Gnostiko Tomino Evanelje

Uvod

vdje iznosimo Apokrifno Gnostiko Evanelje po Tomi.

Izvornik koji smo koristili kao bazu je hrvatski prijevod zbirke apokrifa jednog pdf-a. Zbog doslovce kriminalnog hrvatskog prijevoda koji je namjerno namjetan kako bi bio u sukladnosti s hrvatskim prijevodom Biblije, koristili smo i vie engleskih prijevoda Tomina evanelja kako bi preuredio taj prijevod i kako bi se donekle uspjelo dovesti u ravnoteu ono to u Koptskom apokrifnom tekstu stvarno i pie. Nadalje smo koristili i Oshovu knjigu Nebesko seme na srpskom, gdje on citira veliki dio Tomina evanelja, budui da je taj prijevod zaista kvalitetan i u potpunosti u duhu Hrvatskog i Srpskog jezika. Odabir pisanja odreenih rijei s poetnim velikim slovom (Otac, Nebo, Sin ivi ... ) stvar je hrvatskog prijevoda i ne proizlazi jednoznano iz originala. U tim stvarima su hrvatski prevoditelji uzeli slobodu da odaberu rjeenja koja su im se, od sluaja do sluaja, inila najprikladnijima, a pri tome vodei rauna ponajprije o ritmu reenice. Kod vlastitih imena odabrali su hrvatske oblike (Jeua: Isus; Simon: imun ... ). Ovdje iznosim i predgovor koji je skraena verzija njemakog elektronskog izdanja jer daje bitne odrednice te informacije o nastanku i znaenju apokrifa. http://www-user.uni-bremen.de/~wie/texteapo/thom-home.html

Koritena engleska elektronska izdanja: http://home.epix.net/~miser17/Thomas.html

Koptsko apokrifno Evanelje po Tomi

Predgovor

O Evanelju po Tomi Evanelje po Tomi novozavjetni je apokrif koji se pripisuje apostolu Judi Tomi Blizancu, onome kojega u dananjem kranskom svijetu najvie pamtimo kao "nevjernog Tomu" iz Evanelja po Ivanu (11, 16): "Toma zvani Blizanac, jedan od Dvanaestorice, nije bio s njima kad je doao Isus. Drugi mu uenici rekoe: "Vidjeli smo Gospodina." Toma im odvrati: "Dok ne vidim na rukama njegovim znak od avala i ne stavim prst svoj u mjesto od avala i ne stavim svoje ruke u njegov bok, neu vjerovati." Poslije osam dana uenici njegovi bijahu ponovo unutra i Toma s njima. Dok su vrata bila zatvorena, doe Isus, stade pred njih te ree: "Mir vama!" Zatim ree Tomi: "Prui prst svoj ovamo: evo mojih ruku! Pruzi ruku svoju i stavi je u moj bok te ne budi vie nevjernik, ve vjernik!" "Gospodin moj i Bog moj!" - izjavi Toma. "Jer me vidi, vjeruje. Blago onima koji e vjerovati, a da nisu vidjeli!"

Tomu se u Novom Zavjetu spominje jo na ovim mjestima: Mt 10,3; Mk 3,18; Lk 6,15 te u Dj 1,13. O Evanelju po Tomi postoje danas dostupna posredna svjedoanstva. Najstarija su iz prve polovice III. stoljea. Spominje ga Hipolit, koji ga i citira. U to je doba ve zapoela kanonizacija Novoga zavjeta, pa tako i evanelja. Kanonizaciju je zapoeo Sv. Irenej, lionski biskup (oko 125.202.). On je predloio indeks novozavjetnih tekstova koji, prema njegovu miljenju, sadre i uvaju izvorni i neiskvareni Isusov nauk. Od svih evanelja koja su kruila meu prvim kranskim zajednicama odabrao je etiri (po analogiji s etiri smjera u prostoru, etiri oceana i etiri ugla svijeta) i ocijenio ih kao jedine autentine. To su tzv. kanonska evanelja: Evanelja po Mateju, Marku, Luki i Ivanu.

Titian - Ivan Evanelist na Patmosu

U izvjesnom se smislu moe drati da je proces kanonizacije zavren latinskim prijevodom Biblije, Vulgatom Svetoga Jeronima, koji je svoje djelo izveo izmeu 383. i 406. god. Preveo je veinu

