Download as pdf or txt
Download as pdf or txt
You are on page 1of 246

ZAKON O OBLIGACIONIM ODNOSIMA

DIO PRVI OPTI DIO Glava I OSNOVNA NAELA Sadraj zakona lan 1 Ovim zakonom ureuju se obligacioni odnosi koji nastaju iz ugovora, prouzrokovanja tete, sticanja bez osnova, poslovodstva bez naloga, jednostrane izjave volje i drugih zakonom utvrenih injenica. Strane u obligacionim odnosima lan 2 (1) Strane u obligacionim odnosima mogu biti fizika i pravna lica. (2) Strane u obligacionim odnosima su ravnopravne. Sloboda ureivanja obligacionih odnosa lan 3 Strane u obligacionim odnosima su slobodne, u granicama prinudnih propisa i morala drutva, da svoje odnose urede po svojoj volji. Savjesnost i potenje lan 4 (1) U zasnivanju obligacionih odnosa i ostvarivanju prava i obaveza iz tih odnosa strane su dune da se pridravaju naela savjesnosti i potenja. (2) Naelo sasvjesnosti i potenja strane ne mogu iskljuiti ili ograniiti. Dunost saradnje lan 5 Strane u obligacionim odnosima dune su da sarauju radi potpunog i urednog izvrenja obaveza i ostvarivanja prava u tim odnosima. Zabrana zloupotrebe prava lan 6 Zabranjeno je vrenje prava iz obligacionih odnosa protivno cilju zbog koga je ono zakonom ustanovljeno ili priznato. Zabrana stvaranja i iskoriavanja monopolskog poloaja lan 7 U zasnivanju obligacionih odnosa strane ne mogu ustanovljavati prava i obaveze kojima se za bilo koga stvara ili iskoriava monopolski poloaj na tritu.

2
Naelo jednake vrijednosti davanja lan 8 (1) U zasnivanju i ispunjenju dvostrano obaveznih ugovora strane se pridravaju naela jednake vrijednosti uzajamnih davanja. (2) Zakonom se odreuje u kojim sluajevima naruavanje tog naela povlai pravne posljedice. Zabrana prouzrokovanja tete lan 9 Svako je duan da se uzdri od postupka kojim se moe drugom prouzrokovati teta. Dunost ispunjenja obaveza lan 10 (1) Strane u obligacionom odnosu dune su da izvre svoju obavezu i odgovorne su za njeno ispunjenje. (2) Obaveza se moe ugasiti samo saglasnou volja strana u obligacionom odnosu ili na osnovu zakona. Duna panja lan 11 (1) Strane u obligacionom odnosu dune su da u izvravanju svojih obaveza postupaju sa panjom koja se u pravnom prometu zahtijeva u odgovarajuoj vrsti obligacionih odnosa (panja dobrog domaina, odnosno panja dobrog privrednika). (2) Strane u obligacionom odnosu dune su da u izvravanju obaveza iz svoje profesionalne djelatnosti postupaju sa poveanom panjom prema pravilima struke i obiajima (panja dobrog strunjaka). (3) Strane u obligacionom odnosu dune su da se u ostvarivanju svog prava uzdravaju od postupka kojim bi se otealo izvrenje obaveze druge strane. Rjeavanje sporova na miran nain lan 12 Strane u obligacionom odnosu nastojae da sporove rjeavaju usaglaavanjem, posredovanjem ili na drugi miran nain. Dispozitivni karakter odredaba zakona lan 13 Strane mogu svoj obligacioni odnos urediti drukije nego to je ovim zakonom odreeno, ako iz pojedine odredbe ovog zakona ili iz njenog smisla ne proizlazi to drugo. Primjena dobrih poslovnih obiaja lan 14 (1) Strane u obligacionim odnosima dune su da u pravnom prometu postupaju u skladu sa dobrim poslovnim obiajima i praksom koju su meusobno razvili.

3
(2) Na obligacione odnose se primjenjuju uzanse ako su strane u obligacionim odnosima ugovorile njihovu primjenu ili ako iz okolnosti proizilazi da su njihovu primjenu htjeli. Postupanje u skladu sa optim aktima lan 15 (1) Pravna lica u zasnivanju obligacionog odnosa postupaju u skladu sa svojim optim aktima. (2) Ugovor koji je zakljuen ili druga pravna radnja koja je preduzeta suprotno optim aktima ostaje na snazi, osim ako je za to druga strana znala ili morala znati ili ako je ovim zakonom drukije odreeno. Primjena drugih posebnih zakona lan 16 Na obligacione odnose koji se ureuju drugim posebnim zakonima primjenjuju se odredbe ovog zakona u pitanjima koja nijesu ureena tim zakonima. Primjena pojedinih odredaba lan 17 (1) Odredbe ovog zakona koje se odnose na ugovore primjenjuju se na sve vrste ugovora, osim ako za ugovore privrednih drutava i preduzetnika nije izriito drukije odreeno (ugovori u privredi). (2) Ugovori privrednih drutava i preduzetnika su, u smislu ovog zakona, ugovori koje privredna drutva i druga pravna lica koja obavljaju privrednu djelatnost, kao i preduzetnici zakljuuju meu sobom u obavljanju djelatnosti koje sainjavaju predmete njihovog poslovanja ili su u vezi sa tim djelatnostima. Primjena pravila na druge pravne poslove lan 18 Odredbe ovog zakona koje se odnose na ugovore shodno se primjenjuju i na druge pravne poslove. Glava II NASTANAK OBAVEZA ODJELJAK 1. UGOVOR Odsjek 1 ZAKLJUIVANJE UGOVORA I. SAGLASNOST VOLJA Kad je ugovor zakljuen lan 19 Ugovor je zakljuen kad su se ugovorne strane saglasile o bitnim sastojcima ugovora.

4
Obavezno zakljuenje i obavezna sadrina ugovora lan 20 (1) Ako je neko po zakonu obavezan da zakljui ugovor, zainteresovano lice moe zahtijevati da se takav ugovor bez odlaganja zakljui. (2) Odredbe propisa kojima se, djelimino ili u cjelini, odreuje sadrina ugovora sastavni su djelovi tih ugovora, upotpunjavaju ih ili stupaju na mjesto ugovornih odredaba koje nijesu u saglasnosti sa njima. Izjava volje lan 21 (1) Volja za zakljuenje ugovora moe se izjaviti rijeima, uobiajenim znacima ili drugim ponaanjem iz koga se sa sigurnou moe zakljuiti o njenom postojanju. (2) Izjava volje mora da bude uinjena slobodno i ozbiljno. Dozvola i odobrenje lan 22 (1) Kad je za zakljuenje ugovora potrebna saglasnost treeg lica, ova saglasnost moe biti data prije zakljuenja ugovora, kao dozvola, ili poslije njegovog zakljuenja, kao odobrenje, ako zakonom nije propisano to drugo. (2) Dozvola, odnosno odobrenje moraju biti dati u obliku propisanom za ugovore za ije se zakljuenje daju. Pregovori lan 23 (1) Pregovori koji prethode zakljuenju ugovora ne obavezuju i svaka ih strana moe prekinuti kad god hoe. (2) Strana koja je vodila pregovore bez namjere da zakljui ugovor odgovara za tetu nastalu voenjem pregovora. (3) Strana koja je vodila pregovore u namjeri da zakljui ugovor, pa odustane od te namjere bez osnovanog razloga i time drugoj strani prouzrokuje tetu, odgovara za tetu. (4) Ako se drukije ne sporazumiju, svaka strana snosi svoje trokove oko priprema za zakljuenje ugovora, a zajednike trokove snose na jednake djelove. (5) Ako je jedna strana u pregovorima dala drugoj strani povjerljiva obavjetenja ili joj omoguila da doe do njih, druga ih strana, ako nije drukije ugovoreno, ne smije uiniti dostupnim treim licima niti ih koristiti za svoje interese, bez obzira da li je naknadno ugovor zakljuen ili nije. (6) Odgovornost za povredu obaveze iz stava 5 ovog lana moe se sastojati u naknadi prouzrokovane tete i predaje oteenom koristi koju je tetnik tom povredom ostvario. Vrijeme i mjesto zakljuenja ugovora lan 24 (1) Ugovor je zakljuen onog asa kad ponudilac primi izjavu ponuenog da prihvata ponudu. (2) Smatra se da je ugovor zakljuen u mjestu u kome je ponudilac imao svoje sjedite, odnosno prebivalite u trenutku kad je uinio ponudu.

5
Ponuda lan 25 (1) Ponuda je predlog za zakljuenje ugovora uinjen odreenom licu, koji sadri sve bitne sastojke ugovora tako da bi se njegovim prihvatanjem mogao zakljuiti ugovor. (2) Ako su ugovorne strane poslije postignute saglasnosti o bitnim sastojcima ugovora ostavile neke sporedne take za docnije, ugovor se smatra zakljuenim, a sporedne take, ako sami ugovornici ne postignu saglasnost o njima, uredie sud vodei rauna o prethodnim pregovorima, utvrenoj praksi izmeu ugovornih strana i obiajima. Opta ponuda lan 26 Predlog za zakljuenje ugovora uinjen neodreenom broju lica, koji sadri bitne sastojke ugovora ijem je zakljuenju namijenjen, vai kao ponuda, ukoliko drukije ne proizlazi iz okolnosti sluaja ili obiaja. Izlaganje robe lan 27 Izlaganje robe sa oznaenjem cijene smatra se kao ponuda, ukoliko drukije ne proizlazi iz okolnosti sluaja ili obiaja. Slanje kataloga i oglasa lan 28 (1) Slanje kataloga, cjenovnika, tarifa i drugih obavjetenja, kao i oglasi uinjeni putem medija, letaka ili na koji drugi nain, ne predstavljaju ponudu za zakljuenje ugovora, nego samo poziv da se uini ponuda pod objavljenim uslovima. (2) Poiljalac takvih poziva odgovara za tetu, koju bi pretrpio ponudilac, ako bez osnovanog razloga nije prihvatio njegovu ponudu. Dejstvo ponude lan 29 (1) Ponudilac je vezan ponudom izuzev ako je svoju obavezu da odri ponudu iskljuio, ili ako to iskljuenje proizlazi iz okolnosti posla. (2) Ponuda se moe opozvati samo ako je ponueni primio opoziv prije prijema ponude ili istovremeno sa njom. Rok za obaveznost ponude lan 30 (1) Ponuda u kojoj je odreen rok za njeno prihvatanje obavezuje ponudioca do isteka tog roka. (2) Ako je ponudilac u pismu ili telegramu odredio rok za prihvatanje, smatrae se da je taj rok poeo tei od datuma oznaenog u pismu, odnosno od dana kad je telegram predat poti. (3) U sluaju da pismo nije datirano, rok za prihvatanje ponude tee od dana kad je pismo predato poti.

6
(4) Ponuda uinjena odsutnom licu, u kojoj nije odreen rok za prihvatanje, vezuje ponudioca za vrijeme koje je redovno potrebno da ponuda stigne ponuenom, da je ovaj razmotri, o njoj odlui i da odgovor o prihvatanju stigne ponudiocu. Forma ponude lan 31 (1) Ponuda ugovora za ije zakljuenje zakon zahtijeva posebnu formu obavezuje ponudioca samo ako je uinjena u toj formi. (2) Propisi o formi vae i za prihvatanje ponude. Ponuda neovlaenog lica lan 32 (1) Pisana ponuda obavezuje ponudioca iako je nije potpisalo ovlaeno lice, samo u sluaju: ako je ponuda sainjena na hartiji sa odtampanim ili utisnutim oznakama ponudioca, kojom se on u svom poslovanju slui; ako je ponuda snabdjevena peatom ili tambiljem ponudioca i potpisana na uobiajeni nain; ako se ponuda odnosi na posao kojim se ponudilac redovno bavi i ne prelazi obim njegovog normalnog poslovanja i ako ponueni nije znao da je ponudu potpisalo neovlaeno lice. (2) Propisi o formi vae i za prihvatanje ponude. Potvrda ponude uinjene telefonom ili telegramom lan 33 (1) Ponudilac mora ponudu datu telefonom ili telegramom potvrditi ponuenom preporuenim pismom najkasnije sljedeeg radnog dana. (2) Izostanak pisane potvrde ne utie na valjanost ugovora zakljuenog telefonom ili slanjem telegrama, ali strana koja nije dala potvrdu odgovara drugoj strani za prozrokovanu tetu. (3) Odredbe st. 1 i 2 ovog lana vae i za prihvatanje ponude. Prihvatanje ponude lan 34 (1) Ponuda je prihvaena kad ponudilac primi izjavu ponuenog da prihvata ponudu. (2) Ponuda je prihvaena i kad ponueni poalje stvar ili plati cijenu, kao i kad uini neku drugu radnju koja se, na osnovu ponude, prakse utvrene izmeu zainteresovanih strana ili obiaja, moe smatrati kao izjava o prihvatanju. (3) Prihvatanje se moe opozvati ako ponudilac primi izjavu o opozivanju prije izjave o prihvatanju ili istovremeno sa njom. Prihvatanje neposredne ponude lan 35 (1) Ponuda uinjena prisutnom licu smatra se odbijenom ako nije prihvaena bez odlaganja, izuzev ako iz okolnosti proizlazi da ponuenom pripada izvjestan rok za razmiljanje. (2) Ponuda uinjena telefonom, ili neposrednom radio-vezom smatra se kao ponuda prisutnom licu.

7
(3) Ponuda uinjena telefaksom ne smatra se ponudom uinjenom prisutnom licu. Prihvatanje ponude s predlogom da se izmijeni lan 36 (1) Ako ponueni izjavi da prihvata ponudu i istovremeno predloi da se ona u neemu izmijeni ili dopuni, smatra se da je ponudu odbio i da je sa svoje strane uinio drugu ponudu svom ranijem ponudiocu. (2) Odgovor na ponudu, kojom se ponuda prihvata, ali sa dopunama ili izmjenama koje je bitnije ne mijenjaju, znai prihvatanje, osim ako ponudilac odmah ne prigovori. (3) Ako tako ne postupi, ugovor e se zakljuiti u skladu sa sadrinom izmjena koje su navedene u izjavi o prihvatanju. (4) Smatra se da se bitno mijenja ponuda kad se dopune ili izmjene odnose na cijenu, plaanje, kvalitet ili koliinu robe, mjesto i vrijeme isporuke, obim odgovornosti jedne strane u odnosu na drugu. utanje ponuenog lan 37 (1) utanje ponuenog ne znai prihvatanje ponude. (2) Nema dejstva odredba u ponudi da e se utanje ponuenog ili neko drugo njegovo proputanje smatrati kao prihvatanje (ako ne odbije ponudu u odreenom roku, ili ako poslatu stvar o kojoj mu se nudi ugovor ne vrati u odreenom roku i sl.). (3) Kad je ponueni u stalnoj poslovnoj vezi s ponudiocem u pogledu odreene robe, smatra se da je prihvatio ponudu koja se odnosi na takvu robu, ako je nije odmah ili u ostavljenom roku odbio. (4) Lice koje se ponudilo drugom da izvrava njegove naloge za obavljanje odreenih poslova, kao i lice u iju poslovnu djelatnost spada vrenje takvih naloga, duno je da izvri dobijeni nalog ako ga nije odmah odbilo. (5) Ako u sluaju iz stava 4 ovog lana ponuda, odnosno nalog nije odbijen, smatra se da je ugovor zakljuen u trenutku kad je ponuda, odnosno nalog stigao ponuenom. Zadocnjelo prihvatanje i zadocnjelo dostavljanje izjave o prihvatanju lan 38 (1) Prihvatanje ponude izvreno sa zadocnjenjem smatra se kao nova ponuda od strane ponuenog. (2) Ako je izjava o prihvatanju, koja je uinjena blagovremeno, stigla ponudiocu poslije isteka roka za prihvatanje, a ponudilac je znao ili je mogao znati da je izjava otposlata blagovremeno, ugovor je zakljuen. (3) Ugovor nije zakljuen ako ponudilac odmah, a najkasnije prvog idueg radnog dana po prijemu izjave, ili i prije prijema izjave, a po isteku roka za prihvatanje ponude, izvijesti ponuenog da se zbog zakanjenja ne smatra vezan svojom ponudom. Smrt ili nesposobnost jedne strane lan 39 Ponuda ne gubi dejstvo ako je smrt ili nesposobnost jedne strane nastupila prije njenog prihvatanja, izuzev ako suprotno proizilazi iz namjere strana, obiaja ili prirode posla.

8
Predugovor lan 40 (1) Predugovor je takav ugovor kojim se preuzima obaveza da se docnije zakljui drugi, glavni ugovor. (2) Propisi o formi glavnog ugovora vae i za predugovor, ako je propisana forma uslov punovanosti ugovora. (3) Predugovor obavezuje ako sadri bitne sastojke glavnog ugovora. (4) Na zahtjev zainteresovane strane sud e naloiti drugoj strani koja odbija da pristupi zakljuenju glavnog ugovora da to uradi u roku koji e joj odrediti. (5) Zakljuenje glavnog ugovora moe se zahtijevati u roku od est mjeseci od isteka roka predvienog za njegovo zakljuenje, a ako taj rok nije predvien, onda od dana kad je prema prirodi posla i okolnostima ugovor trebalo da bude zakljuen. (6) Predugovor ne obavezuje ako su se okolnosti od njegovog zakljuenja toliko izmijenile da ne bi bio ni zakljuen da su takve okolnosti postojale u to vrijeme. II. PREDMET Sadraj predmeta ugovorne obaveze lan 41 (1) Ugovorna obaveza moe se sastojati u davanju, injenju, neinjenju ili trpljenju. (2) Ugovorna obaveza mora biti mogua, doputena i odreena, odnosno odrediva. Nitavost ugovora zbog predmeta lan 42 Kad je predmet obaveze nemogu, nedoputen, neodreen ili neodrediv, ugovor je nitav. Naknadna mogunost lan 43 Ugovor zakljuen pod odlonim uslovom ili rokom punovaan je ako je predmet obaveze koji je u poetku bio nemogu postao mogu prije ostvarenja uslova ili isteka roka. Nedoputenost predmeta obaveze lan 44 Predmet obaveze je nedoputen ako je suprotan prinudnim propisima ili moralu drutva. Odredivost predmeta obaveze lan 45 (1) Predmet obaveze je odrediv ako ugovor sadri podatke pomou kojih se moe odrediti ili su strane ostavile treem licu da ga odredi. (2) Ako to tree lice nee ili ne moe da odredi predmet obaveze, ugovor je nitav.

9
III. OSNOV Doputen osnov lan 46 (1) Svaka ugovorna obaveza mora imati doputen osnov. (2) Osnov je nedoputen ako je suprotan prinudnim propisima ili moralu drutva. (3) Pretpostavlja se da obaveza ima osnov iako nije izraen. Nitavost ugovora zbog osnova lan 47 Ako osnov ne postoji ili je nedoputen, ugovor je nitav. Pobude za zakljuenje ugovora lan 48 (1) Pobude iz kojih je ugovor zakljuen ne utiu na njegovu punovanost. (2) Ako je nedoputena pobuda bitno uticala na odluku jedne ugovorne strane da zakljui ugovor i ako je to druga ugovorna strana znala ili je morala znati, ugovor e biti bez dejstva. (3) Ugovor bez naknade nema pravno dejstvo i kad jedna ugovorna strana nije znala da je nedoputena pobuda bitno uticala na odluku druge ugovorne strane. IV. SPOSOBNOST Ugovor poslovno nesposobnog lica lan 49 (1) Za zakljuenje punovanog ugovora potrebno je da ugovorna strana ima poslovnu sposobnost koja se trai za zakljuenje tog ugovora. (2) Ogranieno poslovno sposobno lice moe, bez odobrenja svog zakonskog zastupnika, zakljuivati samo one ugovore ije mu je zakljuivanje zakonom dozvoljeno. (3) Ostali ugovori tih lica ako su zakljueni bez odobrenja zakonskog zastupnika ruljivi su, ali mogu biti osnaeni njegovim naknadnim odobrenjem. Pravo saugovaraa poslovno nesposobnog lica lan 50 (1) Saugovara poslovno nesposobnog lica koji nije znao za njegovu poslovnu nesposobnost moe odustati od ugovora koji je zakljuio sa njim bez odobrenja njegovog zakonskog zastupnika. (2) Pravo iz stava 1 ovog lana ima i saugovara poslovno nesposobnog lica koji je znao za njegovu poslovnu nesposobnost, ali je bio prevaren od njega da ima odobrenje svog zakonskog zastupnika. (3) Pravo iz st. 1 i 2 ovog lana gasi se po isteku 30 dana od saznanja za poslovnu nesposobnost druge strane, odnosno za odsustvo odobrenja zakonskog zastupnika, ali i ranije ako zakonski zastupnik bude odobrio ugovor prije nego to taj rok istekne.

10
Pozivanje zakonskog zastupnika da se izjasni lan 51 (1) Saugovara poslovno nesposobnog lica koji je zakljuio ugovor sa njim bez odobrenja njegovog zakonskog zastupnika moe pozvati zakonskog zastupnika da se izjasni da li odobrava taj ugovor. (2) Ako se zakonski zastupnik ne izjasni u roku od 30 dana od dostavljanja poziva da ugovor odobrava, smatrae se da je odbio da da odobrenje. Kad ugovornik stekne poslovnu sposobnost poslije zakljuenja ugovora lan 52 Poslovno sposobno lice moe zahtijevati da se poniti ugovor koji je bez potrebnog odobrenja zakljuilo za vrijeme svoje ograniene poslovne sposobnosti samo ako je tubu podnijelo u roku od tri mjeseca od dana sticanja potpune poslovne sposobnosti. V. MANE VOLJE Prijetnja i prinuda lan 53 (1) Ako je ugovorna strana ili neko trei nedoputenom prijetnjom izazvao opravdani strah kod druge strane koja je zbog toga zakljuila ugovor, druga strana moe traiti da se ugovor poniti. (2) Strah se smatra opravdanim ako se iz okolnosti vidi da je ozbiljnom opasnou ugroen ivot, tijelo ili drugo znaajno dobro ugovorne strane ili treeg lica. (3) Nitav je ugovor zakljuen upotrebom sile prema drugoj ugovornoj strani. Bitna zabluda lan 54 (1) Zabluda je bitna ako se odnosi na bitna svojstva predmeta, na lice sa kojim se zakljuuje ugovor ako se zakljuuje s obzirom na to lice, kao i na okolnosti koje se po obiajima u prometu ili po namjeri stranaka smatraju odlunim, a strana koja je u zabludi ne bi inae zakljuila ugovor takve sadrine. (2) Strana koja je u zabludi moe traiti ponitaj ugovora zbog bitne zablude, osim ako pri zakljuenju ugovora nije postupala s panjom koja se u prometu zahtijeva. (3) U sluaju ponitaja ugovora zbog zablude, druga savjesna strana ima pravo da trai naknadu pretrpljene tete bez obzira na to to strana koja je u zabludi nije kriva za svoju zabludu. (4) Strana koja je u zabludi ne moe se na nju pozivati ako je druga strana spremna da izvri ugovor kao da zablude nije bilo. Zabluda o pobudi kod ugovora bez naknade lan 55 Kod ugovora bez naknade bitnom zabludom se smatra i zabluda o pobudi koja je bila odluna za preuzimanje obaveze.

11
Nesporazum lan 56 Kad strane vjeruju da su saglasne, a u stvari meu njima postoji nesporazum o prirodi ugovora ili o osnovu ili o predmetu obaveze, ugovor ne nastaje. Posredna izjava lan 57 Zabluda lica preko koga je strana izjavila svoju volju smatra se isto kao i zabluda u vlastitom izjavljivanju volje. Prevara lan 58 (1) Ako jedna strana izazove zabludu kod druge strane ili je odrava u zabludi u namjeri da je time navede na zakljuenje ugovora, druga strana moe zahtijevati ponitaj ugovora i onda kada zabluda nije bitna. (2) Strana koja je zakljuila ugovor pod prevarom ima pravo da zahtijeva naknadu pretrpljene tete. (3) Ako je prevaru uinilo tree lice, prevara utie na sam ugovor ako je druga ugovorna strana u vrijeme zakljuenja ugovora znala ili morala znati za prevaru. (4) Ugovor bez naknade moe se ponititi i kad je prevaru uinilo tree lice, bez obzira na to da li je druga ugovorna strana u vrijeme zakljuenja ugovora znala ili morala znati za prevaru. Prividan ugovor lan 59 (1) Prividan ugovor nema dejstva meu ugovornim stranama. (2) Ako prividan ugovor prikriva neki drugi ugovor, taj drugi vai ako su ispunjeni uslovi za njegovu pravnu valjanost. (3) Prividnost ugovora ne moe se isticati prema treem savjesnom licu. VI. FORMA UGOVORA Neformalnost ugovora lan 60 (1) Zakljuenje ugovora ne podlijee nikakvoj formi, osim ako je zakonom drukije odreeno. (2) Zahtjev zakona da ugovor bude zakljuen u odreenoj formi vai i za sve docnije izmjene ili dopune ugovora. (3) Punovane su docnije usmene dopune o sporednim takama o kojima u formalnom ugovoru nije nita reeno ukoliko to nije protivno cilju radi koga je forma propisana. (4) Punovane su i docnije usmene pogodbe kojima se smanjuju ili olakavaju obaveze jedne ili druge strane, ako je posebna forma propisana samo u interesu ugovornih strana.

12
Forma ugovora o prenosu nepokretnosti lan 61 Ugovor na osnovu kojeg se prenosi pravo svojine na nepokretnosti ili se ustanovljava neko drugo stvarno pravo na nepokretnosti mora biti zakljuen u pisanoj formi i ovjeren u skladu sa propisima. Raskidanje formalnih ugovora lan 62 Formalni ugovori mogu biti raskinuti neformalnim sporazumom, izuzev ako je za odreeni sluaj zakonom predvieno to drugo, ili ako cilj zbog koga je propisana forma za zakljuenje ugovora zahtijeva da raskidanje ugovora bude obavljeno u istoj formi. Ugovorena forma lan 63 (1) Ugovorne strane mogu se sporazumjeti da posebna forma bude uslov punovanosti njihovog ugovora. (2) Ugovor za ije je zakljuenje ugovorena posebna forma moe biti raskinut, dopunjen ili na drugi nain izmijenjen i neformalnim sporazumom. (3) Ako su ugovorne strane predvidjele posebnu formu samo da osiguraju dokaz svoga ugovora, ili da postignu to drugo, ugovor je zakljuen kad je postignuta saglasnost o njegovoj sadrini, a za ugovornike je u isto vrijeme nastala obaveza da ugovoru daju predvienu formu. Sankcija nedostatka potrebne forme lan 64 (1) Ugovor koji nije zakljuen u propisanoj formi nema pravno dejstvo ukoliko iz cilja propisa kojim je odreena forma ne proizlazi to drugo. (2) Ugovor koji nije zakljuen u ugovorenoj formi nema pravno dejstvo ukoliko su stranke punovanost ugovora uslovile posebnom formom. Pretpostavka potpunosti isprave lan 65 (1) Ako je ugovor zakljuen u posebnoj formi, na osnovu zakona ili po volji stranaka, vai samo ono to je u toj formi izraeno. (2) Punovane su istovremene usmene pogodbe o sporednim takama o kojima u formalnom ugovoru nije nita reeno, ukoliko nijesu u suprotnosti sa njegovom sadrinom ili ako nijesu protivne cilju zbog koga je forma propisana. (3) Punovane su i istovremene usmene pogodbe kojima se smanjuju ili olakavaju obaveze jedne ili obje strane ako je posebna forma propisana samo u interesu ugovornih strana. Sastavljanje isprave lan 66 (1) Kad je za zakljuenje ugovora potrebno sastaviti ispravu, ugovor je zakljuen kad ispravu potpiu sva lica koja se njim obavezuju.

13
(2) Ugovorna strana koja ne zna pisati stavie na ispravu rukoznak ovjeren od dva svjedoka, notara ili od suda, odnosno drugog nadlenog organa. (3) Za zakljuenje dvostrano obaveznog ugovora dovoljno je da obje strane potpiu jednu ispravu ili da svaka od strana potpie primjerak isprave namijenjen drugoj strani. (4) Zahtjev pisane forme je ispunjen ako strane izmijenjaju pisma ili se sporazumiju pomou drugog sredstva koje omoguava da se sa izvjesnou utvrde sadrina i davalac izjave. Zakljuenje ugovora elektronskim putem lan 67 (1) Ugovor je zakljuen elektronskim putem kad su se strane saglasile o bitnim elementima. (2) Ponuda uinjena elektronskim putem smatra se ponudom prisutnom licu, ako se u konkretnom sluaju moe na izjavu odmah dati protivizjava. (3) Upotreba elektronskog potpisa prilikom zakljuenja ugovora ureuje se posebnim propisima. Kad je izvren ugovor kome nedostaje forma lan 68 Ugovor za ije se zakljuenje zahtijeva pisana forma smatra se punovanim iako nije zakljuen u toj formi ako su ugovorne strane izvrile, u cjelini ili u pretenom djelu, obaveze koje iz njega nastaju, osim ako iz cilja zbog koga je forma propisana oigledno ne proizlazi to drugo. VII. USLOV I NALOG Uslovi i njihovo dejstvo lan 69 (1) Ugovor je zakljuen pod uslovom ako njegov nastanak ili prestanak zavisi od neizvjesne injenice. (2) Ako je zakljuen pod odlonim uslovom pa se uslov ispuni, ugovor djeluje od trenutka njegovog zakljuenja, osim ako iz zakona, prirode posla ili volje strana ne proistie neto drugo. (3) Ako je zakljuen pod raskidnim uslovom, ugovor prestaje da vai kad se uslov ispuni. (4) Smatra se da je uslov ostvaren ako njegovo ostvarenje, protivno naelu savjesnosti i potenja, sprijei strana na iji je teret odreen, a smatra se da nije ostvaren ako njegovo ostvarenje, protivno naelu savjesnosti i potenja, prouzrokuje strana u iju je korist odreen. Nedoputen ili nemogu uslov lan 70 (1) Nitav je ugovor u kome je postavljen odloni ili raskidni uslov suprotan prinudnim propisima ili moralu drutva. (2) Ugovor zakljuen pod nemoguim odlonim uslovom je nitav, a nemogu raskidni uslov smatra se nepostojeim.

