Download as doc, pdf, or txt
Download as doc, pdf, or txt
You are on page 1of 1

Ahil i Hektor kao nosioci ideje o besmislu rata U Staroj Grkoj u vreme rata izmeu Trojanaca i Ahejaca, kralj

eli da ue u rat i svi moraju da se slau sa njegovom odlukom. Naravno, ne misle svi tako, ali ta miljenja ne mogu biti javno iskazana, jer se protive nekim drugim idejama. Ahil je mitski junak, polu-bog, koji ne eli da ratuje i duboko veruje u to da je da njegovo uee u ratu besmisleno. Zalae se za to da se sukob sa bogovima rei mirnim putem, ne eli nasilje. Kada je odlueno da se Troja napadne, on ne ide u borbe, jer smatra da je ratovanje srljanje u propast. On ostaje povuen i ne eli da uestvuje, ali se ipak deava neto to menja njegovo miljenje, a to je smrt njegovog prijatelja. Tuga ga obuhvata i sasvim menja svoje razmiljanje o ratu i borbi. Nije mu vie vano to, to je smatrao da je rat besmislen. Osveta mu je pomutila razum i jedini cilj mu je da osveti prijatelja. A to e uiniti tako to e se boriti. Znai, bez obzira na svoja uverenja, jedan dogaaj je dovoljan, da od osobe, koja se toliko protivila ratu, postane osoba zaslepljena mrnjom prema neprijatelju. Sa druge strane se nalazi Hektor. On je sin kralja, trojanski junak, koji je sreno oenjen, a ima i potomka, sina Astijanakta. On ni u jednom trenutku ne razmilja o tome da li da se bori u ratu ili ne. To nije bilo zato to je smatrao da je rat dobar, ve zato to je eleo da ouva ono to mu je drago. Po tome je delimino slian Ahilu. Hektor od samog poetka eli da se bori da sauva svoju domovinu, porodicu, i ast, dok Ahil tek nakon odreenih dogaaja poinje da se bori da bi ispravio neto to je otilo u nepovrat. Hektor se, iako mu je rat odvratan, bori, i to zbog nekih viih ciljeva. Iako se ini da se Hektor i Ahil, kao linosti, naizgled slini, oni se veoma razlikuju. Oni u poetku dele isto miljenje, ali su im karakeri razliiti. Hektor je istrajan i poten, a Ahil lako menja svoje stavove i ne potuje bogove. I u dananjem svetu je slino. Iako imamo veu slobodu govora, nego to je bilo u staroj Grkoj i svako ima pravo na svoje miljenje, moda se ono protivi optem miljenju, i zato se ne iznose javno.

You might also like