starozavjetnih knjiga, dok je neke starozavjetne i novozavjetne preuzeo iz staroga latinskog prijevoda Vetus latina, a u neke je unio i promjene, npr. u evanelja. Do definitivne kanonizacije dolazi tek na Tridentskom koncilu, koji je zasjedao u tri navrata u razdoblju od 1545.-1563. godine s osnovnom namjerom da razgranii protestantizam i Rimsku crkvu. Tijekom procesa kanonizacije Evanelje po Tomi je ve 233. god. Origen svrstao meu tzv. heterodoksna evanelja, a njegovu e klasifikaciju preuzeti i Jeronim, Ambrozije i Beda Venerabilis. Heteredoksnim ga smatra i Euzebije iz Cezareje. Filip iz Side (oko 430. godine) ubraja ga meu ona evanelja (Evanelje Hebreja, Evanelje Egipana, Evanelje Dvanaestorice ... ) koja su po miljenju "veine starih" "potpuno iskvarena" i djela su heretika. Mnogi grki autori smatrali su Evanelje po Tomi manihejskim tekstom, a iril i njegovi prepisivai podrazumijevali su da Toma po kojemu se naziva tekst nije Isusov apostol, ve jedan od Manijevih uenika. Sauvana su i svjedoanstva Pseudo-Leontija i Timoteja Konstantinopolskog koja tijesno povezuju Evanelje po Tomi s Evaneljem po Filipu. Pseudo-Gelazijanski dekret stavio je takoer "Evangelium nomine Thomae, quibus Manichaei utuntur, apocryphum" u svoj katalog libri non recipiendi (katalog neprihvatljivih knjiga). Tako je Evanelje po Tomi postalo novozavjetni apokrifni spis. Novozavjetni apokrifi su spisi koji nisu prihvaeni u kanon, ali koji naslovom i sadrajem postavljaju zahtjev za vrijednosnim izjednaavanjem s kanonskim spisima. Za postojanje teksta pod tim imenom se, dakle, znalo, ali nam nije bio poznat njegov sadraj, s izuzetkom Hipolitovih navoda. Kao sto je sluaj s veinom ranokranskih tekstova, i Evanelje po Tomi se vjerojatno irilo u danas nepoznatom broju verzija. Evanelje po Tomi kakvo nam je danas dostupno zapravo je jedna verzija na koptskom jeziku, otkrivena 1947. godine kod Nag Hammadija u gornjem Egiptu. Pronaao ju je seljak Muhamed Ali, kopajui ptije gnojivo podno saastih peina koje su u davnini sluile kao grobovi. Bio je pronaao up sa 13 svitaka papirusa uvezanih u gazelinu kou. Ti su spisi nazvani Nag Hammadi Kodeksi i

uglavnom su gnostikog karaktera. Jedan od njih, Nag Hammadi Kodeks II, sadri Evanelje po Tomi. Danas se smatra da potjee iz oko 400.-te godine, ali najvjerojatnije je da je rukopis imao znaajne starije obrasce. Godine 1952. usporedbom je ustanovljeno da su dijelovi Evanelja po Tomi sauvani na grkom jeziku u Oxyrynchus Papyri, koji je otkriven 1905. god. kod Behnese u srednjem Egiptu i koji sadri preko tisuu fragmenata biblijske tematike. Ti su fragmenti maleni i isprekidani, raznorodnog su i, cesto, teko odredljiva porijekla. Ne zna se jeli tekst Evanelja po Tomi na grkom jeziku bio izravni predloak koptskom tekstu iz Nag Hammadija ili obrnuto; ali je oigledno da je izmeu njih preen odreeni razvojni put: koptski tekst je snanije gnostiki obojen.

Caravaggio - Nevjerni Toma

Evanelje po Tomi je zbirka izreka, logiona. Prema miljenju strunjaka, uvod i Logion 1. jasno kau da ova zbirka Isusovih rijei eli biti sveta poruka, i stoga je moemo oznaiti kao evanelje logiona. U ovoj zbirci logiona teko se moe utvrditi neko naelo reda. Mogue je, dodue, da je redaktor naiao na ve gotove male skupine izreka i prihvatio ih u svoju zbirku. S ovim pitanjem povezan je i problem izvora Evanelja po Tomi, koji je do danas

sporan. Djelo, bez sumnje, sadri zbirni materijal razliitog porijekla. Otprilike polovica izreka ima paralele u sinoptikim evaneljima. Ostali logioni su, veim dijelom, potpuno nepoznate Isusove rijei. Logioni se mogu razlikovati i po tome da li po obliku i sadraju imaju sinoptiki karakter ili su "gnostiki" Logioni. Treba takoer naglasiti: Evanelje po Tomi se prepoznaje kao zbirka izreka koja se vraa na jedan ili vise predstupnjeva i koja nije izravno ovisna o kanonskim evaneljima te pripada u ranu povijest nastanka evanelja: mnogo toga govori da je Evanelje po Tomi nastalo sredinom II. st. u istonoj Siriji, pri emu dodue dio sastavljenog izrekovnog materijala moe sezati takoer unatrag sve do u I. stoljee. Evanelje po Tomi je vieslojno. U njemu nema pozivanja na Isusova djela ili na njegovu smrt i uskrsnue. Isus se javlja kao ivi, tj. uskrsli sin ivoga Oca, koji obnavlja sve iscrpljene zemaljske oblike. Isus je onaj koji donosi objavu, koji uenicima priopuje tajnu svojega i njihova podrijetla. On je taj koji uenicima objanjava tu tajnu. Njegovo nebesko oblije je prepoznatljivo samo odabranima. Isus je jedno s Ocem, jedno s Kraljevstvom Svjetlosti, iz njega sve nastade, on je sadran u svemu. U Evanelju po Tomi gotovo da nema apokaliptikih tonova, bas kao ni rijei Sina ovjejeg. Isus, takoer, nije ni od proroka oekivani Mesija (Logion 52). Svijet se prosuuje kao negativan (Logioni 55, 56 i 80). Ljudsko tijelo je le. Proturjeje izmeu svijeta/tijela/smrti, s jedne i Kraljevstva Oca spoznaje/ivota s druge strane, odreuje govor Evanelja po Tomi (usp. takoer Logione 3, 35 i 103). ovjek je, makar i "pijan", tj. neznalica, ipak boanskoga podrijetla (Logion 3, 85 i 87), on je stvoren po Bojoj slici (Logion 50; usp. takoer Logione 83 i 84). Oni "koji imaju ui da uju" (Logion 24 i drugdje), koji razumiju Isusovu poruku i prepoznaju istinski Isusov oblik, takoer ue da sami pripadaju svijetu svjetlosti, Jednome. "Kraljevstvo" ("Kraljevstvo Oca", "Kraljevstvo Nebesko") sredinji je pojam Evanelja po Tomi Ovdje postaje osobito jasnom razlika naspram Isusa koji propovijeda "Kraljevstvo" u sinoptikim evaneljima: eshatoloko ispunjenje budunosti gotovo potpuno

