PORTAL ZA PRAVNIKE I STUDENTE PRAVA U BIH

KAZNENO PRAVO
SKRIPTA

WWW.BH-PRAVNICI.COM INFO@BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM

KAZNENO PRAVO
OSNOVNI POJOMOVI KAZNENOG PRAVA
POJAM KAZNENOG PRAVA:
Kazneno pravo je sustav zakonskih pravnih propisa kojima se odreuju kaznena djela i kaznene sankcije,kao i uvjeti za njihovu primjenu prema uiniteljima kaznenih dijela u cilju zatite najznaajnijih dobara i drutvenih vrijednosti. Pojam kaznenog prava sadri materijalni element odreenje kaznenog djela,kaznene odgovornosti i kaznene sankcije u cilju ostvarivanja zatitne funkcije; formalni element-kaznena se djela,kaznene sankcije kao i uvjeti za njihovu primjenu mogu se odreivati samo zakonom. Kazneno pravo(u irem smislu) je grana prava koja se odnosi na dravnu vlast kanjavanja, a u irem smislu obuhvaa, materijalno, kaznenoprocesno i izvrno pravo. Kazneno pravo (u uem smislu) ili materijalno kazneno pravo su propisi koji proglaavaju odreeno ponaanje kao kazneno djelo (pravo sadrano u Kaznenom zakonu)

PREDMET KAZNENOG PRAVA:

Kazneno djelo,kaznena odgovornost i kaznena sankcija osnovni su pojmovi i instituti kojima se bavi kazneno pravo bilo kao grana pozitivnog prava,bilo kao nauna disciplina. Njihovim odreivanjem kazneno pravo titi najznaajnije drutvene vrijednosti.

FUNKCIJA KAZNENOG PRAVA: 2 funkcije

Funkcija je zatita i osiguranje najznaajnijih dobara i vrijednosti od njihova povreivanja ili ugroavanja injenjem kaznenih djela od strane pojedinca ili grupe. Ova funkcija je zatita postojeih odnosa tj.statika funkcija. Kazneno pravo prati dinamiku i razvoj drutvenih odnosa i sudjeluje u njihovu mijenjanju i unapreenju. To je dinamika funkcija Zatitna funkcija-tite se dobra i vrijednosti bez kojih ne bi bilo mogue postojanje i razvoj ni ovjeka niti odreenog drutva kao posebne ljudske zajednice.

PODJELA KAZNENOG PRAVA:

Osnovna podjela je: -MATERIJALNO PRAVO je sustav zakonskih pravnih propisa kojima se ureuje pojam i karakteristike kaznenih djela,sankcija,odgovornosti i kanjivosti. Dijeli se na ope i posebno. Opi dio odreuje osnovne pojmove i institute kaznenog prava uope. Posebni dio odreuje pojam i karakteristike osnovnih,privilegirajuih i kvalificiranih oblika i vidova ispoljavanja pojedinih kaznenih djela. -PROCESNO PRAVO odreuje kao sustav zakonskih pravnih propisa,pojam i vrste procesnih subjekata,procesna naela i tok kaznenog postupka.
-IZVRNO PRAVO odreuje postupak,nain i uvjete izvrenja izreenih kaznenih sankcija od strane kaznenog suda.

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Prema izvoru dijeli se na nacionalno(izvor su domai krivini zakoni odreene drave) i meunarodno (izvor su meunarodni pravni akti).Nacionalno se dijeli na osnovno koje je sadrano u kaznenim zakonima i dopunsko-sporedno kojeg ine kaznenopravne odredbe sadrane u drugim zakonima iz drugih oblasti prava.

IZVORI KAZNENOG PRAVA:

Pod izvorom kaznenog prava u formalnom smislu to su pravni akti koji sadre kaznenopravne norme kojima se odreuju kaznena djela i kaznene sankcije. U materijalnom smislu to su drutveni odnosi regulirani putem kaznenopravnih normi. U izvore spadaju: * zakon-kazneni zakon BIH ,kazneni zakon FBIH,kazneni zakon Brko Distrikta BIH i kazneni zakon RS * normativni akti dravnih i drugih organa-najei oblici su:uredbe vlada,naredbe organa uprave,normativni akti drugih organa,organizacija i zajednica * meunarodni ugovori-javlja se kao neposredan izbor kada se ratificira i objavi kao poseban zakon koji ima neposredno djelovanje i kao posredan izvor kada drava preuzme obvezu da krivino pravnu materiju regulira na odreeni nain * obiaj-u BIH nije izvor prava ali se moe pojaviti kao dopunski izvor kod utvrivanja znaenja pojedinih pojmova * sudska praksa-nije formalni izvor prava. Sud ne moe suditi na osnovi odluka nego na osnovi zakona. * pravna nauka

KAZNENI ZAKON:
Kazneni zakon je skup pravnih propisa koja se odreuju uvjeti za kaznenu odgovornost, kaznena djela i kaznene sankcije. Kazneni zakonik je sistematizirani zbornik svih kaznenopravnih propisa koji ine materijalno kazneno pravo te zemlje. Kazneno zakonodavstvo obuhvaa sve kaznenopravne propise jedne zemlje, bez obzira da li spadaju u materijalno, procesno ili izvrno kazneno pravo.

STRUKTURA KAZNENOG ZAKONA: OPI I POSEBNI DIO

Opi dio predstavlja sustav materijalnih kaznenopravnih propisa kojima se odreuju naela kaznene politike, utvruju pojam kaznenog djela, osnov i uvjeti kaznene odgovornosti i sustav kaznenih sankcija. Odredbe opeg dijela vae za sva kaznena djela predviena zakonima. Propisi iz opeg dijela dvojake su prirode: -deklarativne su prirode oni propisi koji proklamiraju naela kaznene politike i druga naela od ope vanosti za kazneno zakonodavstvo -konstitutivne su prirode oni propisi kojima se ustanovljavaju pojedini opi instituti,odreuju uvjeti kaznene odgovornosti i sustav kaznenih sankcija. Posebni dio sadri propise kojima se odreuju pojedina kaznena djela i kazne za uinitelje tih djela, a tu spadaju i kaznena djela i za njih propisane kazne koje se nalaze u drugim zakonima. Konstitutivnog su karaktera,a deklarativna norma javlja se izuzetno i ima ogranieno djelovanje-vezana je za odreeno kazneno djelo. Struktura odredbi posebnog dijela:karakteristika je da svaka odredba ima dispoziciju i sankciju dispozicije.

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
VRSTE DISPOZICIJA I SANKCIJA:
DISPOZICIJA je onaj dio kaznenopravne norme kojom se odreuju obiljeja bia kaznenog djela:-OBINA DISPOZICIJA oznaava to djelo po nazivu i ukupnoj djelatnosti koja sainjavaju njegovo bie,npr.kazneno djelo ubojstva -OPISNA DISPOZICIJA odreuje elemente kaznenog djela koji sainjavaju njegovo bie npr.kraa,silovanje -UPUUJUA DISPOZICIJA postoji kod svih osobito tekih sluajeva pojedinih kaznenih djela protiv zdravlja ljudi -BLANKENTNA DISPOZICIJA daje samo opi okvir kaznenog djela. Primjena blankentne norme zavisi od postojanja neke druge norme koja treba odrediti elemente bia kaznenog djela. Radnja uinjenja sastoji se od postupanja koja se protive propisima,odlukama npr.prenoenje zarazne bolesti. Prema strukturi mogu biti :-proste sadre bie samo jednog kaznenog djela, tj. jedan oblik kazn. Djela. -sloene-sadri u sebe bie vie kaznenih djela npr.1.kraa,2.teka kraa. Razlikuju se takoer: -alternativne-u kojima je jedno ili vie obiljeja bia kaznenog djela postavljeno tako da e djelo biti uinjeno ako se ostvari bilo koja od alternativa,npr.kazneno djelo teke krae ili pijunae -kumulativne-za ostvarenje kaznenog djela moraju biti ispunjena sva kumulativna odreena obiljeja npr.silovanje. SANKCIJA je dio norme u kome je odreena kazna za uinitelja djela sadranog u dispoziciji: -apsolutno neodreena kazna-zakon ne predvia vrstu ni visinu kazne nego to preputa sudu da odlui po slobodnom uvjerenju -apsolutno odreena kazna-zakonom je predviena vrsta i visina kazne, a sud je obvezan da uinitelju izrekne tu kaznu -relativno odreena kazna - zakon odreuje vrstu kazne i minimalnu i maksimalnu granicu te kazne. Pored opeg minimuma i maksimuma postoji i poseban minimum i maksimum. Odreivanje posebnog min. I maks. U posebnom dijelu zakona mogue je na nekoliko naina: 1. moe se za kazneno djelo propisati iznos minimuma i maksimuma; 2. moe se odrediti samo poseban minimum, pri emu se on poklapa sa opim maksimumom te vrste kazne; 3. moe se odrediti samo vrsta kazne bez odreivanja posebnog minimuma i maksimuma(sluaj kod propisivanja novane kazne)-u tom sluaju i posebni minimum i posebni maksimum se poklapaju sa opim minimumom.

TUMAENJE KAZNENOG ZAKONA:

Tumaenje predstavlja misaonu operaciju kojom se utvruje pravi smisao i znaenje propisa jednog zakona kada njegova sadrina nije jasna. Tumaenje moe biti: prema organu koji vri tumaenje, nainu tumaenja, obimu tumaenja

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
S obzirom na organ koji vri tumaenje postoji: -autentino,zakonsko ili obvezno tumaenje vri organ koji je i donio zakon koji se tumai -sudsko tumaenje vri sud prilikom primjene zakona na konkretan sluaj uinjenog kaznenog djela iu njegovog uinitelja -nauno ili doktrirano tumaenje vre pojedine naune ustanove ili nauni radnici. S obzirom na nain tumaenja postoji: -GRAMATIKO TUMAENJE-smisao zakonskog teksta pronalazi se pomou gramatike i sintakse -LOGIKO TUMAENJE-smisao zakonskog teksta pronalazi se pomou pravila logike tj.miljenja,rasuivanja i zakljuivanja. Javlja se dva specifina sluaja: -argumentum a contrario je nain logikog zakljuivanja prema kojem se primjena jednog propisa iskljuuje na ostale sluajeve ako je on predvien kao izuzetak za odreeni sluaj npr.kod nekih kaznenih djela izuzeti su od odgovornosti,brat, sestra,brani drug itd. -argumentum a fortiori javlja se u 2 oblika:-argumentum a maiore ad minusznai tko moe vie moe i manje,tj.ako je doputeno neto vie ili u teem sluaju,mora se uzeti da je doputeno i neto manje ili u blaem sluaju npr.poinitelj koji je pokuao uiniti kazneno djelo al je dobrovoljno odustao moe se osloboditi od kazne, pa je logino da ga sud ako ga ne oslobodi moe blae kazniti -argumentum a minore ad maius-znai tko moe manje moe i vie,tj.neto to vrijedi za blai sluaj vrijedi i za tei sluaj npr.ako bie kaznenog djela sadri nehaj poinitelja,logino je da poinitelj tog djela mora odgovarati i ako ga je poinio s umiljajem -POVIJESNO TUMAENJE-je tumaenje sadraja jednog zakona na osnovu analize uvjeta i okolnosti pod kojima je donijet taj zakon/u cilju tih saznanja koriste se materijali-prednacrti, nacrti, amandmani. -SISTEMATSKO TUMAENJE-usporeivanje propisa ije se znaenje eli ustanoviti sa drugim propisima tog zakona ili drugih zakona itd. -UPOREDNO ILI KONPARATIVNO-sastoji se u usporeivanju dva ili vie autentinih tekstova istog zakona objavljenog na raznim jezicima naroda i narodnosti. S obzirom na obujam razlikuju se: -redovno tumaenje-kad se smisao zakona poklapa sa voljom zakonodavca -vanredno omoguava ue ili restriktivno tumaenje tj.suavanje znaenja jednog izraza ili pojma i ire ili ekstenzivno tj.proirenje znaenja jednog izraza ili pojma.

ANALOGIJA:
Analogija je nain zakljuivanja i rjeavanja konkretnih sluajeva na osnovi slinosti: ZAKONSKA ANALOGIJA postoji kada se nepredvieni sluaj rjeava primjenom zakonskog propisa koji predvia slian sluaj. PRAVNA ANALOGIJA postoji kada se neregulirani sluaj rjeava primjenom naela na kojima se zasnivaju propisi one grane prava u kojoj se sluaj pojavio ili primjenom naela na kojima se zasniva cjelokupno pravo jedne zemlje. Analogija kojom se stvara pravo protivna je naelu zakonitosti.

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
VREMENSKO VAENJE KAZNENOG PRAVA:
Zakoni,propisi i opi akti stupaju na snagu najranije osam dana od objavljivanja u slubenom glasilu, a ako se radi o kaznenom zakonu iji su propisi imperativne, represivne prirode ostavlja se dui period(VACATIO LEGIS)s ciljem da se graani upoznaju s odredbama. Kazneni zakon prestaje vaiti: -na osnovu zakonskog propisa koji odreuje dan prestanka njegove vanosti -stupanjem na snagu novog kaznenog zakona koji na drugaiji nain regulira istu materiju koju je regulirao ranije vaei zakon.Svi kazneni zakoni u BIH predviaju da se na poinitelja primjenjuju zakoni koji su vaili u vrijeme poinjenja kaznenog djela. Retroaktivnost u kaznenom pravu znai primjenu novog kaznenog zakona na djela koja su uinjena prije njegovog stupanja na snagu tj.za vrijeme vaenja starog zakona. Na kazneno djelo primjenjuje se zakon koji je vaio u vrijeme njegovog poinjenja,ali postoji izuzetak prema kome se,ako se poslije poinjenja kaznenog djela jednom ili vie puta izmjeni zakon, primjenjuje ovaj koji je blai za poinitelja. Blai je onaj zakon koji: -ne predvia uinjeno djelo kao kazneno djelo -iskljuuje kaznenu odgovornost u cjelini ili predvia neki osnov za iskljuenje umiljaja -iskljuuje kanjivost ukoliko oba zakona podjednako predviaju postojanje k.d. i kaznene odgovornosti uinitelja; -predvia osloboenje od kazne ukoliko i po jednom i po drugom postoji kanjivost; -predvia mogunost blaeg kanjavanja ako uinitelj ni po jednom zakonu ne moe biti osloboen kazne; -ne predvia primjenu sporednih kazni. U sluaju da su oba zakona jednaka tada se primjenuje zakon koji je bio na snazi u vrijeme poinjenja kaznenog djela Ovdje vai princip alternativiteta tj.u odnosu na konkretno kazneno djelo moe biti primijenjen samo jedan zakon za koji se ustanovi da je blai za uinitelja kaznenog djela i to u cjelini.

PROSTORNO VAENJE KAZNENOG DJELA:

Pod time se podrazumijeva primjena kaznenog zakonodavstva BIH prema tome da li je kazneno djelo uinjeno u zemlji ili inozemstvu. U BIH odreivanje prostornog vaenja kaznenog zakona ima dvostruki znaaj: 1. da se odredi djelovanje njenog kaznenog zakonodavstva prema kaznenom zakonod. Drugih drava u sluaju poinjenja kaznenog djela sa elementom inostranosti. 2. da se odredi meusobni odnos kaznenih zakona FBIH, Brko Distrikta BIH, i Republike Srpske u njihovoj primjeni na konkretne sluajeve.

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
NAELA TERITORIJALNOG VAENJA: 4 PRINCIPA

-TERITORIJALNI PRINCIP-kazneni zakon jedne drave primjenjuje se na sve poinitelje kaznenih djela koja su uinjena na teritoriji drave bilo da su oni domai,strani dravljani ili osobe bez dravljanstva. Teritorijalni princip primjene kaznenih zakona BIH proiren je principom zastave broda odnosno registracije aviona. Kazneno zakonodavstvo BIH primjenjuje se jo u dva sluaja:1.ako je kazneno djelo uinjeno na domaem brodu bez obzira gdje se nalazilo u vrijeme uinjena djela,2.ako je kazneno djelo uinjeno u domaem civilnom zrakoplovu dok je u letu ili u domaem vojnom bez obzira gdje se nalazio u vrijeme uinjena kaznenog djela. -PERSONALNI PRINCIP-kazneni zakon jedne drave primjenjuje se na njene dravljane kada uine kazneno djelo na teritoriji strane drave. Razlikuju se: - pasivni personalni princip-kazneni zakon jedne drave primjenjuje se na njene dravljane samo kada su uinjenjem kaznenog djela u inozemstvu povrijedili njeno dobro ili dobro njenog graanina;(u BIH se primjenjuje) - aktivni personalni princip-kazneni zakon primjenjuje se na njene dravljane kada je kaznenim djelom uinjenim u inozemstvu povrijeeno i dobro strane drave ili stranog dravljanina. Krivini zakoni BIH usvajaju aktivni personalni princip prema kome se ovi zakoni primjenjuju na dravljane BIH koji izvan njene teritorije uine bilo koje kazneno djelo osim:1. djela protiv integriteta BIH, 2. djela falsificiranja novca ili vrijednosnih papira, znakova za obiljeavanje robe, 3. djela za koja postoji meunarodna obveza kanjavanja prema propisima meunarodnog prava, meunarodnih i meudravnih konvencija; 4. djela protiv slubene i odgovorne osobe u institucijama BIH u vezi s njihovom slubom. -REALNI PRINCIP-kazneni zakon jedne drave primjenjuje se prema svakoj osobi bez obzira na dravljanstvo,koja uini kazneno djelo protiv pravnih dobara te drave ili njenih graana,bez obzira gdje je djelo uinjeno. -UNIVERZALNI PRINCIP-kazneni zakon jedne drave primjenjuje se na sve uinitelje kaznenih djela koji se zateknu na njenoj teritoriji,bez obzira iji su dravljani, gdje je djelo uinjeno i ije je pravno dobro ugroeno ili povrijeeno.Da bi dolo do primjene univerzalnog principa, potrebno je da je uinjeno djelo kazneno djelo i zemlje gdje je uinjeno i po nekom od domaih kaznenih zakona, te da je u stranom zakonu za to djelo predviena kazna 5 godina zatvora ili tea kazna pri emu je pri izricanju kazne sud vezan propisanom kaznom u zakonu zemlje gdje je djelo uinjeno.

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
KAZNENI IMUNITET:
Postoje izvjesne osobe prema kojima se kazneni zakon ne primjenjuje iz odreenih pravnopolitikih razloga jer one uivaju kazneni imunitet. KAZNENI IMUNITET IZ DRAVNO PRAVNIH RAZLOGA imaju delegati(lanovi) Parlamentarne skuptine BIH,lanovi predsjednitva BIH,lanovi Vijea ministara BIH itd. On moe biti: -krivini imunitet(apsolutni ili materijalni) sastoji se u nemogunosti kanjavanje za djelo uinjeno u vrenju funkcije koja je zatiena imunitetom npr.kaznena djela uinjena u vezi sa izborima i glasanjem. -kaznenoprocesni imunitet(relativni) sastoji se u nemogunosti pretvaranja i gonjenja osoba koje uivaju kazneni imunitet,kao najznaajnijih drutvenih i politikih funkcija dok se za to ne dobije odobrenje nadlenog organa tj.Parlamenta odgovarajueg nivoa vlasti. No ove osobe mogu biti pritvorene ako su zateene u injenju kaznenog djela za koje je propisana kazna zatvora u duem trajanju od 5 god. Ovaj imunitet prestaje i prestankom mandata. KAZNENI IMUNITET IZ MEUNARODNOPRAVNIH RAZLOGA imaju tzv.ekstencijalne osobe:1.efovi stranih drava,2.diplomatsko konzularni predstavnici,3.predstavnici meunarodnih organizacija,4.lanovi pratnje i lanovi obitelji tih osoba. (procesni imunitet).

EKSTRADICIJA:
Ekstradicija je pravnopolitiki, kaznenopravni i kaznenoprocesni akt meunarodnopravne pomoi koji se sastoji u izdavanju uinitelja od strane jedne drave drugoj u cilju suenja za uinjeno kazneno djelo ili izvrenja kaznene sankcije. Postoje: Ugovorna ekstradicija vri se na osnovu zakljuenog formalnog ugovora izmeu drava ili na osnovu deklaracije o reciprocitetu. Ugovori mogu biti: bilateralni,regionalni i multilateralni. Zakonska ekstradicija-odreuje se odredbama kaznenoprocesnog zakonodavstva. U ugovoru o ekstradiciji odreuju se kaznena djela za koja e se vriti ekstradicija.To odreivanje se vri na tri naina: 1. metodom enumeracije-nabrajanjem kaznenih djela za koja e se vriti izdavanje; 2. metodom eliminacije-nabrajanje kaznenih djela za koja se nee vrit izdavanje; 3. metodom ope klauzule odreivanjem najblae vrste i najmanjeg iznosa kazne za djela za koja e se vriti izdavanje. Razlikuje se : - aktivna ekstradicija-kada domaa drava trai izruenje uinitelja kaznenog djela od strane drave - pasivna ekstradicija-kada izdavanje uinitelja kaznenog djela trai strana od domae drave.

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Neke od pretpostavki ekstradicije su: -da osoba ije se izruenje trai nije dravljanin BIH -da nije u postupku traenja azila -da djelo nije uinjeno na teritoriji BIH protiv nje ili njenog dravljanina -da nije poinjeno politiko ili vojno kazneno djelo -da nije nastupila zastarjelost kaznenog gonjenja ili izvrenja kazne prije nego to je stranac pritvoren ili kao osumnjieni sasluan; -da je utvren identitet osobe ije se izruenje trai -da ima dovoljno dokazaitd.

AZIL
Azil je pruanje gostoprimstva i pravne zatite od strane jedne drave stranim dravljanima ili osobama bez dravljanstva koje osnovano strahuju od progona zbog svoje rase,boje,spola,vjeroispovijesti itd.

POJAM I ELEMENTI KAZNENOG DJELA

POJAM KAZNENOG DJELA:
Kazneno djelo je drutveno opasno djelo koje pravni poredak zabranjuje pod prijetnjom primjene kaznene sankcije. Ono je rezultat ljudskog ponaanja pa se moe oznaiti kao ljudsko ponaanje kojim se kre pravni propisi i koje proizvodi tetnu posljedicu za drutvo zbog koje ono i reagira primjenom kaznene sankcije. Formalni pojam-kazneno djelo je pravni fenomen odnosno pravna injenica koja proizvodi pravne posljedice ili pak jedan dogaaj u spoljnom svijetu koji dovodi do nastanka pravnih posljedica za drutvo ili pojedinca. U odreivanju ovog pojma razlikuje se vie shvaanja: normativistiko (predstavlja povredu norme ili kaznenog zakona), realistiko (kazneno djelo je dogaaj i realna pojava u vanjskom svijeturadnja i posljedica), simptomatsko (simptom postojanja kaznopravne odgovornosti poinitelja k.d.), i dinamiko (vanjski odraz unutarnjeg psihikog stanja poinitelja) Materijalni pojam-kazneno djelo javlja se kao povreda drutvenih uvjeta ivota ili potreba njegova postojanja ili kao povreda njegovih vrijednosti bez kojih ono ne bi moglo biti postojati kao organizirana zajednica. Materijalno-formalni pojam-kazneno djelo oznaava povredu ili ugroavanje individualne ili kolektivne potrebe postojanja drutva u obliku drave koja se bez ugroavanja kaznom ne moe zatititi. Ovaj pojam poznaje i kazneni zakon BIH, koji kao kazneno djelo smatra protupravno djelo koje je zakonom propisano kao kazneno djelo, ija su obiljeja propisana zakonom i za koje je zakonom propisana kaznena sankcija.

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
OPI ELEMENTI KAZNENOG DJELA:
Iz izloene definicije proizlazi da se pojam krivinog djela sastoji iz 4 osnovna,opa elementa (obiljeja): -djela ovjeka tj.posljedice prouzrokovano ljudskom radnjom (radnja) -drutvene opasnosti (bie kaznenog djela) -protivpravnosti djela (protupravnost) -odreenosti djela u zakonu.(krivnja) Nepostojanje jednog bilo kojeg opeg elementa,iskljuuje postojanje krivinog djela shvaenog u materijalno-formalnom smislu. Opi elementi mogu se podijeliti na materijalne i formalne. Materijalni su:djelo ovjeka i drutvena opasnost. Formalni su:protupravnost i odreenost djela u zakonu. BIE KAZNENOG DJELA: Bie kaznenog djela oznaava skup obiljeja odreenog kaznenog djela. Posebni elementi uvjetuju postojanje tono odreenog dijela, a opi elementi uvjetuju postojanje kaznenog djela uope. Utvrivanje bia kaznenog djela znai pravnu kvalifikaciju djela, a to je zadatak suda u kaznenom postupku. VRSTE KAZNENIH DJELA: temeljna, kvalificirana, privilegirana, k.d. kvalificirana teom posljedicom,, materijalna, formalna, k.d. povreivanja, k.d. ugroavanja, trajna, jednostavna, sloena, opa, posebna, vlastoruna.

OBJEKT I SUBJEKT KAZNENOG DJELA

OBJEKT I VRSTE OBJEKTA KAZNENOG DJELA:
U formalnom smislu objekt je dobro ili interes protiv koga je upravljeno kazneno djelo te mu se zbog toga prua kaznenopravna zatita. U materijalnom smislu to su drutveni odnosi i dobra koja se tite odredbama kaznenog zakonodavstva. Razlikuju se dvije vrste objekata: 1.Zatitni objekt je dobro ili interes kome se prua kaznenopravna zatita od povrede ili ugroavanja kaznenim djelima. Dvije su vrste zatitnog objekta:opi-kojeg ine ovjek i drutvo ;grupni-kojeg ine pojedine vrijednosti koje se napadaju grupom kaznenih djela npr.integritet BIH. 2.Objekt radnje-to je predmet na kome se ini radnjom kaznenog djela. Moe biti: napadni objekt-je predmet protiv koga je upravljena radnja kaznenog djela;gramatiki objekt-je predmet na kome se radnja ini.

SUBJEKT KAZNENOG DJELA:

Aktivni subjekt kaznenog djela je osoba koja svojom radnjom ostvaruje posljedicu kaznenog djela. To je znai uinitelj kaznenog djela. Aktivni subjekt kaznenog djela moe ostvariti svreno ili pokuano kazneno djelo. Kazneni zakoni razlikuju uinitelje s obzirom na:uzrast-maloljetne osobe,mlae punoljetne, punoljetne osobe; podobnost za odgovornost uraunljivi, neuraunljivi i bitno smanjeno uraunljivi uinitelji; osuivanost-neosuivane osobe i povratnici. Pasivni subjekt kaznenog djela je osoba koja je povrijeena ili oteena kaznenim djelom tj.rtva kaznenog djela. Pasivni subjekt moe biti svaka fizika i pravna osoba.

