(
(

20 4 4 0 0
4 3 5 5 0
7 2 1 2 1

Vidi se da je rang matrice sistema rang (A) = 3, kao i rang proirene
matrice rang(B) = 3, to znai da sistem ima rjeenja. Da bismo ih odredili
poimo od poslednje matrice:

x + 2y z + 2t = 7
- 5 y + 5z 3 t = - 4
4 z + 4 t = 20


40
Poto ima vie nepoznatih nego jednaina jednu emo uzeti za
parametar, Na primjer neka je to poslednja nepoznata t. Dakle bie:

x + 2y z = 7 2t
- 5 y + 5z = 3t 4
4 z = 20 4t

Iz poslednje jednaine je z = 5 t. Kada se dobijena vrijednost
zamjeni u drugu jednainu bie:

5 y = 3 t 4 - 5(5 t)
5y = 29 + 8t
y = t
5
8
5
29

Zamjenom vrijednosti za y i z u prvu jednainu dobija se:

x = 7 2t 2( t
5
8
5
29
) + 5 t
x = t
5
1
5
2
+
Dakle rjeenja sistema su:

x = t
5
1
5
2
+ , y = t
5
8
5
29
i z = 5 t

Ovdje sistem ima beskonano mogo rjeenja jer t moe biti bilo koji
realan broj. Ovako napisano rjeenje naziva se opte rjeenje. Iz njega se za
neke konkretne vrijednosti parametra t dobijaju takozvana partikularna
rjeenja. Na primjer, za t = 3, dobija se partikularno rjeenje:

41
x = 1,
y = 1 i
z = 2.
Dakle ukoliko ove vrijednosti zamjenimo u polazni sistem vidi se da
ovo zaista jeste jedno od rjeenja sistema.


42
ZADACI ZA VJEBANJE

1. Date su matrice:
A =
(

3 2 1
1 3 2
B =
(
4 3 1
0 1 1
C =
(
1 2 2
3 2 1

Na osnovu njih potrebno je odrediti matricu D = 2 A B + 3C.

2. Odrediti proizvode matrica:
a)
(
(
(
1
4
2
1 1 3
2 2 1

b)
(

1 3
2 2
3 1
1 2

c) | |
(
(
(

2 1 0
1 1 1
2 1 3
2 1 2

d)
(
(
(
(
(
(
2 2 1
1 1 3
2 0 4
1 0 1
2 3 2
1 2 1

3. Data je matrica:
A =
(
(
(
2 1 3
0 4 1
1 3 2

Odrediti matricu B = A
2
2A + 3I

43
4. Nai inverzne matrice za date matrice:
a) A =
(
3 1
1 2

b) B =
(
(
(
5 1 0
3 2 1
1 2 3

c) C =
(
(
(

4 0 0
2 3 0
1 1 2

5. Matrinom metodom rjeite sisteme jednaina:
a) 3x y = 1
- x +2y = 3

b) x + 2y z =1
3x y + z = 4
x + y z = 0

c) x + 2z = 3
2x y = 0
x + y + z = 4

6. Odrediti rang matrica:

a) A =
(
(
(
3 2 2 1
1 2 1 3
1 1 2 1


44

b) B =
(
(
(
(

4 2 2 0
2 1 1 1
4 2 2 3
2 1 1 2

c) C =
(
(
(
(
(
(
8 4 0 6 4
2 1 2 1 1
3 2 1 2 3
2 2 1 2 1
1 3 2 1 1

7. Rijeiti sisteme jednaina, primjenom matrine metode:
a) x y +2z = 4
2x y +2z = 3
x 2y +z = 1
4x - 4y +5z = 8

b) x + y + z + t = 5
x y +2z t = 0
2x y z + 2t = 4

c) 2x y z + n + m = 5
x + 2y + z 2n + m = 6
3x + y - n + 2m = 11

45
TEST PITANJA:

1. ta je matrica?

2. Kakva je razlika izmeu determinante i matrice?

3. Pod kojim uslovom mogu da se pomnoe dvije matrice?

4. Kada je mnoenje matrica komutativno?

5. ta je inverzna matrica?

6. Kako se rjeava matrina jednaina?

7. ta je rang matrice i kako se odreuje?

8. Koji uslov treba da bude zadovoljen da sistem jednaina ima rjeenja?

9. ta je opte, a ta partikularno rjeenje?


46
III) EKONOMSKE FUNKCIJE

Funkcija predstavlja zakonomjeran odnos izmeu dvije ili vie
promjenljivih veliina. Promjenljive veliine mogu biti: nezavisno
promjenljive i zavisno promjenljive, zavisno promjenljive veliine se
izraavaju matematikim relacijama pomou nezavisnih promjenljivih
veliina. Uobiajeno je da se nezavisno promjenljive veliine oznaavaju sa:
x ako je rije o funkciji sa jednom nezavisno promjenljivom ili x
1
, x
2
, ... , x
n

ukoliko imamo vie nezavisno promjenljivih. Zavisno promjenljiva se
uobiajeno oznaava sa y ili f(x). Oblik zakonomjernog odnosa moe biti:
linearan ili nelinearan. Funkcije mogu biti prekidne i neprekidne. Bez obzira
na oblik funkcionalne zavisnosti, opti izraz funkcionalne zavisnosti
oznaavamo kao:

y = f (x) ili y = f (x
1
, x
2
, ... , x
n
)

Ekonomske funkcije su matematike funkcije kojima se izraavaju
zavisnosti izmeu ekonomskih veliina. Ekonomske funkcije omoguavaju
kvatifikovanje i razumijevanje ekonomski veliina, kao i odnosa meu njima.
Najpoznatije ekonomske funkcije su:
- funkcija ponude,
- funkcija tranje,
- funkcija ukupnih, prosjenih i graninih prihoda,
- funkcija ukupnih prosjenih i graninih trokova
- funkcija dobiti.

47
U svrhu ekonomskih istraivanja ponaanje funkcije pratimo samo u
prvom kvadrantu (podruje gdje obe promjenljive veliine imaju nenegativnu
vrijednost), jer u veini realnih problema samo nenegativne vrijednosti
ekonomskih promjenljivih imaju realno znaenje.

1. FUNKCIJA PONUDE

Ponuda proizvoda predstavlja koliinu proizvoda koju su proizvoai
ponudili na tritu. Pri tome, pod proizvodom podrazumijevamo, svaki oblik
proizvoda: gotove proizvode namjenjene neposrednoj upotrebi,
proluproizvode ili sirovine namjenjene proizvodnoj potronji, intelektualne
proizvode i usluge.

Veliina ponude zavisi od mnogo faktora, kao to su cijena proizvoda,
trokovi proizvodnje, vremenski i tehnoloki uslovi, cijena iz prethodnog
perioda (najizrenija kod poljuprivrednih proizvoda) itd. Dominantan uticaj
na ponudu proizvoda na tritu izraen je cijenom proizvoda. Obiljeimo li
jedininu cijenu proizvoda koji se nude na tritu sa p, a koliinu proizvoda
koji se nude na tritu sa q
p
, zavisnost ponude u odnosu na cijenu proizvoda
moemo izraziti kao:

q
p
= f (p)

Funkcija tranje q
p
= f (p), zavisno od uslova na koje e se primjeniti
ta funkcija, moe biti linearna, kvadratna (parabolina), eksponencijalna
(hiperbolika) itd. Da bi odreena funkcija ispunila uslov da bude funkcija
ponude, mora ispuniti dva uslova:

48
- kada je cijena vea od nule i koliina ponuenih proizvoda mora biti
vea od nule, to se moe zapisati u obliku: p > 0, q
p
> 0,
- da bude zadovoljen zakon ponude: sa porastom cijena ponuda
proizvoda raste, odnosno funkcija kojom je izraena ponuda mora biti
rastua, to znai da prvi izvod funkcije mora biti pozitivan, tj:
q
p
> 0, p > 0.

Ukoliko imamo sluaj da je funkcija tranje data u linearnom obliku,
matematiki izraz tranje biti e:
q
p
= a + b p
gdje su:
q
p
nivo ponude koliina proizvoda koja je ponuena na tritu,
p jedinina cijena proizvoda,
a i b nepoznati parametri funkcije tranje, kojima se izraavaju razliiti
sluajevi tranje, a koji se odreuju na osnovu datih cijena i njima
odgovarajuih koliina,
a oznaava minimalnu ponudu proizvoda pri cijeni od 0 N.J,
b oznaava prosjean rast ponude za jedinini porast cijene (funkcija
ponude je rastua funkcija, jer ukoliko cijene proizvoda rastu, na tritu se
mogu ponuditi vee koliine tih proizvoda i obratno).

Ukoliko na tritu imamo uspostavljen odnos izmeu cijene
proizvoda i cijene tih istih proizvoda, moemo pronai zakonomjeran odnos
ponude proizvoda od njegove cijene izraen njegovom cijenom. Ukoliko
utvrdimo da je na tritu ponueno q
pi
(i = 1, 2, ..., n) proizvoda sa cijenom p
i

(i = 1, 2, ..., n) koja odgovara ponuenoj koliini proizvoda. Moemo
formirati niz od n linearnih jednaina oblika:
q
pi
= a + b p
i

49
Niz od n linearnih jednaina dobijenih na gore opisan nain, saberemo
i tako dobijemo prvu jednainu sistema jednaina koja se naziva normalna
jednaina. Druga normalna jednaina novog sistema jednaina dobije se tako
da se svaka od prethodnih n jednaina pomnoi koeficjentima a i b, te se
nove jednaine saberu. Iz dobijenog sistema od dvije jednaine sa dvije
nepoznate (a i b) izraunavamo vrijednost nepoznatih parametara funkcije
ponude, a i b.

Kada se utvrdi funkcionalna zavisnost izmeu ponude proizvoda i
njegove cijene, mogue je za bilo koju cijenu utvrditi veliinu ponude, isto
tako je mogue utvrditi za svaki nivo ponude cijenu proizvoda. Opisani
problemi se svode na rjeavanje jednaine sa jednom nepoznatom.

Primjer 1. Na jednom tritu uspostavljen je odnos izmeu ponude
proizvoda (000 komada) i njegove cijene (KM/ kom), prikazan u tabeli 1.
p (KM/ kom) q
p
(000 kom)
10 9,5
12 10
13 12
14 13
18 15,5
20 18

Tabela 1. Nivo cijena i ponude proizvoda na posmatranom tritu
Odrediti:
a) funkciju ponude u linearnom obliku tj. q
p
= a + b p, provjeriti da li
dobijena funkcija ispunjava uslove da se njome moe izraziti
ponuda,

50
b) ponudu proizvoda, ukoliko je cijena 16 KM,
c) cijenu proizvoda, ako je ponuda 30.000 komada

Ovdje je: funkcija ponude u obliku linearne zavisnosti ponude
proizvoda u zavisnosti od njihove cijene, izraena u obliku: q
p
= a + b p.
Nepoznate parametre a i b, traimo pomou sistema od dvije normalne
jednaine. Na osnovu podataka u tabeli 1. imamo:

) 1 (
20 18
18 5 , 15
14 13
13 12
12 10
10 5 , 9
+ =
+ =
+ =
+ =
+ =
+ =
b a
b a
b a
b a
b a
b a

Pomnoimo li svaku jednainu odgovarajuim koeficjentom uz b (uz
a je u svakoj jednaini 1), dobijamo:

) 2 (
400 20 360
324 18 279
196 14 182
169 13 156
144 12 120
100 10 95
+ =
+ =
+ =
+ =
+ =
+ =
b a
b a
b a
b a
b a
b a

Sada saberemo jednaine sistema (1) i (2), te dobijamo dvije
normalne jednaine:
1. normalna jednaina je: 78 = 6a + 87b (3)
2. normalna jednaina je: 1.192 = 87a + 1.333 b (4)
Rjeavanjem sistema jednaina (3) i (4) dobijamo:

51
78 = 6a +87b a = 13 14,5b
1.192 = 1.131 1.261,5b + 1.333b 61 = 71,5 b b = 0,85
b = 0,85
a = 13 14,5 0,88 = 0,675

Funkcija ponude moe se izraziti u obliku:
q
p
= 0,675 + 0,85 p
Dobijene vrijednosti parametara a i b imaju sledea znaenja:
- Minimalna ponuda proizvoda na ovom tritu je 675 komada, ukoliko
je cijena proizvoda 0, na tritu e se ponuditi 675 komada ovog
proizvoda. Ova vrijednost nema realno znaenje, ukoliko bi ta
vrijednost doslovno protumaena to bi znailo da je na tritu mogue
ponuditi koliinu od 675 komada proizvoda besplatno (sa cijenom 0).
- Ukoliko se cijena proizvoda povea za 1 KM, ponuda proizvoda na
ovom tritu poveati e se u prosjeku za 850 komada, i obrnuto.

Ova funkcija ima osobine funkcije tranje, jer je q
p
>0 za svako p > 0
i q'
p
= 0,85 > 0, p , tako da ova funkcija ispunjava uslove da se njome moe
izraziti ekonomska funkcija ponude.
b) q
p
(16) = 0,675 + 0,85 16 = 14,275

Ukoliko bi cijena proizvoda bila 16 KM, ponuda na tritu bila bi
14.275 komada.

c) 30 = 0,675 + 0,85 p p =
85 , 0
325 , 29
= 34,5 KM/kom
Ukoliko je ponuda na tritu 30.000 komada, proizvodi se nude po
cijeni od 34,5 KM/ kom.

52
Primjer 2. Koje od navedenih funkcija ispunjavaju uslove da se
mogu smatrati funkcijama ponude:
a) q
p
= 2p
2
+ p + 0,2
b) q
p
=
3
1
p + 7
c) q
p
= 4p 5

Ovdje je:
a) Funkcija q
p
= 2p
2
+ p + 0,2 > 0, p>0,
q'
p
= 4p + 1 >0, - + < < p
4
1
,
tako da se ovom funkcijom moe iskazivati tranja u oblasti od
4
1
do +, tako da ovo moe biti funkcija ponude.
b) Funkcija q
p
=
3
1
p + 7 > 0, kada je p > 0, q'

p
=
3
4
3
1

p < 0, p >
0, tako da ovo ne moe biti ekonomska funkcija ponude, jer je
opadajua na dijelu na kome je p > 0.

c) Funkcija q
p
= 4p 5 > 0, za p >
4
1
1 , q'
p
= 4 >0, p, tako da
se ovom funkcijom moe iskazivati tranja samo za cijene vee
od
4
1
1 .

53

2. FUNKCIJA TRANJE

Tranja predstavlja koliinu proizvoda koja se potrauje na tritu.
Tranja nekog proizvoda (q
t
) zavisi od jedinine cijene proizvoda (p),
jedinine cijene supstitutivnih proizvoda (p
s
), cijene komplementarnih
proizvoda (p
k
), od dohotka potroaa (d), te od ostalih faktora (o), koji su:
opti nivo cijena, struktura potroaa, navike potroaa za kupovinu
proizvoda, ukusa potrosaa, vremena itd. Sve faktore koji utiu na tranju je
nemogue obuhvatiti, a pojedine faktore je teko kvantifikovati. Opti oblik
funkcije tranje moe se zapisati u obliku:

q
t
= f (p, p
s
, p
k
, d, o)

Iz opteg oblika funkcije tranje mogu se izvesti sledei oblici
funkcije tranje, kojima su obuhvaeni neki od faktora koji imaju dominantan
uticaj na tranju, ti oblici su:
1. q
t
= f (p)
2. q
t
= f (p, p
s
, p
k
)
3. q
t
= f (p, p
s
, p
k
, d)

Ukoliko se osvrnemo na sve oblike funkcionalne zavisnosti tranje
vidimo da svaki oblik funkcionalne zavisnosti ukljuuje jedininu cijenu
proizvoda, to znai da jednina cijena proizvoda ima dominantan uticaj na
tranju proizvoda na tritu.

Funkcija tranje zavisno od broja faktora ili uslova na koje se
primjenjuje moe biti linearna, kvadratna (parabolina), eksponencijalna

54
(hiperbolika) itd. Funkcija f (p) ili bilo koja od navedenih funkcija moe biti
funkcija tranje ako ispunjava sledee uslove:
- p > 0, q > 0, to znai da cijene i traene koliine moraju biti
pozitivne (negativne cijene i koliine nemaju ekonomski smisao) i
- mora biti zadovoljen zakon tranje: kada cijene rastu tranja za
proizvodima opada, to proizilazi iz: q
t
' < 0, p > 0, prvi izvod funcije
tranje mora biti negativan, da bi funkcija bila opadajua.

Ukoliko se prema posmatranim uslovima na tritu funkcija tranje
prilagoava linearnoj zavisnosti i ukoliko tranju posmatramo u zavisnosti od
jedinine cijene, funkcija tranje se moe iskazati na sledei nain:
q
t
= a + b p
gdje su:
q
t
nivo tranje koliina proizvoda koja se potrauje na tritu,
p jedinina cijena proizvoda,
a i b nepoznati parametri funkcije tranje, kojima se izraavaju razliiti
sluajevi tranje, a koji se odreuju na osnovu datih cijena i njima
odgovarajuih koliina,
a oznaava maksimalnu tranju proizvoda pri cijeni od 0 N.J,
b oznaava prosjean pad tranje za jedinini porast cijene (funkcija tranje
je opadajua funkcija, jer ukoliko cijene proizvoda rastu, na tritu se
potrauju manje koliine tih proizvoda i obratno).

Opservacijom trita moemo pratiti ponaanje tranje u odnosu na
promjenu jedinine cijene proizvoda, te iz navedenog, moemo pronai
zakonomjeran odnos ponude proizvoda od njegove cijene izraen njegovom
cijenom. Ukoliko utvrdimo da se na tritu potrauje q
ti
(i = 1, 2, ..., n)
proizvoda sa cijenom p
i
(i = 1, 2, ..., n) koja odgovara ponuenoj koliini
proizvoda. Moemo formirati niz od n linearnih jednaina oblika:

55
q
ti
= a + b p
i
Niz od n linearnih jednaina dobijenih na gore opisan nain,
saberemo i tako dobijemo prvu jednainu sistema jednaina koja se naziva
prva normalna jednaina. Druga normalna jednaina novog sistema jednaina
dobije se tako da se svaka od prethodnih n jednaina pomnoi koeficjentima
a i b, te se nove jednaine saberu. Iz dobijenog sistema od dvije jednaine sa
dvije nepoznate (a i b) izraunavamo vrijednost nepoznatih parametara
funkcije ponude, a i b.

Ukoliko se utvrdi funkcionalni oblik zavisnosti tranje proizvoda od
njegove cijene mogue je utvrditi kolika e biti tranja na tritu pri datom
nivou cijena. Jednako tako, mogue je utvrditi za svaki nivo tranje jedininu
cijenu proizvoda.

Primjer 3. Ukoliko je opservacijom trita ustanovljeno da su
jedinine cijene i tranja koja odgovara tim cijenama bile, kao to je
prikazano u tabeli 2.

p (KM/ kom) q
t
(000 kom)
10 28
12 25
13 21
14 17
18 12
20 8

Tabela 2. Nivo cijena i tranje proizvoda na posmatranom tritu


56
Potrebno je odrediti:
a) funkciju tranje u linearnom obliku tj. q
t
= a + b p, te provjeriti da
li dobijena funkcija ispunjava uslove da se njome moe izraziti
tranja,
b) tranju proizvoda, ukoliko je cijena 16 KM,
c) cijenu proizvoda, ako je ponuda 30.000 komada

Ovdje je: funkcija tranje proizvoda izraena u linearnom obliku, te
na bazi uoenog nivoa cijena i tranje traimo nepoznate parametre funkcije a
i b. Na bazi podataka u tabeli 2. imamo:
) 1 (
20 8
18 12
14 17
13 21
12 25
10 28
+ =
+ =
+ =
+ =
+ =
+ =
b a
b a
b a
b a
b a
b a

Pomnoimo li svaku jednainu odgovarajuim koeficjentom uz b (uz a
je u svakoj jednaini 1), dobijamo:
) 2 (
400 20 160
324 18 216
196 14 238
169 13 273
144 12 300
100 10 280
+ =
+ =
+ =
+ =
+ =
+ =
b
b a
b a
b a
b a
b a

Sada saberemo sve jednaine iz sistema jednaina (1) i (2), te
dobijemo novi sistem od dvije normalne jednaine, odnosno:
1. normalna jednaina: 111 = 6a + 87 b i
2. normalna jednaina: 1.467 = 87a + 1.333 b, odavde je:

57
111 = 6a + 87 b b
b
a 5 , 14 5 , 18
6
87
6
111
= =
1.467 = 87 (18,5 14,5 b) + 1.333 b = 1.609,5 1.261,5 b + 1.333b
1.467 1609,5 = (1.333 1.261,5)b 142,6 = 71,5b
99 , 1
5 , 71
5 , 142
=
= b
a = 18,5 14,5 b a = 18,5 + 28,86 = 43,36

Sada imamo, da je funkcija tranje na ovom tritu, data u linearnom obliku:
q
t
= 43,36 1,99 p
Na osnovu dobijenih vrijednosti parametara a i b, saznajemo:
- maksimalna tranja za ovim proizvodom iznosi 43.360 komada, to je
tranja koju moemo oekivati ako cijena proizvoda bude 0 KM,
- kada se cijena povea za 1 KM, tranja za ovim proizvodom e se u
prosjeku smanjiti za 1.990 komada.

- Funkcija q
t
je pozitivna u intervalu ; 21,79 tako da ima osobine
funkcije tranje za sve cijene manje od 21,79;
- q
t
' = 1,99 < 0, p , tako da je ova funkcija opadajua
Funkcija q
t
= 43,36 1,99 p moe biti funkcija tranje za cijene manje od
21,79 KM.

b) ukoliko cijena proizvoda bude 16 KM, moemo oekivati tranju od:
q
t
(16) = 43,36 1,99 16 =11,52 (11.520 komada)
c) ukoliko tranja iznosi 30.000 komada, tada je jedinina cijena proizvoda:
30 = 43,36 1,99 p 1,99 p = 43,36 30 1,99 p = 13,36
71 , 6
99 , 1
36 , 13
= = p KM


58
Primjer 4. Koje od navedenih funkcija mogu predstavljati funkciju
tranje i zato:
a) q
t
= p
2
+ 4p 3
b) q
t
= p
2
1
c) q
t
= e
p

Ovdje je:
a) q
t 1,2
=
2
2 4
2
12 16 4

, tako da je q
t1
= 1; q
t2
= 3, sada
imamo, q
t
> 0, 1 < p < 3, tako da bi ova funkcija mogla
predstavljati tranju samo za cijene koje se nalaze u intervalu od 1 do
3 N.J.,
q
t
' = 2p + 4, q
t
' < 0, za p > 2 , funkcija je opadajua za
cijene vee od - 2 N.J,
Kada sumarno sagledamo oba uslova, zakljuujemo da ova funkcija
moe biti funkcija tranje samo za cijene od 1 do 3 N. J.

b) q
t 1,2
= 1 , q
t
> 0, za p | | | | + e , 1 1 , , tako da bi ova funkcija
mogla biti funkcija tranje za cijene vee od 1 N.J,
q
t
' = 2p, q
t
' > 0, za p > 0, za cijene vee od 0 N.J. ova funkcija
je rastua
zakljuujemo da ova funkcija ne moe biti funkcija tranje,

c) q
t
> 0, p, funkcija je pozitivna za sve pozitivne vrijednosti
cijena,
q
t
' = p e
p
> 0, za p > 0,

59

3. USLOV RAVNOTEE NA TRITU

Ravnoteu na tritu imamo ako su ponuda i tranja jednake, ili
ravnoteu na tritu imamo za onu cijenu odnosno koliinu kada se ponuda i
tranja proizvoda izjednaavaju. Matematiki izraz ravnotee na tritu moe
se zapisati u obliku:
q
p
= q
t

Cijena koja odgovara ravnotei na tritu oznaava se sa p
0
, koliina
koja odgovara ravnotei na tritu je: q
t0
(p
0
) = q
p0
(p
0
).

Primjer 5. Polazei od funkcije ponude iz primjera 1. i funkcije
tranje iz primjera 3. utvrditi cijenu odnosno koliinu za koju je
uspostavljena ravnotea na triu?

Ovdje je: q
p
= 0,675 + 0,85 p i q
t
= 43,36 1,99 p, pa imamo:
Ravnotea na tritu poste se kada je q
p
= q
t
, odnosno:

0,675 + 0,85 p = 43,36 1,99 p
0,85 p + 1,99 p = 43,36 0,675
2,84 p = 42,685
029 , 15
84 , 2
685 , 42
= = p

Cijena sa kojom se postie ravnotea na tritu je p
0
= 15,029 KM, dok toj
cijeni odgovara koliina q
t0
= q
p0
= 13.452 komada.
(q
t
= 43,36 1,99 15,029; q
p
= 0,675 + 0,85 15,029).

60
Grafiki se ravnotea moe prikazati na grafikonu 1.

Grafikon 1. Grafiki prikaz ravnotee na tritu; taka u kojoj se
sijeku grafikoni funkcija ponude (q
p
) i tranje (q
t
)

Primjer 6. Ukoliko su funkcija ponude, odnosno tranje date u
obliku: q
p
= 2e
p
i q
t
= 10e
p
, odrediti cijenu, odnosno koliinu za koju se
postie ravnotea na tritu?

Ovdje je: q
p
= 2e
p
i q
t
= 10e
p
, imamo: ravnotea na tritu postie se
kada je

q
p
= q
t

2e
p
= 10e
p

e
p
= 5e
p

lne
p
= ln (5e
p
)
ln e
p
= ln5 + lne
p

p = 1,0694 p
2 p = 1,6094
8047 , 0
2
6094 , 1
= = p
0
5
10
15
20
25
30
35
40
45
50
0 5 10 15 20 25
qt
qp

61
Cijena za koju postiemo ravnoteu na tritu iznosi: p
0
= 0,8047 N.J,
dok je pri tome koliina koja se trai i koliina koja se nudi na tritu q
p0
= q
t0

= 4,4721. Ravnotea na posmatranom tritu moe se prikazati na grafikonu
2.

p
) i tranje (q
t
)

Primjer 7. Na jednom tritu tranja za proizvodom x, data je
funkcijom tranje q
t
= 13e
p2
, dok je ponuda tog istog proizvoda data
sledeom funkcijom: q
p
= 5e
3p
. Potrebno je odrediti uslove pod kojima
imamo ravnoteu na tritu ovog proizvoda?

Ovdje je: q
t
= 13e
p2
i q
p
= 5e
3p
, ravnoteu imamo kada je ispunjen
uslov: q
t
= q
p
, pa je:
13e
p2
= 5e
3p
ln(13e
p2
) = ln(5e
3p
)
ln13 + ln(e
p2
) = ln5 + ln (e
3p
)
2,56495 p
2
= 1,60944 + 3p
p
2
3p + 0,95551 = 0
0
2
4
6
8
10
12
0 0,2 0,4 0,6 0,8 1 1,2
qp
qt

62
p
1,2
=
2
58 , 3 3
2
82204 , 3 9 3
+

p
1
= 3,29; p
2
= 0,29

poto je p
1
< 0, kao uslov ravnotee prihvatamo cijenu od 0,29 N.J, koliina
koja odgovara ravnotenoj cijeni iznosi: q
t0
= q
p0
= 11,95. Ravnotea na
tritu posmatranog proizvoda moe se ilustrovati prikazom na grafikonu 3.

p
) i tranje (q
t
)

4. ELASTINOST KAO MJERA
MEUZAVISNOSTI EKONOMSKIH VELIINA

Elastinost predstavlja sposobnost jedne veliine da se promjeni vie
ili manje pod dejstvom neke druge veliine sa kojom je ta veliina u
funkcionalnoj vezi. Ukoliko su dvije veliine x i y meusobno povezane
funkcionalnom vezom tako da vrijedi: y = f(x), i ako su x i y neprekidne
varijable imamo kontinuelnu elastinost ili elastinost u jednoj taki.
0
20
40
60
80
100
120
0 0,2 0,4 0,6 0,8 1 1,2
qt
qp

63
Iz navedenog zakljuujemo, da elastinost ponude proizvoda znai
osobinu ponude da reaguje na promjenu cijene. Tako da ukoliko imamo
funkcionalnu meuzavisnost izmeu ponude proizvoda (q
t
) i njegove cijene
(p), odnosno da moemo rei da vrijedi:

q
t
= f(p) ,

matematiki izraz za elastinost ponude moemo zapisati u obliku, kolinika
relativnih promjena ponude i cijene:
E
p
=
p
q
q
p
p
p
q
q
p
p
p
p
A
A
=
A
A
,
Pri emu su:
E
p
koeficijent elastinosti ponude,
Aq
p
i Ap, apsolutne promjene ponude, odnosno cijene proizvoda, dok
su
p
p
q
q A
i
p
p A
, relativne promjene navedenih veliina.

Ako je funkcija ponude neprekidna i diferencijalna na posmatranom
intervalu i kada p 0, vrijedi:
E
p
=
,
p
p
q
q
p

Zakljuujemo da je elastinost ponude granina vrijednost kolinika
relativnih promjena ponude i cijene kada apsolutna promjena cijene tei nuli.

Takoe, elastinost tranje oznaava osobinu tranje proizvoda na
tritu da se promjeni u zavisnosti na promjenu cijene toga proizvoda.

64
Poemo li od saznanja da tranja za odreenim proizvodom (q
p
) zavisi od
njegove cijene, odnosno da vrijedi:

q
p
= f(p),

navedeno se moe zapisati na sledei nain:
E
t
=
p
q
q
p
p
p
q
q
t
t
t
t
A
A
=
A
A

Pri emu su:
E
t
koeficijent elastinosti tranje,
Aq
t
i Ap, apsolutne promjene tranje, odnosno cijene proizvoda, dok su
t
t
q
q A
i
p
p A
, relativne promjene navedenih veliina.