14
Obezbjeenje uslovnog prava lan 71 Ako je ugovor zakljuen pod odlonim uslovom, povjerilac ije je pravo uslovljeno moe zahtijevati odgovarajue obezbjeenje tog prava ako je njegovo ostvarenje ugroeno. Nalog (teret) lan 72 (1) Ako je bezteretni ugovor zakljuen uz nalog, pa primalac koristi ne ispuni nalog, druga strana moe zahtijevati ispunjenje naloga ili raskid ugovora. (2) Neispunjenje naloga kod pravnog posla za sluaj smrti ima dejstvo ispunjenja raskidnog uslova. VIII. ROK Raunanje vremena lan 73 (1) Rok odreen u danima poinje tei prvog dana poslije dogaaja od koga se rok rauna, a zavrava se istekom poslednjeg dana roka. (2) Rok odreen u nedjeljama, mjesecima ili godinama zavrava se onog dana koji se po imenu i broju poklapa sa danom nastanka dogaaja od koga rok poinje da tee, a ako takvog dana nema u poslednjem mjesecu, kraj roka pada na poslednji dan tog mjeseca. (3) Ako poslednji dan roka pada u dan kada je zakonom odreeno da se ne radi, kao poslednji dan roka rauna se sljedei radni dan. (4) Poetak mjeseca oznaava prvi dan u mjesecu, sredina 15-ti , a kraj posljednji dan u mjesecu, ako to drugo ne proizlazi iz namjere stranaka ili iz prirode ugovornog odnosa. Primjena pravila o uslovu lan 74 Kad dejstvo ugovora poinje od odreenog vremena, shodno se primjenjuju pravila o odlonom uslovu, a kad ugovor prestaje da vai po isteku odreenog roka, shodno se primjenjuju pravila o raskidnom uslovu. IX. KAPARA I ODUSTANICA 1. Kapara Vraanje i uraunavanje kapare lan 75 (1) Ako je u trenutku zakljuenja ugovora jedna strana dala drugoj izvjestan iznos novca ili izvjesnu koliinu drugih zamjenljivih stvari kao znak da je ugovor zakljuen (kapara), ugovor se smatra zakljuenim kad je kapara data, ako nije to drugo ugovoreno. (2) U sluaju ispunjenja ugovora, kapara se mora vratiti ili uraunati u ispunjenje obaveze.

15
(3) Ako to drugo nije ugovoreno, strana koja je dala kaparu ne moe odustati od ugovora ostavljajui kaparu drugoj strani, niti to moe uiniti druga strana vraanjem udvojene kapare. Neizvrenje ugovora lan 76 (1) Ako je za neizvrenje ugovora odgovorna strana koja je dala kaparu, druga strana moe po svom izboru traiti izvrenje ugovora, ako je to jo mogue ili traiti naknadu tete, a kaparu uraunati u naknadu ili vratiti ili se zadovoljiti primljenom kaparom. (2) Ako je za neizvrenje ugovora odgovorna strana koja je primila kaparu, druga strana moe, po svom izboru, traiti izvrenje ugovora, ako je to jo mogue, ili traiti naknadu tete i vraanje kapare, ili triti vraanje udvojene kapare. (3) U svakom sluaju, kad druga strana trai izvrenje ugovora, ona ima pravo i na naknadu tete koju trpi zbog zadocnjenja. (4) Sud moe na zahtjev zainteresovane strane smanjiti pretjerano veliku kaparu. U sluaju djeliminog ispunjenja obaveze lan 77 (1) U sluaju djeliminog ispunjenja obaveze, povjerilac ne moe zadrati kaparu, nego moe traiti ispunjenje ostatka obaveze i naknadu tete zbog zadocnjenja, ili traiti naknadu tete zbog nepotpunog ispunjenja, ali se u oba sluaja kapara uraunava u naknadu. (2) Ako povjerilac raskine ugovor i vrati ono to je primio kao djelimino ispunjenje, on moe birati izmeu ostalih zahtjeva koji pripadaju jednoj strani kad je ugovor ostao neizvren krivicom druge. 2. Odustanica Uloga odustanice lan 78 (1) Sporazumom ugovornih strana moe se ovlastiti jedna ili svaka strana da odustane od ugovora davanjem odustanice. (2) Kad strana u iju je korist ugovorena odustanica izjavi drugoj strani da e dati odustanicu, ona vie ne moe zahtijevati izvrenje ugovora. (3) Strana ovlaena da odustane duna je dati odustanicu istovremeno sa izjavom o odustajanju. (4) Ako ugovorne strane nijesu odredile rok do koga ovlaena strana moe odustati od ugovora, ona to moe uiniti sve dok ne protekne rok odreen za ispunjenje njene obaveze. (5) Pravo odustajanja od ugovora prestaje i kad strana u iju je korist ugovoreno pone ispunjavati svoje obaveze iz tog ugovora ili primati ispunjenje od druge strane. Kapara kao odustanica lan 79 (1) Kad je uz kaparu ugovoreno pravo da se odustane od ugovora, kapara se smatra kao odustanica i svaka strana moe odustati od ugovora.

16
(2) Ako odustane strana koja je dala kaparu, gubi je, a ako odustane strana koja je kaparu primila, udvojenu je vraa. Odsjek 2. ZASTUPANJE I. O ZASTUPANJU UOPTE Mogunost zastupanja lan 80 (1) Ugovor kao i drugi pravni posao moe se preduzeti i preko zastupnika. (2) Ovlaenje za zastupanje zasniva se na zakonu, optem aktu pravnog lica, aktu nadlenog organa ili na izjavi volje zastupanog (punomoje). Dejstva zastupanja lan 81 (1) Ugovor koji zakljui zastupnik u ime zastupanog lica i u granicama svojih ovlaenja obavezuje neposredno zastupanog i drugu ugovornu stranu. (2) Pod istim uslovima i ostali pravni poslovi zastupnikovi proizvode pravno dejstvo neposredno prema zastupanom licu. (3) Zastupnik je duan da obavijesti drugu stranu da istupa u ime zastupanog, ali i kad on to ne uradi ugovor proizvodi pravno dejstvo za zastupanog i drugu stranu, ako je ova znala ili je iz okolnosti mogla zakljuiti da on istupa kao zastupnik. Prenoenje ovlaenja lan 82 (1) Zastupnik ne moe prenijeti svoja ovlaenja na drugog, izuzev kad mu je to dozvoljeno zakonom ili ugovorom. (2) Izuzetno, on to moe uiniti ako je sprijeen okolnostima da posao lino obavi, a interesi zastupanog zahtijevaju neodlono preduzimanje pravnog posla. Prekoraenje granica ovlaenja lan 83 (1) Kad zastupnik prekorai granice ovlaenja, zastupani je u obavezi samo ukoliko odobri prekoraenje. (2) Ako zastupani ne odobri ugovor u roku koji je redovno potreban da se ugovor takve vrste razmotri i ocijeni, smatrae se da je odobrenje odbijeno. (3) Odobrenje iz stava 2 ovog lana ima povratno dejstvo, ako strane ne odrede drukije. (4) Ako druga strana nije znala niti morala znati za prekoraenje ovlaenja, moe odmah po saznanju za prekoraenje, ne ekajui da se zastupani o ugovoru izjasni, izjaviti da se ne smatra ugovorom vezana. (5) Ako zastupani odbije odobrenje, zastupnik i zastupani su solidarno odgovorni za tetu koju je druga strana pretrpjela, ako ona nije znala niti je morala znati za prekoraenje ovlaenja.

17
Zakljuenje ugovora od strane neovlaenog lica lan 84 (1) Ugovor koji neko lice zakljui kao punomonik u ime drugoga bez njegovog ovlaenja obavezuje neovlaeno zastupanog samo ako on ugovor naknadno odobri. (2) Strana sa kojom je ugovor zakljuen moe zahtijevati od neovlaeno zastupanog da se u primjerenom roku izjasni da li ugovor odobrava. (3) Ako neovlaeno zastupani ni u ostavljenom roku ugovor ne odobri, smatra se da ugovor nije ni zakljuen. (4) U tom sluaju, strana sa kojom je ugovor zakljuen moe od lica koje je kao punomonik bez ovlaenja zakljuilo ugovor traiti naknadu tete, ako u trenutku zakljuenja ugovora nije znala niti je morala znati da to lice nije imalo ovlaenje za zakljuenje ugovora. II. PUNOMOJE Davanje punomoja lan 85 (1) Punomoje je ovlaenje za zastupanje koje vlastodavac pravnim poslom daje punomoniku. (2) Postojanje i obim punomoja su nezavisni od pravnog odnosa na ijoj je podlozi punomoje dato. (3) Punomonik moe biti i pravno lice. Posebna forma punomoja lan 86 Forma propisana zakonom za neki ugovor ili koji drugi pravni posao vai i za punomoje za zakljuenje tog ugovora, odnosno za preduzimanje tog posla. Obim ovlaenja lan 87 (1) Punomonik moe preduzimati samo one pravne poslove za ije je preduzimanje ovlaen. (2) Punomonik kome je dato opte punomoje moe preduzimati samo pravne poslove koji spadaju u redovno poslovanje. (3) Posao koji ne spada u redovno poslovanje moe punomonik preduzeti samo ako je posebno ovlaen za preduzimanje tog posla, odnosno vrste poslova meu koje on spada. (4) Punomonik ne moe bez posebnog ovlaenja za svaki pojedini sluaj preuzeti mjeninu obavezu, zakljuiti ugovor o jemstvu, o poravnanju, o izbranom sudu, kao ni odrei se nekog prava bez naknade. Opozivanje i suavanje punomoja lan 88 (1) Vlastodavac moe po svojoj volji suziti ili opozvati punomoje, ak i ako se ugovorom odrekao tog prava.

18
(2) Opozivanje i suavanje svakog punomoja moe se uiniti izjavom bez posebne forme. (3) Ako je opozivanjem ili suavanjem punomoja povrijeen ugovor o nalogu, ili ugovor o djelu, ili neki drugi ugovor, punomonik ima pravo na naknadu time nastale tete. Dejstvo prestanka i suavanja punomoja prema treim licima lan 89 (1) Opozivanje punomoja kao i njegovo suavanje nema dejstvo prema treem licu koje je zakljuilo ugovor sa punomonikom, ili obavilo drugi pravni posao, a nije znalo niti je moralo znati da je punomoje opozvano, odnosno sueno. (2) U tom sluaju, vlastodavac ima pravo da zahtijeva od punomonika naknadu tete koju bi zbog toga pretrpio, izuzev kad punomonik nije znao ni morao znati za opozivanje, odnosno za suavanje punomoja. (3) Odredbe st. 1 i 2 ovog lana primjenjuju se i u ostalim sluajevima prestanka punomoja. Drugi sluajevi prestanka punomoja lan 90 (1) Punomoje prestaje prestankom pravnog lica kao punomonika, ako zakonom nije drukije odreeno. (2) Punomoje prestaje smru punomonika. (3) Punomoje prestaje prestankom pravnog lica, odnosno smru lica koje ga je dalo, osim ako se zapoeti posao ne moe prekinuti bez tete po pravne sljedbenike ili ako punomoje vai i za sluaj smrti davaoca, bilo po njegovoj volji, bilo s obzirom na prirodu posla. III. POSLOVNO PUNOMOJE Davanje punomoja i njegova sadrina lan 91 (1) Poslovno punomoje moe dati, u granicama zakona, privredno drutvo, odnosno drugo pravno lice, i njime ovlastiti punomonika da zakljuuje ugovore i obavlja ostale poslove koji su uobiajeni u vrenju njihove poslovne djelatnosti. (2) Poslovni punomonik ne moe otuiti ili opteretiti nepokretnosti, preuzeti mjenine obaveze ili obaveze jemstva, uzeti zajam i voditi spor, ako nije dobio posebno punomoje za svaki takav posao. (3) Poslovno punomoje moe biti ogranieno na odreenu vrstu poslova, ili na odreene poslove, ali ova ogranienja imaju dejstvo prema treem samo ako je za njih znao ili morao znati. Poslovno punomoje preduzetnika lan 92 (1) Odredbe o poslovnom punomoju shodno se primjenjuju na poslovno punomoje preduzetnika.

19
(2) Poslovno punomoje ne prestaje smru preduzetnika, kao ni kad on bude lien poslovne sposobnosti. IV. OVLAENJA TRGOVINSKOG PUTNIKA lan 93 (1) Trgovinski putnik privrednog drutva, odnosno preduzetnika ovlaen je da preduzima samo one poslove koji se odnose na prodaju robe i koji su navedeni u punomoju koje mu je privredno drutvo dalo. (2) U sluaju neizvjesnosti, smatra se da trgovinski putnik nije ovlaen da zakljuuje ugovore, nego samo da prikuplja porudbine, ali e ugovor koji je zakljuio ostati na snazi ako ga vlastodavac naknadno odobri. (3) Trgovinski putnik koji je ovlaen da prodaje robu nije ovlaen da naplati cijenu, kao ni da prodaje na kredit, osim ako ima posebno ovlaenje za prodaju na kredit. (4) Trgovinski putnik je ovlaen da za vlastodavca prima reklamacije zbog nedostatka robe i ostale izjave u vezi sa izvrenjem ugovora zakljuenog njegovim posredovanjem, kao i da u ime vlastodavca preduzima potrebne mjere za ouvanje njegovih prava iz tog ugovora. V. OVLAENJA LICA KOJA OBAVLJAJU ODREENE POSLOVE lan 94 Lica koja rade na takvim poslovima ije je obavljanje vezano za zakljuivanje i ispunjenje odreenih ugovora, kao to su prodavci u prodavnicama, lica koja obavljaju odreene usluge u ugostiteljstvu, lica na poslovima alterske slube u poti, u banci i sl. ovlaeni su samim tim na zakljuenje i ispunjenje tih ugovora. Odsjek 3. TUMAENJE UGOVORA Primjena odredaba i tumaenje spornih odredaba lan 95 (1) Odredbe ugovora primjenjuju se onako kako glase. (2) Pri tumaenju spornih odredaba ne treba se drati doslovnog znaenja upotrijebljenih izraza, ve treba istraivati zajedniku namjeru ugovornih strana i odredbu razumjeti u skladu sa naelima obligacionog prava utvrenim ovim zakonom. Namjera ugovornih strana lan 96 (1) Zajednika namjera ugovornih strana utvruje se prema onome to je jedna strana stvarno izjavila i kako je trebalo da druga strana ovo razumije. (2) Kad nije mogue utvrditi zajedniku namjeru ugovornih strana treba istraivati namjeru koju bi redovno imala razumna lica istog svojstva kad bi bila u istoj situaciji. (3) Ako je utvreno da je jedna strana imala namjeru da ugovor dobije odreeno znaenje, a u vrijeme zakljuenja ugovora druga strana je morala znati za tu namjeru ugovor treba tumaiti na nain koji je u skladu sa namjerom prve strane.

20
Okolnosti od znaaja za tumaenje lan 97 Prilikom tumaenja ugovora posebno se cijene: okolnosti u kojima je zakljuen, prethodni pregovori, ponaanje ugovornih strana nakon zakljuenja ugovora, priroda i svrha ugovora, tumaenje koje su ugovorne strane ve primijenile na sline odredbe i praksu koju su meusobno uspostavile, znaenje koje se obino pridaje odredbama i izrazima u odreenoj struci ili grani, kao i naelo savjesnosti i potenja. Nejasne odredbe u posebnim sluajevima lan 98 U sluaju kad je ugovor zakljuen prema unaprijed odtampanom sadraju, ili kad je ugovor bio na drugi nain pripremljen i predloen od jedne ugovorne strane, nejasne odredbe tumaie se u korist druge strane. Dopunsko pravilo lan 99 Nejasne odredbe u ugovoru bez naknade treba tumaiti u smislu koji je manje teak za dunika, a u teretnom ugovoru u smislu kojim se ostvaruje pravian odnos uzajamnih davanja. Vansudsko tumaenje ugovora lan 100 (1) Ugovorne strane mogu predvidjeti da e, u sluaju nesaglasnosti u pogledu smisla i domaaja ugovornih odredbi, neko trei tumaiti ugovor. (2) U tom sluaju, ako ugovorom nije drukije predvieno, strane ne mogu pokrenuti spor pred sudom ili drugim nadlenim organom dok prethodno ne pribave tumaenje ugovora, osim ako tree lice odbije da da tumaenje ugovora. Odsjek 4. NEVANOST UGOVORA I. NITAVI UGOVORI Nitavost lan 101 (1) Ugovor koji je suprotan prinudnim propisima ili moralu drutva je nitav ako cilj povrijeenog pravila ne upuuje na neku drugu sankciju ili ako zakon u odreenom sluaju ne propisuje to drugo. (2) Ako je zakljuenje odreenog ugovora zabranjeno samo jednoj strani, ugovor e ostati na snazi ako u zakonu nije to drugo predvieno za odreeni sluaj, a strana koja je povrijedila zakonsku zabranu snosie odgovarajue posljedice.

21
Posljedice nitavosti lan 102 (1) U sluaju nitavosti ugovora svaka ugovorna strana duna je da vrati drugoj sve ono to je primila po osnovu takvog ugovora, a ako to nije mogue, ili ako se priroda onog to je ispunjeno protivi vraanju, ima se dati odgovarajua naknada u novcu, prema cijenama u vrijeme donoenja sudske odluke, ukoliko zakon to drugo ne odreuje. (2) Ako je ugovor nitav zbog toga to je po svojoj sadrini ili cilju suprotan prinudnim propisima ili moralu drutva, sud moe odbiti, u cjelini ili djelimino, zahtjev nesavjesne strane za vraanje onog to je drugoj strani dala, a moe i odluiti da druga strana ono to je primila po osnovu zabranjenog ugovora preda odgovarajuoj humanitarnoj organizaciji ili ustanovi na ijoj teritoriji ta strana ima sjedite, odnosno prebivalite, ili boravite. (3) Prilikom odluivanja sud e voditi rauna o savjesnosti jedne, odnosno obje strane, o znaaju ugroenog dobra ili interesa, kao i o moralnim shvatanjima. Djelimina nitavost lan 103 (1) Nitavost neke odredbe ugovora ne povlai nitavost i samog ugovora, ako on moe opstati bez nitave odredbe, i ako ona nije bila ni uslov ugovora ni odluujua pobuda zbog koje je ugovor zakljuen. (2) Ugovor e ostati na snazi i ako je nitava odredba bila uslov ili odluujua pobuda ugovora u sluaju kad je nitavost ustanovljena upravo da bi ugovor bio osloboen te odredbe i vaio bez nje. Konverzija lan 104 Kad nitav ugovor ispunjava uslove za punovanost nekog drugog ugovora onda e meu ugovornim stranama vaiti taj drugi ugovor, ako bi to bilo u saglasnosti sa ciljem koje su ugovorne strane imale u vidu kad su ugovor zakljuile i ako se moe uzeti da bi one zakljuile taj ugovor da su znale za nitavost svog ugovora. Naknadni nestanak uzroka nitavosti lan 105 (1) Nitav ugovor ne postaje punovaan kad zabrana ili koji drugi uzrok nitavosti naknadno nestane. (2) Ako je zabrana bila manjeg znaaja, a ugovor je izvren, nitavost se ne moe isticati. Odgovornost lica krivog za nitavost ugovora lan 106 Ugovorna strana koja je kriva za zakljuenje nitavog ugovora odgovorna je drugoj ugovornoj strani za tetu koju trpi zbog nitavosti ugovora, ako ova nije znala ili prema okolnostima nije morala znati za postojanje uzroka nitavosti.

22
Isticanje nitavosti lan 107 (1) Na nitavost sud pazi po slubenoj dunosti i na nju se moe pozivati svako zainteresovano lice. (2) Pravo da zahtijeva utvrenje nitavosti ima i dravni tuilac. Neogranieno isticanje nitavosti lan 108 Pravo na isticanje nitavosti ne gasi se. II. RULJIVI UGOVORI Uslovi za ruljivost ugovora lan 109 Ugovor je ruljiv kad ga je zakljuila strana ogranieno poslovno sposobna, kad je pri njegovom zakljuenju bilo mana u pogledu volje strana, kao i kad je to ovim zakonom ili posebnim propisom odreeno. Ponitenje ugovora lan 110 (1) Ugovorna strana u ijem je interesu ruljivost ustanovljena moe traiti da se ugovor poniti. (2) Saugovara ugovorne strane iz stava 1 ovog lana moe od nje da trai da se u odreenom roku, ali ne kraem od 30 dana, izjasni da li ostaje pri ugovoru ili ne, jer e u protivnom smatrati da je ugovor poniten. (3) Ako se pozvana ugovorna strana u ostavljenom roku ne izjasni ili ako izjavi da ne ostaje pri ugovoru, smatrae se da je ugovor poniten. Posljedica ponitenja lan 111 (1) Ako je na osnovu ruljivog ugovora koji je poniten neto bilo ispunjeno, ima se izvriti vraanje, a ako to nije mogue, ili ako se priroda onog to je ispunjeno protivi vraanju, ima se dati odgovarajua naknada u novcu. (2) Naknada u novcu daje se prema cijenama u vrijeme vraanja, odnosno donoenja sudske odluke. Vraanje i naknada u sluaju ponitenja ugovora ogranieno poslovno sposobnog lica lan 112 U sluaju ponitenja ugovora zbog ograniene poslovne sposobnosti jedne ugovorne strane, saugovara takvog lica moe zahtijevati vraanje samo onog dijela ispunjenja koji se nalazi u imovini ogranieno poslovno sposobnog lica, ili je upotrijebljen u njegovu korist, kao i onog to je namjerno uniteno ili otueno.

23
Odgovornost za ponitenje ugovora lan 113 Ugovorna strana na ijoj je strani uzrok ruljivosti odgovorna je svom saugovarau za tetu koju trpi zbog ponitenja ugovora, ako ovaj nije znao ni morao znati za postojanje uzroka ruljivosti ugovora. Odgovornost ogranieno poslovno sposobnog lica lan 114 Ogranieno poslovno sposobno lice odgovara za tetu nastalu ponitenjem ugovora, ako je lukavstvom uvjerilo svog saugovaraa da je poslovno sposobno. Prestanak prava lan 115 (1) Pravo da zahtijeva ponitenje ruljivog ugovora prestaje istekom roka od jedne godine od saznanja za razlog ruljivosti, odnosno od prestanka prinude. (2) To pravo u svakom sluaju prestaje istekom roka od tri godine od dana zakljuenja ugovora. Odsjek 5. DVOSTRANO OBAVEZNI UGOVORI I. ODGOVORNOST ZA MATERIJALNE I PRAVNE NEDOSTATKE STVARI lan 116 (1) Kod ugovora sa naknadom svaka ugovorna strana odgovara za materijalne nedostatke svog ispunjenja. (2) Ugovorna strana odgovara i za pravne nedostatke ispunjenja i duna je da titi drugu stranu od prava i zahtjeva treih lica kojima bi njeno pravo bilo iskljueno ili sueno. (3) Na ove obaveze prenosioca shodno se primjenjuju odredbe ovog zakona o odgovornosti prodavca za materijalne i pravne nedostatke, ako za odreeni sluaj nije to drugo propisano. II. PRIGOVOR NEISPUNJENJA UGOVORA Pravilo istovremenog ispunjenja lan 117 (1) U dvostrano obaveznim ugovorima nijedna strana nije duna da ispuni svoju obavezu ako druga strana ne ispuni ili nije spremna da istovremeno ispuni svoju obavezu, izuzev ako je to drugo ugovoreno ili zakonom odreeno, ili ako to drugo proistie iz prirode posla. (2) Ako na sudu jedna strana istakne da nije duna da ispuni svoju obavezu dok i druga strana ne ispuni svoju, sud e joj naloiti da ispuni svoju obavezu kad i druga strana ispuni svoju.

24
Kad ispunjenje obaveze jedne strane postane neizvjesno lan 118 (1) Ako je ugovoreno da prvo jedna strana ispuni svoju obavezu, pa se poslije zakljuenja ugovora materijalne prilike druge strane pogoraju u toj mjeri da je neizvjesno da li e ona moi ispuniti svoju obavezu, ili ako ta neizvjesnost proizilazi iz drugih ozbiljnih razloga, strana koja se obavezala da prva ispuni svoju obavezu moe odloiti njeno ispunjenje dok druga strana ne ispuni svoju obavezu ili dok ne prui dovoljno obezbjeenje da e je ispuniti. (2) Odredba stava 1 ovog lana primjenjuje se i kad su materijalne prilike druge strane bile u istoj mjeri teke jo prije zakljuenja ugovora ako njen saugovara to nije znao niti je morao znati. (3) Strana koja se u smislu st. 1 i 2 ovog lana obavezala da prva ispuni svoju obavezu moe zahtijevati da joj se obezbjeenje prui u primjerenom roku, a poslije proteka tog roka bez rezultata, moe raskinuti ugovor. III. RASKIDANJE UGOVORA ZBOG NEISPUNJENJA Prava jedne strane kad druga strana ne ispuni svoju obavezu lan 119 U dvostrano obaveznim ugovorima, kad jedna strana ne ispuni svoju obavezu, druga strana moe da, ako nije to drugo odreeno, zahtijeva ispunjenje obaveza ili, pod uslovima predvienim ovim zakonom da raskine ugovor prostom izjavom, ako raskid ugovora ne nastupa po samom zakonu, a u svakom sluaju ima pravo na naknadu tete. Kad je ispunjenje o roku bitni sastojak ugovora lan 120 (1) Kad ispunjenje obaveze u odreenom roku predstavlja bitan sastojak ugovora, pa dunik ne ispuni obavezu u tom roku, ugovor se raskida po samom zakonu. (2) Povjerilac moe odrati ugovor na snazi, ako po isteku roka, bez odlaganja, obavijesti dunika da zahtijeva ispunjenje ugovora. (3) Kad je povjerilac zahtijevao ispunjenje, pa ga nije dobio u razumnom roku, moe izjaviti da raskida ugovor. (4) Ova pravila vae u sluaju kad su ugovorne strane predvidjele da e se ugovor smatrati raskinutim ako ne bude ispunjen u odreenom roku, kao i kad je ispunjenje ugovora u odreenom roku bitan sastojak ugovora po prirodi posla. Kad ispunjenje o roku nije bitni sastojak ugovora lan 121 (1) Kad ispunjenje obaveze u odreenom roku nije bitni sastojak ugovora, dunik zadrava pravo da i poslije isteka roka ispuni svoju obavezu, a povjerilac da zahtijeva njeno ispunjenje. (2) Ako povjerilac eli raskinuti ugovor, mora ostaviti duniku primjeren naknadni rok za ispunjenje. (3) Ako dunik ne ispuni obavezu u naknadnom roku, nastupaju iste posljedice kao i u sluaju kad je rok bitni sastojak ugovora.

25
Raskidanje ugovora bez ostavljanja naknadnog roka lan 122 Povjerilac moe raskinuti ugovor bez ostavljanja duniku naknadnog roka za ispunjenje ako iz dunikovog dranja proizilazi da on svoju obavezu nee izvriti ni u naknadnom roku. Raskidanje ugovora prije isteka roka lan 123 Kad je prije isteka roka za ispunjenje obaveza oigledno da jedna strana nee ispuniti svoju obavezu iz ugovora, druga strana moe raskinuti ugovor i zahtijevati naknadu tete. Raskidanje ugovora sa uzastopnim obavezama lan 124 (1) Kad u ugovoru sa uzastopnim obavezama jedna strana ne ispuni jednu obavezu, druga strana moe, u razumnom roku, raskinuti ugovor u pogledu svih buduih obaveza, ako je iz datih okolnosti oigledno da ni one nee biti ispunjene. (2) Ugovorna strana moe raskinuti ugovor ne samo u pogledu buduih obaveza, nego i u pogledu ve ispunjenih obaveza, ako njihovo ispunjenje bez izostalih ispunjenja nema interesa za nju. (3) Dunik moe odrati ugovor ako da odgovarajue obezbjeenje. Dunost obavjetenja lan 125 Povjerilac koji zbog neispunjenja dunikove obaveze raskida ugovor, duan je to saoptiti duniku bez odlaganja. Kad se ugovor ne moe raskinuti lan 126 Ugovor se ne moe raskinuti zbog neispunjenja neznatnog dijela obaveze. Dejstvo raskida lan 127 (1) Raskidom ugovora obje strane su osloboene svojih obaveza, izuzev obaveze na naknadu eventualne tete. (2) Ako je jedna strana izvrila ugovor potpuno ili djelimino, ima pravo da joj se vrati ono to je dala. (3) Ako obje strane imaju pravo zahtijevati vraanje datog, uzajamna vraanja vre se po pravilima za izvrenje dvostranih ugovora. (4) Svaka strana duguje drugoj naknadu za koristi koje je u meuvremenu imala od onoga to je duna vratiti, odnosno naknaditi. (5) Strana koja vraa novac duna je platiti zateznu kamatu od dana kad je isplatu primila.

26
IV. IZMJENA ILI RASKID UGOVORA ZBOG PROMIJENJENIH OKOLNOSTI Uslovi za izmjenu ili raskid lan 128 (1) Ako poslije zakljuenja ugovora nastupe okolnosti koje se nijesu mogle predvidjeti, a koje oteavaju ispunjenje obaveze jedne strane u toj mjeri da bi joj ispunjenje obaveze postalo pretjerano oteano ili bi joj takvo ispunjenje obaveze nanijelo pretjerano veliki gubitak, sud moe na zahtjev te strane izmijeniti ili raskinuti ugovor. (2) Izmjena ili raskid ugovora ne moe se zahtijevati ako je strana koja se poziva na promijenjene okolnosti bila duna da u vrijeme zakljuenja ugovora uzme u obzir te okolnosti ili ih je mogla izbjei ili savladati. (3) Strana koja zahtijeva izmjenu ili raskid ugovora ne moe se pozivati na promijenjene okolnosti koje su nastupile po isteku roka odreenog za ispunjenje njene obaveze. (4) Ugovor se nee raskinuti ako druga strana ponudi ili pristane da se odgovarajui uslovi ugovora pravino izmijene. (5) Ako izrekne raskid ugovora, sud e na zahtjev druge strane obavezati stranu koja ga je zahtjevala da naknadi drugoj strani pravian dio tete koju trpi zbog toga. Dunost obavjetavanja lan 129 Strana koja je ovlaena da zbog promijenjenih okolnosti zahtijeva izmjenu ili raskid ugovora duna je da o svojoj namjeri da trai raskid ugovora obavijesti drugu stranu im je saznala da su takve okolnosti nastupile, a ako to nije uinila, odgovara za tetu koju je druga strana pretrpjela zbog toga to joj zahtjev nije bio na vrijeme saopten. Okolnosti od znaaja za odluku suda lan 130 Pri odluivanju o izmjeni ili raskidu ugovora sud se rukovodi naelima savjesnosti i potenja vodei rauna naroito o cilju ugovora, o normalnom riziku kod ugovora odnosne vrste, o djelovanju i trajanju izvanrednih okolnosti, kao i o uravnoteenim interesima obiju strana. Odricanje od pozivanja na promijenjene okolnosti lan 131 Strane se mogu ugovorom unaprijed odrei pozivanja na odreene promijenjene okolnosti, osim ako je to u suprotnosti sa naelom savjesnosti i potenja. V. NEMOGUNOST ISPUNJENJA Nemogunost ispunjenja za koju ne odgovara ni jedna strana lan 132 (1) Kad je ispunjenje obaveze jedne strane u dvostranom ugovoru postalo nemogue zbog dogaaja za koji nije odgovorna ni jedna ni druga strana, gasi se i obaveza druge strane, a ako je ova neto ispunila od svoje obaveze, moe zahtijevati vraanje po pravilima o vraanju steenog bez osnova.