10

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
PRAVNA OSOBA KAO SUBJEKT KAZNENOG DJELA:
Teorija fikcije-pravna osoba je fikcija pa ne moe uiniti kazneno djelo. Kao razlozi za to navode se:1.kazneno djelo ini se tjelesnim pokretima ili njegovim proputanjem, to moe uiniti samo ovjek;2.pravna osoba nema svijest i volju i ne moe imati psihiki odnos pa ne moe biti kriva;3.kazna primijenjena prema pravnoj sobi ne bi bila osobna nego bi li pogodila sve njene lanove, pa i ove koji se nisu slagali sa djelatnou zbog koje se kanjava. Teorija realnosti-pravna osoba je organsko realno bie a ne fikcija. Ona ima predstavnike koji donose odluke i organe koji ili izvravaju. Volja predstavnika je volja pravne osobe. Ona ima sposobnost za psihiki odnos-moe biti kriva. Teorija kompromisa-pravnoj osobi treba izuzetno prizvati svojstvo subjekta kaznenog djela. Pravna osoba odgovara i za privredni prijestup i prekraj.

PODJELA KAZNENIH DJELA:

Meunarodno kazneno djelo moe se odrediti kao drutveno opasno i protupravno ponaanje koje je propisima odreeno kao kazneno djelo i za ijeg je uinitelja propisana kaznena sankcija. Opi elementi koji ine bie meunarodnog kaznenog djela su: 1. djelo, 2. drutvena opasnost, 3. protivpravnost i 4. odreenost djela u propisima. Postoji vie vrsta meunarodnih djela: - meunarodna kaznena djela u uem smislu(prava ili ista)-njima se kre ratni zakon i obiaji rata(zloin protiv mira,ratni zloin,zloin protiv ovjenosti) - meunarodno kazneno djelo u irem smislu(neprava ili mjeovita)-radi se o djelu koje ima osnovu u meunarodnom zabranjivanju al je kanjavanje i kazneni progon njihovih poinitelja ostavljeno na volju nacionalnog kaznenog zakonodavstva. Njima se kre druga pravila meunarodnog prava npr.djelo u vezi sa opojnim drogama,nuklearnim materijama,prostitucijom,trgovinom ljudima itd. Kod meunarodnog kaznenog djela objekt zatite je ovjenost i meunarodno pravo. Aktivni subjekt meunarodnog kaznenog djela je osoba koja svojom radnjom injenja ili neinjenja ostvaruje posljedicu kaznenog djela.Po pravilu aktivni subjekt kaznenog djela moe biti samo fizika osoba i osoba iznad 18 godina. Zloini,prijestupi i istupi Zloin-djela za koja su propisane najtee kazne,npr.smrtna kazna i strogi zatvor. Istupi-djela za koja su propisane najlake kazne,npr.novana kazna i kratki zatvor. Prijestupi-nalaze se izmeu zloina i istupa. Kazneno zakonodavstvo BIH ne poznaje ni trojnu ni dvojnu diobu, a teina kazne je od znaaja koda kanjavanja za pokuaj, neuspjelo podstrekavanje i starijeg maloljetnika, ali ona ne utie na sadrinsko razlikovanje kaznenih djela.

11

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
ODNOS KAZNENOG DJELA I PRIVREDNOG PRIJESTUPA U sustavu kaznenog prava razlikuju se tri vrste javnopravnih delikata: kaznena djela, privredni prijestupi i prekraji. - Prva razlika je u tome to su prijestupi povreda propisa o privrednom ili financijskom poslovanju koja je prouzrokovala ili je mogla prouzrokovati tee posljedice i koja je propisom nadlenog organa odreena kao privredni prijestup, a kazneno djelo je drutveno opasno i protupravno djelo ija su obiljeja odreena u zakonu koji propisuje kaznene sankcije za uinitelja. Privredni prijestup ima nii ili manji intenzitet drutvene opasnosti nego kazneno djelo. - Druga razlika je u objektu zatite. Kod privrednog prijestupa to je privredni i financijski sustav, a kod kaznenih dijela to su osnovne slobode i prava ovjeka te prava i drutvene vrijednosti zajamene i zatiene ustavom i meunarodnim pravom ili pravnim poretkom. - Trea razlika je u tome to kazneno djelo moe poiniti fizika osoba sa 14 godina te pravna osoba, a privredni prijestup pravna osoba i odgovorna osoba u njoj. Pravna osoba uvijek odgovara po principu objektivne odgovornosti a fizika osoba odgovara po principu subjektivne odgovornosti. Prekraj predstavlja povredu javnog reda i povredu propisa o ekonomskom i financijskom poslovanju odreene zakonom. U pogledu opih elemenata kod prekraja nema elemenata drutvene opasnosti i odreenosti djela u zakonu. - etvrta razlika je u sustavu sankcija. Za kazneno djelo zakon predvia:kazne,uvjetnu osudu,mjere sigurnosti i odgojne mjere. Za privredni prijestup:novana kazna,uvjetna osuda i zatitne mjere. ODNOS KAZNENOG DJELA I PREKRAJA: U pogledu razgranienja kaznenog djela i prekraja u teoriji kaznenog prava razvile su se 2 teorije:kvalitativna i kvantitativna. Prema kvalitativnoj teoriji razlika je u sutini i prirodi. Kaznenim djelom se povrjeuje ili ugroava dobro velike drutvene vrijednosti, a prekrajem samo pravni propisi ili norma. Prema kvalitativnoj teoriji razlika je u kvantumu tj.koliini drutvene tetnosti, uslijed poduzete radnje poinitelja. Prekraj predstavlja povredu javnog reda i povredu propisa o ekon. I finan. Poslovanju odreene zakonom, a kod prekraja nema elementa drutvene opasnosti i odreenosti djela u zakonu. Kao uinitelj prekraja javljaju se:fizike osobe,pravne osobe i njihove odgovorne osobe. Za prekraj su predviene prekrajne kazne(zatvor i novana kazna),zatitne mjere i ukor za maloljetnike.

12

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
OPA I POLITIKA KAZNENA DJELA: Opa kaznena djela ine tzv.opi kriminalitet. Postojala su oduvijek u svim dravama i drutvima te imaju prirodni,opeovjeanski karakter. Politika kaznena djela uinjena su iz politikih pobuda, a uperena su protiv politikog dobra. Dijele se na: - ISTO politiko kazneno djelo kojim se vri napad na dravno ili drutveno ureenje, na vanjsku i unutranju sigurnost drave - MJEOVITO politiko kazneno djelo je obino kazneno djelo koje se ini protiv nekog politikog dobra. Ono se dalje dijeli na:-kompleksno kazneno djelo uinjeno iz politikih pobuda i upereno je na politiko dobro(ubojstvo efa drava iz politikih pobuda) -koneksno-krivino djelo koje predstavlja sredstvo za uinjenje isto politikog kaznenog djela(taoc). TRAJNO I TRENUTNO KAZNENO DJELO: Trenutno kazneno djelo-posljedica nastupa odmah nakon to je ostvarena radnja uinjenja. Posljedica se ostvaruje u potpunosti tako da odmah postoji svreno kazneno djelo npr.kraa,ubojstvo. Trajno kazneno djelo-posljedica traje due ili krae vrijeme poslije poduzete radnje uinjenja pri emu to trajanje posljedice ulazi u pojam kaznenog djela npr.otmica,dvobranost itd. Zastarjelost kaznenog gonjenja kod trajnog kaznenog djela poinje tei od momenta prestanka djelovanja posljedice. Kazneno djelo stanja-sastoji se u prouzrokovanju protupravnog stanja koje moe trajati krae ili due vrijeme, ije trajanje nema kaznenopravni znaaj npr.tjelesna povreda.

UINJENJE KAZNENOG DJELA

RADNJA KAZNENOG DJELA:
Radnja je osnovni element kaznenog djela, i bez radnje ne moe biti ostvareno kazneno djelo. Radnja kaznenog djela moe se uiniti na dva naina: injenjem ili neinjenjem. injenje je svjesno i voljno poduzimanjem tjelesnog pokreta, a neinjenje proputanja tjelesnog pokreta. Radnja se izvodi pokretima tijela i udova, a moe se ostvariti i izgovaranjem rijei kao i nekom drugom vrstom ponaanja(konkludentnim radnjama). Moe se sastojati od jednog pokreta ili djelatnosti ili iz vie povezanih djelatnosti tj.radnja moe biti prosta i sloena.

13

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
KAZNENA DJELA INJENJA I NEINJENJA:
Kaznena djela injenja ili komisivna kaznena djela-radnja uinjenja sastoji se iz pozitivnog aktivnog ponaanja tj.poduzimanjem svjesnih i voljnih tjelesnih pokreta. Kaznena djela neinjenja ili omisivna kaznena djela-radnja uinjenja sastoji se u negativnom pasivnom ponaanju tj.svjesnom i voljnom proputanju tjelesnog pokreta. Dunost na injenje kod kaznenog djela neinjenja moe proizai iz: -pravnog propisa(zakona) -pravnog posla koji izvire iz ugovora ili radnog odnosa -prethodnog injenja kojim je stvorena opasnost za druge osobe postoji dunost da se ta opasnost otkloni daljnjim injenjem -te iz odnosa povjerenja. Kaznena djela neinjenja dijele se na: -PRAVA(ista) koja se mogu uiniti samo radnjom neinjenja -NEPRAVA kaznena djela koja se redovito ine injenjem a mogu i neinjenjem. Zovu se jo kaznena djela injenja neinjenjem. Ova djela neinjenja proizlaze iz obveze uinitelja da otkloni posljedicu od zatienog dobra.

VRSTE RADNJI KAZNENOG DJELA:

U nastajanju kaznenog djela radnja moe biti -radnja uinjenja -radnja podstrekavanja -radnja pomaganja. Radnja uinjenja je djelatnost kojom se ostvaruje kazneno djelo prouzrokovanjem posljedice. Moe biti odreena kumulativno- potrebno je da sve radnje sadrane u opisu kaznenog djela budu ostvarene jer sve one ine jednu radnju uinjenja(vieaktna radnja-razbojstvo) i alternativno-kazneno djelo postoji ako je bilo koja od predvienih radnji ostvarena. Podstrekavanje i pomaganja-u poinjenom kaznenom djelu sudjeluje vie osoba. POSLJEDICA KAZNENOG DJELA: Posljedica je proizvedena promjena ili stanje u vanjskom svijetu koje nastaje kao rezultat djelovanja radnje kaznenog djela. Bez nje nema kaznenog djela. Postoje 2 shvaanja: formalno i realno. Prema formalnom shvaanju posljedica predstavlja pravnu promjenu u svijetu, a prema realnom shvaanju posljedica je proizvedena promjena ili stanje u vanjskom svijetu.Posljedica nastaje na objektu kaznenog djela i pogaa pasivnog subjekta(fizi. Ili pravnu osobu kojoj objekti kaznenih djela pripadaju).

14

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
KAZNENA DJELA POVREDE I UGROAVANJA:
Posljedica kaznenog djela javlja se kao:povreda i ugroavanja. Posljedica povrede se sastoji u unitenju, oteenju ili injenju neupotrebljivim pravnog dobra. Posljedica ugroavanje se javlja u vidu stvaranja opasnosti za pravno dobro-javlja se kao KONKRETNA opasnost tj.ako je opasnost nastupila po neko dobro i APSTRAKTNA opasnost kad nije nastupila za neko dobro ali je postojala izvjesna mogunost da nastupi.

UZRONOST:
Za postojanje kaznenog djela potrebno je poduzimanje radnje i nastupanje posljedice pri emu se posljedica mora javiti kao rezultat te radnje. Izmeu radnje i posljedice mora postojati odreeni odnos koji se naziva uzroni odnos ili uzrona veza. Teorija o uzronosti su: teorija kvalitativnog razlikovanja , ekvivalentna teorija, teorija adekvatne uzronosti i teorija uzronog razlikovanja. Teorija kvalitativnog razlikovanja uvjeta polazi od injenice da izmeu uzroka i uvjeta posljedice postoji sutinska razlika jer samo uzroci imaju snagu da proizvodu posljedicu a ne i uvjeti. Ekvivalentna teorija smatra da svi uvjeti imaju podjednaku vanost za nastanak posljedice, pa se svi mogu smatrati njenim uzrocima. Teorija adekvatne uzronosti polazi od postanka da je uzrok posljedice onaj uvjet koji je podoban tj.dovoljan da uz djelovanje drugih uvjeta proizvede posljedicu. Prema teoriji uzronog razlikovanja postoje neposredni i posredni uvjeti posljedice. Neposredni uvjeti su uzrok posljedice, a posredni mogu proizvesti drugi uvjet.

UZRONOST KOD KAZNENIH DJELA NEINJENJA:

Teorija o drugoj radnji-neinjenje ne moe biti uzrok posljedice, ve radnju koju ovjek poduzima preputajui radnju kojom bi mogao sprijeiti nastupanje posljedice. Teorija o prethodnoj radnji-uzrok posljedice nije u neinjenju nego u radnji preuzimanja obveze na injenje. Teorija interferencije-polazi od toga da je uzrok posljedice u samom neinjenju. Teorija zakonske fikcije-neinjenje ne moe biti uzrok posljedice, jer se njime ne moe ostvariti nikakva posljedica u vanjskom svijetu. Teorija pravne uzronosti-neinjenje je uzrok posljedice u sluajevima kada postoji pravna obveza na injenje.

MJESTO UINJENJA KAZNENOG DJELA: Kazneno djelo poinjeno je u mjestu gdje je poinitelj radio ili je bio duan raditi, kao
i u mjestu gdje je u cjelini ili djelomino nastupila posljedica iz zakonskog opisa djela. Ono se utvruje iz sljedeih razloga: -da bi se utvrdila primjena kaznenog zakonodavstva BIH u odnosu na inozemno kazneno zakonodavstvo -da bi se utvrdilo koji e od vie zakona BIH biti primijenjen na uinjeno kazneno djelo -da bi se mogla odrediti mjesna nadlenost suda -da bi se utvrdilo postojanje kaznenog djela kada je mjesto element njegova bia.

15

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Za odreivanje mjesta uinjenja dinstancionih kaznenih djela postoje tri teorije;djelatnosti (mjesto uinjenja je mjesto gdje je uinitelj poduzeo ili propustio injenje), posljedice ( mjesto uinjenja je mjesto gdje je nastupila posljedica) i
jedinstva(mjesto uinjenja je mjesto uinjenja i mjesto gdje je nastupila posljedica).

VRIJEME UINJENJA KAZNENOG DJELA:

Kazneno djelo uinjeno je u vrijeme kad je poinitelj radio ili je bio duan raditi, bez obzira na to kad je nastupila posljedica iz zakonskog opisa kaznenog djela. Vrijeme uinjenja znaajno je za utvrivanje: -starosti, uraunljivosti i krivnje uinitelja -vaenje kaznenog zakona na konkretan sluaj -zastarjelosti kaznenog gonjenja koje poinje tei od dana poinjenja kaznenog djela -kvalifikacija kaznenog djela kad je vrijeme uinjenja element bia.

DRUTVENA OPASNOST, PROTUPRAVNOST I ODREENOST KAZNENOG DJELA

-POJAM DRUTVENE OPASNOSTI:
Svako djelo kojem se povreuje ili ugroava zatieno dobro ili vrijednost od veeg znaenja je drutveno opasno djelo. Drutvena opasnost se ostvaruje prouzrokovanjem posljedice na objektu te radnje poduzete ljudskom radnjom. Bez drutvene opasnosti nema kaznenog djela.

-VRSTE DRUTVENE OPASNOSTI:

2 vrste drutvene opasnosti: -opa drutvena opasnost je opasnost koju ima jedno kazneno djelo u odnosu na drugo kazneno djelo npr.pijunaa, falsificiranje novca itd. -posebna drutvena opasnost postoji kod konkretnih oblika i vidova ispoljavanja istog kaznenog djela. Utvruje ju sud u svakom konkretnom sluaju.

PROTUPRAVNOST:
Kaznenog djela je protupravnost normi koja je sadrana u bilo kojem vaeem propisu jedne odreene drave. Protupravnost predstavlja pravni osnov za odreivanje kaznenih djela, ona je opa karakteristika svih djela. Drutvena opasnost i protupravnost predstavljaju dva opa elementa kaznenog djela, jedan materijalne, drugi formalne prirode. ODREENOST DJELA U ZAKONU: Da bi jedno djelo bilo kazneno djelo, potrebno je da pored postojanja drutvene opasnosti i protupravnosti bude predvieno u zakonu kao kazneno djelo. Kaznena djela i kaznene sankcije propisuje se samo zakonom. Bez predvienosti u zakonu nijedno djelo se ne moe smatrati kaznenim djelom. Naelo legaliteta ili zakonitosti kaznenog djela i kazne predstavlja osnovno naelo kaznenog prava: Kaznena djela i kaznenopravne sankcije propisuju se samo zakonom. Nikome ne moe biti izreena kazna ili druga kaznena sankcija za djelo koje prije nego je uinjeno, nije zakonom ili meunarodnim pravom bilo odreeno kao kazneno djelo i za koje nije zakonom vila propisana kazna.

16

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
OSNOVI KOJI ISKLJUUJU KAZNENO DJELO :
U kaznenom pravu postoje dvije vrste ovih osnova: Opi osnovi koji iskljuuju kazneno djelo(zbog nedostataka protupravne i drutvene opasnosti) su zakonom izriito predvieni i mogu se javiti kod svakog djela ili bar najveeg broja kaznenih djela i poinitelja. To su:beznaajna obrana,nuna obrana i krajnja nuda. Posebni osnov-nisu zakonom izriito odreeni, proizvod pravne teorije i sudske prakse te se mogu javiti samo kod odreenih kaznenih djela i njihovih poinitelja. To su: beznaajno djelo; krajnja nuda i nuna odbrana.

BEZNAAJNO DJELO:
Kazneno djelo koje ima odreenu opu opasnost moe pokazati razliit stupanj posebne drutvene opasnosti. Tu drutvenu opasnost utvruje sud imajui u vidu objektivne i subjektivne okolnosti konkretno uinjenog kaznenog djela i njegova uinitelja. U izvjesnim sluajevima intenzitet drutvene opasnosti moe biti tako mali da njeno postojanje bude gotovo beznaajno, jedva primjetno-tada imamo beznaajno djelo. Uvjeti za postojanje beznaajnog djela: Za postojanje beznaajnog djela predviaju se 2 uvjeta: djelo malog znaaja i neznatnost ili odsutnost tetne posljedice. DJELO MALOG ZNAAJA je ono djelo kojim se ne napada neko dobro vee vrijednosti ili vei znaaj za drutvo. Da li je djelo malog znaaja ili ne, najlake se vidi prema vrsti i visini propisane kazne u zakonu. Da bi jedno djelo bilo malog znaaja potrebno je da pored male teine djela budu ispunjeni i drugi uvjeti: sredstvo,mjesto, vrijeme, pobuda i motiv uinjenja djela. Okolnosti za postojanje beznaajnog djela:-nain uinjenja kaznenog djela (upotrijebljeno sredstvo) -nizak stupanj kaznene odgovornosti u vrijeme uinjenja (uraunljivosti i krivnje).
NEZNATNOST ILI ODSUTNOST TETNE POSLJEDICE:Neznatna tetna posljedica postoji kod kaznenih djela ija se posljedica sastoji u povredi zatienog dobra i to onda kada je oteenje takvo da ne umanjuje primjetnu vrijednost ili upotrebljivost napadnutog dobra. Odsutnost tetne posljedice postoji kod kaznenih djela ugroavanja kad je posljedica ispoljena u vidu apstraktne opasnosti.

NUNA ODBRANA: To je ona odbrana koja je neophodno potrebno da uinitelj od sebe ili drugog odbije istovremeni ili direktno predstojei protupravni napad, a koja je razmjerna napadu.

ELEMENTI NUNE OBRANE: Iz definicije proizlazi da nuna obrana ima 2 elementa: napad i odbrana.

17

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
-PUTATIVNA NUNA ODBRANA postoji kad poinitelj smatra da postoji napad, a zamiljeni napad nije uope napad , to je oblik zablude o okolnostima koji iskljuuju protupravnost koja utjee na krivnju (protupravna) NAPAD I UVJETI ZA POSTOJANJE NAPADA-napad je radnja injenja a izuzetno i neinjenja koja je upravljena na povredu ili ugroavanje nekog pravnog dobra. Uvjeti postojanja su:-napad moe izvriti samo ovjek -napad moe biti upravljen protiv bilo kojeg pravnog dobra napadnutogivota,tijela,asti, morala i imovine; -napad mora biti protupravan tj.protivan nekom pravnom propisu -napad mora biti stvaran tj.realan, da predstoji ili da se neposredno vri. Ako napad ne postoji stvarno,ve je osoba imala zabludu u njegovom postojanju tada nema osnova za postupanje u nunoj obrani-tada postoji putativna nuna odbrana. ODBRANA I UVJETI ZA POSTOJANJE ODBRANE: Pod odbijanjem napada ili obranom podrazumijeva se radnja koja je upravljena na to da se otkloni napad i kojom se povreuje ili ugroava neko dobro napadaa. Uvjeti postojanja su: -odbrana se mora ispoljiti u odbijanju napada -odbijanje napada mora biti upravljeno protiv napadaa i to protiv bilo kojeg njegovog dobra-ivota, tijela i slobode itd. -odbrana mora biti istovremena sa napadom -odbrana mora biti neophodna potrebna za odbijanje napada. Prekoraenje granica nune obrane: Ako napadnuta osoba pree granice odbrane koja je neophodno potrebna da se napad odbije, postoji prekoraenje nune obrane. Dva su oblika prekoraenja nune odbrane: -prekoraenje po intenzitetu ili intenzivni eksces postoji kada se upotrijebi takav nain obrane koji nije neophodan ili takva sredstva koja su u odnosu na karakter i sredstva napada oigledno nepotrebna. -prekoraenje po irini ili ekstenzivni eksces postoji kada je napad prestao a odbrana se nastavlja pa se prouzrokuje nepotrebna povreda koja je izvan nune obrane ili kada uinitelj primjeni obranu od oekivanog napada koji nije otpoeo a nije ni neposredno predstojao. KRAJNJA NUDA: Postoji kada je djelo uinjeno da uinitelj od sebe ili drugog otkloni istovremenu ili direktno predstojeu neskrivljenu opasnost koja se na drugi nain nije mogla otkloniti, a ako pri tome uinjeno zlo nije vee od onog koje je prijetilo. Elementi krajnje nude: 1. opasnost; 2. otklanjanje opasnosti 1.opasnost i uvjeti za postojanje opasnosti-opasnost je zlo koje ugroava sigurnost jedno dobra i prijeti da dovede do njegovog oteenja ili unitenja.

18

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Uvjeti postojanja su: -izvori opasnosti mogu biti razliiti-ovjek,ivotinje -opasnost moe prijetiti bilo kojem pravnom dobru-ivotu,tijelu,zdravlju itd. -opasnost ne smije biti skrivljena(umiljaj) -opasnost mora biti stvarna tj.da postoji ili da direktno predstoji. 2.otklanjanje opasnosti i uvjeti njenog uklanjanja-to je radnja upravljena na ouvanje svog pravnog dobra ili dobra druge osobe pri emu se povreuje tue pravno dobro, te ima karakter kaznenog djela. Uvjeti su: -da se opasnost nije mogla otkloniti na drugi nain ve samo povredom dobra tree osobe -otklanjanje opasnosti mora biti istovremeno sa postojanjem opasnosti -uinjeno zlo ne smije biti vee od zla koje je prijetilo. Prekoraenje granica krajnje nude:Ovo prekoraenje postoji kada osoba u otklanjanju opasnosti od svog dobra ili dobra druge osobe povrijedi dobro tree osobe koje je vee vrijednosti od onoga koje je spaeno(intenzivni eksces)ili kada do otklanjanja opasnosti doe prije nego to je ona uope nastupila ili kada je ve prola(ekstenzivni eksces). Dunost izlaganja opasnosti iskljuuje postojanje krajnje nude npr.doktor ne moe odbiti pruiti pomo bolesniku zato to postoji opasnost da se i sam inficira. POSEBNI OSNOVI KOJI ISKLJUUJU KAZNENO DJELO: 1.Pristanak povrijeenog je izjava povrijeenog kojom on daje suglasnost na povredu ili ugroavanja nekog njegovog dobra. Ova izjava da bi bila pravno relevantna treba ispunjavati ove uvjete: -da je dato prije ili za vrijeme, a ne i poslije uinjenog kaznenog djela -da je daje punoljetna i uraunljiva osoba -da je dana dobrovoljno u bilo kom obliku ali tako da moe biti dokazana. 2.Samopovreda oznaava povredu esto osobnih ili imovinskih dobara od strane nosioca tih dobara npr.ivot,imovina,ast,sloboda itd. Svaka osoba koja moe slobodno raspolagati ovim dobrima i njihovom povredom ne ini kazneno djelo sve dok tim raspolaganjem ne nanosi tetu drutvenim interesima ili interesima treih osoba npr.samoubojstvo. 3.Vrenje svoje dunosti oznaava izvrenje odreenih radnji na osnovu slubenog odnosno zakonskog ovlatenja ili po nareenju pretpostavljenog. Slubeno ili zakonsko ovlatenje da se izvre izvjesne radnje oduzima tim radnjama protupravni karakter ako su izvrene po propisima npr.pretres stana. Nareenje pretpostavljenog iskljuuje postojanje kaznenog djela ako: -djelo uini podreeni -se uini po nareenju nadreenog -ako se nareenje odnosi na voju slubenu dunost -ako je nareenje izdano u granicama ovlatenja,nadreenog. Od ovog pravila postoji izuzetak kada i pored postojanja nareenja nadreenog podreeni odgovara za uinjeno kazneno djelo:

19

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
- ako se nareenje odnosi na uinjenje genocida ili ratnih zloina - kada se nareenje odnosi na uinjenje tekog kaznenog djela za koje je propisana kazna zatvora 10 godina - kada je oito da izvrenje nareenja predstavlja kazneno djelo. 4.Pravo disciplinskog i odgojnog kanjavanja iskljuuje postojanje odreenih kaznenih djela npr. djela protiv sloboda i prava ovjeka i graanina pod uvjetima: - ako djelo uini osoba u funkciji odgoja i preodgoja - ako djelo ine roditelji, staratelji, usvojitelji ili nastavnici - ako se djelo ini prema maloljetnim osobama

POKUAJ KAZNENOG DJELA

STADIJUMI U UINJENJU KAZNENOG DJELA: Mogua su 4 stadijuma: - donoenje odluke - pripremne radnje - zapoinjanje uinjenja ili pokuaj kaznenog djela - uinjenje kaznenog djela. Odluka za uinjenje kaznenog djela predstavlja psiholoki, misaoni i voljni proces koji se sastoji u prosuivanju raznih mogunosti i odabiranju jedene od njih i koncentraciji volje u cilju njenog ostvarenja. Pripremne radnje su radnje kojima se umiljajno priprema poinjenje kaznenog djela. One se poduzimaju s ciljem da se stvore pogodni uvjeti i pretpostavke za efikasno i uspjeno poinjenje kaznenog djela.