izostaje. Tako Logion 49 kae da uenik potjee iz "Kraljevstva". Znaajnom se ini sama prisutnost Kraljevstva, koja je svakako jako spiritualizirana (Logion 113). Ponekad se ini da povratak u "Kraljevstvo", ne samo da pretpostavlja gnostiku predodbu o pred egzistenciji due, ve i da je "Kraljevstvo" zamjenski pojam za boansko Jastvo sljedbenika (=gnostika). S tim je zajedno povezano jo jedno svojstvo Evanelja po Tomi: jedva da se prepoznaju tragovi izgradnje bilo kakve zajednice. Stoga potpuno izostaje eklezioloka misao. Pristup "Kraljevstvu" je pojedincu obeano Isusovim pozivom. Postoje "maleni", "pojedinci", "samci" koji dostiu "Kraljevstvo", a time i "mir". Evanelje spominje i Mariju, ali iz samoga se teksta ne ini vjerojatnim da je rije o njegovoj majci, ve o jednoj od njegovih uenica.

Evanelje po Tomi

Ovo su tajne rijei koje je Isus ivi rekao i koje je zapisao Juda Toma Blizanac. (1) Isus ree: "Tko pronae smisao ovih rijei, taj nee okusiti smrt." (2) Isus ree: "Neka onaj koji trai ne prestane s traenjem sve dok ne nae ono to trai. A kada nae, biti e u nevolji, biti e u udu, i tada e vladati nad svime." (3) Isus ree: "Ako vam oni koji vas vode kau: "Pogledajte, Kraljevstvo je na nebu!", tada e vas pretei ptice nebeske. Ako vam kau: "U moru je", tada e vas pretei ribe. Ali Kraljevstvo je u vama i oko vas. Ako ete spoznati sebe, bit ete prepoznati i tada ete znati da ste sinovi ivoga Oca. Ali ako ne poznajete sebe, tada ste u siromatvu, tada ste siromatvo." (4) Isus ree: "Osoba u starim danima nee oklijevati da pita dijete

staro sedam dana za mjesto ivota - i ta osoba e ivjeti. Jer mnogi prvi bit e posljednji i postati e jedan jedini." (5) Isus ree: "Znaj ono to ti je pred oima, i ono to je skriveno od tebe bit e ti otkriveno. Jer nema niega skrivenog to se nee razotkriti." (6) Njegovi su ga uenici pitali: "eli li da postimo? I kako da se molimo i dajemo milostinju? I kako da se hranimo?" Isus ree: "Ne laite, i ne inite ono to vam je mrsko; jer sve je otkriveno pred licem neba. Poslije svega nema niega skrivenog to nee biti otkriveno, i nema niega pritajenog to e ostati neobjavljeno." (7) Isus ree: "Blago lavu kojega ovjek jede jer taj lav e postati ovjekom; i budala bio ovjek kojega lav jede - jer lav e jo uvijek postati ovjekom. " (8) I on ree: "ovjek je nalik mudrom ribaru koji baci mreu u more i odatle je izvue punu malih ribica. Meu njima mudar ribar otkrije dobru veliku ribu. Sve male ribe baci nazad u more, i bez oklijevanja izabere veliku ribu. Tko ima ui da uje, neka uje!" (9) Isus ree: "Pogledajte, sija izae, zagrabi sjeme i razbaca ga. Neka padu na put, dooe ptice i pozobae ga. Druga padu na stijenu, i ne uhvate korijena u zemlji i ne puste klasja k nebu. A druga pak padu u trnje, ovo ugui sjeme, i crv ga pojede. A jedna padu na dobro tlo i dadu dobar urod, od ezdeset i sto dvadeset mjera." (10) Isus ree: "Bacio sam vatru na ovaj svijet, i gledajte titim ga sve dok ne izgori." (11) Isus ree: "Ovo nebo e proi. I ono iznad njega e proi. Oni koji su mrtvi nisu ivi, i koji ive nee umrijeti. U dane kada jedete ono to je mrtvo, inite ga ivim. Kad postanete svjetlost, to ete uiniti? U dan kad ste bili jedno postali ste dvoje. Sada kad ste