Ako je funkcija tranje neprekidna i diferencijalna na posmatranom
intervalu i kada p 0, vrijedi:

E
t
=
,
t
t
q
q
p

Zakljuujemo da elastinost tranje predstavlja graninu vrijednost
kolinika relativnih promjena tranje i cijene kada apsolutna promjena cijene
tei nuli.

Elastinost ponude, odnosno tranje u odnosu na cijenu proizvoda se
primjenjuje jer:

65
- predstavlja relativnu mjeru meuzavisnosti izmeu ponude (tranje)
proizvoda i njegove cijene i izraava se u procentima;
- ne zavisi od jedinice mjere u kojoj se izraavaju pomenute veliine.

Ukoliko se cijena proizvoda promjeni za 1%, koeficijent elastinosti
ponude (tranje) pokazuje za koliko % e se promjeniti ponuda (tranja), to
proizilazi iz:

Ako je: % 1
100
1
01 , 0 = = =
A
p
p
, tada je
E
p
= 100
100
1

A
=
A
=
A
A
p
p p
p
p
p
q
q q
q
p
p
q
q
, odnosno
E
t
= 100
100
1

A
=
A
=
A
A
t
t t
t
t
t
q
q q
q
p
p
q
q

Pojedine vrijednosti koeficjenta elastinosti ukazuju na sledee,
ukoliko je:
E
p
(E
t
) < 1 tada ponuda (tranja) proizvoda nije elastina u
odnosno na cijenu, relativna promjena cijene je vea u odnosu na relativnu
promjenu ponude (tranje) toga proizvoda,
E
p
(E
t
) > 1 imamo sluaj da je ponuda (tranja) proizvoda
elastina u odnosu na cijenu, relativna promjena cijena je manja u odnosu na
relativnu promjenu ponude (tranje) toga proizvoda,
E
p
(E
t
) = 1 tada imamo sluaj jedinine elastinosti ponude
(tranje) u odnosu na cijenu, koliko se promjeni cijena toliko se promjeni i
ponuda (tranja),

66
E
p
(E
t
) = 0 imamo sluaj vertikalne odnosno savrene
neelastinosti ponude (tranje) proizvoda u odnosu na njegovu cijenu, to je
sluaj kada ponuena (traena) koliina proizvoda ne reaguje na promjenu
cijene toga proizvoda,
E
p
= imamo horizontalnu odnosno savrenu elastinost
ponude proizvoda u odnosu na cijenu, tako da najmanje smanjenje cijene
proizvoda dovodi do pada ponuene koliine na 0, odnosno da najmanje
poveanje cijene proizvoda dovodi poveanja ponuene koliine do
beskonanosti,
E
t
= imamo horizontalnu odnosno savrenu elastinost tranje
proizvoda u odnosu na cijenu, tada najmanje smanjenje cijene proizvoda
dovodi do poveanja tranje do beskonanosti, kao i da najmanje poveanje
cijene proizvoda dovodi do pada tranje za tim proizvodom na 0.

Pojedine funkcije tranje odnosno ponude mogu imati razliit
koeficijent elastinosti na pojedinim intervalima.

Primjer 8. Odrediti koeficjent elastinosti, podruje elastinosti i dati
interpretaciju za cijenu p = 3 KM, za funkcije:
a) q
t
= 43,36 1,99 p
b) q
p
= 0,675 + 0,85 p

a) ovdje je: q
t
= 43,36 1,99 p, pa je:
- podruje definisanosti ove funkcije je D(p) = [0;21,79],
- E
t
=
36 , 43 99 , 1
99 , 1
) 99 , 1 (
99 , 1 36 , 43
,
+

=
=
p
p
p
p
q
q
p
t
t
, pa imamo:
- E
t
(3) = 0,16, tako da se pri nivou cijena p = 3 KM, za poveanje
cijena za 1%, tranja za ovim proizvodom se smanjuje za 0,16 %,

67
- Et > 1, 1,99p > 1,99p + 43,36 0 p > 43,36, te imamo
nemoguu nejednainu, tj. zakljuujemo, da je
Et < 1, p e (0;21,79),
Et= , za p = 21,79,
Et= 0, za p = 0
Funkcija tranje je neelastina u odnosu na cijenu za sve vrijednosti
cijena koje se nalaze u domenu funkcije tranje, osim za cijene na rubovima
domena, kada je cijena 0 KM imamo savrenu neelastinost, a za cijenu
21,79 KM imamo savrenu elastinost tranje.

b) Ovdje je: q
p
= 0,675 + 0,85 p, pa je:
- podruje definisanosti ove funkcije je D(p) = [0,+]
- E
p
=
675 , 0 85 , 0
85 , 0
85 , 0
85 , 0 675 , 0
,
+
=
+
=
p
p
p
p
q
q
p
p
p
, pa imamo:
- E
p
(3) = 0,79, zakljuujemo da ukoliko se pri nivou cijena p = 3 KM,
poveanje cijena od 1%, prouzrokovae poveanje tranje za 0,79%,
- E
p
> 1, tj. 0,85 p > 0,85 p + 0,675 0 p > 0,675, tako dobijamo
nemoguu nejednainu, tj. zakljuujemo:
Et < 1, p e (0, + ),
Et= 1, za p = +
Et= 0, za p = 0,
Te je, funkcija ponude neelastina za sve cijene iz domena funkcije
ponude, osim za cijene na rubu domena. Za cijenu 0 KM imamo savrenu
neelastinost ponude, a za beskonano veliku cijenu imamo jedininu
elastinost ponude.

Primjer 9. Odrediti podruja elastinosti funkcije tranje
q
t
= 3 p 3 33 .

68
Ovdje je: q
t
= 3 p 3 33 , pa imamo:
- navedena funkcija definisana je za cijene za koje vrijedi:
33 3p 0, odnosno kada je
33 3p p s 11,
tako da je domen navedene funkcije D(q
t
) = [0,11],
E
t
=
,
t
t
q
q
p
=
) 3 33 ( 2
3
) 3 (
3 33 2
1
3
3 33 3
p
p
p p
p
=

Prema navedenom imamo:
E
t
= , za p = 11, tako da za cijenu od 11 N.J. imamo savrenu
elastinost tranje,
E
t
= 0, za p = 0, tako da za cijenu od 0 N.J. imamo savrenu
neelastinost tranje,
E
t
< 1, kada je 3p < 2(33 3p) 9p < 66 p <
3
22
9
66
= , odnosno
kada p e (0,
3
22
),
E
t
= 1, kada je p =
3
22
N.J. imamo jedininu elastinost tranje,
E
t
> 1, kada je 3p > 2(33 3p) 9p > 66 p >
3
22
9
66
= , odnosno
za cijene iz intervala: p e ( 11 ,
3
22
).

Primjer 10. Odrediti podruja elastinosti funkcije ponude q
p
= p
3

3p
2
+ 3p 1.

Ovdje je: q
p
= p
3
3p
2
+ 3p 1, te je ova funkcija definisana za sve
cijene vee od 1 N.J, tj. D(p) = (1, +) pa imamo:

69
E
p
=
,
p
p
q
q
p
=
) 1 (
3
) 1 (
) 1 ( 3
) 3 6 3 (
1 3 3
3
2
2
2 3
= +
+ p
p
p
p p
p p
p p p
p
,

E
p
= + , za p = 1, tako da za cijenu od 1 N.J. imamo savrenu
elastinost tranje,

E
p
< 1, kada je 3p < (p 1) 2p < 1 p <
2
1
, dok cijene
koje su manje od ove cijene nisu u oblasti u kojoj se nalazi oblasti u kojoj se
funkcija q
p
predstavlja funkciju ponude,

E
p
> 1, kada je 3p > (p 1) 2p < 1 p >
2
1
, odnosno za
cijene iz intervala: p e (0,+), p = 1.

Primjer 11. Odrediti koeficjent elastinosti funkcije tranje
q
t
=
1
1
p
i protumaiti rezultat za p = 3.

Ovdje je: domen funkcije tranje je, D(p) = (1, + ),
E
t
=
1 ) 1 (
1
1
1
2
,
=
p
p
p
p
p
q
q
p
t
t

E
t
(3) =
2
3

Ako cijenu proizvoda na nivou p = 3 poveamo za 1 %, tranja za tim
proizvodom e pasti za 1,5 %.


70
5. FUNKCIJA PRIHODA

Za nae potrebe razlikovaemo:
- ukupni prihod, P
- prosjeni prihod p i
- granini prihod p'.

Ukupni prihod (P) predstavlja funkciju dvije promjenljive:
- koliine proizvoda realizovanih na tritu (q) i
- prodajne cijene proizvoda (p).

Ukupni prihodi se izraunavaju se kao proizvod realizovane koliine
proizvoda na tritu i prodajne cijene jedinine koliine proizvoda:

P = f(p,q) = p q

Funkcija ukupnih prihoda moe biti zapisana, na dva naina:
- preko koliina realizovanih proizvoda, u obliku:
P = pq = q (q),
gdje je: p = (q), dok je (q) inverzna funkcija funkcije tranje

- preko prodajne cijene (p), u obliku:
P = pq = p f(p),
gdje je: q = f(p), a f(p) funkcija tranje

Kako se funkcija ukupnih prihoda izraava pomou funkcije tranje,
to funkcija tranje odreuje podruje definisanosti funkcije ukupnih prihoda.

71
Funkcija prihoda, zavisno od uslova na koje se primjenjuje, moe biti:
linearna, stepena, eksponencijalna. Funkcija ukupnih prihoda moe biti data
ili je u nekim sluajevima treba odrediti.

Funkcija ukupnih prihoda se odreuje preko funkcije tranje, na
naprijed opisan nain. Maksimalan prihod se postie za onu cijenu ili
koliinu za koju je prvi izvod funkcije jednak 0, a drugi izvod negativan, to
zapisujemo na sledei nain:

P(p
0,
q
0
) = P
max
, P' = 0 i P'' < 0

Prosjean prihod dobija se kao kolinik ukupnih prihoda i realizovane
koliine, to zapisujemo na sledei nain:
q
P
p = = (p)
Iz ega se vidi da je funkcija prosjenih prihoda identina inverznoj
funkciji funkcije tranje.

Granini prihod predstavlja promjenu ukupnih prihoda kada se
prodajna cijena promjeni za p, odnosno ako se realizovana koliina
promjeni za 1 jedinicu. Ako se cijena promjeni za mali broj jedinica p 0,
tada je:
,
0
lim P
p
P
p
=
A
A
A

Potrebno je da granini prihod P' pokae, takoe, za koliko se
promjeni ukupan prihod kada se ralizovana koliina promjeni za 1 jedinicu.
Ukoliko je q = 1 relativno malo u odnosu na koliinu, vrijedi dp = p i dq =
q, pa imamo:

72
P(q+q) P(q) = P'dq
P(q+q) P(q) = P'q, kako je q = 1, imamo:
P(q+1) P(q) = P'

Pomou graninih prihoda saznajemo intervale rasta, odnosno
opadanja funkcije ukupnih prihoda, te ekstremne take funkcije ukupnih
prihoda. Ako je, za odreene koliine realizovanih proizvoda:

- P' < 0, funkcija ukupnih prihoda opada za te koliine proizvoda,
- P' > 0, funkcija ukupnih prihoda raste,
- P' = 0, funkcija ukupnih prihoda ima ekstremnu taku, ukoliko je za
istu koliinu, drugi izvod funkcije P'' < 0, funkcija ima maksimum,
ako je P'' < 0, funkcija ima minimum, ukoliko je P'' = 0 funkcija ima
prevojnu taku.
Primjer 12. Jedno preduzee u toku est mjeseci ostvarilo je
realizaciju proizvoda x, kako je prikazano u tabeli 3:

Mjesec Prodajna cijena u KM
(p)
Realizovana koliina
000 komada (q)
P = pq
I 10 1.000 10.000
II 12 900 10.800
III 13 850 11.050
IV 14 700 9.800
V 14,5 600 8.700
VI 15 500 7.500

Tabela 3. Realizovane cijene i koliine proizvoda na posmatranom tritu

73
Potrebno je: pomou funkcije tranje u linearnom obliku, nai
funkciju ukupnih, prosjenih i graninih prihoda.

Ovdje je: funkcija ukupnih prihoda P = pq = q (q). Funkcija tranje
je linearna funkcija oblika q
t
= a + bp. Polazei od podataka u tabeli 3.
formiramo dva sistema od po 6 linearnih jednaina (1) i (2), pa imamo:

) 1 (
15 500
5 , 14 600
14 700
13 850
12 900
10 000 . 1
+ =
+ =
+ =
+ =
+ =
+ =
a b
a b
a b
a b
a b
a b
) 2 (
15 225 500 . 7
5 , 14 25 , 210 700 . 8
14 196 800 . 9
13 169 050 . 11
12 144 800 . 10
10 100 000 . 10
+ =
+ =
+ =
+ =
+ =
+ =
a b
a b
a b
a b
a b
a b

Sabiranjem jednaina ova dva sistema dobijamo dvije normalne
jednaine:
4.550 = 78,5 b + 6 a a = 758,33 13,08b
57.850 = 1.044,25 b + 78,5a
758,33 13,08 b = a
57.850 = 1.044,25 b + 78,5(758,33 13,08b) =
59.529,17 1.027,04 b 1.678,91 = 17,21 b b = 97,57
b = 97,57
a = 758,33 13,08 ( 97,57) = 758,33 + 1.276,46 = 2.034,79
Funkcija tranje je: q
t
= 97,57p + 2.034,79, pa odavde dobijamo inverznu
funkciju funkcije tranje (q) = 85 , 20
57 , 97
+
q
, sada imamo da je:
P = (q) q = q
q
85 , 20
57 , 97
2
+


74
Prosjean prihod je:
p =
q
P
,
tako da je prihod po jedinici realizovane koliine jednak prodajnoj cijeni.

Funkcija graninh prihoda je:
P' = 0,0205 q + 20,85.

Primjer 13. Ukoliko je tranja za proizvodom xdata funkcijom q
t
=
2e
-p
, odrediti funkciju ukupnih trokova, kao i funkciju graninih trokova, te
pri kojoj cijeni (koliini) preduzee koje plasira proizvod x, moe oekivati
maksimalan prihod?

Ovdje je: q
t
= 2e
-p
, tako da je funkcija ukupnih trokova P = pq
t
, pa
imamo:
P = p 2e
-p
=
p
e
p 2
,
to predstavlja funkciju ukupnih prihoda izraenu pomou cijene
proizvoda.

Inverzna funkcija funkcije tranje je: (p) , koja se dobije iz funkcije
taranje je:
q
q
q
e
q
e
e
q
q
q
q
2
ln ) (
2
ln ln
2
2
) (
) (
) (
=
=
=
=

75
Funciju ukupnih prihoda moemo izraziti i pomou kliine proizvoda,
to je:
P = q (q) = q
q
2
ln
Funkcija prosjenih trokova je:
q
q
2
ln ) ( =
Funkcija graninih trokova je P', pa imamo:
P' = 2e
-p
(1 p)
P' = 0, kada je p = 1 i q = 0,74.
Kako je P''(1) < 0, za cijenu od 1 N.J. imamo maksimum funkcije ukupnih
prihoda.
- Funkcija ukupnih prihoda raste za cijene manje od 1 N.J;
- Za cijenu od 1 N.J, funkcija ukupnih trokova postie maksimum;
- Za cijene vee od 1 N.J, funkcija ukupnih prihoda opada.

Funkcije tranje ukupnih, prosjenih i graninih trokova u zavisnosti
od cijene, odnosno realizovane koliine moemo grafiki prikazati na
grafikonu broj 4. odnnosno grafikonu broj 5.

Grafikon 4. Grafiki prikaz tranje, ukupnih i graninih prihoda u
zavisnosti od cijene proizvoda
-0,5
0
0,5
1
1,5
2
2,5
0 1 2 3 4
q
P
p`

76

Grafikon 5. Grafiki prikaz prosjenih, ukupnih i graninih prihoda u
zavisnosti od realizovane koliine proizvoda

Primjer 14. Ukoliko je tranja proizvoda data funkcijom tranje
q
t
= e
-p
,polazei od funkcije tranje:
a) odrediti funkciju ukupnog i graninog prihoda u funkciji cijene
proizvoda;
b) odrediti funkciju ukupnih i graninog prihoda u funkciji koliine
proizvoda;
c) izraunati cijenu i koliinu za koju funkcija ukupnih prihoda dostie
maksimum;
d) koristei funkciju graninih prihoda izraunati interval rasta
ukupnog prihoda;
e) grafiki ilustrovati funkciju ukupnih i graninih prihoda.

Ovdje je q
t
= e
-p
, tako da je D(p) = [0,+], jer je funkcija tranje
opadajua i pozitivna za sve cijene vee od 0 N.J, pa imamo:

a) funkcija ukupnih prihoda u funkciji cijene proizvoda je:
-0,5
0
0,5
1
1,5
2
2,5
3
3,5
0 0,5 1 1,5 2 2,5
p
P
p`

77
P = pq = p e
-p

Funkcija graninih prihoda u funkciji cijene, ima oblik:
P' = e
-p
pe
-p
= (1 p) e
-p
b) funkcija ukupnih prihoda u funkciji realizovane koliine je:
P = q (q)
gdje je (q) inverzna funkcija funkcije tranje, a ujedno i funkcija
prosjenih prihoda, pa imamo:
(q) = p = ln q
Sada je funkcija ukupnih prihoda izraena u funkciji realizovanih
koliina:
P = q ln q
Funkcija graninih prihoda jednaka je prvom izvodu funkcije ukupnih
trokova, tako da je:
P' = (ln q + q
q
1
) = 1 ln q
c) potrebno je odrediti cijenu, odnosno koliinu za koju je P' = 0, pa
imamo:
P' = (1 p) e
-p
= 0
1 p = 0
p = 1
P'' = e
-p
e
-p
+ p e
-p
= e
-p
(p 2)
P''(1) = e
-1
< 0
Tako da funkcija ukupnih trokova postie maksimalnu vrijednost za
cijenu od 1 N.J. Koliina koja odgovara maksimalnom prihodu je:
q
t
= e
-1
= 0,37
d) funkcija graninih trokova je:
P' = (1 p) e
-p

- P' = 0, za cijenu od 1 N.J, tada imamo maksimalne ukupne prihode jer
je P''(1)< 0,

78
- P' > 0, za cijene manje od 1 N.J, odnosno za p e (0,1), tada ukupni
prihodi rastu
- P' < 0, za cijene vee od 1 N.J, odnosno za p e(0,+), tada ukupni
prihodi opadaju

e) Funkcije ukupnih i graninih trokova u zavisnosti od cijene
proizvoda mogu se ilustrovati na grafikonu 6.

Grafikon 6. Grafiki prikaz funkcije ukupnih i graninih prihoda u
zavisnosti od cijene proizvoda
-0,2
0
0,2
0,4
0,6
0,8
1
1,2
0 0,5 1 1,5 2 2,5 3 3,5
P
p`

79

6. ELASTINOST FUNKCIJE PRIHODA

Funkcija elastinosti ukupnih prihoda omoguava da se izrauna
osjetljivost prihoda na promjene cijene proizvoda.

Ukupan prihod se moe dati u funkciji cijene proizvoda
matematikim izrazom:
P = p f(p)
Tako da funkciju elastinosti ukupnih trokova pronalazimo (E
P,p
)
polazei od:
E
P,p
= P
P
p
',
gdje je:
P ukupni prihod koji se ostvari realizacijom proizvoda na tritu i
p prodajna cijena proizvoda.
Kako je P = pf(p), f(p) = q navedeno moemo uvrstiti u prethodnu
formulu tako da dobijamo:
E
P,p
= | | ) `( ) (
) (
p pf p f
p f p
p
+

E
P,p
= +
) (
1
p f
p
f '(p)

E
P,p
= 1 + E
q

gdje je:
E
q
funkcija elastinosti tranje.


80
Na osnovu relacije, kojom se dovodi u vezu funkcija elastinosti
ukupnih prihoda i funkcija elastinosti tranje, moemo izvesti sledee
zakljuke:
- ako je E
q
= 0 E
P,p
= 1, odnosno kada je tranja savreno
neelastina, tada funkcija ukupnih prihoda ima elastinost 1,
- ako je E
q
= 1 E
P,p
= 0, imamo sluaj da je ukupni prihod savreno
neelastian, ujedno to je taka maksimalnog ukupnog prihoda kada
je ukupni prihod maksimalan ne reaguje na promjenu cijene,
- ako je 1 < E
q
< 0 , imamo sluaj da je tranja neelastina, to ima
za posljedicu da je 0 < E
P,p
< 1,
- kada je tranja elastina, tj. < E
q
< 1 , tada je E
P,p
< 0,
- maksimalna vrijednost funkcije elastinosti ukupnih prihoda je 1, tj.
max{ }
p P
E
,
=1.

Elastinost tranje se moe da dovede u vezu sa graninim prihodima.
Ako je funkcija ukupnih prihoda izraena pomou cijene proizvoda P = p
f(p), granini troak je:

P' = [p f(p)]' pa je:
P' = p' f(p) + p f '(p)
P' = f (p) [1+
) (
`
p f
P
f ' (p)], kako je
) (
`
p f
P
f '(p) = E
t

P' = q (1+ E
t
)
Iz poslednjeg obrasca moemo izvui sledee zakljuke:
- ako je E
t
= - 1, tada je P' = 0, te imamo potreban uslov za maksimum
funkcije ukupnih prihoda,
- kada je - 1 < E
t
< 0, onda su granini prihodi P' > 0, ukupni prihodi
rastu i tranja je neelastina,

81
- kada je - < E
t
< -1, onda je P' < 0, tada je potranja elastina a
ukupni prihodi su opadajui.


82

7. FUNKCIJA TROKOVA

U ovom radu razlikovaemo:
- ukupne trokove (C),
- prosjene trokove (c) i
- granine trokove (C').

Elementi proizvodnje ulaze u tehnoloki ili preobraajni proces kao
odgovarajui upotrebni kvalitet u potrebnim koliinama. Radnik radnom
snagom djeluje pomou sredstava za rad, u prebraajnom procesu, na
predmete rada. Dolazi do troenja ovih elemenata ali troenja u smislu
preobraaja upotrebnih kvaliteta materijala u upotrebni kvalitet novog
proizvoda. Pored toga, sredstva za rad se troe u vidu habanja, dok nakon
odreenog broja ponavljanja proizvodnih ciklusa proizvodnje ne postanu
neupotrebljivi. Takoe, dolazi do zamora radnika zbog gubljenja njihove
bioenergije u procesu rada. To se naziva naturalni vid troenja ulaganja.

Meutim, obim utroene vrijednosti uslovljen je koliinom utroenih
elemenata proizvodnje: sredstava za proizvodnju i potrebnim radom koji je
uloen u proizvodnju, izraen u novanom ekvivalentu-cijeni. Utroena radna
snaga moe se obnoviti dijelom novostvorene vrijednosti, izraenim u novcu
kao ekvivalentu materijalnih i drugih dobara za podmirivanje potreba
radnika. Iako u preobraajnom procesu nestaje upotrebnih kvaliteta
elemenata proizvodnje, njihova vrijednost se reprodukuje stvaranjem novog
proizvoda, ijom se razmijenom za novac omoguuje pribavljanje nove
koliine ovih elemenata. Stoga ovaj oblik ulaganja predstavlja reprodukciono
troenje elemenata proizvodnje, za razliku od finalne potronje proizvoda.

83
Veliina troenja kao oblika ulaganja uslovljena je koliinom
utroenih upotrebnih kvaliteta elemenata proizvodnje-utrocima i novanim
izrazima njihove vrijednosti-cijenama. Proizvod utroaka elemenata
proizvodnje i njihovih novanih multiplikatora, cijena sredstava za
proizvodnju i zarada radnika, predstavljaju trokove. Na osnovu toga
izvodimo definiciju ovog oblika ulaganja: trokovi su novani izraz
vrijednosti reprodukciono utroenih elemenata proizvodnje

Ukoliko je C, funkcija ukupnih trokova obima proizvodnje q, tada
opti oblik funkcije ukupnih trokova moemo zapisati kao:
C = F(q)
Da bi ovo bila funkcija ukupnih trokova moraju biti zadovoljeni
sledei uslovi:
- q > 0, C > 0, kada je koliina proizvedenih jedinica pozitivna, tada su
i trokovi pozitivni,
- C' > 0, funkcija ukupnih trokova raste sa porastom koliine
proizvedenih jedinica.

Naini na koje se mogu izraziti ukupni trokovi, a zavisno od
postojeih uslova su:
- u obliku linearne funkcije: C = a + bq
- u obliku kvadratne funkcije: C = a

+ bq +c q
2
,
- u obliku kubne funkcije: C = a + bq + cq
2
+d q
3
,
- u obliku: C = bq a + ,
- u obliku eksponencijalne funkcije: C = a e
bq
,
- u obliku: C = (1 + bq)
a
,
- u obliku: C = aq
c q
b q
+
+
+ d, itd.


84
Ve smo rekli da opti oblik linearne funkcije ukupnih trokova se
izraava jednainom:
C = a + bq
Gdje su:
q broj proizvedenih jedinica,
Koeficjent b pokazuje za koliko se trokovi uveavaju kada se obim
proizvodnje promjeni za jedinicu odnosno to je pomjenljivi dio trokova u
ukupnim trokovima.
Koeficent a oznaava dio fiksnih trokova u ukupnim trokovima.

Zakljuujemo, da ukoliko se koliina proizvedenih jedinica mjenja, u
zavisnosti od toga mjenjaju se i ukupni trokovi.

Kako se pronalazi oblik linearne funkcije trokova pokazaemo na
primjeru. Postupak je isti kao kod dosada opisanih ekonomskih funkcija.

Primjer 15. U jednom preduzeu zabiljeen je odnos izmeu broja
proizvedenih jedinica i ukupnih trokova proizvodnje, u toku 6 mjeseci,
prikazani su u tabeli broj 4:
Proizvodnja (000 000 komada) Ukupni trokovi ( KM 10
6
)
2 12
2,5 12,5
3 13
3,5 14
4 15
5 16
Tabela broj 4. Obim proizvodnje i ukupni trokovi proizvodnje u
jednom preduzeu za period od 6 mjeseci

85
Potrebno je odrediti obrazac u obliku linearne funkcije gdje e ukupni
trokovi biti dati u zavisnosti od proizvedene koliine proizvoda.

Ovdje je:
) 1 (
5 16
4 15
5 , 3 14
3 13
5 , 2 5 , 12
2 12
+ =
+ =
+ =
+ =
+ =
+ =
b a
b a
b a
b a
b a
b a
) 2 (
25 5 80
16 4 60
25 , 12 5 , 3 49
9 3 39
25 , 6 5 , 2 25 , 31
2 2 24
+ =
+ =
+ =
+ =
+ =
+ =
b a
b a
b a
b a
b a
b a

Sada je:
(1) 82,5 = 6a +20b
(2) 283,25 = 20a +72,5 b
Rjeenjem sistema normalnih jednaina (1) i (2) dobijamo: a = 9,04 i
b = 1,41, te je funkcija ukupnih trokova data u obilku:
C = 9,04 + 1,41 q

9,04 oznaava fiksne trokove, koji u naem sluaju iznose 9.040.000
KM dok
1,41 oznaava varijabilne trokove, koji iznose 1.410.000 KM, za
svaku jedinicu prizvedenog proizvoda ukupni trokovi rastu za 1.410.000
KM.

Granini trokovi se definiu kao prosjeni varijabilni trokovi
izazvani posljednjim porastom koliine proizvoda ili poslednjim slojem
proizvodnje. U ekonomskoj teoriji granini trokovi nazivaju se jo i
marginalni, jer se odnose na poveano troenje zbog dodajne, marginalne
proizvodnje i u posmatranom primjeru iznose 1.410.000 KM, jer je C = 1,41.

86
Primjer 16. Ispitati za koju vrijednost nezavisne varijable q, funkcija
C =
q
e
q
moe biti funkcija ukupnih trokova.
Ovdje je:
C =
q
e
q
, pa imamo:
- q > 0, C > 0 q D(q) = (1, +), ova funkcija moe biti funkcija
ukupnih trokova za koliine vee od jedne jedinice.
- C' > 0, C' =
2
) 1 (
q
q e
q
>0, za q > 1; data funkcija ukupnih trokova

rastua je na cijelom domenu, a ekstremnu vrijednost je u taki u kojoj je prvi
izvod funkcije jednak 0:
- C' = 0, za q = 1, C'' =
4
) 2 2 1 (
q
q qe
q
+
C''(1) = e > 0 na
osnovu ega izvodimo zakljuak da za koliinu od 1 jedinice funkcija
ukupnih trokova ima minimum.
Funkcije ukupnih i graninih trokova mogu se ilustrovati prikazom
na grafikonu broj 7.

Grafikon 7. Prikaz ukupnih i graninih trokova u funkciji koliine
proizvedenih jedinica

-500
0
500
1000
1500
2000
2500
3000
0 2 4 6 8 10
C
c`

87
Posjeni trokovi (c) predstavljaju kolinik ukupnih trokova i ukupne
proizvodnje. Sa poveanjem proizvodnje prosjeni trokovi opadaju. Ovo
opadanje prosjenih trokova ima donju granicu, nakon ega prosjeni
trokovi rastu. Prosjeni trokovi igraju znaajnu ulogu u analizi trokova pri
emu se minimum prosjenih trokova utvruje za onu koliinu za koju su
oni jednaki sa graninim trokovima. Prouavanje trokova ima naroiti
znaaj kod odreivanja optimalne dobiti preduzea.

Kada utvrujemo minimum funcije trokova potebno je da prvi izvod
funkcije prosjenih trokova bude nula i da njen drugi izvod bude manji od
nula tj. c' = 0, a drugi izvod vei od nule, tj.c'' > 0.

Primjer 17. Na osnovu podataka iz primjera 15. utvrditi funkciju
prosjenih trokova c.