POKUAJ: Pokuaj ili nedovreno kazneno djelo postoji kada je uinjenje kaznenog djela zapoeto sa umiljajem ali nije dovreno. Za postojanje pokuaja potrebno je ispuniti uvjete: - potrebno je postupanje sa umiljajem - da bi postojao pokuaj djelo mora biti zapoeto - odsustvo posljedice je glavni element pokuaja, a mogue je ako je radnja poinjenja zapoeta, pa prekinuta ili ako je dovrena a posljedica nije nastupila. VRSTE POKUAJA: Zakoni razlikuju 2 vrste pokuaja: svreni i nesvreni, dok je u pravnoj teoriji poznat i kvalificirani. Svreni pokuaj postoji kada je uinitelj zapoeo i dovrio radnju uinjenja ali posljedica nije nastupila. Nesvreni pokuaj ili prost pokuaj postoji kada uinitelj zapone radnju uinjenja ali je ne dovri. On se u pravilu blae kanjava nego svreni pokuaj. Kvalificirani pokuaj postoji kada se poduzetom radnjom kojom se htjelo ostvariti pokuano djelo prouzrokovalo bie drugog kaznenog djela.

20

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
NEPODOBAN (NEPRIKLADAN) POKUAJ: On postoji kada do nastupanja posljedice nije dolo zbog toga to su nepodobna sredstva sa kojima je ili nepodoban predmet prema kome je poduzeto uinjenje djela bili takvi da se kazneno djelo nije moglo uope uiniti. Vrste nepodobnog pokuaja: -apsolutno nepodoban pokuaj postoji onda kada su sredstva sa kojima je pokuano uinjenje ili predmet na kome je pokuano uinjenje kaznenog djela takvi da kazneno djelo nije moglo biti ostvareno ni pod kojim uvjetima. -relativno nepodoban pokuaj postoji kada su sredstva ili predmet po svojim svojstvima inae podobni za uinjenje kaznenog djela, ali u konkretnom sluaju nisu bili podobni zbog izvjesnih okolnosti koje su u tom momentu djelovale. DOBROVOLJNI ODUSTANAK: On postoji onda kada je uinitelj pokuao uinjenje kaznenog djela, ali je dobrovoljno odustao od njegova uinjenja. Da bi odustanak bio pravno relevantan mora ispunjavati ove uvjete: -mora biti dobrovoljan -mora biti konaan. Dobrovoljni odustanak od pokuaja kaznenog djela moe se javiti u dva sluaja: -kad uinitelj zapone radnju uinjenja pa svojevoljno odustane od njenog dovrenja -kad uinitelj radnju kaznenog djela dovri u potpunosti ali svojevoljno sprijei nastupanje posljedice.

STICAJ KAZNENIH DJELA:

Sticaj postoji kad jedna osoba sa jednom ili vie radnji ostvari vie kaznenih djela za koja joj nije presueno, pa joj se sudi u jednom postupku, donosi jedna presuda i izrie jedna glavna kazna. Uvjeti postojanja sticaja su: -dva ili vie kaznenih djela -djela uinjena od iste osobe -da se za sva djela uinitelju istovremeno sudi i izrie jedna presuda. VRSTE STICAJA: Idealni sticaj postoji kada uinitelj sa jednom radnjom ostvari vie kaznenih djela. On moe biti homogen-kada uinitelj jednom radnjom ostvari vie kaznenih djela iste vrste, i heterogeni-kada se sa jednom radnjom prouzrokuje vie kaznenih djela razliite vrste. Realni sticaj-postoji kada poinitelj sa vie radnji prouzrokuje vie kaznenih djela pod uvjetom da ni za jedno od uinjenih djela uinitelju nije izreena pravosnana presuda. Za njegovo postojanje potrebna su najmanje dva kaznena djela. Homogeni realni sticaj-kada poinitelj sa vie radnji ostvari vie kaznenih djela iste vrste i heterogeni realni sticaj-kada poinitelj vie radnji ostvari vie kaznenih djela razliite vrste.

21

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
PRIVIDNI STICAJ: Postoji kada uinitelj sa jednom ili vie radnji prouzrokuje vie posljedica pri emu su sve te posljedice obuhvaene jednom zajednikom posljedicom ili se jedne posljedice pojavljuju kao prethodna faza drugih tako da se faktiki pojavljuje jedno kazneno djelo koje se moe kvalificirati po odredbama vie propisa pa formalno izgleda da postoji vie kaznenih djela. Vrste prividnog sticaja: -prividni idealni sticaj-postoji kada se sa jednom radnjom prouzrokuje vie posljedica, pri emu jedna posljedica obuhvaa sve ostale tako da postoji samo jedno kazneno djelo. Vrste prividnog idealnog sticaja su:specijalitet,supsidijaritet, konzumpcija, alternativitet te inkluzija kao poseban oblik konzumpcije. -prividni realni sticaj-postoji kada je sa vie radnji uinjeno vie kaznenih djela, ali koja su meusobno tako povezana da se stvara utisak da svako sljedee djelo konzumira prvo ili da je prvo supsidijarno drugom. Javlja se u obliku konzumpcije i supsidijariteta.

SLOENO KAZNENO DJELO:

Sastoji se iz dva ili vie kaznenih djela koja su zakonom meusobno nuno povezana pri emu je propisana tea kazna za njegova uinitelja. Pravo sloeno kazneno djelo sastoji se od dva ili vie samostalnih kaznenih djela npr.razbojnitvo je sastavljeno iz prinude i krae. Nepravo sloeno kazneno djelo sastoji se iz jednog kaznenog djela i druge kumulativne, zakonom odreene djelatnosti, koja je inae dozvoljeni akt ali zajedno ine novo tee kazneno djelo. PRODUENO KAZNENO DJELO: Postoji kada jedna osoba sa vie radnji uini vie istih ili istorodnih kaznenih djela u odreenom vremenskom periodu tako da se sva nadovezuju jedno na drugo i ine jedno jedinstveno kazneno djelo. Za postojanje produenog kaznenog djela moraju biti ispunjeni obvezni i fakultativni uvjeti. Obvezni elementi za postojanje produenog kaznenog djela moraju biti ispunjeni u svakom konkretnom sluaju: -da jedna ista osoba sudjeluje u uinjenju vie kaznenih djela -sva uinjena kaznena djela treba da su ista ili istovrsna djela -sva kaznena djela treba da su od strane iste osobe uinjena na isti nain -da su uinjena u odreenom vremenskom intervalu -treba da su uinjena sa umiljajem. Varijabilni(fakultativni)elementi-to su oni koji najee postoje kod produenog kaznenog djela i ine njegovu kohezivnu vezu i daje mu karakter jedinstvene cjeline (iskoritavanje istog trajnog odnosa, situacije ili prilike, istovjetnost sredstva ili mjesta poduzimanja radnje uinjenja, istovjetnost oteene osobe ili napadnutog dobra.

22

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
KOLEKTIVNO KAZNENO DJELO: To je zakonom odreeni oblik prividnog realnog sticaja koji postoji u sluaju uinjenja vie istih ili istorodnih kaznenih djela od strane iste osobe koja se pravno tretiraju kao jedno kazneno djelo pri emu sva djela rezultiraju iz odreenog psihikog stanja uinitelja i njegovog naina ivota. Oblici kolektivnog kaznenog djela su:-u vidu zanata -u vidu zanimanja -u vidu navike.

KAZNENA ODGOVORNOST
POJAM: Postojanje kaznene odgovornosti nuan je uvjet za kanjavanje uinitelja kaznenog djela. To je subjektivna, psihika kategorija koja je vezana za osobu uinitelja kaznenog djela. Kaznena odgovornost se sastoji iz tri elementa: 1.kaznenog djela, 2. uraunljivosti, 3. vinosti. ELEMENTI KAZNENOG DJELA: Dva su elementa koja moraju biti ispunjena da bi se uinitelju kaznenog djela moglo staviti na teret:uraunljivost i krivnja(vinost). URAUNLJIVOST (UBROJIVOST): Predstavlja skup intelektualnih i voljnih elemenata koji ine ovjeka sposobnim da misli, rasuuje i odluuje o svojim postupcima i da njima upravlja. Sastoji se iz dvije grupe sposobnosti:intelektualne i voljne sposobnosti. Ako je poinitelj u vrijeme poinjenja imao zdrav psihiki aparat sposoban za pravno funkcioniranje tada za takvog poinitelja kaemo da je sposoban za rasuivanje i odluivanje tj.da je uraunljiv;i obratno ako poinitelj nije bio sposoban da shvati znaaj djela ili da upravlja svojim postupcima onda on nije uraunljiv. ODNOS URAUNLJIVOSTI I KRIVNJE: Uraunljivost je opi prethodni uvjet za postojanje kaznene odgovornosti. Svaka osoba mora biti sposobna za rasuivanje i odluivanje da bi bila kazneno odgovorna za uinjeno kazneno djelo. Neuraunljivost je nemogunost shvaanja znaenja svog djela ili nemogunost upravljanja svojim postupcima uslijed postojanja trajnog ili privremenog duevnog oboljenja, poremeenost ili zaostalog duevnog razvoja. METODE UTVRIVANJA NEURAUNLJIVOSTI: U kaznenom pravu uraunljivost se presumira tj.polazi se od pretpostavke da je svaki punoljetni naruitelj kaznenog djela duevno normalan pa i uraunljiv. U kaznenom postupku ne utvruje se uraunljivost nego neuraunljivost. Pri tome se koriste tri metode: - psiholoki metoda (utvruje se postojanje psihikih smetnji i utvruje se stupanj njihovog utjecaja na rasuivanje i odluivanje uinitelja djela),

23

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
- bioloki metoda( utvruju se anormalna psihika stanja, ali se ne utvruje utjecaj ovih stanja na odvijanje psihikih funkcija) i - mjeoviti (sadri i psiholoki i bioloki kriterij). ELEMENTI NEURAUNLJIVOSTI: Neuraunljivost se sastoji od tri elementa: -nemogunost shvaanja znaenja svog djela -nemogunost upravljanja svojim postupcima -duevna poremeenost. DUEVNA POREMEENOST: To je stanje uslijed kojeg je dolo do naruavanja normalnog odvijanja politikog procesa kod uinitelja kaznenog djela tako da on uslijed toga nije u mogunosti da pravilno rasuuje i odluuje. One mogu biti naslijeene, uroene i steene. Njihovi uzroci mogu biti organske i psiholoko-socijalne prirode. Svi kazneni zakoni u BIH navode tri oblika duevne poremeenosti:duevne bolesti(trajne ili privremene), privremene duevne poremeenosti i zaostali duevni razvoj(laka i srednja zaostalost). MOGUNOST RASUIVANJA I ODLUIVANJA: Duevna poremeenost ne dovodi automatski do neuraunljivosti. Da bi takva osoba bila i neuraunljiva potrebno je da se ustanovi da je ona uslijed duevne poremeenosti bila u nemogunosti da rasuuje ili odluuje. Znai ako je duevno poremeena osoba bila uslijed te poremeenosti u nemogunosti da rasuuje ili odluuje onda je neuraunljiva. 1.BITNO SMANJENA URAUNLJIVOST: To je bitno smanjena sposobnost uinitelja kaznenog djela da rasuuje ili odluuje o svojim postupcima uslijed postojanja nekog od stanja duevne poremeenosti: trajne ili privremene duevne bolesti,privremene duevne poremeenosti ili zaostalog duevnog razvoja. 2.ACTIONES LIBREA IN CAUSA(SAMOSKRIVLJENA URAUNLJIVOST): Pravilo je da uinitelj nije kazneno odgovoran ako je u vrijeme poduzimanja radnje uinjenja kaznenog djela bio neuraunljiv. Od ovog pravila postoji izuzetak kada se uinitelj sam stavi u stanje neuraunljivosti pa uini kazneno djelo. U takvom sluaju uinitelj je kazneno odgovoran iako je djelo uinio u neuraunljivom stanju pod uvjetom da se sam stavio u takvo stanje upotrebom alkohola, opojnih droga i sl. i ako je u vrijeme dovoenja u takvo stanje njegovo djelo bilo obuhvaeno umiljajem ili nehatom.

KRIVNJA:
Krivnja(vinost) je psihiki odnos uinitelja prema svom djelu. Taj odnos se izraava u postojanju svijesti o radnji, posljedici i uzronom odnosu izmeu radnje i posljedice te svijesti i svim okolnostima uinjenog kaznenog djela kao i u postojanju htjenja na proizvedenu posljedicu. Krivnja je nuna pretpostavka za postojanje kaznene odgovornosti i kanjivosti. Javlja se u dva oblika: kao umiljaj i nehaj. Svijest i volja su osnovni elementi krivnje.

24

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
POSEBNI SLUAJEVI KAZNENE ODGOVORNOSTI: Postoje sluajevi gdje je dozvoljena presumpcija krivnje: -odgovornost pravne osobe -komandna ili zapovjedna odgovornost -kaznena odgovornost kolektivnog organa. Teorije o krivnji su:psiholoka, normativna i mjeovita (psiholoko-normativna). OBLICI KRIVNJE: Umiljaj(dolus) je svjesno i voljno ostvarenje kaznenog djela. To je najizrazitiji i najvii oblik krivnje kroz koji se najpotpunije izraava psihiki odnos uinitelja prema djelu kao svom ostvarenju, njegov stav prema posljedici kao promjeni na objektu napada koju je on prouzrokovao ili doprinio njenom prouzrokovanju. - Izravni(direktni) umiljaj(dolus directus)-postoji kada je uinitelj bio svjestan svog djela i htio njegovo uinjenje. Da bi postojao direktni umiljaj neophodno je da kod uinitelja postoje: - svijest o djelu (da uinitelj ima znanje o radnji i posljedici, o uzronoj vezi izmeu njih, te drugim okolnostima koje ine obiljeje bia kaznenog djela-mjesto, vrijeme, nain i sredstva uinjenja kaznenog djela; - htjenje djela ( kad je uinitelj htio nastupanje odreene posljedice djela). - Eventualni umiljaj(dolus eventualis)-postoji kada je uinitelj bio svjestan da uslijed njegovog injenja odnosno neinjenja moe nastupiti zabranjena posljedica, pa je pristao na njeno nastupanje. Da bi postojao eventualni umiljaj neophodno je da kod uinitelja postoje svijest o mogunosti nastupanja posljedice i pristajanje na posljedicu. ODGOVORNOST I KANJIVOST ZA DJELA UINJENA ZA UMILJAJEM: Za takva se djela uvijek kazneno odgovara bez obzira jesu li uinjena sa direktnim ili eventualnim umiljajem. Tu kazneni zakon ne pravi razliku, ali kod nekih kaznenih djela zakon predvia samo direktan umiljaj kao oblik krivnje. POSEBNE VRSTE UMILJAJA: Dolus autecendens-prethodni umiljaj-prethodi poduzimanju radnje uinjenja. Dolus subsenques-naknadni umiljaj-javlja se poslije uinjenja kaznenog djela i utvruje se prema vremenu uinjenja djela. Dolus sepentinus-umiljaj na mah-iznenadni umiljaj koji nastaje bez prethodnog razmiljanja o kaznenom djelu. Dolus praemeditatus-predumiljaj-postoji kad je odluka donijeta promiljeno tj.kad je uinitelj jedno due vrijeme hladnokrvno i detaljno razmiljao o djelu prije nego to je uinio. Dolus determinatus-to je odreeni umiljaj koji postoji kada je uinitelj ostvario onakvu posljedicu kakvu je i predvidio. Dolus indeterminatus-je neodreeni umiljaj koji postoji kada je uinitelj predvidio posljedicu ali samo u opim okvirima.

25

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Dolus generalis-postoji onda kada uinitelj pogreno vjeruje da je poduzetom radnjom proizveo posljedicu koju je htio pa poduzima drugu radnju prema istom objektu ali u drugom cilju(npr.da ukloni tragove) i tek s tom radnjom ostvaruje eljenu posljedicu za koju smatra da je proizveo prvom radnjom. Dolus speciales-po svojoj sadrini obuhvaa opi pojam umiljaja. NEHAJ: To je drugi oblik krivnje gdje je psihiki odnos uinitelja prema djelu izraen u prouzrokovanju posljedice koja se nije htjela. To je nevoljno ostvarenje kaznenog djela. Za razliku od umiljaja nehaj ne povlai uvijek odgovornost i kanjivost i ako to nije zakonom izriito propisano. Postoje dvije vrste nehaja: svjesni i nesvjesni, a pravna nauka poznaje i profesionalni. - SVJESNI NEHAJ(LUXURIA): Postoji kada je uinitelj bio svjestan da zabranjena posljedica moe nastupiti ali je olako drao da ona nee nastupiti ili da e je moi otkloniti. Ovaj nehaj ine dva elementa: svijest o mogunosti nastupanja posljedice i vjerovanje da ova ipak nee nastupiti ili da e njeno nastupanje sam uinitelj moi sprijeiti. Moe se javiti u dva oblika: Samopouzdanje-kad uinitelj predvia mogunost nastupanja posljedice iz radnje koju poduzima ali vjeruje da e je on sam,svojim naporom otkloniti odnosno sprijeiti njeno nastupanje. Pouzdanje-kad uinitelj predviajui mogunost posljedice olako dri da ona nee nastupiti uslijed djelovanja neke stvarne okolnosti. RAZGRANIENJE EVENTUALNOG UMILJAJA I SVJESNOG NEHAJA: Eventualni umiljaj se nalazi na granici izmeu direktnog umiljaja i svjesnog nehaja. Ako se na osnovu postojeih okolnosti uinjenja djela zakljui da se uinitelj na bi suzdrao od uinjenja radnje ak i da je bio siguran da e posljedica nastupiti onda postoji pristajanje pa i eventualni umiljaj. Ali ako se ustanovi da bi se on suzdrao od uinjenja da je bio siguran da e posljedica nastupiti onda e postojati svjesni nehaj. Svjesni nehaj postojati e i u sluaju kada se ne moe sa sigurnou utvrditi da li kod uinitelja postoji pristajanje na nastupanje posljedice. - NESVJESNI NEHAJ(NEGLIGENTIA): Nemar ili nepanja postoji kada uinitelj nije bio svjestan mogunosti nastupanja zabranjene posljedice, iako je prema okolnostima i svojim osobnim svojstvima bio duan i mogao biti svjestan te mogunosti. Dva su elementa nesvjesnog nehaja: nepostojanje svijesti kod uinitelja u odnosu na posljedice i drugi element koji je pozitivno odreeno, to da je uinitelj bio duan i mogao biti svjestan mogunosti nastupanja posljedice. - PROFESIONALNI NEHAJ: To je nehaj osobe koja je na svom pozivu ili zanimanju(profesiji) duna da bude paljivija od drugih osoba kada poduzima radnje iz djelokruga svoje profesije. Smatra se teom vrstom nehaja.

26

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
ODGOVORNOST ZA DJELA UINJENA IZ NEHAJA: Za ta djela odgovora se samo kada to zakon izriito odreuje. Zakon pri tome ne pravi razliku s obzirom na to da li je djelo uinjeno sa svjesnim ili nesvjesnim nehajem,ali moe utjecati na odmjeravanje kazne. Sticaj nehaja je uinjenje kaznenog djela od strane vie osoba koje su sve postupile iz nehaja. Sluaj(casus) ili nehotini sluaj postoji kada jedna osoba prouzrokuje zabranjenu posljedicu koju prema objektivnim okolnostima nije bila duna predvidjeti, a po svojim osobnim svojstvima nije ju mogla predvidjeti. ODGOVORNOST ZA KVALIFICIRANE OBLIKE KAZNENOG DJELA POJAM KVALIFICIRANOG KAZNENOG DJELA: Ono postoji kada poduzimanjem radnje uinitelj eli ostvariti jednu posljedicu, a u stvarnosti nastupi druga, tea od one koju je on htio ostvariti i koja redovito nastupa ili pak kad uinitelj uini djelo u uvjetima i pod okolnostima koje ga ine teim nego to to biva kod takvih uvjeta i okolnosti nema.

Kazneni zakoni BIH poznaju dva oblika:

- Kazneno djelo kvalificirano teom posljedicom-postoji kada uinitelj poduzme radnju radi ostvarenja jedne odreene posljedice a ostvari teu posljedicu od one koju je htio i koja se mogla oekivati. Uvjeti su : -da je radnja uinjena sa umiljajem ili nehatom -tea posljedica od uobiajene -uzrono-posljedina veza izmeu radnje uinitelja i posljedice -u odnosu na teu posljedicu poinitelj mora djelovati s umiljajem ili nehatom -otrije kanjavanje u zakonu za ovakvu teu posljedicu. - Kazneno djelo kvalificirano naroitom okolnou-postoji ako je djelo uinjeno u takvim uvjetima na takav nain ili pod takvim okolnostima koji mu daju poseban vid drutvene opasnosti. Uvjeti su: -poduzimanje radnje pod okolnostima koje ine elemente bia kaznenog djela npr.nain,sredstvo,mjesto i vrijeme uinjenja itd. -kvalifikatorne okolnosti moraju postojati u vrijeme poduzimanja radnje uinjenja kaznenog djela -kvalifikatorne okolnosti moraju biti obuhvaene umiljajem uintelja -stroije kanjavanje u zakonu. OSNOVI KOJU ISKLJUUJU POSTOJANJE KRIVNJE: Osnovi koji iskljuuju postojanje krivnje istovremeno iskljuuju i postojanje krivine odgovornosti a to su:-prinuda,sila i prijetnja -stvarna zabluda -pravna zabluda.

27

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
1.Prinuda-to je pritisak na volju uinitelja djela koji dolazi s vana, a koji moe biti izazvan raznim uzrocima kao npr.prirodnim dogaajem, ivotinjskom snagom i ljudskim radnjama. Prinuda od ovjeka naziva se vis maior. Moe biti FIZIKA I PSIHIKA. Fizika je ona kojom se djeluje na tijelo ovjeka primoravajui ga da uini kazneno djelo, a Psihika je ona kojom se djeluje na volju i osjeaje ovjeka. -Sila-to je upotreba fizike snage od strane jedne osobe prema drugoj sa ciljem da se ona prinudi na neko injenje ili neinjenje koje dovodi do zabranjene posljedice tj.kazneno djelo. Sila moe biti: APSOLUTNA-postoji kada je pritisak takav da je ovjek potpuno lien sposobnosti za ostvarenje voljnog akta, tako da se (ne)poduzimanje tjelesnog pokreta ne moe smatrati kao njegov, ve kao tui akt. KOMPULZIVNA-ili relativna sila postoji kada osoba ima sposobnost za odluivanje, ali je njena odluka da poduzme radnju kaznenog djela iznuena. -Prijetnja-to je stavljanje u izgled zla nekoj osobi koje je podobno da utjee na njenu volju tako da ona donese odluku(ne)poduzme radnju i time prouzrokuje zabranjenu posljedicu. Moe biti uinjena:usmeno,pismeno ili konkludentnom radnjom. Da bi prijetnja bila od znaaja za kaznenu odgovornost uinitelja djela neophodno je da bude: ozbiljna, mogua, sadanja i neotklonjiva. 2.Stvarna zabluda-zabluda je postojanje pogrene ili nepotpune predodbe o nekoj okolnosti. Postoji stvarna i pravna zabluda. Stvarna zabluda je zabluda u pogledu neke stvarne okolnosti kaznenog djela. OTKLONJIVA ZABLUDA postoji kad je uinitelj imao pogrenu predstavu o obiljejima kaznenog djela ili okolnostima koje iskljuuju drutvenu opasnost ili protupravnost djela iako je bio duan i mogao imati pravilnu predstavu o tim okolnostima. NEOTKLONJIVA ZABLUDA postoji kada uinitelj nije bio duan niti je mogao imati pravilnu predodbu o stvarnim okolnostima djela. Posebni sluajevi stvarne zablude su:zabluda o predmetu, zabluda o linosti i zabluda o uzronoj vezi. 3.Pravna zabluda-to je zabluda o zabranjenosti djela. Postoji u nekoliko sluajeva: -kada uinitelj nije svjestan da je to djelo zakonom odreeno kao kazneno djelo -nije svjestan da je djelo protupravno -kad uinitelj smatra pogreno da neka okolnost koja nije element bia kaznenog djela iskljuuje protupravnost djela -kada uinitelj ne zna normu koja upotpunjuje blanketno bie kaznenog djela -kada uinitelj pogreno zakljui da neka okolnost koja je obiljeje bia kaznenog djela ini djelo dozvoljenim zbog malog znaenja djela -kad uinitelj pogreno svede neku stvarnu okolnost pod pojam koji zakon upotrebljava pri odreivanju kaznenog djela. Dvije su vrste:otklonjiva (kad je uinitelj bio duan i morao znati da je djelo koje namjerava da uini zabranjeno) i neotklonjiva zabluda (kad uinitelj djela nije mogao da zna da je djelo koje je uinio zabranjeno pravnim propisima

28

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
SUUESNITVO:
Postoji kada u prouzrokovanju posljedice kaznenog djela sudjeluje vie osoba. Za postojanje suuesnitva, pored uea vie osoba u uinjenju kaznenog djela potrebno je ispunjenje jo 2 uvjeta: -OBJEKTIVNA VEZA-da svaki suuesnik poduzima neku djelatnost kojom se doprinosi ostvarenju kaznenog djela tj.posljedica kaznenog djela mora biti rezultat skupne djelatnosti svih uesnika. -SUBJEKTIVNA VEZA-da kod svih suuesnika postoji svijest o zajednikoj djelatnosti usmjerenoj na poinjenje kaznenog djela. Oblici suuesnitva: Vie osoba moe sudjelovati u uinjenju kaznenog djela tako to neke od njih navode uinitelja da uini radnju, dok mu druge pomau da uini radnju i proizvede posljedicu kaznenog djela. Prvi sluaj je podstrekavanje a drugi pomaganje. Uz to postoji jo supoiniteljstvo. Kaznena odgovornost suuesnitva: Zasniva se na uraunljivosti i krivnji. Podstreka i pomaga odgovaraju samo kada su kazneno djelo uinili sa umiljajem, to znai da je umiljaj jedini oblik krivnje za suuesnika u uem smislu. Odgovornost suuesnika, posebno podstrekaa i pomagaa zasniva se na dva principa: -svatko odgovara u granicama svom umiljaja i iznad toga ne moe -svatko odgovara do granice ostvarenog od strane uinitelja ali ne i ispod toga. Odgovornost suuesnika u granicama svog umiljaja: Suuesnik e biti kazneno odgovoran za posljedicu koju je prouzrokovao uinitelj samo onda ako je ona obuhvaena njegovim umiljajem i to u onom obliku u kome ju je on predvidio. Takoer odgovara za teu posljedicu ako se ona moe pripisati njegovu nehaju,te za djelo kvalificirano naroitim okolnostima ako su mu te okolnosti bile poznate. Odgovornost suuesnitva u granicama onoga to je uinjeno: Ako se dogodi da uinitelj uini manje od onoga to je obuhvaeno umiljajem suuesnika tada e i suuesnik odgovarati za djelo koje je uinitelj uinio ili pokuao uiniti, a ne i za djelo koje je bilo obuhvaeno njegovim umiljajem. UINITELJSTVO: To je osnovni oblik uea neke osobe u ostvarenju kazneno pravne posljedice. Uiniteljstvo postoji kada samo jedna osoba ini kazneno djelo. Uinitelj je ona osoba koja poduzima radnju uinjenja i prouzrokuje posljedicu kaznenog djela. Postoje 2 vrste uiniteljstva: UINITELJSTVO U UEM SMISLU postoji onda kada samo jedna osoba poduzima one djelatnosti koje zakon odreuje kao radnju uinjenja kaznenog djela. Sve ostale osobe koje poduzimaju druge djelatnosti izvan radnje uinjenja, a kojima doprinose ostvarenju djela nisu uinitelji ve suuesnici. UINITELJSTVO U IREM SMISLU negira suuesnitvo jer obuhvaa sve osobe koje na bilo koji nain uestvuju u stvaranju jednog djela.