27
(2) U sluaju djelimine nemogunosti ispunjenja zbog dogaaja za koji nije odgovorna ni jedna ni druga strana, druga strana moe raskinuti ugovor ako djelimino ispunjenje ne odgovara njenim potrebama, inae ugovor ostaje na snazi, a druga strana ima pravo da zahtijeva srazmjerno smanjenje svoje obaveze. Nemogunost ispunjenja za koju odgovara druga strana lan 133 (1) Kad je ispunjenje obaveze jedne strane u dvostrano obaveznom ugovoru postalo nemogue zbog dogaaja za koji odgovara druga strana, njena obaveza se gasi, a ta strana zadrava svoje potraivanje prema drugoj strani, s tim to se smanjuje za onoliko koliko je ona mogla imati koristi od osloboenja od sopstvene obaveze. (2) Pored toga, ona je duna ustupiti drugoj strani sva prava koja bi imala prema treim licima u vezi sa predmetom svoje obaveze ije je ispunjenje postalo nemogue. (3) Ako je nastala nemogunost ispunjenja dvostranog obaveznog ugovora zbog dogaaja, za koji je odgovorna strana koja treba da ispuni ugovor, druga strana moe po svom izboru da zahtijeva naknadu tete zbog neispunjenja ili da odustane od ugovora i zahtijeva naknadu tete. VI. PREKOMJERNO OTEENJE lan 134 (1) Ako je izmeu obaveza ugovornih strana u dvostrano obaveznom ugovoru postojala u vrijeme zakljuenja ugovora oigledna nesrazmjera, oteena strana moe zahtijevati ponitenje ugovora ako za pravu vrijednost tada nije znala niti je morala znati. (2) Pravo da se zahtijeva ponitenje ugovora prestaje istekom jedne godine od njegovog zakljuenja. (3) Odricanje unaprijed od ovog prava nema pravnog dejstva. (4) Ponitenje ugovora ne moe se zahtijevati ako navedena nesrazmjera ne postoji vie u vrijeme podnoenja tube. (5) Ugovor e ostati na snazi ako druga strana ponudi dopunu do prave vrijednosti. (6) Zbog ove nesrazmjere ne moe se traiti ponitenje ugovora u privredi, ugovora na sreu, javne prodaje, poravnjanja kao ni onda kad je za stvar data via cijena iz posebnih razloga. VII . ZELENAKI UGOVOR lan 135 (1) Nitav je ugovor kojim neko, koristei se stanjem nude ili tekim materijalnim stanjem drugog, njegovim nedovoljnim iskustvom, lakomislenou ili zavisnou, ili nekom drugom slinom okolnou ugovori za sebe ili za nekog treeg korist koja je u oiglednoj nesrazmjeri sa onim to je on drugom dao ili uinio, ili se obavezao dati ili uiniti. (2) Na zelenaki ugovor shodno se primjenjuju odredbe ovog zakona o posljedicama nitavosti i o djeliminoj nitavosti ugovora. (3) Ako oteeni zahtijeva da se njegova obaveza smanji na pravian iznos, sud e udovoljiti takvom zahtjevu ako je to mogue, a u tom sluaju ugovor sa odgovarajuom izmjenom ostaje na snazi. (4) Oteenik moe podnijeti zahtjev za smanjenje obaveze na pravian iznos u roku od pet godina od zakljuenja ugovora, a kad je u pitanju krivino djelo, dok ne zastari pravo na gonjenje.

28
VIII. UGOVORI PO PRISTUPU (FORMULARNI UGOVORI) Pojam lan 136 Ugovorom po pristupu (formularnim ugovorom) jedna strana unaprijed odreuje elemente i uslove ugovora preko jedne opte i stalne ponude (opti uslovi), a druga strana samo pristupa tako uinjenoj ponudi. Obaveznost lan 137 (1) Opti uslovi ugovora dopunjuju posebne pogodbe utvrene meu ugovornim stranama u istom ugovoru, i po pravilu obavezuju kao i ove. (2) Opti uslovi moraju se objaviti na uobiajeni nain. (3) Opti uslovi obavezuju ugovornu stranu ako su joj bili poznati ili morali biti poznati u asu zakljuenja ugovora. (4) U sluaju neslaganja optih uslova i posebnih pogodbi vae posebne pogodbe. Nitavost pojedinih odredbi optih uslova lan 138 (1) Nitave su odredbe optih uslova koje su protivne samom cilju zakljuenog ugovora ili dobrim poslovnim obiajima, ak i ako su opti uslovi koji ih sadre odobreni od nadlenog organa. (2) Sud moe odbiti primjenu pojedinih odredbi optih uslova koje liavaju drugu stranu prava da stavi prigovore, ili onih na osnovu kojih ona gubi prava iz ugovora ili gubi rokove, ili koje su inae nepravine ili pretjerano stroge prema njoj. IX. USTUPANJE UGOVORA Uslovi ustupanja lan 139 (1) Svaka strana u dvostrano obaveznom ugovoru moe, ako na to pristane druga strana, ustupiti ugovor nekom treem licu, koje time postaje nosilac svih njenih prava i obaveza iz tog ugovora. (2) Ustupanjem ugovora ugovorni odnos izmeu ustupioca i druge strane prelazi na prijemnika i drugu stranu u asu kad je druga strana pristala na ustupanje, a ako je druga strana dala svoj pristanak unaprijed, u asu kad je obavijetena o ustupanju. (3) Pristanak na ustupanje ugovora je punovaan samo ako je dat u formi propisanoj u zakonu za ustupljeni ugovor. (4) Odredbe o sporednim pravima u vezi sa ugovorom o preuzimanju duga shodno e se primijeniti i na ustupanje ugovora. Odgovornost ustupioca lan 140 (1) Ustupilac odgovara prijemniku za punovanost ustupljenog ugovora. (2) Ustupilac ne jemi da e druga strana ispuniti svoje obaveze iz ustupljenog ugovora, osim ako se na to naroito obavezao.

29
(3) Ustupilac ne jemi drugoj strani da e prijemnik ispuniti obaveze iz ugovora, osim ako se na to naroito obavezao. Prigovori lan 141 Druga strana moe istai prijemniku sve prigovore iz ustupljenog ugovora, kao i one koje ima iz drugih odnosa sa njim, ali ne i prigovore koje ima prema ustupiocu. Odsjek 6. OPTA DEJSTVA UGOVORA I. STVARANJE OBAVEZA ZA UGOVORNE STRANE Dejstva ugovora meu ugovornim stranama i njihovim pravnim sljedbenicima lan 142 (1) Ugovor stvara prava i obaveze za ugovorne strane. (2) Ugovor proizvodi dejstvo i za univerzalne pravne sljedbenike ugovornih strana, izuzev ako je to drugo ugovoreno ili to drugo proizlazi iz prirode samog ugovora. (3) Ugovorom se moe ustanoviti pravo u korist treeg lica. II. UGOVOR U KORIST TREEG LICA Neposredno pravo treeg lan 143 (1) Kad neko ugovori u svoje ime potraivanje u korist treeg, trei stie sopstveno i neposredno pravo prema duniku, ako nije to drugo ugovoreno ili ne proizlazi iz okolnosti posla. (2) Ugovorna strana ima pravo da zahtijeva da dunik izvri prema treem ono to je ugovoreno u korist tog treeg lica. Opozivanje koristi za treeg lan 144 (1) Ugovorna strana koristi za treeg moe je opozvati ili izmijeniti sve dok trei ne izjavi da prihvata ono to je ugovoreno u njegovu korist. (2) Ako je ugovoreno da e dunik izvriti ono na ta se obavezao u korist treeg tek poslije smrti ugovorne strane, ugovorna strana moe sve dotle, pa i svojim testamentom, opozvati korist ugovorenu za treeg, ako iz samog ugovora ili iz okolnosti ne proizlazi to drugo. Prigovori dunika prema treem lan 145 Dunik moe istai treem sve prigovore koje ima prema ugovornoj strani po osnovu ugovora kojim je ugovorena korist za treeg.

30
Odbijanje treeg lan 146 Ako trei odbije korist koja je ugovorena za njega, ili je ugovorna strana opozove, korist pripada ugovornoj strani, ako to drugo nije ugovoreno ili ne proizlazi iz prirode posla. Obeanje radnje treeg lica lan 147 (1) Obeanje uinjeno drugom da e trei neto uiniti ili proputiti, treeg ne obavezuje, a obeavalac odgovara za tetu koju bi drugi pretrpio zbog toga to trei nee da se obavee ili da izvri ili propusti odreenu radnju. (2) Obeavalac nee odgovarati ako je drugom obeao da e se samo zauzeti kod treeg da se ovaj obavee da neto uini ili propusti, a u tome nije uspio i pored potrebnog zalaganja. ODJELJAK 2. PROUZROKOVANJE TETE Odsjek 1. OPTA NAELA Osnovi odgovornosti lan 148 (1) Ko drugome prouzrokuje tetu duan je da je naknadi, ukoliko ne dokae da je teta nastala bez njegove krivice. (2) Za tetu od stvari ili djelatnosti od kojih potie poveana opasnost tete za okolinu, odgovara se bez obzira na krivicu. (3) Za tetu bez obzira na krivicu odgovara se i u drugim sluajevima predvienim zakonom. teta lan 149 teta je umanjenje neije imovine (obina teta) i sprjeavanje njenog poveanja (izmakla korist), nanoenje drugome fizikog ili psihikog bola ili straha, kao i povreda prava linosti i ugleda pravnog lica (nematerijalna teta). Zahtjev da se ukloni opasnost tete lan 150 (1) Svako moe da zahtijeva od drugoga da ukloni izvor opasnosti od koga prijeti znatnija teta njemu ili neodreenom broju lica, kao i da se uzdri od djelatnosti od koje proizilazi uznemiravanje ili opasnost tete, ako se nastanak uznemiravanja ili tete ne moe sprijeiti odgovarajuim mjerama. (2) Sud e na zahtjev zainteresovanog lica narediti da se preduzmu odgovarajue mjere za sprjeavanje nastanka tete ili uznemiravanja, ili da se otkloni izvor opasnosti, na troak draoca izvora opasnosti, ako ovaj sam to ne uini.

31
(3) Ako teta nastane u obavljanju optekorisne djelatnosti za koju je dobijena dozvola nadlenog organa, moe se zahtijevati samo naknada tete koja prelazi normalne granice. (4) U sluaju iz stava 3 ovog lana moe se zahtijevati i preduzimanje drutveno opravdanih mjera za sprjeavanje nastupanja tete ili za njeno smanjenje. Zahtjev da se prestane sa povredom prava linosti lan 151 (1) Svako ima pravo da zahtijeva od suda ili drugog nadlenog organa da naredi prestanak radnje kojom se povreuje integritet ljudske linosti, lini i porodini ivot i druga prava njegove linosti, kao i ugled pravnog lica. (2) Sud, odnosno drugi nadleni organ moe da naredi prestanak radnje pod prijetnjom plaanja izvjesne novane svote, odreene ukupno ili po jedinici vremena, u korist povrijeenog. Odsjek 2. ODGOVORNOST PO OSNOVU KRIVICE Kad postoji krivica lan 152 Krivica postoji kada je tetnik prouzrokovao tetu namjerno ili nepanjom. Pri ocjenjivanju da li je lice koje je tetu prouzrokovalo krivo, sud vodi rauna o redovnom toku stvari i o tome ta se od razumnog i paljivog ovjeka moglo osnovano oekivati u datim okolnostima. Neodgovorna lica lan 153 (1) Lice koje usled duevne bolesti ili zaostalog umnog razvoja ili kojih drugih razloga nije sposobno za rasuivanje, ne odgovara za tetu koju drugome prouzrokuje. (2) Ko drugom prouzrokuje tetu u stanju prolazne nesposobnosti za rasuivanje, odgovoran je za nju, izuzev ako dokae da nije svojom krivicom dospio u to stanje. (3) Ako je u to stanje dospio tuom krivicom, za tetu e odgovarati onaj ko ga je u to stanje doveo. Odgovornost maloljetnika lan 154 (1) Maloljetnik do navrene sedme godine ivota ne odgovara za tetu koju prouzrokuje. (2) Maloljetnik od navrene sedme do navrene etrnaeste godine ivota ne odgovara za tetu, osim ako se dokae da je pri prouzrokovanju tete bio sposoban za rasuivanje. (3) Maloljetnik sa navrenih etrnaest godina ivota odgovara prema optim pravilima o odgovornosti za tetu.

32
Nuna odbrana, stanje nude, otklanjanje tete od drugog lan 155 (1) Ko u nunoj odbrani prouzrokuje tetu napadau nije duan naknaditi je, osim u sluaju prekoraenja nune odbrane. (2) Kad neko prouzrokuje tetu u stanju nude, oteenik moe da zahtijeva naknadu od lica koje je krivo za nastanak opasnosti tete ili od lica od kojih je teta otklonjena, ali od lica od kojih je teta otklonjena, ne vie od koristi koju su imala od toga. (3) Ko pretrpi tetu otklanjajui od drugog opasnost tete, ima pravo da zahtijeva od njega naknadu one tete kojoj se razumno izloio. Dozvoljena samopomo lan 156 (1) Ko u sluaju dozvoljene samopomoi prouzrokuje tetu licu koje je izazvalo potrebu samopomoi, nije duan naknaditi je. (2) Pod dozvoljenom samopomoi podrazumijeva se pravo svakog lica da otkloni povredu prava kad neposredno prijeti opasnost, ako je takva zatita nuna i ako nain otklanjanja povrede prava odgovara prilikama u kojima nastaje opasnost. Pristanak oteenika lan 157 (1) Ko na svoju tetu dozvoli drugome preduzimanje neke radnje, ne moe od njega zahtijevati naknadu tete prouzrokovane tom radnjom. (2) Nitava je izjava oteenika kojom je pristao da mu se uini teta radnjom koja je zakonom zabranjena. Odsjek 3. ODGOVORNOST ZA DRUGOG Duevno bolesni i zaostali u umnom razvoju lan 158 (1) Za tetu koju prouzrokuje lice koje usljed duevne bolesti ili zaostalog umnog razvoja ili kojih drugih razloga nije sposobno za rasuivanje, odgovara onaj koji je na osnovu zakona, ili odluke nadlenog organa, ili ugovora, duan da vodi nadzor nad njim. (2) Lice iz stava 1 ovog lana moe se osloboditi odgovornosti ako dokae da je vrilo nadzor na koji je obavezan ili da bi teta nastala i pri briljivom vrenju nadzora. Odgovornost roditelja lan 159 (1) Roditelji odgovaraju za tetu koju prouzrokuje drugom njihovo dijete do navrene sedme godine ivota, bez obzira na svoju krivicu. (2) Roditelji se oslobaaju odgovornosti ako postoje razlozi za iskljuenje odgovornosti prema pravilima o odgovornosti bez obzira na krivicu. (3) Roditelji ne odgovaraju ako je teta nastala dok je dijete bilo povjereno drugom licu i ako je to lice odgovorno za tetu.

33
(4) Roditelji odgovaraju za tetu koju prouzrokuje drugom njihovo maloljetno dijete koje je navrilo sedam godina ivota, osim ako dokau da je teta nastala bez njihove krivice. Solidarna odgovornost lan 160 Ako pored roditelja odgovara za tetu i dijete, njihova je odgovornost solidarna. Odgovornost drugog lica za maloljetnika lan 161 (1) Za tetu koju drugom prouzrokuje maloljetnik dok je pod nadzorom staratelja, kole ili druge ustanove, odgovara staratelj, kola, odnosno druga ustanova, osim ako dokau da su nadzor vrili na nain na koji su obavezni, ili da bi teta nastala i pri briljivom vrenju nadzora. (2) Ako za tetu odgovara i maloljetnik, odgovornost je solidarna. Posebna odgovornost roditelja lan 162 (1) Ako dunost nadzora nad maloljetnim licem nije na roditeljima, ve na nekom drugom licu, oteenik ima pravo da zahtijeva naknadu od roditelja, kad je teta nastala usljed loeg vaspitanja maloljetnika, poronih navika ili ravih primjera koje su mu roditelji dali, ili se i inae teta moe upisati u krivicu roditeljima. (2) Lice koje vri dunost nadzora ima pravo da trai od roditelja da mu naknade isplaeni iznos ako je ono isplatilo naknadu oteeniku. Odgovornost po osnovu pravinosti lan 163 (1) U sluaju tete koju je prouzrokovalo lice koje za nju nije odgovorno, a naknada se ne moe dobiti od lica koje je bilo duno da vodi nadzor nad njim, sud moe, kad to pravinost zahtijeva, a naroito s obzirom na materijalno stanje tetnika i oteenika, osuditi tetnika da naknadi tetu, potpuno ili djelimino. (2) Ako je tetu prouzrokovao maloljetnik sposoban za rasuivanje koji nije u stanju da je naknadi, sud moe, kad to pravinost zahtijeva, a naroito s obzirom na materijalno stanje roditelja i oteenika, obavezati roditelje da naknade tetu, potpuno ili djelimino, iako za nju nijesu krivi. Odsjek 4. ODGOVORNOST PRIVREDNOG DRUTVA I DRUGIH PRAVNIH LICA PREMA TREEM Odgovornost privrednog drutva ili preduzetnika lan 164 (1) Za tetu koju zaposleni u radu ili u vezi sa radom prouzrokuje treem licu odgovara privredno drutvo, odnosno preduzetnik (poslodavac) kod koga je zaposleni radio u trenutku prouzrokovanja tete, osim ako dokae da je zaposleni u datim okolnostima postupao onako kako je trebalo.

34
(2) Oteenik ima pravo da zahtijeva naknadu tete i neposredno od zaposlenog ako je tetu prouzrokovao namjerno. (3) Odredbom stava 1 ovog lana ne dira se u pravila o odgovornosti za tetu koja potie od opasne stvari ili opasne djelatnosti. (4) Poslodavac koji je oteenom naknadio tetu ima pravo da zahtijeva od zaposlenog naknadu koju je dao ako je ovaj tetu prouzrokovao namjerno ili iz krajnje nepanje. (5) Pravo iz stava 4 ovog lana zastarijeva u roku od est mjeseci od dana kada je teta naknaena. Odgovornost drugih lica lan 165 (1) Odredbe lana 164 ovog zakona primjenjuju se i na druge poslodavce u pogledu odgovornosti za tetu koju zaposleni koji kod njih rade prouzrokuju u radu ili u vezi s radom. (2) Lice koje je oteeniku naknadilo tetu koju je zaposleni prouzrokovao namjerno ili krajnjom nepanjom, ima pravo da od tog zaposlenog zahtijeva naknadu plaenog iznosa. (3) Pravo iz stava 3 ovog lana zastarijeva u roku od est mjeseci od dana kada je teta naknaena. Odgovornost pravnog lica za tetu koju prouzrokuje njegov organ lan 166 (1) Pravno lice odgovara za tetu koju njegov organ prouzrokuje treem licu u vrenju ili u vezi sa vrenjem svojih funkcija. (2) Ako za odreeni sluaj nije zakonom drukije odreeno, pravno lice ima pravo na naknadu od lica koje je tetu skrivilo namjerno ili krajnjom nepanjom. (3) Pravo iz stava 2 ovog lana zastarijeva u roku od est mjeseci od dana kada je teta naknaena. Odsjek 5. ODGOVORNOST ZA TETU OD OPASNE STVARI ILI OPASNE DJELATNOSTI I. OPTE ODREDBE Pojam opasne stvari i djelatnosti lan 167 (1) Opasnim stvarima smatraju se pokretne ili nepokretne stvari, iji poloaj ili upotreba, ili osobine, ili samo postojanje predstavljaju poveanu opasnost tete za okolinu. (2) Opasnim djelatnostima smatraju se djelatnosti koje predstavljaju poveanu opasnost tete za okolinu.

35
Pretpostavka uzronosti lan 168 teta nastala u vezi sa opasnom stvari, odnosno opasnom djelatnou smatra se da potie od te stvari, odnosno djelatnosti, izuzev ako se dokae da one nijesu bile uzrok tete. Lice odgovorno za tetu lan 169 Za tetu od opasne stvari odgovara njen imalac, a za tetu od opasne djelatnosti odgovara lice koje se njom bavi. Protivpravno oduzimanje opasne stvari od imaoca lan 170 Ako je imaocu oduzeta opasna stvar na protivpravan nain, za tetu koja od nje potie ne odgovara on, nego onaj koji mu je oduzeo opasnu stvar, ako imalac nije za to odgovoran. Predaja stvari treem licu lan 171 (1) Umjesto imaoca stvari odgovara lice kome je imalac povjerio stvar da se njome slui, ili lice koje je duno da je nadgleda, a nije kod njega na radu. (2) Pored lica iz stava 1 ovog lana odgovarae i imalac stvari ako je teta proizala iz neke skrivene mane ili skrivenog svojstva stvari na koje mu nije skrenuo panju. (3) U tom sluaju odgovorno lice koje je isplatilo naknadu oteeniku ima pravo da zahtijeva cio njen iznos od imaoca. (4) Imalac opasne stvari koji ju je povjerio licu koje nije osposobljeno ili nije ovlaeno da njome rukuje, odgovara za tetu koja potekne od te stvari. Osloboenje od odgovornosti lan 172 (1) Imalac se oslobaa odgovornosti ako dokae da teta potie od nekog uzroka koji se nalazio van stvari, a ije se dejstvo nije moglo predvidjeti, ni izbjei ili otkloniti. (2) Imalac stvari oslobaa se odgovornosti i ako dokae da je teta nastala iskljuivo radnjom oteenika ili treeg lica, koju on nije mogao predvidjeti i ije posljedice nije mogao izbjei ili otkloniti. (3) Imalac se oslobaa odgovornosti djelimino, ako je oteenik djelimino doprinio nastanku tete. (4) Ako je nastanku tete djelimino doprinijelo tree lice, ono odgovara oteeniku solidarno sa imaocem stvari, a duno je snositi naknadu srazmjerno teini svoje krivice. (5) Lice kojim se imalac posluio pri upotrebi stvari ne smatra se treim licem.

36
II. ODGOVORNOST U SLUAJU UDESA IZAZVANOG MOTORNIM VOZILIMA U POKRETU Odgovornost po osnovu krivice lan 173 (1) U sluaju udesa izazvanog motornim vozilom u pokretu koji je prouzrokovan iskljuivom krivicom jednog imaoca, primjenjuju se pravila o odgovornosti po osnovu krivice. (2) Ako postoji obostrana krivica, svaki imalac odgovara za ukupnu tetu koju su oni pretrpjeli srazmjerno stepenu svoje krivice. (3) Ako nema krivice ni jednog, imaoci odgovaraju na ravne djelove, ako razlozi pravinosti ne zahtijevaju to drugo. (4) Za tetu koju pretrpe trea lica imaoci motornih vozila odgovaraju solidarno. Odgovornost u sluaju neovlaenog korienja motornog vozila lan 174 (1) Neovlaeni korisnik motornog vozila odgovara treim licima umjesto vlasnika. (2) Pored neovlaenog korisnika i solidarno s njim odgovara i vlasnik motornog vozila, ako je svojom krivicom ili krivicom lica koja su se trebala brinuti o vozilu, omoguio neovlaeno korienje vozila. (3) Neovlaeni korisnik je lice koje u vrijeme tetnog dogaaja koristi motorno vozilo bez saglasnosti vlasnika, a nije kod njega zaposlen u vezi s pogonom motornog vozila, niti je lan njegovog porodinog domainstva, niti mu je vlasnik vozilo predao u dravinu. III. ODGOVORNOST PROIZVOAA STVARI SA NEDOSTATKOM Stvar sa nedostatkom lan 175 (1) Ko stavi u promet neku stvar koju je proizveo, a koja zbog nekog nedostatka za koji on nije znao predstavlja opasnost tete za lica ili stvari, odgovara za tetu koja bi nastala zbog tog nedostatka, bez obzira na krivicu. (2) Proizvoa odgovara i za opasna svojstva stvari ako nije preduzeo sve to je potrebno da tetu, koju je mogao predvidjeti, sprijei putem upozorenja, bezbjedne ambalae ili drugom odgovarajuom mjerom. (3) Oteeno lice je duno da dokae neispravnost proizvoda, tetu i uzronu vezu izmeu neispravnosti proizvoda i tete. Proizvod lan 176 (1) Proizvod je bilo koja pokretna stvar, kao i samostalni dio ugraen u neku pokretnu ili nepokretnu stvar. (2) Proizvod su i elektrina i drugi oblici energije.

37
Neispravan proizvod lan 177 (1) Proizvod nije ispravan ako, uzimajui u obzir sve okolnosti sluaja, a naroito nain na koji je proizvod predstavljen, svrhe u koje, prema razumnom oekivanju, proizvod moe biti upotrijebljen i vrijeme kad je proizvod stavljen u promet, ne prua sigurnost koja se od takvog proizvoda opravdano oekuje. (2) Proizvod nije neispravan samo zbog toga to je naknadno bolji proizvod stavljen u promet. Proizvoa lan 178 (1) Proizvoa je lice koje je izradilo gotov proizvod, lice koje je proizvelo sirovinu, samostalni ili nesamostalni dio ugraen u gotov proizvod, kao i lice koje se, obiljeavanjem proizvoda svojim imenom, igom ili kakvim drugim znakom raspoznavanja, predstavlja kao proizvoa. (2) Ako je proizvod uvezen, uzima se da je proizvoa lice koje je uvezlo proizvod radi prodaje, davanja u zakup ili bilo kojeg drugog oblika stavljanja proizvoda u promet i odgovara solidarno s licima navedenim u stavu 1 ovog lana. (3) Ako nije mogue utvrditi ko je proizvoa, proizvoaem se smatra svako lice koje proizvod stavlja u promet, osim ako to lice u razumnom roku ne obavijesti oteenog o licu od koga je nabavilo proizvod. (4) Odredba stava 3 ovog lana primjenjuje se i kad se ne moe utvrditi ko je uvezao proizvod, pa i onda ako su ime, fabrika ili naziv proizvoaa navedeni na proizvodu. Solidarna odgovornost lan 179 Ako vie lica odgovara za tetu prouzrokovanu neispravnou proizvoda, njihova je odgovornost solidarna. Osloboenje od odgovornosti lan 180 (1) Proizvoa se oslobaa odgovornosti, ako dokae: - da nije stavio proizvod u promet; - da iz okolnosti sluaja proizilazi da neispravnost, a ni njen uzrok, nijesu postojali u vrijeme kad je stavio proizvod u promet; - da proizvod nije proizveden za prodaju, davanje u zakup ili bilo koju drugu poslovnu svrhu, niti da je proizveden ili stavljen u promet u okviru njegovog poslovanja; - da je neispravnost posljedica pridravanja prinudnih propisa koji su bili na snazi u trenutku kad je stavio proizvod u promet; - da stanje nauke ili tehnikog znanja u vrijeme stavljanja proizvoda u promet nije omoguavalo otkrivanje neispravnosti; - da je teta prouzrokovana iskljuivo radnjom oteenog ili lica za koju on odgovara, odnosno radnjom treeg lica koju proizvoa nije mogao predvidjeti i ije posljedice nije mogao izbjei ili otkloniti. (2) Proizvoa dijela proizvoda oslobaa se odgovornosti i ako dokae da je neispravnost prouzrokovana konstrukcijom glavnog proizvoda ili uputstvima dobijenim od proizvoaa glavnog proizvoda.

38
(3) Proizvoa se djelimino oslobaa odgovornosti ako je nastanku tete djelimino doprinio oteeni ili lice za koje on odgovara. (4) Ako je nastanku tete djelimino doprinijelo tree lice, ono odgovara solidarno s proizvoaem. Zabrana ugovornog iskljuenja ili ogranienja odgovornosti lan 181 Odgovornost proizvoaa ne moe se ugovorom s oteenim unaprijed iskljuiti ili ograniiti. Rokovi ostvarivanja prava lan 182 (1) Potraivanje naknade tete prouzrokovane neispravnim proizvodom zastarijeva u roku od tri godine od dana kad je oteeni saznao ili morao saznati za tetu, neispravnost i proizvoaa. (2) Pravo na naknadu tete prouzrokovane neispravnim proizvodom prestaje u roku od deset godina od dana njegovog stavljanja u promet, osim ako je u tom roku protiv proizvoaa pokrenut postupak pred sudom ili drugim nadlenim organom radi utvrivanja ili ostvarivanja potraivanja naknade tete iz ovoga odsjeka. Odsjek 6. IV. ODGOVORNOST ZA TETU OD IVOTINJA Odgovornost imaoca lan 183 (1) Za tetu koju prouzrokuje ivotinja odgovara njen imalac, bilo da je ivotinja kod njega, bilo da je zalutala ili pobjegla. (2) Imalac odgovara za tetu koju je uznemirena ivotinja prouzrokovala licu koje je dobrovoljno pokualo da je uhvati ili zadri. ivotinja predata drugom lan 184 (1) Za tetu koju prouzrokuju ivotinje povjerene na uvanje ili staranje licima i ustanovama koje se bave primanjem ivotinja na uvanje i staranje odgovaraju ta lica i ustanove onako kako bi odgovarao imalac. (2) Imalac koji je predao ivotinju drugom da se njom slui, ili na uvanje ili staranje u smislu stava 1 ovog lana, duan je skrenuti mu panju na mane ivotinje, ako ih ima, inae e odgovarati za tetu. ivotinja uhvaena u teti lan 185 (1) Oteenik ima pravo da uhvati tuu ivotinju koja mu ini tetu i da je zadri kao zalogu za naplatu naknade tete. (2) Oteenik je duan da bez odlaganja obavijesti o teti i zadranju imaoca ivotinje, a ako ne zna ko je imalac, onda nadleni organ lokalne uprave.