dvoje, to ete uiniti?" (12) Uenici rekoe Isusu: "Znamo da e nas napustiti; tko e postati na vodi?" Isus im ree: "Bez obzira kamo budete ili, prii ete Jakovu Pravedniku, za kojega su stvoreni nebo i zemlja." (13) Isus je upitao svoje uenike: "Pogledajte me malo i recite mi komu sam nalik." Simon Petar mu ree: "Lii na pravednog anela." Matej mu odgovori: "Nalik si mudrom ovjeku koji je ispunjen razumijevanjem." A Toma mu ree: "Uitelju, moja usta uope nisu u stanju kazati komu si nalik." Isus im tada odgovori: "Ja nisam va uitelj, jer svi ste se napili iz pjenuavog izvora kojeg sam davno odmjerio." Zatim se povue s Tomom, i ree mu tri rijei na uho. Kad se Toma vratio drugovima, oni ga upitae: "to ti je Isus rekao?" Toma im ree: "Kad bih vam ponovio samo jednu jedinu rije koju mi je on rekao, uzeli biste kamenje i bacili ga na me, a iz kamenja bi izbila vatra i progutala vas na mjestu." (14) Isus im ree: "Ako budete postili navui ete grijeh na sebe; ako budete molili bit ete prokleti; ako dajete u milostinju, uinit ete zlo svojem duhu. I ako odete u bilo koju zemlju i prolazite njenim predjelima, ako vas ljudi prime, jedite to vam ponude i iscjeljujte bolesne meu njima. Jer ono to ulazi u vaa usta nee vas ukaljati, ali e vas ukaljati ono to izlazi iz njih." (15) Isus ree: "Kada ugledate onoga koji nije roen od ene, prostrite se licem prema zemlji i tujte ga - taj je va Otac." (16) Isus ree: "Ljudi vjerojatno misle da sam doao uspostaviti mir na Zemlji, a ne znaju da sam doao da razdor bacim na nju: vatru, ma, rat. I bit e ih petoro u kui: troje e biti protiv dvoje, a dvoje protiv troje; otac protiv sina i sin protiv oca, i stajat e tako samotni." (17) Isus ree: "Dat u vam ono to oko nije vidjelo, to uho nije

ulo i sto ni ruka dodirnula, i ono to se jo ni uzdiglo nije u srcu ovjekovom." (18) Uenici rekoe Isusu: "Reci nam kakav e biti na svretak." Isus ree: "Poto ste otkrili poetak, zato traite svretak? Vidite, kraj e biti tamo gdje je i poetak. Blago onomu koji e se stajati u poetku: taj e poznavati svretak i nee iskusiti smrt." (19) Isus ree: "Blago onomu koji je bio prije nego je postao. Postanete li moji uenici i sluate li moje rijei, ovo e vam kamenje sluiti. Nego ima pet stabala u raju za vas, ona se ne mijenjaju ni ljeti ni zimi, i lie im ne opada. Tko god ih poznaje nee iskusiti smrt." (20) Uenici zapitae Isusa: "Reci nam, kakvo je Kraljevstvo Nebesko?" A on im ree: "Ono je kao goruiino sjeme, najmanje od sveg sjemenja; no kada padne na plodno tlo, veliko drvo se stvori i postane utoite za sve ptice nebeske." (21) Marija ree Isusu: "emu su tvoji uenici nalik?" On ree: "Nalik su djeici to ive na polju koje nije njihovo. Kada vlasnici polja dou, kazat e: 'Vratite nam nae polje'. Oni pred njima svlae svoju odjeu kako bi ima ga vratili, i oni vrate njihovo polje njima. Iz tog razloga kaem: Kada gospodar kue zna da e doi tat, on e ga budan na oprezu doekati, i nee mu dopustiti da provali u njegovo kraljevstvo i opljaka ga. Ali vi budite budni suoeni sa svijetom. Opaite sebe velikom snagom, tako da razbojnici nemaju pristupa; jer ionako ete naii na nesreu koju isekujete. Kad bi se (barem) meu vama naao mudar ovjek! im rod dozrije, on dolazi sa srpom u ruci i poanje ga. Tko ima ui da uje, neka uje." (22) Isus, vidjevi djecu kako ih doje, ree svojim uenicima: "Ova djeca koje doje lie na one koji su uli u kraljevstvo nebesko." Oni

ga na to upitae: "Hoemo li onda i mi ui u kraljevstvo kao djeca?" Isus im tada ree: "Kada od dvoga napravite jedno, i ako od nutarnjeg napravite vanjsko, a od vanjskog unutranje, i ako ono iznad bude kao ono ispod, i kada od mukog i enskog nainite jedno, tako da muko vie ne bude muko ni ensko ensko, i ako nainite oi umjesto oka, i ruku umjesto ruke i stopalo umjesto stopala, sliku umjesto slike, tada ete ui u kraljevstvo." (23) Isus ree: "Vas u izabrati, jednoga od tisuu i dvoje od deset tisua, i stajat e kao jedan jedini." (24) Njegovi uenici rekoe: "Pokai nam mjesto gdje prebiva, jer mi ga moramo traiti." Ree im: "Tko ima ui, neka uje! Postoji svjetlost u ovjeku od svjetla, i on rasvjetljava cijeli svijet. Kada on ne svijetli - to je tama." (25) Isus ree: "Ljubite svoju brau i prijatelje kao vlastitu duu, tite ih kao zjenicu oka svojega." (26) Isus ree: "Ti vidi trun u oku brata svojega, a ne vidi balvan u svome oku. Kada izvadi balvan iz svojega oka, onda e jasno vidjeti kako da izvadi trun iz oka svoga brata." (27) Isus ree: "Ako ne postite od svijeta, neete pronai kraljevstvo. Ako ne sagledate Sabat kao Sabat, neete vidjeti Oca." (28 Isus ree: "Stupih u sredite svijeta i u mesu pojavih se u njemu. Sve ih naoh pijane, a niti jedan ne bijae edan. I saali se dua moja na sinove ovjekove, jer slijepi su oni u srcu svom i ne mogu vidjeti da prazni dolaze na ovaj svijet i prazni odlaze s njega. Ali sada su svi pijani, kada se otrijezne od vina, tada e promijeniti svoj put." (29) Isus ree: "Kada se tijelo pojavi zbog duha, to je udo; ali kada se duh pojavi zbog tijela, tada je to udo nad udima. Ali ja se