Ovdje je:
C = 9,04 + 1,41 q c =
q
C
, pa je c = +
q
04 , 9
1,41
Kako je c' =
2
04 , 9
q
< 0, prosjeni trokovi opadaju sa porastom
obima proizvodnje.

88

8. FUNKCIJA ELASTINOSTI TROKOVA

Funkcija elastinosti ukupnih (E
C
) i prosjenih trokova (E
c
)
omoguava da se utvrdi osjetljivost ovih veliina u zavisnosti od promjene
obima proizvodnje.

Ukoliko su C i q, neprekidne varijable, a fukcija C = F(q)
diferencijalna funkcija. Kada se obim proizvodnje promjeni za q. Ukupni
trokovi promjenie se za C. Kada q 0, tada vrijedi:

q
q C q q C
q
C
q q l
A
A +
=
A
A
A A
) ( ) (
lim lim
0 0
= C'
gdje je: C' granini troak

Tako da vrijedi:
E
c
= 1 ` C
C
q

E
c
= E
C
1 i E
C
= E
c
+ 1 (1)

gdje su: E
C
funkcija elastinosti ukupnih i E
c
funkcija elastinosti
prosjenih trokova.

Iz relacija (1) zakljuujemo:

- Ukoliko sa porastom obima proizvodnje opadaju granini trokovi.
Tada je E
c
< 0, E
C
< 1 i C' < c, odnosno granini troak manji je od
prosjenog i ima smisla poveavati obim proizvodnje.

89
- Ukoliko sa porastom obima proizvodnje rastu prosjeni trokovi, tada
je E
c
> 0, E
C
> 1 i C' > c, tada su granini trokovi relativno visoki,
- Ako sa porastom obima proizvodnje ne dolazi do promjene graninih
trokova, tada su granini trokovi savreno neelastini, dok ukupni
trokovi imaju jedininu elastinost, a granini trokovi su jednaki
prosjenim trokovima, to se zapisuje na sledei nain: E
c
= 0, E
C
=
1 i C' = c.

Primjer 18. Data je funkcija ukupnih trokova u obliku
C = q
3
2q
2
+ 2q, polazei od navedene funkcije treba:

a) izraunati pri kome obimu je proizvodnja najekonominija,
b) koliko iznose granini trokovi za koliinu od 2 jedinice,
c) izraunati funkcije elastinosti ukupnih i prosjenih trokova, te
objasniti koeficijent elastinosti ukoliko je q = 2,
d) grafiki prikazati funkciju ukupnih, prosjenih i graninih trokova.

Ovdje je: C = q
3
2q
2
+ 2q, pa je:
a) c = =
q
C
q
2
2q + 2 funkcija prosjenih trokova, pa dobijamo da
je c' = 2q 2, traimo vrijednost q kada je c' = 0, a to je q = 1, da bi
ovo bio minimum funkcije drugi izvod mora biti pozitivan za tu
vrijednost, c'' = 2 > 0. tako da minimum prosjenih trokova imamo
pri obimu od jedne jedinice proizvodnje.

b) C' = 3q
2
4q + 2, pa je C'(2) = 6. Pri porastu obima proizvodnje za
1 jedinicu na nivou q = 2, ukupni trokovi e porasti za 6 N.J.


90
c) E
C
= ` C
C
q
=
2 2
2 4 3
2
2
+
+
q q
q q
i

E
c
= E
C
1 =
2 2
2 2
2
2
+

q q
q q

E
C
(2) = 3, ako se obim proizvodnje povea za 1% na nivou od q = 2, ukupni
trokovi e porasti za 3%, dok e prosjeni trokovi porasti za 2%.

d) Prosjeni, ukupni i granini trokovi se mogu prikazati na grafikonu
8.

Grafikon 8. Prosjeni, ukupni i granini trokovi

-100
0
100
200
300
400
500
600
700
0 2 4 6 8 10
C
C`
c

91

9. FUNKCIJA DOBITI

Dobit se definie kao razlika izmeu prihoda i trokova, kako smo
obradili funkcije ukupnih, prosjenih i graninih prihoda i trokova,
razlikovaemo i sledee funkcije dobiti:
- funkcija ukupne dobiti (D),
- funkcija prosjene dobiti (d) i
- funkcija granine dobiti (D').

Navedene funkcije se dobiju kao razlika izmeu odgovarajuih funkcije
prihoda i trokova, te je:
- funkcija ukupne dobiti: D = P C,
- funkcija prosjene dobiti: d = p c i
- funkcija granine dobiti: D' = P' C'.

Pomou funkcije dobiti mogue je izraunati optimalnu kombinaciju
ulaganja, tako da se postigne maksimalna dobit.

92
ZADACI ZA VJEBU:

1. Na jednom tritu tranja za proizvodom X i njegova cijena bili su:

Cijena proizvoda
KM
Tranja
000 komada
1 100
2 95
3 89
4 84
5 82

Odrediti linearni oblik funkcije tranje, pa izraunati tranju proizvoda pri
cijeni od 7 KM, kao i pri kojoj cijeni e tranja iznositi 50.000 komada?

2. Da li funkcija q = 3e
-4p
, moe biti funkcija tranje?

3. Na jednom tritu ponuda proizvoda X i njegova cijena bili su:

Cijena proizvoda
KM
Ponuda
000 komada
1 30
2 37
3 45
4 52
5 55

93
Odrediti linearni oblik funkcije ponude, pa izraunati ponudu proizvoda pri
cijeni od 7 KM, kao i pri kojoj cijeni e ponuda proizvoda na tritu iznositi
70.000 komada?

4. Da li funkcija q = 7e
5p
+1 moe biti funkcija ponude?

5. Polazei od podataka iz zadatka 1. i 3. odrediti za koju cijenu i
koliinu proizvoda X imamo ravnoteu na tritu?

6. Polazei od podataka iz zadatka 2. i 4. odrediti za koju cijenu i
koliinu proizvoda imamo ravnoteu na tritu?

7. Ukoliko su ponuda i tranja na jednom tritu date funkcijama: q
t
=
42
-p
i q
p
= 32
4p
, odrediti cijenu i koliinu proizvoda tako da se na tritu
postigne ravnotea?

8. Za funkcije tranje iz primjera 1. i 3. odrediti funkcije elastinosti
ponude. Protumaiti elastinost ponude za cijenu p = 10.

9. Za funkcije ponude iz primjera 2. i 4. odrediti funkciju elastinosti
tranje. Protumaiti elastinost ponude za cijenu p = 10.

10. Jedno preduzee u toku est mjeseci ostvarilo je realizaciju proizvoda
x, kako je prikazano u tabeli:


94
Mjesec Prodajna cijena u
KM (p)
Realizovana koliina
000 komada (q)
P = pq
I 20 1.000 20.000
II 24 900 21.600
III 26 850 22.100
IV 28 700 19.600
V 29 600 17.400
VI 30 500 15.000

Potrebno je: pomou funkcije tranje u linearnom obliku, nai
funkciju ukupnih, prosjenih i graninih trokova.

11. Ukoliko je tranja za proizvodom xdata funkcijom q
t
= 2e
-3p
,
odrediti funkciju ukupnih trokova, kao i funkciju graninih trokova,
te pri kojoj cijeni (koliini) preduzee koje plasira proizvod x, moe
oekivati maksimalan prihod?

12. Ukoliko je tranja proizvoda data funkcijom tranje q
t
= 3e
-2p
,
polazei od funkcije tranje:
a) odrediti funkciju ukupnog i graninog prihoda u funkciji cijene
proizvoda;
b) odrediti funkciju ukupnih i graninog prihoda u funkciji koliine
proizvoda;
c) izraunati cijenu i koliinu za koju funkcija ukupnih prihoda dostie
maksimum;
d) koristei funkciju graninih prihoda izraunati interval rasta ukupnog
prihoda;
e) grafiki ilustrovati funkciju ukupnih i graninih prihoda.

95
13. U jednom preduzeu zabiljeen je odnos izmeu broja proizvedenih
jedinica i ukupnih trokova proizvodnje, u toku 6 mjeseci, a podci su
prikazani su u tabeli:
Proizvodnja (000 000
komada)
Ukupni trokovi ( KM
10
6
)
2 24
2,5 25
3 26
3,5 28
4 30
5 32

Potrebno je odrediti obrazac u obliku linearne funkcije gdje e ukupni
trokovi biti dati u zavisnosti od proizvedene koliine proizvoda.

14. Ispitati za koju vrijednost nezavisne varijable q, funkcija C =
q
e
q
3
2
moe
biti funkcija ukupnih trokova.

15. Na osnovu podataka iz primjera 13. utvrditi funkciju prosjenih
trokova c.

16. Data je funkcija ukupnih trokova u obliku C = 3q
3
6q
2
+ 2q,
polazei od navedene funkcije treba:
- izraunati pri kome obimu je proizvodnja najekonominija,
- koliko iznose granini trokovi za koliinu od 2 jedinice,
- izraunati funkcije elastinosti ukupnih i prosjenih trokova, te
objasniti koeficijent elastinosti ukoliko je q = 2,
- grafiki prikazati funkciju ukupnih, prosjenih i graninih trokova.

96
TEST PITANJA

1. Koje su najvanije ekonomske funkcije?

2. Kako se moe pronai linearni oblik funkcije tranje?

3. Koji su uslovi da neka funkcija bude funkcija tranje?

4. Kako se moe pronai funkcija ponude?

5. Koji uslovi trebaju biti ispunjeni da bi odreena funkcija bila funkcija
ponude?

6. Kada imamo ravnoteu na tritu?

7. Objasniti pojam elastinosti ekonomskih funkcija?

8. Od ega zavise prihodi od realizacije, koji su to prihodi?

9. Kako se izraavaju trokovi proizvodnje, koji su to trokovi?

10. Kako se pronalazi maksimum prihoda i minimum trokova?

97
IV) OMJERI I PROPORCIJE

Proporcija ili omjer predstavlja dva jednaka kolinika vezana znakom
jednakosti. Opti oblik proporcije moe se zapisati u obliku:

Znak jednakosti kod proporcije ita se: odnosi se isto kao ili kao.
Iz opteg oblika proporcije vrijedi:
p
b
a
= i p
d
c
=
Svaka proporcija ima etiri lana, kod proporcije pisane u optem
obliku a je prvi, b drugi, c trei, a d etvrti lan proporcije. Pored toga,
lanovi a i d nazivaju se vanjskim lanovima proporcije, dok su b i c
unutranji lanovi proporcije.

Primjer omjera, odnosno proporcije moe npr. biti: Ukoliko 5 kg rie
kota 7,5 KM, tada e 15 kg rie kotati tri puta vie, tj. 22,5 KM. Na osnovu
navedenog primjera, sastaviti emo dvije razmjere i to razmjeru teine i
razmjeru prodajnih vrijednosti:

- razmjera teine: - razmjera prodajnih vrijednosti:
15 kg : 5 kg = 3 22,5 KM : 7,5 KM = 3

Gornje dvije razmjere su meusobno jednake jer imaju isti kolinik,
te se smiju povezati znakom jednakosti:
15 : 5 = 22,5 : 7,5

a : b = c : d

98
1. OSOBINE PROPORCIJA

Osnovne osobine proporcija su:
1. proizvod unutranjih i vanjskih lanova proporcije su meusobno
jednaki. Tako da polazei od opteg oblika proporcije ovu osobinu
moemo zapisati u obliku: a d = c b
2. proporcija ostaje ista ukoliko unutranji lanovi meusobno zamjene
mjesta, to se, polazei od opteg oblika proporcije, moe zapisati na
sledei nain: a : c = b : d
3. proporcija ostaje ista ukoliko vanjski lanovi proporcije meusobno
zamjiene mjesta, to se polazei od opteg oblika proporcije, moe
zapisati na sledei nain: d : b = c : a
4. proporcija se nee promijeniti ukoliko oba spoljanja lana zamijene
mjesta sa unutranjim lanovima, to se moe napisati na sledei
nain: b : a = d : c
5. proporcija ostaje valjana ukoliko istovremeno pomnoimo ili
podijelimo po jedan vanjski i jedan unutranji lan proporcije sa istim
bojem razliitim od nule, to se moe zapisati na sledei nain, npr:
ak : bk = c : d ak : b = ck : d a : bk = ck : d a : bk = ck : d
ili
d c
k
b
k
a
: : = d
k
c
b
k
a
: : =
k
d
c
k
b
a : : =
k
d
k
c
b a : : =
k = 0

6. zbir lanova proporcije na lijevoj strani odnosi se prema prvom lanu
proporcije, kao to se zbir lanova desne strane proporcije odnosi
prema treem lanu proporcije, to se, polazei od opteg oblika
proporcije moe zapisati na sledei nain:
a : (a + b) = c : (c +d)

99
7. zbir lanova proporcije na lijevoj strani odnosi se prema drugom
lanu proporcije, kao to se zbir lanova desne strane proporcije
odnosi prema etvrtom lanu proporcije, to se, polazei od opteg
oblika proporcije moe zapisati na sledei nain:

(a + b) : b = (c + d) : d
8. razlika lanova proporcije na lijevoj strani odnosi se prema prvom
lanu proporcije, kao to se razlika lanova desne strane proporcije
odnosi prema treem lanu proporcije, to se, polazei od opteg
a : (a b) = c : (c +d)
9. razlika lanova proporcije na lijevoj strani odnosi se prema drugom
lanu proporcije, kao to se razlika lanova desne strane proporcije
odnosi prema etvrtom lanu proporcije, to se, polazei od opteg
(a b) : b = (c d) : d

Na osnovu prve osobine proporcije, za svaku proporciju mogue je
izraunati nepoznati lan proporcije ukoliko su poznata ostala tri lana
proporcije. Postupak je sljedei:
- ukoliko je nepoznat unutranji lan proporcije, on se izraunava
kao kolinik proizvoda vanjskih lanova proporcije i poznatog
unutranjeg lana, to se moe zapisati na sledei nain:
a : x = c : d
c
d a
x

= ili
a : b = x : d
b
d a
x

=

100
- ukoliko je nepoznat vanjski lan proporcije, on se izraunava kao
kolinik proizvoda unutranjih lanova i poznatog vanjskog lana,
to zapisujemo na sledei nain:
x : b = c : d
d
c b
x

= ili
a : b = c : x
a
c b
x

=

Primjer 1. Izraunati nepoznati lan proporcije:
a) 4 : 12 = x : 9
b)
6
1
:
9
1
2 :
3
1
6 x =
c) 3,75 : 0,5 = 4,8 : x

Ovdje imamo:
a) 12x = 94 3
12
36
= = x
b)
2
1
18 19
9 19
9
19
18
19
9
19
6
1
3
19
9
1
2
6
1
3
1
6
6
1
3
1
6
9
1
2 =
= =
= = x x
c) 3,75 x = 4,8 0,5 64 , 0
75 , 3
4 , 2
= = x

Primjer 2. Izvesti niz od devetnaest proporcija koje su ekvivalentne
navedenoj proporciji:
6 : 4 = 3 : 2.

101
Ovdje imamo proporciju: 6 : 4 = 3 : 2, pa ako primjenimo pobrojana
pravila moemo je zapisati na sledee naine da napisana proporcija ostane
valjana:
- 6 : 3 = 4 : 2,
- 2 : 4 = 3 : 6,
- 3 : 2 = 6 : 4,
- 4 : 2 = 6 : 3,
- 3 : 6 = 2 : 4,
- 2 : 3 = 4 : 6,
- 4 : 3 = 6 : 2,
- 6 2 : 4 2 = 3 : 2, odnosno 12 : 8 = 3 : 2,
- 6 2 : 4 = 3 2 : 2, odnosno 12 : 4 = 6 : 2,
- 6 : 4 2 = 3 : 2 2, odnosno 6 : 8 = 3 : 4,
- 6 : 4 = 3 2 : 2 2, odnosno 6 : 4 = 6 : 4,
- 2 : 3
2
4
:
2
6
= , odnosno 3 : 2 = 3 : 2,
- 2 :
2
3
4 :
2
6
= ,
-
2
2
: 3
2
4
: 6 = , odnosno 6 : 2 = 3 : 1,
- 6 : 4 =
2
2
:
2
3
,
- (6 + 4) : 4 = (3 + 2) : 2, odnosno 10 : 4 = 5 : 2,
- 6 : (4 + 6) = 3 : (2 + 3), odnosno 6 : 10 = 3 : 5,
- (6 4) : 4 = (3 2) : 2, odnosno 2 : 4 = 1 : 2,
- 6 : (6 4) = 3 : (3 2), odnosno 6 : 2 = 3 : 1.


102
Primjer 3. Osloboditi se razlomaka u sledeim proporcijama, tako da
proporcije ostanu valjane.
a) 8 : 30
5
2
:
2
3
=
b) 9 :
16
15
8 :
6
5
=
Ovdje je potrebno pomnoiti prvi i drugi lan u prvoj proporciji, i prvi
i trei lan druge proporcije sa najmanjim zajednikim sadraocem
nazivnika, pa imamo:
a) prvi i drugi lan proporcije mnoimo sa najmanjim zajednikim
sadraocem za 2 i 5, a to je 10, pa dobijamo:
8 : 30 10
5
2
: 10
2
3
= , pa je: 15 : 4 = 30 : 8,
b) prvi i trei lan proporcije mnoimo najmanjim zajednikim
sadraocem za 6 i 16, a to je 48, pa dobijamo:
9 : 48
16
15
8 : 48
6
5
= , pa je 40 : 8 = 45 : 9.

103

2. RJEAVANJE PRAKTINIH PROBLEMA
PRIMJENOM PROPORCIJA

Mnoge praktine probleme mogue je izraziti pomou jedne ili vie
proprcija, pri emu veliine koje ulaze u sastav problema mogu biti direktno
ili obrnuto proporcionalne. Nepoznati lan proporcije se izraunava na nain
kako je to naprijed opisano. U problemima koji se rijeavaju primjenom
proporcija neophodno je prepoznati prirodu proporcionalnosti meu
veliinama, odnosno da li su veliine direktno ili obrnuto proporcionalne
meu sobom.

Ukoliko se u problemu javljaju dvije vrste meusobno
proporcionalnih veliina imamo prostu proporciju. Ako se u problemu javlja
tri ili vie proporcija imamo sloenu proporciju.

2.1. Proste proporcije

Ukoliko se u problemu javljaju dvije vrste proporcionalnih veliina,
bilo da su one direktno ili obrnuto proporcionalne, na osnovu tri poznata
lana proporcije moe se izraunati nepoznat lan proporcije. U problemima
ove vrste bitno je pravilno odrediti smjer proporcije, odnosno prepoznati da li
su veliine meusobom direktno ili obrnuto proporcionalne.

Problemi se rijeavaju tako to u horizontalnom redu prvo napiemo
uslovni stav, a ispod njega upitni stav. Uslovni stav sadri poznate lanove

104
proporcije, dok upitni stav sadri nepoznati lan proporcije. Zatim strelicama
oznaimo smjer proporcionalnosti izmeu veliina. Ukoliko je rije o
direktnoj proporcionalnosti strelice su istog smjera, a kada imamo obrnuto
proporcionalnu zavisnost strelice su suprotnog smjera.

Primjer 4. Za 12 metara tofa plaeno je 360 KM, koliko treba platiti
za 60 metara tog istog tofa?

Ovdje je:
Uslovni stav 12 m 360 KM
Upitni stav 60 m x KM

Veliine su direktno proporcionalne tako da postavljamo proporciju
oblika:
12 : 60 = 360 : x
Pomou zapisane proporcije izraunavamo nepoznati lan proporcije:

KM x 1800
12
360 60
=
=
Za 60 metara tofa potrebno je platiti 1.800 KM.

Primjer 5. Pet radnika zavri neki posao za 15 dana. Za koliko dana
bi taj isti posao zavrilo 10 radnika, pod uslovom da radnici jednako rade i da
radni dan jednako traje?

Ovdje je:
Uslovni stav 5 radnika 15 dana
Upitni stav 10 radnika x dana

105
Veliine su obrnuto proporcionalne, pa imamo:
5 : 10 = x : 15
Odakle izraunavamo nepoznati lan proporcije:
dana x 5 , 7
10
15 5
=
=
Navedeni posao 10 radnika bi zavrilo za 7,5 dana.

2.2. Sloene proporcije

Pomou sloenih proporcija rijeavamo probleme kod kojih
nepoznata veliina zavisi od 5, 7, 9 itd. poznatih veliina. I kod sloenih
proporcija zadatak se postavlja u obliku uslovnog i upitnog stava, pri emu se
iste veliine stavljaju jedna ispod druge. Kada zadatak postavimo, treba
voditi rauna kakvi su odnosi, direktni ili obrnuti.

Pri rjeavanju zadataka pomou proporcije, sve proporcije od kojih
zavisi nepoznata postavljaju se prema proporciji u kojoj se nalazi nepoznata
veliina. Smijer proporcije oznaava se strelicom.

Primjer 6. Petnaest radnika za 6 dana zaradi 3.600 KM. Koliko KM
moe zaraditi 18 radnika za 24 radna dana?

Ovdje je:
Uslovni stav 15 radnika 6 dana 3.600 KM
Upitni stav 18 radnika 24 dana x KM


106
Sve veliine su direktno proporcijalne, tako da sloena proporcija
glasi:
18 : 15 = 24 : 6 = x : 3.600
Iz navedene sloene proporcije nepoznati lan dobijamo, na sledei
naina:
KM x 280 . 17
6 15
18 24 600 . 3
=

=

Za 24 radna dana, 18 radnika zaraditi e 17.280 KM.

Primjer 7. Dvanaest radnika zavri neki posao za 20 dana radei po 8
sati dnevno. Koliko bi radnika trebalo angaovati da rade po 10 sati dnevno i
da posao bude zavren za 16 dana?

Ovdje je:
Uslovni stav 12 radnika 8 sati 20 dana
Upitni stav x radnika 10 sati 16 dana

Broj radnika je obrnuto proporcionalan broju sati dnevnog rada, kao i
broju radnih dana, tako da sloena proporcija glasi:
x : 12 = 8 : 10 = 20 : 16
Iz sloene proporcije izraunavamo nepoznati lan na sledei nain:

12
16 10
20 8 12
=

= x

Ukoliko elimo da posao bude zavren za 16 dana, uz dnevni rad od
10 sati potrebno nam je 12 radnika.

107
ZADACI ZA VJEBU

1. Za 824 kg pasulja plaeno je 1.236 KM. Koliko treba platiti za 1.500
kg pasulja?

2. Za 580 amerikih dolara plaeno je 957 KM. Koliko konvertibilnih
maraka treba platiti za 3.540 amerikih dolara?

3. Za 348.000 KM kupljeno je 250.000 kg eera. Koliko je eera
mogue kupiti za 2.436.000 KM?

4. Ako se za 25 kg kave dobije se 245 KM. Koliko se konvertibilnih
maraka moe realizovati prodajom 327 kg kave?

5. Za 125 kg jabuka potrbno je platiti 115 KM. Koliko se treba platiti za
725 kg jabauka?

6. 14 radnika zavri posao za 28 dana. Koliko radnika je potrebno da se
posao zavri za 14 dana?

7. 10 radnika zavre posao za 60 sati. Za koliko sati e isti posao obaviti
15 radnika?

8. Koliko dolara treba platiti za 175 m tofa, ako je za 3 m tofa plaeno
45 dolara i ako 100 dolara vrijedi koliko i 163 KM?

9. Jedan radnik za 6 radnih dana zavri posao radei pri tome 8 sati
dnevno. Za koliko sati rada dnevno bi isti posao zavrila dva radnika,
ukoliko bi radili 4 dana?

108

10. Za 100 eura dobije se 700 hrvatskih kuna, dok se za 1 KM dobije
1,955831 eura. Koliko se KM moe dobiti za 200 hrvatskih kuna?

11. Za 45 dinara dobije se 1 KM, dok se za 195,5 KM dobije 100 eura.
Koliko dinara se moe dobiti za 50 eura?

12. Planirano je da popis robe u jednom preduzeu obavi 25 radnika za 60
sati rada. Nakon 12 sati rada, posao napusti 10 radnika. Koliko sati e
trajati popis robe u ovom preduzeu?

13. Bazen zapremine 100 m
3
puni se pumpom kod koje je protok vode 25
m
3
/h, 4 sata. Koliko sati e se puniti isti bazen sa pumpom kod koje je
protok vode 15 m
3
/h?

14. Na nekom poslu 30 radnika zaradi 18.720 KM za 26 radnih dana.
Koliko bi na tome istom poslu zaradila grupa od 80 radnika za 10
dana?

15. Berbu jabuka u jednom vonjaku moe da obavi 80 radnika za 15
dana, ukoliko rade 10 sati dnevno. Za koliko dana berbu moe obaviti
90 radnika uz rad od 8 sati dnevno?

16. Dvadesetpet radnika za 26 radnih dana uz rad u jednoj smjeni (8 sati
dnevno) izradi 500 komada stolica. Koliko stolica moe izraditi 30
radnika uz rad u dvije smjene (u jednoj smjeni radi 15 radnika) za 24
dana?

109
17. Za postavljanje ploica u jednoj hali ija je duina 20 m, a irina 16
m, potrebno je platiti 1.250 KM. Koliko bi trebalo platiti za
postavljanje istih ploica u prostoriji irine 24 m, a irine 18 m?

18. Cestu duine 1.600 km i 6 metara irine 30 radnika asvaltira za 40
dana uz rad od 8 sati dnevno. Koliko bi radnika trebalo da se put
duine 2.000 km i 8 m irine asvaltira za 30 dana uz rad od 6 sati
dnevno?

19. Neki posao 70 radnika moe da zavri za 25 dana ako rade 8 sati
dnevno. Nakon 15 dana 20 radnika je prebaeno na drugi posao.
Koliko sati dnevno treba da radi ostalih 50 radnika da bi posao
zavrili za isto vrijeme?

20. Preduzee je isplatilo 1.440 KM petnaestorici radnika koji su radili 6
dana po 8 sati dnevno. Zbog poveanja obima poslovne aktivnosti
preduzea, zaposleno je jo 5 radnika i sada svi rade po 10 sati dnevo.
Koliko e im preduzee isplatiti za 26 radnih dana?

21. Preduzee koje proizvodi vuneni tof, od 48 kg vune dobije 150 m
tofa irine 1,6 m. Koliko metara tofa moe proizvesti od 180 kg
vune, ako se proizvodi tof irine 1,5 m?

22. Buldoder od 45 konjskih snaga iskopa 5.200 m
3
zemlje za 26 radnih
dana ako radi 8 sati dnevno. Koliko kubnih metara zemlje e iskopati
buldoder od 30 konjskih snaga za vrijeme od 15 dana, ako radi 10
sati dnevno?


110
TEST PITANJA

1. ta je proporcija?

2. Koliko lanova sadri sadri proporcija, i kako nazivaju ti lanovi?

3. Koje vrste proporcija postoje?

4. Kakve su direktno proporcionalne veliine?

5. Kada imamo obrnuto proporcionalne veliine?

6. Kakve su to proste proporcije?

7. Kakve su to sloene proporcije?

8. Koje su osobine proporcija?

9. Kako se izraunava nepoznati lan proporcije?

10. Kako se rijeavaju problemi u kojima je prisutna proporcionalnost
veliina?

111
V) VERINI RAUN

U praksi se susreemo sa situacijama kada se odreeni problemi
iskazuju nizom direktno proporcionalnih odnosa meu veliinama. Takvi
problemi se uspjeno rijeavaju primjenom verinog rauna. Ukoliko su
veliine obrnuto proporcionalne, verini raun nije podoban za primjenu.

Dakle, verini raun je metoda za rijeavanje problema gdje se
pojavljuje niz odnosa izmeu veliina koje su direktno proporcionalne, a
sastoji se u pronalaenju nepoznatog lana proporcije, na osnovu poznatih
lanova proporcija. U zavisnosti od toga da li se niz sastoji od dvije ili vie
proporcija razlikujemo prosti i sloeni verini raun.

Drugi uslov, koji mora biti ispunjen da bi se naprijed opisani problemi
mogli rijeavati primjenom verinog rauna je da su po dvije veliine
izraene u istoj mjernoj jedinici.

Verini raun se primjenjuje naroito onda kada se novac ili mjerne
jedinice jedne zemlje treba pretvoriti u novac ili mjerne jedinice druge
zemlje.

Naziv verini potie od rijei verige koja znai lanac, jer je u
problemima koji se rijeavaju primjenom verinog rauna, prisutan niz
jednaina koje su povezane u lanac. Imena veliina ine vezu izmeu
poznatih i nepoznate veliine, tako da se lanac i slae na osnovu toga.

Praktini problemi koji ispunjavaju uslove podobnosti za primjenu
verinog rauna, prevode se u model na sledei nain:

112
1. matematiki model za rijeavanje verinim metodom sastoji se od
lijeve i desne strane koje su odvojene uspravnom linijom,
2. verini model poinje pitanjem, dakle prvo mijesto na lijevoj strani
verinog modela rezervisano je za nepoznatu veliinu X, dok na
prvo mjesto sa desne strane stavlja veliina na koju se odnosi
pitanje u problemu,
3. svaki sledei stav verige treba poeti jedincom kojom je zavren
prethodni stav i
4. veriga, odnosno lanac je zakljuen kada zavrimo jedinicom kojom
je lanac zapoet, odnosno jedinicom ija vrijednost se trai.

113

1. PROST VERINI RAUN

U problemima koji se rjeavaju primjenom metoda prostog verinog
rauna, potrebno je na osnovu tri poznate veliine izraunati nepoznatu
veliinu. Pri tome mora biti ispunjen uslov da su parovi veliina direktno
proporcionalni i da su po dvije veliine istog imena, odnosno izraene u istim
mjernim jedinicama.

Kada se problem prevede u model podesan za rijeavanje verinim
raunom, odnosno metodom, nepoznata veliina dobije se kao kolinik
proizvoda veliina sa desne strane i poznatih veliina sa lijeve strane.