29

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Kazneni Zakon BIH usvaja ui pojam uiniteljstva. Posredno uiniteljstvo: Ono postoji kada jedna osoba iskoristi drugu za uinjenje kaznenog djela. Posredni uinitelj koristi neznanje, zabludu, nesavjesnosti i duevnu nezrelost jedne osobe tako da je navede da uini radnju i prouzrokuje posljedicu kaznenog djela koju ne eli. Razlikuju se: - NESVJESNO I NEVOLJNO ORUE kada se neka osoba za uinjenje kaznenog djela poslui npr. neuraunljivom osobom - SVJESNO I VOLJNO ORUE postoji kada uinitelj djelo ne ostvaruje kao svoje - NENAMJERNO DOLOZNO ORUE postoji kada jedna osoba ostvaruje kazneno djelo s namjerom kao elementom bia ali ta namjera ne postoji kod nje nego kod druge osobe - NEKVALIFICIRANO DOLOZNO ORUE postoji kada se jedna osoba koja posjeduje neko svojstvo za uinjenje kaznenog djela poslui drugom osobom za njegovo uinjenje a koja nema to svojstvo. SUPOINITELJSTVO: To je svjesno i voljno zajedniko sudjelovanje u poduzimanju djelatnosti kojima se ini kazneno djelo. Supoinitelj mora posjedovati sva svojstva koja se po zakonu trae za uinitelja tog djela. Za postojanje supoiniteljstva pored vie osoba potrebno je da se ispuni i subjektivna i objektivna veza izmeu supoinitelja. SUKCESIVNO SUPOINITELJSTVO nije nuno da svi supoinitelji sudjeluju od samog poetka u ostvarenju radnje uinjenja. Pojam i vrste supoiniteljsva prema naem kaznenom pravu: Supoiniteljstvo postoji kada vie osoba zajedniki uine kazneno djelo sudjelovanjem u radnji uinjenja ili poduzimajui neto drugo ime se na odluujui nain doprinosi uinjenju kaznenog djela. - PRIVIDNO, NEPRAVNO ILI PARALELNO supoiniteljstvo postoji kada vie osoba sudjeluje u uinjenju kaznenog djela ali bez odluke o zajednikom poduzimanju djelatnosti tako da se svaka pojavljuje kao samostalni uinitelj. - SUKCESIVNO ILI NAKNADNO postoji kada u uinjenju kaznenog djela sudjeluje vie osoba koje se smjenjuju u injenju djelatnosti ili ako se jednoj osobi koja je zapoela uinjenje pridrui druga osoba prije nego to je radnja uinjenja dovrena. - NUNO SUPOINITELJSTVO postoji kod onih kaznenih djela koja ne mogu biti uinjena samo od stane jedne osobe ve je potrebno da u njihovom uinjenju sudjeluju 2 ili vie osoba. Kod nekih kaznenih djela nunog supoiniteljstva radnje koje poduzimaju supoinitelji odvijaju se jedna nasuprot drugoj, tj. susreu se-kaznena djela susretanja(dvobranost, rodoskrvnue), a drugu grupu ine djela kod kojih se radnja sauiniteljstva kreu u istom pravcu, pa se slivaju-kaznena djela sticanja ili konvergentna kaznena djela (oruana pobuna, pobuna osoba lienih slobode.Treu grupu ine kaznena djela kod kojih su interesi uesnika u sukobu-divergentna kaznena djela (uestvovanje u tui).

30

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Supoinitelj je kazneno odgovoran u granicama svog umiljaja ili nehaja. Kaznena odgovornost supoinitelja je samostalna. Supoiniteljima se mogu smatrati 2 kategorije osoba: - osobe koje su sudjelovale u radnji poinjenja bez obzira na to da li su to djelo htjeli kao svoje - osobe koje nisu uestvovale u radnji poinjenja ve u nekoj drugoj radnji koja je u vezi s njom, tako da na odluujui nain doprinose uinjenju djela, ali koje smatraju djelo svojim i zajednikim ostvarenjem. Postoje i kaznena djela kod kojih supoiniteljstvo nije mogue i to: - delikta propria (kaznena djela sa posebnim subjektom) to su djela slubene prirode i to ona gdje se trai svojstvo naredbodavca ili komandne osobe - svojeruna kaznena djela su djela koje moe uiniti samo odreena osoba i to ona osobno

PODSTREKAVANJE POTICANJE: To je umiljajno poticanje druge osobe na uinjenje odreenog djela. Radnja podstrekaa mora biti usmjerena da kod druge osobe izazove ili uvrsti odluku da poduzme radnju kojom e biti prouzrokovana posljedica kaznenog djela. To je aktivna djelatnost tj. izvrava se samo injenjem i to rijeima. Moe se izvriti npr. nagovaranjem, davanjem poklona, dovoenjem u zabludu, prijetnjom i slino. Za postojanje podstrekavanja potrebno je da se navoenja neke osobe na uinjenje odreenog kaznenog djela ini sa umiljajem.
Vrste podstrekavanja: NEPOSREDNO podstrekavanje postoji kada podstreka sam navodi drugu osobu na uinjenje kaznenog djela. POSREDNO postoji kada podstreka koristi druge osobe za navoenje podstrekavane osobe na uinjenje kaznenog djela. Javlja se uvijek kao sukcesivno supoticanje. Za supoticaj su vana 2 elementa: zajedniko uestvovanje u navoenju druge osobe na uinjenje kaznenog djela i svijest o tom zajednikom djelovanju. Odgovornost i kanjivost podstrekaa: Kazneno je odgovoran samo za umiljajno podstrekavanje, navoenje druge osobe na kazneno djelo. Kanjava se kaznom koja je predviena za uinitelja. Ako je djelo ostalo na pokuaju podstreka e biti kanjen za pokuaj. Nehajno podstrekavanje nije kanjivo. Oslobaa se od kazne ukoliko dobrovoljno sprijei uinjenje kaznenog djela. Postrekavanje i sticaj: IDEALNI STICAJ PODSTREKAVANJA postojat e kada jedna osoba sa jednom radnjom navoenja podstrekne 1 ili vie osoba na uinjenje vie kaznenih djela. REALNI STICAJ PODSTREKAVANJA postojat e kada ista osoba sa vie radnji navoenja podstrekne 1 ili vie osoba na uinjenje vie kaznenih djela bez obzira da li su uinjena u idealnom ili realnom sticaju od strane uinjtelja.

31

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
PRODUENO POTICANJE postoji kada poticatelj u vie mahova navodi jednu osobu na uinjenje istog ili istorodnog kaznenog djela koje ova i vie puta ini prema istom pasivnom subjektu i to u jednom odreenom vremenskom periodu. Neuspjelo podstrekavanje- 5 sluajeva) Postoji: - kada podstreka ne uspije stvoriti odnosno uvrstiti odluku kod podstrekavanog - kada podstreka uspije stvoriti ili uvrstiti odluku kod podstr. osobe ali ova iz bilo kojeg razloga ne pristupi uinjenju kaznenog djela - kada podstreka stvori ili uvrsti odluku kod podstrekavane osobe, ali ova svojom radnjom ostvari neko drugo kazneno djelo nezavisno od radnje podstrekavanja. Podstrekavanje kao samostalno kazneno djelo: Postoji kada je zakonom odreena kao kazneno djelo i moe biti ostvareno kao svreno djelo ili moe ostati u pokuaju. Uspjelo ili neuspjelo poticanje predstavlja svreno kazneno djelo poticanja. Pokuaj poticanja postoji kada je radnja poticanja poduzeta ali iz bilo kojih razloga nije dolo do utjecanja na volju onog na koga se poticanje odnosilo.

POMAGANJE:
To je umiljajno poduzimanje radnje kojom se doprinosi uinitelju da uini odreeno kazneno djelo. To doprinoenje sastoji se u stvaranju pogodnih uvjeta i pretpostavki za poduzimanje radnje uinjenja i prouzrokovanje posljedice. Pomaganje je npr. davanje savjeta, otklanjanje prepreka za uinjenje kaznenog djela, unaprijed obeano pokrivanje kaznenog djela, stavljanje uinitelju na raspolaganje sredstva za uinjenje kaznenog djela. Vrste pomaganja: S obzirom na karakter djelatnosti moe biti FIZIKO I PSIHIKO. Prema nainu pruanja pomoi moe biti NEPOSREDNO I POSREDNO. S obzirom na vrijeme pruanja pomoi razlikuje se PREDHODNO, ISTOVREMENO I NAKNADNO POMAGANJE. Postoji jedan poseban sluaj pruanja pomoi uinitelju poslije uinjenog kaznenog djela koji se zove DOTICAJ SA KAZNENIM DJELOM, PRIKRIVANJE ILI PODRAVANJE. Prikrivanje moe biti stvarno gdje se skrivaju tragovi ili predmeti kaznenog djela i lino osobno pomaganje uinitelju da ne bude otkriven. Prema nainu uinjenja pomaganje moe biti POZITIVNO(injenjem) I NEGATIVNO (neinjenjem). Kaznena odgovornost i kanjivost pomagaa postoji samo kada on postupa s umiljajem, direktnim i eventualnim. Pomaganje i sticaj: Idealni sticaj postoji ako pomaga s jednom radnjom doprinese uinjenju vie kaznenih djela bez obzira jesu li uinjena u idealnom ili realnom sticaju jedne ili vie osoba. Realni sticaj postoji kada pomaga sa vie radnji pomaganja doprinese ostvarenju vie kaznenih djela.

32

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Neuspjelo pomaganje: Postoji kada pomaga ostvari radnju pomaganja a uinitelj ne poduzme radnju uinjenja ili uini kazneno djelo nezavisno od radnje pomaganja. Ne kanjava se. Pomaganje kao samostalno kazneno djelo: U nekim sluajevima pomaganje se inkriminira kao samostalno kazneno djelo. Samim poduzimanjem te radnje pomaganja postoji kazneno djelo za koje zakon propisuje odreenu vrstu i mjeru kazne npr. navoenje na samoubojstvo.

KAZNENE SANKCIJE
POJAM: Kaznene sankcije su zakonom odreene mjere drutvenog reguliranja protiv uinitelja kaznenog djela koje primjenjuje dravni organ u cilju zatite drutva i njegovih najznaajnijih dobara i vrijednosti od svih oblika kriminaliteta.Predstavljaju represivnu reakciju koju poduzima drava kao predstavnik odreenog drutva u cilju njegove zatite i zatite pojedinaca od tetnih posljedica koje im se nanose injenjem kaznenih djela. OPI ELEMENTI KAZNENIH SANKCIJA: -kaznene sankcije mogu se primijeniti samo prema osobi koja je uinila kazneno djelo i za koju je to dokazano u kaznenom postupku od strane nadlenog suda -princip zakonitosti-kaznene sankcije moraju biti odreene u zakonu -kaznene sankcije mogu biti izreene samo od strane suda u zakonom odreenom postupku -imaju karakter prinude protiv uinitelja kaznenog djela -sve kaznene sankcije imaju istu svrhu: utjecaj na druge da potuju pravni sustav i ne ine kaznena djela i spreavanje uinitelja da uini kazneno djelo i poticanje njegovog preodgoja. VRSTE KAZNENIH SANKCIJA: Najpoznatije su: kazne, mjere sigurnosti, odgojne mjere, uvjetna osuda, sudska opomena itd. Kazneni zakoni BIH predviaju: 1.kazne;2.odgojne mjere;3.upozoravajue sankcije;4.mjere sigurnosti.

KAZNA
POJAM: To je prinudna mjera predviena zakonom koju izrie sud kazneno dogovornom uinitelju kaznenog djela u cilju zatite osobnih sloboda i prava ovjeka te drugih prava i drutvenih vrijednosti zajamenih i zatienih sustavom i meunarodnim pravom, a koja se sastoji u oduzimanju ili ograniavanju njegovih sloboda i prava.

33

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
OPI ELEMENTI KAZNE:
-kao prinudna mjera predstavlja zlo koje se nanosi uinitelju zbog uinjenja kaznenog djela, a koje se sastoji u oduzimanju ili ograniavanju njegovih sloboda ili prava -ima odreenu svrhu koja se eli postii njenim izvrenjem -kazna mora biti odreena zakonom -primjena kazne zavisna je od postojanja kaznenog djela i kaznene odgovornosti uinitelja -moe biti izreena samo od strane suda i to u zakonom odreenom postupku koji garantira pravilnost njenog izricanja RELATIVNI ELEMENTI KAZNE: -kazna treba biti osobna, tj. da pogaa samo uinitelja djela; -treba biti ovjena tj.humana -treba biti moralna -kazna treba biti razmjerna teini uinjenja kaznenog djela -treba biti djeljiva, -treba biti opoziva, znai da u sluaju nezakonita izricanja moe biti ukinuta -treba biti popravljiva da se mogu otkloniti posljedice koje proizlaze iz njene prirode -treba biti zamjenjiva, u sluaju potrebe moe biti zamijenjena blaom vrstom kazne od one koja je izreena u presudi PRAVNA OSNOVA KAZNE: Razvilo se vie teorija o tom pitanju a najpoznatija su:1.idealistike teorije;2.teorije drutvenog ugovora;3.pravne teorije;4.socioloke teorije. Pitanje se svodi na davanje odgovora na osnovu ega drutvo-drava ima pravo na kanjavanje uinitelja kaznenog djela. CILJ(SVRHA)KANJAVANJA PO NAEM KAZNENOM PRAVU: -da se izrazi drutvena osuda za uinjeno kazneno djelo -da se utjee na uinitelja da ubudue ne ini kazneno djelo -da se utjee na ostale graane da ne ine kaznena djela -da se utjee na svijest graana o pogibeljnosti kaznenih djela i o pravednosti kanjavanja uiniteljaVRSTE KAZNI SUSTAV KAZNI je skup svih kazni sadranih u krivinom zakonodavstvu jedne zemlje, nain njihovog odreivanja i njihov meusobni odnos. Postojanje veeg broja kazni uvjetuje: 1.potreba efikasne i kvalitetne borbe protiv kriminaliteta 2.potreba prilagoavanja vrste i visine kazne uinitelju djela radi ostvarenja resocijalizacije

34

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Mogu se podijeliti prema razliitim kategorijama: -s obzirom na samostalnost u izricanju , dijele se na glavne(kazne koje se mogu izrei samostalno) i sporedne (one koje se mogu izrei samo uz glavnu kaznu) -s obzirom na trajanje-trajne(doivotna kazna) i vremenske(izreene na odre. Vrijeme) -s obzirom na dobra koja kazna pogaa:kazne protiv ivota,tjelesnog integriteta, slobode -s obzirom na nain propisivanja kazne mogu biti alternativne(sud izrie samo jednu od njih) i kumulativne( sud izrie sve propisane kazne prema uinitelju). Zatvor je kazna protiv slobode, a novana kazna je kazna protiv imovine.Sustav kazni u BIH ima odreene karakteristike: -postojanje malog broja kazni, zakonitost u izricanju kazni, ne postoje kazne protiv ivota, tijela i protiv graanskih prava, za jedno kazneno djelo moe se izrei samo jedna glavna i jedna sporedna kazna. KAZNE ZA PRAVNE OSOBE: -novana kazna u iznosu od 5000 do 5 000 000 km -kazna oduzimanja imovine -kazna prestanka pravne osobe. SMRTNA KAZNA: To je najtea, kapitalna kazna u svim kaznenim sustavima u kojim postoji. U BIH smrtna kazna je brisana iz sustava kazni 1998.god. Umjesto nje moe se propisati kazna dugotrajnog zatvora od 20-45 god. ZATVOR: Sastoji se u oduzimanju slobode kretanja uinitelju kaznenog djela za, u sudskoj presudi, odreeno vrijeme. PROBLEM KRATKIH KAZNI ZATVORA: -kratke kazne zatvora nisu pogodne za ostvarenje specijalne ni generalne prevencije -ne postoji mogunost primjene ozbiljno odgojno-preodgojnih, pedagokih tretmana prema osueniku -stavlja se peat osuivanosti na uinitelja to tetno djeluje na njegov drutveni status -zatvaranje u kratkom trajanju stimulira povrat -tetna je za odreene kategorije uinitelja kaznenog djela kao to su npr.maloljetnici, mlae punoljetne osobe, alkoholiari itd. -kratke kazne zatvora su krajnje neekonomine, kotaju drutvo a ne donose nikakvu materijalnu korist. KAZNA LIAVANJA SLOBODE U KAZNENOM PRAVU BIH: Kazna zatvora moe se izrei kao glavna kazna samo kada je zakonom propisana za odreeno djelo i ne moe biti kraa od 30 dana ni dua od 20 godina. Za najtee oblike tekih, kaznenih djela koja su uinjena sa umiljajem moe se zakonom propisati kazna dugotrajnog zatvora od 20-45- god(u RS 25). Iskljuena je mogunost njenog izricanja osobi koja u vrijeme uinjenja djela nije navrila 21 god.ivota. Izreena kazna zatvora do 3 mjeseca moe na zahtjev osuene osobe zamijeniti novanom kaznom.

35

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Kazna dugotrajnog zatvora ne moe se propisati kao jedina glavna kazna za pojedino kazneno djelo ve u alternaciji sa kaznom zatvora. Kazna zatvora se izrie na pune godine i mjesece, a do 6 mjeseci i na pune dane. Kazna dugotrajnog zatvora izrie se samo na pune godine. U sluaju izricanja kazne dugotrajnog zatvora, amnestija i pomilovanje se mogu dati tek nakon izdrane tri petine ove kazne. RAD ZA OPE DOBRO NA SLOBODI: Kazna zatvora od najvie 6 mjeseci moe se uz pristanak osuenog zamijeniti radom za ope dobro na slobodi. Sud odreuje duinu njegova trajanja koje mora biti razmjerno izreenoj kazni zatvora od najmanje 10 do najvie 60 radnih dana,a rok za izvrenje rada za ope dobro ne moe biti krai od 1 mj. Niti dulji od 1 godine. PRIMJENE PARAPENALNIH MJERA: Parapenalne mjere:naknada tete, ambulantni tretman ili upuivanje na obuku, drutveno koristan rad, rad u korist drutvene zajednice, vikend zatvaranja, kuni zatvor, elektronski nadzor i sl. U odnosu na kazne parapenalne mjere imaju niz prednosti kao to su: humani karakter, manji stupanj represivnosti, uspostavljena suradnja s okrivljenim i njegov aktivni odnosu izvrenju mjere, postizanje reparacije(naknade) oteenom, uee drutvene zajednice u izvrenju ovih mjera ime se lake postiu efekti resocijalizacije. Nedostaci:one mogu predstavljati pojaano sredstvo represije, okrivljeni moe izbjei krivini postupak, dovode do nejednakosti poinitelja kaznenog djela zavisno od njihovog imovinskog stanja, poskupljuje postupak izvrenja kaznenih sankcija, estom primjenom slabi povjerenje graana u pravdu, primjena ovih mjera zahtjeva pribavljanje niz podataka o okrivljenom i njegovom okruenju to produava i poskupljuje kazneni postupak. UVJETNI OTPUST: Sastoji se u otputanju osuene osobe sa odsluenjem kazne zatvora prije potpunog odsluenja i putanja na slobodu pod uvjetom da do isteka vremena za koje je izreena kazna ne uini novo kazneno djelo. Uvjetni otpust mogu je : ako je osueni odsluio polovinu izreene kazne a samo izuzetno treinu i ako se osueni popravio do te mjere da se oekuje da e se na slobodi ponaati primjereno, a naroito da nee uiniti kazneno djelo. Otpust traje onoliko vremena koliko je osuenom ostalo do potpunog izdravanja izreene kazne. OPOZIVANJE UVJETNOG OTPUSTA: Ako uvjetno otputeni ne opravda ukazano povjerenje dolazi do opozivanja uvjetnog otpusta i njegovog vraanja u zatvor. O tom opozivanju odluuje sud. Do obveznog opozivanja dolazi kada uvjetno otputeni ponovno uini kazneno djelo za koje mu je izreena kazna zatvora od 1 godine ili tea kazna. Do fakultativnog opozivanja dolazi u sluaju izricanja kazne zatvora do 1 godine za novoizvreno kazneno djelo u vrijeme uvjetnog otpusta. Kad sud odlui da opozove uvjetni otpust tada po pravilima za izricanje kazne za djela u sticaju izrie jedinstvenu kaznu od koje odbija prethodno izdrani dio kazne po ranije izreenoj presudi.

36

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
POSTPENALNA POMO: Da bi se sprijeilo ponovno vraanje osuenog na put kriminala pruaju mu se mjere pomoi(postpenalne) koje se sastoje u pronalaenju zaposlenja, smjetaja, osiguranju lijeenja ,pruanju materijalne pomoi itd. NOVANA KAZNA: Sastoji se u obvezi osuene osobe da u odreenom roku uplati presudom odreeni novani iznos u korist drave. Moe se izrei kao glavna i sporedna kazna. Izrie se na dva naina: u dnevnim iznosima od 5 do 360 dnevnih iznosa, a ako je kazneno djelo uinjeno iz koristoljublja i do 1500 dnevnih iznosa; u odreenom ili fiksnom iznosu moe se izrei od 150 km odnosno 50 000 km, a ako se radi o kaznenom djelu iz koristoljublja i do 1 000 000 km, osim u sluajevima koji su izriito propisani u zakonu. Rok plaanja je od 15 dana do 6 mjeseci, rauna se od dana pravosnanosti presude. NAINI UTVRIVANJA KAZNE Dva su osnovna NAINA utvrivanja novane kazne: metoda fiksnih iznosa i metoda dani-novana kazna. U opravdanim sluajevima sud moe odobriti isplatu novane kazne u ratama u njihov iznos i rok uplate ne moe da bude dui od 2 godine. Smru osuene osobe kojoj je izreena novana kazna gasi se i sama kazna da bi se ouvao osobno karakter kazne. Nedostatci:-imovinske kazne nisu osobne prirode jer se njihovim izvrenjem pogaaju i lanovi porodice uinitelja kaznenog djela koji nisu krivi za injenje djela -nepravine su, jer tee pogaaju siromane, manje imune uinitelje kaznenog djela -izvrenje imovinskih kazni, posebno novanih moe da se izbjegne zaduenjem , poklonima ili gubitkom izvora prihoda na drugi nain -ne utjeu na preodgoj uinitelja kaznenog djela jer ne pogaaju uzroke kriminalne dunosti. L.48. ZAMJENA NOVANE KAZNE Novana kazna se ne naplauje prisilno. Ako se novana kazna ne moe u cijelosti ili djelomino naplatiti u roku koji je utvren presudom, sud e bez odlaganja donijeti odluku da se novana kazna zamijeni zatvorom. (primjer: za svakih zapoetih 50 KM novane kazne odrediti 1 dan zatvora, ali zatvor u tom sluaju ne moe biti dulji od godinu dana).Ako osuenik isplati samo dio novane kazne, ostatak e se razmjerno pretvoriti u zatvor. ODMJERAVANJE KAZNE POJAM I VRSTE: To je odreivanje vrste i visine kazne koja se izrie uinitelju za uinjeno kazneno djelo. Razlikujemo zakonsko, sudsko i administrativno odmjeravanje kazne.

37

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
ZAKONSKO ODMJERAVANJE KAZNE: Vri ga zakonodavac prilikom odreivanja kaznenog djela u zakonu. Postoji nekoliko naina: -sustav apsolutno neodreenih kazni(zakonodavac preputa sudu da odredi vrstu i visinu kazne koju e izrei uinitelju za konkretno kazneno djelo) -sustav apsolutno odreenih kazni (zakono0davac odreuje vrstu i visinu kazne za pojedina kaznena djela tako da je sud duan da izrekne propisanu kaznu im ustanovi da je uinjeno kazneno djelo za koje je kazna predviena) -sustav relativno odreenih kazni. (zakonodavac odreuje vrstu kazne i njen minimalni i maximalni iznos za svako kazneno djelo, dajui time granice u kojima sud moe da se kree kod izricanja kazne za svaki konkretni sluaj). SUDSKO ODMJERAVANJE KAZNE: Sud ga vri na svakom konkretnom sluaju. Da bi sud to bolje ostvario svoju ulogu kazneni zakoni u BIH predviaju opa pravila o odmjeravanju kazni kojima nalau sudu da imajui u vidu granice propisane kazne u zakonu i svrhu kanjavanja uzmu u obzir sve olakavajue i oteavajue okolnosti, te posebna pravila pomou kojih sud moe da vri ublaavanje ili pootravanje kazne sa ciljem da je uini srazmjernom teini djela i drutvenoj opasnosti uinitelja. ADMINISTRATIVNO ODMJERAVANJE KAZNE: Kaznu odmjeravaju administrativni organi, organi nadleni za izvrenje kazne. Opravdava se injenicom da sud nije u mogunosti da odredi kakvo e ponaanje imati osueni u toku izvrenja kazna i koliko e biti potrebno vremena za njegov preodgoj, popravljanje i racionalizaciju.Protivno je principu zakonitosti. INDIVIDUALIZACIJA KAZNE: To je prilagoavanje kazne uinjenom kaznenom djelu i njegovom uinitelju sa ciljem da se odredi kazna koja e najefikasnije moi utjecati na preodgoj uinitelja djela. OLAKAVAJUE I OTEAVAJUE OKOLNOSTI(U KAZNENOM PRAVU BIH): To su okolnosti koje se odnose na kazneno djelo ili uinitelja, a koje utjeu da kazna bude manja ili vea u granicama koje su propisane za to djelo. Zavisno od toga da li se odnose na kazneno djelo ili uinitelja sve okolnosti( u BIH) se dijele na:-objektivne-jaina ugroavanja ili povrede zatienog dobra -subjektivne-stupanj kaznene odgovornosti, pobude iz kojih je djelo uinjeno, raniji ivot, osobne prilike i dranje uinitelja poslije uinjenog kaznenog djela. Pobude su unutarnji razlozi kojima se uinitelj rukovodio kod uinjenja k.d., a pobude mogu biti humane(saaljenje, ljubav, ast) i niske( mrnja, pakost, pohlepa).U prvom sluaju one e djelovati olakavajue, a u drugom kao oteavajue okolnosti.