udim tome kako takvo bogatstvo prebiva u takvoj sirotinji." (30) Isus ree: "Gdje su tri boanstva, tamo je boansko. Gdje su dva ili jedan, ja sam s tim jednim." (31) Isus ree: "Nitko nije prorok u vlastitom selu, i nijedan lijenik ne lijei one koji ga znaju." (32) Isus ree: "Podignut je grad na visokoj planini, grad utvren, grad koji niti moe pasti niti moe sakriven biti." (33) Isus ree: "Ono to uje da ti je reeno od uha do uha, to propovijedaj (razglasi) s krovova; jer niti jedna svjetiljka koja se pali ne poklapa se posudom niti stavlja na skriveno mjesto. Radije, postavlja se na svijenjak, tako da svi koji ulaze i izlaze, mogu vidjeti njezinu svjetlost." (34) Isus ree: "Kada slijepac slijepca vodi, obojica padaju u jamu." (35) Isus ree: "Nitko ne moe ui u kuu monika i silom je zauzeti, a da mu prvo ne svee ruke; tek tada mu moe poharati kuu." (36) Isus ree: "Ne mislite od jutra do veeri ni od veeri do jutra o onome to ete staviti na sebe." (37) Uenici ga upitae: "Kad e nam se razotkriti i kad emo biti u stanju da te vidimo?" Isus ree: "Kad skinete sa sebe odjeu, a da ne budete posramljeni, i kad bacite odjeu sebi pod noge, kao to to mala djeca ine tada ete vidjeti sina Boga ivoga, i neete se bojati." (38) Isus ree: "esto ste eljeli uti ove rijei koje vam govorim, i nemate ih od koga drugoga uti. Doi e dani kada ete me traiti, a neete me nai." (39) Isus ree: "Farizeji i vini pismu uzeli su kljueve spoznaje pa

ih sakrili. Niti su uli niti su pustili one koji su to htjeli. Ali vi, budite lukavi kao zmije i jednostavni poput golubova." (40) Isus ree: "Vinova loza je posaena izvan Oeva dohvata. Budui da nije snano uvrena, bit e iupana s korijenom i nestat e." (41) Isus ree: "Tko god ima neto u ruci, dat e mu se jo; a onome tko nema uzet e se i ono malo to ima." (42) Isus ree: "Budite prolaznici." (43) Uenici mu rekoe: "Tko si ti da nam govori te stvari?" Isus im ree: "Vi ne razumijete tko sam ja iz onoga to vam govorim. Ali vi ste postali poput idova, jer oni vole stablo, a mrze njegov plod, i vole njegov plod, a mrze stablo." (44) Isus ree: "Tko god na oca huli, bit e mu oproteno, i tko god na sina huli, bit e mu oproteno; ali onome tko huli na Duha Svetoga, nee mu biti oproteno, ni na zemlji ni na nebu. " (45) Isus ree: "Ne bere se groe s trnova grma, niti se beru smokve s gloga, jer oni ne donose ploda. Dobar ovjek iznosi dobro iz onoga to je sakupio; zao ovjek iznosi zlo iz onoga to je sakupio u svome srcu, i govori zle stvari. Jer iz obilja srca iznosi zlo." (46) Isus ree: "Od Adama do Ivana Krstitelja, meu onima roenima od ene nitko nije vei od Ivana Krstitelja, pa da pred njim ne obori pogled. Ali ja rekoh da tko god meu vama postane malen, spoznat e Kraljevstvo i postati veim od Ivana." (47) Isus ree: "Nemogue je ovjeku jahati dva konja, ili zatezati dva luka; i ne moe jedan sluga sluiti dva gospodara, jer e jednoga potovati, a drugoga prezirati.