Primjer 1. Treba izraunati koliko KM kota 25 metara tkanine, ako
12 metara te tkanine kota 72 KM?

Ovdje je:
X KM = 25 m
12 m = 72 KM
Sada problem zapisujemo u obliku verinog modela, koji ima oblik:

Primjenom verinog rauna izraunavamo vrijednost nepoznate
veliine X, tako da imamo:
X KM 25 m

12 m 72 KM

114
KM X 150
12
72 25
=
=
Za 25 m tkanine treba platiti 150 KM.

Primjer 2. 100 eura kota 195,5831 KM, koliko KM je potrebno
platiti za 500 eura?

Ovdje je:
X KM = 500 eur
100 eur = 195,5831 KM
Odnosno:

Pa imamo:
KM X 9155 , 977
100
5831 , 195 500
=
=

Za 500 eura potrbno je platiti 977,9155 KM.

Primjer 3. Koliko jardi (Yd) je udaljenost izmeu Gradike i Banja
Luke, ako ta udaljenost iznosi 48 kilometara (km) i ako je poznato da jedan
jard odgovara duini od 0,914 kilometra?

Ovdje je:
X Yd = 48 km
0,914 km = 1 Yd
X KM 500 eur

100 eur 195,5831 KM

115
Odnosno:
Pa imamo:
Yd X 872 , 43
1
914 , 0 48
=
=

Udaljenost izmeu Gradike i Banja Luke iznosi 43,872 Yd jardi.

X Yd 48 km

0,914 km 1 Yd

116

2. SLOEN VERINI RAUN

Sloeni verini raun je matematika metoda za rijeavanje problema
u kojima se na osnovu pet, sedam, devet itd. poznatih veliina trai esta,
osma, deseta itd. nepoznata veliina. Pri tome je neophodno da su parovi
veliina direktno proporcionalni i da su po dvije veliine izraene u istim
jedinicama mjere.

Problem se prevodi u model podesan za rijeavanje verinim raunom
na naprijed opisan nain. Lanac, odnosno veriga poinje sa nepoznatom
veliinom, zatim slijede poznate veliine prema smislu, ali lanac se vee tako
da sledei stav u lancu poinje veliinom kojom je prethodna zavrila, a
zavrava kada se na desnoj strani nae mjerna jedinica kojom je poela prva
jednaina. Nepoznata veliina se trai kao kolinik izmeu: proizvoda
veliina sa desne strane verinog modela i proizvoda poznatih veliina sa
lijeve strane verinog modela, odnosno:

Pri tome se sa lijeve strane uvijek nalazi jedna poznata veliina manje
nego na desnoj strani.

Primjer 4. Za 8 libri (lb) olova plati se 51,90 amerikih centa (cts).
Koliko konvertibilnih maraka treba platiti za 9.000 kg olova, ako se za 1
dolar plati 1,65 KM i ako je 1 lb = 0,454 kg?

X = (proizvod svih veliina sa desne strane) : (proizvod poznatih veliina
sa lijeve strane)

117
Ovdje je:
X KM = 9.000 kg
0,454 kg = 1 lb
8 lb = 51,90 cts
100 cts = 1 $
1 $ = 1,65 KM

Odnosno:

Pa imamo:
KM X 75 , 109 . 2
1 100 8 454 , 0
65 , 1 1 90 , 51 1 000 . 9
=

=

Za 9.000 kg olova potrebno je platiti 2.109,75 KM.

Primjer 5. Jedan buel penice kota 1,5 eura. Koliko je potrebno
konvertibilnih maraka (KM) za kupovinu 5 tona te iste penice, zajedno sa
transportnim trokovima od 5%, ako je 1 buel 60 libri (1 lb = 0,454 kg), a za
1 euro se plaa 1,955831 KM?

Ovdje je:

X KM sa trokovima= 5 t
X KM 9.000 kg
0,454 kg 1 lb
8 lb 51,90 cts
100 cts 1 $
1 $ 1,65 KM

118
1 t = 1.000 kg
0,454 kg = 1 lb
60 lb = 1 buel
1 buel = 1,5 eur
1 eur = 1,955831 KM bez trokova
100 KM = 105 KM sa trokovima

Odnosno:

Pa imamo:
KM X 43 , 565
100 1 1 60 454 , 0 1
105 955831 , 1 5 , 1 1 1 000 . 1 5
=

=

Za 5 tona penice potrebno je platiti 565,43 KM.

Primjer 6. Kod nas se za jedan metar kubni cijepanog ogrevnog
drveta plaa 60 KM. Potrebno je sastaviti ponudu za kupca u Londonu za
jedan standard cijepanog ogrevnog drva, tako da se ponudi cijena sa 10 %
trgovake mare, ako je poznato da jedna funta kota 43 KM i da jedan
standard odgovara zapremini od 4,672 m
3
. Po kojoj cijeni emo ponuditi
cijepano ogrevno drvo kupcu u Londonu?
X KM sa trok. 5 t
1 t 1.000 kg
0,454 kg 1 lb
60 lb 1 buel
1 buel 1,5 eur
1 eur 1,955831 KM bez trok.
100 KM bez trok. 105 KM sa trok.

119

Ovdje je:
X = 1 standard
1 standard = 4,672 m
3
1 m
3
= 60 KM bez mare
100 KM bez mare = 110 KM sa marom
43 KM = 1

Odnosno:

Pa imamo:
170977 , 7
43 100 1 1
1 110 60 672 , 4 1
=

= X
Kupcu u Londonu ponudiemo cijepano ogrevno drvo po cijeni od
7,170977 za standard.

Primjer 7. Preduzee u Zagrebu plaa za kompijuter u Beu cijenu
od 250 eura. Po kojoj cijeni moe taj isti kompjuter kupiti preduzee u Banjoj
Luci od preduzea u Zagrebu, ako je za 1 eur potrebno platiti 7 hrvatskih
kuna, ako se za 26,5 KM dobije 100 hrvatskih kuna, te ako preduzee iz
Zagreba ovo prodajom planira da zaradi 20 % od cijene koju je platilo za
kompjuter?
X 1 standard
1 standard 4,672 m
3
1 m
3
60 KM bez mare
100 KM bez mare 110 KM sa marom
43 KM 1

120

Ovdje je:
X KM = 250 eur
1 eur = 7 kuna
100 kuna bez zarade = 120 kuna sa zaradom
100 kuna = 26,5 KM

Odnosno:

Pa imamo:
KM X 5 , 556
100 100 1
5 , 26 120 7 250
=

=

Preduzee u Banjoj Luci morae za kompjuter da plati 556,5 KM.

X KM 250 eur
1 eur 7 kuna bez zarade
100 kuna bez zarade 120 kuna sa zaradom
100 kuna 26,5 KM

121
ZADACI ZA VJEBU

1. Koliko KM treba paliti za 154 kg banana, ako 50 kg banana kota 60
KM?

2. 800 kg kave moe se kupiti za 37.500 KM. Koliko se kave moe
kupiti za 187.500 KM?

3. Za 15 radnih dana radnik zaradi 450 KM. Koliko moe zaraditi radnik
za 26 radnih dana?

4. Koliko se KM moe dobiti za 5.500 eura, ako 100 eura kota
195,5831 KM?

5. Koliko KM treba izdvojiti za kupovinu 1.800 kg kave, ako je za 1
libar kave (1 lb = 0,454 kg) potrebno platiti 88 amerikih centi (1$
=100 centi)? Za 100 $ (dolara) potrebno je platiti 162 KM.

6. Koliko bi se funti moralo platiti za 1 jard tofa u Londonu, pa da
kupovna cijena za 1 metar tofa bude 18 KM, uz uslov da jedna funta
kota 43 KM? (1Yd = 0,914 m)

7. U Njemakoj smo prodali 250 vagona pasulja po cijeni od 900 KM za
jednu tonu (1 vagon odgovara koliini od 100 tona). Koliki promet u
eurima emo realizovati prodajom pasulja, ukoliko je za 1 euro
potrebno platiti 1,955831 KM?


122
8. Koliko bi kotalo 8 lepera amerike penice u Banjoj Luci, zajedno
sa trokovima prevoza koji iznose 12,5%, ako 1 buel penice kota
25,2 centa i ako buel ima teinu 60 libri, a za 1$ potrebno je platiti
1,62 KM? ( 1 leper ima nosivost od 25.000 kg, 1 lb = 0,454 kg, 1$ =
100 cts).

9. Jedno preduzee iz Njujorka nudi nam bakar po cijeni 42 dolara za
100 libri, a preduzee iz Londona po cijeni od 61,5 funti za jednu
tonu. Koju ponudu emo prihvatiti kao povoljniju ako 1 dolar stoji
1,62 KM, a trokovi dopreme iz Njujorka iznose 17%, dok 1 funta
stoji 43 KM, a trokovi dopreme bakra iz londona izose 12%. (1 lb =
0,454 kg)?

10. Koliko je potrebno platiti za 5.000 kg kave u Njujorku, ako se za 1
libru kave plaa 175 centi i ako je jedan dolar 1,65 KM i trokovi
dopreme iznose 1% od prodajne cijene?

123
TEST PITANJA

1. Kakvi problemi se rijeavaju primjenom verinih modela?

2. Koji uslovi moraju biti ispunjeni da bi se problem mogao rijeiti
primjenom verinog rauna?

3. Koji praktini problemi se rjeavaju primjenom verinog rauna?
Navedi nekoliko primjera.

4. Kakav je to prost verini raun?

5. Kakav je to sloen verini raun?

6. Koje su razlike izmeu prostog i sloenog verinog rauna?

7. Koja su pravila za postavljanje verinog stava?


124
VI) PROCENTNI RAUN

1. POJAM PROCENTA

U praksi, a i ivotu uopte, potrebno je uporeivati razne veliine. To
uporeivanje vrimo zajednikim mjerilom koje je vrlo esto broj 100.
Pomou broja 100 meusobni odnos dviju veliina tako to se naznaava
koliko jedinica jedne veliine dolazi na 100 jedinica druge veliine. Broj koji
pokazuje koliko se jedinica jedne veliine rauna na 100 jedinica, iste
veliine zove se procent. On se zove jo i procentna stopa. Procent se
obiljeava sa % ili p.

Zbog este upotrebe u praktinom ivotu operacije u vezi sa
procentima nazivaju se procentni raun. Procentni raun sadri, pored stalne
veliine 100, jo tri veliine koje su direktno proporcionalne.

Veliine koje se javljaju u procentnom raunu su:
G glavnica to je veliina od koje se rauna procentni prinos;
P prinos je broj koji sadri odgovarajui dio svih stotih dijelova
glavnice;
p% procent dio koji pripada broju 100;
100 stalna veliina.

Ovo znai da pored stalne veliine broja 100, u zadacima procentnog
rauna imamo: glavnicu, prinos i procent i rjeavanje procentnog zadatka
sastoji se u iznalaenju jedne od njih kada su ostale dvije poznate.

125
Radi ilustracije moemo navesti nekoliko primjera praktine upotrebe
procentnog rauna.

Primjer 1. (Uporeivanje trokova nabavke) Dva preduzea su
nabavila sirovine i to: prvo preduzee za 3.000.000 KM, a drugo za
8.000.000 KM. Trokovi nabavke prvog preduzea iznosili su 600.000 KM, a
drugog preduzea 200.000 KM. Potrebno je utvrditi koje preduzee je
ostvarilo nie trokove nabavke, u odnosu na vrijednost nabavke.

Ovdje je:

Preduzee Trokovi nabavke Vrijednost nabavke
I preduzee 600.000 3.000.000
II preduzee 200.000 8.000.000

Tabela 1. Trokovi i vrijednost nabavke kod posmatranih preduzea

Uporeivanje trokova nabavke u odnosu na vrijednost nabavke
najbolje se moe izvriti uz pomo zajednikog mjerila broja 100, odnosno
broja koji e pokazati koliko je trokova nabavke imalo preduzee na svakih
100 nabavljenih novanih jedinica sirovine.

Prema navedenom primjeru, prvo preduzee je za 100 KM sirovine
imalo trokove nabvke od:
KM 20
000 . 000 . 3
100 000 . 600
=
,
Dok za nabavku 100 KM sirovine drugog preduzea, trokovi iznose:
KM 5 , 2
000 . 000 . 8
100 000 . 200
=


126
Poto je prvo preduzee za nabavku 100 KM vrijednosti sirovine
imalo 20, a drugo 2,5 KM trokova nabavke, zakljuujemo da je drugo
preduzee povoljnije nabavilo sirovinu u odnosu na prvo preduzee.

Brojevi 20, odnosno 2,5 u navedenom primjeru su procenti. Znai
trokovi nabavke prvog preduzea iznose 20%, a drugog 2,5% nabavne
vrijednosti. Drugaije zapisano:
p
1
= 20%
p
2
= 2,5 %

Primjer 2. (Izraavanje stepena koritenja kapaciteta) Planom
koritenja kapaciteta predvieno je da preduzee X proizvede 120 garnitura
za sjedenje, dok je realizovana proizvodnja od 80 garnitura. Koliko je
proizvedeno garnitura na svakih 100 predvienih?

Ovdje je: planirano 120, proizvedeno 80, pa je:
% 67 , 66
120
100 80
=
= p

Stepen koritenja kapaciteta u preduzeu X iznosi 66,67%.

U procentima se najee izraavaju: ostvarenje planskog zadatka,
prebaaj plana, provizija, aija, disaija, doprinos za socijalno osiguranje,
kalo, rastr, uspjeh grupa i pojedinaca, koeficijent dinamike, rentabilnost, itd.

Kod procentnog rauna mogu se javiti, u odnosu na glavnicu tri
sluaja. Moe biti data ista glavnica G, uveana glavnica za procentni prinos
(G + P) i glavnica umanjena za procentni prinos (G P). S obzirom na tri
vrste glavnice imamo tri oblika procentnog rauna: prost, iznad sto i nie sto.

127

Procentnim raunom rjeavamo zadatke kod kojih je poznata ista
glavnica G, dok procentnim raunom iznad sto i nie sto rjeavamo zadatke
kod kojih je data uveana (G + P), odnosno umanjena (G P) glavnica.


128

2. PROST PROCENTNI RAUN

Zadaci procentnog rauna, ukoliko je data ista glavnica, rjeavaju se
pomou procentnog rauna. Da se ne bi pogrijeilo kod primjene ovog rauna
na odreeni zadatak, treba imati na umu da je ista glavnica veliina koja,
najee, predstavlja: prodajnu cijenu, fond plata, plate radnika, planski
zadatak, normu radnika, vrijednost osigrane robe, jedinstvenu cijenu u
prodaji na malo, planirani promet, brojno stanje stanovnika ranijeg perioda,
itd. Znai: glavnica je veliina vezana za stanje ranijeg datuma. Kada se
utvrdi da je data veliina u tekstu zadatka ista glavnica onda se primjenjuje
za njegovo rjeavanje prost procentni raun. Poto su veliine procentnog
rauna direktno proporcionalne, moemo izvesti optu formulu za prost
procentni raun.

Proporcija koja odgovara procentnom raunu se moe pisati u obliku:

p P G : 100 : =

Iz navedene proporcije mogu se izvesti sledee formule, za
izraunavanje svake veliine. Tako da je:
G
P
p
p
P
G
p G
P
100
100
100
=

129
Primjer 3. Prodajna vrijednost robe iznosi 20.000 KM, a razlika u
cijeni je 6% od prodajne cijene. Kolika je nabavna vrijednost robe?

Ovdje je: G = 20.000 KM, p = 6%, pa je:

KM
p G
P 200 . 1
100
6 000 . 20
100
=
=

Razlika u cijeni, dakle, iznosi 1.200 KM. Nabavnu vrijednost robe
dobijamo kada od prodajne vrijednosti oduzmemo razliku u cijeni.

Prodajna vrijednost robe KM 20.000
- 6% razlika u cijeni KM 1.200
Nabavna vrijednost robe KM 18.800

Primjer 4. Jedno trgovako preduzee po fakturi broj 18. nabavilo je
80.000 metara platna po cijeni od 20 KM/m. Trokovi nabavke iznose 20.000
KM. Ako je razlika u cijeni 26 % od prodajne cijene, izraunati nabavnu i
prodajnu cijenu nabavljenog platna kada je prodajna cijena platna 30 KM.

Ovdje je:
Fakturna vrijednost KM 80.00020 = 1.600.000
Trokovi nabavke KM 20.000
Nabavna vrijednost KM 1.620.000
Razlika u cijeni 26% od prodajne cijene KM 624.000

Poveanje razlike u cijeni KM 156.000
Prodajna vrijednost KM 80.00030 = 2.400.000


130
Razlika u cijeni dobijena je procentnim raunom:

000 . 624
100
26 000 . 400 . 2
100
=
=
p G
P

Primjer 5. Preduzee je nabavilo 200 komada proizvoda X po
cijeni 400 KM/kom sa rabatom od 12%. Izraunati koliki je rabat i kolika je
cijena nabavljenih proizvoda.

Ovdje je: G = 200400 = 80.000 KM (rabat se rauna od fakturne
vrijednosti, a glavnica je vrijednost nabavljenih proizvoda), p = 12 %, pa je:

600 . 9
100
12 000 . 80
100
=
=
p G
P

Prema tome, rabat iznosi 9.600 KM dok e nabavna cijena
predstavljati razliku izmeu nabavne vrijednosti i rabata:

Fakturna vrijednost KM 80.000
- 12% rabata KM 9.600
Nabavna vrijednost KM 70.400

Nabavna cijena po komadu dobije se kada se podjeli nabavna
vrijednost sa brojem nabavljenih proizvoda, to iznosi: 352
200
400 . 70
= KM.

Primjer 6. Prodajna cijena u trgovini na malo iznosi 200 KM, a
ukupni rabat trgovinskog preduzea na veliko 20 %. Ako je trgovinsko

131
preduzee na veliko ustupilo maloprodavcu 14 % rabata, odrediti nabavnu
cijenu u trgovini na veliko.

Ovdje je: prodajna cijena G = 200, pa se 14 % i 6 % rabata raunaju
prostim procentnim raunom, pa imamo:
28
100
14 200
1
=
= P
12
100
6 200
2
=
= P

Nabavnu cijenu u trgovini na veliko raunamo kada od prodajne
cijene u trgovini na malo oduzmemo 14 % rabata tj. 28 KM. Dobijena razlika
je nabavna cijena u trgovini na malo. Kada se od nabavne cijene u trgovini na
malo oduzme 6 % rabata dobie se nabavna cijena u trgovini na veliko.
Tako da je:
Prodajna cijena na malo KM 200
- 14% rabata KM 28
Nabavna cijena u trgovini na malo KM 172
- 6% rabata KM 12
Nabavna cijena u trgovini na veliko KM 160

Primjer 7. Fakturna vrijednost kupljene robe iznosi 40.000 KM uz
5% skonta. Izraunati koliko je plaeno za kupljenu robu, ako se roba plati
prije ugovorenog roka.

Ovdje je: G = 40.000, p = 5%, pa je:

KM P 000 . 2
100
5 000 . 40
=
=

132

Dakle, 5 % skonta iznosi 2.000 KM, tako da je za kupljenu robu
plaeno: 40.000 2.000 = 38.000 KM.

Primjer 8. Ako je bruto teina neke robe 25.000 kg, a tara se rauna 2
%, izraunati neto teinu robe.

Ovdje je: G = 25.000, p = 2 %, pa je:

kg P 500
100
2 000 . 25
=
=

Neto teina predstavlja razliku izmeu bruto teine i tare, pa je neto
teina posmatrane robe: 25.000 500 = 24.500 kg.

Primjer 9. Trgovinsko preduzee je za uvezenu robu od inostranog
dobavljaa dobilo fakturu na iznos od 60.000 KM. Kolika je carina na
uvezenu robu, ako je carinska stopa 16%?

Ovdje je: G = 60.000, p = 16%, pa je:

KM P 600 . 9
100
16 000 . 60
=
=

Carina na uvezenu robu iznosi 9.600 KM.

Primjer 10. Za nabavljenu robu ispostavljena je faktura na iznos od
200.000 KM. Ako je poznato da trokovi nabavke iznose 17 % od fakturne
vrijednosti, izraunati koliko iznose trokovi za nabavljenu robu.

133

Ovdje je: G = 200.000, p = 17%, pa je:

KM
p G
P 000 . 34
100
17 000 . 200
100
=
=

Trokovi nabavljene robe su 34.000 KM.


134

3. PROCENTNI RAUN IZNAD STO I NIE STO

Procentnim raunom iznad sto i nie sto rjeavamo zadatke kod kojih
je data uveana, odnosno umanjena, glavnica za procentni prinos. Kao i
prethodni i ovaj oblik procentnog rauna ima ogromnu primjenu u praksi. Da
bi se on pravilno primjenio potrebno je uoiti uveanu, odnosno umanjenu
glavnicu datu u tekstu zadatka, kao i u problemima sa kojima se menaderi
preduzea susreu u svojoj praksi. Zato je potrebno upamtiti da je uveana
glavnica veliina koja predstavlja: ostvarenu proizvodnju pri prebaenju
plana proizvodnje, zaradu radnika pri prebaenoj normi, broj stanovnika ove
godine u odnosu na prolu godinu, uveani prinos ove godine u odnosu na
prolu godinu, bruto lini dohodak radnika, itd.

Umanjena glavnica je: nabavna cijena robe, zarada radnika po odbitku
obustava, neostvareni planski zadatak, neostvarena norma, iznos putnog
rauna po odbitku akontacije, prodajna cijena robe poslije snienja cijena, itd.

Znai i uveana i umanjena glavnica su veliine za stanje kasnijeg
datuma.
Proporcija koja odgovara procentnom raunu nie sto i iznad sto se
moe pisati u obliku:
p P p P G : ) 100 ( : ) ( =

Iz navedene proporcije mogu se izvesti sledee formule, za
izraunavanje svake nepoznate veliine. Tako da je:

135
p
p P
P G
p
p P G
P
) 100 (
) (
100
) (

=

=

Pomou nekoliko primjera ilustrovaemo primjenu procentnog rauna
nie sto i iznad sto.

Primjer 11. Jedno industrijsko preduzee prebacilo je godinji plan
proizvodnje sa 5 % i proizvelo 84.000 komada proizvoda. Koliki je plan
preduzea i za koliko je taj plan prebaen?

Ovdje je: G + P = 84.000, p = 5%, pa je:

000 . 4
5 100
5 000 . 84
100
) (
=
+

=
+
+
=
p
p P G
P

Plan je prebaen za 4.000 komada, a plan je iznosio:

G = 84.000 4.000 = 80.000 komada

Primjer 12. Otkup zemljoradnike zadruge je za 10% vei u ovoj
godini u odnosu na prolu godinu, tako da iznosi 17.600.000 KM. Koliko je
iznosio otkup u proloj godini?

Ovdje je: G + P = 17.600.000, p = 10%, pa je:

000 . 600 . 1
10 100
10 000 . 600 . 17
100
) (
=
+

=
+
+
=
p
p P G
P

136
Otkup je u posmatranoj godini vei za 1.600.000 KM, a prole
godine je iznosio:

G = 17.600.000 1.600.000 = 16.000.000 KM

Primjer 13. Ako radnik prebaci mjesenu normu za 20% i primi platu
600 KM, kolika je njegova plata prema normi?

Ovdje je: G + P = 600, p = 20%, pa je:

100
20 100
20 600
100
) (
=
+
=
+
+
=
p
p P G
P

Plata radnika za 100% izvrenje norme iznosi:

G = 600 100 = 500 KM

Primjer 14. Ako je bruto lini dohodak radnika iznosio 684 KM, a
porezi i doprinosi na platu radnika iznose 52%, koliki je neto lini dohodak
radnika?

Ovdje je: G + P = 684, p = 52%, pa je:

234
52 100
52 684
100
) (
=
+
=
+
+
=
p
p P G
P

Neto lini dohodak je razlika izmeu bruto plate (G + P) i poreza i
doprinosa na platu (P), pa je:
G = 684 234 = 450 KM

137

Primjer 15. Sa 24 % trokova nabavke roba kota 12.400 KM.
Kolika je fakturna vrijednost robe, a koliki su trokovi nabavke?

Ovdje je: G + P = 12.400, p = 24 %, pa je:

400 . 2
24 100
24 400 . 12
100
) (
=
+

=
+
+
=
p
p P G
P KM

Trokovi nabavke iznose 2.400 KM, dok je fakturna vrijednost robe:

G = 12.400 2.400 = 10.000 KM

Primjer 16. Roba je pojeftinila za 15%, tako da sada ima vrijednost
od 85 KM. Za koliko je pojeftinila roba i koliko je kotala prije pojeftinjenja?

Ovdje je: G P = 85, p = 15%, pa je:

15
85
15 85
100
) (
=

=
p
p P G
P
Roba je pojeftinila za 15 KM, a prije popjeftinjenja kotala je:

G = 85 + 15 = 100 KM

Primjer 17. Neto teina neke robe je 9.400 kg. Izraunati bruto teinu
robe ako je tara 6%.

Ovdje je: G P = 9.400, p = 6%, pa je:


138
600
94
6 400 . 9
100
) (
=

=
p
p P G
P kg

Tara iznosi 600 kg, dok je bruto teina:

G = 9.400 + 600 = 10.000 kg

Primjer 18. Godinji plan izvren je 75% i to izvrenje je iznosilo
1.875.000 KM. Izraunati koliko je jo neizvreni plan.

Ovdje je: G P = 1.875.000, p = 100 75 = 25%, pa je:

000 . 625
75
25 000 . 875 . 1
100
) (
=

=
p
p P G
P KM

Neispunjeni plan iznosi 625.000 KM, dok je planirana vrijednost
proizvodnje:

G = 1.875.000 + 625.000 = 2.500.000 KM

Primjer 19. Nabavna vrijednost kupljene robe je 665.000 KM, a
razlika u cijeni je 5%. Kolika je prodajna vrijednost ove robe i kolika razlika
u cijeni?

Ovdje je: G P = 665.000, p = 5%, pa je razlika u cijeni:

000 . 35
95
5 000 . 665
100
) (
=

=
p
p P G
P KM

139
Prodajna vrijednost robe je:
G = 665.000 + 35.000 = 700.000 KM.

Primjer 20. Po odbitku 11% doprinosa budeta iz linih dohodaka od
ukupne zarade radnika u mjesecu, 31% doprinosa socijalnom osiguranju i
fondu za stambenu izgradnju od mjesene zarade i 25% na ime
administrativne zabrane radnik je primio 590,20 KM. Koliko iznosi bruto
zarada ovog radnika?

Ovdje je: G P
1
= 590,20; p
1
= 25%, p
2
= 31% i p
3
= 11%, pa je:
Administrativna zabrana iznosi:

73 , 196
75
25 2 , 590
100
) (
=

=
p
p P G
P KM

Sabiranjem iznosa koji je radnik primio i administrativne zabrane
dobija se radnikova zarada po odbitku doprinosa:

590,20 + 196,73 = 786,93 KM
Doprinos socijalnom osiguranju i fondu za stambenu izgradnju iznosi:

55 , 353
69
31 93 , 786
100
) (
=

=
p
p P G
P KM
Mjesena zarada po odbitku doprinosa budetu iznosi: 786,93 +
353,55 = 1.140,48 KM. Doprinos buetu je:

96 , 140
89
11 48 , 140 . 1
100
) (
=

=
p
p P G
P KM
Bruto zarada ovog radnika iznosi: 1.140,48 + 140,96 = 1.281,44 KM.

140
Primjer 21. Jedno preduzee je nabavilo robu za 540.000 KM, pri
emu je mara za nabavljenu robu 10%. Kolika je prodajna vrijednost robe?

Ovdje je: G P = 540.000, p = 10%, pa je mara:

000 . 60
90
10 000 . 540
100
) (
=

=
p
p P G
P KM

Prodajna vrijednost robe je: G = 540.000 + 60.000 = 600.000 KM.

Prinose prednjih zadataka zbog umanjene odnosno uveane glavnice
iznalazili smo primjenom izvedenih obrazaca procentnog rauna iznad sto i
nie sto. Meutim, u praksi se rijetko na taj nain izraunava prinos. ei je
sluaj da se prinos, ako su ispunjeni uslovi primjene procentnog rauna iznad
sto i nie sto, izraunava prostim procentnim raunom s tim da se mora
pronai stopa razliita od stope date u tekstu zadatka, odnosno praktinog
problema, koja obezbjeuje iznalaenje istog prinosa. Ta nova stopa koja
daje isti prinos primjenom na uveanu, odnosno na umanjenu glavnicu
procentnog rauna. Ta procentna stopa naziva se komforna procentna stopa i
oznaava se sa p
k
.

Iznalaenje komforne procentne stope, za rjeavanje problema
primjenom prostog procentnog rauna, kada se zna procentna stopa inad sto
ili nie sto.

Kako procentni prinos glavnice G i procentni prinos umanjene
glavnice G P moraju biti isti imamo:
100 100 100
k k
p p G
G
p G
|
.
|
\
|
=
ili

141
000 . 10 100 100
k k
p p G p G p G
to poslije skraivanja sa
100
G
daje:
100
k
k
p p
p p

= odnosno
100 p = 100 p
k
p p
k

Odakle dobijamo obrazac za izraunavanje komforne procentne stope
za procentni raun nie sto:
Po istoj analogiji dobili bismo komfornu procentnu stopu za procentni
raun iznad sto, koja bi se izraunala po obrascu:

Primjer 22. Nabavna vrijednost robe jednog preduzea iznosila je
420.000 KM, a razlika u cijeni 20%. Kolika je razlika u cijeni? Uporediti
rezultate dobijene primjenom procentnog rauna nie sto i komforne
procentne stope.

Ovdje je: G P = 420.000, p = 20 %, pa je:
000 . 105
80
20 000 . 420
100
) (
=

=
p
p P G
P KM, razlika u cijeni dobijena
primjenom procentnog rauna iznad sto.