38

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
ODMJERAVANJE KAZNE PRAVNOJ OSOBI: Uz olakavajue i oteavajue okolnosti sud mora uzeti u obzir i ekonomsku mo pravne osobe i pridravati se granica postavljenih u zakonu. Novana kazna moe biti samo do polovine imovine pravne osove. Za kaznena djela za koja je propisana kazna zatvora do 3 godine pravna osoba moe biti kanjena sa 850 000 km, a za preko 3 godine-najmanje 2 500 000 km, za kaznu od 5 ili vie godina moe se oduzeti imovina. KVALIFIKATORNE I PRIVILEGIRAJUE OKOLNOSTI: Te su okolnosti od velikog znaenja i utjeu na vrstu i visinu kazne. Koje okolnosti ine djelo kvalificiranim ili privilegiranim odreuje zakonodavac. Kvalificirane okolnosti svojim postojanjem daju kaznenom djelu poseban, tei vid, zbog ega ga zakon posebno kvalificira i tee kanjava. Privilegirajue ili ublaavajue okolnosti ine da jedno kazneno djelo postave lake od osnovnog oblika. UBLAAVANJE KAZNE-l.50 To je vanredan nain odmjeravanja kazne putem ovlatenja suda da moe uinitelju kaznenog djela izrei kaznu ispod minimuma propisane kazne za uinjeno djelo do opeg minimuma te vrste kazne ili zamijeniti propisanu kaznu blaom vrstom kazne. Sud to moe uiniti u 2 sluaja: -kad zakon propisuje da se uinitelj moe blae kazniti -kad sud utvrdi olakavajue okolnosti koje ukazuju da se i blaom kaznom moe postii svrha kanjavanja. . Postoje tri sistema zakonskog reguliranja instituta ublaavanja kazne: -da se osnove za ublaavanje kazne izriito predviene u zakonu tako da sud ima samo utvrditi njihovo postojanje i da ublai kaznu -da se sudu daju iroka ovlatenja bez utvrivanja bez utvrivanja posebnih pravila o ublaavanju kazne -kombinirani sistem prema kome zakon propisuje osnovna pravila o ublaavanju kazne, a sud je ovlaten da u primjeni odlui po svom uvjerenju. UBLAAVANJE KAZNE U BIH U BIH ublaavanje kazne javlja se kao opi i posebni institut. Opi institut primjenjuje se u 3 sluaja: -u sluaju kada postoje zakonom odreene okolnosti koje imaju karakter opih osnova za ublaavanje kazne:prekoraenje granica krajnje nune obrane, prekoraenje granica krajnje nude, bitno smanjena uraunljivost, pravna zabluda iz opravdanih razloga, pokuaj kaznenog djela i pomaganje. -u sluajevima gdje je predviena mogunost oslobaanja od kazne sud je ovlaten da uinitelju ublai kaznu kod postojanja nepodobnog pokuaja i dobrovoljnog odustanka -u sluaju kada postoje osobito olakavajue okolnosti koje ukazuju na to da se i sa ublaenom kaznom moe postii svrha kanjavanja za ublaavanje kazne, u ovom sluaju potrebna su 2 uvjeta:1.da je uslijed djelovanja osobito olakavajuih okolnosti uinjeno djelo dobilo izuzetno lak vid, 2.da sud doe do uvjerenja da se u konkretnom sluaju svrha kanjavanja moe ostvariti i primjenom blae kazne.

39

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
VRSTE UBLAAVANJA KAZNE: 1. po mjeri i vrsti 2. ogranieno i neogranieno ublaavanje kazne GRANICE UBLAAVANJA KAZNE: -Kazne od 10 i vie godina moe se ublaiti do 5 godina, - kazna zatvora od 5 godina moe se ublaiti do 2 godine, -ako je propisana kazna zatvora od tri i vie godina moe se ublaiti do jedne godine zatvora propisana kazna do 2 godine moe se ublaiti do 6 mjeseci zatvora, - od 1 godine moe se ublaiti do 3 mjeseca, -od najvie 1 godina moe se ublaiti do 30 dana zatvora, a -ako je propisana novana kazna s najmanjom mjerom moe se ublaiti do 5 dnevnih iznosa ili 150 km.(50KM u KZRS). OSLOBOENJE OD KAZNE: Postoji kada sud u kaznenom postupku utvrdi da je jedna osoba uinila odreeno kazneno djelo i da je kazneno odgovorna, ali ga oslobaa od kazne.

Dva su osnova za oslobaanje:

-ope osnove za osloboenje od kazne ine izvjesni instituti koji dovode u pitanje opravdanosti i svrsishodnost primjene kazne:prekoraenje granica nune obrane uslijed razdraenosti ili prepasti izazvane napadom, prekoraenje granica krajnje nude pod osobito olakavajuim okolnostima, pravna zabluda iz opravdanih razloga, nepodoban pokuaj, dobrovoljni odustanak i dobrovoljno spreavanje uinjenja kaznenog djela od strane supoinitelja, podstrekaa ili pomagaa -posebni osnovi postoje:-kad je kazneno djelo uinjeno iz nehaja a posljedice teko pogaaju uinitelja, da izricanje kazne u takvom sluaju ne bi odgovaralo svrsi kanjavanja -ako je uinitelj poslije poinjenja kaznenog djela, a prije nego je saznao da je otkriven, dobrovoljno otklonio posljedice djela ili nadoknadio tetu prouzrokovanu kaznenim djelom -u posebnom djelu kaznenog zakona kod pojedinih kaznenih djela izriito je predviena mogunost osloboenja od kazne pod odreenim uvjetima. POVRAT: To je ponovno uinjenje kaznenog djela od osobe koja je ve bila osuena za neko kazneno djelo, a kaznenopravni znaaj povrata ukazuje da ranije izreena kazna za prethodno kazneno djelo nije bila dovoljna za popravljanje uinitelja, te da bi prema njemu trebalo primijeniti teu kaznu, to znai da je povrat oteavajua okolnost.

40

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
VRSTE POVRATA: S obzirom na prirodu-opi (kad poinitelj poslije izdrane kazne za prethodno djelo ponovno uini bilo koje kazneno djelo) i specijalni (kad uini isto ili istorodno djelo). S obzirom na vremenski razmak izmeu uinjenih kaznenih djela razlikuje se vremenski odreen( kad je novo djelo uinjeno u odreenom roku poslije izreene ili izdrane kazne za prethodno djelo 5-10 god.) i vremenski neodreen (kada uini novo kazneno djelo u bilo koje vrijeme poslije izdrane ili izreene kazne za prethodno). S obzirom na broj ponovo uinjenih kaznenih djela postoje obian (jednostruki) i viestruki povrat. S obzirom da li je prethodno izraena kazna ili ne-pravi (kad osoba opet uini kazneno djelo nakon to je izdrala kaznu za prethodno) ili prividni ( kad uini novo kazneno djelo poslije izreene presude za ranije kazneno djelo)povrat.

POVRAT U KAZNENOM PRAVU BIH: Povrat postoji kada je ranije osuena osoba za jedno djelo ponovno uini kazneno djelo. To je jedna okolnost od znaaja za odmjeravanje kazne koja ima samo karakter oteavajue okolnosti. Kod odmjeravanja kazne za kazneno djelo uinjeno u povratu sud je duan da uzme u obzir slijedee okolnosti: -da li je ranije djelo iste vrste kao i novo -da li su oba djela uinjena iz istih pobuda -koliko je vremena proteklo od ranije osude, odnosno od izdrane ili oprotene kazne. ODMJERAVANJE KAZNE ZA DJELA U STICAJU(BIH): Kada uinitelj sa jednom ili vie radnji ostvari vie kaznenih djela njemu se za sva ta djela istovremeno sudi u jednom postupku i izrie jedinstvena kazna. Kazneno pravo BIH primjenjuje jedinstvena pravila za odmjeravanje kazne za obje vrste sticaja(idealni i realni). Tri su osnovna sustava za odmjeravanje kazne za djela u sticaju koja priznaje i kazneno pravo BIH: 1.sustav apsorpcije;2. sustav asperacije;3.sustav kumulacije. Ta pravila primjenjuju se i za produeno kazneno djelo. Sustav apsorpcije- primjenjuje se kad je za neko od kaznenih djela u sticaju utvrena kazna dugotrajnog zatvora pa je sud izrie i kao jedinstvenu kaznu, to znai da ona apsorbira sve utvrene kazne za ostala djela u sticaju; Sustav asperacije- primjenjuje se kao osnovni sustav za odmjeravanje kazne za kaznena djela sticaju za koje je utvrena kazna u slijedeim sluajevima: 1. kad za sva djela u sticaju sud utvrdi kazne zatvora tada e izrei jedinstvenu kaznu zatvora koja e biti vea od svake pojedinane s tim da ne smije prijei njihov zbroj niti prijei 20 godina. 2. kada su za kaznena djela u sticaju propisane kazne zatvora do 3 godine, sud e izrei jedinstvenu kaznu koja e biti vea od svake ponaosob utvrene kazne, ali koja ne moe biti vea od osam godina (ograniena asperacija);

41

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
3. kada sud za sva djela u sticaju utvrdi samo novane kazne pa izrekne jedinstvenu kaznu koja mora biti vea od svake pojedine utvrene kazne, ali ne smije da dostigne njihov zbir. 4. sporednu kaznu sud izrie ako je ona utvrena bar za jedno djelo u sticaju, a ako je utvreno vie sporednih novanih, izrei e jedinstvenu novanu kaznu, 5. kad sud za neka kaznena djela u sticaju utvrdi kaznu zatvora, a za druga djela kaznu maloljetnikog zatvora, tada izrie jedinstvenu kaznu zatvora po unaprijed navedenim pravilima. Sustav kumulacije se primjenjuje kada sud za neka djela u sticaju utvrdi kaznu zatvora, a za druga djela novane kazne, tada izrie kao jedinstvenu kaznu i kaznu zatvora i novanu kumulativno. Pravila za odmjeravanje kazne za djela u sticaju primjenjuju se i kad uinitelj poini produeno kazneno djelo. ODMJERAVANJE KAZNE OSUENOJ OSOBI: Vri se za:-za uinjeno jedno ili vie kaznenih djela za koja se nije znalo u vrijeme suenja -za djelo koje je uinjeno prije pristupa odsluenju kazne po ranijoj osudi -ako osuenih uini kazneno djelo u tijeku odsluenja kazne zatvora, dugotrajnog ili maloljetnikog zatvora, sud izrie jedinstvenu kaznu za sva djela primjenom pravila o odmjeravanju kazne za djela u sticaju, osim za djela koja nisu obuhvaena osudom.

URAUNAVANJE PRITVORA I RANIJE KAZNE: Pritvor nije kazna ve mjera koja se poduzima u kaznenom postupku. Pritvor kao i svako drugo lienje slobode u vezi s kaznenim djelom, uraunavaju se u izreenu kaznu zatvora, dugotrajnog i maloljetnikog zatvora i novanu kaznu. Takoer se uraunava: dovoenje okrivljenog, vrijeme provedeno u zdravstvenoj ustanovi itd. Od ovog pravila postoje 2 izuzetka: -kada osuena osoba u toku izvravanja kazne zatvora, kazne dugotrajnog zatvora ili maloljetnikog zatvora uini novo kazneno djelo tada sud izrie kaznu nezavisno od ranije izreene kazne ako se primjenom pravila o odmjeravanju kazne za djela u sticaju ne bi mogla ostvariti svrha kanjavanja s obzirom na trajanje neizdranog djela ranije izreene kazne -kada osuena osoba za vrijeme izdravanja kazne zatvora, kazne dugotrajnog zatvora ili kazne maloljetnikog zatvora uini kazneno djelo za koje zakon propisuje novanu kaznu ili kaznu zatvora do 1 godine pa e se prema njemu primijeniti disciplinarna kazna. Uraunavanje pritvora ili druge ranije kazne u izreenu kaznu znai odbijanje djela vremena koje je provedeno na izdravanju kazne tako da osueni ima da izdri samo preostali dio kazne.

42

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
MJERE UPOZORENJA (OSIGURANJA)
- UVJETNA OSUDA I SUDSKA OPOMENA: Zajednike karakteristike mjera upozorenja:1.karakter djelovanja; 2.vezanost za kaznu; 3.vezanost za laka kaznena djela; 4.humani karakter i 5.svrha. Razlika izmeu sudske opomene i uvjetne osude svode se na slijedee: -1. Uvjetna osuda je upozoravajua, a sudska opomena opominjua sankcija; Sudska opomena je bezuvjetna osuda na prijekor ija se sutina sastoji u prijekoru koji se upuuje uinitelju za kazneno djelo uz opomenu da ubudue ne ini kaznena djela jer e za novo kazneno djelo biti kanjen.Sudska opomena je neopoziva-uinitelj novog djela ne moe biti kanjen za djelo za koje mu je izreena sudska opomena. 2.Uvjetna osuda se primjenjuje kao kriminalno politika mjera u vezi sa stvarnim kajanjem i moe se primijeniti i kod teih kaznenih djela, to nije sluaj sa sudskom opomenom. 3. Uvjetna osuda je uvjetno odlaganje izvrenja kazne koje se moe opozvati, a sudska opomena je bezuvjetna i neopoziva; 4. Uvjetna osuda se izrie presudom, a sudska opomena rjeenjem. POJAM I SUSTAV UVJETNE OSUDE Uvjetna osuda je odlaganje od izricanja ili izvrenja kazne uinitelju kaznenog djela pod uvjetom da za odreeno vrijeme ne uini novo kazneno djelo. Dva su sustava uvjetne osude:KONTINENTALNI (sud vodi postupak protiv poinitelja kaznenog djela i izrie mu vrstu i mjeru kazne, ali njeno izvrenje odlae za odreeno vrijeme pod odreenim uvjetima) i ANGLOAMERIKI (nema voenja kaznenog postupka, ve se suenje odlae za vrijeme dok se uinitelj kaznenog djela stavlja. Pod nadzor organa pravosua i javne sigurnosti). UVJETNA OSUDA U K.P. BIH U kaznenom pravu BIH uvjetna osuda je samostalna kaznena sankcija gdje sud kazneno odgovornom uinitelju utvruje kaznu i istovremeno odreuje da se ona nee izvriti ako osueni za vrijeme koje sud odredi, a koje ne moe biti krae od 1 ni due od 5 godina ne uini novo kazneno djelo. Pri odluivanju o izricanju uvjetne osude sud e voditi rauna o: osobnosti uinitelja djela, njegov raniji ivot, njegovo ponaanje poslije uinjenog kaznenog djela, stupanj kaznene odgovornosti. Pojavljuje se u dva oblika:1. u klasinom smislu i 2. sa zatitnim nadzorom.Uvjetna osuda moe biti izreena samo punoljetnom i kazneno odgovornom uinitelju. DJELOVANJE UVJETNE OSUDE: Osoba kojoj je ova sankcija izreena smatra se osuivanom osobom, a u sluaju novog kaznenog djela smatra se povratnikom. Uz nju se moe izrei mjera oduzimanja imovinske koristi, odreene mjere sigurnosti, ali ova ne proizvodi pravne posljedice osude. Ona se unosi u kaznenu evidenciju ali se brie nakon 1 godine od dana prestanka vremena provjeravanja ako nije opozvana.

43

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
UVJETI ZA IZRICANJE UVJETNE OSUDE: -da je uinitelju utvrena kazna zatvora od 2 godine ili novana ili obje kazne zajedno -uvjerenje suda da osueni i bez izvrenja izreene kazne nee initi kazneno djelo tako da se samim izricanjem osude moe ostvariti svrha kanjavanja. Kazneni zakoni u BIH predviaju mogunost izricanja uvjetne osude i pravnoj osobi kao uinitelju kaznenog djela. Tu se razlikuju OBVEZNI ( da osueni tijekom provjeravanja ne uini novo kazneno djelo, a rok ne moe biti krai od 1 ni dui od 5 godina) i FAKULTATIVNI ( mogu biti opi i posebni, opi se odnose na sva kaznena dijela i sve uinitelje, a posebni fakultativni uvjeti su predvieni kod pojedinih kaznenih djela u posebnom djelu kaznenog zakona)uvjeti. Ovi uvjeti se odreuju presudom i moraju biti ispunjeni u roku provjeravanja. OPOZIVANJE UVJETNE OSUDE: 1.prvi osnov je uinjenje novog kaznenog djela. 2.drugi je ranije uinjeno kazneno djelo za koje se nije znalo u vrijeme izricanja. 3.trei je osnov neispunjenje izreenih obveza. Ako ne opozove uvjetnu osudu, sud moe postupiti na dva naina:1. da za novo k.d., jedno ili vie izrekne uvjetnu osudu, 2. da za novo kazneno djelo izrekne bezuvjetnu kaznu. Odluku o opozivanju uvjetne osude donosi sud u obliku presude koji je sudio u prvom stupnju. UVJETNA OSUDA SA ZATITINIM NADZOROM l.69: Zatitni nadzor obuhvata niz zakonom predvienih mjera pomoi,brige, nadzora i zatite od 6 mjeseci do 2 godine. Sadraj nadzora: -lijeenje u odgovarajuoj zdravstvenoj ustanovi -uzdravanje od uporabe alkohola i droga -posjeivanje raznih savjetovalita -osposobljavanje za zanimanje -prihvaanje zaposlenja koje odgovara sposobnostima i struci osuenog -primjereno raspolaganje plaom i drugom imovinom. SUDSKA OPOMENA: Posebna je kaznena sankcija koju predvia KZBIH. Izrie se umjesto kazne zatvora ili novane kazne punoljetnom i kazneno odgovornom uinitelju lakog kaznenog djela.Ona predstavlja prijekor uinitelju k.d. od strane drutva i upozorenje da ubudue ne ini kaznena djela jer e biti kanjen. UVJETI ZA IZRICANJE SUDSKE OPOMENE: -da je uinjeno djelo za koje je propisana kazna zatvora do 1 godine ili novana kazna pod takvim olakavajuim okolnostima koje ga ine osobito lakim -uvjerenje suda da su se stekli uvjeti za ostvarenje svrhe kaznenopravnih sankcija i bez kanjavanja.

44

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
DJELOVANJE SUDSKE OPOMENE: Sudska opomena povlai osuivanost, unosi se u evidenciju, a brie se u roku 1 godine ako ne uini novo kazneno djelo. Uz nju se mogu izrei odreene mjere sigurnosti te mjere oduzimanja imovinske koristi. Ona ne povlai pravne posljedice osude, ne moe se izrei vojnim osobama za kazneno djelo protiv vojske ni maloljetnim uiniteljima. Sudska opomena se izrie rjeenjem koje ne sadri izreku o krivnji. RAZLIKE IZMEU UVJETNE OSUDE I SUDSKE OPOMENE: -najvanija razlika-uvjetna osuda je upozoravajua,a sudska opomena opominjua sankcija -uvjetna osuda se pojavljuje kao mjera drutvenog opratanja kazne uinitelju djela putem odlaganja njenog izricanja ili izvrenja, dok se sudskom opomenom u stvari zamjenjuje kazna zatvora ili novana kazna, jer se izrie umjesto njih -uvjetna osuda se primjenjuje kao kriminalno-politika mjera u vezi sa stvarnim kajanjem i kao takva ona se moe primijeniti i kod teih kaznenih djela, to nije sluaj sa sudskom opomenom -uvjetna osuda predstavlja uvjetno odlaganje izvrenja kazne koje se moe, a nekad i mora, opozvati, dok se sudska opomena izrie bezuvjetno o neopoziva je -uvjetna osuda se izrie presudom, a sudska opomena rjeenjem.

MJERE SIGURNOSTI
POJAM: Posebna vrsta kaznene sankcije koje se mogu izrei svakom uinitelju kaznenog djela: kazneno odgovornom ili neodgovornom, punoljetnom ili maloljetnom. OPI ELEMENTI MJERA SIGURNOSTI: -predstavljaju sredstva za zatitu drutva od kriminaliteta -imaju represivni karakter-primjenjuju se protiv volje uinitelja kaznenog djela -propisane su zakonom kao i postupak njihovog izricanja i kanjavanja -izrie ih samo sud u postupku koji je odreen zakonom -osnov izricanja je postojanje opasnog stanja kod uinitelja koje se ispoljava u injenju kaznenog djela. -PRAVNI OSNOV I SVRHA MJERA SIGURNOSTI: Primjena mjera sigurnosti zasniva se na postojanju posebnog stanja opasnosti koje uinitelj nosi u sebi a moe biti prouzrokovano biopsihikim ili socijalnim faktorima. Svrha mjera sigurnosti je da se otklone stanja ili uvjeti koji mogu utjecati da uinitelj ubudue ini kaznena djela., mogu se primijeniti tek poto je poinjeno kazneno djelo. ODNOS IZMEU KAZNE I MJERE SIGURNOSTI: Slinosti:-zajednika svrha im je zatita drutva od kriminaliteta -spreavanje uinitelja da ubudue ne ini kazneno djelo -obje su represivne mjere -obje se izriu u vezi s uinjenim kaznenim djelom -izrie ih sud u postupku odreenim zakonom -sud ih moe izrei samo ako su odreene zakonom.

45

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Razlike:-mjere sigurnosti su preventivnog karaktera -s njima se ostvaruje individualna prevencija -kazna se izrie samo prema kazneno odgovornom mjera sigurnosti moe i suprotno -trajanje kazne mora se presudom odrediti a mjere uvijek ni odrediti -odmjeravanje kazne vri se s obzirom na teinu odgovornosti i drutvene opasnosti, a izbor mjera sigurnosti karakter opasnog stanja uinitelja.

punoljetnom uitelju a sigurnosti se ne mogu djela, stupanj kaznene s obzirom na stupanj i

KLASIFIKACIJA MJERA SIGURNOSTI: Prema kriteriju da li se uinitelju oduzima sloboda ili ne, mjere sigurnosti se dijele na: mjere kojima se oduzima sloboda i mjere kojima se ne oduzima sloboda. Prema tome koje dobro se pogaa mjere sigurnosti se dijele na: osobne i stvarne. S obzirom na karakter djelovanja dijele se na: eliminatorne, odgojne i preventivne. Prema vremenskom trajanju na: vremenski odreene i vremenski neodreene.

MJERE SIGURNOSTI U NAEM KAZNENOM PRAVU:

-obvezno psihijatrijsko lijeenje -obvezno lijeenje od ovisnosti -zabrana vrenja poziva, djelatnosti ili dunosti -oduzimanje predmeta -zabrana upravljanja motornim vozilom( koju ne poznaje KZBIH). MJERE SIGURNOSTI ZA PRAVNE OSOBE: -oduzimanje predmeta -objavljivanje presude -zabrana obavljanja odreene privredne djelatnosti i oduzimanje imovinske koristi. POJEDINE MJERE SIGURNOSTI: Obvezno psihijatrijsko lijeenje- ovu mjeru izrie sud kada utvrdi da je uinitelj kaznenog djela uinio u stanju bitno smanjenje uraunljivosti ili smanjenje uraunljivosti, ako postoji opasnost da bi uzroci takvog stanja mogli i ubudue djelovati na uinitelja da uini novo kazneno djelo. Obvezno lijeenje od ovisnosti-moe se izrei uinitelju koji je kazneno djelo uinio pod odluujuim djelovanjem ovisnosti od alkohola ili opojnih droga, ako postoji opasnost da e zbog te ovisnosti i ubudue initi kazneno djelo. Zabrana vrenja poziva, djelatnosti i dunosti-sud moe uinitelju kaznenog djela zabraniti vrenje odreenog poziva, djelatnosti ili dunosti, ako je uinio kazneno djelo vezano za imovinu koja mu je povjerene ili kojoj je imao pristup zahvaljujui svom pozivu, djelatnosti ili dunosti ako postoji opasnost da bi takvo vrenje moglo poticajno djelovati na njega da uini novo kazneno djelo.

46

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Oduzimanje predmeta-ova mjera sigurnosti sastoji se u oduzimanju predmeta koju su upotrijebljeni ili namijenjeni kao sredstvo za uinjenje kaznenog djela ili koju su nastali uinjenjem kaznenog djela kada postoji opasnost da e biti ponovo upotrijebljeni za uinjenje kaznenog djela ili kada se u cilju zatite ope sigurnosti ili iz moralnih razloga oduzimanje ini apsolutno nunim, a nalaze se u vlasnitvu uinitelja. Zabrana upravljanja motornim vozilom-ova mjere predviena je samo u entitetskom kaznenom zakonodavstvu BIH. Uvjeti za njeno izricanje su:1.uinjeno kazneno djelo protiv javnog prometa;2.da je uinitelju izreena kazna zatvora, rad za ope dobro na slobodi ili uvjetna osuda;3.da postoji opasnost da e upravljajui motornim vozilom uinitelj ponovno uiniti kazneno djelo. Sastoji se u zabrani upravljanja motornim vozilom odreene ili svih vrsta ili kategorija za odreeno u odluci navedeno vrijeme

KAZNENE SANKCIJE ZA MALOLJETNIKE I MLAE PUNOLJETNE OSOBE

KARAKTERISTIKE MALOLJETNIKOG KAZNENOG PRAVA: - Obiljeja: -iskljuenja kaznena odgovornost maloljetnih uinitelja kaznenog djela -meu kaznenim sankcijama prema maloljetnim uiniteljima kaznenih djela prve su odgojne mjere nad kaznom koja predstavlja izuzetak izraen u primjeni maloljetnikog zatvora -u kaznenom postupku prema maloljetnicima organi kaznenog pravosua imaju iroka ovlatenja u pogledu pokretanja, toka ili okonanja -postoje posebni organi pravosua za borbu protiv maloljetnikog kriminaliteta : posebna odjeljenja za maloljetniku delikvenciju u organima unutarnjih poslova i posebna maloljetnika vijea tj.maloljetniki sud koji rukovodi cjelokupnim kazn.postupkom protiv maloljetnog delikventa; -ODGOJNE PREPORUKE Maloljetnici su osobe od navrene 14 do navrene 18 godine. Maloljetnici se dijele na prema uzrastu na mlae i starije maloljetnike. Mlai maloljetnici su osobe uzrasta od 14 do 16 godina, dok su stariji maloljetnici osobe koje su navrile 16 al nisu navrile 18 godina. Uvjeti za izricanje odgojnih preporuka su: -da je maloljetnik priznao uinjenje kaznenog djela ; -da je maloljetnik izrazio spremnost da se pomiri sa oteenim. Odgojne preporuke imaju dvojaku odreenu svrhu: 1.da se ne pokree kazneni postupak prema maloljetnom uinitelju lakeg kaznenog djela 2.da se primjenom odgojnih preporuka utjee na maloljetnika da ubudue ne ini kazneno djelo (specijalna prevencija).