39
Odsjek 7. V. ODGOVORNOST ZA TETU OD GRAEVINA lan 186 (1) Imalac zgrade i svake druge graevine odgovoran je za tetu koju ona prouzrokuje svojim ruenjem, ili padom nekog njenog dijela, ili na koji drugi nain. (2) Imalac se oslobaa odgovornosti ako dokae da se teta dogodila usljed vie sile ili krivicom oteenika. (3) Imalac ima pravo da trai naknadu od lica koja su kriva to se teta dogodila. (4) Odredbe ovog lana vae i za svojinskog draoca. Odsjek 8. POSEBNI SLUAJEVI ODGOVORNOSTI Odgovornost usljed teroristikih akata, javnih demonstracija ili manifestacija lan 187 (1) Za tetu nastalu smru, tjelesnom povredom ili oteenjem, odnosno unitenjem imovine fizikog lica usljed teroristikih akata, kao i prilikom javnih demonstracija i manifestacija, odgovara drava iji su organi po vaeim propisima bili duni da sprijee takvu tetu. (2) Organizatori, uesnici, podstrekai i pomagai u teroristikim aktima, javnim demonstracijama i manifestacijama koje su usmjerene na podrivanje ustavnog ureenja, nemaju pravo na naknadu tete po ovom osnovu. (3) Drava ima pravo i obavezu da zahtijeva naknadu isplaenog iznosa od lica koje je tetu prouzrokovalo. (4) To pravo zastarijeva u rokovima propisanim za zastarjelost potraivanja naknade tete. Odgovornost organizatora priredbi lan 188 Organizator okupljanja veeg broja ljudi u zatvorenom ili na otvorenom prostoru odgovara za tetu nastalu smru, tjelesnom povredom ili oteenjem stvari koju neko pretrpi usljed izvanrednih okolnosti koje u takvim prilikama mogu nastati, kao to je gibanje masa, opti nered i slino. Odgovornost zbog uskraivanja neophodne pomoi lan 189 (1) Ko bez opasnosti po sebe uskrati pomo licu iji su ivot ili zdravlje oigledno ugroeni, odgovara za tetu koja je otuda nastala, ako je on tu tetu prema okolnostima sluaja morao predvidjeti. (2) Ako pravinost zahtijeva, sud moe takvo lice osloboditi obaveze da naknadi tetu. Odgovornost u vezi sa obavezom zakljuenja ugovora lan 190 Lice koje je po zakonu obavezno da zakljui neki ugovor, duno je da naknadi tetu ako na zahtjev zainteresovanog lica bez odlaganja ne zakljui taj ugovor.

40
Odgovornost u vezi sa vrenjem poslova od javnog interesa lan 191 Privredna drutva, druga pravna lica ili preduzetnici koja vre komunalnu ili drugu slinu djelatnost od javnog interesa odgovaraju za tetu ako bez opravdanog razloga obustave ili neredovno vre svoju uslugu. Odsjek 9. NAKNADA I. NAKNADA MATERIJALNE TETE Uspostavljanje ranijeg stanja i naknada u novcu lan 192 (1) Odgovorno lice duno je da uspostavi stanje koje je bilo prije nego to je teta nastala. (2) Ukoliko uspostavljanje ranijeg stanja ne uklanja tetu potpuno, odgovorno lice duno je za ostatak tete dati naknadu u novcu. (3) Kad uspostavljanje ranijeg stanja nije mogue, ili kad sud smatra da nije nuno da to uini odgovorno lice, sud e odrediti da ono isplati oteeniku odgovarajui iznos novca na ime naknade tete. (4) Sud e dosuditi oteeniku naknadu u novcu kad on to zahtijeva, izuzev ako okolnosti datog sluaja opravdavaju uspostavljanje ranijeg stanja. Kad dospijeva obaveza naknade lan 193 Obaveza naknade tete smatra se dospjelom od trenutka nastanka tete. Naknada u sluaju propasti stvari oduzete na nedozvoljen nain lan 194 Ako je stvar koja je bila oduzeta imaocu na nedozvoljen nain propala usljed vie sile, odgovorno lice duno je dati naknadu u novcu. Naknada u obliku novane rente lan 195 (1) U sluaju smrti, tjelesne povrede ili oteenja zdravlja, naknada se odreuje po pravilu, u obliku novane rente, doivotno ili za odreeno vrijeme. (2) Novana renta dosuena na ime naknade tete plaa se mjeseno unaprijed, ako sud ne odredi to drugo. (3) Povjerilac ima pravo da zahtijeva potrebno obezbjeenje za isplatu rente, osim ako to prema okolnostima sluaja ne bi bilo opravdano. (4) Ako dunik ne prui obezbjeenje koje sud odredi, povjerilac ima pravo da zahtijeva da mu se umjesto rente isplati jedna ukupna svota ija se visina odreuje prema visini rente i vjerovatnom trajanju povjerioevog ivota, uz odbitak odgovarajuih kamata. (5) Iz ozbiljnih uzroka povjerilac moe i u drugim sluajevima zahtijevati, odmah ili docnije, da mu se umjesto rente isplati jedna ukupna svota.

41
II. OBIM NAKNADE MATERIJALNE TETE Obina teta i izmakla korist lan 196 (1) Oteenik ima pravo na naknadu obine tete i na naknadu izmakle koristi. (2) Visina naknade tete odreuje se prema cijenama u vrijeme donoenja sudske odluke, izuzev sluaja kad je zakonom drukije odreeno. (3) Pri ocjeni visine izmakle koristi uzima se u obzir dobitak koji se mogao osnovano oekivati prema redovnom toku stvari ili prema posebnim okolnostima, a ije je ostvarenje sprijeeno tetnikovom radnjom ili proputanjem. (4) Kad je stvar unitena ili oteena krivinim djelom uinjenim sa umiljajem, sud moe odrediti visinu naknade prema vrijednosti koju je stvar imala za oteenika. Potpuna naknada lan 197 Sud e, uzimajui u obzir i okolnosti koje su nastupile poslije prouzrokovanja tete, dosuditi naknadu u iznosu koji je potreban da se oteenikova materijalna situacija dovede u ono stanje u kome bi se nalazila da nije bilo tetne radnje ili proputanja. Snienje naknade lan 198 (1) Sud moe, vodei rauna o materijalnom stanju oteenika, osuditi odgovorno lice da isplati manju naknadu nego to iznosi teta, ako ona nije prouzrokovana ni namjerno ni krajnjom nepanjom, a odgovorno lice je slabog imovnog stanja te bi ga isplata potpune naknade dovela u oskudicu. (2) Ako je tetnik prouzrokovao tetu radei neto radi koristi oteenika, sud moe odrediti manju naknadu, vodei rauna o briljivosti koju tetnik pokazuje u sopstvenim poslovima. Podijeljena odgovornost lan 199 (1) Oteenik koji je doprinio da teta nastane ili da bude vea nego to bi inae bila, ima pravo samo na srazmjerno smanjenu naknadu. (2) Kad je nemogue utvrditi koji dio tete potie od oteenikove radnje, sud e dosuditi naknadu vodei rauna o okolnostima sluaja. III. NAKNADA MATERIJALNE TETE U SLUAJU SMRTI, TJELESNE POVREDE I OTEENJA ZDRAVLJA Izgubljena zarada i trokovi lijeenja i sahrane lan 200 (1) Ko prouzrokuje neiju smrt duan je da naknadi uobiajene trokove njegove sahrane. (2) On je duan naknaditi i trokove njegovog lijeenja od zadobijenih povreda i druge potrebne trokove u vezi sa lijeenjem, kao i zaradu izgubljenu zbog nesposobnosti za rad.

42
Pravo lica koje je poginuli izdravao lan 201 (1) Lice koje je poginuli izdravao ili redovno pomagao, kao i ono koje je po zakonu imalo pravo zahtijevati izdravanje od poginulog, ima pravo na naknadu tete koju trpi gubitkom izdravanja, odnosno pomaganja. (2) Ova teta naknauje se plaanjem novane rente, iji se iznos odmjerava s obzirom na sve okolnosti sluaja, a koji ne moe biti vei od onog to bi oteenik dobijao od poginulog da je ostao u ivotu. Naknada tete u sluaju tjelesne povrede ili naruenja zdravlja lan 202 (1) Ko drugome nanese tjelesnu povredu ili mu narui zdravlje, duan je naknaditi mu trokove oko lijeenja i druge potrebne trokove s tim u vezi, kao i zaradu izgubljenu zbog nesposobnosti za rad za vrijeme lijeenja. (2) Ako povrijeeni zbog potpune ili djelimine nesposobnosti za rad gubi zaradu, ili su mu potrebe trajno poveane, ili su mogunosti njegovog daljeg razvijanja i napredovanja unitene ili smanjene, odgovorno lice duno je plaati povrijeenom odreenu novanu rentu, kao naknadu za tu tetu. Izmjena dosuene naknade lan 203 Sud moe na zahtjev oteenika za ubudue poveati rentu, a moe je na zahtjev tetnika smanjiti ili ukinuti, ako se znatnije promijene okolnosti koje je sud imao u vidu prilikom donoenja ranije odluke. Neprenosivost prava lan 204 (1) Pravo na naknadu tete u vidu novane rente usljed smrti bliskog lica ili usljed povrede tijela ili oteenja zdravlja ne moe se prenijeti drugom licu. (2) Dospjeli iznosi naknade mogu se prenijeti drugom, ako je iznos naknade odreen pismenim sporazumom strana ili pravnosnanom sudskom odlukom. IV. NAKNADA MATERIJALNE TETE U SLUAJU POVREDE ASTI I IRENJA NEISTINITIH NAVODA lan 205 (1) Ko drugom povrijedi ast, kao i ko iznosi ili prenosi neistinite navode o prolosti, o znanju, o sposobnosti drugog lica, ili o emu drugom, a zna ili bi morao znati da su neistiniti, i time mu prouzrokuje materijalnu tetu duan je naknaditi je. (2) Ne odgovara za prouzrokovanu tetu onaj ko uini neistinito saoptenje o drugom ne znajui da je ono neistinito, ako je on ili onaj kome je saoptenje uinio imao u tome ozbiljnog interesa.

43
V. NAKNADA NEMATERIJALNE TETE Objavljivanje presude ili ispravke lan 206 U sluaju povreda prava linosti sud moe narediti, na troak tetnika, objavljivanje presude, odnosno ispravke, ili narediti da tetnik povue izjavu kojom je povreda uinjena, ili to drugo ime se moe ostvariti svrha koja se postie naknadom. Novana naknada lan 207 (1) Za pretrpljene fizike bolove, za pretrpljene duevne bolove zbog umanjenja ivotne aktivnosti, naruenosti, povrede ugleda, asti, slobode ili prava linosti, smrti bliskog lica, kao i za strah sud e, ako nae da okolnosti sluaja, a naroito jaina bolova i straha i njihovo trajanje to opravdava, dosuditi pravinu novanu naknadu, nezavisno od naknade materijalne tete kao i u njenom odsustvu. (2) Prilikom odluivanja o zahtjevu za naknadu nematerijalne tete, kao i o visini njene naknade, sud e voditi rauna o znaaju povrijeenog dobra i cilju kome slui ta naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje tenjama koje nijesu spojive sa njenom prirodom i drutvenom svrhom. (3) Za povredu ugleda i prava linosti pravnog lica sud e, ako procijeni da to teina povrede i okolnosti sluaja opravdavaju, dosuditi mu pravinu novanu naknadu, nezavisno od naknade imovinske tete. Lica koja imaju pravo na novanu naknadu u sluaju smrti ili tekog invaliditeta lan 208 (1) U sluaju smrti nekog lica, sud moe dosuditi lanovima njegove ue porodice (brani drug, djeca i roditelji) pravinu novanu naknadu za njihove duevne bolove. (2) Takva naknada moe se dosuditi i brai i sestrama ako je izmeu njih i umrlog postojala trajnija zajednica ivota. (3) U sluaju naroito tekog invaliditeta nekog lica, sud moe dosuditi njegovom branom drugu, djeci i roditeljima pravinu novanu naknadu za njihove duevne bolove. (4) Naknada iz st. 1 i 3 ovog lana moe se dosuditi i vanbranom drugu, ako je izmeu njega i umrlog, odnosno povrijeenog postojala trajnija zajednica ivota. (5) Pravo na pravinu novanu naknadu imaju roditelji u sluaju gubitka zaetog, a neroenog djeteta. Satisfakcija u posebnim sluajevima lan 209 Pravo na pravinu novanu naknadu zbog pretrpljenih duevnih bolova ima lice koje je prevarom, prinudom ili zloupotrebom nekog odnosa podreenosti ili zavisnosti navedeno na kanjivu obljubu ili kanjivu bludnu radnju, kao i lice prema kome je izvreno neko drugo krivino djelo protiv polne slobode.

44
Naknada budue tete lan 210 Sud e na zahtjev oteenog dosuditi naknadu i za buduu nematerijalnu tetu ako je po redovnom toku izvjesno da e ona trajati i u budunosti. Nasljeivanje i ustupanje potraivanja naknade nematerijalne tete lan 211 (1) Potraivanje naknade nematerijalne tete prelazi na nasljednika samo ako je priznato pravosnanom odlukom ili pismenim sporazumom. (2) Pod istim uslovima, to potraivanje moe biti predmet ustupanja, prebijanja i prinudnog izvrenja. Podijeljena odgovornost i snienje naknade lan 212 Odredbe o podijeljenoj odgovornosti i snienju naknade koje vae za materijalnu tetu shodno se primjenjuju i na nematerijalnu tetu.

Odsjek 10. ODGOVORNOST VIE LICA ZA ISTU TETU Solidarna odgovornost lan 213 (1) Za tetu koju je vie lica prouzrokovalo zajedno, svi uesnici odgovaraju solidarno. (2) Podstreka i pomaga, kao i onaj koji je pomagao da se odgovorna lica ne otkriju, odgovaraju solidarno sa njima. (3) Solidarno odgovaraju za prouzrokovanu tetu i lica koja su je prouzrokovala radei nezavisno jedno od drugog, ako se ne mogu utvrditi njihovi udjeli u prouzrokovanoj teti. (4) Kad je nesumnjivo da je tetu prouzrokovalo neko od dva ili vie odreenih lica koja su na neki nain meusobno povezana, a ne moe se utvrditi koje je od njih tetu prouzrokovalo, ta lica odgovaraju solidarno. Solidarna odgovornost naruioca i izvoaa radova lan 214 Naruilac i izvoa radova na nepokretnosti solidarno odgovaraju treem licu za tetu koja mu nastane u vezi sa izvoenjem tih radova. Regres isplatioca lan 215 (1) Solidarni dunik koji isplati vie nego to iznosi njegov udio u teti, moe traiti od svakog od ostalih dunika da mu naknadi ono to je platio za njega.

45
(2) Koliko iznosi udio svakog pojedinog dunika sud odreuje s obzirom na teinu njegove krivice i teinu posljedica koje su proistekle iz njegovog djelovanja. (3) U sluaju nemogunosti da se utvrde udjeli dunika, na svakog pada jednak dio, osim ako pravinost zahtijeva da se u konkretnom sluaju drukije odlui. Odsjek 11. PRAVO OTEENIKA POSLIJE ZASTARJELOSTI PRAVA DA ZAHTIJEVA NAKNADU lan 216 Poslije nastupanja zastarjelosti prava da zahtijeva naknadu tete, oteenik moe zahtijevati od odgovornog lica, po pravilima koja vae u sluaju sticanja bez osnova, da mu ustupi ono to je dobio radnjom kojom je prouzrokovana teta. ODJELJAK 3. STICANJE BEZ OSNOVA Odsjek 1. OPTE PRAVILO lan 217 (1) Kad je neki dio imovine jednog lica preao na bilo koji nain u imovinu drugog lica, a taj prelaz nema svoj osnov u nekom pravnom poslu ili u zakonu, sticalac je duan da ga vrati, a kad to nije mogue - da naknadi vrijednost postignutih koristi. (2) Ko se neosnovano koristi tuim, duan je da naknadi vrijednost postignutih koristi. (3) Obaveza vraanja, odnosno naknade vrijednosti nastaje i kad se neto primi s obzirom na osnov koji se nije ostvario ili koji je kasnije prestao. Odsjek 2. PRAVILA VRAANJA Isplata prije roka ili prije ispunjenja uslova lan 218 (1) Isplata duga prije roka ne daje pravo zahtijevati povraaj, niti pravo na odbijanje odgovarajuih kamata. (2) Dunik ima pravo da zahtijeva povraaj ako je isplatio uslovni dug prije ispunjenja uslova, izuzev ako se uslov ispunio u meuvremenu. Dvostruka isplata duga lan 219 Ko je isti dug platio dva puta, pa makar jednom i po osnovu izvrne isprave, ima pravo da trai vraanje po optim pravilima o sticanju bez osnova.

46
Izvrenje neke prirodne obaveze, ili neke moralne ili drutvene dunosti lan 220 Ne moe se traiti ono to je dato ili uinjeno na ime izvrenja neke prirodne obaveze ili neke moralne ili drutvene dunosti. Obim vraanja lan 221 Kad se vraa ono to je steeno bez osnova, moraju se vratiti plodovi i platiti zatezna kamata, i to, ako je sticalac nesavjestan, od dana sticanja, a inae od dana podnoenja zahtjeva. Naknada trokova lan 222 Sticalac ima pravo na naknadu nunih i korisnih trokova, ali ako je bio nesavjestan, naknada za korisne trokove mu pripada samo do iznosa koji predstavlja uveanje vrijednosti u trenutku vraanja. Kad se moe zadrati primljeno lan 223 Ne moe se traiti vraanje neosnovano plaenih iznosa na ime naknade tete zbog povrede tijela, naruenja zdravlja ili smrti, ukoliko je isplata izvrena savjesnom pribaviocu. Upotreba stvari u tuu korist lan 224 Ako je neko svoju ili tuu stvar upotrijebio na korist treeg, a nema uslova za primjenu pravila o poslovodstvu bez naloga, trei je duan vratiti stvar, odnosno, ako to nije mogue, naknaditi njenu vrijednost. Izdatak za drugog lan 225 Ko za drugog uini kakav izdatak ili neto drugo to je ovaj po zakonu bio duan da uini, ima pravo da zahtijeva naknadu od njega. Upotrebljavanje tue stvari u svoju korist lan 226 Kad je neko tuu stvar upotrijebio u svoju korist, imalac moe zahtijevati, nezavisno od prava na naknadu tete, ili u odsustvu ove, da mu ovaj naknadi korist koju je imao od upotrebe.

47
ODJELJAK 4. POSLOVODSTVO BEZ NALOGA Odsjek 1. OPTE PRAVILO lan 227 (1) Poslovodstvo bez naloga je vrenje tuih poslova, pravnih ili materijalnih, bez naloga ili ovlaenja, ali za raun onog iji su poslovi, a radi zatite njegovih interesa. (2) Vrenju tueg posla moe se nezvano pristupiti samo ako posao ne trpi odlaganje, te predstoji teta ili proputanje oigledne koristi. Odsjek 2. OBAVEZE I PRAVA POSLOVOE BEZ NALOGA Obaveze poslovoe bez naloga lan 228 (1) Poslovoa bez naloga duan je da obavijesti o svom postupku to je mogue prije onog iji je posao i nastavi zapoeti posao ukoliko mu je to razumno mogue, dok ovaj ne bude mogao preuzeti brigu o njemu. (2) Po svrenom poslu on je duan da poloi raun i ustupi onome iji je posao sve to je pribavio vrei njegov posao. (3) Ukoliko zakonom nije drukije odreeno, poslovoa bez naloga ima obaveze nalogoprimca. Duna panja i odgovornost lan 229 (1) Pri vrenju tueg posla poslovoa bez naloga duan je rukovoditi se stvarnim ili vjerovatnim namjerama i potrebama onog iji je posao. (2) On je duan postupiti sa panjom dobrog privrednika, odnosno dobrog domaina. (3) Sud moe, s obzirom na okolnosti u kojima se neko nezvano prihvatio tueg posla, smanjiti njegovu odgovornost ili ga sasvim osloboditi odgovornosti za nepanju. (4) Za odgovornost poslovno nesposobnog poslovoe bez naloga vae pravila o njegovoj ugovornoj i vanugovornoj odgovornosti. Prava poslovoe bez naloga lan 230 (1) Poslovoa bez naloga koji je postupio u svemu kako treba i radio ono to su okolnosti zahtijevale, ima pravo da zahtijeva da ga onaj iji je posao vrio oslobodi svih obaveza koje je zbog toga posla uzeo na sebe, da preuzme sve obaveze koje je zakljuio u njegovo ime, da mu naknadi sve nune i korisne izdatke, kao i da mu naknadi pretrpljenu tetu, ak i ako oekivani rezultat nije postignut. (2) Licu iz stava 1 ovog lana pripada i primjerna naknada za trud, ako je otklonio tetu od lica iji je posao ili ako mu je pribavio korist koja odgovara u svemu njegovim namjerama i potrebama.

48
Vrenje tuih poslova u namjeri da se drugom pomogne lan 231 Ko vri tui posao u namjeri da drugom pomogne, a nijesu ispunjeni uslovi za poslovodstvo bez naloga, pripada mu pravo na naknadu uinjenih trokova, ali najvie do visine koristi koju je drugi postigao. Odnoenje dodataka lan 232 Svaki poslovoa bez naloga ima pravo da odnese stvari kojima je poveao tuu imovinu a za koje mu se uinjeni izdaci ne naknauju, ako se one mogu odvojiti bez oteenja stvari kojoj su dodate, ali lice u iji se posao bio umijeao moe, ako hoe, zadrati te dodatke ukoliko mu naknadi njihovu sadanju vrijednost, najvie do iznosa uinjenih izdataka. Odsjek 3. VRENJE TUIH POSLOVA PROTIV ZABRANE lan 233 (1) Ko se prihvati tueg posla i pored zabrane lica iji je posao, a za zabranu je znao ili morao znati, nema prava koja pripadaju poslovoi bez naloga. (2) Lice iz stava 1 ovog lana odgovara za tetu koju je prouzrokovao mijeanjem u tue poslove, ak i ako je do nje dolo bez njegove krivice. (3) Kad je zabrana vrenja posla protivna zakonu ili moralu, a naroito ako je neko zabranio da drugi ispuni neku njegovu zakonsku obavezu koja ne trpi odlaganje vae opta pravila o poslovodstvu bez naloga. Odsjek 4. NEPRAVO POSLOVODSTVO lan 234 (1) Ko vri tui posao u namjeri da za sebe zadri postignute koristi iako zna da je posao tu, duan je da na zahtjev onog iji je posao poloi raun kao poslovoa bez naloga i preda mu sve postignute koristi. (2) Onaj iji je posao moe zahtijevati i vraanje stvari u preanje stanje, kao i naknadu tete. Odsjek 5. ODOBRENJE lan 235 Ako lice iji se posao vri naknadno odobri ono to je izvreno, poslovoa bez naloga smatra se nalogoprimcem koji je od poetka radio po nalogu tog lica.

49
ODJELJAK 5. JEDNOSTRANA IZJAVA VOLJE Odsjek 1. JAVNO OBEANJE NAGRADE Kad obavezuje lan 236 (1) Javnim oglasom uinjeno obeanje nagrade onome ko izvri odreenu radnju, postigne neki uspjeh, nae se u odreenoj situaciji ili, ako je obeanje uinjeno pod nekim drugim uslovom, obavezuje obeavaoca da ispuni obeanje. (2) Obeavalac nagrade ili bilo kakvog nagradnog takmienja duan je da odredi rok za takmienje, a ako ga ne odredi svako ko eli da uestvuje u takmienju ima pravo da trai da sud odredi odgovarajui rok. Opozivanje obeanja lan 237 (1) Obeanje se moe opozvati na nain na koji je i uinjeno, kao i linim saoptenjem, ali lice koje je izvrilo radnju, a nije znalo niti je moralo znati da je obeanje nagrade opozvano, ima pravo da zahtijeva obeanu nagradu, a onaj ko je do opozivanja uinio potrebne izdatke radi izvrenja radnje odreene u javnom oglasu ima pravo na njihovu naknadu, izuzev ako obeavalac dokae da su oni uinjeni uzalud. (2) Obeanje nagrade ne moe se opozvati ako je oglasom odreen rok za izvrenje radnje, odnosno za obavjetenje o postignutom rezultatu ili ostvarenju odreene situacije. Pravo na nagradu lan 238 (1) Pravo na nagradu ima onaj ko prvi izvri radnju za koju je nagrada obeana. (2) Ako je vie lica izvrilo radnju istovremeno, svakom pripada jednak dio nagrade, ukoliko pravinost ne zahtijeva drukiju podjelu. Konkurs lan 239 (1) O dodjeljivanju nagrade u sluaju konkursa odluuje organizator konkursa ili jedno ili vie lica koja on odredi. (2) Ako su u uslovima konkursa ili nekim optim propisima koji vae za odreeni konkurs postavljena pravila po kojima nagrada treba da bude dodijeljena, svaki uesnik u konkursu ima pravo zahtijevati ponitenje odluke o dodjeljivanju nagrade ako nagrada nije dodijeljena saglasno tim pravilima. (3) Svojinu ili koje drugo pravo na djelu nagraenom na konkursu stie organizator konkursa samo ako je to navedeno u oglasu konkursa.

50
Prestanak obaveze lan 240 Obaveza obeavaoca nagrade prestaje ako mu niko ne saopti, u roku odreenom u oglasu, da je izvrio radnju, ili postigao uspjeh, ili uopte ispunio uslove postavljene u javnom oglasu, a ako rok nije odreen, istekom jedne godine od oglasa. Odsjek 2. HARTIJE OD VRIJEDNOSTI I. OPTE ODREDBE Pojam lan 241 (1) Hartija od vrijednosti je pisana isprava kojom se njen izdavalac obavezuje da ispuni obavezu upisanu na toj ispravi njenom zakonitom imaocu. (2) Hartija od vrijednosti moe imati oblik elektronskog zapisa odreenog zakonom. (3) Odredbe ovoga zakona koje se odnose na hartije od vrijednosti izdate u obliku pisane isprave primjenjuju se na odgovarajui nain i na hartije od vrijednosti u obliku elektronskog zapisa, ako posebnim propisom nije drukije odreeno. Bitni sastojci lan 242 (1) Hartija od vrijednosti mora sadrati sljedee bitne sastojke: 1) oznaenje vrste hartije od vrijednosti; 2) firmu, odnosno naziv i sjedite, odnosno ime i prebivalite izdavaoca hartije od vrijednosti; 3) firmu, odnosno naziv ili ime lica na koje, odnosno po ijoj naredbi hartija od vrijednosti glasi, ili oznaenje da hartija glasi na donosioca; 4) tano oznaenu obavezu izdavaoca koja proizilazi iz hartije od vrijednosti; 5) mjesto i datum izdavanja hartije od vrijednosti a kod onih koje se izdaju u seriji i njen serijski broj; 6) potpis izdavaoca hartije od vrijednosti, odnosno faksimil potpisa izdavaoca hartije od vrijednosti koje se izdaju u seriji. (2) Posebnim zakonom za pojedine hartije od vrijednosti mogu biti odreeni i drugi bitni sastojci. (3) Isprava koja ne sadri bilo koji od bitnih sastojaka ne vai kao hartija od vrijednosti. (4) Hartije od vrijednosti izdate u seriji, koje ne sadre bilo koji od bitnih sastojaka, nemaju pravno dejstvo. Na koga hartija od vrijednosti moe glasiti lan 243 Hartija od vrijednosti moe glasiti na donosioca, na ime ili po naredbi.

51
Nastanak obaveze lan 244 Obaveza iz hartije od vrijednosti nastaje u trenutku kada izdavalac hartiju od vrijednosti preda njenom korisniku. Posebni uslovi za izdavanje hartije od vrijednosti u seriji lan 245 Posebnim zakonom se odreuju i drugi uslovi za izdavanje hartija od vrijednosti u seriji. II. OSTVARIVANJE PRAVA Pripadnost prava iz hartije od vrijednosti lan 246 (1) Potraivanje iz hartije od vrijednosti vezano je za samu hartiju i pripada njenom zakonitom imaocu. (2) Kao zakoniti imalac hartije od vrijednosti na donosioca smatra se njen donosilac. (3) Kao zakoniti imalac hartije od vrijednosti na ime ili po naredbi smatra se lice na koje hartija od vrijednosti glasi, odnosno lice na koje je uredno prenijeta. (4) Savjesni pribavilac hartije od vrijednosti na donosioca postaje njen zakoniti imalac i stie pravo na potraivanje upisano na njoj i kad je hartija od vrijednosti izala iz ruku njenog izdavaoca, odnosno njenog ranijeg imaoca i bez njegove volje. Subjekti zahtjeva za ispunjenje lan 247 Ispunjenje potraivanja iz hartije od vrijednosti moe zahtijevati, uz njeno podnoenje, samo njen zakoniti imalac, odnosno lice koje on ovlasti. III. PRENOS HARTIJE OD VRIJEDNOSTI Prenos prava iz hartije na donosioca lan 248 Pravo iz hartije od vrijednosti na donosioca prenosi se njenom predajom. Prenos prava iz hartije na ime lan 249 (1) Pravo iz hartije od vrijednosti na ime prenosi se cesijom. (2) Posebnim zakonom moe biti odreeno da se pravo iz hartije od vrijednosti na ime moe prenositi i indosamentom. (3) Prenos prava iz hartije od vrijednosti na ime vri se ubiljeavanjem na samoj hartiji firme, odnosno naziva, odnosno imena novog imaoca, potpisivanjem prenosioca i upisom prenosa u registar hartija od vrijednosti, ako se takav registar vodi kod izdavaoca.