Komforna procentna stopa u navedenom sluaju iznosi:
p
p
p
k
=
100
100

p
p
p
k
=
100
100

p
p
p
k
+
=
100
100


142
% 25
20 100
20 100
100
100
=
=
p
p
p
k
, pa je razlika u cijeni dobijena
koritenjem komforne procentne stope:
000 . 105
100
25 000 . 420
100
=
=
k
p G
P KM

U oba postupka dobijeni su isti rezultati. Prodajna cijena robe iznosi
420.000 + 105.000 = 525.000 KM.

143

4. IZRAUNAVANJE PROCENTA

U cilju poslovnih operacija vezanih za mnoge vidove poslovne prakse
na osnovu datih podataka potrebno je izraunati procenat. Da bi se izraunao
procenat, moraju biti poznati ista glavnica i prinos.

Iz osnovne proporcije koja vezuje elemente procentnog rauna
G : P = 100 : p,
odakle je:
G
P
p
100
=
Bez obzira na uslove u procentnom problemu (zadatku), procenat se
moe izraunati po gornjoj formuli.

Primjer 23. Ako je cijena nekog proizvoda po jedinici pojeftinila za 6
KM/kom, koliki je pad cijene u procentima, ako se isti proizvod ranije
prodavao po cijeni od 20 KM po komadu?

Ovdje je: G = 20, P = 6, pa je:
% 30
20
100 6 100
=
=
G
P
p
Proizvod je pojeftinio za 30%.

Primjer 24. Kolika je uteda materijala u procentima kad je prema
planu predvieno da se utoi materijala u vrijednosti od 875.000 KM, a kada
je proces proizvodnje dovren ustanovljena je potronja materijala u
vrijednosti od 805.000 KM.

144

Ovdje je: G = 875.000, G P = 805.000 P = 875.000 805.000 =
70.000, pa je:
% 8
000 . 875
100 000 . 70 100
=
=
G
P
p
Uteda materijala iznosila je 8%.

Primjer 25. Broj stanovnika u jednom mjestu smanjio se za 40.000,
tako da danas iznosi 160.000 stanovnika. Koliko je smanjenje u procentima?

Ovdje je: P = 40.000, G P = 160.000 G = 160.000 + 40.000 =
200.000, pa je:

% 20
000 . 200
100 000 . 40 100
=
=
G
P
p

Broj stanovnika smanjen je za 20%.

Napomena: Sve to je naprijed reeno za procentni raun vai i za
promilni raun samo se umjesto stalne veliine 100 koristi stalna oznaka
1.000. promil se oznaava znakom .

145

ZADACI ZA VJEBU

1. Jedna grupa radnika je planski zadatak koji je definisan kao proizvodnja
od 20.000 komada nekog proizvoda prebacila za 8%. Koliko proizvoda
su proizveli ovi radnici?

2. Neto teina neke robe je 1.840 kg. Kolika je njena bruto teina kada je
tara 5%?

3. Jedna radionica je proizvela za 2.000 komada stolica vie od
planiranog broja, to u procentima iznosi 5%. Koliki je planski zadatak
ove radionice i koliko stolica je proizvedeno u toj radionici?

4. Provizija od 1.625 KM raunata je od 33.040 KM. Kolika je provizija u
procentima?

5. Trgovina na malo kupila je robu za 60.000 KM, a tu istu robu prodala
za 70.000 KM. Koliko je na svakih 100 KM kupljene robe zaradila ta
trgovina?

6. Broj stanovnika jednog mjesta poveao se u toku poslednjih 10 godina
za 4% i iznosi 104.000 stanovnika. Koliko stanovnika je ivjelo u tom
mjestu prije 10 godina?

7. Mjesena zakupnina jednog poslovnog objekta poveana je za 300 KM
i sada iznosi 6.300 KM. Koliko iznosi poveanje zakupnine u
procentima?

146

8. U jednom preduzeu radilo je 12 radnika, u sledeoj godini u istom
preduzeu radilo je 18. Koliko je radnika vie u sledeoj godini u
procentima?

9. U jednoj koli bilo je 124 uenika sa slabim ocjenama, to u procentima
iznosi 8%. Koliko je ukupno uenika u toj koli?

10. U jednom gradu u toku poslednje dvije godine roeno je 3.000 beba,
tako da je nakon toga broj stanovnika toga grada iznosio 63.000
stanovnika. Koliko se broj stanovnika poveao u procentima?

11. U jednu politiku partiju ulanjeno je 84.000 stanovnika jedne izborne
jedinice, to ini 12 % glasaa te izborne jedinice. Koliko glasaa broji
ta izborna jedinica?

12. Poslovna jedinica jednog proizvodnog preduzea proizvela je u toku
godine 735.000 komada proizvoda. Koliki je planirani obim
proizvodnje te poslovne jedinice, ako je plan proizvodnje prebaen za
7%?

13. U jednom butiku hlae su poskupile za 5%, pa su nakon izvjesnog
vremena pojeftinile za 20%, tako da sada kotaju 84 KM. Koliko su
kotale hlae prije navedenih promjena cijena?

14. Koji broj uvean za 5% iznosi 38.000?

15. Koji broj umanjen za 5% iznosi 63.000?

147
16. Preduzee je prodalo 1/4 robe sa zaradom od 20%, 2/5 sa zaradom od
15%, a ostalu robu sa zaradom 10%. Koliko je iznosila nabavna cijena
robe ako je ukupna zarada iznosila 14.500 KM?

17. Jedan proizvod koji se prodaje u trgovakom preduzeu pretrpio je
sledee promjene cijene: prvo je pojeftinio za 10%, pa zatim je
pojeftinio za 25% i nakon toga je poskupio za 20%. Nakon svih
navedenih promjena cijene proizvod se prodavao po cijeni od 16,2 KM.
Kolika je bila cijena tog proizvoda prije svih navedenih promjena
cijena?

18. U jednoj trgovini 20% proizvoda prodaje se sa marom od 10%, 1/4
proizvoda prodaje se sa marom od 17% a svi ostali proizvodi prodaju
se sa marom od 25%. Na taj nain trgovina ostvari ukupnu zaradu od
2.000 KM. Koliki ukupan porez na promet ostvari ta trgovina, ako
porez na promet iznosi 17% od nabavne cijene proizvoda?


148
TEST PITANJA

1. ta je procent, i kako se izraunava?

2. Koje veliine se pojavljuju u procentnom raunu?

3. Kako glasi osnovna proporcija kod prostog procentnog rauna?

4. Kakva je razlika izmeu procentnog rauna iznad sto i nie sto?

5. Koja je osnovne proporcije za procentni raun iznad sto?

6. Koja je osnovna proporcija za procentni raun nie sto?

7. ta je i kako se izraunava komforna procentna stopa?

8. ta je i kako se izraunava glavnica kod procentnog rauna?

9. ta je i kako se izraunava prinos kod procentnog rauna?

10. ta je promil i kako se izraunava?

149
VII) RAUN PODJELE

Raun podjele koristi se za rijeavanje problema kada je potrebno
podijeliti jedan odreeni iznos na vie dijelova prema odreenim uslovima.
Uslovi podjele su odreeni omjeri. Nain podjele moe zavisiti od jednog ili
vie uslova.

Ukoliko podjela zavisi od jednog uslova primjenjujemo prosti raun
podjele. Ako podjela odreenog iznosa zavisi od dva ili vie uslova potrebno
je primjeniti sloeni raun podjele.

Praktino, raun podjele primjenjuje se u sluajevima kada treba
podijeliti:
- zajednike trokove preduzea na pojedine poslovne jedinice,
- zajednike prihode ili dobitke na pojedine nosioce istih,
- dohodak preduzea prema odreenom dogovoru ili odreenom
propisu na vie nosioca poslovne aktivnosti,
- trokove prevoza heterogenih roba prema teini ili vrijednosti,
- uopteno, kada je odreenu svotu potrebno podijeliti na vie
dijelova u datom omjeru.


150

1. PROSTI RAUN PODJELE

Posti raun podjele koristimo u sluajevima kada je problem formulisan
na nain da je potrebno odreenu svotu podijeliti na vie dijelova prema
odreenom kriteriju. Iznos koji se dijeli naziva se svota i oznaavamo je sa K.
Za rijeavanje ovakvih problema mogu se primjeniti dva pristupa:
- svoenje na jedinicu i
- primjena proporcija.
Ukoliko problem podjele rjeavamo svoenjem na jedinicu, postupak
je sledei:
- odredimo ukupan broj dijelova na koje je potrebno izvriti podjelu
k, broj dijelova je jednak zbiru lanova proporcije,
- zatim se izrauna ekvivalentni broj e, koji je jednak koliniku
svote i broja dijelova i
- svaki pripadajui dio jednak je proizvodu ekvivalentnog broja e i
lana proporcije na koji se odnosi dio u podjeli.

Ukoliko problem rjeavamo primjenom proporcije, postavimo
proporcija koliko imamo dijelova. Proporcije se postavljaju tako to se
ukupan broj dijelova - k stavi u odnos sa lanom proprcije na kojeg se odnosi
dio u podjeli sa jedne strane, a sa druge strane u odnos se stave svota i
nepoznati lan koji predstavlja dio svote koji e odreenom uesniku pripasti
u podjeli.

Primjer 1. Veletrgovina je nabavila 25.000 enskih hlaa koje treba
podijeliti na tri prodavnice, u omjeru 7 : 8 : 10. Koliko hlaa e dobiti
pojedine prodavnice?

151
Ovdje je: K = 25.000 komada, omjer je 7 : 8 : 10 = x : y : z, pa
imamo:
a) ukoliko problem rjevamo svoenjem na jedinicu imamo:
000 . 1
25
000 . 25
25 10 8 7
= = =
= + + =
k
K
e
k

sada izraunavamo dio koji u podjeli pripada svakoj pojedinoj
prodavnici:
- prva prodavnica dobija x = 7 1.000 = 7.000 komada
- druga prodavnica dobija y = 8 1.000 = 8.000 komada
- trea prodavnica dobija z = 10 1.000 = 10.000 komada
UKUPNO: 25.000 komada

b) ukoliko problem rjeavamo proporcijom, imamo:

- prva prodavnica dobija koliinu od x komada hlaa, x se odreuje
iz proporcije:
25 : 7 = 25.000 : x 000 . 7
25
000 . 25 7
=
= x komada,
- druga prodavnica dobija koliinu od y komada hlaa, y se dobija
iz proporcije:
25 : 8 = 25.000 : y 000 . 8
25
000 . 25 8
=
= y komada,
- trea prodavnica dobija koliinu od z komada hlaa, z se dobija iz
proporcije:
25 : 10 = 25.000 : z 000 . 10
25
000 . 25 10
=
= z komada
UKUPNO: 25.000 komada

152
Primjer 2. Tri radnika su ostvarili bonus dohodak u iznosu od 600
KM. Dobijeni iznos e biti podjeljen u omjeru 0,25 : 0,40 : 0,35. Koliko
novaca e dobiti svaki od pojedinih radnika?

Ovdje je: K = 600; 0,25 : 0,40 : 0,35 = x : y : z, pa je:

a) svoenjem na jedinicu dobijamo:
k = 0,25 + 0,40 + 0,35 = 1,
600
1
600
= = e , tako da imamo:
- prvi radnik dobija x = 0,25 600 = 150 KM,
- drugi radnik dobija y = 0,40 600 = 240 KM,
- trei radnik dobija z =0,35 600 = 210 KM
UKUPNO: 600 KM

b) primjenom proporcije:
- prvi radnik dobija bonus od x KM
1 : 0,25=600 : x 150
1
600 25 , 0
=
= x KM,
- drugi radnik dobija bonus od y KM
1:0,40 = 600 :y 240
1
40 , 0 600
=
= y KM,
- trei radnik dobija bonus od z KM
1: 0,35 = 600 :z 210
1
35 , 0 600
=
= z KM
UKUPNO: 600 KM

Primjer 3. Trgovako preduzee nabavilo je 2.400 kg kave, 4.000 kg
eera i 3.600 kg brana. Za trokove transporta plaeno je 1.500 KM. Koliko

153
iznose trokovi prevoza za svaku pojedinu robu, ako su transportni trokovi
srazmjerni teini nabavljene robe?

Ovdje je: K = 1.500 KM; 2.400 : 4.000 : 3.600 = x : y : z, pa imamo:

Navedena proporcija se moe uprostiti ukoliko se svaki lan
proporcije podjeli sa 400, tako dobijamo:
400
600 . 3
:
400
000 . 4
:
400
400 . 2
= 6 : 10 : 9,

a) ukoliko koristimo pristup rijeavanja svoenjem na jedinicu, sada
moemo izraunati ukupan broj dijelova u diobi k i ekvivalentni broj - e, te
je:

6 + 10 + 9 = 25 = k
60
25
500 . 1
= = e
- dio trokova koji se odnosi na prevoz kave iznosi:
x = 60 6 = 360 KM,
- dio trokova koji se odnosi na prevoz eera je:
y = 60 10 = 600 KM,
- dio trokova koji se odnosi na prevoz brana je:
z = 60 9 = 540 KM
UKUPNO: 1.500 KM

b) ukoliko problem rjeavamo primjenom proporcije dobijamo, da
pojedinim vrstama roba pripadaju sledei trokovi:
- za kavu: 25 : 6 = 1.500 : x
25
500 . 1 6
= x = 360KM

154
- za eer: 25 : 10 = 1.500 : y
25
500 . 1 10
= y = 600 KM
- za brano: 25 : 9 = 1.500 : z
25
500 . 1 9
= z = 540 KM
UKUPNO: 1.500 KM

155

2. SLOENI RAUN PODJELE

Ako podjela zavisi od dva ili vie uslova imamo problem koji je
mogue rjeiti primjenom sloenog rauna podjele. Problemi iz podruja
sloenog rauna podjele rjeavaju se svoenjem na prosti raun podjele.
Sutina svoenja vie proporcija za uslov podjele na jednu proporciju.
Postupak je sledei:
- ukoliko su veliine u proporciji direktno proporcionalne udjelu u
podjeli ti brojevi se stave u odnos,
- ukoliko su veliine u proporciji obrnuto proporcionalne udjelu u
proporciji u odnos se stave njihove reciprone vrijednosti,
- proporcija prema kojoj e se vriti podjela dobije se da se pomnoe
respektivno lanovi svih proporcija koje se odnose na uslov podjele
(svi prvi lanovi, pa svi drugi lanovi itd) i na osnovu toga se
dobije proporcija na kojoj e se bazirati podjela,
- kada se dobije proporcija na kojoj e se bazirati podjela primjenjuje
se prost raun podjele.

Primjer 4. Dobitak od 12.600 KM treba podijeliti na dvije poslovne
jedinice preduzea srazmjerno uloenim sredstvima i vremenu rada. Koliko
treba da dobije svaka poslovna jedinica, ako je u prvu uloeno 30.000 KM i
ako je radila 2 godine, dok je u drugu uloeno 50.000 KM i radila je 3
godine?

Ovdje je: K = 12.600; x : y = 30.000 : 50.000 i 2 : 3, pa imamo:
x : y = 30.000 2 : 50.000 3 = 60.000 : 150.000 = 2 : 5, odnosno:
x : y = 2 : 5, te je:

156
k = 7, e = 800 . 1
7
600 . 12
=
Sada moemo izraunati pripadajui dio svake poslovne jedinice:
a) svoenjem na jedinicu dobijamo:
- I poslovnoj jedinici pripada iznos od x = 1.800 2 = 3.600 KM
- II poslovnoj jedinici pripada iznos od y = 1.800 5 = 9.000 KM
UKUPNO: 12.600 KM

b) primjenom proporcije dobijamo:
- I poslovnoj jedinici pripada iznos od
7 : 2 = 12.600 : x
7
2 600 . 12
= x = 3.600 KM
- II poslovnoj jedinici pripada iznos od
7 : 5 = 12.600 : y
7
5 600 . 12
= y = 9.000 KM
UKUPNO: 12.600 KM

Primjer 5. Tri preduzea su sklopila ugovor o zajednikoj izgradnji
skladta u vrijednosti od 180.000 KM. Ulaganje u izgradnju skladita treba
da bude proporcionalno broju zaposlenih radnika u preduzeima i obrnuto
srazmjerno udaljenosti preduzea od skladita koje se gradi. Podaci o broju
zaposlenih radnika i udaljenosti pojedinih preduzea prikazani su u tabeli
broj 1. Koliki iznos treba da participiraju preduzea pri izgradnji skladita, uz
navedene uslove?
Preduzee Broj zaposlenih radnika Udaljenost (km)
I 120 5
II 184 4
III 200 10
Tabela 1. Podaci o preduzeima koja uestvuju u izgradnji skladita

157

Ovdje je: K = 180.000 KM; x : y : z = 120 : 184 : 200 i
10
1
:
4
1
:
5
1
, pa
imamo:
x : y : z =
10
200
:
4
184
:
5
120
= 24 : 46 : 20 = 12 : 23 : 10, odnosno:
x : y : z = 12 : 23 :10, te je:
k = 12 + 23 + 10 = 45 i
000 . 4
45
000 . 180
= = e

Sada moemo izraunati pripadajui dio za svako preduzee, primjenom
metode svoenja na jedinicu, tako dobijamo:
- I preduzee treba uloiti 4.000 12 = 48.000 KM
- II preduzee treba uloiti 4.000 23 = 92.000 KM
- III preduzee treba uloiti 4.000 10 = 40.000 KM
UKUPNO: 180.000 KM

Primjer 6. Na izgradnji ceste radila su tri radnika, tako da je:
- I radnik radio je 5 dana po 8 sati dnevno,
- II radnik radio je 7 dana po 6 sati dnevno i
- III radnik radio je 12 dana po 4 sata dnevno.
Za obavljeni posao namjenjena su novana sredstva u iznosu od 1.040 KM,
to je potrebno podijeliti na ova tri radnika srazmjerno broju radnih dana i
broju sati rada u toku dana.

Ovdje je: K = 1.040 KM; x : y : z = 5 : 7 : 12 i 8 : 6 : 4, pa imamo:
x : y : z = (5 8) : (7 6) : (12 4) = 40 : 42 : 48 = 20 : 21 : 24, odnosno:
x : y : z = 20 : 21 : 24 , te je:

158
k = 20 + 21 + 24 = 65 i
16
65
040 . 1
= = e
Sada moemo izraunati koliki dio zarade pripada
pojedinimradnicima, tako da radnici za izvreni rad dobijaju sledeu novanu
naknadu:
- I radnik dobija 16 20 = 320 KM
- II radnik dobija 16 21 = 336 KM
- III radnik dobija 16 24 = 384 KM
UKUPNO: 1.040 KM

159
ZADACI ZA VJEBU

1) Trgovinsko preduzee je nabavilo poiljku koja sadri tri vrste robe,
i to:
roba A, kojoj je fakturna vrijednost 46.000 KM
robu B, kojoj je fakturna vrijednost 146.000 KM
robu C, kojoj je fakturna vrijednost 200.000 KM

Ukupni trokovi transporta, prevoza i utovara iznose 1.980 KM.
Koliko trokova se odnosi na robe A, B i C, ukoliko se trokovi
dijele prema visini fakturne vrijednosti?

2) Dva radnika treba da podijele 560 KM, i to tako da prvi radnik 140
KM vie od drugog. Koliko novca e dobiti svaki od ova dva
radnika?

3) Trgovako preduzee primilo je u jednoj poiljci: 1.600 kg brana,
700 kg rie i 2.100 kg soli. Ukupni trokovi nabavke iznose 660
KM. Koliko novaca pripada pojedinoj nabavljenoj robi, ako se
trokovi nabavke dijele prema teini?

4) Dohodak od 42.300 KM treba podijeliti na tri poslovne jedinice
jednog preduzea. Prva poslovna jedinica dobija 1/5 dohotka, druga
poslovna jedinica dobija 5/6 dohotka, a trea dobija ostatak
dohotka. Koliki dohodak dobija svaka poslovna jedinica?

5) Trokovi poslovanja trgovakog preduzea iznose 18.120 KM.
Trokove poslovanja preduzea treba podijeliti na tri prodavnice u

160
skladu sa visinom ostvarenog prometa. Koliki trokovi poslovanja
pripadaju pojedinim prodavnicama, ako su ove prodavnice ostvarile
promet kako slijedi: prva je ostvarila promet od 124.800 KM, druga
240.000 KM i trea 360.000 KM?

6) Tri radnika treba da podijele nagradu u iznosu od 2.700 KM, tako
da prvi radnik dobije 2/5, drugi 1/4, a trei ostatak. Koliki iznos
dobija svaki pojedini radnik?

7) Nasljedstvo od 26.400 KM treba podijeliti na tri nasljednika
obrnuto srazmjerno godinama starosti nasljednika. Koliko novaca
pripada svakom nasljedniku, ako je prvi star 7, drugi 14, a trei 21
godinu?

8) Iznos od 36.000 KM treba podijeliti na 4 lica, tako da svako sledee
dobije po 2.000 KM vie od prethodnog. Koliki iznos dobija svako
od ova etiri lica?

9) Preduzee je nabavilo sirovinu koju treba koristiti za proizvodnju
dva proizvoda, fakturna vrijednost prve sirovine izosila je na 69.000
KM, a druge sirovine 84.000 KM. Trokovi nabavke ove dvije
sirovine iznose 459 KM. Radi kalkulacije cijene kotanja ovih
proizvoda potrebno je podijeliti trokove nabavke na ove dvije
sirovine u skladu sa njihovim fakturnim vrijednosima. Koliko
trokova nabavke pripada kojoj sirovini?

10) Dobit od 28.000 KM treba da podjele tri preduzea, srazmjerno
uloenim sredstvima i vremenu rada. Koliko od dobiti treba da
dobije svako preduzee, ako je prva uloila 80.000 KM i radila 2

161
mjeseca, ako je druga uloila 50.000 KM i radlia 3 mjeseca, i ako je
trea uloila 100.000 KM i radila 4 mjeseca?

11) Posao su obavila su tri grupe radnika i zaradili ukupno 23.850 KM.
Zaradu treba da podijele prema broju ostvarenih sati rada. Prvi
grupa od 30 radnika radila je 9 dana po 6 sati dnevno, druga grupa
od 20 radnika, radila je 8 dana po 8 sati dnevno i trea grupa od 40
radnika radila je 6 dana po 10 sati dnevno. Radni sat za sve tri grupe
plaa se jednako. Koliko od zarade pripada svakoj grupi?

12) Tri preduzea su odluila da zajedniki izgrade skladite u
vrijednosti 129.200 KM. Ovaj iznos treba da podjele srazmjerno
broju zaposlenih, a obrnuto srazmjerno udaljenosti preduzea od
skladita. Sa koliko e KM uestvovati svako preduzee ako:

I preduzee ima 48 zaposlenih radnika i udaljeno je 4 km
II preduzee ima 112 zaposlenih radnika i udaljeno je 3,5 km
III preduzee ima 198 zaposlenih radnika i udaljeno je 5,5 km.


162
TEST PITANJA

1. Koji problemi se mogu rijeiti primjenom rauna podjele?

2. Koje vrste rauna podjele postoje?

3. ta je svota kod rauna podjele?

4. ta je ekvivalentni broj kod rauna podjele?

5. Kojim metodama se mogu rijeiti problemi podjele?

6. Koja je razlika izmeu rauna proste podjele i sloene podjele?

7. Kako se formira srazmjera podjele ako su veliine direktno
proporcionalne udjelu u podjeli?

8. Kako se formira srazmjera podjele ako su veliine obrnuto
proporcionalne udjelu u podjeli?

9. Kako se rijeavaju problemi sloene podjele?

10. Kod kojih praktinih problema se koristi raun podjele?

163
VIII) RAUN SMJESE

Raun smjese koristi se za rjeavanje problema kada se mijeaju robe
razliitih kvaliteta ili cijena da bi se dobila smjesa odreenog kvaliteta ili
cijene. Dobijeni kvalitet ili cijena smjese je takav da je da je kvalitet smjese
bolji od kvaliteta najslabijeg a loiji od kvaliteta najboljeg dijela smjese, kao
da je cijena smjese skuplja od najjeftinijeg, a jefitinija od najskupljeg dijela
smjese.

Zadatak je da se utvrdi u kome omjeru treba mijeati date kvalitete ili
cijene da bi se dobila traena kvaliteta ili cijena. Kod ovih zadataka vai:
- teina smjese jednaka je zbiru teina pojedinih sastavnih dijelova,
- prilikom mijeanja se nita ne smije dobiti niti izgubiti tj. za
pomjeanu robu treba dobiti isti novani iznos koji bi se dobio kada
bi se robe prodavale ne pomjeane.

Raun smjese primjenjuje se u dva sluaja:
- kada elimo da odredimo cijenu za robu dobijenu mjeanjem roba
ije cijene i koliine su poznate i
- kada treba da odredimo u kakvom omjeru treba mijeati date
kvalitete da bi se dobio eljeni kvalitet.

Prost raun smjese imamo kada mjeamo dvije vrste roba. Sloen raun
smjese kada mijeamo tri ili vie vrsta robe.


164

1. ODREIVANJE PROSJENE CIJENE

Odreivanja prosjene cijene smjese, podrazumijeva da se odredi
prosjena cijena robe koja se dobije mjeanjem roba razliitih cijena.
Odreivanje prosjene cijene smjese vri se tako to se odredi vrijednost
pojedinih sastavnih dijelova, zatim se te pojedine vrijednosti saberu i podijele
zbirom koliina sastavnih dijelova.

Primjer 1. U jednoj trgovini pomjeano je 100 kg kave po 8 KM, 40
kg kave po 8,8 KM i 60 kg kave po 7,2 KM. Koliko KM kota kilogram kave
dobijen mijeanjem ove tri vrste?

Ovdje je:
100 kg KM 8 = KM 800
40 kg KM 8,8 = KM 352
60 kg KM 7,2 = KM 432
200 kg smjese vrijedi 1.584 KM

Dobili smo da 200 kg smjese vrijedi 1.584 KM, odakle proizilazi da 1
kg smjese vrijedi
200
584 . 1
= 7,92 KM.

165

2. ODREIVANJE OMJERA MIJEANJA

Odreivanje omjera mijeanja je problem kod kog treba utvrditi koje
koliine roba datih kvaliteta treba pomijeati da se dobije traeni kvalitet
smjese. U ovim zadacima potrbno je odrediti omjer u kome e se mijeati
pojedine komponente, to se moe utvrditi:
- direktno i
- zakljuivanjem.

Da bi se utvrdio omjer mjeanja, odnosno udio pojedinih dijelova u
smjesi, potrebno je:
- poredati mjere kojim je odreen kvalitet tih roba (npr. cijene) po
veliini,
- u drugom redu se pie smjesa koja se mora nai izmeu najloijeg i
najboljeg kvaliteta,
- zatim se obrnutim redoslijedom oduzme kvalitet smjese (p
s
) od
kvaliteta pojedinih dijelova smjese (p
1
, p
2
, ... , p
n
), tako da se
dobije omjer mjeanja,
- nakon toga se saberu lanovi proporcije kojom se izraava omjer
mjeanja (k) i sa tim bojem se podjeli ukupna koliina smjese (K),
ime se dobije ekvivalentni broj uea u smjesi (e),
- lan omjera se pomnoi sa ekvivalentnim brojem (e), ime se
dobije uee odreene robe u smjesi.

Ukoliko imamo tri i vie dijelova smjese, uvjek se uporeuje jedna
bolja i jedna loija vrsta sa srednjom vrijednou. Ovo vezivanje je

166
proizvoljno tako da u takvim sluajevima moe pojavito beskonano mnogo
rjeenja.

Primjer 2. Prodano je 1.500 kg penice po cijeni od 0,196 KM. U
prodajnoj vrijednosti penice su dvije vrste penice ija cijena je 0,18 KM i
0,22 KM, koliko je svake od ove dvije vrste penica ukljueno u prodanu
koliinu?

Ovdje je: K = 1.500 kg, p
1
= 0,18; p
2
= 0,22; p
s
= 0,196, pa imamo:

1. ukoliko utvrivanje omjernih brojeva vrimo direktnom metodom,
imamo:

0,18
0,196
0,22
0,22 0,196

0,196 0,18
0,024
8
000 . 1
= 3
0,016
8
000 . 1
= 2
3 300 = 900 kg

2 300 = 600 kg
5 1.500 kg
k = 3 + 2 = 5 e =
5
500 . 1
= 300
Potrebno je pomjeati 900 kg penice ija je cijena 0,18 KM i 600 kg
penice cijene 0,22 KM, da bi se dobilo 1.500 kg penice po cijeni od 0,196
KM.

Radi kontrole utvrdimo vrijednost pojedinih udjela u smjesi, kao i
smjese, pa imamo:
900 kg KM 0,18 = KM 162
600 kg KM 0,22 = KM 132
1.500 kg = KM 294

167
Ako 1.500 kg smjese vrijedi 294 KM, tada vrijedi:1 kg =
KM 196 , 0
500 . 1
294
=

2. ukoliko utvrivanje omjernih brojeva vrimo metodom zakljuivanja,
imamo:

0,18
0,196
0,22
+ 0,016

0,024
0,024
8
000 . 1
= 3
0,016
8
000 . 1
= 2
3 300 = 900 kg

2 300 = 600 kg
5 1.500 kg
k = 3 + 2 = 5 300
5
500 . 1
= = e

Zakljuili smo na sledei nain:
Ako bismo penicu koja kota 0,18 KM prodavali po 0,196 KM zaradili
bismo 0,016 KM, a ako bismo penicu od 0,22 KM prodali po 0,196 KM
izgubili bismo 0,024 KM (ovi brojevi predstavljaju pretpostavljene dobitke,
odnosno gubitke). Omjerne brojeve za ove dvije vrste roba dobijamo kada
zamjenimo mjesta pretpostavljenom dobitku i dobitku zamjenimo mjesta.