47

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Postoji vie odgojnih preporuka: -osobno izvinjenje oteenom -naknada tete oteenom -redovno pohaanje kole -rad u korist humanitarne organizacije ili lokalne zajednice -prihvaanje odgovarajueg zaposlenja -smjetaj u drugu obitelj, dom ili ustanovu -lijeenje u odgovorajuoj zdravstvenoj ustanovi -posjeivanje odgojnih, obrazovnih, psiholokih i drugih savjetovalita. VRSTE I SVRHA KAZNENIH SANKCIJA ZA MALOLJETNIKE: 1.ODGOJNE MJERE: disciplinske mjere, mjere pojaanog nadzora i zavodske mjere. 2.MALOLJETNIKI ZATVOR-samo kazneno odgovornim starijim maloljetnicima. Svrha ovih sankcija je da se pruanjem zatite i pomoi uiniteljima, vrenjem nadzora nad njima, strunim osposobljavanjem i razvojem osobne odgovornosti osigura njihov odgoj, preodgoj i pravilan razvoj te utjecaj na maloljetne uinitelje da ubudue ne ine kaznena djela, kao i na druge maloljetnike da ne vre kaznena djela. Disciplinske mjere-izriu se maloljetnom uinitelju kaznenog djela kome nije potrebno izrei trajnije mjere odgoja i preodgoja, posebno ako je kazneno djelo uinjeno iz nepromiljenosti ili lakomislenosti. Ukor-KZRS-najblaa odgojna mjera koja se sastoji u prijekoru koju sud u ime drutva upuuje maloljetnom uinitelju djela zbog uinjenja djela. Upuivanje u disciplinski centar za maloljetnike-krivini zakoni u BIH-izriu se kada sud doe do uvjerenja da se kratkotrajnom disciplinskom mjerom moe izvriti potreban odgojni ili obrazovni utjecaj na osobu maloljetnog uinitelja i njegovo vladanje. Mjere pojaanog nadzora-izriu se maloljetnom uinitelju prema koje je potrebno poduzeti trajnije mjere odgoja, preodgoja ili lijeenje uz odgovarajui nadzor, a pri tome nije potrebno njegovo potpuno odvajanje iz dotadanje sredine. To su sljedee mjere: -pojaani nadzor roditelja, usvojitelja ili staratelja -pojaani nadzor u drugoj obitelji -pojaani nadzor organa socijalne zatite. Posebne obveze uz pojaani nadzor: U cilju to uspjenije primjene odgojne mjere pojaanog nadzora sud moe prilikom njenog izricanja odrediti 1 ili vie posebnih obveza odreenih zakonom. To mogu biti slijedee obveze: 1. da se osobno ispria oteenoj osobi; 2. da u okviru svojih mogunosti nadoknadi kaznenim djelom prouzroenu tetu ; 3. da redovno pohaa kolu; 4. da prihvati zaposlenje 5. da posjeuje odgovarajuu zdravstvenu ustanovu ili savjetovalite;

48

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Zavodske mjere-izriu se maloljetnom uinitelju kaznenog djela prema kojem treba poduzeti trajnije mjere odgoja, preodgoja ili lijeenja uz njegovo potpuno odvajanje iz dotadanje sredine. To su:-upuivanje u odgojnu ustanovu -upuivanje u odgojno-popravni dom -upuivanje u drugu ustanovu za osposobljavanje. Sud moe obustaviti dalje izvravanje pojaanog nadzora ili zavodske mjere iz tri razloga: -kad se nakon donoenja odluke o izricanju odgojne mjere poj.nad. ili zavodske odg.mj. pojave okolnosti koje nisu postojale u vrijeme donoenja odluke ili se za njih nije znalo, a bile su od utjecaja na donoenje odluke; - kad sud ustanovi da je primjenom odgojne mjere postignut takav uspjeh u preodgoju da nema vie potrebe za njenim primjenjivanjem -izuzetna mjera upuivanja u odgojnu ustanovu moe se obustaviti od izvrenja ili zamijeniti drugom vrstom odgojne mjere i prije isteka rokova ako posebne okolnosti koje se odnose na osobnost maloljetnika pokazuju da je postignuta svrha tih mjera. IZRICANJE ODGOJNIH MJERA ZA DJELA U STICAJU: Maloljetniku se moe izrei odgojna mjera i kada je uinio vie kaznenih djela u sticaju. Sud jedinstveno ocjenjuje sva djela u sticaju i izrie jednu odgojnu mjeru, ne primjenjujui pravila odmjeravanja kazne za djela u sticaju. DJELOVANJE ODGOJNIH MJERA: Proizvode slijedea pravna djelovanja: -maloljetnici kojima je izreena odgojna mjera upuivanja u odgojno-popravni dom ne mogu za vrijeme ove mjere ostvarivati odreena prava -o izreenim odgojnim mjerama vodi se posebna evidencija -odgojne mjere ne povlae pravne posljedice osude koje se sastoje u zabrani sticanja odreenih prava. MALOLJETNIKI ZATVOR: L.100.- Kazna maloljetnikog zatvora ne moe biti kraa od 1 ni dulja od 10 godina, a izrie se na pune godine ili na pola godine. l.101. Odmjeravanje kazne maloljetnikog zatvora Pri odmjeravanju kazne zatvora starijem maloljetniku sud e uzeti u obzir sve okolnosti koje utjeu da kazna bude manja ili vea-l.49(opa pravila za odmjeravanje kazne), imajui posebno u vidu stupanj duevnog razvoja maloljetnika i vrijeme potrebno za njegov preodgoj i struno osposobljavanje. To je posebna vrsta kazne lienja slobode koji je slian kazni zatvora kao vrsti kaznene sankcije za punoljetne uinitelje kaznenih djela.Izrie se maloljetnom uinitelju teeg kaznenog djela.Karakteristike su: -to je kaznena sankcija kojom se ostvaruju ciljevi specijalne i generalne prevencije -uvjeti za izricanje su uinjeno kaznena djela i kaznena odgovornost uinitelja -pri odmjeravanju ove kazne prioritetno znaenje imaju subjektivne okolnosti vezane za osobu uinitelja -ova se kazna ne izrie u kratkom trajanju

49

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
-za kaznena djela u sticaju sud izrie jednu kaznu maloljetnikog zatvora na osnovi sveukupne ocjene uinjenih kaznenih djela -ova kazna ne povlai pravne posljedice osude -izvrava se u kazneno-pravnom domu za maloljetnike po izmijenjenom reimu i tretmanu u odnosu na punoljetne uinitelje. Uvjeti za izricanje maloljetnikog zatvora: -da je uinitelj djela stariji maloljetnik(navrenih16 godina) -da je uinio kazneno djelo za koje je propisana kazna tea od 5 godina -da je maloljetnik u vrijeme uinjenja bio uraunljiv i kriv, kazneno odgovoran. Kazna maloljetnikog zatvora zastarijeva kad od pravosnanosti odluke o njenom izricanju proe:1) 10 god. Ako je izreena kazna maloljetnikog zatvora preko 5 godina; 2) 5 godina ako je izreena kazna maloljetnikog zatvora preko 3 godine; 3) 3 godine ako je izreena kazna zatvora do 3 godine. L.110-Izvrenje kazne zatvora Kazana zatvora i kazna maloljetnikog zatvora izvravaju se u zatvorenim poluotvorenim ili otvorenim ustanovama za izdravanje kazne.Kazna dugotrajnog zatvora-zatvorene ustanove za izdravanje kazne. Djelovanje maloljetnikog zatvora: -maloljetniki zatvor ne povlai pravne posljedice osude koje se sastoje u zabrani sticanja odreenih prava -maloljetnik kojem je izreen maloljetniki zatvor smatra se osuivanom osobom -uvodi se u kaznenu evidenciju iz koje se brie nakon 5 godina od dana odsluene, zastarjele ili oprotene kazne, a osueni u to vrijeme ne poini novo kazneno djelo. KAZNENE SANKCIJE ZA MLAE PUNOLJETNE OSOBE: Prema naem kaznenom pravu to su osobe od 18 do 21 godine: -suenje punoljetnoj osobi za kazneno djelo koje je uinila kao maloljetnik (punoljetnoj osobi koja je navrila 21 godinu, ne moe se suditi za kazneno djelo koje je poinila kao mlai maloljetnik) Punoljetnoj osobi koja u vrijeme suenja nije navrila 21 godinu moe se suditi za kazneno djelo koje je uinila kao maloljetnik ako se radi o djelu za koje je propisana kazna tea od 5 godina. -izricanje odgojnih mjera mlaim punoljetnim osobama (punoljetnim uiniteljima k.d. koji u vrijeme suenja nisu navrili 21 godinu zakoni predviaju mogunost izricanja zavodskih odgojnih mjera ako se moe oekivati da e se odgojnom mjerom postii svrha koja bi se ostvarila izricanjem kazne.Ova mjera moe trajati najdue do 23 godine ivota uinitelja k.d.

50

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
ODUZIMANJE IMOVINSKE KORISTI PRIBAVLJENE KAZNENIM DJELOM I PRAVNE POSLJEDICE OSUDE
POJAM I OSNOV ODUZIMANJA IMOVINSKE KORISTI: Sastoji se u oduzimanju od uinitelja kaznenog djela novca, predmeta od vrijednosti i svake druge imovinske koristi koja je pribavljena kaznenim djelom. Cilj je:1) da se sprijei sticanje imovinske koristi injenjem kaznenih djela i 2) da obeteti osobu koja je oteena uinjenim djelom. NAIN ODUZIMANJA IMOVINSKE KORISTI: Imovinska korist oduzima se odlukom suda kojom je utvreno postojanje kaznenog djela pa se tada istom odlukom oduzimaju novac, predmeti od vrijednosti i druge imovinska korist koja je pribavljena uinjenjem djela. Ona se moe oduzeti i od osoba na koje je prenesena bez naknade ili uz naknadu koja ne odgovara stvarnoj vrijednosti ako su te osobe znale ili su mogle znati da je imovinska korist pribavljena kaznenim djelom. ZATITA OTEENOG: Ako je u tijeku kaznenog postupka oteenom dosuen imovinskopravni zahtjev, sud izrie oduzimanje imovinske koristi ukoliko ona prelazi dosueni imovinskopravni zahtjev oteenog.Ukoliko je oteeni upuen na parnini postupak, on moe traiti da se namiri iz iznosa oduzete vrijednosti ako: - pokrene parnini postupak u roku od 6 mjeseci od dana pravosnanosti odluke kojom je upuen na parnicu -ako u roku 3 mjeseca od pravosnanosti odluke kojom je utvren njegov zahtjev zatrai namirenje iz oduzete vrijednosti. Oteeni koji u kaznenom postupku nije istakao imovinskopravni zahtjev moe zahtijevati namirenje iz oduzete imovine pod slijedeim uvjetima: 1. ako je radi utvrivanja svog zahtjeva pokrenuo parnini postupak u roku od 3 mjeseca od dana saznanja za presudu kojom se oduzima imovinska korist, a najdalje u roku od 2 godine od pravosnanosti odluke o oduzimanju imovinske koristi; 2. ako u roku od 3 mjeseca od dana pravosnanosti odluke kojom je utvren njegov zahtjev zatrai namirenje iz oduzete vrijednosti. ODUZIMANJE IMOVINSKE KORISTI OD PRAVNE OSOBE: Predvieno je pod uvjetima: -da je uinjenim kaznenim djelom pribavljena protupravna imovinska korist -da je takvu korist pribavila pravna osoba -da je kazneno djelo uinilo fizika osoba u ime, za raun ili u korist pravne osobe.

51

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
PRAVNE POSLJEDICE OSUDE:predstavljaju ograniavajue ili zabranjujue mjere represivnog karaktera koje osuenoj osobi oteavaju ponovno ukljuivanje u drutvenu zajednicu, ali koje imaju i specijalno preventivni karakter.Sastoje se u prestanku ili gubitku odreenih prava ili u zabrani sticanja odreenih prava osobama koje su osuene za odreena kaznena djela ili na odreenu kaznu. Dvije su vrste pravnih posljedica osude: a)posljedice koje se odnose na prestanak ili gubitak odreenih prava: -prestanak vrenja odreenih poslova ili funkcija u organima vlasti, privrednim drutvima ili u drugim pravnim osobama -prestanak zaposlenja ili prestanak odreenog zvanja, poziva ili zanimanja -oduzimanje odlikovanja -gubitak ina vojnog starjeine ili klase vojnog slubenika. b)posljedice koje se sastoje u zabrani sticanja odreenih prava ( traju najdue 10 godina od dana izdrane, oprotene ili zastarjele kazne ako za pojedino od njih nije propisano krae trajanje): -zabrana obavljanja odreenih poslova ili funkcija u organima vlasti, privrednim drutvima ili drugim pravnim osobama -zabrana stjecanja odreenih zvanja, poziva ili zanimanja, dozvola, odobrenja odlukom organa vlasti -zabrana stjecanja odreenih dozvola ili odobrenja koja se izdaju odlukom organa vlasti -zabrana istupanja u tisku, na radiju, televiziji itd. Propisuje se samo zakonom, nastupaju po sili zakona, danom pravosnanosti presude

GAENJE KAZNENE SANKCIJE,REHABILITACIJA I BRISANJE OSUDE

OSNOVI GAENJA KAZNENE SANKCIJE: 1.smrt uinitelja kaznenog djela 2.zastarjelost 3.amnestija 4.pomilovanje. 1.Smrt uinitelja kaznenog djela: Prirodni dogaaj koji dovodi do promjene stvarne i pravne situacije. Onemoguuje izvrenje svih kaznenih sankcija koje su vezane za osobu uinitelja kaznenog djela. 2.Zastarjelost: Pravna injenica koja dovodi do gaenja kaznene sankcije uslijed proteka zakonom odreenog vremena. Ona je opravdana iz razloga: - to se izricanjem kaznenih sankcija uinitelju poslije proteka vremena ne moe ostvariti svrha koja se sastoji u preventivnom utjecaju na druge da potuju pravni sustav i da ne ine kaznena djela odnosno da sprijee uinitelja ponovo uini kazneno djelo; - zatim pada u zaborav uinjeno kazneno djelo tako da sankcija ne moe utjecati pozitivno na graane;

52

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
za sudsko vijee nastaju tekoe da utvrivanja okolnosti djela; primjenom instituta zastarjelosti drava vri pritisak na organe pravosua da budu aurni i efikasni u otkrivanju, dokazivanju i kanjavanju uinitelja kazneni djela. Dvije su diobe zastarjelosti:-prema vremenu od kada poinje tei zastarjelost, razlikuje se zastarjelost kaznenog gonjenja i izvrenje kazne -prema djelovanju: relativna i apsolutna zastarjelost. ZASTARJELOST KAZNENOG GONJENJA: Postoji kada se poslije isteka odreenog vremena od uinjenja kaznenog djela ne moe poduzeti kazneno gonjenje njegovog uinitelja. Vrijeme koje treba proi naziva se rok zastarjelosti. Razliit je za pojedina kaznena djela i zavisi od visine i vrste propisane kazne. Ne moe se poduzeti kada protekne: -35 godina od uinjenja k. djela za koje je propisana kazna dugotrajnog zatvora -20 godina od uinjenog k.djela za koje se po zakonu moe izrei kazna zatvora preko 10 godina -15 godina od uinjenog djela za koje se po zakonu moe izrei kazna zatvora preko 5 godina -10 godina od uinjenog djela za koje se po zakonu moe izrei kazna zatvora preko 3 godine -5 godina od uinjenog djela za koje se po zakonu moe izrei kazna zatvora preko 1 godina -3 godine od uinjenog djela za koje se po zakonu moe izrei kazna zatvora od 1 godine ili novana kazna. OBUSTAVA ZASTARJELOSTI(mirovanje): Znai da uslijed izvjesnih okolnosti gonjenje ne moe zapoeti ili ne moe biti nastavljeno, a kada te okolnosti otpadnu rok zastarjelosti se nastavlja. Dvije su vrste smetnji koje dovode do obustave roka zastarjelosti:1.faktine-okolnosti stvarne prirode ( okupacija, ratno stanje, poplava, poar, bjekstvo uinitelja) i 2.pravne smetnjeokolnosti pravne prirode (duevno oboljenje ili imunitet okrivljenog). PREKID ZASTARJELOSTI: Uslijed postojanja izvjesnih okolnosti rok zastarjelosti se prekida, a prestankom tih zakonom predvienih okolnosti on se ne nastavlja ve poinje tei iznova. Razlozi su: -prekida se svakom procesnom radnja nadlenog organa koja se poduzima radi gonjenja uinitelja zbog uinjenog kaznenog djela -prekida se kada uinitelj u vrijeme dok tee rok uini isto takvo teko ili tee kazneno djelo. APSOLUTNA ZASTARJELOST: Znai nemogunost kaznenog gonjenja kada protekne odreeno vrijeme poslije uinjenja kaznenog djela bez obzira na obustave i prekide zastarjelosti. Nastupa kada protekne dva puta onoliko vremena koliko se po zakonu trai za zastarjelost kaznenog gonjenja. -

53

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
ZASTARJELOST IZVRENJA KAZNE: Zastarjelost poinje tei od dana kada je kazneno djelo uinjeno, a to je dan kada je uinitelj poduzeo radnju uinjenja ili neinjenja.Znai da se poslije proteka odreenog vremena od dana pravosnanosti presude izreena kazna ne moe izvriti. Izvrenje novane kazne zastarijeva kada protekne 2 godine od pravosnanosti presude kojom je ta kazna izreena. Ovi rokovi prema KZBIH iznose: -35 godina od osude na kaznu dugotrajnog zatvora -20 godina od osude na kaznu zatvora preko 10 godina -15 godina od osude na kaznu zatvora preko 5 godina -10 godina od osude na kaznu zatvora preko 3 godine -5 godina od osude na kaznu zatvora preko 1 godina -3 godine od osude na kaznu zatvora od 1 godine ili novana kazna. Zastarjelost izvrenja kazne izreene pravnoj osobi nastupa kada od dana pravosnanosti presuda kojom je izreena protekne: -3 godine ako je izreena novana kazna -5 godina ako se izreena kazna oduzimanja imovine i kazne prestanka pravne osobe. ZASTARJELOST IZVRENJA KAZNE MALOLJETNIKOG ZATVORA: Ako je proteklo:-10 godina od osude na maloljetniki zatvor preko 5 godina -5 godina od osude na maloljetniki zatvor preko 3 godine -3 godine od osude na maloljetniki zatvor do 3 godine. OBUSTAVA I PREKID ZASTARJELOSTI IZVRENJA KAZNE: Zastarijevanje kazne ne tee za vrijeme za koje se po zakonu izvrenja kazne ne moe izvriti. Smetnje uslijed kojih se ne moe poduzeti izvrenje kazne mogu biti stvarne i pravne naravi. Prekid zastarjelosti izvrenja kazne nastupa poduzimanjem radnje nadlenog dravnog organa radi izvrenja kazne kao npr.poziv osuenoj osobi da se javi na odsluenje kazne, raspisivanje potjernice za odbjeglom osobom. ZASTARJELOST IZVRENJA MJERA SIGURNOSTI: Nastupa kada protekne odreeno vrijeme zavisno od vrste izreene mjere. Kod mjere obveznog psihijatrijskog lijeenja, lijeenje od ovisnosti i oduzimanja predmeta zastarjelosti nastupa poslije proteka 5 godina od pravosnanosti odluke kojom su izreene. Zastarjelost izvrenja mjere oduzimanja imovinske koristi pribavljene kaznenim djelom je 10 godina od dana kad je utvrena imovinska obveza. APSOLUTNA ZASTARJELOST IZVRENJA KAZNI I MJERA SIGURNOSTI: Zastarjelost izvrenja mjera zabrane vrenja poziva, djelatnosti ili dunosti i zabrane upravljanja motornim vozilom nastupa kada protekne onoliko vremena koliko je sud odredio. Svi zakoni izriito odreuju da protekom dva puta onoliko vremena koliko se po zakonu trai za nastupanje zastarjelosti izreene kaznene sankcije ne mogu ni u kom sluaju izvriti.

54

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
NEZASTARIVOST KAZNENOG GONJENJA I IZVRENJE KAZNE: Kazneno gonjenje i izvrenje kazne ne zastarijeva za kazneno djelo genocida, zloina i protiv ovjenosti, ratnih zloina i za kaznena djela za koja zastarjelost ne moe nastupiti po meunarodnom pravu. 3.Amnestija (gr. Zaboravljanje): Sastoji se u opratanju kazne uinitelju kaznenog djela koje se daje putem akata najviih organa dravne vlasti. S OBZIROM na djelovanje dvije su vrste amnestije:oprotaj od kazne koja je pravosnano izreena(amnestija u uem smislu) -osloboenje od kaznenog gonjenja (ABOLICIJA) i kanjavanja(amnestija u irem smislu). Tri su osnovna elementa amnestije: 1.akt najvieg predstavnikog tijela 2.odnosi se na individualno neodreen broj osoba 3.sastoji se u oslobaanju od kaznenog gonjenja, djelominog ili potpunog oslobaanja od izvrenja kazne, zamjeni izreene kazne blaom kaznom, brisanju osude ili ukidanju odreenih pravnih posljedica osude. Amnestiju daje Parlamentarna skuptina BIH za kaznena djela propisana KZBIH, odnosno Parlament Federacije, odnosno Skuptina RS. 4.Pomilovanje: To je akt u obliku odluke(rjeenja) koji donosi najvii organ vlasti(predsjednitvo BIH, PREDSJEDNIK Federacije, ili predsjednik RS) kojim se poimenino odreenim osobama daje osloboenje od kaznenog gonjenja, potpuno ili djelomino osloboenje od izvrenja kazne, zamjenjuje se izreena blaom kaznom ili se odreuje brisanje osude itd. Tri su osnovna elementa pomilovanja: 1.daje ga zakonom odreeni najvii organ dravne vlasti; 2.odnosi se na individualno odreene osobe; 3.sastoji se u oslobaanju od kaznenog gonjenja, djelominog ili potpunog oslobaanja od izvrenja kazne, zamjeni izreene kazne blaom kaznom, brisanju osude ili ukidanju odreenih pravnih posljedica osude. Postupak za pomilovanje pokree se po slubenoj dunosti ili na molbu osuene osobe. Pravno dejstvo pomilovanja je ire od djelovanja amnestije: 1. amnestijom se ne moe kazna zamijeniti uvjetnom osudom kao to je pomilovanjem mogue; 2. amnestijom se samo ukidaju pravne posljedice osude ali se ne moe skratiti vrijeme njihova trajanja to je pomilovanjem mogue;

55

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
REHABILITACIJA: Poslije izvrenja kazne osuena osoba se vraa u drutvo i ukljuuje u slobodan drutveni ivot ali ne postaje odmah u potpunosti ravnopravan graanin sa ostalim. Dva faktora uvjetuju tu neravnopravnost: -djelovanje posljedica koje povlai osuda -stav sredine koja takvu osobu prima sa izvjesnom dozom nepovjerenja, straha pa i mrnje. Razlikuje se zakonska(nastupa po sili zakona, protekom odreenog vremena poslije izdrane kazne pod uvjetom da osoba ne uini novo kazneno djelo) i sudska( nastaje sudskom odlukom koja se donosi na molbu osuene osobe po proteku odreenog vremena od izdrane kazne) rehabilitacija. REHABILITACIJA U BIH U BIH osuene osobe poslije odsluene, oprotene ili zastarjele kazne zatvora, kazne dugotrajnog ili maloljetnikog zatvora uivaju sva prava utvrena ustavom, zakonom i drugim propisima i mogu utjecati na sva prava osim onih koja su im ograniena uslijed izreene mjere sigurnosti ili nastupanja pravne posljedice osude. BRISANJE OSUDE: Rehabilitacijom se brie osuda i prestaju sve njene negativne posljedice za osuenog. Brisanje osude je zamjena za zakonsku rehabilitaciju. Sastoji se u brisanju osude o izreenoj sudskoj opomeni, osloboenju od kazne, izreenoj uvjetnoj osudi, novanoj kazni, kazni zatvora od jedne, odnosno 3 godine, ako je proteklo zakonom odreeno vrijeme. Razlikuju se : -zakonsko brisanje osude-znai da se briu iz kaznene evidencije pod uvjetom da osueni ne uini novo kazneno djelo u zakonom odreenim rokovima: 1. sudska opomena i osuda kojom je uinitelj osloboen od kazne briu se po isteku roka od 1 godine od dana pravosnanosti sudske odluke; 2.uvjetna osuda se brie poslije 1 godine od kada je isteklo vrijeme provjeravanja; 3.osuda na novanu kaznu brie se kad proteknu 3 godine od dana izvrene, zastarjele ili oprotene kazne 4. osuda na kaznu zatvora do 1 godine ili kaznu maloljetnikog zatvora do 1 godine briu se kad protekne rok od 5 godina od dana izdrane, zastarjele ili oprotene kazne. -sudsko brisanje osude ili sudska rehabilitacija-znai da sud svojom odlukom na molbu osuene osobe moe brisati iz kaznene evidencije osudu na kaznu zatvora od 1 do 3 godine, ako je proteklo 5 godina od dana odsluene, oprotene ili zastarjele kazne, pod uvjetom da za to vrijeme osueni ne uini novo kazneno djelo. DAVANJE PODATAKA IZ KAZNENE EVIDENCIJE: U cilju zatite osuenih osoba i eventualnih zloupotreba, zakoni predviaju da se podatci iz kaznene evidencije mogu dati samo sudu, tuiteljstvu ili ovlatenim slubenim osobama i to u vezi kaznenog postupka koji se vodi protiv osobe koja je bila ranije osuena i slino.