52
Prenos prava iz hartije po naredbi lan 250 Pravo iz hartije od vrijednosti po naredbi prenosi se indosamentom. Vrsta indosamenta lan 251 (1) Indosament moe biti puni, blanko i na donosioca. (2) Puni indosament sadri izjavu o prenosu i firmu, odnosno naziv ili ime lica na koje se pravo iz hartije od vrijednosti prenosi (indosatar) i potpis prenosioca (indosant), a moe da sadri i druge podatke (mjesto, datum i dr.). (3) Blanko indosament sadri samo potpis indosanta. (4) U sluaju prenosa na donosioca umjesto imena indosatara stavlja se rije "donosiocu". (5) Indosament na donosioca vai kao blanko indosament. (6) Nitav je djelimini indosament. Prenos punomoja i prenos za zalogu lan 252 (1) Hartija od vrijednosti moe se prenijeti i kao prenos punomoja, odnosno kao prenos za zalogu. (2) Kod prenosa punomoja stavlja se klauzula "vrijednost u punomoju", a kod prenosa za zalogu "vrijednost za zalogu" ili slino. Dejstvo prenosa prava lan 253 (1) Prenosom prava iz hartije od vrijednosti njen novi imalac stie sva prava koja su pripadala prethodnom imaocu. (2) Prenos prava iz hartije od vrijednosti na ime ako se vri putem cesije ili indosamenta, nema dejstva prema izdavaocu dok on o tome ne bude pisanim putem obavijeten, odnosno dok taj prenos ne bude ubiljeen u registar hartija od vrijednosti na ime, ako se takav registar vodi kod izdavaoca. (3) Cedent, odnosno indosant ne odgovara za neispunjenje obaveze od strane izdavaoca, osim u sluaju drukije zakonske odredbe ili ako postoji suprotna odredba upisana na samoj hartiji od vrijednosti. Dejstvo prenosa punomoja i prenosa za zalogu lan 254 Imalac hartije od vrijednosti koja je na njega prijeneta kao "prenos punomoja" ili "prenos za zalogu" moe vriti sva prava koja iz te hartije od vrijednosti proistiu, ali hartiju moe prenijeti na drugog samo kao prenos punomoja. Dokazivanje zakonitosti prenosa lan 255 (1) Poslednji indosatar dokazuje svoje pravo iz hartije od vrijednosti neprekidnim nizom indosamenata.

53
(2) Ovo pravilo se shodno primjenjuje i na posljednjeg cesionara. Zabrana prenosa lan 256 (1) Zabrana prenosa indosamentom hartije od vrijednosti po naredbi vri se izrazom "ne po naredbi" ili stavljanjem sline klauzule koja ima isto znaenje. (2) Pravo iz hartije od vrijednosti iji je prenos indosamentom zabranjen moe se prenijeti samo cesijom. (3) Prenos indosamentom mogu zabraniti izdavalac i indosant. (4) Posebnim zakonom ili izjavom izdavaoca upisanoj na samoj hartiji od vrijednosti na ime moe se zabraniti svako njeno prenoenje. IV. PROMJENE KOD HARTIJA OD VRIJEDNOSTI Promjene koje vri izdavalac lan 257 (1) Hartiju od vrijednosti na donosioca ili po naredbi moe izdavalac, na zahtjev i o troku imaoca hartije, promijeniti u hartiju na ime. (2) Ako promjenu nije izriito zabranio, izdavalac hartije od vrijednosti na ime moe je, na zahtjev i o troku imaoca, promijeniti u hartiju na donosioca ili po naredbi. Promjene koje vri imalac pri prenosu lan 258 (1) Hartiju od vrijednosti po naredbi indosant moe prenijeti indosamentom na donosioca, ako posebnim zakonom nije drukije odreeno. (2) Hartiju od vrijednosti na ime cedent, odnosno indosant moe prenijeti samo na odreeno lice. (3) Hartija od vrijednosti na donosioca moe se indosamentom prenijeti i na odreeno lice. Sjedinjavanje i dijeljenje hartija od vrijednosti lan 259 (1) Hartije od vrijednosti izdate u seriji mogu se, na zahtjev i o troku imaoca, sjediniti u jednu ili vie hartija od vrijednosti. (2) Hartija od vrijednosti moe se, na zahtjev i o troku imaoca, podijeliti na vie hartija od vrijednosti manjeg iznosa, ali one ne mogu biti ispod iznosa najnieg apoena hartije izdate u toj seriji.

54
V. ISPUNJENJE OBAVEZE IZ HARTIJE OD VRIJEDNOSTI Prestanak obaveze lan 260 (1) Obaveza iz hartije od vrijednosti prestaje ispunjenjem od strane izdavaoca hartije zakonitom imaocu. (2) Potraivanje iz hartije od vrijednosti prestaje i kada ona pripadne izdavaocu, ukoliko posebnim zakonom nije drukije odreeno. (3) Savjesni izdavalac hartije od vrijednosti na donosioca oslobaa se obaveze ispunjenjem donosiocu kada ovaj nije zakoniti imalac hartije od vrijednosti. Zabrana ispunjenja lan 261 (1) Ako je izdavalac hartije od vrijednosti na donosioca znao ili morao znati da donosilac nije zakoniti imalac hartije, niti je ovlaen od strane zakonitog imaoca, duan je odbiti ispunjenje, inae odgovara za tetu. (2) Izdavalac hartije od vrijednosti ne moe punovano ispuniti svoju obavezu ako mu je to nadleni organ zabranio, ili kad je znao ili morao znati da je pokrenut postupak za amortizaciju ili ponitenje hartije od vrijednosti. Isplata kamate ili drugih prinosa po isplati glavnice lan 262 Dunik koji je isplatio glavnicu imaocu hartije od vrijednosti duan je da isplati kupone kamata, odnosno drugih prinosa sa iste hartije koji mu budu podnijeti na isplatu poslije isplate glavnice, ukoliko ova potraivanja nijesu zastarjela. Prigovori na zahtjev za ispunjenje obaveze lan 263 (1) Protiv zahtjeva imaoca hartije od vrijednosti, izdavalac moe istai samo prigovore koji se tiu izdavanja same hartije, kao to je falsifikat; prigovore koji proizlaze iz sadraja hartije, kao to su rokovi ili uslovi; kao i prigovore koje ima prema samom imaocu hartije, kao to su kompenzacija, nedostatak zakonom propisanog postupka za sticanje hartije od vrijednosti i odsustvo ovlaenja. (2) Izdavalac moe protiv zahtjeva imaoca kome je on ustupio hartiju od vrijednosti istai nedostatke pravnog posla na osnovu koga je prenos izvren, ali te nedostatke ne moe istai protiv zahtjeva nekog potonjeg imaoca. (3) Ako je imalac hartije od vrijednosti, primajui hartiju od svog prethodnika, znao ili morao znati da mu ovaj predaje hartiju od vrijednosti da bi izbjegao prigovor koji izdavalac ima prema njemu, izdavalac moe istai taj prigovor i prema imaocu hartije. (4) Posebnim zakonom mogu se odrediti i druge vrste prigovora kod pojedinih vrsta hartije od vrijednosti.

55
VI. LEGITIMACIONI PAPIRI I ZNACI Legitimacioni papiri lan 264 Na eljeznike karte, pozorine i druge ulaznice, bonove i druge sline isprave koje sadre odreenu obavezu za njihovog izdavaoca, a u kojima nije oznaen povjerilac, niti iz njih ili okolnosti u kojima su izdate proizlazi da se mogu ustupiti drugom, shodno se primjenjuju odgovarajue odredbe o hartijama od vrijednosti. Legitimacioni znak lan 265 (1) Garderobni ili slini znaci, koji se sastoje iz komada hartije, metala ili drugog materijala, na kojima je obino utisnut neki broj, ili naveden broj predatih predmeta, a koji obino ne sadri neto odreeno o obavezi njihovog izdavaoca, slue samo da pokau ko je povjerilac u obligacionom odnosu prilikom ijeg nastanka su izdati. (2) Izdavalac legitimacionog znaka oslobaa se obaveze kad je u dobroj vjeri izvri donosiocu, ali za donosioca ne vai pretpostavka da je on pravi povjerilac ili da je ovlaen zahtijevati ispunjenje, te je u sluaju spora duan dokazati to svoje svojstvo. (3) Povjerilac moe zahtijevati ispunjenje obaveze iako je izgubio legitimacioni znak. (4) U pogledu ostalog, u svakom pojedinom sluaju treba se drati zajednike volje izdavaoca i primaoca znaka, kao i onog to je uobiajeno. VII. OSTALE ODREDBE Zamjena oteene hartije od vrijednosti lan 266 Imalac oteene hartije od vrijednosti koja nije podobna za promet, ali ija se istinitost i sadrina mogu tano utvrditi, ima pravo da zahtijeva izdavanje nove hartije od vrijednosti u istom iznosu, s tim da vrati oteenu hartiju i naknadi trokove. Amortizacija hartije od vrijednosti lan 267 (1) Izgubljena hartija od vrijednosti moe se amortizovati samo ako glasi na ime ili po naredbi ukoliko posebnim zakonom nije drukije odreeno. (2) Izdavalac hartije od vrijednosti mora dosadanjem imaocu, na njegov zahtjev, i uz povraaj trokova ustupiti sve isprave i dati mu sve informacije koje su imaocu potrebne u amortizacionom postupku. Zastarjelost potraivanja iz hartije od vrijednosti lan 268 Za zastarjelost potraivanja iz hartije od vrijednosti vae pravila o zastarjelosti, ako posebnim zakonom nije drukije odreeno.

56
Glava III DEJSTVA OBAVEZA ODJELJAK 1. POVJERIOEVA PRAVA I DUNIKOVE OBAVEZE Odsjek 1. PRAVO NA NAKNADU TETE I. OPTA PRAVILA Ispunjenje obaveze i posljedice neispunjenja lan 269 (1) Povjerilac u obligacionom odnosu je ovlaen da od dunika zahtijeva ispunjenje obaveze, a dunik je duan ispuniti je savjesno u svemu kako ona glasi. (2) Kad dunik ne ispuni obavezu ili zadocni sa njenim ispunjenjem, povjerilac ima pravo da zahtijeva i naknadu tete koju je usljed toga pretrpio. (3) Za tetu zbog zadocnjenja sa ispunjenjem odgovara i dunik kome je povjerilac dao primjeren naknadni rok za ispunjenje. (4) Dunik odgovara i za djeliminu ili potpunu nemogunost ispunjenja i ako tu nemogunost nije skrivio ako je nastupila poslije njegovog dolaska u docnju, za koju odgovara. (5) Dunik se oslobaa od odgovornosti za tetu ako dokae da bi stvar koja je predmet obaveze sluajno propala i da je on svoju obavezu na vrijeme ispunio. Osloboenje dunika od odgovornosti lan 270 Dunik se oslobaa odgovornosti za tetu ako dokae da nije mogao da ispuni svoju obavezu, odnosno da je zakasnio sa ispunjenjem obaveze zbog okolnosti nastalih poslije zakljuenja ugovora koje nije mogao sprijeiti, otkloniti ili izbjei. Ugovorno proirenje odgovornosti lan 271 (1) Ugovorom se moe proiriti odgovornost dunika i na sluaj za koji on inae ne odgovara. (2) Ispunjenje ugovorne odredbe iz stava 1 ovog lana ne moe se zahtijevati ako bi to bilo u suprotnosti sa naelom savjesnosti i potenja. Ogranienje i iskljuenje odgovornosti lan 272 (1) Odgovornost dunika za namjeru ili krajnju nepanju ne moe se unaprijed ugovorom iskljuiti. (2) Sud moe na zahtjev zainteresovane ugovorne strane ponititi i ugovornu odredbu o iskljuenju odgovornosti za obinu nepanju, ako je takav sporazum proizaao iz monopolskog poloaja dunika ili uopte iz neravnopravnog odnosa ugovornih strana.

57
(3) Punovana je odredba ugovora kojom se odreuju najvii iznos naknade, ako tako odreeni iznos nije u oiglednoj nesrazmjeri sa tetom i ako za odreeni sluaj nije to drugo zakonom odreeno. (4) U sluaju ogranienja visine naknade povjerilac ima pravo na potpunu naknadu ako je nemogunost ispunjenja obaveze prouzrokovana namjerno ili krajnjom nepanjom dunika. Obim naknade lan 273 (1) Povjerilac ima pravo na naknadu obine tete i izmakle koristi, koje je dunik u vrijeme zakljuenja ugovora morao predvidjeti kao mogue posljedice povrede ugovora, a s obzirom na injenice koje su mu tada bile poznate ili morale biti poznate. (2) U sluaju prevare ili namjernog neispunjenja, kao i neispunjenja zbog krajnje nepanje, povjerilac ima pravo da zahtijeva od dunika naknadu cjelokupne tete koja je nastala zbog povrede ugovora, bez obzira na to to dunik nije znao za posebne okolnosti zbog kojih su one nastale. (3) Ako je prilikom povrede obaveze pored tete nastao za povjerioca i neki dobitak, o njemu e se prilikom odreivanja visine naknade voditi rauna u razumnoj mjeri. (4) Strana koja se poziva na povredu ugovora duna je preduzeti sve razumne mjere da bi se smanjila teta izazvana tom povredom, inae druga strana moe zahtijevati smanjenje naknade. (5) Odredbe ovog lana shodno se primjenjuju i na neispunjenje obaveza koje nijesu nastale iz ugovora, ukoliko za pojedine od njih nije ovim zakonom neto drugo predvieno. Krivica povjerioca lan 274 Kad za nastalu tetu, ili njenu veliinu, ili za oteanje dunikovog poloaja ima krivice do povjerioca ili do lica za koje on odgovara, naknada se smanjuje srazmjerno. Odgovornost zbog proputanja obavjetenja lan 275 Ugovorna strana koja je duna da obavijesti drugu stranu o injenicama koje su od uticaja na njihov meusobni odnos, odgovara za tetu koju pretrpi druga strana zbog toga to nije bila na vrijeme obavijetena. Primjena odredaba o prouzrokovanju tete lan 276 Ukoliko odredbama ovog odsjeka nije drukije propisano, na naknadu ove tete shodno se primjenjuju odredbe ovog zakona o naknadi vanugovorne tete.

58
II. UGOVORNA KAZNA Opta pravila lan 277 (1) Povjerilac i dunik mogu ugovoriti da e dunik platiti povjeriocu odreeni novani iznos ili pribaviti neku drugu materijalnu korist ako ne ispuni svoju obavezu ili ako zadocni sa njenim ispunjenjem (ugovorna kazna). (2) Smatra se da je kazna ugovorena za sluaj da dunik zadocni sa ispunjenjem, ako to drugo ne proizlazi iz ugovora. (3) Ugovorna kazna ne moe biti ugovorena za novane obaveze. Nain odreivanja lan 278 (1) Ugovorne strane mogu odrediti visinu kazne po svom nahoenju u jednom ukupnom iznosu, u procentu, ili za svaki dan zadocnjenja, ili na koji drugi nain. (2) Ugovorna kazna mora biti ugovorena u formi propisanoj za ugovor iz koga je nastala obaveza na ije se ispunjenje odnosi. Akcesornost lan 279 (1) Sporazum o ugovornoj kazni dijeli pravnu sudbinu obaveze na ije se obezbjeenje on odnosi. (2) Sporazum gubi pravno dejstvo ako je do neispunjenja ili zadocnjenja dolo iz uzroka za koji dunik ne odgovara. Povjerioeva prava lan 280 (1) Kad je kazna ugovorena za sluaj neispunjenja obaveze, povjerilac moe zahtijevati ili ispunjenje obaveze ili ugovornu kaznu. (2) Povjerilac gubi pravo da zahtijeva ispunjenje obaveze ako je zatraio isplatu ugovorne kazne. (3) Kad je kazna ugovorena za sluaj neispunjenja, dunik nema pravo da isplati ugovornu kaznu i odustane od ugovora, izuzev ako je to bila namjera ugovornih strana kad su kaznu ugovorili. (4) Kad je kazna ugovorena za sluaj da dunik zadocni sa ispunjenjem, povjerilac ima pravo zahtijevati i ispunjenje obaveze i ugovornu kaznu. (5) Povjerilac ne moe zahtijevati ugovornu kaznu zbog zadocnjenja ako je primio ispunjenje obaveze, a nije bez odlaganja saoptio duniku da zadrava svoje pravo na ugovornu kaznu. Smanjenje iznosa ugovorne kazne lan 281 Sud e na zahtjev dunika smanjiti iznos ugovorne kazne ako nae da je ona pretjerano velika u poreenju sa tetom koju je pretrpio povjerilac.

59
Ugovorna kazna i naknada tete lan 282 (1) Povjerilac ima pravo da zahtijeva ugovornu kaznu i kad njen iznos premai visinu tete koju je pretrpio, kao i kad nije pretrpio nikakvu tetu. (2) Ako je teta koju je povjerilac pretrpio vea od iznosa ugovorne kazne, on ima pravo da zahtijeva razliku do potpune naknade tete. Zakonom odreena naknada i ugovorna kazna lan 283 Ako je za neispunjenje obaveze ili za sluaj zadocnjenja sa ispunjenjem zakonom odreena visina naknade pod nazivom penala, ugovorne kazne, naknade ili pod kojim drugim nazivom, a ugovorne strane su pored toga ugovorile kaznu, povjerilac nema pravo da zahtijeva ujedno ugovornu kaznu i naknadu odreenu zakonom, izuzev ako je to samim zakonom dozvoljeno. III. ZATEZNA KAMATA Kad se duguje lan 284 (1) Dunik koji zadocni sa ispunjenjem novane obaveze duguje, pored glavnice, i zateznu kamatu po stopi utvrenoj posebnim zakonom. (2) Povjerilac i dunik mogu u skladu sa odredbom lana 3 ovog zakona ugovoriti da stopa zateznih kamata bude nia ili via od stope zateznih kamata odreenih zakonom. (3) Ako je stopa ugovorne kamate via od stope zatezne kamate, ona tee i poslije dunikove docnje. Pravo na potpunu naknadu lan 285 (1) Povjerilac ima pravo na zateznu kamatu bez obzira na to da li je pretrpio kakvu tetu zbog dunikove docnje. (2) Ako je teta koju je povjerilac pretrpio zbog dunikovog zadocnjenja vea od iznosa koji bi dobio na ime zatezne kamate, on ima pravo da zahtijeva razliku do potpune naknade tete. Kamata na kamatu lan 286 (1) Na dospjelu a neisplaenu ugovornu ili zateznu kamatu, kao i na druga dospjela povremena novana davanja ne tee zatezna kamata, izuzev kad je to zakonom odreeno. (2) Na iznos neisplaene kamate moe se zahtijevati zatezna kamata samo od dana kada je sudu podnesen zahtjev za njenu isplatu. (3) Na povremena dospjela novana davanja tee zatezna kamata od dana kad je sudu podnesen zahtjev za njihovu isplatu.

60
Odsjek 2. POBIJANJE DUNIKOVIH PRAVNIH RADNJI Opte pravilo lan 287 (1) Svaki povjerilac ije je potraivanje dospjelo za isplatu, i bez obzira kad je nastalo, moe pobijati pravnu radnju svog dunika koja je preduzeta na tetu povjerilaca. (2) Smatra se da je pravna radnja preduzeta na tetu povjerilaca ako usljed njenog izvrenja dunik nema dovoljno sredstava za ispunjenje povjerioevog potraivanja. (3) Pod pravnom radnjom podrazumijeva se i proputanje zbog koga je dunik izgubio kakvo materijalno pravo ili kojim je za njega nastala kakva materijalna obaveza. Uslovi pobijanja lan 288 (1) Teretno raspolaganje moe se pobijati ako je u vrijeme raspolaganja dunik znao ili mogao znati da preduzetim raspolaganjem nanosi tetu svojim povjeriocima i ako je treem licu sa kojim je ili u iju je korist pravna radnja preduzeta to bilo poznato ili moglo biti poznato. (2) Ako je tree lice dunikov suprug, ili srodnik po krvi u pravoj liniji, ili u pobonoj liniji do etvrtog stepena, ili po tazbini do istog stepena, pretpostavlja se da mu je bilo poznato da dunik preduzetim raspolaganjem nanosi tetu povjeriocima. (3) Kod besplatnih raspolaganja i sa njima izjednaenih pravnih radnji smatra se da je dunik znao da preduzetim raspolaganjem nanosi tetu povjeriocima, i za pobijanje tih radnji ne zahtijeva se da je treem licu to bilo poznato ili moglo biti poznato. (4) Odricanje od nasljedstva smatra se besplatnim raspolaganjem. Iskljuenje pobijanja lan 289 Ne mogu se pobijati zbog oteenja povjerilaca uobiajeni prigodni pokloni, nagradni pokloni, kao ni pokloni uinjeni iz zahvalnosti, srazmerni imovinskim mogunostima dunika. Nain pobijanja lan 290 (1) Pobijanje se moe vriti tubom ili prigovorom. (2) Tuba za pobijanje podnosi se protiv treeg lica sa kojim je, ili u iju je korist preduzeta pravna radnja koja se pobija, odnosno protiv njegovih univerzalnih pravnih sljedbenika. (3) Ako je trei otuio nekim teretnim poslom korist pribavljenu raspolaganjem koje se pobija, tuba se moe podii protiv pribavioca samo ako je ovaj znao da se pribavljanje njegovih prethodnika moglo pobijati, a ako je tu korist otuio poslom bez naknade, tuba se moe podii protiv pribavioca i ako on to nije znao. (4) Tueni moe izbjei pobijanje ako ispuni dunikovu obavezu.

61
Dejstvo pobijanja lan 291 Ako sud usvoji tubeni zahtjev, pravna radnja gubi dejstvo samo prema tuiocu i samo koliko je potrebno za ispunjenje njegovih potraivanja. Rok za podizanje tube lan 292 (1) Tuba za pobijanje moe se podnijeti u roku od tri godine. (2) Rok iz stava 1 ovog lana rauna se od dana kada je preduzeta pravna radnja koja se pobija, odnosno od dana kada je trebalo preduzeti proputenu radnju. (3) Tok roka iz stava 1 ovog lana prekida se ako povjerilac obavijesti lice protiv koga se moe podnijeti tuba o svojoj namjeri da zahtijeva pobijanje posla. Odsjek 3. PRAVO ZADRAVANJA Vrenje prava zadravanja lan 293 (1) Povjerilac dospjelog potraivanja u ijim se rukama nalazi neka dunikova stvar ima pravo zadrati je dok mu ne bude isplaeno potraivanje. (2) U sluaju da je dunik postao nesposoban za plaanje, povjerilac moe vriti pravo zadravanja iako njegovo potraivanje nije dospjelo. Izuzeci lan 294 (1) Povjerilac nema pravo zadravanja kad dunik zahtijeva da mu se vrati stvar koja je izala iz njegove dravine protiv njegove volje, ili kad dunik zahtijeva da mu se vrati stvar koja je predata povjeriocu na uvanje ili na posudu. (2) Povjerilac ne moe zadrati ni punomoje dobijeno od dunika, kao ni druge dunikove isprave, legitimacije, prepisku i ostale sline stvari, kao ni druge stvari koje se ne mogu izloiti prodaji. Obaveza vraanja stvari prije ispunjenja obaveze lan 295 Povjerilac je duan da vrati stvar duniku ako mu ovaj prui odgovarajue obezbjeenje njegovog potraivanja. Dejstvo prava zadravanja lan 296 Povjerilac koji dri dunikovu stvar po osnovu prava zadravanja ima pravo da se naplati iz njene vrijednosti na isti nain kao zaloni povjerilac, ali je duan prije nego to pristupi ostvarenju naplate da o svojoj namjeri blagovremeno obavijesti dunika.

62
ODELJAK 2. POVJERIOEVA PRAVA U NEKIM POSEBNIM SLUAJEVIMA Kad se obaveza sastoji u davanju stvari odreenih po rodu lan 297 Kad se obaveza sastoji u davanju stvari odreenih po rodu, a dunik doe u docnju, povjerilac, poto je prethodno o tome obavijestio dunika, moe po svom izboru nabaviti stvar istog roda i zahtijevati od dunika naknadu cijene i naknadu tete, ili zahtijevati vrijednost dugovanih stvari i naknadu tete. Kad se obaveza sastoji u injenju lan 298 Kad se obaveza sastoji u injenju, a dunik tu obavezu nije na vrijeme ispunio, povjerilac moe, obavijestivi o tome prethodno dunika, sam o troku dunika uraditi ono to je dunik bio duan uraditi, a od dunika zahtijevati naknadu tete zbog zadocnjenja, kao i naknadu druge tete koju bi imao zbog ovakvog naina ispunjenja. Kad se obaveza sastoji u neinjenju lan 299 (1) Kad se obaveza sastoji u neinjenju, povjerilac ima pravo na naknadu tete samim tim to je dunik postupio protivno svojoj obavezi. (2) Ako je neto sagraeno protivno obavezi, povjerilac moe zahtijevati da se to ukloni o troku dunika i da mu dunik naknadi tetu koju je pretrpio u vezi sa graenjem i uklanjanjem. (3) Sud moe, kad nae da je to oigledno korisnije, uzimajui u obzir opti interes i opravdani interes povjerioca, odluiti da se ne rui ono to je sagraeno, ve da se povjeriocu naknadi teta u novcu. Pravo zahtijevati naknadu umjesto dosuenog predmeta lan 300 (1) Ako dunik ne ispuni svoju obavezu u roku koji mu je odreen pravosnanom odlukom, povjerilac ga moe pozvati da je ispuni u naknadnom primjerenom roku i izjaviti da po isteku tog roka nee primiti ispunjenje, nego e traiti naknadu tete zbog neispunjenja. (2) Po isteku naknadnog roka, povjerilac moe zahtijevati samo naknadu tete zbog neispunjenja. Sudski penali lan 301 (1) Kad dunik ne izvri o roku neku svoju nenovanu obavezu utvrenu pravosnanom odlukom, sud moe, na traenje povjerioca, odrediti duniku naknadni primjeren rok i izrei, a u cilju uticanja na dunika i nezavisno od svake tete, da e dunik, ako ne izvri svoju obavezu u tom roku, biti duan isplatiti povjeriocu izvjesnu svotu novca za svaki dan zadocnjenja, ili za koju drugu jedinicu vremena, poev od isteka tog roka.

63
(2) Kad dunik naknadno ispuni obavezu, sud moe smanjiti tako odreenu svotu, vodei rauna o svrsi zbog koje je naredio njeno plaanje. Glava IV PRESTANAK OBAVEZA ODJELJAK 1. Opte pravilo lan 302 (1) Obaveza prestaje kad se ispuni, kao i u drugim zakonom odreenim sluajevima. (2) Prestankom glavne obaveze gase se jemstvo, zaloga i druga sporedna prava. ODJELJAK 2. Ispunjenje Odsjek 1. OPTA PRAVILA O ISPUNJENJU I. SUBJEKT ISPUNJENJA OBAVEZE I TROKOVI ISPUNJENJA Ispunjenje od strane dunika ili treeg lica lan 303 (1) Obavezu moe da ispuni dunik ili tree lice. (2) Povjerilac je duan da primi ispunjenje od svakog lica koje ima neki pravni interes da obaveza bude ispunjena, ak i kad se dunik protivi tom ispunjenju. (3) Povjerilac je duan da primi ispunjenje od treeg lica ako je dunik sa tim saglasan, izuzev kad prema ugovoru ili prirodi same obaveze tu obavezu treba da ispuni dunik lino. (4) Povjerilac moe da primi ispunjenje od treeg lica bez dunikovog znanja i u sluaju kad ga je dunik obavijestio da ne pristaje da trei ispuni njegovu obavezu. (5) Ako je dunik povjeriocu ponudio da sam ispuni odmah svoju obavezu, povjerilac ne moe primiti ispunjenje od treeg lica. Ispunjenje poslovno nesposobnog lan 304 (1) I poslovno nesposobni dunik moe ispuniti obavezu ako je postojanje obaveze nesumnjivo i ako je dospio rok za njeno ispunjenje. (2) Ispunjenje se moe osporavati ako je poslovno nesposobno lice isplatilo zastarjeli dug ili dug koji potie iz igre ili opklade. Trokovi ispunjenja lan 305 Trokove ispunjenja snosi dunik, ukoliko ih nije prouzrokovao povjerilac.

64
II. ISPUNJENJE SA SUBROGACIJOM Ugovorna subrogacija lan 306 (1) U sluaju ispunjenja tue obaveze svaki ispunilac moe ugovoriti sa povjeriocem, prije ispunjenja ili prilikom ispunjenja, da ispunjeno potraivanje pree na njega sa svim ili samo sa nekim sporednim pravima. (2) Povjerioeva prava mogu prei na ispunioca i na osnovu ugovora izmeu dunika i ispunioca, zakljuenog prije ispunjenja. (3) Subrogacija ispunioca u prava povjerioca nastaje u asu ispunjenja. Zakonska subrogacija lan 307 Kad obavezu ispuni lice koje ima neki pravni interes u tome, na njega prelazi po samom zakonu u asu ispunjenja povjerioevo potraivanje sa svim sporednim pravima i garancijama njegovog ispunjenja. Subrogacija u sluaju djeliminog ispunjenja lan 308 (1) U sluaju djeliminog ispunjenja povjerioevog potraivanja, na ispunioca prelaze sporedna prava kojima je obezbijeeno ispunjenje tog potraivanja samo ukoliko nijesu potrebna za ispunjenje ostatka povjerioevog potraivanja. (2) Povjerilac i ispunilac mogu ugovoriti da e koristiti garancije srazmjerno svojim potraivanjima, a mogu ugovoriti i da e ispunilac imati pravo prvenstvene naplate. Dokazi i sredstva obezbjeenja lan 309 (1) Povjerilac je duan da preda ispuniocu sredstva kojima se potraivanje dokazuje ili obezbjeuje. (2) Izuzetno, povjerilac moe predati ispuniocu stvar koju je primio u zalogu od dunika ili nekog drugog samo ako zalogodavac pristane na to, inae ona ostaje kod povjerioca da je dri i uva za raun ispunioca. Koliko se moe zahtijevati od dunika lan 310 Ispunilac na koga je prelo potraivanje ne moe zahtijevati od dunika vie nego to je isplatio povjeriocu. Iskljuenje odgovornosti povjerioca za postojanje i naplativost potraivanja lan 311 (1) Povjerilac koji je primio ispunjenje od treeg lica ne odgovara za postojanje i naplativost potraivanja u vrijeme ispunjenja.