Primjer 3. Poljuprivredno gazdinstvo ima tri vrste pasulja koje prodaje
po 4, 5 i 6 KM za jedan kg. Kupac eli da kupi 1.800 kg pasulja, i spreman je
platiti 5,2 KM za jedan kg. Koliko od svke vrste pasulja treba uzeti da bi se
udovoljilo zahtjevu kupca?

Ovdje je: K = 1.500 kg; p
1
= 4; p
2
= 5; p
3
= 6; p
s
= 5,2 KM pa imamo:


168
a) direktnom metodom:

4
5
5,2
6
6 5,2 = 0,8
6 5,2 = 0,8

(5,2 4) + (5,2 5) = 1,4
4
4

7
4 120 = 480 kg
4 120 = 480 kg

7 120 = 840 kg
15 1.800 kg
k = 4 + 4 + 7 = 15 120
15
800 . 1
= = e
smjese, pa imamo:
480 kg KM 4 = KM 1.920
480 kg KM 5 = KM 2.400
840 kg KM 6 = KM 5.040
1.800 kg = KM 9.360
Ako 1.800 kg smjese vrijedi 9.360 KM, tada vrijedi:1 kg =
KM 2 , 5
800 . 1
360 . 9
= .
Treba uzeti po 480 kg pasulja cijene 4 i 5 KM/kg i 840 kg pasulja
cijene 6 KM, kako bi se dobilo 1.800 kg pasulja po cijeni od 5,2KM/kg.

b) metodom zakljuivanja:
4
5
5,2
6
+ 1,2
+ 0,2

0,8
5 : 5 = 1
10 : 5 = 2

10 : 5 = 2
1 360 = 360 kg
2 360 = 720 kg

2 360 = 720 kg
5 1.800 kg
k = 1 + 2 + 2 = 5 360
5
800 . 1
= = e

169
Omjerne brojeve za prvu i drugu vrstu pasulja 5 i 10 uzimamo
proizvoljno, te na temelju njih utvrujemo pretpostavljeni dobitak. Omjerni
broj za treu vrstu raunamo na bazi prva dva:
5 kg po KM 1,2 = KM 6
10 kg po KM 0,2 = KM 2
UKUPNO: KM 8

Kako mijeanjem nita ne smije da se izgubi niti dobije trei omjerni
broj odreuje da na treoj vrsti pasulja moramo izgubiti 8 KM. Znajui da na
jednom kilogramu tree vrste pasulja gubimo 0,8 KM, to znai da trei
omjerni broj iznosi
8 , 0
8
= 10.

smjese, pa imamo:
360 kg KM 4 = KM 1.440
720 kg KM 5 = KM 3.600
720 kg KM 6 = KM 4.320
1.800 kg = KM 9.360
Ako 1.800 kg smjese vrijedi 9.360 KM, tada vrijedi:
1 kg = KM 2 , 5
800 . 1
360 . 9
= .
Ovdje smo dobili dva mogua rjeenja problema.


170
ZADACI ZA VJEBU

1. Veletrgovina ima dvije vrste enskih hlaa: cijene po komadu 95 i 80
KM. Trgovina na malo spremana je kupiti 600 komada hlaa po cijeni
od 90 KM po komadu. Koliko hlaa od ove dvije vrste treba dati
trgovina na veliko, trgovini na malo tako da ispuni njen zahtjev, a da
ne ostvari gubitak?

2. Rakiju od 90%, 70% i 64% treba pomjeati, tako da se dobije 1.720
litara rakije jaine 76%. Koliko pojedinih vrsta rakije treba uzeti da se
dobije eljena smjesa jaine 76%?

3. Veletrgovina ima brano cijene od 0,80 KM/kg, 0,98 KM/kg i 1,00
KM/kg. Kupac eli da kupi 14.500 kg brana po cijeni od 0,85
KM/kg. Koliko kilograma od svake vrste brana treba uzeti da se
ispune zahtjevi kupca?

4. Trgovina eli pomjeati robu od 3,55; 3,70 i 3,90 KM, da bi dobila
mjeavinu od 3,75 KM. U kom omjeru treba mjeati robu?

5. Od olkolade 100 gr koja ima cijenu 1,2 KM/kom uzeto je 240
komada. Koliko komada okolade 100 gr po cijeni od 1,4 i 1,5
KM/kom treba uzeti da bi se dobila smjesa po cijeni od 1,35
KM/kom?

6. Trgovako preduzee je nabavljalo vie puta nabavljalo jedan artikl,
tako da ima na zalihi taj proizvod po cijeni od 7,2 ; 7,6 ; 8,2 i 9,2 KM
za jedan komad. Mjeanjem ovih proizvoda eli dobiti prosjenu

171
cijenu od 8 KM/ kom. Koliko komada proizvoda po cijeni od 7,2 ; 8,2
i 9,2 KM/ kom e uzeti, ako se uzme koliina od 70 komada
proizvoda po cijeni od 7,6 KM/ kom?

7. Proizvodno preduzee u procesu proizvodnje moe sirovinu koju
ugrauje u finalni proizvod nabaviti od 4 dobavljaa po cijenama od
70, 73 i 76 KM/ kg. Proizvoau je za jedan ciklus proizvodnje
potrebno 8.800 kg sirovine. Pri tome je neophodno da se ostvari
prosjena cijena sirovine od 74 KM/kg i da u smjesi bude 2.000 kg
najjeftinije sirovine. Koju koliinu ostalih sirovina treba uzeti?

8. Zlatarskoj radnji potrebno je 25,2 kg zlata, finoe 840. Da bi dobila tu
leguru, treba da uzme zlato finoe 920, 800, 750 i 580. Zlata finoe
920 uzima 15,6 kg, po koliko e uzeti zalata od ostale tri vrste?

9. Pomjean je proizvod po cijeni od 1,75; 2 i 2,25 KM/ kom tako da je
dobijena smjesa sa cijenom od 2,1 KM/ kom. U kom omjeru su
mjeani proizvodi?

10. U prodavnici kuanskih aparata pomjeane su 4 vrste CD plejera, i
to po cijeni po 120, 112, 100 i 96 KM/ kom, tako da je dobijena
mjeavina sa prosjenom cijenom od 114 KM/ kom. Izraunati koliko
je od svake vrste CD plejera uzeto ako je dobijeno 40 komada
mjeavine?


172
TEST PITANJA

1. ta je raun smjese?

2. Koji su praktini primjeri primjene rauna smjese?

3. Koji principi vae kod rauna smjese?

4. Koje vrste rauna smjese imamo?

5. Kako se odreuje prosjena cijena kod rauna smjese?

6. Kako se odreuje omjer mjeanja?

7. Koje metode se primjenjuju kod odreivanja omjera mjeanja?

8. Ukratko objasniti direktni metod utvrivanja omjera mjeanja?

9. Ukratko odjasnite metod zakljuivanja u odreivanju omjera
mjeanja?

10. Koliko rjeenja moemo dobiti ukoliko mjeamo tri ili vie vrsta
roba?

173
IX) KAMATNI (INTERESNI) RAUN

Veina ljudi koji se bave finansijskim aspektima poslovanja imala je
priliku da se u procesu kolovanja i obrazovanja upozna sa najvanijim
pojmovima i procedurama iz domena finansijske matematike. Mnogi od njih,
zbog preobimnih i previe teoretski orijentisanih kolskih kurseva, imaju
esto tekoe kada se suoe ak i sa tako jednostavnim problemom kao to je
izraunavanje kamate. U daljem tekstu bie razmotreni neki osnovni aspekti
ove problematike.

1. PROST KAMATNI RAUN

Iznos koji se plaa za korienje pozajmljenih sredstava predstavlja
interes ili kamatu. Pozajmljena svota obino se naziva glavnica odnosno
kapital. Procentualni dio glavnice koji se plaa na ime interesa za jedinicu
vremena (godina, mjesec, dan, ... ) naziva se interesna stopa (godinja,
mesena, dnevna, ... ). Tako, naprimjer, interesna stopa od 25% godinje
oznaava da etvrtinu vrijednosti pozajmljenog kapitala treba platiti kao
cijenu pozajmice za godinu dana. Jasno je, dakle, da interesna stopa
predstavlja izraz vrijednosti kapitala, tj. njegovu cijenu.


174
Izraunavanje prostog interesa

Postupak za izraunavanje interesa (kamate) zavisi od ugovora
izmeu povjerioca i dunika. U ugovoru, izmeu ostalog, pored kapitala,
interesne stope i vremena trajanja pozajmice, mora biti naznaen i metod
obrauna interesa. Naime, interes moe biti obraunat jedanput za cio period
pozajmice na osnovu iste glavnice, i tada se naziva prost interes. Ako se
interes obraunava vie puta u toku perioda pozajmice, svaki put na osnovu
glavnice uveane za interes, takav interes se naziva sloen ili interes na
interes.

Iako prost interes ima prevashodno teorijsko-metodoloki smisao kao
osnova za razvijanje koncepta sloenog interesa, on ima i vaan aplikativni
znaaj kod kvantifikacije finansijskih transakcija.

Najoptije reeno, prost interes se izraunava kao proizvod kapitala,
vremena i intenziteta interesne stope ( interesna stopa podjeljena sa 100), tj.:

INTERES = KAPITAL x VRIJEME x (INTENZITET INTERESA)

Ova opta formula modifikuje se u zavisnosti od toga kako je
izraeno vrijeme.

Tako, ako se uvedu oznake: K kapital, n vrijeme (broj godina), p
interesna stopa (godinja), I interes, onda je:
100
p n K
I

=

175
Prost interes se lako moe izraunati na osnovu ove formule kada su
poznati kapital vrijeme i interesna stopa. Na osnovu nje se moe izraunati i
bilo koja od ove etiri veliine kada su ostale tri poznate.

Primjer 1. (Izraunavanje prostog interesa) Koliko interesa donosi
kapital od 800.000 KM za pet godina, ako je interesna stopa 15% godinje.

Ovdje je: K = 800.000, n = 5, p = 15 % pa je:

KM
p n K
I 000 . 600
100
15 5 000 . 800
100
=

=

=

Primjer 2. Koji kapital uz 4 % godinje kamate donosi za 3 godine
donosi 240.000 KM interesa?

Ovdje je: I = 240.000, n = 3, p = 4 % pa je:

KM
p n
I
K 000 . 000 . 2
4 3
100 000 . 240 100
=
=

Primjer 3. Preduzee je podiglo zajam od banke u iznosu od 100.000,
na 2 godine i pri tome je preduzee platilo iznos od 25.000 KM kao naknadu
za koriteni zajam. Kolika je interesna stopa banke?

Ovdje je: K = 100.000, n = 2, I = 25.000 pa je:

% 5 , 12
2 000 . 100
100 000 . 25 100
=
=
n K
I
p


176
Primjer 4. Koliko godina je potrebno da kapital od 230.000 KM, uz
interesnu stopu od 5% godinje, donese interes od 34.500 KM?

Ovdje je: K = 230.000, I = 34.500, p = 5% pa je:

godine
p K
I
n 3
5 000 . 230
100 500 . 34 100
=
=

Primjer 5. Dva kapitala se razlikuju za 5.000 KM. Vei kapital je
ukamaen sa 6% godinjeg interesa na 4 godine, a manji sa 2,5% godinjeg
interesa na 6 godina. Pri tome, je interes prvog kapitala dvostruko vei od
interesa drugog kapitala. Odredi koliko iznose uloeni kapitali i koliko iznose
interesi osvareni ulaganjem tih kapitala?

Ovdje je: K
2
= K
1
5.000, I
1
= 2 I
2
, p
1
= 6%, p
2
= 2,5%, n
1
= 4, n
2
=
6 pa je:

100
1 1 1
1
p n K
I

=

100
2 2 2
2
p n K
I

=

Uvaavajui polazne pretpostavke imamo:

100
5 , 2 6 2
100
6 4
2 1

=
K K

K
1
24 = 30 (K
1
5.000)

24 K
1
= 30 K
1
150.000

177
24 K
1
30 K
1
= 150.000

6 K
1
= 150.000

K
1
= 25.000

K
2
= K
1
5.000 = 25.000 5.000 = 20.000

000 . 6
100
6 4 000 . 25
1
=

= I

000 . 3
100
5 , 2 6 000 . 20
2
=

= I

Iznos prvog kapitala je 25.000 KM, a njegovim ulaganjem ostvaren je
interes od 6.000 KM. Drugi kapital iznosi 20.000 KM, a njegovim ulaganjem
ostvaren je interes od 3.000 KM.

Primjer 6. Uz koji godinji interes uloeni kapital, za pet godina,
donese interes dva puta vei od uloenog kapitala?

Ovdje je: I = 2 K, n = 5 pa je:

100
p n K
I

=

100
2
p n K
K

=

2 K = K 0,05 p
2 = 0,05 p
0,05 p = 2
p = 40 %


178
U prethodnim primjerima vrijeme je izraeno u godinama. Meutim,
prost interesni raun ima adekvatnu praktinu primenu samo za kratke
intervale vrijemena, tj. za dane i mjesece. Prema tome, u formulama prostog
interesnog rauna umesto broja godina obino figurie razlomak koji
predstavlja dio godine za koji je izvrena pozajmica, tj.

n = broj dana trajanja pozajmice ili
broj dana u godini

n = broj mjeseci trajanja pozajmice
broj mjeseci u godini

Taan broj dana u godini je 365 (366 u prestupnim godinama), a
odgovarajui prost interes koji se izraunavana osnovu tog broja naziva se
taan prost interes. Za raunanje tanog broja dana moe se koristiti tabela 1.
esto se zbog jednostavnijeg izraunavanja konvencionalno uzima da je broj
dana u godini 360, a prost interes koji se izraunava korienjem ovog broja
naziva se obian prost interes. Taan prost interes je za 1,4% manji od
obinog. Uprkos ovako maloj razlici, danas nema potrebe za izraunavanjem
obinog prostog interesa jer se i taan prost intres lako izrauna pomou
kalkulatora.

Dakle, ako se broj dana pozajmice oznai sa d, onda se prost interes
izraunava po formuli:

500 . 36 365 100
p d K p d K
I

=

=

Ukoliko broj mjeseci trajanja pozajmice oznaimo sa m, znajui da je
broj mjeseci u godini 12, u ovom sluaju prost interes izraunavamo po
formuli:

179
200 . 1 12 100
p m K p m K
I

=

=

Primjer 7. (Izraunavanje tanog prostog interesa) Koliki interes
donosi kapital od 500.000 KM za 45 dana, ako je interesna stopa 18%
godinje?

Ovdje je: K = 500.000, d = 45, p = 18%, pa je:

096 . 11
500 . 36
18 45 000 . 500
500 . 36
=

=

=
p d K
I KM

Kapital od 500.000 KM, za 45 dana, uz interesnu stopu od 18 %,
donese interes od 11.096 KM.

Primjer 8. Koliki interes e donijeti kapital od 158.700 KM, za pet
mjeseci uz interesnu stopu 6% godinje?

Ovdje je: K = 158.700, m = 5, p = 6%, pa je:

50 , 967 . 3
200 . 1
6 5 700 . 158
200 . 1
=

=

=
p m K
I

Kapital od 158.700 KM, za 5 mjeseci, uz interesnu stopu od 6 %,
donese interes od 3.967,50 KM.

Primjer 9. Koliko kapitala treba uloiti da bi se uz interesnu stopu od
5%, za 146 dana ostvario interes od 2.000 KM?


180
Ovdje je: p = 5%, d = 146, I = 2.000, pa je:
000 . 100
146 5
500 . 36 000 . 2 500 . 36
=
=
p d
I
K KM

Potrebno je uloiti 100.000 KM.

Primjer 10. Koliko kapitala je potrebno uloiti na 6 mjeseci da bi se
uz interesnu stopu 4,5 % realizovao interes od 9.000 KM?

Ovdje je: m = 6, p = 4,5%, I = 9.000, pa je:

KM
p m
I
K 000 . 400
5 , 4 6
200 . 1 000 . 9 1200
=
=

Potrebno je uloiti 400.000 KM kapitala.

Primjer 11. Kolika je interesna stopa kojom se za 100 dana ostvari
inters od 5.000 KM na ulog od 146.000 KM?

Ovdje je: d = 100, I = 5.000, K = 146.000, pa je:

% 5 , 12
100 000 . 146
500 . 36 000 . 5 500 . 36
=
=
d K
I
p

Interesna stopa iznosi 12,5 %.

Primjer 12. Sa obrtnim kapitalom od 225.000 KM, preduzee je za
pola godine zaradilo 16.875 konvertibilnih maraka. Kojoj interesnoj stopi
odgovara ostvarena zarada?

181

Ovdje je: K = 225.000, m = 6, I = 16.875, pa je:

% 15
6 000 . 225
200 . 1 875 . 16 200 . 1
=
=
m K
I
p

Navedena zarada odgovara interesnoj stopi od 15 %.

Primjer 13. Za koliko dana kapital od 182.500 KM uz interesnu
stopu 4% omogui ostvarenje dobitka od 2.000 KM?

Ovdje je: K = 182.500, p = 4, I = 7.300, pa je:

dana
p K
I
d 100
4 500 . 182
500 . 36 000 . 2 500 . 36
=
=

Za 100 dana kapital od 182.500 uz kamatnu (interesnu) stopu od 4 %,
omogui ostvarivanje interesa od 7.300 KM.

Primjer 14. Koliko mjeseci je potrebno da se uloeni iznos, uz
interesnu stopu od 60% udvostrui?

Ovdje je: 2 K = K + I, p = 60%, K = 24.000, pa je:

i mje
p K
I
m sec 20
60
200 . 1 200 . 1
= =
=
Potrebno je 20 mjeseci da bi uloeni iznos uz interesnu stopu od 60 %
udvostruio svoju vrijednost.


182
Primjer 15. Jedan kapital nepoznate vrijednosti podeljen je na tri dela
i uloen na sledei nain, 25% kapitala uloeno je uz interesnu stopu od 8% u
periodu od 29.05. do 29.07, 45% kapitala uloeno je u periodu od 01.06. do
31.07. uz interesnu stopu 4%, ostatak kapitala je uloen uz interesnu stopu
5% u periodu od 15.09. do 14.12. Ukupan interes koji je nastao ovim
ulaganjima iznosio je 25.000 KM, koliko je kapitala uloeno?

Ovdje je:
d
1
= 210 149 = 61,
d
2
= 212 152 =60,
d
3
= 348 258 = 90,
p
1
= 8 %,
p
2
= 4 %,
p
3
= 5 %,
K
1
= 0,25 K,
K
2
= 0,45 K,
K
3
= (1 0,25 0,45) K = 0,30 K,
I = I
1
+ I
2
+ I
3
= 25.000, pa je:

000 . 25
600 . 35
5 90 30 , 0 4 60 45 , 0 61 25 , 0
3 2 1
=
+ +
= + + =
K K K
I I I I

000 . 25
500 . 36
135 108 122
=
+ + K K K

000 . 25
500 . 36
365
=
K

K = 2.500.000 KM

183
Ukupno je uloeno 2.500.000 konvertibilnih maraka. Vrijednost
prvog kapitala iznosi K
1
= 0,25 2.500.000 = 625.000 KM, drugi kapital
iznosi K
2
= 0,45 2.500.000 = 1.125.000 KM, avrijednost treega kapitala je
K
3
= 0,30 2.500.000 = 750.000 KM. Ukupno je uloeno:
K = K
1
+ K
2
+ K
3
= 625.000 + 1.125.000 + 750.000 = 2.500.000 KM.
Tabela 1. Broj dana od svakog dana u godini koji poinje od 1. januara
Dan
u
mes

Jan

Feb

Mar

Apr

Maj

Jun

Jul

Avg

Sep

Okt

Nov

Dec
Dan
u
mes
1
2
3
4
5

6
7
8
9
10

11
12
13
14
15

16
17
18
19
20

21
22
23
24
25

26
27
28
29
30
31
1
2
3
4
5

6
7
8
9
10

11
12
13
14
15

16
17
18
19
20

21
22
23
24
25

26
27
28
29
30
31
32
33
34
35
36

37
38
39
40
41

42
43
44
45
46

47
48
49
50
51

52
53
54
55
56

57
58
59

60
61
62
63
64

65
66
67
68
69

70
71
72
73
74

75
76
77
78
79

80
81
82
83
84

85
86
87
88
89
90
91
92
93
94
95

96
97
98
99
100

101
102
103
104
105

106
107
108
109
110

111
112
113
114
115

116
117
118
119
120
121
122
123
124
125

126
127
128
129
130

131
132
133
134
135

136
137
138
139
140

141
142
143
144
145

146
147
148
149
150
151
152
153
154
155
156

157
158
159
160
161

162
163
164
165
166

167
168
169
170
171

172
173
174
175
176

177
178
179
180
181

182
183
184
185
186

187
188
189
190
191

192
193
194
195
196

197
198
199
200
201

202
203
204
205
206

207
208
209
210
211
212
213
214
215
216
217

218
219
220
221
222

223
224
225
226
227

228
229
230
231
232

233
234
235
236
237

238
239
240
241
242
243
244
245
246
247
248

249
250
251
252
253

254
255
256
257
258

259
260
261
262
263

264
265
266
267
268

269
270
271
272
273
274
275
276
277
278

279
280
281
282
283

284
285
286
287
288

289
290
291
292
293

294
295
296
297
298

299
300
301
302
303
304
305
306
307
308
309

310
311
312
313
314

315
316
317
318
319

320
321
322
323
324

325
326
327
328
329

330
331
332
333
334
335
336
337
338
339

340
341
342
343
344

345
346
347
348
349

350
351
352
353
354

355
356
357
358
359

360
361
362
363
364
365
1
2
3
4
5

6
7
8
9
10

11
12
13
14
15

16
17
18
19
20

21
22
23
24
25

26
27
28
29
30
31

NAPOMENA: U prestupnim godinama, posle 28. februara dodaje se 1 na
tabelarne vrijednosti


184
Prost diskont

Kada se u prostom interesnom raunu kapital sabere sa interesom
dobija se veliina koja se naziva uveani kapital. Ako se uveani kapital
oznai sa A, onda je:

A = K + I

Kapital K predstavlja tzv. Sadanju vrijednost veliine A i naziva se
diskontovana vrijednost veliine A. Razlika ove dve vrijednosti (interes) I =
A K naziva se jo i diskont. Ovako definisan diskont predstavlja tzv. Realni
diskont ili, kako ga neki autori nazivaju, racionalni diskont. Proces
izraunavanja diskontovane vrijednosti naziva se diskontovanje.

Iz izraza za prost interes lako se moe izvesti formula za
izraunavanje diskontovane vrijednosti K date veliine A, tj.:

500 . 36
1
200 . 1
1
100
1
p d
A
p m
A
p n
A
K
+
=
+
=
+
=

Primjer 16. (Izraunavanje realnog diskonta) Koliki kapital treba
uloiti 20. marta da bi 30. aprila iste godine narastao na 2.500.000 KM, ako
je interesna stopa 20% godinje.

Ovdje je: A = 2.500.000, d = 120 79 = 41 ( 20.03. je 79, a 30.04. je
120. dan u godini), p = 20%, pa je diskontovana vrijednost:

185
070 . 445 . 2
500 . 36
20 41
1
000 . 500 . 2
500 . 36
1
=
+
=
+
=
p d
A
K

Diskont iznosi I = A K = 54.930.

Primjer 17. Dunik je vratio banci nakon 7 mjeseci kredit sa 5%
godinje kamate u iznosu od 247.000 KM. Koliki je iznos kredita koji je
dunik podigao u banci, te koliko iznose kamate na podignuti kredit?

Ovdje je: A = 247.000, m = 7, p = 5%, pa je diskontovana vrijednost:

000 . 240
200 . 1
5 7
1
000 . 247
200 . 1
1
=
+
=
+
=
p m
A
K

Kredit je iznosio 240.000 KM, a bankarska kamata:
I = A K = 7.000 KM.

Primjer 18. Dva razliita kapitala su uloena u banku uz godinju
kamatnu stopu od 3%, pri emu je poznata razlika meu tim kapitalima, koja
iznosi 5.000 KM. Nakon dve godine ti kapitali zajedno sa kamatama iznosila
su 47.700 KM. Koliko iznose uloeni kapitali i koliki interes su donijeli
ulagau?

Ovdje je: A
1
+ A
2
= 47.700, n = 2, p = 3%, K
1
K
2
= 5.000, pa imamo:

100
1
2 1
2 1
p n
A A
K K
+
+
= +

186

000 . 45
100
3 2
1
700 . 47
2 1
=
+
= + K K
K
1
+ K
2
= 45.000
K
1
K
2
= 5.000 K
1
= 5.000 + K
2
5.000 + K
2
+ K
2
= 45.000 2 K
2
= 40.000 K
2
= 20.000
K
1
= 5.000 + K
2
= 5.000 + 20.000 = 25.000

Kapitali su iznosili 25.000 i 20.000 KM, a donijeli su ulagau interes
u iznosu od: I = 47.700 (25.000 + 20.000) = 2.700 KM.

Primjer 19. Kada e kapital od 25.000 KM uloen u banku 25.01.
vrijediti 25.340 KM, ako kamata iznosi 4% godinje?

Ovdje je: K = 25.000, A = 25.340, p = 4%, pa je:

( ) ( )
124
4 000 . 25
500 . 36 000 . 25 340 . 25 500 . 36
=

=
p K
K A
d

Potrebno je da proe 124 dana, tako da e 149. (124 + 25 = 149) dana
u istoj godini, odnosno 29.05. iste godine kapital od 25.000, uloen 25.01. uz
kamatu 4% vrijediti 25.340 KM.

Primjer 20. Kolika je kamatna stopa uz koju bi kapital od
60.000 KM, za pet godina vrijedio 75.000 KM?

Ovdje je: K = 60.000, A = 75.000, n = 5, pa imamo:

187
% 5
5 000 . 60
) 000 . 60 000 . 75 ( 100 ) ( 100
=

=
n K
K A
p

Uz kamatnu stopu od 5%, kapital od 60.000 KM e za 5 godina
vrijediti 75.000 KM.

Primjer 21. Na koliko mjeseci otplate je odobren potroaki kredit
od 45.000 KM, ako je banci na ime kredita uplaeno 46.050 KM i ako je
kamatna stopa 4 %?

Ovdje je: K = 45.000, A = 46.050, p = 4%, pa imamo:

7
4 000 . 45
) 000 . 45 050 . 46 ( 200 . 1 ) ( 200 . 1
=

=
p K
K A
m

Kredit je odobren na 7 mjeseci.

Primjer 22. Preduzee je u etvrtini godine uloilo 22.500.000 a
ostvarilo prihod od 23.843.750 KM, kojoj interesnoj stopi odgovara ostvareni
poslovni rezultat?

Ovdje je: A = 23.843.750, K = 22.500.000, m = 3, pa imamo:

% 15
3 000 . 500 . 22
) 000 . 500 . 22 750 . 834 . 23 ( 200 . 1 ) ( 200 . 1
=

=
m K
K A
p

Interesna stopa od 15% omoguila bi da se ostvari jednak poslovni
rezultat.


188
Bankarski diskont

Realni diskont se, kao to je ve reeno, dobija kao razlika uveanog
kapitala i njegove diskontovane vrijednosti. U bankarstvu se, iako
neopravdano, ne koristi ovaj, ve tzv. bankarski diskont koji neki autori
nazivaju i komercijalni diskont.

Za razliku od realnog diskonta, kod bankarskog diskonta sadanja
vrijednost kapitala ne dobija se diskontovanjem uveanog kapitala od te
vrijednosti.

U optem sluaju ovaj diskont se izraunava kao proizvod krajnje
vrijednosti kapitala, vremena i intenziteta diskonta (diskontna stopa
podeljena sa 100)

DISKONT = (KRAJNJI KAPITAL) x VRIJEME x (INTENZITET
DISKONTA)

Ako se uvedu oznake: A krajnji kapital, n,m,d vrijeme (broj
godina, broj mjeseci, broj dana), p diskontna stopa (godinja) i D diskont,
onda je:

500 . 36 200 . 1 100
p d A p m A p n A
D

=

=

=

Diskontovana vrijednost je: K = A D

189
Primjer 23. (Izraunavanje bankarskog diskonta) Na osnovu
podataka iz primjera 16. izraunati bankarski diskont.

Ovdje je: A = 2.500.000, d = 41, p =20%, pa je bankarski diskont:

164 . 56
500 . 36
20 41 000 . 500 . 2
500 . 36
=

=

=
p d A
D

Diskontovana vrijednost iznosi: K = A D = 2.443.836
Diskontovana vrijednost, prema realnom diskontu iznosi: K =
2.445.070, iz ega vidimo da je realni diskont vei od komercijalnog.

Primjer 24. Na osnovu podataka iz primjera 17. izraunati bankarski
diskont.

Ovdje je: A = 247.000, m = 7, p = 5%, pa bankarski diskont iznosi:

16 , 204 . 7
200 . 1
5 7 000 . 247
200 . 1
=

=

=
p m A
D

Diskontovana vrijednost iznosi: K = 247.000 7.204,16 =
239.795,83 KM.
Diskontovana vrijednost, prema realnom diskontu iznosi:
K = 240.000 KM.

Iz poslednja dva primjera vidi se da je bankarski diskont vei od
realnog. Iako je izraunavanje bankarskog diskonta neto jednostavnije, za
njegovu primenu nema matematikog opravdanja. Naime, za dovoljno veliki
vremenski period moe se dogoditi da diskontovana vrijednost postane

190
negativna, to razume se, nije realno. Sem toga, korienjem bankarskog
diskonta banka moe prisvojiti neprimjerenu vrijednost, o emu e biti rijei
kada budemo govorili o eskontovanju mjenica.

191

2. SLOEN INTERES

Sloen interes predstavlja interes koji nastaje kad se interes koji
donosi neki kapital za odreeni period vremena dodaje kapitalu, i zajedno sa
njim donosi interes na neki dui period vremena. Dodavanje interesa
osnovnom kapitalu ili kapitalu koji je uvean za interes naziva se
kapitalisanje.