56

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
ZAKON O SUDOVIMA ZA MLADE. -maloljetnik -mlai punoljetnik (osoba s navrenih 18 god u vrijeme poinjenja, a nije navrila 21 god.) SUDOVI ZA MLADE: Nadlenost prestaje s navrenom 23 godine poiniteljeva ivota U opinskim sudovima, u sjeditu up. suda, te u upanijskim sudovima ustrojit e se odjeli za mlade koji se sastoji od VIJEA ZA MLADE I SUDACA ZA MLADE. U vrhovnom sudu ustrojit e se Vijee za mlade. POSTUPAK PREMA MALOLJETNICIMA: Moe ga pokrenuti iskljuivo dravni odvjetnik. Maloljetnik mora imati branitelja ve pri prvom ispitivanju ako je rije o djelu za koje je propisana kazna zatvora u trajanju od 3 godine. KAZNENO PRAVNA ZATITA DJECE I MALOLJETNIKA Vijea za mlade i suci za mlade sude odraslim poiniteljima za slijedea djela na tetu djece i maloljetnika propisana KZ: -silovanje - spolni odnoaj s nemonom osobom - prisila na spolni odnoaj - spolni odnoaj s djetetom - bludne radnje - podvoenje - rodoskvrnue - naputanje djeteta

KZ FBIH ,L.4-NAELO ZAKONITOSTI Kaznena djela i kaznenopravne sankcije propisuje se samo zakonom. Nikome ne moe biti izreena kazna ili druga kaznenopravna sankcija za djelo koje, prije nego to je poinjeno, nije bilo zakonom ili meunarodnim pravom propisano kao kazneno djelo i za koje zakonom nije bila propisana kazna. Naelo zakonitosti sadri u sebi 4 pojedinana naela: -naelo da zakon mora biti pisan, ne moe se raditi o obiaju; -zabrana analogije-ne mogu se stvarati nova k.d. ili proirivati postojea na temelju slinosti s postojeim k.d.(iznimno je doputena):analogija intra legem(unutar zakona) i analogia in bonam partem(u korist osuenika; -naelo odreenosti kaznenog zakona-ne smiju se koristiti nejasni ili openiti opisi k.d., jer sudac odreuje to je to k.d. i preuzima ulogu zakonodavca -zabrana retroaktivnog djelovanja kaznenog zakona primjenjuje se zakon koji je bio na snazi u vrijeme kad je k.d. poinjeno.

57

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
NAELO KRIVNJE Nitko ne moe biti kanjen niti se prema njemu moe primijeniti druga kazneno pravna sankcija ako nije kriv za poinjeno djelo. NAELO TERITORIJALITETA Kazneno zakonodavstvo RH primjenjuje se na svakoga tko poini kazneno djelo na njezinu podruju. NAELO ZASTAVE BRODA Kazneno zakonodavstvo RH primjenjuje se na svakoga tko poini k.d. na domaem brodu, bez obzira gdje se brod nalazi u vrijeme poinjenja k.d. NAELO REGISTRACIJE ZRAKOPLOVA Kaz. Zak. RH primjenjuje se na svakoga tko poini k.d. u domaem civilnom zrakoplovu dok je u letu, ili u domaem vojnom zrakoplovu bez obzira gdje se zrakoplov nalazi u vrijeme poinjenja k.d..

- GLAVA V - KAZNENA DJELA PROTIV USTAVNOG USTROJSTVA FEDERACIJE 1. ORUANA POBUNA-Tko sudjeluje u oruanoj pobuni protiv ustavnog ustrojstva Federacije kaznit e se zatvorom najmanje tri godine.Tko organizira ili rukovodi poinjenjem kaznit e se kaznom zatvora najmanje 5 godina.Tko nabavlja sredstva za poinjenje ovog k.d. kaznit e se zatvorom od 1-10 godina. l.156 2.PIJUNAA- Tko tajnu vojnu ili slubenu priopi, preda ili uini dostupnom stranoj dravi, stranoj organizaciji ili osobi koja im slui.Kazna zatvora od 1-10 godina. l.157. 3.NAPAD NA USTAVNI POREDAK-Objekt zatite je ustavni poredak Federacije i najvii organi vlasti to je ureeno Ustavom FBIH i zakonima. Oblik krivnje:umiljaj. 4. ODAVANJE TAJNE FEDERACIJE 5.UBOJSTVO NAJVIIH DUNOSNIKA FEDERACIJE 6.OTMICA NAJVIIH DUNOSNIKA FEDERACIJE. GLAVA VI- KAZNENA DJELA PROTIV IVOTA I TIJELA l.166 UBOJSTVO Tko drugog usmrti kaznit e se kaznom zatvora najmanje 5 godina. Kaznom zatvora najmanje 10 godina ili kaznom dugotrajnog zatvora kaznit e se: onaj tko drugog usmrti na okrutan nain; tko drugog usmrti pri bezobraznom nasilnikom ponaanju; tko drugog usmrti iz rasnih, narodnosnih ili vjerskih pobuda; tko drugog usmrti iz koristoljublja, radi poinjenja ili prikrivanja drugog kaznenog djela, iz bezobzirne osvete ili drugih niskih pobuda. OBJEKT kaznenopravne zatite je ivot ovjeka.Posljedica je smrt osobe koja se liava ivota. Nain poinjenja:izravan i neizravan.

58

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
l. 167-UBOJSTVO NA MAH (Umiljaj) Tko drugog usmrti na mah doveden bez krivnje uz jaku razdraenost ili prepast njegovim nbapadom, zlostavljanjem ili tekim vrijeanjem od strane ubijenog kaznit e se kaznom zatvora od 1-10 godina. Teko ubojstvo- Kazna zatvora najmanje 8 godina ili kazna dugotrajnog zatvora. USMRENJE NA ZAHTJEV Tko drugog usmrti na njegov izriit i ozbiljan zahtjev kaznit e se kaznom, zatvora od 1-8 godina. l.168- PROUZROENJE SMRTI IZ NEHAJA Kazna zatvora od 6 mjeseci-5 godina. Oblik krivnje je svjesni ili nesvjesni nehaj. l.169 EDOMORSTVO Majka koja usmrti svoje dijete za vrijeme ili izravno nakon poroda kaznite e se kaznom zatvora od 1-5 godina. Objekt zatite je dijete. l.170-SUDJELOVANJE U SAMOUBOJSTVU Tko navede drugoga na samoubojstvo, pa ono bude poinjeno kaznite e se kaznom zatvora od 3 mj.-5 god.Tko djelo poini prema maloljetniku kaznit e se kaznom zatvora od 1-10 godina. Oblik krivnje: umiljaj-direktni ili eventualni. l.171- PROTUPRAVNI PREKID TRUDNOE Tko protupravno propisima o prekidu trudnoe trudnoj eni s njezinim pristankom zapone initi, uini ili joj pomogne uiniti prekid trudnoe kaznit e se kaznom zatvora od 3 mj-3 godine. Ako to ini bez njezina pristanka kazna je od 1-8 godina. Objekt zatite zdravklje ene i zatita ovj. Ploda. l.172 TEKA TJELESNA OZLJEDA Tko drugog teko tjelesno ozljedi ili mu zdravlje teko narui kaznit e se kaznom zatvora od 6 mj. -5 godina.Ako se kazneno djelo poini prema branom ili izvanbranom partneru ili roditelju svojeg djeteta s kojim ne ivi u zajednici kaznit e se kaznom zatvora od 1-5 godina. Objekt zatite tjelesni integritet i zdravlje ovjeka. l. 173. LAKA TJELESNA OZLJEDA Tko drugoga lako tjelesno ozlijedi ili mu zdravlje lako narui kaznit e se novanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.Moe se izrei i sudska opomena ako je poinitelj bio izazvan nepristojnim ili grubim ponaanjem oteenika. TEKA TJELESNA OZLJEDA Novana kazna ili kazna zatvora do 1 godine. POKRETANJE KAZNENOG POSTUPKA ZA TJELESNU OZLJEDU
Kazneni postupak se pokree privatnom tubom za k.d. teke ozljede, tjelesne ozljede na mah, tjelesne ozljede iz nehaja ako poinitelj ivi u branoj/izvanbranoj zajednici s rtvom, ili joj je roak po krvi u ravnoj lozi, brat ili sestra posvojitelj ili posvojenik.Kazneno postupak se pokree prijedlogom, osim ako k.d. nije priinjeno na tetu djeteta ili maloljetnika.

59

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
L.174. SUDJELOVANJE U TUI Tko sudjeluje u tui u kojoj je neko usmren ili je drugom nanesena teka tjelesna ozljeda, za samo sudjelovanje u tui kaznit e se kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine. L.175. NEPRUANJE POMOI Tko ne prui pomo osobi koja se nalazi u izravnoj ivotnoj opasnosti, iako je to mogao uiniti bez opasnosti za sebe ili drugoga kaznit e se novanom kaznom ili kaznom zatvora do est mjeseci. Ako je prouzroena smrt osobe izloene opasnosti ili je teko tjelesno ozlijeena ili joj je zdravlje narueno poinitelj koji je ostavio drugoga u opasnosti bez pomoi kazniti e se kaznom od 3 mj.-3 god. Objekt zatite je osoba koja se nalazi u izravnoj opasnosti za ivot. NAPUTANJE NEMONE OSOBE Objekt zatite je nemona osoba koja je poinitelju povjerena. GLAVA XVII KAZNENA DJELA PROTIV SLOBODE I PRAVA OVJEKA I GRAANINA L.177. POVREDA RAVNOPRAVNOSTI OVJEKA I GRAANINA Tko na temelju razlike u rasi, boji koe, narodnosnoj ili vjerskoj pripadnosti, politikom i drugom uvjerenju, spolu, naobrazbi uskrati ili ogranii graanska prava utvrena meunarodnim ugovorom, Ustavom, zakonom, propisom ili opim aktom u Federaciji kaznit e se kaznom zatvora od 6mj-5god.Slubena osoba koja poini ovo djelo kaznit e se od 1-8 god. L. 179 PROTUPRAVNO ODUZIMANJE SLOBODE Tko drugoga protupravno zatvori, dri zatvorena ili mu na drugi nain oduzme slobodu kretanja kaznit e se novanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.Ako je protupravno oduzimanje slobode trajalo dulje od 30 dana ili je poinjeno na okrutan nain poinitelj e se kazniti od 2-8 god.Ako je osoba kojoj je protupravno oduzeta sloboda izgubila ivot, poinitelj e se kazniti kaznom zatvora najmanje 5 god. L.180 OTMICA Tko drugoga protupravno zatvori, dri zatvorena ili mu na neki drugi nain oduzme slobodu kretanja s ciljem da njega ili koga drugoga prisili da to uini, ne uini ili trpi kaznit e se kaznom zatvora od 6 mj-5 god.Ako je k.d. poinjeno prema djetetu ili maloljetniku, ili ako je djelo poinjeno u sastavu organizirane grupe ljudi poinitelj e se kazniti od 1-10 godina.Ako poinitelj pusti taoca na slobodu prije nego jer ostvaren njegov zahtjev moe se osloboditi kazne. L.181- IZNUIVANJE ISKAZA Slubena osoba koja u obavljanju slube uporabi silu, prijetnju ili drugi protupravan nain s ciljem iznuivanja iskaza ili druge izjave od osumnjienika, svjedoka, vjetaka ili koga drugoga kaznit e se kaznom zatvora od 3 mj.-5 god.Ako je djelo praeno tekim nasiljem ili ako su nastupile teke posljedice za osumnjienika ili optuenika poinitelj e se kazniti od 1-10 god. Poinitelj je slubena osoba u vrenju slube.

60

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
L.182. ZLOSTAVLJANJE U OBAVLJANJU SLUBE Slubena osoba koja u obavljanju slube drugoga zlostavlja, nanosi mu tee tjelesne ili duevne patnje zastrauje ga ili vrijea kaznit e se kaznom zatvora od 3mj-5god. Poinitelj je slubena osoba, oblik krivnje je umiljaj. L.183 UGROAVANJE SIGURNOSTI Tko ugrozi sigurnost neke osobe ozbiljnom prijetnjom da e napasti ivot ili tijelo te osobe ili na taj nain izazove uznemirenje graana kaznit e se kaznom zatvora do 6 mj.Tko ugrozi sigurnost vie osoba kaznit e se kaznom od 3 mj. 5 god. L.184. NARUAVANJE NEPOVRIJEDIVOSTI DOMA Tko neovlateno prodre u tui dom ili zatvorene prostorije ili se na zahtjev ovlatenika otamo ne udalji kaznit e se kaznom zatvora do 3 godine.Slubena osoba koja poini ovo kazneno djelo u obavljanju slube kaznit e se kaznom od 3 mj-3god. GLAVA XVIII KAZNENA DJELA TERORIZMA L.200-UZIMANJE TALACA ( kazna zatvora 1-10 godina, a ako je poinitelj osobu usmrtio kaznit e se kaznom zatvora najmanje deset godina ili dugotrajnim zatvorom) L.201 TERORIZAM ( teroristiki in s ciljem zastraivanja puanstva ili naruavanja temeljnih politikih, ustavnih, gospodarskih jedinica u Federaciji kaznit e se kaznom od najmanje 3 godine.Ako je nastupila smrt 1 ili vie osoba poinitelj e se kazniti kaznom zatvora od najmanje 5 godina.Ako je poinitelj namjerno neku osobu usmrtio kaznit e se kaznom zatvora najmanje 10 godina ili dugotrajnim zatvorom. FINANCIRANJE TERORISTIKIH DJELATNOSTI GLAVA XIX KAZNENA DJELA PROTIV SPOLNE SLOBODE ILI UDOREA L.203 SILOVANJE Tko drugu osobu uporabom sile ili prijetnje da e izravno napasti na njezin ivot ili tijelo, ili na ivot ili tijelo njoj bliske osobe, prisili na spolni snoaj ili s njim izjednaenu spolnu radnju kaznit e se kaznom zatvora od 1-10 godina. Silovanje je nepravo k.d. koje je sastavljeno od upotrebe sile ili prijetnje i obljube. Za razliku od prijanjeg zakona prema novom mogue je silovanje i mukarca i silovanje u braku.Sila moe biti apsolutna i psihika. APSOLUTNA je upotreba fizike snage protiv neke osobe, a isto tako primjena hipnoze i omamljujuih sredstava na nain da je prinueni lien mogunosti da stvori ili ostvari volju. PSIHIKA je upotreba fizike snage kojom se djeluje na stvaranje volje kod prinuenog u odreenom pravcu. Psihika sila moe biti primijenjena neposredno upereno na ivot ili tijelo napadnute ene, ili posredno stavljanjem u izgled da e neposredno napasti na ivot ili toijelo njoj bliske osobe. Djelo je dovreno izvrenjem obljube.Pokuaj postoji kad je zapoeta primjena sile ili prijetnje s namjerom prisile na obljubu.Dobrovoljni odustanak je mogu.

61

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
L.204. SPOLNI ODNOAJ S NEMONOM OSOBOM(1-8 GOD.) KAZNENO DJELO OBLJUBE NAD NEMONOM OSOBOM Ako je osoba izvrila obljubu nakon to su druge osobe silom ili prijetnjom svladale otpor. l.205 SPOLNI ODNOAJ ZLOUPORABOM POLOAJA Tko zlouporabom svog poloaja navede na spolni odnoaj ili drugu spolnu radnju drugu osobu koja se zbog imovinskog, drutvenog obiteljskog stanja nalazi prema njemu u zavisnosti kaznit e se kaznom zatvora od 3 mj.3 god.Ako je poinitelj nastavnik, roditelj, odgojitelj, skrbnik, maeha, ouh kaznit e se kaznom zatvora od 6 mj-5 god. l. 206 PRISILA NA SPOLNI ODNOAJ Tko drugu osobu prisili na spolni odnoaj ili s njim izjednaenu spolnu radnju ozbiljnom prijetnjom nekim tekim zlom kaznit e se kaznom zatvora od 6mj-5 god. L. 207-SPOLNI ODNOAJ S DJETETOM Tko izvri spolni odnoaj ili s njim izjednaenu spolnu radnju s djetetom kaznit e se kaznom zatvora od 1-8 godina . L. 208 BLUDNE RADNJE Tko poini bludnu radnju kaznit e se kaznom od 3 mj.3 god..Ako je djelo poinjeno prema djetetu kazna e biti 6 mj-5 god. L.210 NAVOENJE NA PROSTITUCIJU Tko radi ostvarenja koristi navodi, potie ili namamljuje drugoga na pruanje seksualnih usluga ili na drugi nain omogui njegovu predaju drugome radi pruanja seksualnih usluga ili na neki drugi nain sudjeluje u organiziranju ili pruanju seksualnih usluga kaznit e se kaznom zatvora od 1-5 godina. L. 213-RODOSKVRNUE Tko izvri spolni odnoaj ili s njim izjednaenu spolnu radnju s krvnim roakom u ravnoj liniji ili s bratom ili sestrom kaznit e se novanom kaznom ili kaznom zatvora od 6 mj-2 god.Ako je djelo poinjeno s maloljetnikom kazna je 1-5 god. Tko djelo poini s djetetom kaznit e se kaznom zatvora od 2-10 god. ZADOVOLJENJE POHOTE PRED DJETETOM ILI MALOLJETNOM OSOBOM Kazna 3mj-3 god. GLAVA XX KAZNENA DJELA PROTIV BRAKA, OBITELJI I MLADEI L.214- DVOBRANOST Tko sklopi novi brak iako se ve nalazi u braku kaznit e se kaznom zatvora do 1 god. Objekt zatite je monogamni brak mukarca i ene.

62

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
L.219. ZAPUTANJE ILI ZLOSTAVLJANJE DJETETA ILI MALOLJETNIKA Roditelj, posvojitelj, skrbnik ili druga osoba koja grubo zanemaruje svoje dunosti zbrinjavanja ili odgoja djeteta ili maloljetnika kaznit e se kaznom od 3 mj-3 god. Ako je dijete ili maloljetnik kaznenim djelom teko ozlijeen ili mu je teko narueno zdravlje poinitelj e se kazniti kaznom od 3 mj.-5 godina. L.222 NASILJE U OBITELJI Tko nasiljem, drskim ili bezobzirnim ponaanjem ugroava mir, tjelesnu cjelovitost ili duevno zdravlje lana svoje obitelji (kazna zatvora do 1 god).Ako je djelo poinjeno prema lanu obitelji s kojim ivi u zaj. kuanstvu kazna je novana ili kazna zatvora do 3 god.Ako je kaznenim djelom prouzroena smrt lana obitelji poinitelj e se kazniti kaznom zatvora od 2-15 god. -NAPUTANJE DJETETA 6MJ- 3GOD. -POVREDA OBITELJSKIH OBVEZA -IZBJEGAVANJE UZDRAVANJAGLAVA XXI KAZNENA DJELA PROTIV ZDRAVLJA LJUDI L.225 PRENOENJE ZARAZNE BOLESTI Tko ne postupi po propisima ili nalozima kojima nadleno tijelo zdravstvene slube odreuje preglede, dezinfekciju, odvajanje bolesnika ili drugu mjeru za suzbijanje ili spreavanje zarazne bolesti kod ljudi, pa zbog toga doe do opasnosti od irenja zarazne bolesti kaznit e se kaznom zatvora do 1 god.,. Ako je kazneno djelo poinjeno iz nehaja(novana kazna ili zatvor do 6 mj.) L.227- PRENOENJE SPOLNE BOLESTI Tko znajui da je zaraen spolnom boleu, spolnim odnoajem ili s njim izjednaenom spolnom radnjom ili na drugi nain drugoga spolno zarazi, ako time nije poinjeno kazneno djelo teke tjelesne ozljede kaznit e se kaznom zatvora do 1 god. L.229-NESAVJESNO LIJEENJE-Poinitelj zdravstveni djelatnik Doktor koji obavljajui svoju djelatnost primjeni oito neprikladno sredstvo ili oito neprikladan nain lijeenja ili ne primjeni odgovarajue higijenske mjere pa time prouzroi pogoranje zdravstvenog stanja neke osobe (kazna zatvora do 3 godine) L.232. NEPRUANJE MEDICINSKE POMOI-Poinitelj-lijenik Doktor koji ne prui neodgodivu medicinsku pomo osobi kojoj je takva pomo potrebna, iako je svjestan ili je mogao ili morao biti svjestan da zbog toga moe nastupiti teko naruenje zdravlja ili smrt te osobe kaznit e se kaznom zatvora do 3g. L. 233 NADRILIJENISTVO Tko se nemajui odgovarajuu propisanu strunu spremu neovlateno bavi lijeenjem ili drugom zdravstvenom djelatnou kaznit e se kaznom zatvora do 1g. ili nov. kaz. NEOVLATENA PROIZVODNJA DROGE Posljedica je apstraktna opasnost za zdravlje ljudi. Objekt kp zatite zdravlje ljudi.

63

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
GLAVA XXII KAZNENA DJELA PROTIV GOSPODARSTVA POSLOVANJA I SIGURNOSTI PLATNOG PROMETA L. 242- NESAVJESNO GOSPODARSKO POSLOVANJE Odgovorna osoba u pravnoj osobi koja krenjem zakona ili drugog propisa u Federaciji oito nesavjesno posluje, pa time prouzroi znatnu imovinsku tetu toj pravnoj osobi ( novana kazna ili kazna zatvora do tri godine, a ako je k.d. prouzroena prisilna likvidacija ili steaj pravne osobe poinitelj e se kazniti kaznom zatvora od 6 mj-5 g.) Poinitelj-odgovorna osoba u pravnoj osobi. l.243. PROUZROENJE STEAJA Tko znajui za svoju prezaduenost ili nesposobnost za plaanje, obustavljajui naplaivanje svojih trabina s ciljem da smanji buduu steajnu masu, prekomjerno troi, otuuje imovinu u bescjenje, preuzme neizmjernu obvezu, lakomisleno koristi ili daje zajmove kaznit e se kaznom zatvora od 6 mj-5 godina.Ako je djelo poinjeno iz nehaja kazna je novana ili kazna zatvora do 3 godine. L.272. PRANJE NOVCA Tko novac ili imovinu za koju zna da su pribavljeni na nezakonit nain, odnosno poinjenjem kaznenog djela primi, zamijeni, njome raspolae, i uporabi je u gospodarskom ili drugom poslovanju ili na drugi nain prikrije ili pokua prikriti. Objekt zatite je novac. -KRIVOTVORENJE NOVCA -KRIVOTVORENJE VRIJED. PAPIRA GLAVA XXIII- KAZNENA DJELA IZ OBLASTI POREZA -Porezna utaja-davanje lanih podataka o injenicama bitnim za utvrivanje poreza. -Lana porezna isprava Predviene su novane kazne ili kazne zatvora do tri godine. Poinitelj je porezni obveznik.

GLAVA XXIV KAZNENA DJELA PROTIV RADNIH ODNOSA -Povreda ravnopravnosti u zapoljavanju (zatvor 3mj-3god.) -Povreda prava iz radnog odnosa (novana kazna ili kazna zatvora do jedne godine) -Povreda prava za vrijeme privremene nezaposlenosti (novana ili zatvor do 1god.) -Povreda prava iz socijalnog osiguranja (novana ili zatvor do jedne godine) -Zlouporaba prava iz socijalnog osiguranja(novana ili kazna zatvora 1god.) -Nepoduzimanje mjera zatite na radu (Radnja je svjesno nepridravanje zakona ili drugih propisa ili opih akata o mjerama zatite na radu.Posljedica je apstraktna opasnost za ivot i zdravlje djelatnika.

64

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
GLAVA XXV KAZNENA DJELA PROTIV IMOVINE l.286. KRAA- Tko tuu pokretninu oduzme drugome s ciljem da njenim prisvajanjem pribavi sebi ili drugome protupravnu imovinsku korist (novana kazna ili kazna zatvora do tri godine).Ako je ukradena stvar male vrijednosti, a poinitelj je postupao s ciljem pribavljanja imovinske koristi takve vrijednosti kaznit e se novanom kaznom ili kaznom zatvora do 6 mjeseci. Ako poinitelj vrati stvar prije nego sazna da je otkriven moe se osloboditi kazne. L.287.-TEKA KRAA Kaznom zatvora od 6mj-5 god. kaznit e se tko krau poini: obijanjem, provaljivanjem, ili drugim svladavanjem veih prepreka da doe do stvari iz zatvorenih zgrada, blagajni, ormara; zatim na osobito drzak ili opasan nain; iskoritavanjem stanja nastalog poarom, poplavom ili drugom nesreom; iskoritavanjem bespomonosti ili drugog osobito tekog stanja druge osobe. L.288 RAZBOJNIKA KRAA Tko je zateen pri poinjenju kaznenog djela krae, pa s ciljem da ukradenu stvar zadri, uporabi silu protiv neke osobe ili prijetnju da e izravno napasti na njezin ivot ili tijelo kaznit e se kaznom zatvora od 1-10 godina.Ako je ovim kaznenim djelom neka osoba namjerno usmrena poinitelj e se kazniti kaznom zatvora najmanje 10 godina ili kaznom dugotrajnog zatvora.(Prinuda je ovdje sredstvo za zadravanje ukradene stvari za onoga tko je zateen na djelu krae.)Ovo je sloeno k.d. , a sastoji se od 2 radnje: kraa i prinuda. L. 289 RAZBOJNITVO Tko uporabom sile protiv neke osobe ili prijetnjom da e izravno napasti na njezin ivot ili tijelo oduzme tuu pokretninu s ciljem da njenim prisvajanjem pribavi sebi ili drugome protupravnu imovinsku korist ili da je protupravno prisvoji kaznit e se kaznom zatvora od 1-10 godina, a ako je ovim kaznenim djelom neka osoba namjerom usmrena kazna e biti najmanje 10 godina ili dugotrajni zatvor. RAZLIKA IZMEU RAZBOJNIKE KRAE I RAZBOJNITVA je u tome to kod razbojnike krae kraa prethodi prinudi, a kod razbojnitva prinuda prethodi krai. L.290 UTAJA Tko s ciljem da sebi ili drugome pribavi imovinsku korist protupravno zadri tuu pokretninu koja mu je povjerena kaznit e se novanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.Skrbnik koji poini k.d. iz stavka 1 ovog l. Kaznit e se novanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.Ako je utajena stvar od posebnog kulturnog, povijesnog, znanstvenog znaenja, a poinitelj je postupao s ciljem pribavljanja imovinske koristi takve vrijednosti kaznit e se zatvorom od 6 mj-5 godina. Objekt kaznenopravne zatite je tua pokretna stvar koja je poinitelju povjerena.