65
(2) U sluaju iz stava 1 ovog lana ne iskljuuje se primjena pravila o sticanju bez osnova. III. SUBJEKT KOME SE VRI ISPUNJENJE Ovlaeno lice lan 312 (1) Ispunjenje mora biti izvreno povjeriocu, ili njegovom zastupniku, ili licu odreenom zakonom, sudskom odlukom, ugovorom izmeu povjerioca i dunika, ili od strane samog povjerioca. (2) Ispunjenje je punovano i kad je izvreno treem licu, ako ga je povjerilac naknadno odobrio ili ako se njime koristio. Ispunjenje poslovno nesposobnom povjeriocu lan 313 (1) Ispunjenje izvreno poslovno nesposobnom povjeriocu oslobaa dunika samo ukoliko je bilo korisno za povjerioca ili se predmet ispunjenja jo nalazi kod njega. (2) Poslovno nesposoban povjerilac moe odobriti, poto postane poslovno sposoban, ispunjenje koje je primio u vrijeme svoje poslovne nesposobnosti. IV. PREDMET ISPUNJENJA Sadrina obaveze lan 314 (1) Ispunjenje se sastoji u izvrenju onog to ini sadrinu obaveze, a koju dunik ne moe ispuniti neim drugim, niti povjerilac moe zahtijevati neto drugo. (2) Nema punovanog ispunjenja ako ono to je dunik predao kao dugovanu stvar, i povjerilac kao takvu primio, nije dugovana stvar, i povjerilac ima pravo da vrati ono to mu je predato i da zahtijeva dugovanu stvar. Zamjena ispunjenja lan 315 (1) Obaveza prestaje ako povjerilac u sporazumu sa dunikom primi neto drugo umjesto onog to mu se duguje. (2) U sluaju iz stava 1 ovog lana dunik odgovara isto kao prodavac za materijalne i pravne nedostatke stvari date umjesto onoga to je dugovao. (3) Povjerilac, umjesto zahtjeva po osnovu odgovornosti dunika za materijalne ili pravne nedostatke stvari, moe zahtijevati od dunika, ali ne vie od jemca, ispunjenje prvobitnog potraivanja i naknadu tete. Predaja radi prodaje lan 316 Ako je dunik predao povjeriocu neku stvar ili koje drugo pravo da ih proda i da iz postignutog iznosa naplati svoje potraivanje, a ostatak mu preda, obaveza prestaje tek kad se povjerilac naplati iz postignutog iznosa.

66
Djelimino ispunjenje lan 317 (1) Povjerilac nije duan da primi djelimino ispunjenje, osim ako priroda obaveze drukije ne nalae. (2) Povjerilac je duan da primi djelimino ispunjenje novane obaveze, osim ako ima poseban interes da ga odbije. Obaveza davanja stvari odreenih po rodu lan 318 (1) Ako su stvari odreene samo po rodu, dunik je duan dati stvari srednje kakvoe. (2) Ako je duniku bila poznata namjena stvari, duan je dati stvari odgovarajue kakvoe. V. URAUNAVANJE ISPUNJENJA Red uraunavanja lan 319 (1) Kad izmeu istih lica postoji vie istorodnih obaveza, pa ono to dunik ispuni nije dovoljno da bi se mogle namiriti sve, onda se, ako o tome ne postoji sporazum povjerioca i dunika, uraunavanje vri onim redom koji odredi dunik najkasnije prilikom ispunjenja. (2) Kad nema dunikove izjave o uraunavanju, obaveze se namiruju redom kako je koja dospjela za ispunjenje. (3) Ako je vie obaveza istovremeno dospjelo, prvo se namiruju one koje su najmanje obezbijeene, a kad su sve podjednako obezbijeene, prvo se namiruju one koje su duniku na najveem teretu. (4) Ako su u sluajevima iz st. 1, 2 i 3 ovog lana obaveze jednake, namiruju se redom kako su nastale, a ako su istovremeno nastale, ono to je dato na ime ispunjenja rasporeuje se na sve obaveze srazmjerno njihovim iznosima. Uraunavanje kamata i trokova lan 320 Ako dunik pored glavnice duguje i kamate i trokove, uraunavanje se vri tako to se prvo otplauju trokovi, zatim kamate i najzad glavnica. VI. VRIJEME ISPUNJENJA Rok ispunjenja lan 321 (1) Dunik je duan da ispuni obavezu u odreenom roku. (2) Ako rok nije odreen, a svrha posla, priroda obaveze i ostale okolnosti ne zahtijevaju izvjestan rok za ispunjenje, povjerilac moe zahtijevati odmah ispunjenje obaveze, a dunik sa svoje strane moe zahtijevati od povjerioca da odmah primi ispunjenje.

67
Novana obaveza kod ugovora u privredi lan 322 Ako ugovorom u privredi nije predvien rok za ispunjenje novane obaveze, dunik je duan da, bez potrebe da ga povjerilac na to pozove, ispuni tu obavezu u roku od 30 dana koji poinje tei od dana: - kad je dunik primio raun ili drugi odgovarajui zahtjev za isplatu; - kad je povjerilac ispunio svoju obavezu, ako nije mogue sa sigurnou utvrditi dan prijema rauna ili drugog odgovarajueg zahtjeva za isplatu ili ako je dunik primio raun ili drugi odgovarajui zahtjev za isplatu prije nego to je povjerilac ispunio svoju obavezu; - proteka roka za pregled predmeta obaveze, ako je ugovorom ili zakonom predvien odreeni rok za takav pregled, a dunik je primio raun ili drugi odgovarajui zahtjev za isplatu prije proteka toga roka. Ispunjenje prije roka lan 323 (1) Kad je rok ugovoren iskljuivo u interesu dunika, on ima pravo da ispuni obavezu i prije ugovorenog roka, ali je duan obavijestiti povjerioca o svojoj namjeri i paziti da to ne bude u nevrijeme. (2) U ostalim sluajevima, kad dunik ponudi ispunjenje prije roka, povjerilac moe odbiti ispunjenje, a moe ga i primiti i zadrati pravo na naknadu tete, ako o tome bez odlaganja obavijesti dunika. Pravo povjerioca da zahtijeva ispunjenje prije roka lan 324 Povjerilac ima pravo da zahtijeva ispunjenje prije roka ako mu dunik nije dao obeano obezbjeenje ili ako na njegov zahtjev nije dopunio obezbjeenje smanjeno bez njegove krivice, kao i kad je rok ugovoren iskljuivo u njegovom interesu. Kad je odreivanje roka ostavljeno jednoj strani lan 325 Kad je odreivanje vremena ispunjenja ostavljeno na volju povjerioca ili dunika, druga strana moe da, ako ovlaenik ne odredi rok ni poslije opomene, zahtijeva od suda da odredi primjeren rok za ispunjenje. Novana obaveza lan 326 (1) Ako se plaanje vri posredstvom banke ili druge organizacije kod koje se vodi raun povjerioca, smatrae se, ukoliko ugovorne strane nijesu drukije odredile, da je dug izmiren kada banci, odnosno organizaciji kod koje se vodi raun, stigne novana doznaka u korist povjerioca ili nalog (virman) dunikove banke, odnosno organizacije da odobri raunu povjerioca iznos oznaen u nalogu. (2) Ako je ugovorom predvieno plaanje preko pote pretpostavlja se da su se stranke saglasile da je uplatom dugovanog iznosa poti dunik izmirio svoju obavezu prema povjeriocu, a ako ovakav nain plaanja nije ugovoren, dug je izmiren kad povjerilac primi novanu doznaku.

68
(3) Ako je posebnim propisom ili ugovorom predvieno plaanje ekovnom uplatnicom na odreeni raun, pretpostavlja se da su se strane saglasile da je isplata izvrena onda kad dunik uplati dugovani iznos ekovnom uplatnicom u korist oznaenog rauna. VII. MJESTO ISPUNJENJA Opta pravila lan 327 (1) Dunik je duan da ispuni obavezu, a povjerilac primi ispunjenje u mjestu odreenom pravnim poslom ili zakonom. (2) Kad mjesto ispunjenja nije odreeno, a ne moe se odrediti ni po svrsi posla, prirodi obaveze ili ostalim okolnostima, ispunjenje obaveze vri se u mjestu u kome je dunik u vrijeme nastanka obaveze imao svoje sjedite, odnosno prebivalite, a u nedostatku prebivalita, svoje boravite. (3) Ako je dunik pravno lice koje ima vie jedinica u raznim mjestima, kao mjesto ispunjenja smatra se sjedite jedinice koja treba da izvri radnje neophodne za ispunjenje obaveze, ako je povjeriocu ta okolnost pri zakljuenju ugovora bila poznata ili morala biti poznata. Mjesto ispunjenja novanih obaveza lan 328 (1) Novane obaveze ispunjavaju se u mjestu u kome povjerilac ima sjedite odnosno prebivalite, a u nedostatku prebivalita, boravite. (2) Ako se plaanje vri virmanom, novane obaveze se ispunjavaju u sjeditu organizacije kod koje se vode povjerioeva novana sredstva. (3) Ako je povjerilac promijenio mjesto u kome je imao svoje sjedite, odnosno prebivalite u vrijeme kad je obaveza nastala, te su zbog toga poveani trokovi ispunjenja to poveanje pada na teret povjerioca. VIII. PRIZNANICA Pretpostavke u vezi sa priznanicom lan 329 (1) Ko ispuni obavezu potpuno ili djelimino, ima pravo da zahtijeva da mu povjerilac o tome izda priznanicu o svom troku. (2) Dunik koji je novanu obavezu isplatio preko banke ili pote, moe zahtijevati da mu povjerilac izda priznanicu samo ako za to ima opravdan razlog. (3) Ako je izdata priznanica da je potpuno isplaena glavnica, pretpostavlja se da su isplaene i kamate i sudski i drugi trokovi, ako ih je bilo. (4) Ako dunik povremenih davanja, kao to su zakupnine, i drugih potraivanja koja se povremeno obraunavaju, kao to su ona koja nastaju utrokom elektrine energije, ili vode, ili upotrebom telefona, ili drugih slinih sredstava komunikacije ima priznanicu da je isplatio docnije dospjelo potraivanje pretpostavlja se da je isplatio i ona koja su ranije dospjela.

69
Odbijanje izdavanja priznanice lan 330 Ako povjerilac odbije da izda priznanicu, dunik moe poloiti kod suda predmet svoje obaveze. IX. VRAANJE OBVEZNICE lan 331 (1) Kad potpuno ispuni svoju obavezu, dunik moe, pored priznanice, zahtijevati od povjerioca da mu vrati obveznicu. (2) Kad povjerilac ne moe da vrati obveznicu, dunik ima pravo da zahtijeva da mu povjerilac izda javno ovjerenu ispravu da je obaveza prestala. (3) Ako je duniku vraena obveznica, pretpostavlja se da je obaveza potpuno ispunjena. (4) Dunik koji je ispunio obavezu samo djelimino ima pravo da zahtijeva da se to ispunjenje zabiljei na obveznici. Odsjek 2. DOCNJA I. DOCNJA DUNIKA Kad dunik dolazi u docnju lan 332 (1) Dunik dolazi u docnju kad ne ispuni obavezu u roku odreenom za ispunjenje. (2) Ako rok za ispunjenje nije odreen, dunik dolazi u docnju kad ga povjerilac pozove da ispuni obavezu, usmeno ili pisano, vansudskom opomenom ili zapoinjanjem nekog postupka ija je svrha da se postigne ispunjenje obaveze. (3) Dunik ne dolazi u docnju ako dokae da je zadocnio sa ispunjenjem usljed vie sile ili usljed drugih okolnosti za koje on ne odgovara. II. DOCNJA POVJERIOCA Kad povjerilac dolazi u docnju lan 333 (1) Povjerilac dolazi u docnju ako bez osnovanog razloga odbije da primi ispunjenje ili ga svojim ponaanjem sprijei. (2) Povjerilac dolazi u docnju i kad je spreman da primi ispunjenje dunikove istovremene obaveze, ali ne nudi ispunjenje svoje dospjele obaveze. (3) Povjerilac ne dolazi u docnju ako dokae da u vrijeme ponude ispunjenja, ili u vrijeme odreeno za ispunjenje, dunik nije bio u mogunosti da svoju obavezu ispuni. Dejstva povjerioeve docnje lan 334 (1) Dolaskom povjerioca u docnju prestaje docnja dunika, i na povjerioca prelazi rizik sluajne propasti ili oteenja stvari. (2) Od dana povjerioeve docnje prestaje tei kamata.

70
(3) Povjerilac u docnji duan je da naknadi duniku tetu nastalu usljed docnje za koju odgovara, kao i trokove oko daljeg uvanja stvari. (4) Dok traje njegova docnja povjerilac ne moe preduzimati mjere izvrenja. Odsjek 3. POLAGANJE I PRODAJA DUGOVANE STVARI Polaganje kod suda lan 335 (1) Kad je povjerilac u docnji, ili je nepoznat, ili kad je neizvjesno ko je povjerilac ili gdje se nalazi, ili kad je povjerilac poslovno nesposoban, a nema zastupnika, dunik moe poloiti dugovanu stvar kod suda. (2) Isto pravo imaju i trea lica koja su pravno zainteresovana da obaveza bude ispunjena. (3) O izvrenom polaganju dunik je duan da izvijesti povjerioca ako zna za njega i za njegovo boravite, inae e mu odgovarati za tetu. Kod kog suda se vri polaganje lan 336 (1) Polaganje se vri kod stvarno nadlenog suda u mjestu ispunjenja, osim ako razlozi ekonominosti ili priroda posla zahtijevaju da se polaganje izvri u mjestu gde se stvar nalazi. (2) Svaki drugi stvarno nadleni sud mora primiti stvar u depozit, a dunik je duan dati naknadu povjeriocu ako je ovaj polaganjem kod drugog suda pretrpio tetu. Predaja na uvanje drugom licu lan 337 (1) Kad je predmet obaveze neka stvar koja se ne moe uvati u sudskom depozitu, dunik moe zahtijevati od suda da odredi lice kome e predati stvar da je uva o troku i za raun povjerioca. (2) U sluaju obaveze iz ugovora u privredi, predaja takve stvari javnom skladitu na uvanje za raun povjerioca proizvodi dejstvo polaganja kod suda. (3) O izvrenoj predaji na uvanje dunik je duan da obavijesti povjerioca. Uzimanje poloene stvari natrag lan 338 (1) Dunik moe uzeti natrag poloenu stvar. (2) O uzimanju stvari dunik je duan da obavijesti povjerioca. (3) Pravo dunika da uzme poloenu stvar prestaje kad dunik izjavi sudu da se odrie tog prava, kad povjerilac izjavi da prima poloenu stvar, kao i kad bude utvreno pravosnanom odlukom da polaganje ispunjava uslove urednog ispunjenja.

71
Dejstvo polaganja lan 339 (1) Polaganjem dugovane stvari dunik se oslobaa obaveze u asu kad je izvrio polaganje. (2) Ako je dunik bio u docnji, njegova docnja prestaje. (3) Od asa kada je stvar poloena, rizik sluajne propasti ili oteenja stvari prelazi na povjerioca. (4) Od dana polaganja prestaje tei kamata. (5) Ako dunik uzme natrag poloenu stvar, smatrae se kao da nije bilo polaganja, a njegovi sadunici i jemci ostaju u obavezi. Trokovi polaganja lan 340 Trokove punovanog i neopozvanog polaganja snosi povjerilac ukoliko prelaze trokove ispunjenja koje je duan snositi dunik. Prodaja umjesto polaganja stvari lan 341 (1) Ako je stvar nepodesna za uvanje, ili ako su za njeno uvanje ili za njeno odravanje potrebni trokovi nesrazmjerni sa njenom vrijednou, dunik je moe prodati na javnoj prodaji u mjestu odreenom za ispunjenje, ili nekom drugom mjestu ako je to u interesu povjerioca, a postignuti iznos, po odbitku trokova prodaje, poloiti kod suda tog mjesta. (2) Ako stvar ima tekuu cijenu, ili ako je male vrijednosti u poreenju sa trokovima javne prodaje, dunik je moe prodati iz slobodne ruke. (3) Ako je stvar takva da moe brzo propasti ili se pokvariti, dunik je duan prodati je bez odlaganja na najpogodniji nain. (4) U svakom sluaju, dunik je duan obavijestiti povjerioca o namjeravanoj prodaji kad god je to mogue, a po izvrenoj prodaji, o postignutoj cijeni i njenom polaganju kod suda. Predavanje stvari povjeriocu lan 342 Sud e predati povjeriocu poloenu stvar pod uslovima koje je dunik postavio. Prodaja radi pokria trokova uvanja lan 343 (1) Ako trokovi uvanja ne budu isplaeni u razumnom roku, sud e, na traenje uvara, narediti da se stvar proda i odrediti nain prodaje. (2) Od iznosa dobijenog prodajom odbie se trokovi prodaje i trokovi uvanja, a ostatak poloiti kod suda za povjerioca.

72
ODJELJAK 3. OSTALI NAINI PRESTANKA OBAVEZA Odsjek 1. PREBIJANJE (KOMPENZACIJA) Zakonska kompenzacija lan 344 Dunik moe prebiti potraivanje koje ima prema povjeriocu sa onim to ovaj potrauje od njega, ako oba potraivanja glase na novac ili druge zamjenljive stvari istog roda i iste kakvoe i ako su oba dospjela. Izjava o prebijanju lan 345 (1) Prebijanje ne nastaje im se steknu uslovi za to, nego je potrebno da jedna strana izjavi drugoj da vri prebijanje. (2) Poslije izjave o prebijanju smatra se da je prebijanje nastalo onog asa kad su se stekli uslovi za to. Odsustvo uzajamnosti lan 346 (1) Dunik ne moe izvriti prebijanje onog to duguje povjeriocu sa onim to povjerilac duguje njegovom jemcu. (2) Jemac moe izvriti prebijanje dunikove obaveze prema povjeriocu sa dunikovim potraivanjem od povjerioca. (3) Ko je dao svoju stvar u zalogu za tuu obavezu, moe zahtijevati od povjerioca da mu vrati zaloenu stvar kad se ispune uslovi za prestanak te obaveze prebijanjem, kao i kad povjerilac propusti svojom krivicom da izvri prebijanje. Zastarjelo potraivanje lan 347 (1) Dug se moe prebiti sa zastarjelim potraivanjem samo ako ono jo nije bilo zastarjelo u asu kad su se stekli uslovi za prebijanje. (2) Ako su uslovi za prebijanje nastali poto je jedno od potraivanja zastarjelo, prebijanje ne nastaje ako je dunik zastarjelog potraivanja istakao prigovor zastarjelosti. Prebijanje sa ustupljenim potraivanjem lan 348 (1) Dunik ustupljenog potraivanja moe prebiti prijemniku ona svoja potraivanja koja je do obavjetenja o ustupanju mogao prebiti ustupiocu. (2) Dunik moe prijemniku prebiti i ona svoja potraivanja od ustupioca koja je stekao prije obavjetenja o ustupanju, a iji rok za ispunjenje nije bio dospio u asu kada je obavijeten o ustupanju, ali samo ako taj rok pada prije roka za ispunjenje ustupljenog potraivanja ili u isto vrijeme.

73
(3) Dunik koji je bez rezerve izjavio prijemniku da pristaje na ustupanje ne moe mu vie prebiti nikakvo svoje potraivanje od ustupioca. (4) Ako je ustupljeno potraivanje upisano u javne knjige, dunik moe izvriti prebijanje prijemniku samo ako je njegovo potraivanje upisano kod ustupljenog potraivanja ili ako je prijemnik obavijeten prilikom ustupanja o postojanju tog potraivanja. Sluajevi kad je prebijanje iskljueno lan 349 Ne moe prestati prebijanjem potraivanje: 1) koje se ne moe zaplijeniti; 2) stvari ili vrijednosti stvari koje su duniku bile date na uvanje, ili na posudu, ili koje je dunik uzeo bespravno, ili ih bespravno zadrao; 3) nastalo namjernim prouzrokovanjem tete; 4) naknade tete priinjene oteenjem zdravlja ili prouzrokovanjem smrti; 5) koje potie iz zakonske obaveze izdravanja. Zabrana na potraivanju druge strane lan 350 Dunik ne moe vriti prebijanje ako je njegovo potraivanje dospjelo tek poto je neko trei stavio zabranu na povjerioevo potraivanje prema njemu. Uraunavanje prebijanjem lan 351 Kad izmeu dva lica postoji vie obaveza koje mogu prestati prebijanjem, prebijanje se vri po pravilima koja vae za uraunavanje ispunjenja. Sudska kompenzacija lan 352 (1) Ako potraivanje jedne strane nije likvidno, ali se moe lako utvrditi da li ono postoji i koliko je, sud moe izvriti prebijanje za onaj dio tog potraivanja ije postojanje bude utvrdio i odloiti donoenje odluke o zahtjevu druge strane dok se ne utvrdi postojanje i koliina ostatka. (2) Ako je potraivanje druge strane vee od potraivanja koje mu se istie radi prebijanja, sud e dosuditi razliku povjeriocu istom presudom. Odsjek 2. OTPUTANJE DUGA Sporazum lan 353 (1) Obaveza prestaje kad povjerilac izjavi duniku da nee traiti njeno ispunjene i dunik se sa tim saglasi. (2) Za punovanost ovog sporazuma nije potrebno da bude zakljuen u formi u kojoj je zakljuen posao iz koga je obaveza nastala.

74
Odricanje od sredstava obezbjeenja lan 354 Vraanje zaloge i odricanje od drugih sredstava kojima je bilo obezbijeeno ispunjenje obaveze, ne znai povjerioevo odricanje od prava da trai njeno ispunjenje. Otputanje duga jemcu lan 355 (1) Otputanje duga jemcu ne oslobaa glavnog dunika, a otputanje duga glavnom duniku oslobaa jemca. (2) Kad ima vie jemaca, pa povjerilac oslobodi jednog od njih, ostali ostaju u obavezi, ali se njihova obaveza smanjuje za dio koji otpada na osloboenog jemca. Opte otputanje dugova lan 356 Opte otputanje dugova gasi sva novana potraivanja prema duniku, izuzev onih za koja povjerilac nije znao da postoje u asu kad je otputanje izvreno. Odsjek 3. PRENOV (NOVACIJA) Uslovi lan 357 (1) Obaveza prestaje ako se povjerilac i dunik saglase da postojeu obavezu zamijene novom i ako nova obaveza ima razliit predmet ili razliit pravni osnov. (2) Sporazum povjerioca i dunika kojim se mijenja ili dodaje odredba o roku, o mjestu, ili o nainu ispunjenja, zatim naknadni sporazum o kamati, ugovornoj kazni, obezbjeenju ispunjenja ili o kojoj drugoj sporednoj odredbi, kao i sporazum o izdavanju nove isprave o dugu, ne smatraju se prenovom. (3) Izdavanje mjenice ili eka zbog neke ranije obaveze ne smatra se prenovom, izuzev kad je to ugovoreno. Volja da se izvri prenov lan 358 Prenov se ne pretpostavlja, te ako strane nijesu izrazile namjeru da ugase postojeu obavezu kad su stvarale novu, ranija obaveza ne prestaje, ve postoji i dalje pored nove. Dejstva prenova lan 359 (1) Ugovorom o prenovu ranija obaveza prestaje, a nova nastaje. (2) Sa ranijom obavezom prestaju i zaloga i jemstvo, izuzev ako je sa jemcem ili zalogodavcem drukije ugovoreno. (3) Isto vai i za ostala sporedna prava koja su bila vezana za raniju obavezu.

75
Nitavost ranije obaveze lan 360 (1) Prenov je bez dejstva ako je ranija obaveza bila nitava ili ve ugaena. (2) Ako je ranija obaveza bila samo ruljiva, prenov je punovaan ako je dunik znao za nedostatak ranije obaveze. Dejstvo ponitenja lan 361 Kad je ugovor o prenovu poniten smatra se da nije ni bilo prenova i da ranija obaveza nije ni prestala postojati. Odsjek 4. SJEDINJENJE (KONFUZIJA) lan 362 (1) Obaveza prestaje sjedinjenjem kad jedno isto lice postane i povjerilac i dunik. (2) Kad jemac postane povjerilac, obaveza glavnog dunika ne prestaje. (3) Obaveza upisana u javnoj knjizi prestaje sjedinjenjem tek kad se izvri upis brisanja. Odsjek 5. NEMOGUNOST ISPUNJENJA Prestanak obaveze zbog nemogunosti ispunjenja lan 363 (1) Obaveza prestaje kad njeno ispunjenje postane nemogue usljed okolnosti zbog kojih dunik ne odgovara. (2) Dunik treba da dokae okolnosti koje iskljuuju njegovu odgovornost. Kad su predmet obaveze stvari odreene po rodu lan 364 (1) Ako su predmet obaveze stvari odreene po rodu, obaveza ne prestaje ak i kad sve to dunik ima od takvih stvari propadne usljed okolnosti za koje on ne odgovara. (2) Kad su predmet obaveza stvari odreene po rodu koje se imaju uzeti iz odreene mase tih stvari, obaveza prestaje kad propadne cijela ta masa. Ustupanje prava prema treem odgovornom za nemogunost ispunjenja lan 365 Dunik odreene stvari koji je osloboen svoje obaveze usljed nemogunosti ispunjenja duan je da ustupi povjeriocu pravo koje bi imao prema treem licu zbog nastale nemogunosti.

76
Odsjek 6. PROTEK VREMENA, OTKAZ Rok u trajnom dugovinskom odnosu lan 366 Trajni dugovinski odnos sa odreenim rokom trajanja prestaje kad rok istekne, izuzev kad je ugovoreno ili zakonom odreeno da se poslije isteka roka dugovinski odnos produava za neodreeno vrijeme ako ne bude blagovremeno otkazan. Otkaz trajnog dugovinskog odnosa lan 367 (1) Ako vrijeme trajanja dugovinskog odnosa nije odreeno, svaka strana moe ga prekinuti otkazom. (2) Otkaz mora biti dostavljen drugoj strani. (3) Otkaz se moe dati u svako doba, samo ne u nevrijeme. (4) Otkazni dugovinski odnos prestaje kada istekne otkazni rok odreen ugovorom, a ako takav rok nije odreen ugovorom, odnos prestaje po isteku roka odreenog zakonom ili obiajem, odnosno istekom primjerenog roka. (5) Strane mogu ugovoriti da e njihov dugovinski odnos prestati samim dostavljanjem otkaza, ako za odreeni sluaj zakonom nije drukije odreeno. (6) Povjerilac ima pravo da zahtijeva od dunika ono to je dospjelo prije nego to je obaveza prestala protekom roka ili otkazom. Odsjek 7. SMRT lan 368 Smru dunika ili povjerioca prestaje obaveza samo ako je nastala s obzirom na line osobine koje od ugovornih strana ili line sposobnosti dunika. ODJELJAK 4. ZASTARJELOST Odsjek 1. OPTE ODREDBE Opte pravilo lan 369 (1) Zastarjelou prestaje pravo da se zahtijeva ispunjenje obaveze. (2) Zastarjelost nastupa kad protekne zakonom odreeno vrijeme u kome je povjerilac mogao da zahtijeva ispunjenje obaveze. (3) Sud se ne moe obazirati na zastarjelost ako se dunik nije na nju pozvao.

77
Kad zastarjelost poinje tei lan 370 (1) Zastarjelost poinje tei prvog dana poslije dana kad je povjerilac imao pravo da zahtijeva ispunjenje obaveze, ako zakonom za pojedine sluajeve nije to drugo propisano. (2) Ako se obaveza sastoji u tome da se neto ne uini, da se propusti ili trpi, zastarjelost poinje tei prvog dana poslije dana kad je dunik postupio protivno obavezi. Nastupanje zastarjelosti lan 371 Zastarjelost nastupa kad istekne poslednji dan zakonom odreenog vremena. Uraunavanje vremena prethodnika lan 372 U vrijeme zastarjelosti rauna se i vrijeme koje je proteklo u korist dunikovih prethodnika. Zabrana promjene roka zastarjelosti lan 373 (1) Pravnim poslom ne moe se odrediti due ili krae vrijeme zastarjelosti od onog vremena koje je odreeno zakonom. (2) Pravnim poslom ne moe se odrediti da zastarjelost nee tei za neko vrijeme. Odricanje od zastarjelosti lan 374 Dunik se ne moe odrei zastarjelosti prije nego to protekne vrijeme odreeno za zastarjelost. Pisano priznanje i obezbjeenje zastarjele obaveze lan 375 (1) Pisano priznanje zastarjele obaveze smatra se kao odricanje od zastarjelosti. (2) Isto dejstvo ima davanje zaloge ili kog drugog obezbjeenja za zastarjelo potraivanje. Dejstvo ispunjenja zastarjele obaveze lan 376 Ako dunik ispuni zastarjelu obavezu, nema pravo da zahtijeva da mu se vrati ono to je dao, ak i ako nije znao da je obaveza zastarjela. Povjerilac ije je potraivanje obezbijeeno lan 377 (1) Kad protekne vrijeme zastarjelosti, povjerilac ije je potraivanje obezbijeeno zalogom ili hipotekom moe se namiriti samo iz optereene stvari, ako je dri u rukama ili ako je njegovo pravo upisano u javnoj knjizi.

78
(2) Zastarjela potraivanja kamata i drugih povremenih davanja ne mogu se namiriti ni iz optereene stvari. Sporedna potraivanja lan 378 Kad zastari glavno potraivanje, zastarjela su i sporedna potraivanja, kao to su potraivanja kamata, plodova, trokova, ugovorne kazne. Kad se ne primjenjuju pravila o zastarjelosti lan 379 Pravila o zastarjelosti ne primjenjuju se u sluajevima kad su u zakonu odreeni rokovi u kojima treba da se podigne tuba ili da se izvri odreena radnja pod prijetnjom gubitka prava. Odsjek 2. VRIJEME POTREBNO ZA ZASTARJELOST Opti rok zastarjelosti lan 380 Potraivanja zastarijevaju za deset godina, ako zakonom nije odreen neki drugi rok zastarjelosti. Povremena potraivanja lan 381 (1) Potraivanja povremenih davanja koja dospijevaju godinje ili u kraim odreenim razmacima vremena (povremena potraivanja), bilo da se radi o sporednim povremenim potraivanjima, kao to je potraivanje kamata, ili da se radi o takvim povremenim potraivanjima u kojima se iscrpljuje samo pravo, kao to je potraivanje izdravanja, zastarijevaju za tri godine od dospjelosti svakog pojedinog davanja. (2) Isto vai za anuitete kojima se u jednakim unaprijed odreenim povremenim iznosima otplauju glavnica i kamate, ali ne vai za otplate u obrocima i druga djelimina ispunjenja. Zastarjelost samog prava lan 382 (1) Samo pravo iz koga proistiu povremena potraivanja zastarijeva za pet godina, raunajui od dospjelosti najstarijeg neispunjenog potraivanja poslije koga dunik nije vrio davanja. (2) Kad zastari pravo iz koga proistiu povremena potraivanja, povjerilac gubi pravo ne samo da zahtijeva budua povremena davanja, nego i povremena davanja koja su dospjela prije ove zastarjelosti. (3) Ne moe zastariti pravo na izdravanje odreeno zakonom. Meusobna potraivanja iz ugovora u privredi lan 383 (1) Meusobna potraivanja pravnih lica iz ugovora u privredi, kao i potraivanja naknade za izdatke uinjene u vezi s tim ugovorima, zastarijevaju za tri godine.