Zavisno od duine vremenskog perioda kapitalisanje moe biti
godinje ( per annum, skraeno se pie pa), polugodinje (per semestre, pie
se ps), tromeseno (per quartale, pie se pq), meseno (per mensem, pie se
pm).

Uobiajeno je da se kapitalisanje vri godinje ili polugodinje, a
interesna stopa se utvruje na godinjem nivou.

Ako se kapitalisanje vri krajem svakog obraunskog vremenskog
perioda raunanje interesa je dekurzivno i obeleava se slovom d uz interesnu
stopu.

Kod bankarskih zajmova interes se izraunava i unapred odbija od
kapitala, a takvo obraunavanje naziva se anticipativno raunanje interesa i
obeleava se slovom a uz interesnu stopu.


192
Izraunavanje krajnje vrijednosti kapitala

Kapital koji se daje pod interes na interes predstavlja tzv. sadanju
vrijednost i obino se oznaava sa K. Svota na koju je narastao kapital dat
pod interes na interes poslije odreenog perioda predstavlja krajnju
vrijednost kapitala ili uveani kapital i oznaava se sa K
n
.

Krajnja vrijednost K
n
kapitala K na kraju n te godine uz p% interesa
godinje dekurzivno i godinje kapitalisanje izraunava se po formuli:

n
n
p
K K |
.
|
\
|
+ =
100
1

Izraz
100
1
p
+ se obino oznaava sa r i predstavlja interesni inilac.
Ako se uzme u obzir ova oznaka, krajnja vrijednost kapitala je K
n
= K r
n
,
gde r
n
predstavlja krajnju vrijednost jedinice novca na kraju n te godine uz
p % interesa godinje dekurzivno i godinje kapitalisanje.

Primjer 26. (Izraunavanje krajnje vrijednosti kapitala kada se
kapitalisanje vri na kraju godine) Na koju e svotu narasti kapital od
5.000.000 konvertibilnih maraka uz 12% (pa) d i godinje kapitalisanje za 8
godina.

Ovdje je: K = 5.000.000, p = 12%, n = 8 pa je:

r = 1 +
100
p
= 1 + 0,12 = 1,12

193

K
n
= K r
n
= 5.000.000 1,12
8
= 12.379.816 KM

Primjer 27. U kome vremenu 250.000 konvertibilnih maraka naraste
na 400.000 konvertibilnih maraka uz interesnu stopu od 4% (pa) d?

Ovdje je: K = 250.000, K
n
= 400.000, p = 4 %, r = 1 + 0,04 = 1,04 pa
je:
K
n
= K r
n

K
K
r
n n
=

000 . 250
000 . 400
04 , 1 =
n

1,04
n
= 1,6
n log 1,04 = log 1,6
98357 , 11
017033339 , 0
20411998 , 0
= = n

n = 11 godina, 11 mjeseci i 24 dana

Primjer 28. Kolika je sadanja vrijednost kapitala koji uz interesnu
stopu od 12% (pa) d, za 10 godina naraste na 310.585 konvertibilnih maraka?

Ovdje je: p = 12% (pa)d r = 1,12, n = 10, K
n
= 310.585, pa je:

KM
r
K
K
n
n
000 . 100
10585 , 3
585 . 310
12 , 1
585 . 310
10
= = = =


194
K = 100.000 konvertibilnih maraka.

Ako kapitalisanje vrimo m puta godinje, onda p postaje m puta
manje, a n postaje m vee. Prema tome, kada se m puta vri kapitalisanje u
toku jedne godine formula za krajnju vrijednost kapitala postaje:

n m
mn
m
p
K K

|
.
|
\
|
+ =
100
1

Primjer 29. (Izraunavanje krajnje vrijednosti i kapitala kada se
kapitalisanje vri vie puta godinje) Na koju e sumu narasti kapital
7.500.000 konvertibilnih maraka uz 15% (pa) d i polugodinje kapitalisanje
za 10 godina.

Ovdje je: K = 7.500.000, p = 15%, n = 10, m = 2, pa je:

883 . 858 . 31
100 2
15
1 000 . 500 . 7
100
1
10 2
=
|
.
|
\
|
+ =
|
.
|
\
|
+ =
n m
mn
m
p
K K

Primjer 30. Neko uloi u banku 60.000 konvertibilnih maraka sa
interesnom stopom od 10 % (pa) d. Taj isti iznos banka pozajmi sa
interesnom stopom 12% godinje i polugodinje kapitalisanje. Koliko zaradi
banka na opisani nain za 8 godina?

Ovdje je: K = K
1
= K
2
= 60.000, p
1
= 10% (pa) d, p
2
= 12% d, m
2
= 2,
n = n
1
= n
2
= 8, pa je:
r
1
= 1 + p
1
/100 = 1 + 10/100 = 1,10
r
2
= 1 + p
2
/(m
2
100) = 1 + 12/(200) = 1,06

195
Zarada banke X predstavlja razliku izmeu konanih vrijednosti ovih
kapitala, tj.:
X = K
n2
K
n1
= K ( r
2
mn
+ r
1
n
) = 60.000 (1,06
28
+ 1,10
8
) = 60.000 (1,06
16

1,10
8
)
X = 60.000 0,396762885 = 23.805,77 KM
Zarada banke iznosi 23.805,77 konvertibilnih maraka.

Oigledno je da se korienjem gornje formule ne postie isti efekat
koji bi se postigao pri godinjem kapitalisanju. Za postizanje istog efekta
koristi se tzv. konformna (ekvivalentna) stopa p
K
. Ova stopa se izraunava po
formuli:
|
|
.
|
\
|
+ = 1
100
1 100
m
K
p
p

Lako se moe pokazati da je p/m > p
K
, tj. da je relativna stopa vea
od konformne.

Primjer 31. (Izraunavanje krajnje vrijednosti kapitala kada se
kapitalisanje vri vie puta godinje korienjem konformne stope) Na koju
e sumu narasti kapital od 7.500.000 konvertibilnih maraka uz 15% (pa) d i
polugodinje kapitalisanje za 10 godina.

Ovdje je: K = 7.500.000, p = 15%, n = 10, m = 2, pa je konformna
stopa:

% 42 , 7 1
100
15
1 100 1
100
1 100 =
|
|
.
|
\
|
+ =
|
|
.
|
\
|
+ =
m
K
p
p
pa je:


196
KM
p
K K
n m
K
mn
683 . 341 . 30
100
42 , 7
1 000 . 500 . 7
100
1
10 2
=
|
.
|
\
|
+ = |
.
|
\
|
+ =

to je isto kao kada se vri godinje kapitalisanje, tj.:
KM
p
K K
n
n
683 . 341 . 30
100
15
1 000 . 500 . 7
100
1
10
= |
.
|
\
|
+ = |
.
|
\
|
+ =

Primjer 32. (Izraunavanje interesa kod kratkoronih pozajmica)
Preduzee je pozajmilo 500.000 konvertibilnih maraka na 13 dana sa
mesenom stopom od 25% dekurzivno i dnevno kapitalisanje. Izraunati
interes koji preduzee mora da plati korienjem konformne i relativne stope.

Ovdje je: K = 500.000, p = 25% (p.m.) i dnevno kapitalisanje, m = 31
( broj dana u mjesecu), d = 13. Dnevna komformna stopa je:
( ) % 72 , 0 1 25 , 0 1 100 1
100
25
1 100
31
31
= + =
|
|
.
|
\
|
+ =
K
p

Narasli kapital je:

KM
p
K K
d
K
d
11 , 876 . 548
100
72 , 0
1 000 . 500
100
1
13
= |
.
|
\
|
+ = |
.
|
\
|
+ =

a interes je:
i = K
d
K = 48.876,11 konvertibilnih maraka

Ako bi se umesto komformne koristila relativna stopa, onda je:
11 , 032 . 555
31 100
25
1 000 . 500
31 100
1
13
= |
.
|
\
|
+ = |
.
|
\
|
+ =
d
d
p
K K

197

a interes je:
i = K
d
K = 55.032,11 konvertibilnih maraka
Ako bi se pak koristio prosti interes lako se moe videti da je narasli
kapital 552.419,35 konvertibilnih maraka, a interes 52.419,35 konvertibilnih
maraka.

Primjer 33. Uz koju kamatnu stopu (pa) d za 10 godina uloeni
kapital dostigne svoju trostruku vrijednost?

Ovdje je: n = 10, K
n
= 3 K, pa je:
r
10
=
K
K
n
= 3

10 log r = log 3

log r = 0,477121254
10
log r = 0,0477121254
r = 1,1161
p = 11,61 %

Za male interesne stope razlika izmeu konformne i relativne stope je
zanemarljiva. Na primjer, za godinju stopu od 9% dnevna relativna stopa
iznosi 0,0246%, a dnevna konformna stopa 0,0236%.


198
Izraunavanje sadanje vrijednosti kapitala

Iz formule za izraunavanje krajnje vrijednosti kapitala lako se
uoava da se sadanja vrijednost kapitala K izraunava se na osnovu formule:
n m
n
m
p
K
K

|
.
|
\
|
+
=
100
1

Primjer 34. (Izraunavanje sadanje vrijednosti kapitala) Koji
kapital e poslije 5 godina uz interes od 15% (pa) d i tromeseno
kapitalisanje narasti na 10.000.000 KM.

Ovdje je: K
n
= 10.000.000, p = 15%, n = 5, m = 4, pa je:

923 . 788 . 4
4 100
15
1
000 . 000 . 10
100
1
5 4
=
|
.
|
\
|
+
=
|
.
|
\
|
+
=
n m
n
m
p
K
K
Kapital od 4.788.923 KM e poslije 5 godina uz kamatnu stopu od
15% (pa) d i tromjeseno kapitalisanje narasti na 10.000.000 KM.

Primjer 35. Koja e se glavnica uveati za 12 godina, sa interesnom
stopom od 9% d godinje do istog iznosa kao 58.500 konvertibilnih maraka
za 6 godina sa interesnom stopom 7,5% d sve uz etveromeseno
kapitalisanje?

Ovdje je: n
1
= 12, n
2
= 6, m = m
1
= m
2
= 3, p
1
= 9, p
2
= 7,5, K
n1
= K
n2
,
K
2
=

58.500, pa je:

199
03 , 1
300
9
1
100
1
1
1
1
= + =
+ =
m
p
r
025 , 1
300
5 , 7
1
100
1
2
2
2
= + =
+ =
m
p
r

58.500 1,025
18
= K 1,03
36

77 , 480 . 31
898278328 , 2
240 . 91
= = K

Glavnica od 31.480,77 KM.

Suma uloga

U svim dosadanjim sluajevima posmatrali smo jedan ulog, odnosno
samo jedan kapital. U praktinim situacijama ponekad se deava da se
ulaganja ponavljaju u jednakim vremenskim razmacima. Ulozi mogu biti
jednaki, ili razliiti. Za izraunavanje sume uloga koristi se sloeni interesni
raun, s obzirom da se posle svakog obraunskog perioda narasloj sumi uloga
dodaje i interes na tu sumu za period izmeu dva ulaganja. Ovdje e biti
rijei o sumi jednakih uloga kod kojih se razmak izmeu ulaganja podudara
sa razmakom izmeu kapitalisanja.

Ako se ulaganje vri poetkom svakog obraunskog perioda, kae se
da je ulaganje anticipativno, a ako se ulae krajem svakog obraunskog
perioda, tada je ulaganje dekurzivno.


200
2.3.1. Ulaganje poetkom obraunskog perioda

Ako se poetkom svake godine u toku n godina ulae po u
konvertibilnih maraka godinje sa p% (pa) d interesa pri godinjem
kapitalisanju, i ako se sa S
n
oznai zbir svih uloga sa interesom na interes,
tada se on izraunava na osnovu formule:

S
n
= u r
n
+ u r
n 1
+ u r
n 2
+ ... + u r
ili

1
) 1 (

=
r
r r u
S
n
n

Primjer 36. (Izraunavanje sume anticipativnih uloga) Poetkom
svake godine ulae se u banku po 1.000.000. Kakvo e biti stanje uloga na
kraju pete godine ako se interes rauna uz 12% (pa) d i godinje kapitalisanje.

Ovdje je: u = 1.000.000, p = 12%, n = 5, pa je:

189 . 115 . 7
1 12 , 1
) 1 12 , 1 ( 12 , 1 000 . 000 . 1
1
) 1 (
5
=
=
r
r ur
S
n
n

Na kraju pete godine uloeni iznosi zajedno sa ostvarenim interesom
iznosti e 7.115.189 KM.
Primjer 37. Koliko godina je potrebno da se ulae 10.000
konvertibilnih maraka poetkom godine, uz interesnu stopu od 10% (pa) d,
da bi ulog dostigao vrijednost od 51.051 konvertibilnih maraka?

201
Ovdje je: u = 10.000, p = 10%(pa) d r = 1,1, S
n
= 51.051 KM, pa
je:
1
) 1 (
=
r
r ur
S
n
n

1 1 , 1
) 1 1 , 1 ( 1 , 1 000 . 10
051 . 51

=
n

51.051 = 100.000 (1,1
n
1) : 100.000

0,51051 = 1,1
n
1

1,51051 = 1,1
n

log 1,51051 = n log 1,1

4
1 , 1 log
51051 , 1 log
= = n

etri godine je potrebno da se ulae po 10.000 KM, poetkom godine,
da bi uz interesnu stopu 10% (pa) d dostigla vrijednost od 51.051
konvertibilnih maraka.

Primjer 38. Koliki iznos je potrebno ulagati, poetkom godine, da bi
uz interesnu stopu od 7% (pa) d, nakon tri godine imali 68.799 konvertibilnih
maraka?

Ovdje je: n = 3, p = 7% (pa) d r = 1,07, S
n
= 68.799 KM, pa je:

202
1
) 1 (
=
r
r ur
S
n
n

1 07 , 1
) 1 07 , 1 ( 07 , 1
799 . 68
3

=
u

68.799 = 3,44 u
u = 20.000 konvertibilnih maraka

Potrebno je ulagati 20.000 konvertibilnih maraka, poetkom tri
godine, sa interesnom stopom od 7% (pa) d da bi dobili 68.799 konvertibilnih
maraka.

Primjer 39. Neka osoba ulae u banku poetkom svakog polugodita
po 15.000 KM idue etiri godine. Koliko e ta osoba imati u banci na kraju
osme godine ako je na kraju etvrte godine podigla iznos od 20.000 KM?
Prve tri godine banka odobrava godinju interesnu stopu od 40%, a preostale
godine 10%. Obraun kamata je sloen, polugodinji i dekurzivan. (Koristiti
konformnu interesnu stopu).

Ovdje je: u = 20.000, p
1
= 40% r
1
= 1,40, p
2
= 10% r
2
= 1,10, m
= 2, pa je:

Komforna kamatna stopa:
1832 , 1 40 , 1
1 1
= = = r p
K

0488 , 1 10 , 1
2 2
= = = r p
K

Suma uloga za prve 3 godine, tj. prvih est perioda:

203

76 , 954 . 168
1 1832 , 1
) 1 1832 , 1 ( 1832 , 1 000 . 15
1
) 1 (
6
1
6
1 1
6 , 1
=

=
k
k k
r
r r u
S
Uloeni kapitali e u etvrtoj godini dostii vrijednost:
C
4
= S
1,6
r
k2
2
+ u r
k2
2
+ u r
k2
= 168.954,76 1,1 + 20.000 1,1 +
20.000 1,0488
C
4
= 218.082,24, tako da vrijednost na kraju osme godine X, izraunava
se kao interes na interes na kapital od etvrte do osme godine uz polugodinje
kapitalisanje, to iznosi:
X = (C
4
20.000) r
k2
8
= (218.082,24 20.000) 1,0488
8
= 290.012,21
konvertibilnih maraka

2.3.2. Ulaganje karajem obraunskog perioda

Ako se krajem svake godine u toku n godina ulae po u konvertibilnih
maraka godinje sa p% (pa) d interesa na interes pri godinjem kapitalisanju,
i ako se sa S
n
oznai zbir svih uloga sa interesom na interes, tada se on
izraunava na osnovu formule:

S
n
= u r
n 1
+ u r
n 2

+ u r
n 3
+ ... + u r + u
ili
S
n
1
) 1 (

=
r
r u
n


204
Primjer 40. (Izraunavanje sume dekurzivnih uloga) Neka su svi
uslovi iz primjera 31. isti, osim to se sada trai suma dekurzivnih uloga.

Ovdje je: u = 1.000.000, p = 12%, n = 5, pa je:

S
n
= KM
r
r u
n
847 . 352 . 6
1 12 , 1
) 1 12 , 1 ( 000 . 000 . 1
1
) 1 (
5
=

Razlika izmeu sume uloga uz ulaganje poetkom i krajem perioda
iznosi 7.115.189 6.352.847 = 762.342 KM.

Primjer 41. Koliko godina je potrebno da se ulae 15.000
konvertibilnih maraka krajem godine, uz interesnu stopu od 10% (pa) d, da bi
ulog dostigao vrijednost od 91.576,5 konvertibilnih maraka?

Ovdje je: u = 15.000, p = 10%(pa) d r = 1,1, S
n
= 91.576,5 KM,
pa je:
S
n

1
) 1 (
r
r u
n

91.576,5 =
1 1 , 1
) 1 1 , 1 ( 000 . 15

n

91.576,5 = 150.000 (1,1
n
1) : 150.000
0,61051 = 1,1
n
1
1,61051 = 1,1
n

log 1,61051 = n log 1,1

n =
1 , 1 log
61051 , 1 log

n = 5

205

5 godina je potrebno da se ulae po 15.000 KM, krajem godine, da bi
uz interesnu stopu 10% (pa) d dostigao vrijednost od 91.576,5 konvertibilnih
maraka.

Primjer 42. Koliki iznos je potrebno ulagati, krajem godine, da bi uz
interesnu stopu od 9% (pa) d, nakon tri godine imali 81.952,5 konvertibilnih
maraka?

Ovdje je: n = 3, p = 9% (pa) d r = 1,09, S
n
= 81.952,5 KM, pa je:

S
n
=
1
) 1 (
r
r u
n

81.952,5 =
1 09 , 1
) 1 09 , 1 (
3
u

81.952,5 = 3,2781 u
u = 25.000 konvertibilnih maraka

Potrebno je ulagati 25.000 konvertibilnih maraka, krajem tri godine,
sa interesnom stopom od 9% (pa) d da bi dobili 81.952,5 konvertibilnih
maraka.

Primjer 43. Neka osoba ulae u banku krajem svakog polugodita po
10.000 konvertibilnih maraka idue tri godina. Koliko e ta osoba imati u
banci na kraju sedme godine ako je na kraju etvrte godine podigla iznos od
30.000 konvertibilnih maraka? Prve tri godine banka odobrava intresnu stopu
od 30%, a za prostale godine 20%. (Primjenite konformnu interesnu stopu).


206
Ovdje je: u = 10.000, n
1
= 3, m = 2, p
1
= 30% r
1
= 1,3, n
2
= 4, p
2
=
20% r
2
= 1,2, pa imamo:
Komforna kamatna stopa:

p
K1
= 1402 , 1 30 , 1
1
= = r

p
K2
= 0954 , 1 20 , 1
2
= = r
Suma uloga za prve 3 godine, tj. prvih est perioda:

S
1,6
= KM
r
r u
n
03 , 378 . 85
1 1402 , 1
) 1 1402 , 1 ( 000 . 10
1
) 1 (
6
1
=

Nakon podizanja toga, se ulog oroava kao interes na interes, koji bi
da nije bilo podizanja taj iznos bi iznosio:

C
6,14
= K r
k2
2 n2
= 85.378,03 1,0954
8
= 177.070,96

Nakon to je podignut iznos od 30.000 konvertibilnih maraka nakon
etiri godine, C
7
se umanjuje za interes na interes tokom 3 godine, odnosno 6
perioda:
C
8,14
= 30.000 1,0954
6
= 51.840
Tako da nakon sedam godina ulaga u banci ima:
C
7
= 177.070,96 51.840 = 125.230,96 konvertibilnih maraka

207

3. AMORTIZACIJA ZAJMOVA

Rije kredit, ili u uem smislu zajam, predstavlja odreeni duniko
poverilaki odnos zasnovan na ustupanju prava raspolaganja novcem ili
nekim drugim predmetom od strane poverioca duniku, na odreeno vrijeme
i prema uslovima ugovora koji se zasniva izmeu poverioca i dunika.

Ako ovaj duniko poverilaki odnos primenimo na privredne
organizacije, onda bi pod kreditom, u naim uslovima podrazumijevali
ugovor izmeu banke, kao poverioca i privredne organizacije kao dunika, na
osnovu kojeg banka ustupa novana sredstva privrednoj organizaciji na
raspolaganje, s tim da ih namenski koristi i u roku vrati.

Zajmovi najvie slue za investicione svrhe te se dugoroni kredit
naziva investicioni zajam. Zajam se po pravilu odobrava jednokratno u
odreenoj visini, a dunik ga otplauje u odreenim otplatnim iznosima
tj.anuitetima.

Amortizacija zajmova jednakom anuitetima

Amortizacioni zajmovi su oni ije se otplaivanje vri postepeno po
planu. Otplaivanje takvih zajmova se naziva amortizacija zajmova.

Prema tome, amortizovati neki zajam znai postepeno ga otplatiti
prema unapred utvrenom planu amortizacije. Nain otplaivanja zajma

208
moe biti razliit. Zajam se moe amortizovati jednakim ili razliitim
otplatama, s tim da se interes plaa posebno. Pored takvog naina
otplaivanja zajma, postoji mogunost otplaivanja zajma odreenom sumom
novca kojom se otplauje jedan dio zajma, odnosno duga, i istovremeno se
izmiruje tekui interes na dug za protekli period. Ta suma, koja se plaa u
utvrenim rokovima, a u sadri u sebi otplatu i interes, nazivamo anuitet.

Anuitet kao i otplata moe biti nepromenljiv, a moe se menjati. Mi
emo posmatrati sluajeve kada su anuiteti jednaki, jer su u praksi takvi
sluajevi ei.

Izrunavanje anuiteta

Kad se zajam amortizuje jednakim anuitetima, dunik plaa krajem
svakog perioda amortizacije istu sumu, koja se naziva anuitet.

Poto zajam K mora biti jednak zbiru svih dikontovanih anuiteta na
dan isplate zajma, to je zbir svih sadanjih vrijednosti anuiteta jednak zajmu,
tj.:

K =
n
r
a
r
a
r
a
r
a
+ + + +
3 2

ili
K = a
|
|
.
|
\
|
) 1 (
1
r r
r
n
n

209
gdje je K - zajam, a anuitet, n vrijeme otplaivanja zajma, r = 1 +
100
p
interesni inilac.

Iz izraza za zajam lako se dobija formula za izraunavanje anuiteta a,
tj.:
a = K
|
|
.
|
\
|
1
) 1 (
n
n
r
r r

gdje a, K, n i r imaju ve objanjena znaenja.

Primjer 44. (Amortizacija zajmova) Zajam od 5.000.000 KM
amortizuje se jednakim godinjim anuitetom u toku 4 godine uz 18% interes
(pa) d. Izraunati anuitet.

Ovdje je: K = 5.000.000, p = 18%, n = 4, pa je:
r = 1 +
100
p
= 1,18
i
a = K
|
|
.
|
\
|
1
) 1 (
n
n
r
r r
= KM 693 . 858 . 1
1 18 , 1
) 1 18 , 1 ( 18 , 1 000 . 000 . 5
4
4
=

Primjer 45. Zajam od 50.000 konvertibilnih maraka se otplauje 12
godina jednakim 6 mjesenim anuitetom. Koliko iznosi anuitet ako je
kamatna godinja stopa 8%, a kapitalisanje polugodinje d?

Ovdje je: K = 50.000, n = 12, m =2, p = 8% r = 1,04, pa imamo:

a = K
|
|
.
|
\
|
1
) 1 (
n m
n m
r
r r
= =

1 04 , 1
) 1 04 , 1 ( 04 , 1 000 . 50
24
24
3.279,34 KM

210
Primjer 46. Koliko iznosi zajam ako je otplaen za 8 godina
jednakim tromjesenim anuitetom koji iznosi 500 konvertibilnih maraka.
Banka rauna 16% kamate svakog tromeseja d?

Ovdje je: n = 8, m = 4, p = 16% r = 1,04, a = 500, pa imamo:

K = a
|
|
.
|
\
|

) 1 (
1
r r
r
m n
m n
= KM 75 , 936 . 8
) 1 04 , 1 ( 04 , 1
) 1 04 , 1 ( 500
32
32
=

Primjer 47. Zajam od 30.000 konvertibilnih maraka treba otlatiti u tri
godine anuitetima krajem svakog perioda. Koliki su anuiteti ako je svaki
sledei dvostruko vei od prethodnog? Obraun kamata je sloen, godinji, a
interesna stopa 10% godinje.

Ovdje je:
K = 30.000, p = 10% r = 1,1, n = 3, a
2
= 2 a
1
, a
3
= 2 a
2
= 4 a
1
,
pa imamo:

K =
3
1
2
1 1
3
3
2
2 1
4 2
r
a
r
a
r
a
r
a
r
a
r
a
+
+ = + +

30.000 =
3
1
2
1 1
1 , 1
4
1 , 1
2
1 , 1
a a a
+ +

30.000 1,1
3
= a
1
(1,1
2
+ 2,2 + 4) a
1
= 66 , 388 . 5
41 , 7
930 . 39
=

Pa je: a
1
= 5.388,66, a
2
= 10.777,32 i a
3
= 21.554,64 konvertibilnih
maraka.

211

Primjer 48. Sedma otplatna kvota zajma iznosi 10.500
konvertibilnih maraka, a dvanaesta 17.693 konvertibilnih maraka. Koliki je
zajam ako je vrijeme amortizacije 15 godina uz jednake godinje anuitete?
Obraun kamata je sloen, godinji i dekurzivan.

Ovdje je: K
7
= 10.500, K
12
= 17.693, n = 15, pa imamo:
K
n
= K
1
r
n 1

5
6
1
11
1
7
12
r
r K
r K
K
K
=
=

r
5
= 1,685 r =
5
685 , 1 = 1,109
K
1
=
6
7
r
K
= 5.625,88 K =
=

1 109 , 1
) 1 109 , 1 ( 88 , 625 . 5
1
) 1 (
15 15
1
r
r K
192.020,01

Zajam iznosi 190.020,01 konvertibilnih maraka.

Amortizacioni plan

Amortizacioni plan predstavlja emu amortizacije zajma koja u
svakom periodu otplate sadri podatke o ostatku duga, interesu na ostatak
duga i otplati.


212
Pretpostavimo da se zajam od K konvertibilnih maraka amortizuje n
godina jednakim godinjim anuitetima sa p% (pa) d i godinje kapitalisanje.

Oznaimo sa K
i
, I
i
i B
i
ostatak duga, interes i otplatu u i toj godini.
Tada je:

u prvoj godini K
1
= K I
1
= ( K
1
p) / 100 B
1
= a I
1

u drugoj godini K
2
= K
1
B
1
I
2
= ( K
2
p) / 100 B
2
= a I
2

u treoj godini K
3
= K
2
- B
2
I
3
= ( K
3
p) / 100 B
3
= a I
3

............................................................................................................................
u n toj godini K
n
= K
n-1
B
n-1
I
n
= ( K
n
p) / 100 B
n
= a I
n

Jasno je da poslednja otplata mora biti jednaka poslednjem ostatku
duga. Zbog preglednosti, amortizacioni plan se predstavlja u tabeli, kao to se
moe videti iz narednih primjera.

Primjer 49. (Izrada amortizacionog plana) Na osnovu podataka iz
primjera 45. napraviti plan amortizacije zajma.

Ovdje je: K = 5.000.000, n = 4, p = 18%, pa imamo:
K
1
= 5.000.000,
I
1
= (5.000.000 18)/100 = 900.000
B
1
= 1.858.693 900.000 = 958.693

K
2
= 5.000.000 958.693 = 4.041.307
I
2
= (4.041.307 18)/100 = 727.435
B
2
= 1.858.693 727.435 = 1.131.258

213
K
3
= 4.041.307 1.131.258 = 2.910.049
I
3
= (2.910.049 18)/100 = 523.809
B
3
= 1.858.693 523.809 = 1.334.885

K
4
= 2.910.049 1.334.885 = 1.575.164
I
4
= (1.575.164 18)/100 = 283.530
B
4
= 1.858.693 283.530 = 1.575.164

Plan amortizacije zajma prikazan je u tabeli 2.
Preiod
I
Ostatak duga
K
i
Interes
I
i
Otplata
B
i
1
2
3
4
5.000.000
4.041.307
2.910.049
1.575.164
900.000
727.435
523.809
283.530
958.693
1.131.258
1.334.885
1.575.164

Tabela 2. Plan amortizacije zajma

Primjer 50. Dugoroni zajam iznosi 8.000.000 konvertibilnih
maraka, otplauje se jednakim polugodinjim anuitetima u periodu od 3
godine uz godinju interesnu stopu 12%. Napraviti plan amortizacije zajma.