Nitko ne pije staro vino te odmah poeli kuati mlado vino. I ne ulijeva se mlado vino u stare mjehove, jer bi mogli puknuti; i ne ulijeva se staro vino u novi mijeh da ga ne pokvari. Ne priiva se stara krpa na novu haljinu, jer bi se rasparala." (48) Isus ree: "Kada dva sklope mir meu sobom u istoj kui, rei e brdu: 'Pomakni se!' - i ono e se pomaknuti. " (49) Isus ree: "Blaeni su samotni i odabrani, jer vi morate pronai Kraljevstvo, zbog toga to ste iz njega potekli, i u njega ete se i vratiti." (50) Isus ree: "Ako vas upitaju odakle ste potekli? - odgovorite im: 'Proizali smo iz svjetlosti, odande odakle i sama svjetlost izvire. Postavila se i u svojoj se slici otkrila.' Kada vas upitaju: Tko ste? odgovorite im: 'Mi smo njegovi sinovi, i mi smo izabrani od ivoga Oca'. Ako vas pitaju: Koji je znak Oca vaega na vama? - recite im: 'To je pokret i odmor." (51) Njegovi mu uenici rekoe: "Kojega e se dana uskrsnuti mrtvi i kojega e dana nastupiti novi svijet?" On im ree: "Mir koji iekujete doao je, ali vi ga ne prepoznajete." (52) Njegovi mu uenici rekoe: "Dvadeset i etiri proroka priaju u Izraelu, i svi oni govore o tebi." Isus im tada odgovori: "Propustili ste onog ivoga to se ispred vas nalazi i govorite o mrtvima." (53) Njegovi mu uenici rekoe: "Da li je obrezivanje potrebno ili ne?" Isus im ree: "Da je potrebno, otac bi ve obrezane u njihovoj majci zainjao. Ali istinsko obrezivanje, ono u duhu, potrebno je u svakom pogledu." (54) Isus ree: "Blago siromanima, jer vi pripadate Kraljevstvu

Nebeskom." (55) Isus ree: "Tko ne mrzi svojega oca i svoju majku, ne moe mi biti uenikom. I tko ne mrzi svoju brau i sestre i ne nosi kri svoj poput mene, nee me biti dostojan." (56) Isus ree: "Tko je upoznao svijet, otkrio je le. A tko je otkrio le, svijet ga nije dostojan." (57) Isus ree: "Kraljevstvo je Oevo isto to i ovjek koji ima dobro sjeme. Nou mu doe neprijatelj te meu dobro sjeme zasije korov. ovjek ne dopusti radnicima da poupaju korov te im ree: 'Da ne biste, upajui korov, s njim poupali i penicu.' Na dan etve korov e postati vidljiv; poupat e ga te spaliti." (58) Isus ree: "Blagoslovljen je onaj koji se napatio i pronaao ivot." (59) Isus ree: "Traite onog to je iv dok god ste jo u ivotu, inae mogli bi umrijeti i tada pokuati vidjeti onog to je iv ali tada ga neete moi vidjeti." (60) Oni su onda ugledali Samaritanca koji je nosio janje na svom putu do Judeje. Tada ree Isus svojim sljedbenicima: "Zato ovaj ovjek nosi janje sa sobom?" Oni mu odgovorie: "Da bi ga zaklao i pojeo." Isus im ree: "Sve dok je ivo nee ga pojesti, nego samo ako ga ubije, kada janje postane le." Onda mu oni rekoe: "Drugaije to ne moe uiniti." Isus ih tada posavjetova: "Potraite mjesto na kojem ete se odmoriti, da ne biste postali le i da ne budete pojedeni." (61) Isus ree: "Dvoje e lei na krevet, jedan e umrijeti, drugi e ivjeti." Saloma je rekla: "Tko si ti, ovjee, iji sin? Svalio si se na moj

krevet i jeo si za mojim stolom." Isus joj ree: "Ja sam onaj koji dolazi iz onoga to je cjelovito. Dane su mi stvari mojega Oca." Saloma je rekla: "Tvoja sam uenica." Isus joj ree: "Zato kaem: Kada je netko cjelovit, bit e pun svjetla - ali ako je podijeljen, bit e ispunjen tamom." (62) Isus ree: "Svoje misterije otkrivam onima (koji su dostojni mojih) misterija." (63) Isus ree: "Bio jednom bogata koji je imao mnogo novaca. Rekao je: 'Upotrijebit u svoje bogatstvo da sijem, anjem, sadim, punim svoja skladita proizvodima, tako da mi nita ne nedostaje.' Tako je mislio u svojemu srcu, ali te iste noi je umro. Tko ima ui neka uje." (64) Isus ree: "ovjek je pozvao svoje prijatelje u posjetu, i kad je pripremio veeru, poslao je slugu da ih pozove". Sluga se obratio prvom: "Moj gospodar te poziva na veeru". Ovaj mu ree: "Drim novce kod trgovaca, dolaze mi naveer; moram poi i dati im upute. Ispriavam se za gozbu." Poe k drugomu te mu kae: "Moj Gospodar te poziva na veeru". Ovaj mu ree: "Kupio sam kuu, i tamo me trebaju ba danas. Nemam vremena. " Sluga je bio uporan pa je otiao i kod treeg: "Moj Gospodar te poziva na veeru". Ovaj mu ree: eni mi se prijatelj, a ja prireujem gozbu. Zbog toga molim tvog gospodara da me izostavi za veeras". Sluga je i etvrtom rekao: "Moj Gospodar te poziva na veeru". Ovaj mu ree: Kupio sam imanje, idem prikupiti najamninu. Ne mogu doi, ispriavam se za veeru". Sluga se vratio i rekao gospodaru: Oni koje si pozvao na veeru mole te da im oprosti jer nee moi doi. Tada gospodar ree svom sluzi: Izai van na putove i dovedi sve one koji mogu doi tako da moemo poeti s veerom. Kupci i trgovci nee moi stupiti u dom Oca mojega." (65) On ree: "Jedan astan ovjek imao je vinograd - dade ga u zakup vinogradarima, da u njemu rade i da od njih dobije plodove. Posla vinogradarima slugu po plodove. Ovi ga zgrabe, istuku ga, i