79
(2) Zastarijevanje tee odvojeno za svaku isporuku robe, izvreni rad ili uslugu. Potraivanje zakupnine lan 384 Potraivanje zakupnine, bilo da je odreeno da se plaa povremeno, bilo u jednom ukupnom iznosu, zastarijeva za tri godine. Potraivanje naknade tete lan 385 (1) Potraivanje naknade prouzrokovane tete zastarijeva za tri godine od kad je oteenik saznao za tetu i za lice koje je tetu uinilo. (2) U svakom sluaju ovo potraivanje zastarijeva za pet godina od kad je teta nastala. (3) Potraivanje naknade tete nastale povredom ugovorne obaveze zastarijeva za vrijeme odreeno za zastarjelost te obaveze. (4) Zahtjev za naknadu tete koja je nastala zbog polne zloupotrebe maloljetnog lica zastarijeva u roku od 15 godina od punoljetstva oteenog. Potraivanje naknade tete prouzrokovane krivinim djelom lan 386 (1) Kad je teta prouzrokovana krivinim djelom, a za krivino gonjenje je predvien dui rok zastarjelosti, zahtjev za naknadu tete prema odgovornom licu zastarijeva kad istekne vrijeme odreeno za zastarjelost krivinog gonjenja. (2) Prekid zastarijevanja krivinog gonjenja povlai za sobom i prekid zastarijevanja zahtjeva za naknadu tete. (3) Isto vai i za zastoj zastarijevanja. Zahtjev za naknadu tete zbog korupcije lan 387 Ako je teta nastala injenjem na koje je neposredno ili posredno uticala ponuda, davanje, prihvatanje ili zahtijevanje davanja mita ili neke druge koristi ili obeanje, ili proputanjem injenja koje bi sprijeilo korupciju, ili drugim injenjem koje po zakonu ili meunarodnom ugovoru znai korupciju, potraivanje zastarijeva u roku od pet godina od kad je oteeni saznao za tetu i za lice koje ju je prouzrokovalo, a u svakom sluaju u roku od 15 godina od kada je djelo uinjeno. Dvogodinji rok zastarjelosti lan 388 (1) Zastarijevaju za dvije godine: 1) potraivanje naknade za isporuenu elektrinu i toplotnu energiju, plin, vodu, za dimniarske usluge i za odravanje istoe, kad je isporuka odnosno usluga izvrena za potrebe domainstva; 2) potraivanje radio-stanice i radio-televizijske stanice za upotrebu radioprijemnika i televizijskog prijemnika;

80
3) potraivanje pote, telegrafa i telefona za upotrebu telefona i potanskih pregradaka, kao i druga njihova potraivanja koja se naplauju u tromjesenim ili kraim rokovima; 4) potraivanje pretplate na povremene publikacije, raunajui od isteka vremena za koje je publikacija naruena; 5) potraivanja od vlasnika posebnih djelova stambenih zgrada za usluge upravljanja i druga njihova potraivanja koja se plaaju u tromjesenim ili kraim rokovima. (2) Zastarijevanje tee iako su isporuke ili usluge produene. Potraivanja utvrena pred sudom ili drugim nadlenim organima lan 389 (1) Sva potraivanja koja su utvrena pravosnanom sudskom odlukom ili odlukom drugog nadlenog organa, ili poravnanjem pred sudom ili drugim nadlenim organom, zastarijevaju za deset godina i ona za koja zakon inae predvia krai rok zastarjelosti. (2) Sva povremena potraivanja koja proistiu iz takvih odluka ili poravnanja i dospijevaju ubudue, zastarijevaju u roku predvienom za zastarjelost povremenih potraivanja. Rokovi zastarjelosti kod ugovora o osiguranju lan 390 (1) Potraivanja ugovornika osiguranja, odnosno treeg lica iz ugovora o osiguranju ivota zastarijevaju za pet, a iz ostalih ugovora o osiguranju za tri godine, raunajui od prvog dana poslije proteka kalendarske godine u kojoj je potraivanje nastalo. (2) Ako zainteresovano lice dokae da do dana odreenog u stavu 1 ovog lana nije znalo da se osigurani sluaj dogodio, zastarijevanje poinje od dana kad je za to saznalo, s tim da u svakom sluaju potraivanje zastarijeva kod osiguranja ivota za deset, a kod ostalih za pet godina od dana odreenog u stavu 1 ovog lana. (3) Potraivanja osiguravaa iz ugovora o osiguranju zastarijevaju za tri godine. (4) Kad u sluaju osiguranja od odgovornosti treeg, oteeno lice zahtijeva naknadu od osiguranika, ili je dobije od njega, zastarijevanje osiguranikovog zahtjeva prema osiguravau poinje od dana kada je oteeno lice trailo sudskim putem naknadu od osiguranika, odnosno kad ga je osiguranik obetetio. (5) Neposredan zahtjev treeg oteenog lica prema osiguravau zastarijeva za isto vrijeme za koje zastarijeva njegov zahtjev prema osiguraniku odgovornom za tetu. (6) Zastarijevanje potraivanja koje pripada osiguravau prema treem licu odgovornom za nastupanje osiguranog sluaja poinje tei kad i zastarijevanje potraivanja osiguranika prema tom licu i navrava se u istom roku. Odsjek 3. ZASTOJ ZASTARIJEVANJA Potraivanja izmeu odreenih lica lan 391 Zastarijevanje ne tee izmeu: 1) branih drugova; 2) roditelja i djece dok traje roditeljsko pravo;

81
3) tienika i njegovog staraoca, kao i organa starateljstva, za vrijeme trajanja starateljstva i dok ne budu poloeni rauni; 4) dva lica koja ive u vanbranoj zajednici, dok ta zajednica postoji. Potraivanja odreenih lica lan 392 Zastarijevanje ne tee: 1) za vrijeme mobilizacije, u sluaju neposredne ratne opasnosti ili rata u pogledu potraivanja lica odsutnog zbog izvravanja vojne dunosti i 2) u pogledu potraivanja koja imaju lica zaposlena u tuem domainstvu prema poslodavcu ili lanovima njegove porodice koji zajedno sa njima ive, sve dok taj radni odnos traje. Nesavladive prepreke lan 393 Zastarijevanje ne tee za svo vrijeme za koje povjeriocu nije bilo mogue zbog nesavladivih prepreka da sudskim putem zahtijeva ispunjenje obaveze. Uticaj uzroka zastoja zastarijevanja lan 394 (1) Ako zastarijevanje nije moglo poeti da tee zbog nekog zakonskog uzroka, ono poinje tei kad taj uzrok prestane. (2) Ako je zastarijevanje poelo tei prije nego to je nastao uzrok koji je zaustavio njegov dalji tok, ono nastavlja da tee kad prestane taj uzrok, a vrijeme koje je isteklo prije zaustavljanja rauna se u zakonom odreeni rok za zastarjelost. Potraivanja prema poslovno nesposobnim licima i njihova potraivanja lan 395 (1) Zastarijevanje tee i prema maloljetniku i drugom poslovno nesposobnom licu, bez obzira na to da li imaju zakonskog zastupnika ili ne. (2) Zastarjelost potraivanja maloljetnika koji nema zastupnika i drugog poslovno nesposobnog lica bez zastupnika, ne moe nastupiti dok ne proteknu dvije godine od kad su postala potpuno poslovno sposobna, ili od kad su dobila zastupnika. (3) Ako je za zastarjelost nekog potraivanja odreeno vrijeme krae od dvije godine, a povjerilac je maloljetnik koji nema zastupnika ili neko drugo poslovno sposobno lice bez zastupnika, zastarijevanje tog potraivanja poinje tei od kad je povjerilac postao poslovno sposoban, ili od kad je dobio zastupnika. Odsjek 4. PREKID ZASTARIJEVANJA Priznanje duga lan 396 (1) Zastarijevanje se prekida kada dunik prizna dug. (2) Priznanje duga moe se uiniti izjavom povjeriocu i na posredan nain (kao to su davanje otplate, plaanje kamate, davanje obezbjeenja).

82
Podizanje tube lan 397 Zastarijevanje se prekida podizanjem tube i svakom drugom povjerioevom radnjom preduzetom protiv dunika pred sudom ili drugim nadlenim organom, u cilju utvrivanja, obezbjeenja ili ostvarenja potraivanja. Odustanak, odbacivanje ili odbijanje tube lan 398 (1) Prekid zastarijevanja izvren podizanjem tube ili kojom drugom povjerioevom radnjom preduzetom protiv dunika pred sudom ili drugim nadlenim organom u cilju utvrivanja, obezbjeenja ili ostvarenja potraivanja, smatra se da nije nastupio ako povjerilac odustane od tube ili radnje koju je preduzeo. (2) Smatra se da nije bilo prekida ako povjerioeva tuba ili zahtjev bude odbaen ili odbijen, ili ako odreena ili preduzeta mjera izvrenja ili obezbjeenja bude ponitena. Odbacivanje tube zbog nenadlenosti lan 399 (1) Ako je tuba protiv dunika odbaena zbog nenadlenosti suda ili kog drugog uzroka koji se ne tie sutine stvari, pa povjerilac podigne ponovo tubu u roku od tri mjeseca od dana pravosnanosti odluke o odbacivanju tube, smatra se da je zastarijevanje prekinuto prvom tubom. (2) Isto vrijedi i za pozivanje u zatitu, i za isticanje prebijanja potraivanja u sporu, kao i u sluaju kad je sud ili drugi organ uputio duniku da svoje prijavljeno potraivanje ostvaruje u parninom postupku. Pozivanje dunika lan 400 Za prekid zastarijevanja nije dovoljno da povjerilac pozove dunika pismeno ili usmeno da obavezu ispuni. Rok zastarjelosti u sluaju prekida lan 401 (1) Poslije prekida zastarijevanje poinje tei iznova, a vrijeme koje je proteklo prije prekida ne rauna se u zakonom odreeni rok za zastarjelost. (2) Zastarijevanje prekinuto priznanjem od strane dunika poinje tei iznova od priznanja. (3) Kad je prekid zastarijevanja nastao podizanjem tube ili pozivanjem u zatitu, ili isticanjem prebijanja potraivanja u sporu, odnosno prijavljivanjem potraivanja u nekom drugom postupku, zastarijevanje poinje tei iznova od dana kad je spor okonan. (4) Kad je prekid zastarijevanja nastao prijavom potraivanja u steajnom postupku, zastarijevanje poinje tei iznova od dana okonanja ovog postupka. (5) Isto vai i kad je prekid zastarijevanja nastao zahtjevom prinudnog izvrenja ili obezbjeenja (6) Zastarijevanje koje poinje tei iznova poslije prekida, navrava se kad protekne onoliko vremena koliko je zakonom odreeno za zastarijevanje koje je prekinuto.

83
Zastarjelost u sluaju prenova lan 402 Ako je prekid nastao priznanjem duga od strane dunika, a povjerilac i dunik su se sporazumjeli da izmijene osnov ili predmet obaveze, novo potraivanje zastarijeva za vrijeme koje je odreeno za njegovu zastarjelost. Glava V RAZNE VRSTE OBAVEZA Odjeljak 1. NOVANE OBAVEZE Odsjek 1. OPTE ODREDBE Naelo monetarnog nominalizma lan 403 Kad obaveza ima za predmet svotu novca, dunik je duan da isplati onaj broj novanih jedinica na koji obaveza glasi, izuzev kad zakon odreuje to drugo. Valuta obaveze lan 404 Ako novana obaveza glasi na plaanje u nekoj stranoj valuti ili zlatu, njeno ispunjenje se moe zahtijevati u domaem novcu prema kursu koji vai u trenutku ispunjenja obaveze. Indeksna klauzula lan 405 Doputena je odredba ugovora kojom se iznos novane obaveze u domaem novcu vee za promjene cijena dobara, robe i usluga izraenih indeksom cijena utvrenim od ovlaenog lica. Klizna skala lan 406 U ugovorima u kojima se jedna strana obavezuje da izradi i isporui odreene predmete dozvoljeno je ugovoriti da e cijena zavisiti od cijena materijala i od rada, kao i drugih elemenata koji utiu na visinu trokova proizvodnje, u odreeno vrijeme na odreenom tritu. Plaanje prije roka lan 407 (1) Dunik novane obaveze moe je ispuniti prije roka. (2) Nitava je odredba ugovora kojom se dunik odrie ovog prava. (3) U sluaju ispunjenja novane obaveze prije roka, dunik ima pravo da od iznosa duga odbije iznos kamate za vrijeme od dana isplate do dospjelosti obaveze, samo ako je na to ovlaen ugovorom ili to proizlazi iz obiaja.

84
Odsjek 2. UGOVORNA KAMATA Stopa ugovorne kamate lan 408 (1) Stopa ugovorne kamate izmeu fizikih lica ne moe biti vea od kamatne stope koja se u mjestu ispunjenja plaa na tedne uloge po vienju. (2) U pogledu najvie ugovorne kamatne stope izmeu pravnih lica primjenjuju se odredbe posebnog zakona. (3) Ako je kamata ugovorena, ali nije odreena njena stopa ni vrijeme dospijevanja, izmeu fizikih lica vai kamatna stopa koja se u mjestu ispunjenja plaa na tedne uloge po vienju, a izmeu pravnih lica vai kamatna stopa koju banka ili druga bankarska organizacija plaa, odnosno ugovara za takvu ili slinu vrstu posla i dospijeva po isteku godine, ako za odreeni sluaj nije predvieno to drugo. (4) Ako je ugovorena vea kamata od dozvoljene, primijenie se najvea dozvoljena stopa kamate. Kamata na kamatu lan 409 (1) Nitava je odredba ugovora kojom se predvia da e na kamatu, kada dospije za isplatu, poeti tei kamata, ako ne bude isplaena. (2) Ali se moe unaprijed ugovoriti da e se stopa kamate poveati ako dunik ne isplati dospjele kamate na vrijeme. (3) Odredbe st. 1 i 2 ovog lana ne odnose se na kreditno poslovanje banaka i drugih bankarskih organizacija. Prestanak toka kamate lan 410 Kamata prestaje tei kad iznos dospjelih a neisplaenih kamata dostigne glavnicu. Kamata u nenovanim obavezama lan 411 Odredbe ovog zakona o ugovornoj kamati shodno vae i za ostale obaveze koje imaju za predmet stvari odreene po rodu. ODJELJAK 2. OBAVEZE SA VIE PREDMETA Odsjek 1. ALTERNATIVNE OBAVEZE Pravo izbora lan 412 Ako neka obaveza ima dva ili vie predmeta, ali je dunik duan dati samo jedan da bi se oslobodio obaveze, pravo izbora, ako nije to drugo ugovoreno, pripada duniku i obaveza prestaje kad on bude predao predmet koji je izabrao.

85
Neopozivost i dejstvo izvrenog izbora lan 413 (1) Izbor je izvren kad strana kojoj pripada pravo izbora obavijesti drugu stranu o tome ta je izabrala, i od tog asa izbor se vie ne moe mijenjati. (2) Izvrenjem izbora smatra se da je obaveza od poetka bila jednostavna i da je njen predmet od poetka bila izabrana stvar. Trajanje prava izbora lan 414 (1) Dunik ima pravo izbora sve dok u postupku prinudnog izvrenja jedna od dugovanih stvari ne bude potpuno ili djelimino predata povjeriocu po njegovom izboru. (2) Ako pravo izbora pripada povjeriocu, a on se ne izjasni o izboru u roku odreenom za ispunjenje, dunik ga moe pozvati da izvri izbor i za to mu odrediti primjeren rok, poslije ijeg isteka pravo izbora prelazi na dunika. Izbor povjeren treem licu lan 415 Ako izbor treba da izvri neko tree lice, a ono to ne uini, svaka strana moe zahtijevati da izbor izvri sud. Ogranienje na preostali predmet lan 416 Ako je jedan predmet obaveze postao nemogu usljed nekog dogaaja za koji ne odgovara ni jedna strana, obaveza se ograniava na preostali predmet. Ogranienje u sluaju odgovornosti jedne strane lan 417 (1) Kad je jedan predmet obaveze postao nemogu usljed dogaaja za koji je odgovoran dunik, obaveza se ograniava na preostali predmet u sluaju da pravo izbora pripada njemu, a ako pravo izbora pripada povjeriocu, on moe po svom izboru traiti preostali predmet ili naknadu tete. (2) Kad je jedan predmet obaveze postao nemogu usljed dogaaja za koji je odgovoran povjerilac, dunikova obaveza prestaje, ali u sluaju da njemu pripada pravo izbora, on moe traiti naknadu tete i izvriti svoju obavezu preostalim predmetom, a ako pravo izbora ima povjerilac, on moe dati naknadu tete i traiti preostali predmet . Odsjek 2. FAKULTATIVNE OBAVEZE I FAKULTATIVNA POTRAIVANJA I. FAKULTATIVNE OBAVEZE Ovlaenje dunika u fakultativnoj obavezi lan 418 Dunik ija obaveza ima jedan predmet, ali mu je doputeno da se oslobodi svoje obaveze dajui neki drugi odreeni predmet, moe se koristiti tom mogunou sve dok

86
povjerilac u postupku prinudnog izvrenja ne dobije potpuno ili djelimino predmet obaveze. Ovlaenja povjerioca u fakultativnoj obavezi lan 419 (1) Povjerilac u fakultativnoj obavezi moe zahtijevati od dunika samo predmet obaveze, ali ne i drugi predmet, kojim dunik, ako hoe, moe ispuniti svoju obavezu. (2) Kad predmet obaveze postane nemogu usljed dogaaja za koji dunik odgovara, povjerilac moe traiti samo naknadu tete, ali se dunik moe osloboditi obaveze dajui predmet koji je ovlaen dati umjesto dugovanog predmeta. II. FAKULTATIVNA POTRAIVANJA lan 420 (1) Kad je ugovorom ili zakonom predvieno da povjerilac moe umjesto dugovanog predmeta zahtijevati od dunika neki drugi odreeni predmet, dunik je duan predati mu taj predmet ako povjerilac to zahtijeva. (2) Uostalom, za ovakva fakultativna potraivanja vae prema namjeri ugovornika i prema prilikama posla odgovarajua pravila o fakultativnim i o alternativnim obavezama.

ODJELJAK 3. OBAVEZE SA VIE DUNIKA ILI POVJERILACA Odsjek 1. DJELJIVE OBAVEZE Dijeljenje obaveze i potraivanja lan 421 (1) Obaveza je djeljiva ako se ono to se duguje moe podijeliti i ispuniti u djelovima koji imaju ista svojstva kao i cio predmet, i ako ono tom podjelom ne gubi nita od svoje vrijednosti, inae obaveza je nedjeljiva. (2) Kad u nekoj djeljivoj obavezi ima vie dunika, obaveza se dijeli meu njima na jednake djelove, ako nije odreena drukija podjela, i svaki od njih odgovara za svoj dio obaveze. (3) Kad u nekoj djeljivoj obavezi ima vie povjerilaca, potraivanje se dijeli meu njima na jednake djelove, ako nije to drugo odreeno, i svaki povjerilac moe zahtijevati samo svoj dio potraivanja. Pretpostavka solidarnosti lan 422 Kad ima vie dunika u nekoj djeljivoj obavezi nastaloj ugovorom u privredi, oni odgovaraju povjeriocu solidarno, osim ako su ugovornici izriito otklonili solidarnu odgovornost.

87
Odsjek 2. SOLIDARNE OBAVEZE I. SOLIDARNOST DUNIKA Sadrina solidarnosti dunika lan 423 (1) Svaki dunik solidarne obaveze odgovara povjeriocu za cijelu obavezu i povjerilac moe zahtijevati njeno ispunjenje od koga hoe sve dok ne bude potpuno ispunjena, ali kad jedan dunik ispuni obavezu, ona prestaje i svi se dunici oslobaaju. (2) Od vie solidarnih dunika, svaki moe dugovati sa drugim rokom ispunjenja, pod drugim uslovima i uopte sa razliitim odstupanjima. Prebijanje lan 424 (1) Svaki solidarni dunik moe se pozvati na prebijanje koje je izvrio njegov sadunik. (2) Solidarni dunik moe potraivanje svog sadunika prema povjeriocu prebiti sa povjerioevim potraivanjem, ali samo za onoliko koliko iznosi dio duga tog sadunika u solidarnoj obavezi. Otputanje duga lan 425 (1) Otputanje duga izvreno sporazumno sa jednim solidarnim dunikom oslobaa obaveze i ostale dunike. (2) Ali, ako je otputanje imalo za svrhu da oslobodi obaveze samo dunika s kojim je izvreno, solidarna obaveza smanjuje se za dio koji prema meusobnim odnosima dunika pada na njega, a ostali dunici odgovaraju solidarno za ostatak obaveze. Prenov lan 426 (1) Prenovom koji je povjerilac izvrio sa jednim solidarnim dunikom oslobaaju se i ostali dunici. (2) Ali, ako su povjerilac i dunik prenov ograniili na dio obaveze koji dolazi na ovoga, obaveza ostalih ne prestaje, nego se samo smanjuje za taj dio. Poravnanje lan 427 Poravnanje koje je zakljuio jedan od solidarnih dunika sa povjeriocem nema dejstva prema ostalim dunicima, ali ovi imaju pravo da prihvate to poravnanje, ako ono nije ogranieno na dunika sa kojim je zakljueno.

88
Sjedinjenje lan 428 Kad se u jednom licu sjedini svojstvo povjerioca i svojstvo dunika iste solidarne obaveze, obaveza ostalih dunika smanjuje se za iznos dijela koji na njega pada. Docnja povjerioca lan 429 Kad povjerilac doe u docnju prema jednom solidarnom duniku, on je u docnji i prema ostalim solidarnim dunicima. Docnja jednog dunika i priznanje duga lan 430 (1) Docnja jednog solidarnog dunika nema dejstvo prema ostalim dunicima. (2) Pravilo iz stava 1 ovog lana vai i za priznanje duga koje bi izvrio jedan od solidarnih dunika. Zastoj i prekid zastarijevanja i odricanje od zastarjelosti lan 431 (1) Ako zastarijevanje ne tee ili je prekinuto prema jednom duniku, ono tee za ostale solidarne dunike i moe se navriti, ali dunik prema kome obaveza nije zastarjela i koji je morao da je ispuni ima pravo da zahtijeva od ostalih dunika prema kojima je obaveza zastarjela da mu naknade svaki svoj dio obaveze. (2) Odricanje od navrene zastarjelosti nema dejstva prema ostalim dunicima. Pravo ispunioca na naknadu lan 432 (1) Dunik koji je ispunio obavezu ima pravo da zahtijeva od svakog sadunika da mu naknadi dio obaveza koji pada na njega. (2) Pri tome nije od uticaja okolnost to je povjerilac nekog od sadunika oslobodio duga ili mu je dug smanjio. (3) Dio koji pada na dunika od koga ne moe da se dobije naknada dijeli se srazmjerno na sve dunike. Podjela na jednake djelove i izuzetak lan 433 (1) Ako nije to drugo ugovoreno ili ne proizlazi iz pravnih odnosa uesnika u poslu, na svakog dunika dolazi po jednak dio. (2) Ali, ako je solidarna obaveza zakljuena u iskljuivom interesu jednog solidarnog dunika, on je duan da naknadi cio iznos obaveza saduniku koji je namirio povjerioca.

89
II. SOLIDARNOST POVJERILACA Solidarnost se ne pretpostavlja lan 434 Kad na povjerilakoj strani ima vie lica, ona su solidarna samo kad je solidarnost ugovorena ili zakonom odreena. Sadrina solidarnosti lan 435 (1) Svaki solidarni povjerilac ima pravo da zahtijeva od dunika ispunjenje cijele obaveze, ali kad jedan od njih bude namiren, obaveza prestaje i prema ostalim povjeriocima. (2) Dunik moe ispuniti obavezu povjeriocu kog sam izabere, sve dok neki povjerilac ne zatrai ispunjenje. Prebijanje lan 436 (1) Dunik moe izvriti prebijanje svoje obaveze sa potraivanjem koje ima prema povjeriocu koji mu zahtijeva ispunjenje. (2) Prebijanje sa potraivanjem koje ima prema nekom drugom povjeriocu, dunik moe izvriti samo do visine dijela solidarnog potraivanja koje pripada tom povjeriocu. Otputanje duga i prenov lan 437 Otputanjem duga i prenovom izmeu dunika i jednog povjerioca smanjuje se solidarna obaveza za onoliko koliko iznosi dio tog potraivanja povjerioca. Poravnanje lan 438 Poravnanje koje je zakljuio jedan od solidarnih povjerilaca sa dunikom nema dejstva prema ostalim povjeriocima, ali ovi imaju pravo da prihvate to poravnanje, izuzev kad se ono odnosi samo na dio povjerioca sa kojim je zakljueno. Sjedinjenje lan 439 Kad se u licu jednog solidarnog povjerioca sjedini i svojstvo dunika, svaki od ostalih solidarnih povjerilaca moe od njega zahtijevati samo svoj dio potraivanja. Docnja lan 440 (1) Kad dunik doe u docnju prema jednom solidarnom povjeriocu, on je u docnji i prema ostalim povjeriocima. (2) Docnja jednog solidarnog povjerioca dejstvuje i prema ostalim povjeriocima.

90
Priznanje duga lan 441 Priznanje duga uinjeno jednom povjeriocu koristi svim povjeriocima. Zastarjelost lan 442 (1) Ako jedan povjerilac prekine zastarijevanje, ili ako prema njemu ne tee zastarijevanje, to ne koristi ostalim povjeriocima i prema njima zastarijevanje tee i dalje. (2) Odricanje od zastarjelosti izvreno prema jednom povjeriocu koristi i ostalim povjeriocima. Odnosi izmeu povjerilaca poslije ispunjenja lan 443 (1) Svaki solidarni povjerilac ima pravo da zahtijeva od povjerioca koji je primio ispunjenje od dunika da mu preda dio koji mu pripada. (2) Ako iz odnosa meu povjeriocima ne proistie to drugo, svakom solidarnom povjeriocu pripada jednak dio. Odsjek 3. NEDJELJIVE OBAVEZE lan 444 (1) Za nedjeljive obaveze u kojima ima vie dunika shodno se primjenjuju propisi o solidarnim obavezama. (2) Kad u nedjeljivoj obavezi ima vie povjerilaca meu kojima nije ni ugovorena ni zakonom odreena solidarnost, jedan povjerilac moe da zahtijeva da dunik ispuni obavezu samo njemu ako je ovlaen od ostalih povjerilaca da primi ispunjenje, a svaki povjerilac moe da zahtijeva od dunika da obavezu ispuni svim povjeriocima zajedno, ili da je poloi sudu. Glava VI PROMJENA POVJERIOCA ILI DUNIKA ODJELJAK 1. USTUPANJA POTRAIVANJA UGOVOROM (CESIJA) Odsjek 1. OPTE ODREDBE Potraivanja koja se mogu prenijeti ugovorom lan 445 (1) Povjerilac moe ugovorom zakljuenim sa treim prenijeti na ovog svoje potraivanje, izuzev onog iji je prenos zabranjen zakonom ili koje je vezano za linost povjerioca, ili koje se po svojoj prirodi protivi prenoenju na drugog. (2) Ugovor o ustupanju nema dejstvo prema duniku, ako su on i povjerilac ugovorili da ovaj nee moi prenijeti potraivanje na drugog ili da ga nee moi prenijeti bez dunikovog pristanka.

91
Sporedna prava lan 446 (1) Sa potraivanjem prelaze na prijemnika sporedna prava (pravo prvenstvene naplate, hipoteka, zaloga, prava iz ugovora sa jemcem, prava na kamatu, ugovornu kaznu i sl.). (2) Ustupilac moe predati zaloenu stvar prijemniku samo ako zalogodavac pristane na to, inae ona ostaje kod ustupioca da je uva za raun prijemnika. (3) Pretpostavlja se da su dospjele, a neisplaene kamate ustupljene sa glavnim potraivanjem. Obavjetavanje dunika lan 447 (1) Za prenos potraivanja nije potreban pristanak dunika, ali je ustupilac duan da obavijesti dunika o izvrenom ustupanju. (2) Ispunjenje izvreno ustupiocu prije obavjetenja o ustupanju punovano je i oslobaa dunika obaveze, ali samo ako nije znao za ustupanje, inae obaveza ostaje i on je duan da je ispuni prijemniku. Viestruko ustupanje lan 448 Ako je povjerilac ustupio isto potraivanje raznim licima, potraivanje pripada prijemniku o kome je ustupilac prvo obavijestio dunika, odnosno koji se prvi javio duniku. Odsjek 2. ODNOS PRIJEMNIKA I DUNIKA lan 449 (1) Prijemnik ima prema duniku ista prava koja je ustupilac imao prema duniku do ustupanja. (2) Dunik moe istai prijemniku pored prigovora koje ima prema njemu i one prigovore koje je mogao istai ustupiocu do asa kad je saznao za ustupanje. Odsjek 3. ODNOS USTUPIOCA I PRIJEMNIKA Predaja isprava o dugu lan 450 (1) Ustupilac je duan predati prijemniku obveznicu ili drugu ispravu o dugu, ako ih ima, kao i druge dokaze o ustupljenom potraivanju i sporednim pravima. (2) Ako je ustupilac prenio na prijemnika samo jedan dio potraivanja, on je duan predati mu ovjeren prepis obveznice ili koje druge isprave kojom se dokazuje postojanje ustupljenog potraivanja. (3) Ustupilac je duan da na zahtjev prijemnika izda ovjerenu potvrdu o ustupanju.

92
Odgovornost za postojanje potraivanja lan 451 Kad je ustupanje izvreno ugovorom sa naknadom, ustupilac odgovara za postojanje potraivanja u asu kad je izvreno ustupanje. Odgovornost za naplativost lan 452 (1) Ustupilac odgovara za naplativost ustupljenog potraivanja ako je to bilo ugovoreno, ali samo do visine onog to je primio od prijemnika, kao i za naplativost kamata, trokova oko ustupanja i trokova postupka protiv dunika. (2) Vea odgovornost savjesnog ustupioca ne moe se ugovoriti.