Ovdje je: K = 8.000.000, p = 12%, n = 3, m = 2, r = 1,06, pa imamo:
a

=
1 06 , 1
06 , 0 06 , 1 000 . 000 . 8
3 2
3 2
= 1.626.901
K
1
= 8.000.000,
I
1
= (8.000.000 12)/200 = 480.000
B
1
= 1.626.901 480.000 = 1.146.901


214
K
2
= 8.000.000 1.146.901 = 6.853.099
I
2
= (6.853.099 12)/200 = 411.186
B
2
= 1.626.901 411.186 = 1.215.715

K
3
= 6.853.099 1.215.715 = 5.637.384
I
3
= (5.637.384 12)/200 = 338.243
B
3
= 1.626.901 338.243 = 1.288.658

K
4
= 5.637.384 1.288.658 = 4.348.726
I
4
= (4.348.726 12)/200 = 260.924
B
4
= 1.626.901 260.924 = 1.365.977

K
5
= 4.348.726 1.365.977 = 2.982.749
I
5
= (1.587.663 12)/200 = 178.965
B
5
= 1.626.901 178.965 = 1.447.936

K
6
= 2.982.749 1.447.936 = 1.534.813
I
6
= (3.333.461 12)/200 = 92.088
B
6
= 1.626.901 92.088 = 1.534.813

Plan amortizacije zajma prikazan je u tabeli 3.
Period
I
Ostatak duga
K
i
Interes
I
i
Otplata
B
i
1
2
3
4
5
6
8.000.000
6.853.099
5.637.384
4.348.726
2.982.749
1.534.813
480.000
411.186
338.243
260.924
178.965
92.088
1.146.901
1.215.715
1.288.658
1.365.977
1.447.936
1.534.813
Tabela 3. Plan amortizacije zajma

215

4. ESKONTOVANJE MJENICA

Pod pojmom eskontovanje mjenice podrazumjeva se transakcija u
kojoj banka kupuje mjenicu prije roka njenog dospea. Imalac mjenice koji
eli prijevremeno da ostvari svoja potraivanja dobija sumu, tzv. eskontovanu
vrijednost, koja je manja od nominalne vrijednosti mjenice za interes od dana
eskontovanja do dana dospea. S obzirom da diskontovati znai prodati, a
eskontovati znai kupiti, ovaj interes za banku predstavlja eskont a za imaoca
mjenice diskont. Stopa po kojoj se rauna interes naziva se eskontna
(diskontna) stopa.

U bankarskoj praksi eskont (diskont) rauna se korienjem prostog
interesnog rauna kao bankarski eskont (diskont), mada bi, kao to je ve
ranije istaknuto sa matematikog stanovita bilo opravdano raunati realni
eskont (diskont).

Izraunavanje eskontovane vrijednosti mjenice

Za izraunavanje eskontovane vrijednosti mjenice prvo treba odrediti
prost interes na nominalnu vrijednost mjenice za broj dana od dana
eskontovanja do dana prispea. Oduzimanjem tog interesa od nominalne
vrijednosti dobija se eskontovana vrijednost mjenice.

Primjer 51. (Izraunavanje eskontovane vrijednosti mjenice)
Preduzee je 15. aprila prodalo banci mjenicu od 8.000.000 KM sa rokom

216
dospea 30. juna. Kolika je eskontovana vrijednost ove mjenice ako je
eskontna stopa 25%?

Ovdje je: K = 8.000.000, d = 181 105 = 76 ( 15.04. je 105, a 30.06.
je 181. dan u godini), p = 25%, pa je eskont:

I =
500 . 36
25 76 000 . 000 . 8
500 . 36

=
p d K
= 416.438 KM

a eskontovana vrijednost mjenice:

E = K I = 8.000.000 416.438 = 7.583.562 KM

Primjer 52. Kada dospeva mjenica na 600.000 konvertibilnih
maraka, eskontovana 31.01. ako po odbitku 16% eskonta njezina
eskontovana vrijednost iznosi 568.438,40 konvertibilnih maraka.

Ovdje je: K = 600.000, E = 568.438,4, p = 16%, pa imamo:
I = K E
I = 600.000 568.438,4 = 31.561,6
I =
500 . 36
p d K
, te je:

d =
16 000 . 600
6 , 651 . 31 500 . 36 500 . 36

p K
I
= 120 dana

Mjenica dospjeva za 120 dana. 31.01. je 31 dan u godini, tako da
mjenica dospeva 151 (151 = 31 + 120), a to je 31.05, dakle, mjenica dospeva
31.05.

217
Primjer 53. Koliko iznosi eskontna stopa, sa kojom je eskontovana
mjenica, ako je preduzee za mjenicu koja dospjeva 06.10 od 50.000
konvertibilnih maraka, 01.06 platilo 45.998,60 konvertibilnih maraka?

Ovdje je: K = 50.000, E = 45.998,60, d = 127 ( 06.10. je 279 dan u
godini, 01.06. je 152 dan u godini, tako da je 279 152 = 127), sada imamo:

I = K I = 50.000 45.998,6 = 4.001,4
127 000 . 50
4 , 001 . 4 500 . 36 500 . 36

=
d K
I
p = 23%

Mjenica je eskontovana sa eskontnom stopom od 23%.

Izraunavanje nominalne vrijednosti mjenice

Potreba za izraunavanjem nominalne vrijednosti mjenice javlja se u
sluaju kada se po osnovu potraivanja na dunika trasira mjenica sa
kasnijim rokom dospea. U tom sluaju nije poznata nominalna ve
eskontovana vrijednost mjenice.

Polazei od izraza za izraunavanje prostog interesa lako se moe
dobiti sledea formula za izraunavanje nominalne vrijednosti mjenice:

K =
500 . 36
1
p d
E

gdje je sa E oznaena eskontovana vrijednost mjenice.


218

Nominalna vrijednost je bitna i za svoenje dvije ili vie mjenica, sa
razliitim rokom dospijea, eskontnom stopom i vrijednou, na jednu
mjenicu koja se naziva ekvivalentna mjenica. Ekvivalentne mjenice su one
koje imaju jednaku sadanju vrijednost na odreeni datum. Sve mjenice
svedu na sadanju vrijednost i zamjene jednom mjenicom, ija vrijednost je
na taj odreeni datum jednaka zbiru sadanjih vrijednosti svih ukljuenih
mjenica. Postupak se sastoji u tome:
- da se mjenice podijele na one koje dospijevaju prije odreenog
datuma i one koje dospijevaju poslije odreenog datuma;
- izrauna se interes na svaku mjenicu od datuma njenog dospijea
do odreenog datuma;
- saberu se nominalne vrijednosti svih mjenica, te im se doda iznos
interesa za mjenice koje dospijevaju prije odreenog datuma i na
kraju se oduzme interes svih mjenica koje dospijevaju nakon
odreenog datuma.

Primjer 54. ( Izraunavanje nominalne vrijednosti mjenice)
Preduzee potrauje 17. maja 12.500.000 KM. Na dunika je trasirana
mjenica sa rokom dospea 31. decembra i prodata banci. Izraunati mjeninu
sumu ako je diskontna stopa 18%.

Ovdje je: E = 12.500.000, d = 365 137 = 228 (17.05. je 137. a
31.12. je 365. dan u godini), p = 18%, pa je nominalna vrijednost mjenice:

K =
500 . 36
18 288
1
000 . 500 . 12
500 . 36
1

p d
E
= 14.569.229,79 KM

219
Primjer 55. Tri mjenice glase:
50.000 konvertibilnih maraka dospeva 10.10.

Kojim iznosom se mogu podmiriti te tri mjenice jednom mjenicom
koja dospeva 05.09. iste godine? Eskontna stopa iznosi 10%.

Ovdje je: p = 10%, n
1
= 35 (od 05.09 do 10.10), n
2
= 32 (od 04.08 do
05.09), n
3
= 95 (od 02.06. do 05.09.), pa imamo:

452 , 479
500 . 36
35 10 000 . 50
500 . 36
1
1
=

=

=
d p K
I

0137 , 263
500 . 36
32 10 000 . 30
500 . 36
2
2
=

=

=
d p K
I

5479 , 520
500 . 36
95 10 000 . 20
500 . 36
3
3
=

=

=
d p K
I

Ekvivalentne mjenice su one koje imaju jednaku sadanju vrijednost na
odreeni datum (u posmatranom primjeru to je 05.09.). Prema naelu
ekvivalencije mjenica dobijamo:
02.06 04.08 05.09 10.10
50.000 20.000 30.000
X
+ K
2
+K
3
- K
1

220
X = (K
3
+ I
3
) + (K
2
+ I
2
) + (K
1
I
1
)
X = (20.000 + 520,5479) + (30.000 + 263,0137) + (50.000 479,452) =
100.304,11
Navedene mjenice se mogu podmiriti iznosom od 100.304,11
konvertibilnih maraka.

221
ZADACI ZA VJEBU

1. Koliko interesa donosi kapital od 2.400.000 KM za pet godina,
ako je interesna stopa 7,5% godinje.

2. Koji kapital uz 2 % godinje kamate donosi za 6 godine donosi
360.000 KM interesa?

3. Preduzee je podiglo zajam od banke u iznosu od 300.000, na 6
godine i pri tome je preduzee platilo iznos od 75.000 KM kao
naknadu za koriteni zajam. Kolika je interesna stopa banke?

4. Koliko godina je potrebno da kapital od 125.000 KM, uz
interesnu stopu od 10% godinje, donese interes od 69.000 KM?

5. Dva kapitala se razlikuju za 10.000 KM. Vei kapital je
ukamaen sa 12% godinjeg interesa na 8 godine, a manji sa 5%
godinjeg interesa na 12 godina. Pri tome, je interes prvog
kapitala dvostruko vei od interesa drugog kapitala. Odredi
koliko iznose uloeni kapitali i koliko iznose interesi osvareni
ulaganjem tih kapitala?

6. Uz koji godinji interes uloeni kapital, za deset godina, donese
interes etiri puta vei od uloenog kapitala?

7. Koliki interes donosi kapital od 5.000.000 KM za 90 dana, ako je
interesna stopa 9% godinje?


222
8. Koliki interes e donijeti kapital od 317.400 KM, za pet mjeseci
uz interesnu stopu 3% godinje?

9. Koliko kapitala treba uloiti da bi se uz interesnu stopu od 2,5%,
za 73 dana ostvario interes od 1.000 KM?

10. Koliko kapitala je potrebno uloiti na 12 mjeseci da bi se uz
interesnu stopu 9 % realizovao interes od 18.000 KM?

11. Kolika je interesna stopa kojom se za 200 dana ostvari inters od
10.000 konvertibilnih maraka na ulog od 292.000 KM?

12. Sa obrtnim kapitalom od 450.000 KM, preduzee je za pola
godine zaradilo 33.750 konvertibilnih maraka. Kojoj interesnoj
stopi odgovara ostvarena zarada?

13. Za koliko dana kapital od 91.250 KM uz interesnu stopu 2%
omogui ostvarenje dobitka od 1.000 KM?

14. Koliko mjeseci je potrebno da se uloeni iznos, uz interesnu
stopu od 30% udvostrui?

15. Jedan kapital nepoznate vrijednosti podeljen je na tri djela i
uloen na sledei nain, 50% kapitala uloeno je uz interesnu
stopu od 16% u periodu od 27.03. do 27.05, 20% kapitala
uloeno je u periodu od 01.04. do 05.06. uz interesnu stopu 5%,
ostatak kapitala je uloen uz interesnu stopu 10% u periodu od
15.06. do 13.08. Ukupan interes koji je nastao ovim ulaganjima
iznosio je 40.000 KM, koliko je kapitala uloeno?

223

16. Koliki kapital treba uloiti 20. marta da bi 30. aprila iste godine
narastao na 5.000.000 KM, ako je interesna stopa 10% godinje.

17. Dunik je vratio banci nakon 14 mjeseci kredit sa 10% godinje
kamate u iznosu od 497.000 KM. Koliki je iznos kredita koji je
dunik podigao u banci, te koliko iznose kamate na podignuti
kredit?

18. Dva razliita kapitala su uloena u banku uz godinju kamatnu
stopu od 6%, pri emu je poznata razlika meu tim kapitalima,
koja iznosi 10.000 KM. Nakon dve godine ti kapitali zajedno sa
kamatama iznosila su 95.400 KM. Koliko iznose uloeni kapitali
i koliki interes su donijeli ulagau?

19. Kada e kapital od 500.000 KM uloen u banku 25.01. vrijediti
506.800 KM, ako kamata iznosi 8% godinje?

20. Kolika je kamatna stopa uz koju bi kapital od 180.000 KM, za pet
godina vrijedio 225.000?

21. Na koliko mjeseci otplate je odobren potroaki kredit od 90.000
KM, ako je banci na ime kredita uplaeno 92.100 KM i ako je
kamatna stopa 8%?

22. Preduzee je u etvrtini godine uloilo 45.000.000 a ostvarilo
prihod od 47.768.500 KM, kojoj interesnoj stopi odgovara
ostvareni poslovni rezultat?


224
23. Na osnovu podataka iz primjera 16. izraunati bankarski diskont.

24. Na osnovu podataka iz primjera 17. izraunati bankarski diskont.

25. Na koju e svotu narasti kapital od 25.000.000 konvertibilnih
maraka uz 12% (pa) d i godinje kapitalisanje za 8 godina.

26. U kome vremenu 500.000 konvertibilnih maraka naraste na
800.000 konvertibilnih maraka uz interesnu stopu od 4% (pa) d?

27. Kolika je sadanja vrijednost kapitala koji uz interesnu stopu od
12% (pa) d, za 10 godina naraste na 1.552.925 konvertibilnih
maraka?

28. Na koju e sumu narasti kapital 15.000.000 konvertibilnih
maraka uz 7,5% (pa) d i polugodinje kapitalisanje za 5 godina.

29. Neko uloi u banku 120.000 konvertibilnih maraka sa interesnom
stopom od 10 % (pa) d. Taj isti iznos banka pozajmi sa
interesnom stopom 12 % godinje i polugodinje kapitalisanje.
Koliko zaradi banka na opisani nain za 4 godina?

30. Na koju e sumu narasti kapital od 15.000.000 konvertibilnih
maraka uz 12% (pa) d i polugodinje kapitalisanje za 6 godina.

31. Preduzee je pozajmilo 1.000.000 konvertibilnih maraka na 26
dana sa mesenom stopom od 12% dekurzivno i dnevno
kapitalisanje. Izraunati interes koji preduzee mora da plati
korienjem konformne i relativne stope.

225

32. Uz koju kamatnu stopu (pa) d za 15 godina uloeni kapital
dostigne svoju trostruku vrijednost?

33. Koji kapital e posle 5 godina uz interes od 12% (pa) d i
kvartalno kapitalisanje narasti na 20.000.000 KM.

34. Koja e se glavnica uveati za 10 godina, sa interesnom stopom
od 12% d godinje do istog iznosa kao 128.372 konvertibilnih
maraka za 5 godina sa interesnom stopom 12% d sve uz
tromeseno kapitalisanje?

35. Poetkom svake godine ulae se u banku po 2.000.000. Kakvo e
biti stanje uloga na kraju pete godine ako se interes rauna uz
15% (pa) d i godinje kapitalisanje.

36. Koliko godina je potrebno da se ulae 50.000 konvertibilnih
maraka poetkom godine, uz interesnu stopu od 15% (pa) d, da bi
ulog dostigao vrijednost od 789.292 konvertibilnih maraka?

37. Koliki iznos je potrebno ulagati, poetkom godine, da bi uz
interesnu stopu od 9% (pa) d, da bi nakon etiri godine imali
124.617,8 konvertibilnih maraka?

38. Neka osoba ulae u banku poetkom svakog polugodita po
55.000 KM idue tri godine. Koliko e ta osoba imati u banci na
kraju este godine ako je na kraju etvrte godine podigla iznos od
100.000 KM? Prve tri godine banka odobrava godinju interesnu
stopu od 20%, a preostale godine 15%. Obraun kamata je

226
sloen, polugodinji i dekurzivan. (Koristiti konformnu interesnu
stopu).

39. Neka su svi uslovi iz primjera 31. isti, osim to se sada trai suma
dekurzivnih uloga. Koji kapital na 6 godina uz interes 6% donosi
7.200 KM interesa?

40. Jedan tedia podijelio je svoj kapital na etri jednaka dijela. Prvi
dio je oroen uz interesnu stopu od 3%, drugi uz 4%, trei uz
4,5% i etvrti uz 5%. Koliko iznosi kapital, ako je tedia ostvario
ukupan interes od 1.650 KM za godinu dana?

41. Uz koju interesnu stopu treba dati kapital od 2.000 KM da za tri
godine donese 500 KM interesa?

42. Za koje vrijeme e bilo koji kapital uz interesnu stopu od 5% (pa)
d postati tri puta vei?
43. Za koje vrijeme e kapital od 3.000 KM uz 6% interesa donijeti
interes od 60 KM?

44. Sa kojom interesnom stopom treba dati kapital od 6.000 KM na 5
godina da bi donio isti interes kao i kapital od 9.000 KM uz
interes od 1,5% vie interesa za 3 godine?

45. Koji kapital uz 10% interesa godinje donosi isto toliko interesa
kao i kapital od 60.000 KM uz 8% interesa godinje?

46. Uteevina jednog lica donijela je izvjestan interes za 2 godine uz
4%. Kada bi istu svotu uloio za 2 godine due uz interes od 5%

227
dobio bi 2.400 KM vie interesa. Kolika je bila uteevina, a
koliki interes?

47. Dva lica su svoju uteevinu od 36.000 KM dala na tednu
knjiicu. Prvo lice svoj kapital daje na 6 mjeseci uz 4% i dobija
dvostruko vei interes od drugog lica koje je svoju uteevinu
oroilo na 8 mjeseci uz 3% intresa. Kolika je uteevina prvog,
odnosno drugog lica?

48. M.M. dao je 1/5 svoga kapitala uz 4%, jednu trinu uz 6% a
ostatak uz 5% sve (pa) d. Koji je kapital dat na poslugu ako je
poslije 3 godine donio 23.100 KM interesa?

49. Kapital od 40.000 KM daje godinje isto toliko interesa kao
kapital od 30.000 KM uloen uz 1/3 % vie interesa (pa) d. Sa
kojom su interesnom stopom uloena ova dva kapitala?

50. Dva su kapitala za tri godine data na poslugu. Jedan je dat uz 4%
(pa) d interesa; drugi, koji je za 2.000 KM vei, dat je uz 6% (pa)
d. Koliki je prvi kapital, a koliki drugi kapital ako zajedno donose
2.640 KM intresa?
51. Neko uloi 1/3 svoga kapitala uz 2% (pa) d interesa i dobije
godinje 1.484 KM intresa. Uz koju stopu da uloi ostatak novca
da bi mjeseno dobijao 742 KM intresa?

52. Koliko godina je potrebno da se ulae 25.000 konvertibilnih
maraka krajem godine, uz interesnu stopu od 12% (pa) d, da bi
ulog dostigao vrijednost od 133.821,2 konvertibilnih maraka?


228
53. Koliki iznos je potrebno ulagati, krajem godine, da bi uz
interesnu stopu od 8% (pa) d, da bi nakon osam godine imali
212.732,6 konvertibilnih maraka?

54. Neka osoba ulae u banku krajem svakog polugodita po 30.000
konvertibilnih maraka idue tri godina. Koliko e ta osoba imati u
banci na kraju sedme godine ako je na kraju etvrte godine
podigla iznos od 10.000 konvertibilnih maraka? Prve tri godine
banka odobrava intresnu stopu od 15% (pa) d, a za prostale
godine 10% (pa) d. (Primjenite konformnu interesnu stopu).

55. Zajam od 10.000.000 KM amortizuje se jednakim godinjim
anuitetom u toku 48 godine uz 9% interes (pa) d. Izraunati
anuitet.

56. Zajam od 150.000 konvertibilnih maraka se otplauje 6 godina
jednakim tromjesenim anuitetom. Koliko iznosi anuitet ako je
kamatna godinja stopa 4%, a kapitalisanje polugodinje d?

57. Koliko iznosi zajam ako je otplaen za 16 godina jednakim
tromjesenim anuitetom koji iznosi 250 konvertibilnih maraka.
Banka rauna 20% kamate svakog tromeseja d?

58. Zajam od 45.000 konvertibilnih maraka treba otlatiti u tri godine
anuitetima krajem svakog perioda. Koliki su anuiteti ako je svaki
sledei dvostruko vei od prethodnog? Obraun kamata je sloen,
godinji, a interesna stopa 15% godinje.

229
59. Petnaesta otplatna kvota zajma iznosi 1.404.928 konvertibilnih
maraka, a dvanaesta 1.000.000 konvertibilnih maraka. Koliki je
zajam ako je vrijeme amortizacije 20 godina uz jednake godinje
anuitete? Obraun kamata je sloen, godinji i dekurzivan

60. Na osnovu podataka iz primjera 45. napraviti plan amortizacije
zajma.

61. Dugoroni zajam iznosi 12.000.000 konvertibilnih maraka,
otplauje se jednakim tromjesenim anuitetima u periodu od 4
godine uz godinju interesnu stopu 17%. Napraviti plan
amortizacije zajma.

62. Preduzee je 25. januara prodalo banci mjenicu od 24.000.000
KM sa rokom dospea 30. maj. Kolika je eskontovana vrijednost
ove mjenice ako je eskontna stopa 12%?

63. Kada dospeva mjenica na 7.500.000 konvertibilnih maraka,
eskontovana 30.05 ako po odbitku 18% eskonta njezina
eskontovana vrijednost iznosi 7.389.041 konvertibilnih maraka.

64. Koliko iznosi eskontna stopa, sa kojom je eskontovana mjenica,
ako je preduzee za mjenicu izdanu 15.09. od 150.000
konvertibilnih maraka, 13.12. platilo 142.685, konvertibilnih
maraka?

65. Preduzee potrauje 29. jula 1.500.000 KM. Na dunika je
trasirana mjenica sa rokom dospea 13. decembra i prodata banci.
Izraunati mjeninu sumu ako je diskontna stopa 24%.

230

66. Kada dospijeva mjenica za koju je banka na dan 08.03. po
odbitku 8% eskonta u iznosu od 800 KM isplatila 35.000 KM?

67. Jedna zemljoradnika zadruga kupi svoje lanove na kredit robe u
vrijednosti 600.000 KM, pod uslovom da 200.000 KM plati
poslije 3 mjeseca, 300.000 KM poslije 10 mjeseci, a 100.000 KM
poslije 16 mjeseci. Kada bi zadruga cio dug mogla isplatiti
odjednom, a da ne oteti ni sebe ni preduzee od kojeg je kupila
robu, ako se na ime intresa rauna 5,5%?

68. Neko je bio duan da isplati odmah 2.000 KM, poslije 6 mjeseci
3.000 KM, a poslije 8 mjeseci 5.000 KM. Meutim on isplati
4.000 KM poslije 5 mjeseci. Kada mora platiti ostatak duga, a da
ne oteti ni povjerioca ni sebe, ako se na ime interesa rauna 7%?

69. Neko je duan da plati 1/4 svoga duga poslije 6 mjeseci, 1/3
poslije 10 mjeseci, a ostatak poslije 20 mjeseci. Poslije kog
vremena moe isplatiti cio dug odjednom ako je interesna stopa
4%?

70. Tri mjenice glase:
Kojim iznosom se mogu podmiriti te tri mjenice jednom
mjenicom koja dospeva 15.09. iste godine? Eskontna stopa iznosi
15%.

231
TEST PITANJA

1. Kako se izraunava prost interes?

2. U emu je razlika izmeu realnog i komercijalnog diskonta?

3. ta je sloen interes?

4. Kako se izraunava sloen interes?

5. ta je sadanja vrijednost i kako se izraunava?

6. Kakva je razlika izmeu suma dekurzivnih i anticipativnih uloga?

7. ta je anuitet i kako se izraunava?

8. Kako se pravi amortizacioni plan?

9. Kako se izraunava eskontovana vrijednost mjenice?

10. Kako se izraunava nominalna vrijednost mjenice?


232
LITERATURA

1. Andriji, S. Konverzija zajma, Sarajevo: Svjetlost, 1978.

2. Davidovik, N. Osnovi na matematikata za ekonomisti, Skopje:
Kultura, 1978.

3. orevi, M. i Nenadovi, N. Matematika za ekonomiste, Beograd:
nauna knjiga, 1985.

4. Elazar, M. Privredna i finansijska matematika, Beograd: Savremena
administracija, 1961.

5. Ki, T. i Vugdelija, D. Privredna i finansijska matematika zbirka
izraenih zadataka s komentarom, Subotica: Ekonomski fakultet,
1982.

6. Kraljevi, J. Poslovna matematika zbirka rijeenih zadataka sa 1.
kolokvija iz Poslovne matematike, Zagreb: Progres, 1999.

7. Kraljevi, J. Poslovna matematika zbirka rijeenih zadataka sa 2.
kolokvija iz Poslovne matematike, Zagreb: Progres, 1999.

8. Krmar, M. Finansijska matematika i metode investicionog
odluivanja, Sarajevo: Kemigrafika, 2002.

9. Ralevi, R. Finansijska i aktuarska matematika, Beograd: Savremena
administracija, 1980.

10. Ralevi, R. i dr. Matematika za ekonomiste II, Bijeljina: FST, 1994.

233
S A D R A J

P R E D G O V O R ............................................................................... 3
I) DETERMINANTE ............................................................................ 5
1. DETERMINANTE DRUGOG REDA ................................................ 5
2. DETERMINANTE TREEG REDA ................................................. 8
3. DETERMINANTE VIEG REDA ................................................... 11
4. DISKUSIJA RJEENJA SISTEMA JEDNAINA .......................... 14
5. HOMOGENI SISTEM JEDNAINA ............................................... 19
ZADACI ZA VJEBU: ..................................................................... 21
TEST PITANJA ................................................................................ 23
II) MATRICE ........................................................................................ 24
1. OPERACIJE SA MATRICAMA ...................................................... 26
1.1. Sabiranje matrica ............................................................................. 26
1.2. Mnoenje matrice brojem ................................................................ 26
1.3. Mnoenje matrica ............................................................................ 27
1.4. Invertovanje matrica ........................................................................ 30
1.5. Rang matrice .................................................................................... 35
ZADACI ZA VJEBANJE ............................................................... 42
TEST PITANJA: ............................................................................... 45
III) EKONOMSKE FUNKCIJE ........................................................... 46
1. FUNKCIJA PONUDE ....................................................................... 47
2. FUNKCIJA TRANJE ..................................................................... 53
3. USLOV RAVNOTEE NA TRITU ............................................. 59
4. ELASTINOST KAO MJERA MEUZAVISNOSTI
EKONOMSKIH VELIINA ............................................................ 62
5. FUNKCIJA PRIHODA ..................................................................... 70
6. ELASTINOST FUNKCIJE PRIHODA .......................................... 79
7. FUNKCIJA TROKOVA ................................................................. 82
8. FUNKCIJA ELASTINOSTI TROKOVA .................................... 88
9. FUNKCIJA DOBITI ......................................................................... 91
ZADACI ZA VJEBU: ..................................................................... 92
TEST PITANJA ................................................................................ 96
IV) OMJERI I PROPORCIJE .............................................................. 97
1. OSOBINE PROPORCIJA ................................................................. 98
2. RJEAVANJE PRAKTINIH PROBLEMA PRIMJENOM
PROPORCIJA ................................................................................. 103
2.1. Proste proporcije ............................................................................ 103
2.2. Sloene proporcije ......................................................................... 105
ZADACI ZA VJEBU .................................................................... 107
TEST PITANJA .............................................................................. 110

234
V) VERINI RAUN ......................................................................... 111
1. PROST VERINI RAUN ............................................................. 113
2. SLOEN VERINI RAUN .......................................................... 116
ZADACI ZA VJEBU .................................................................... 121
TEST PITANJA ............................................................................... 123
VI) PROCENTNI RAUN .................................................................. 124
1. POJAM PROCENTA ...................................................................... 124
2. PROST PROCENTNI RAUN ....................................................... 128
3. PROCENTNI RAUN IZNAD STO I NIE STO ......................... 134
4. IZRAUNAVANJE PROCENTA .................................................. 143
ZADACI ZA VJEBU .................................................................... 145
TEST PITANJA ............................................................................... 148
VII) RAUN PODJELE ........................................................................ 149
1. PROSTI RAUN PODJELE ........................................................... 150
2. SLOENI RAUN PODJELE ........................................................ 155
ZADACI ZA VJEBU .................................................................... 159
TEST PITANJA ............................................................................... 162
VIII) RAUN SMJESE ........................................................................... 163
1. ODREIVANJE PROSJENE CIJENE ........................................ 164
2. ODREIVANJE OMJERA MIJEANJA ...................................... 165
ZADACI ZA VJEBU .................................................................... 170
TEST PITANJA ............................................................................... 172
IX) KAMATNI (INTERESNI) RAUN ............................................. 173
1. PROST KAMATNI RAUN .......................................................... 173
1.1. Izraunavanje prostog interesa ....................................................... 174
1.2. Prost diskont .................................................................................. 184
1.3. Bankarski diskont .......................................................................... 188
2. SLOEN INTERES ......................................................................... 191
2.1. Izraunavanje krajnje vrijednosti kapitala ..................................... 192
2.2. Izraunavanje sadanje vrijednosti kapitala ................................... 198
2.3. Suma uloga .................................................................................... 199
3. AMORTIZACIJA ZAJMOVA ........................................................ 207
3.1. Amortizacija zajmova jednakom anuitetima ................................. 207
4. ESKONTOVANJE MJENICA ........................................................ 215
4.1. Izraunavanje eskontovane vrijednosti mjenice ............................ 215
4.2. Izraunavanje nominalne vrijednosti mjenice ............................... 217
ZADACI ZA VJEBU .................................................................... 221
TEST PITANJA ............................................................................... 231
LITERATURA................................................................................. 232
SADRAJ ........................................................................................ 233

235

CIP Katalogizacija u publikaciji
Narodna i univerzitetska biblioteka
Republike Srpske, Banja Luka

51(075.8)
51-77/33 (075.8)

RALEVI, Neboja
Poslovna matematika /Neboja Ralevi /
Mirjana Landika. 1.izd. Banja Luka : M Power ;
Prijedor : Koled za informatiku i menadment
Janjo, 2007. (Banja Luka : M Power). 234 str.
graf.prikazi, tabele; 25 cm

Tira 300 .

ISBN 978-99955- 20-06-9

1. Landika, Mirjana

COBISS.BH-ID 501784

Poslovna Matematika

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

You might also like

Poslovna Matematika

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Poslovna Matematika

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

RALEVI NEBOJA

p + 7 > 0, kada je p > 0, q'

>0, za q > 1; data funkcija ukupnih trokova

You might also like