zamalo ubiju. Sluga ode i ispria to gospodaru. Njegov gospodar ree: Moda ga nisu prepoznali. Poalje drugoga slugu - i njega vinogradari pretukoe. Tada im gospodar poalje svojega sina. Ree: 'Moda e pokazati mome sinu vie potovanja.' Kada vinogradari doznae da je on nasljednik vinograda, dohvate ga i ubiju. Tko ima ui neka uje." (66) Isus ree: "Pokaite mi kamen kojeg zidari odbacie. Taj kamen je ugaoni kamen." (67) Isus ree: "Tko poznaje sve, ali samoga sebe ne upozna, taj sve promai." (68) Isus ree: "Blago vama, kada e vas mrziti i progoniti, i nee nai niti jedno mjesto kamo su vas prognali." (69) Isus ree: "Blago onima koji su progonjeni u svojim srcima - to su oni koji su uistinu upoznali Oca. Blago gladnima, jer e se eljnome trbuh napuniti. " (70) Isus ree: "Ako iznesete ono to je u vama, to to imate e vas spasiti. Ako to nemate u sebi, to to nemate u sebi e vas ubiti." (71) Isus ree: "Ja u ovu kuu razoriti, i nitko je nee moi (opet) izgraditi. " (72) (Jedan ovjek) mu (ree): "Kai mojoj brai da imanje mojega oca podijele sa mnom." Ree mu: "O, ovjee, tko je mene postavio za onoga koji dijeli?" Okrene se svojim uenicima. Ree im: "Jesam li ja onaj koji dijeli?" (73) Isus ree: "Urod je obilan, no radnika je malo. Molite zato Gospoda da poalje radnike za etvu." (74) On ree: "Gospode, mnogo ih je oko bunara, ali niega u bunaru."

(75) Isus ree: "Mnogo ih je koji stoje pred vratima, ali oni koji su sami su ti koji e ui u svadbenu lou." (76) Isus ree: "Kraljevstvo Oca je kao ovjek trgovac koji je imao trgovinu i pronaao biser. Trgovac je bio razborit. Prodao je trgovinu i kupio biser za sebe. Da li i vi traite blago koje ne propada, koje preivljava, koje moljci ne napadaju niti crv nagriza."

(77) Isus ree: "Ja sam svjetlost koja je iznad svih stvari, sve sam, i svi su iz mene potekli i svi u mene uviru. Rascjepi drvo, ja sam u njemu. Podigni kamen, i tamo e me nai." (78) Isus ree: "Zato ste izili van na polje? Vidjeti trsku kako se na vjetru njie? I ovjeka u meke haljine odjevena? Pogledajte vae kraljeve i plemie, oni nose meke haljine, a ne mogu prepoznati Istinu." (79) Jedna ena iz mnotva mu ree: "Sretna utroba koja te nosila i njedra koja te dojila!" On joj ree: "Sretni oni koji su uli Oevu rije i istinito je ouvali. Jer doi e dani kada ete govoriti: 'Sretna je utroba koja nije zaela i njedra koja nisu dojila!'" (80) Isus ree: "Tko je spoznao svijet, otkrio je tijelo. A tko je otkrio tijelo, svijet ga nije dostojan." (81) Isus ree: "Tko je postao bogat, neka vlada. A tko ima mo, neka je se odrekne!" (82) Isus ree: "Tko je blizu mene, blizu je vatre, a tko nije blizu, daleko je od Kraljevstva." (83) Isus ree: "Ljudima su vidljive slike, a svjetlo u njima skriveno je u slici Oeva svjetla. Ono e postati razotkriveno, ali njegova

slika skrivena je njegovom svjetlou." (84) Isus ree: "Kad vidite svoje nalije, vi se radujete. Ali kada budete vidjeli svoje slike koje su postojale prije vas, i koje ne umiru niti postaju vidljive, koliko ete podnijeti?" (85) Isus ree: "Adam je nastao iz velike snage i iz velikoga bogatstva, a ipak vas nije bio dostojan; jer da vas je bio dostojan, ne bi iskusio smrt." (86) Isus ree: "Lisice imaju jazbine i ptice imaju svoja gnijezda, ali ljudska bia nemaju gdje da legnu i otpoinu." (87) Isus ree: "Jadno tijelo koje ovisi o tijelu, i jadna dua koja o ta oba ovisi." (88) Isus ree: "Aneli i proroci e doi k vama i dat e vam ono sto je vae. A vi sami, dajte im ono to imate i kaite sami sebi: 'U koji dan e doi da prime ono sto je njihovo?'" (89) Isus ree: "Zato perete vanjtinu ae? Zar ne vidite da je onaj koji je stvorio nutrinu isti onaj koji je stvorio vanjtinu?" (90) Isus ree: "Priite k meni, jer jaram je moj lak, a vlast je moja njena, i nai ete sebi spokoja." (91) Rekoe mu: "Reci nam tko si, da u tebe vjerujemo." On im ree: "Ispitali ste lice neba i zemlje, ali niste prepoznali onoga koji je u vaoj prisutnosti, i vi ne znate ispitati sadanji trenutak." (92) Isus ree: "Traite i nai ete. U prolosti, meutim, nisam vam rekao stvari o kojima ste me pitali tada. Sada vam elim rei, ali vi ne pitate. " (93) Isus ree: "Ne dajte psima ono sto je sveto, da ga ne bace na