65

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
L. 291-ODUZIMANJE TUE POKRETNINE Tko bez cilja pribavljanja imovinske koristi protupravno oduzme ili zadri tuu pokretninu kaznit e se novanom kaznom ili kaznom zatvora do 1 godine. Objekt kaznenog djela je tua vozilo na motorni pogon. L.293-OTEENJE TUE STVARI Tko uniti, oteti ili uini neuporabljivom tuu stvar kaznit e se novanom kaznom ili kaznom zatvora do est mjeseci. L.294 PRIJEVARA Tko s ciljem da sebi ili drugome pribavi protupravnu imovinsku korist dovede koga lanim prikazivanjem ili prikrivanjem injenica u zabludu ili ga odrava u zabludi i time ga navede da na tetu svoje ili tue imovine to uini ili ne uini. (kazna zatvora do 3 godine)Ako teta prelazi 30.000,00 KM, a poinitelj je postupao s ciljem pribavljanja imovinske koristi takve vrijednosti kazna je zatvor od 6 mj.-5 god. L.295 IZNUDA Tko s ciljem da sebi ili drugome pribavi protupravnu imovinsku korist silom ili ozbiljnom prijetnjom prisili drugoga da to uini ili ne uini na tetu svoje ili tue imovine (kazna zatvora od 3 mj-5 god.)Ako je u poinjenju djela upotrijebljeno oruje ili opasno orue, ili je pribavljena znatna imovinska korist ili je djelo poinjeno u sastavu grupe ljudi ili zloinake organizacije poinitelj e se kazniti kaznom zatvora od 1-10 godina. L-296 UCJENA Tko s ciljem da sebi ili drugome pribavi protupravnu imovinsku korist zaprijeti drugome da e protiv njega ili njemu bliske osobe otkriti neto to bi njihovoj asti ili ugledu kodilo i time ga prisili da to uini ili ne uini na tetu svoje ili tue imovine.(kazna zatvora od 3 mj-5 godina).Ako je kaznenim djelom iz stavka 1 ovog lanka pribavljena znatna imovinska korist ili je djelo poinjeno u sastavu grupe ljudi poinitelj e se kazniti od 1-10 god. L. 298 LIHVARSTVO Tko iskoriujui nudu, teke imovinske ili stambene prilike nedovoljno iskustvo, lakomislenost ili smanjenu sposobnost rasuivanja druge osobe, primi od nje ili s njom ugovori za sebe ili drugoga imovinsku korist koja je u oitom nerazmjeru s onim to je on dao, uinio, ili se obvezao dati ili uiniti kaznit e se novanom kaznom ili kaznom zatvora do 2 godine.Ako su prouzroene teke posljedice oteeniku poinitelj e se kazniti novanom kaznom ili kaznom zatvora od 6mj-5 god (davanje zajmova uz ugovaranje nerazmjerne imovinske koristi). L.300 PRIKRIVANJE Tko stvar za koju zna da je pribavljena kaznenim djelom ili ono to je za nju dobiveno, prodajom ili zamjenom, kupi, primi u zalog ili na drugi nain pribavi prikrije, ili proda kaznit e se novanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.Ako osoba nije znala da je stvar pribavljena kaznenim djelom kaznit e se novanom kaznom ili kaznom zatvora do 6 mj.

66

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
L. 301 PALJEVINA Tko zapali tuu kuu ili drugu zgradu namijenjenu stanovanju ili gospodarskom koritenju, ili tuu poslovnu zgradu ili zgradu u javnoj uporabi kaznit e se kaznom zatvora od 1-8 godina.Ako je teta koja proizlazi iz ovog kaznenog djela vea od 100.000,00 KM ili je djelo poinjeno s ciljem prijevare osiguravajueg drutva poinitelj e se kazniti kaznom zatvora od 2-12 godina. GLAVA XXVI KAZNENA DJELA PROTIV OKOLIA, POLJOPRIVREDE I PRIRODNIH DOBARA -Oneienje okolia -Ugroavanje okolia napravama -Ugroavanje okolia otpadom -Ugroavanje okolia bukom -NEZAKONIT LOV Objekt zatite je divlja, kao dobro od opeg interesa. L.316 UMSKA KRAA Tko radi krae obori u umi jedno ili vie stabala a koliina je oborenog drveta vea od dva kubna metra kaznit e se kaznom zatvora do tri godine, a ako je koliina oborenog drveta vea od 5 kubnih metara ili je djelo poinjeno u zatienoj umi, nacionalnom parku poinitelj e se kazniti kaznom zatvora od 1-5 godina. L.317 IZAZIVANJE UMSKOG POARA Tko izazove umski poar zbog kojeg nastupi teta velikih razmjera, ili istodobno izazove vie umskih poara(kazna zatvora od 1-8 godina).AS ako je poar izazvan u nacionalnom parku ili zatienoj umi kazna je od 2-12 god.) GLAVA XXVII KAZNENA DJELA PROTIV OPE SIGURNOSTI LJUDI I IMOVINE -Izazivanje ope opasnosti; -Oteenje zatitnih naprava na radu; l. 326.- NEPROPISNO I NEPRAVILNO IZVOENJE GRAEVINSKIH RADOVA Odgovorna osoba koja pri projektiranju, upravljanju ili izvoenju gradnje ili graevinskih radova postupi suprotno propisima ili opepriznatim tehnikim pravilima i time izazove opasnost za ivot ili tijelo ljudi ili za imovinu veeg opsega kaznit e se kaznom zatvora od 1-5 godina.Ako je djelo poinjeno iz nehaja kazna zatvora je tri godine. l. 327-NESAVJESNO UVANJE PASA I DRUGIH OPASNIH IVOTINJA Tko pse ili druge opasne ivotinje izvodi na javna mjesta bez propisane brnjice ili druge odgovarajue zatite i time izazove opasnost za ivot ili tijelo ljudi ili imovinu kaznit e se novanom kaznom ili kaznom zatvora do 6 mj.Ako je ovim kaznenim djelom osoba ozlijeena poinitelj e se kazniti kaznom zatvora do 3 godine. l.330 - oteenje Ustava novana kazna ili kazna zatvora do 1 godine. L.331 Neotklanjanje opasnosti- novana kazna ili kazna zatvora do 1 godine.

67

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
GLAVA XXVIII KAZNENA DJELA PROTIV SIGURNOSTI JAVNOG PROMETA L.332 UGROAVANJE JAVNOG PROMETA Sudionik u prometu na putevima koji se ne pridrava prometnih propisa i time tako ugrozi javni promet da dovede u opasnost ivot ljudi ili imovinu veih razmjera, pa uslijed toga kod drugoga nastupi imovinska teta preko 5000 KM kaznit e se kaznom zatvora do 5 godina.Ako je djelo uinjeno iz nehaja, kaznit e se kaznom zatvora do 3 godine. Objekt zatite je ivot, zdravlje i tijelo ljudi odnosno njihova imovina. - UGROAVANJE JAVNOG PROMETA OPASNOM RADNJOM - TEKA K.D. PROTIV SIGURNOSTI JAVNOG PROMETA L.337-NEUKAZIVANJE POMOI OSOBI OZLIJEENOJ U PROMETNOJ NEZGODI Voza motornog vozila ili drugog prijevoznog sredstva koji ostavi bez pomoi osobu koja je ozlijeena tim prijevoznim sredstvom ili iju je ozljedu prouzroio kaznit e se novanom kaznom ili kaznom zatvora do 1 godine.Ako je kaznenim djelom iz stavka 1 ovog lanka prouzroena teka tjelesna ozljeda ili smrt ozlijeene osobe poinitelj e se kazniti kaznom zatvora od 3 mj-3 godine. GLAVA XXIX KAZNENA DJELA PROTIV PRAVOSUA l.338 Dogovor za poinjenje kaznenih djela(novana kazna ili zatvor do 1 god. l. 339. Pripremanje kaznenog djela(novana ili kazna zatvora do 3 god.) l.340 UDRUIVANJE RADI POINJENJA KAZNENOG DJELA Tko organizira grupu ljudi ili na drugi nain udruuje tri ili vie osoba s ciljem poinjenja kaznenog djela propisanih zakonom u federaciji za koja se moe irzrei kazna zatvora do 3 godine ili tea kazna, ako za takvo udruivanje nije propisana posebna kazna kaznit e se kaznom zatvora od 6 mj-5 godina. L.341.- SUDJELOVANJE U GRUPI LJUDI KOJA POINI KAZNENO DJELO Tko sudjeluje u grupi ljudi koja zajednikim djelovanjem usmrti neku osobu ili je teko tjelesno ozlijedi, poini paljevinu, oteti imovinu u veem opsegu ili poini druga teka nasilja ili pokuaj tih djela kaznit e se kaznom zatvora od 3 mj-5 godina, a tko organizira ili bilo kako rukovodi grupom koja poini kazneno djelo kaznit e se kaznom zatvora od 1-10 godina. L.344 NEPRIJAVLJIVANJE I PRIPREMANJE KAZNENOG DJELA Tko zna da se priprema poinjenje kaznenog djela za koje se po zakonu FBIH moe izrei kazna zatvora do 3 godine ili tea kazna, pa u vremenu kad je jo bilo mogue sprijeiti njegovo poinjenje to ne prijavi a djelo bude pokuano ili poinjeno kaznit e se kaznom zatvora do 1 godine.

68

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
L.345-NEPRIJAVLJIVANJE KAZNENOG DJELA ILI POINITELJA Tko zna za poinitelja kaznenog djela za koje se moe izrei kazna dugotrajnog zatvora ili tko samo zna da je djelo poinjeno, pa to ne prijavi, iako od takve prijave ovisi pravodobno otkrivanje poinitelja ili kaznenog djela. L.348.- DAVANJE LANOG ISKAZA Svjedok ili vjetak, prevoditelj ili tuma koji u sudskom, prekrajnom, upravnom ili stegovnom postupku u Federaciji dade lani iskaz kaznit e se novanom kaznom ili kaznom zatvora do 3 godine.(0d 1-10 godina ako su nastupile teke posljedice za okrivljenika). L.350 - POVREDA TAJNOSTI POSTUPKA Tko neovlateno otkrije ono to je saznao u sudskom, prekrajnom ili upravnom postupku u Federaciji, a to se po zakonu ne smije objaviti ili je odlukom nadlene institucije u Federaciji proglaeno tajnom kaznit e se novanom kaznom ili kaznom zatvora do 1 godine. Objekt kaznenog djela-podaci,injenice ili okolnosti koje su se saznale u postupku pred sudom. GLAVA XXX KAZNENA DJELA PROTIV JAVNOG REDA I PRAVNOG PROMETA L.361- ORGANIZIRANJE OTPORA Tko druge organizira ili poziva na pruanje nasilnog otpora zakonitim odlukama ili mjerama nadlenih tijela, ili prua otpor slubenoj osobi u obavljanju slubene radnje kaznit e se novanom kaznom ili kaznom zatvora do 3 godine. L.362 NASILNIKO PONAANJE Tko grubim vrijeanjem ili zlostavljanjem drugoga, nasiljem prema drugome, izazivanjem tue ili osobito drskim ili bezobzirnim ponaanjem ugroava graanski mir(kazna zatvora od 3 mj.-3 god, a ako je poinjeno u sastavu grupe ljudi 6mj-5 god. L.373.-KRIVOTVORENJE ISPRAVE Tko izradi lanu ispravu ili preinai pravu ispravu s ciljem da se takva isprava uporabi kao prava, ili tko lanu ili preinaenu ispravu uporabi kao pravu ili je nabavi radi uporabe-novana kazna ili zatvor do 3 god.Ako se radi o javnoj ispravi, oporuci, mjenici kaznit e se kaznom zatvora od 3 mj-5 god. l.377-NADRIPISARSTVO Tko se nemajui propisanu strunu spremu, neovlateno za nagradu bavi pruanjem pravne pomoi kaznit e se novanom kaznom ili kaznom zatvora do 1 godine. L.378.- OMETANJE VJERSKIH OBREDA Tko ometa ili sprijei vjerski obred kaznit e se novanom kaznom ili kaznom zatvora do 1 godine.Ako je djelo poinjeno uporabom sile kazna je zatvor od 3 mj-3 god. Objekt zatite je vrenje vjerskih obreda.

69

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
L.379.- POVREDA MIRA POKOJNIKA Tko neovlateno prekopa, razrui, oteti ili na drugi nain grubo oskvrne grob ili drugo mjesto ukopa ili spomen na umrle kaznit e se novanom kaznom ili kaznom zatvora do 1 godine.Objekt zatite je grob ili drugo mjesto gdje se umrli sahranjuju. GLAVA XXXI KAZNENA DJELA PODMIIVANJA I KAZNENA DJELA PROTIV SLUBENE I DRUGE ODGOVORNE DUNOSTI PRONEVJERA Kad se poinitelj odnosi prema prisvojenoj stvari kao da je njegova. Objekt zatite je novac, vrijed. Papiri ili druge pokretne stvari L.380- PRIMANJE DARA I DRUGIH OBLIKA KORISTI Slubena ili odgovorna osoba ukljuujui i stranu slubenu osobu, koja zahtijeva ili primi dar ili kakvu drugu korist, ili koja primi obeanje dara ili kakve koristi, da u okviru svoje ovlasti uini to ne bi smjela uiniti ili da ne uini to bi morala uiniti kaznit e se kaznom zatvora od 1-10 godina. Objekt zatite je dravna slubaL.381 DAVANJA DARA I DRUGIH OBLIKA KORISTI Tko slubenoj ili odgovornoj osobi ukljuujui i stranu slubenu osobu, uini ili obea dar, da u okviru svoje ovlasti uini ono to ne bi smjela ili ne uini ono to bi morala uiniti, ili tko posreduje pri ovakvom podmiivanju slubene ili odgovorne osobe (kazna zatvora od 6 mj-5 godina) L.383.- ZLOUPORABA POLOAJA ILI OVLASTI Slubena ili odgovorna osoba koja iskoritavanjem svog poloaja ili ovlasti prekoraivi granice svoje slubene ovlasti ili ne obavivi svoje slubene dunosti pribavi sebi ili drugome kakvu korist, drugome nanese kakvu tetu ili tee povrijedi prava drugoga (kazna zatvora od 6 mj-10 godina). L.387- NESAVJESTAN RAD U SLUBI Slubena ili odgovorna osoba koja povredom zakona, drugog propisa ili opeg akta ili proputanjem dunosti nadzora, oito nesavjesno postupi u obavljanju dunosti, pa zbog toga pravo drugoga bude teko povrijeeno ili nastupi imovinska teta. l.389.- KRIVOTVORENJE SLUBENE ISPRAVE - kazna zatvora od 6 mj-5 godina ODAVANJE SLUBENE TAJNE-Objekt zatite su drutveni interesi koji stoje iza slubene tajne.

70

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
GLAVA XXXII KAZNENA DJELA PROTIV SUSTAVA ELEKTRONSKE OBRADE PODATAKA l. 394- RAUNALNO KRIVOTVORENJE Tko neovlateno izradi, unese, izmijeni, izbrie ili uini neuporabljivim raunalne podatke ili programe koji imaju vrijednost za pravne odnose, s ciljem da se uporabe kao pravi ili sam uporabi takve podatke ili programe. L.395.- RAUNALNA PRIJEVARA Tko neovlateno unese, oteti, izmijeni ili prikrije raunalni podatak ili program ili na drugi nain utjee na ishod elektronske obrade podataka s ciljem da sebi ili drugome pribavi protupravnu imovinsku korist i time prouzroi imovinsku tetu. L.398. RAUNALNA SABOTAA Tko unese, izmijeni, izbrie ili prikrije raunalni podatak ili program ili se na drugi nain umijea u raunalni sustav, ili uniti odnosno oteti naprave za elektronsku obradu podataka s ciljem da onemogui ili omete postupak elektronske obrade podataka znaajnih tijelima vlasti, javnim slubama, javnim ustanovama, gospodarskim drutvima, pa time prouzroi tetu u iznosu veem od 500.000,00 KM kaznit e se kaznom zatvora od 1-10 godina GLAVA XXXIII KAZNENA DJELA PROTIV ORUANIH SNAGA FEDERACIJE lan 399. Neizvrenje i odbijanje izvrenja zapovijedi
(1) Vojna osoba koja ne izvri ili odbije izvriti zapovijed nadreenog u vezi sa slubom, pa zbog toga nastupi nemogunost vrenja ili oteano obavljanje slube ili opasnost po ivot ljudi ili imovinu velike vrijednosti, kaznit e se kaznom zatvora do pet godina.

lan 400. Odbijanje primanja i upotrebe oruja

(1) Vojna osoba koja protivno propisima i bez opravdana razloga odbije primiti oruje ili ga upotrijebiti po zapovijedi ili po pravilima slube, kaznit e se kaznom zatvora od jedne do pet godina.

lan 401. Protivljenje nadreenom

Kazna od 3 mj-3 god.

lan 402. Prinuda prema vojnoj osobi u obavljanju slubene dunosti

Kazan od 6 mj-5 god.

lan 403. Napad na vojnu osobu u obavljanju slube

(1) Ko napadne ili ozbiljno prijeti da e napasti vojnu osobu koja obavlja slubu, kaznit e se kaznom zatvora do tri godine. (2) Ako je krivinim djelom iz stava 1. ovog lana vojna osoba lahko tjelesno ozlijeena, ili je krivino djelo iz stava 1. ovog lana uinjeno upotrebom oruja,

71

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
lan 404. Zlostavljanje podreenog ili mlaeg
.

lan 406. Podnoenje neistinitih prijava i izvjetaja lan 407. Nepoduzimanje mjera za zatitu vojne jedinice. lan 408. Neosiguranje na vojnim vjebama
lan 409.

Neodazivanje pozivu i izbjegavanje vojne slube lan 411. Protuzakonito osloboenje od vojne slube
Ko zloupotrebom svog poloaja ili ovlaenja postigne osloboenje vojne osobe ili osobe koja podlijee vojnoj obavezi od vojne funkcije ili njeno rasporeivanje na laku funkciju, kaznit e se kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine.

lan 412. Samovoljno udaljenje i bijeg iz oruanih snaga

lan 415.

Odavanje vojne tajne

(1) Vojna osoba ili druga osoba koja protivno svojim dunostima u pogledu uvanja vojne tajne saopi, preda drugom ili mu na drugi nain uini pristupanim podatke koji su vojna tajna ili pribavlja takve podatke s ciljem da ih preda nepozvanoj osobi. kaznit e se kaznom zatvora od tri mjeseca do pet godina.

lan 416. Kanjavanje za krivina djela uinjena za vrijeme ratnog stanja ili stanja neposredne ratne opasnosti
- kaznit e se kaznom zatvora od jedne do deset godina.

KAZNENA DJELA PROTIBVV ASTI I UGLEDA UVREDA kd.d protiv asti koje se sastoji u izraenom ili pokaznom omalovaavanju druge osobe. Ako je uvreda javna novana kazna 150 dohodaka ili kazna zatvora do 6 mjeseci. KLEVETA je iznoenje ili prenoenje neeg neistinitog za drugo to moe tetiti asti ili ugledu.Obina kleveta ili kvalificirani oblici klevete. Kazneni postupak se pokree privatnom tubom. Ako su kd.d poinjena prema dunosnicima RH pokree dravni odvjetnik po slubenoj dunosti a po prethodno pribavljenoj pisanoj suglasnosti tih osoba (mogu povui suglasnost za kazneni progon do pravomonosti sudske odluke.) Ako su k.d. uinjena prema umrloj osobi moe se pokrenuti privatnom tubom branog druga, djece, roditelja. Javno objavljivanje presude za ova kaznena djelaMoe se u cijelosti ili djelomino istim putem objaviti odlukom suda na zahtjev oteenika, a na troak poinitelja.

72

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
KZ BIH

XV II GL AVA S E DAMNAE STA KAZNENA DJELA PROTIV OVJENOSTI I VRIJEDNOSTI ZATIENIH MEUNARODNIM PRAVOM Objekt kazneno pravne zatite je pravo odreenih nacionalnih, etnikih, rasnih ili drugih vjerskih skupina na egzistenciju. Genocid lanak 171. Tko s ciljem potpunog ili djelominog istrebljenja nacionalne, etnike, rasne ili vjerske skupine ljudi, naredi poinjenje ili poini koje od ovih djela: a) usmrivanje pripadnika skupine ljudi; b) nanoenje teke tjelesne ozljede ili duevne povrede pripadnicima skupine ljudi; c) smiljeno nametanje skupini ljudi ili zajednici takvih ivotnih uvjeta koji bi mogli posljedovati njenim potpunim ili djelominim istrebljenjem; d) uvoenje mjera kojima je cilj sprjeavanje raanja unutar skupine ljudi; e) prisilno preseljenje djece iz te u drugu skupinu ljudi, kaznit e se kaznom zatvora najmanje deset godina ili kaznom dugotrajnog zatvora. Zloini protiv ovjenosti lanak 172. (1) Tko, kao dio ireobuhvatnog ili sustavnog napada upravljenog bilo protiv kojeg civilnog puanstva, znajui za takav napad, poini koje od ovih djela: a) usmrivanje drugoga; b) istrebljenje; c) odvoenje u ropstvo; d) protjerivanje ili prisilno preseljenje puanstva; e) zatvaranje ili drugo teko oduzimanje tjelesne slobode suprotno temeljnim pravilima meunarodnog prava; f) muenje; g) prisiljavanje druge osobe, uporabom sile ili prijetnje da e izravno napasti njezin ivot ili tijelo ili ivot ili tijelo njoj bliske osobe, na spolni odnoaj ili s njim izjednaenu spolnu radnju (silovanje), seksualno ropstvo, prisilnu prostituciju, prisilnu trudnou, prisilnu sterilizaciju ili bilo koji drugi oblik tekog spolnog nasilja; h) progon bilo koje grupe ljudi ili zajednice na politikom, rasnom, nacionalnom, etnikom, kulturnom, vjerskom, spolnom ili drugom temelju koji je opeprihvaen kao nedozvoljen po meunarodnom pravu, u svezi bilo kojeg kaznenog djela iz ovoga stavka ovoga lanka, bilo kojeg kaznenog djela propisanog ovim Zakonom ili bilo kojeg kaznenog djela u nadlenosti Suda Bosne i Hercegovine; i) prisilni nestanak osoba; j) zloin aparthaida;

73

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
k) druga neovjena djela sline naravi, namjerno nanosei teku patnju ili ozbiljnu tjelesnu ozljedu, duevnu povredu ili naruenje zdravlja, kaznit e se kaznom zatvora najmanje deset godina ili kaznom dugotrajnog zatvora. Zloin aparthaida su neovjene radnje naravi sline radnjama iz stavka 1. ovoga lanka, poinjene u okviru ustanovljenog ustrojstva sustavnog potlaivanja i prevladavanja jedne rasne skupine ljudi bilo nad kojom drugom rasnom skupinom ili skupinama ljudi, poinjene s ciljem odravanja takvog ustrojstva. Ratni zloin protiv civilnog puanstva lanak 173. (1) Tko krei pravila meunarodnog prava za vrijeme rata, oruanog sukoba ili okupacije, naredi ili poini koje od ovih djela: -napad na civilno puanstvo, naselje, pojedine civilne osobe ili osobe onesposobljene za borbu, a taj je napad posljedovao smru, tekom tjelesnom ozljedom ili tekim naruenjem zdravlja ljudi; -Usmrivanja, namjerno nanoenje osobi snanog tjelesnog ili duevnog bola ili patnje (muenje), neovjeno postupanje, bioloke, medicinske ili druge znanstvene pokuse, uzimanje tkiva ili organa radi presaivanja, nanoenje velikih patnji ili ozljeda tjelesne cjelovitosti ili povreda zdravlja; -prisiljavanje druge osobe, uporabom sile ili prijetnje da e se izravno napasti njezin ivot ili tijelo ili ivot ili tijelo njoj bliske osobe, na spolni odnoaj ili s njim izjednaenu spolnu radnju (silovanje), prisiljavanje na prostituciju, primjenjivanje mjera zastraivanja i uasa, uzimanje talaca, kolektivno kanjavanje, protupravno odvoenje u koncentracijske logore i druga protuzakonita zatvaranja, oduzimanje prava na pravino i nepristrano suenje, prisiljavanje na slubu u neprijateljskim oruanim snagama ili u neprijateljskoj obavjetajnoj slubi ili upravi; -prisiljavanje na rad, izgladnjivanje puanstva, konfiskaciju imovine, pljakanje imovine puanstva, protupravno, samovoljno i vojnim potrebama neopravdano unitavanje ili prisvajanje imovine u velikim razmjerama, uzimanje nezakonite i nerazmjerno velike kontribucije i rekvizicije, smanjenje vrijednosti domae novane jedinice ili protuzakonito izdavanje novca, kaznit e se kaznom zatvora najmanje deset godina ili kaznom dugotrajnog zatvora. Tko krei pravila meunarodnog prava za vrijeme rata, oruanog sukoba ili okupacije, kao okupator naredi ili poini preseljenje dijelova civilnog puanstva svoje pripadnosti na okupirano podruje, kaznit e se kaznom zatvora najmanje deset godina ili kaznom dugotrajnog zatvora. Ratni zloin protiv ranjenika i bolesnika lanak 174. Tko krei pravila meunarodnog prava za vrijeme rata ili oruanog sukoba, prema ranjenicima, bolesnicima, brodolomcima ili sanitetskom ili vjerskom osoblju naredi ili poini koje od ovih djela: a) usmrivanje drugih osoba (ubojstva), namjerna nanoenja osobama snane tjelesne ili duevne boli ili patnje (muenja), neovjeno postupanje, bioloke, medicinske ili druge znanstvene pokuse, uzimanje tkiva ili organa radi presaivanja; b) nanoenje velikih patnji ili ozljeda tijela ili povreda zdravlja;

74

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
c) protupravno, samovoljno, vojnim potrebama neopravdano unitavanje ili prisvajanje u velikim razmjerima materijala, sredstava sanitetskog transporta i zaliha sanitetskih ustanova ili jedinica, kaznit e se kaznom zatvora najmanje deset godina ili kaznom dugotrajnog zatvora. Ratni zloin protiv ratnih zarobljenika lanak 175. Tko krei pravila meunarodnog prava, prema ratnim zarobljenicima naredi ili poini koje od ovih djela: a) usmrivanje drugih osoba (ubojstva), namjerna nanoenja osobama snane tjelesne ili duevne boli ili patnje (muenja), neovjeno postupanje, bioloke, medicinske ili druge znanstvene pokuse, uzimanje tkiva ili organa radi presaivanja; b) nanoenje velikih patnji ili ozljeda tijela ili povreda zdravlja; c) prisiljavanje na slubu u neprijateljskim oruanim snagama ili oduzimanje prava na pravino i nepristrano suenje, kaznit e se kaznom zatvora najmanje deset godina ili kaznom dugotrajnog zatvora. Organiziranje grupe ljudi i poticanje na poinjenje genocida, zloina protiv ovjenosti i ratnih zloina lanak 176. (1) Tko organizira grupu ljudi radi poinjenja kaznenih djela iz lanka 171. (Genocid), 172. (Zloini protiv ovjenosti), 173. (Ratni zloin protiv civilnog puanstva), 174. (Ratni zloin protiv ranjenika i bolesnika) i 175. (Ratni zloin protiv ratnih zarobljenika) ovoga Zakona, kaznit e se kaznom zatvora najmanje deset godina ili kaznom dugotrajnog zatvora. (2) Tko postane pripadnikom grupe ljudi iz stavka 1. ovoga lanka, kaznit e se kaznom zatvora od jedne do deset godina. (3) Pripadnik grupe ljudi iz stavka 1. ovoga lanka koji otkrije grupu prije nego to je u njenom sastavu ili za nju poinio kazneno djelo, kaznit e se novanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine, a moe se i osloboditi kazne. (4) Tko poziva ili potie na poinjenje kaznenih djela iz lanka 171. do 175. ovoga Zakona, kaznit e se kaznom zatvora od jedne do deset godina.

75

WWW.BH-PRAVNICI.COM