smetlite. Ne bacajte biserje pred svinje, da ga ne izgaze." (94) Isus ree: "Tko trai, nai e. Tko kuca otvorit e mu se." (95) Isus ree: "Ako imate novca, ne dajte ga na lihvu. Radije ga dajte onomu koji vam ga nee vratiti." (96) Isus ree: "Kraljevstvo Oevo isto je to i vrijedna ena. Ona uzme neto kvasca, sakrije ga u tijesto te iz njega izmijesi velike hljebove. Tko ima ui neka uje." (97) Isus ree: "Kraljevstvo Oevo isto je sto i ena koja nosi up pun brana. Dok je hodala dugim putem, drka upa pue, a brano se za njom rasu po putu. Nije to znala, nezgodu nije primijetila. Kada doe kui, stavi up na pod i otkrije da je prazan." (98) Isus ree: " Oevo Kraljevstvo je kao ovjek koji hoe ubiti monika. Izvue ma u vlastitoj kui, zarije ga u zid kako bi doznao je li mu ruka dovoljno snana. Zatim ubije monika." (99) Uenici mu rekoe: "Vani stoje tvoja braa i tvoja majka." On im ree: "Ovi ovdje, koji vre volju mojega Oca, ti su moja braa i moja majka - oni su ti koji e ui u Kraljevstvo mojega Oca." (100) Isusu pokazae zlatnik i rekoe mu: "Carevi ljudi trae poreze od nas." On im ree: "Dajte caru ono to pripada caru, dajte Bogu ono to pripada Bogu, a ono sto je moje, dajte meni." (101) Isus ree: "Tko ne mrzi oca i majku kao ja, ne moe mi postati uenikom. I tko ne voli oca i majku kao ja , nee mi postati uenikom. Jer moja ( ... ) majka ( ... ), ali moja istinska (majka) mi je dala ivot." (102) Isus ree: "Jao farizejima, jer oni su isto to i pas koji lei u toru; jer pas ne jede niti doputa stoci da jede."

(103) Isus ree: "Blago ovjeku koji zna gdje e razbojnici napasti, pa da se pripremi, sakupi svoj imetak i bude spreman prije nego to razbojnici dou." (104) Rekli su Isusu: "Hajde da danas molimo i postimo." Isus ree: "Kakav sam to grijeh poinio ili to je mnome ovladalo? Ali kada mladoenja izie iz svadbene lonice, neka tada poste i mole." (105) Isus ree: "Tko poznaje oca i majku, zvat e ga sinom bludnice." (106) Isus ree: "Kada iz dvoga nainite jedno, postat ete Sinovi ovjeji; i kada kaete: 'Brdo, pomakni se!' ono e se pomaknuti." (107) Isus ree: "Kraljevstvo je kao pastir koji je imao stotinu ovaca. Jedna od njih je skrenula s puta, i to ba ona najvea. Pastir ostavi svih devedeset i devet ovaca, i pone traiti onu jednu sve dok je ne nae. Izmorivi se, on ree ovci: Volim te vie od svih ostalih." (108) Isus ree: "Tko god pije iz mojih usta, postat e ono to sam ja, a ja sam u postati ono to je on, i skrivene stvari biti e mu razotkrivene." (109) Isus ree: "Kraljevstvo je isto to i ovjek koji je u svojemu polju imao zakopano blago za koje nije znao. I (nakon) smrti, ostavi ga u nasljedstvo svojemu (sinu). Sin o tom blagu nije znao. Preuzeo je polje te ga prodao. A onaj koji ga je bio kupio orao ga je (i) (pronaao) blago; (i) stade davati novac uz kamate kome god mu bijae volja." (110) Isus ree: "Tko je pronaao svijet i obogatio se, neka ga se odrekne!" (111) Isus ree: "Nebesa i zemlja e se pred vama (poput svitka) odmotati. I ivi koji je proiziao iz ivoga nee vidjeti smrti ni

(straha)." Jer Isus ree: "Onaj tko je pronaao sebe, svijet ga nije dostojan." (112) Isus ree: "Jao tijelu koje je ovisno u dui. Jao dui koja je ovisna o tijelu!" (113) Uenici mu kazae: "Kada e doi Kraljevstvo?" Isus ree: "Nee doi zato to ga oekujemo. Nee se kazati: Evo ga ovdje!' ili 'Eno ga ondje!' Nego Kraljevstvo Oevo se prostire zemljom, a ljudi ga ne vide." (114) Simon (imun) Petar ree svima njima: "Neka Marija ode od nas, jer ene nisu dostojne ivota." Isus ree: "Gledajte, ja u ju voditi sve dok od nje ne stvorim mukarca, te e ona onda postati Duh ivi, koji slii svima vama. Svaka ena koja se preobrazi u mukarca, ui e u Kraljevstvo Nebesko."