Odsjek 4. POSEBNI SLUAJEVI USTUPANJA POTRAIVANJA Ustupanje umjesto ispunjenja ili radi naplaivanja lan 453 (1) Kad dunik umjesto ispunjenja svoje obaveze ustupi povjeriocu svoje potraivanje, ili jedan njegov dio, zakljuenjem ugovora o ustupanju dunikova obaveza se gasi do iznosa ustupljenog potraivanja. (2) Kad dunik ustupi svome povjeriocu svoje potraivanje samo radi naplaivanja, njegova se obaveza gasi, odnosno smanjuje tek kad povjerilac naplati ustupljeno potraivanje. (3) U sluajevima iz st. 1 i 2 ovog lana, prijemnik je duan da preda ustupiocu sve to je naplatio preko iznosa svog potraivanja prema ustupiocu. (4) U sluaju ustupanja radi naplaivanja dunik ustupljenog potraivanja moe ispuniti svoju obavezu i prema ustupiocu, ak i kad je obavijeten o ustupanju. Ustupanje radi obezbjeenja lan 454 Kad je ustupanje izvreno radi obezbjeenja prijemnikovog potraivanja prema ustupiocu, prijemnik je duan da se stara sa panjom dobrog privrednika, odnosno dobrog domaina o naplati ustupljenog potraivanja i da po izvrenoj naplati, poto zadri koliko je potrebno za namirenje sopstvenog potraivanja prema ustupiocu, ovome preda viak.

93
ODJELJAK 2. PROMJENA DUNIKA Odsjek 1. PREUZIMANJE DUGA I. OPTE ODREDBE Ugovor o preuzimanju duga lan 455 (1) Preuzimanje duga vri se ugovorom izmeu dunika i preuzimaoca, na koji je pristao povjerilac. (2) O zakljuenom ugovoru moe povjerioca izvijestiti svaki od njih, i svakome od njih moe povjerilac saoptiti svoj pristanak na preuzimanje duga. (3) Pretpostavlja se da je povjerilac dao svoj pristanak ako je bez ograde primio neko ispunjenje od preuzimaoca, koje je ovaj uinio u svoje ime. (4) Ugovorne strane, kao i svaka od njih posebno, mogu pozvati povjerioca da se u odreenom roku izjasni da li pristaje na preuzimanje duga, pa ako se povjerilac u odreenom roku ne izjasni smatra se da nije dao svoj pristanak. (5) Ugovor o preuzimanju duga ima dejstva ugovora o preuzimanju ispunjenja za vrijeme dok povjerilac ne bude dao svoj pristanak na ugovor o preuzimanju duga, kao i ako on odbije da da pristanak. Sluaj kad je dug obezbijeen hipotekom lan 456 (1) Kad je prilikom otuenja neke nepokretnosti na kojoj postoji hipoteka ugovoreno izmeu pribavioca i otuioca da e pribavilac preuzeti dug prema hipotekarnom povjeriocu, smatra se da je hipotekarni povjerilac dao pristanak na ugovor o preuzimanju duga ako ga na pisani poziv otuioca nije odbio u roku od tri mjeseca od prijema poziva. (2) U pisanom pozivu povjeriocu se mora skrenuti panja na ovu posljedicu, inae e se smatrati kao da poziv nije upuen. II. DEJSTVA UGOVORA O PREUZIMANJU DUGA Promjena dunika lan 457 (1) Preuzimanjem duga preuzimalac stupa na mjesto preanjeg dunika, a ovaj se oslobaa obaveze. (2) Ako je u vrijeme povjerioevog pristanka na ugovor o preuzimanju duga preuzimalac bio prezaduen, a povjerilac to nije znao niti je morao znati, preanji dunik ne oslobaa se obaveze, a ugovor o preuzimanju duga ima dejstvo ugovora o pristupanju dugu. (3) Izmeu preuzimaoca i povjerioca postoji ista obaveza koja je do tada postojala izmeu preanjeg dunika i povjerioca.

94
Sporedna prava lan 458 (1) Sporedna prava koja su do tada postojala uz potraivanje ostaju i dalje, ali jemstva, kao i zaloge, koje su dala trea lica prestaju ako jemci i zalogodavci ne pristaju da odgovaraju i za novog dunika. (2) Ako nije to drugo ugovoreno, preuzimalac ne odgovara za nenaplaene kamate koje su dospjele do preuzimanja. Prigovori lan 459 (1) Preuzimalac moe istai povjeriocu sve prigovore koji proistiu iz pravnog odnosa izmeu preanjeg dunika i povjerioca, iz koga potie preuzeti dug, kao i prigovore koje preuzimalac ima prema povjeriocu. (2) Preuzimalac ne moe istai povjeriocu prigovore koji potiu iz njegovog pravnog odnosa sa preanjim dunikom, a koji odnos je bio osnov preuzimanja. Odsjek 2. PRISTUPANJE DUGU Ugovor o pristupanju dugu lan 460 Ugovorom izmeu povjerioca i treeg, kojim se trei obavezuje da e povjeriocu ispuniti njegovo potraivanje od dunika, trei stupa u obavezu pored dunika. Pristupanje dugu u sluaju primanja neke imovinske cjeline lan 461 (1) Lice na koje pree na osnovu ugovora neka imovinska cjelina fizikog ili pravnog lica, ili jedan dio te cjeline, odgovara za dugove koji se odnose na tu cjelinu, odnosno na njen dio, pored dotadanjeg imaoca i solidarno s njim, ali samo do vrijednosti njene aktive. (2) Nema pravnog dejstva prema povjeriocima odredba ugovora kojom bi se iskljuivala ili ograniavala odgovornost utvrena u stavu 1 ovog lana. Odsjek 3. PREUZIMANJE ISPUNJENJA lan 462 (1) Preuzimanje ispunjenja se vri ugovorom izmeu dunika i nekog treeg kojim se trei obavezuje prema duniku da ispuni njegovu obavezu prema njegovom povjeriocu. (2) Trei odgovara duniku ako blagovremeno ne ispuni obavezu povjeriocu, a povjerilac zatrai ispunjenje od dunika. (3) Trei ne preuzima dug, niti pristupa dugu i povjerilac nema nikakvo pravo prema njemu.

95
DIO DRUGI UGOVORI Glava VII PRODAJA ODJELJAK 1. Opte odredbe Pojam lan 463 (1) Ugovorom o prodaji obavezuje se prodavac da prenese na kupca pravo svojine na prodatu stvar i da mu je u tu svrhu preda, a kupac se obavezuje da plati cijenu u novcu i preuzme stvar. (2) Prodavac nekog drugog prava obavezuje se da kupcu pribavi prodato pravo, a kad vrenje tog prava zahtijeva dravinu stvari, da mu i preda stvar. Rizik lan 464 (1) Do predaje stvari kupcu rizik sluajne propasti ili oteenja stvari snosi prodavac, a sa predajom stvari rizik prelazi na kupca. (2) Rizik ne prelazi na kupca ako je on zbog nekog nedostatka predate stvari raskinuo ugovor ili traio zamjenu stvari. Prelaz rizika u sluaju kupeve docnje lan 465 (1) Ako predaja stvari nije izvrena zbog kupeve docnje, rizik prelazi na kupca u asu kad je doao u docnju. (2) Kad su predmet ugovora stvari odreene po rodu, rizik prelazi na kupca u docnji ako je prodavac izdvojio stvari oigledno namijenjene za izvrenje predaje i o tome poslao obavjetenje kupcu. (3) Kad su stvari odreene po rodu takve prirode da prodavac ne moe da izdvoji jedan njihov dio, dovoljno je da je prodavac izvrio sve radnje koje su potrebne da bi kupac mogao preuzeti stvari i da je o tome poslao obavjetenje kupcu. ODJELJAK 2. SASTOJCI UGOVORA O PRODAJI Odsjek 1. STVAR Opte pravilo lan 466 (1) Stvar o kojoj je ugovor mora biti u prometu, a nitav je ugovor o prodaji stvari koja je van prometa.

96
(2) Za prodaju stvari iji je promet ogranien vae posebni propisi. (3) Prodaja se moe odnositi i na buduu stvar. Propast stvari prije ugovora lan 467 (1) Ugovor o prodaji nema pravno dejstvo, ako je u asu njegovog zakljuenja stvar o kojoj je ugovor bila propala. (2) Ako je u asu zakljuenja ugovora stvar bila samo djelimino propala, kupac moe raskinuti ugovor ili ostati pri njemu uz srazmjerno snienje cijene. (3) Ugovor e ostati na snazi i kupac e imati samo pravo na snienje cijene ako djelimina propast ne smeta postizanju svrhe ugovora, ili ako za odreenu stvar postoji takav obiaj u pravnom prometu. Prodaja tue stvari lan 468 Prodaja tue stvari obavezuje ugovorne strane, ali kupac koji nije znao ili nije morao znati da je stvar tua, moe, ako se usljed toga ne moe ostvariti cilj ugovora, raskinuti ugovor i traiti naknadu tete. Prodaja spornog prava lan 469 (1) Sporno pravo moe biti predmet ugovora o prodaji. (2) Nitav je ugovor kojim bi advokat ili koji drugi nalogoprimac kupio sporno pravo ije mu je ostvarivanje povjereno, ili ugovorio za sebe uee u podjeli iznosa dosuenog njegovom nalogodavcu. Odsjek 2. CIJENA Kad cijena nije odreena lan 470 (1) Ako ugovorom o prodaji cijena nije odreena, a ni ugovor ne sadri dovoljno podataka pomou kojih bi se ona mogla odrediti, ugovor nema pravno dejstvo. (2) Kad ugovorom o prodaji u privredi cijena nije odreena, niti u njemu ima dovoljno podataka pomou kojih bi se ona mogla odrediti, kupac je duan da plati cijenu koju je prodavac redovno naplaivao u vrijeme zakljuenja ugovora, a u nedostatku ove razumnu cijenu. (3) Pod razumnom cijenom smatra se tekua cijena u vrijeme zakljuenja ugovora, a ako se ona ne moe utvrditi onda cijena koju utvruje sud prema okolnostima sluaja. Propisana cijena lan 471 (1) Kad je ugovorena vea cijena od one koju je za odreenu vrstu stvari propisao nadleni organ, kupac duguje samo iznos propisane cijene, a ako je ve isplatio ugovorenu cijenu, ima pravo da zahtijeva da mu se vrati razlika.

97
(2) Ako nadleni organ prije izvrenja ugovora promijeni visinu propisane cijene, kupac duguje cijenu koja je vaila u vrijeme zakljuenja ugovora. Kad je ugovorena tekua cijena lan 472 (1) Kad je ugovorena tekua cijena, kupac duguje cijenu utvrenu zvaninom evidencijom na tritu mjesta prodavca u vrijeme kad je trebalo da uslijedi ispunjenje. (2) Ako takve evidencije nema, tekua cijena se odreuje na osnovu elemenata pomou kojih se prema obiajima trita utvruje cijena. Kad je odreivanje cijene povjereno treem lan 473 Ako tree lice kome je povjereno odreivanje cijene nee ili ne moe da je odredi, a ugovorne strane se ne sloe naknadno o odreivanju cijene niti ugovor raskinu, smatrae se da je ugovorena tekua cijena. Kad je odreivanje cijene ostavljeno jednoj ugovornoj strani lan 474 Odredba ugovora kojom se odreivanje cijene ostavlja na volju jednoj ugovornoj strani smatra se kao da nije ni ugovorena i tada kupac duguje tekuu cijenu. ODJELJAK 3. OBAVEZE PRODAVCA Odsjek 1. PREDAJA STVARI I. O PREDAJI UOPTE Vrijeme i mjesto predaje lan 475 (1) Prodavac je duan da preda stvar kupcu u vrijeme i na mjestu predvienom ugovorom. (2) Prodavac je izvrio obavezu predaje kupcu, po pravilu, kad mu stvar urui ili preda ispravu kojom se stvar moe preuzeti. (3) Kod ugovora u privredi prodavac je duan da obavi sve radnje, prema ugovoru i prirodi posla da bi kupac mogao primiti isporuku, a kupac radnje da bi prodavcu omoguio izvrenje isporuke. (4) Prodavac je duan da uva stvar do predaje sa panjom dobrog domaina, odnosno dobrog privrednika. Predmet predaje lan 476 (1) Ako nije to drugo ugovoreno ili ne proizlazi iz prirode posla, prodavac je duan da preda stvar kupcu u ispravnom stanju, zajedno sa njenim pripacima.

98
(2) Plodovi i druge koristi od stvari pripadaju kupcu od dana kad je prodavac bio duan da mu ih preda. Kad je ugovorena predaja u toku izvjesnog perioda vremena lan 477 Kad je ugovoreno da predaja stvari bude izvrena u toku izvjesnog perioda vremena, a nije odreeno koja e strana imati pravo da odredi datum predaje u granicama tog perioda, to pravo pripada prodavcu, osim kad iz okolnosti sluaja proizlazi da je odreivanje datuma predaje ostavljeno kupcu. Kad datum predaje nije odreen lan 478 Kad datum predaje stvari kupcu nije odreen, prodavac je duan da izvri predaju u razumnom roku poslije zakljuenja ugovora, s obzirom na prirodu stvari i na ostale okolnosti. Kad mjesto predaje nije odreeno ugovorom lan 479 (1) Kad mjesto predaje nije odreeno ugovorom, predaja stvari vri se u mjestu u kome je prodavac u asu zakljuenja ugovora imao svoje prebivalite ili, u nedostatku ovog, svoje boravite, a ako je prodavac zakljuio ugovor u vrenju svoje redovne privredne djelatnosti, onda u mjestu njegovog sjedita. (2) Ako je u asu zakljuenja ugovora ugovornim stranama bilo poznato gdje se stvar nalazi, odnosno gdje treba da bude izraena, predaja se vri u tom mjestu. Predaja prevoziocu lan 480 U sluaju kad je prema ugovoru potrebno da se izvri prevoz stvari, a ugovorom nije odreeno mjesto ispunjenja, predaja je izvrena uruenjem stvari prevoziocu ili licu koje organizuje otpremu. Organizovanje prevoza lan 481 Ako je prodavac duan poslati stvar kupcu, mora zakljuiti na uobiajen nain i pod uobiajenim uslovima ugovore potrebne za izvrenje prevoza do odreenog mjesta. Trokovi lan 482 Trokove predaje, kao i one koji joj prethode, snosi prodavac, a trokove odnoenja stvari i sve ostale trokove poslije predaje snosi kupac, ako nije to drugo ugovoreno.

99
II. ISTOVREMENO IZVRENJE PREDAJE STVARI I ISPLATE CIJENE Odlaganje predaje do isplate cijene lan 483 Ako nije to drugo ugovoreno ili uobiajeno, prodavac nije duan da preda stvar ako mu kupac ne isplati cijenu istovremeno, ili nije spreman da to istovremeno uini, ali kupac nije duan da isplati cijenu prije nego to je imao mogunost da pregleda stvar. Odlaganje predaje u sluaju prevoza stvari lan 484 (1) Kad se predaja stvari ostvaruje uruenjem prevoziocu, prodavac moe odloiti odailjanje stvari do isplate cijene, ili poslati stvar tako da zadri pravo da raspolae njom za vrijeme prevoza. (2) Ako je zadrao pravo da raspolae stvarju za vrijeme prevoza, prodavac moe da zahtijeva da stvar ne bude predata kupcu u mjestu opredjeljenja dok ne isplati cijenu, a kupac nije duan da isplati cijenu prije nego to je imao mogunost da pregleda stvar. (3) Kad ugovor predvia plaanje uz predaju odgovarajue isprave, kupac nema pravo da odbije isplatu cijene zbog toga to nije imao mogunosti da pregleda stvar. Sprjeavanje izruenja otposlate stvari lan 485 (1) Ako se poslije odailjanja stvari kupcu pokae da su njegove materijalne prilike takve da se osnovano moe posumnjati da e on moi isplatiti cijenu, prodavac moe sprijeiti izruenje stvari kupcu ak i kad ovaj ve ima u rukama ispravu koja ga ovlauje da zahtijeva izruenje stvari. (2) Prodavac ne moe sprijeiti izruenje ako ga zahtijeva neko tree lice koje je uredan imalac isprave koja ga ovlauje da zahtijeva izruenje stvari, osim ako isprava sadri rezerve u pogledu dejstva prenosa, ili ako prodavac dokae da je imalac isprave kad ju je pribavljao postupio svjesno na tetu prodavca. Odsjek 2. ODGOVORNOST ZA MATERIJALNE NEDOSTATKE I. O MATERIJALNIM NEDOSTACIMA UOPTE Materijalni nedostaci za koje prodavac odgovara lan 486 (1) Prodavac odgovara za materijalne nedostatke stvari koje je ona imala u asu prelaza rizika na kupca, bez obzira na to da li mu je to bilo poznato. (2) Prodavac odgovara i za one materijalne nedostatke koji se pojave poslije prelaza rizika na kupca ako su posljedica uzroka koji je postojao prije toga. (3) Neznatan materijalni nedostatak ne uzima se u obzir. Kad postoje materijalni nedostaci lan 487 (1) Materijalni nedostatak postoji:

100
1) ako stvar nema potrebna svojstva za njenu redovnu upotrebu ili za promet; 2) ako stvar nema potrebna svojstva za naroitu upotrebu za koju je kupac nabavlja, a koja je bila poznata prodavcu, ili mu je morala biti poznata; 3) ako stvar nema svojstva i osobine koje su izriito ili preutno ugovorene, odnosno propisane; 4) kad je prodavac predao stvar koja nije saobrazna uzorku ili modelu, osim ako su uzorak ili model pokazani samo radi obavjetenja; 5) ako stvar nema svojstva koja inae postoje kod drugih stvari iste vrste i koja je kupac mogao opravdano oekivati prema prirodi stvari, posebno uzimajui u obzir javne izjave prodavca, proizvoaa i njihovih predstavnika o svojstvima stvari (reklame, oznaavanje stvari i dr.); 6) ako je stvar nepravilno montirana pod uslovom da je usluga montae ukljuena u ispunjenje ugovora o prodaji i 7) ako je nepravilna montaa posljedica nedostataka u uputstvima za montau. (2) Ako je kupac na osnovu izjava proizvoaa ili njegovog predstavnika oekivao postojanje odreenih svojstava stvari, nedostatak se ne uzima u obzir ako prodavac nije znao niti morao znati za te izjave, ili su te izjave bile opovrgnute do trenutka zakljuenja ugovora ili one nijesu uticale na odluku kupca da zakljui ugovor. Nedostaci za koje prodavac ne odgovara lan 488 (1) Prodavac ne odgovara za nedostatke iz ta. 1 i 3 lana 487 ovog zakona, ako su u asu zakljuenja ugovora bili poznati kupcu ili mu nijesu mogli ostati nepoznati. (2) Smatra se da nijesu mogli ostati nepoznati kupcu oni nedostaci koje bi briljivo lice sa prosjenim znanjem i iskustvom lica istog zanimanja i struke kao kupac moglo lako opaziti pri uobiajenom pregledu stvari. (3) Prodavac odgovara i za nedostatke koje je kupac mogao lako opaziti, ako je izjavio da stvar nema nikakve nedostatke ili da stvar ima odreena svojstva ili osobine. Pregled stvari i vidljivi nedostaci lan 489 (1) Kupac je duan da primljenu stvar na uobiajeni nain pregleda ili je da na pregled, im je to prema redovnom toku stvari mogue, i da o vidljivim nedostacima obavijesti prodavca u roku od osam dana, a kod ugovora u privredi bez odlaganja, inae gubi pravo koje mu po tom osnovu pripada. (2) Kad je pregled izvren u prisustvu obje strane, kupac je duan da svoje primjedbe zbog vidljivih nedostataka saopti prodavcu odmah, inae gubi pravo koje mu po tom osnovu pripada. (3) Ako je kupac otpremio stvar dalje bez pretovara, a prodavcu je pri zakljuenju ugovora bila poznata ili morala biti poznata mogunost takve dalje otpreme, pregled stvari moe biti odloen do njenog prispijea u novo mjesto opredjeljenja, i u tom sluaju kupac je duan da prodavca obavijesti o nedostacima im je po redovnom toku stvari mogao za njih doznati od svojih klijenata. (4) Kod potroakih ugovora potroa kao kupac nije obavezan da pregleda stvar niti je da na pregled, ali je obavezan da odmah po saznanju obavijesti prodavca o postojanju vidljivih nedostataka, a najkasnije u roku od est mjeseci od dana kad je otkrio nedostatak, inae gubi pravo koje mu po tom osnovu pripada.

101
Skriveni nedostaci lan 490 (1) Kad se poslije prijema stvari od strane kupca pokae da stvar ima neki nedostatak koji se nije mogao otkriti uobiajenim pregledom prilikom preuzimanja stvari (skriveni nedostatak), kupac je duan, pod prijetnjom gubitka prava, da o tom nedostatku obavijesti prodavca u roku od osam dana raunajui od dana kad je nedostatak otkrio, a kod ugovora u privredi bez odlaganja. (2) Prodavac ne odgovara za nedostatke koji se pokau poto protekne est mjeseci od predaje stvari, izuzev kad je ugovorom odreen dui rok. Rokovi u sluaju opravke, zamjene i slino lan 491 Kad je zbog nekog nedostatka dolo do opravke stvari, isporuke druge stvari, zamjene djelova i slino, rokovi iz l. 489 i 490 ovog zakona poinju tei od predaje opravljene stvari, predaje druge stvari, izvrene zamjene djelova i slino. Obavjetenje o nedostatku lan 492 (1) U obavjetenju o nedostatku stvari kupac je duan da blie opie nedostatak i pozove prodavca da pregleda stvar. (2) Ako obavjetenje o nedostatku koje je kupac blagovremeno poslao prodavcu preporuenim pismom, telegramom ili na neki drugi pouzdan nain zadocni ili uopte ne stigne prodavcu, smatra se da je kupac izvrio svoju obavezu da obavijesti prodavca. Znaaj injenice da je prodavac znao nedostatak lan 493 Kupac ne gubi pravo da se pozove na neki nedostatak i kad nije izvrio svoju obavezu da stvar pregleda bez odlaganja, ili obavezu da u odreenom roku obavijesti prodavca o postojanju nedostatka, kao i kad se nedostatak pokazao tek po proteku est mjeseci od predaje stvari, ako je taj nedostatak bio poznat prodavcu ili mu nije mogao ostati nepoznat, kao i ako je prodavac priznao postojanje nedostataka. Ugovorno ogranienje ili iskljuenje prodaveve odgovornosti za materijalne nedostatke lan 494 (1) Ugovorne strane mogu ograniiti ili sasvim iskljuiti prodavevu odgovornost za materijalne nedostatke stvari. (2) Odredba ugovora o ogranienju ili iskljuenju odgovornosti za nedostatke stvari nitava je ako je nedostatak bio poznat prodavcu, a on o njemu nije obavijestio kupca, kao i kad je prodavac nametnuo tu odredbu koristei svoj poseban monopolski poloaj. (3) Kupac koji se odrekao prava da raskine ugovor zbog nedostatka stvari zadrava ostala prava zbog tih nedostataka.

102
Prinudna javna prodaja lan 495 Imalac ija je stvar prodata na prinudnoj javnoj prodaji ne odgovara za nedostatke stvari. II. PRAVA KUPCA Ispunjenje, snienje cijene, raskid ugovora, naknada tete lan 496 (1) Kupac koji je blagovremeno i uredno obavijestio prodavca o nedostatku moe da: 1) zahtijeva od prodavca da nedostatak ukloni ili da mu preda drugu stvar bez nedostatka (ispunjenje ugovora); 2) zahtijeva snienje cijene; 3) izjavi da raskida ugovor. (2) U sluajevima iz stava 1 ovog lana kupac ima pravo i na naknadu tete. (3) Prodavac odgovara za tetu koju je kupac zbog nedostatka stvari pretrpio na drugim svojim dobrima, i to prema optim pravilima o odgovornosti za tetu. (4) Trokove otklanjanja nedostatka i predaje druge stvari bez nedostatka snosi prodavac. Neispunjenje ugovora u razumnom roku lan 497 Ako kupac ne dobije zahtijevano ispunjenje ugovora u razumnom roku, zadrava pravo da raskine ugovor ili da snizi cijenu. Kad kupac moe raskinuti ugovor lan 498 (1) Kupac moe raskinuti ugovor samo ako je prethodno ostavio prodavcu naknadni primjereni rok za ispunjenje ugovora. (2) Kupac moe raskinuti ugovor i bez ostavljanja naknadnog roka ako mu je prodavac poslije obavjetenja o nedostacima saoptio da nee ispuniti ugovor ili ako iz okolnosti konkretnog sluaja oigledno proizlazi da prodavac nee moi ispuniti ugovor ni u naknadnom roku. Neispunjenje ugovora u naknadnom roku lan 499 Ako prodavac u naknadnom roku ne ispuni ugovor, on se raskida po samom zakonu, ali ga kupac moe odrati ako bez odlaganja izjavi prodavcu da ugovor odrava na snazi. Djelimini nedostaci lan 500 (1) Kad samo dio predate stvari ima nedostatke ili kad je predat samo dio stvari, odnosno manja koliina od ugovorene, kupac moe raskinuti ugovor u smislu l. 496

103
499 ovog zakona samo u pogledu dijela koji ima nedostatke, ili samo u pogledu dijela ili koliine koji nedostaju. (2) Kupac moe raskinuti cio ugovor samo ako ugovorena koliina ili predata stvar ini cjelinu, ili ako kupac ima opravdan interes da primi ugovorenu stvar ili koliinu u cjelini. Kad je prodavac dao kupcu veu koliinu lan 501 (1) Ugovorom o prodaji u privredi, kad je prodavac stvari odreenih po rodu dao kupcu veu koliinu nego to je ugovoreno, a kupac u razumnom roku ne izjavi da viak odbija, smatra se da je primio i taj viak, te je duan platiti ga po istoj cijeni. (2) Ako kupac odbije da primi viak, prodavac je duan da naknadi kupcu tetu. Kad je odreena jedna cijena za vie stvari lan 502 (1) Kad je jednim ugovorom i za jednu cijenu prodato vie stvari ili jedna skupina stvari, a samo neke od njih imaju nedostatke, kupac moe raskinuti ugovor samo u pogledu tih stvari, a ne i ostalih. (2) Ako stvari ine jednu cjelinu tako da bi njihovo razdvajanje bilo tetno, kupac moe raskinuti cio ugovor, ili ako on ipak izjavi da raskida ugovor samo u pogledu stvari sa nedostatkom, prodavac moe raskinuti ugovor i u pogledu ostalih stvari. Gubljenje prava da se raskine ugovor zbog nedostatka lan 503 (1) Kupac gubi pravo da raskine ugovor zbog nedostatka stvari kad mu je nemogue da vrati stvar ili da je vrati u stanju u kome ju je primio. (2) Kupac moe raskinuti ugovor zbog nekog nedostatka stvari ako je stvar potpuno ili djelimino propala ili oteena usljed nedostatka koji opravdava raskidanje ugovora, ili usljed nekog dogaaja koji ne potie od njega ni od nekog lica za koje on odgovara. (3) Isto vrijedi ako je stvar potpuno ili djelimino propala ili oteena usljed obaveze kupca da pregleda stvar, ili ako je kupac prije nego to je otkriven nedostatak potroio ili izmijenio jedan dio stvari u toku njene redovne upotrebe, kao i ako je oteenje ili izmjena bez znaaja. Ouvanje ostalih prava lan 504 Kupac koji je zbog nemogunosti da vrati stvar ili da je vrati u stanju u kome je primio izgubio pravo da raskine ugovor, zadrava ostala prava koja mu daje zakon zbog postojanja nekog nedostatka. Dejstva raskida zbog nedostatka lan 505 (1) Raskid ugovora zbog nedostatka stvari proizvodi ista dejstva kao i raskid dvostranih ugovora zbog neispunjenja. (2) Kupac duguje prodavcu naknadu za korist od stvari i kad mu je nemogue da je vrati cijelu ili njen jedan dio, a ugovor je ipak raskinut.

104
Snienje cijene lan 506 Snienje cijene se vri prema odnosu izmeu vrijednosti stvari bez nedostatka i vrijednosti stvari sa nedostatkom, u vrijeme zakljuenja ugovora. Postupno otkrivanje nedostataka lan 507 Kupac koji je postigao snienje cijene zbog postojanja nekog nedostatka moe raskinuti ugovor ili zahtijevati novo snienje cijene ako se naknadno otkrije neki drugi nedostatak. Gubitak prava lan 508 (1) Prava kupca koji je blagovremeno obavijestio prodavca o postojanju nedostatka gase se po isteku jedne godine, raunajui od dana slanja obavjetenja prodavcu, izuzev ako je prodavevom prevarom kupac bio sprijeen da ih upotrijebi. (2) Kupac koji je blagovremeno obavijestio prodavca o postojanju nedostatka moe poslije proteka ovog roka, ako jo nije isplatio cijenu, istai svoj zahtjev da se cijena snizi ili da mu se naknadi teta kao prigovor protiv prodavevog zahtjeva da mu se isplati cijena. III. GARANCIJA ZA ISPRAVNO FUNKCIONISANJE PRODATE STVARI Odgovornost prodavca i proizvoaa lan 509 (1) Kad je prodavac neke maine, motora, kakvog aparata, ili drugih slinih stvari koje spadaju u takozvanu tehniku robu predao kupcu garantni list kojim proizvoa garantuje ispravno funkcionisanje stvari u toku odreenog vremena, raunajui od njene predaje kupcu, kupac moe, ako stvar ne funkcionie ispravno, zahtijevati od prodavca ili od proizvoaa da stvar opravi u razumnom roku ili ako to ne uini da mu umjesto nje preda stvar koja funkcionie ispravno. (2) Ovim pravilima ne dira se u pravila o odgovornosti prodavca za nedostatke stvari. (3) U garantnom listu moraju biti navedena prava iz garancije koja pripadaju kupcu, i jasno navedeno da garancija ne utie na ostala prava koja pripadaju kupcu po drugim pravnim osnovama. (4) Garantni list mora sadravati pojedinosti koje su potrebne kupcu za ostvarivanje njegovih prava, a posebno trajanje garancije i teritorijalno podruje vaenja, kao i ime, odnosno naziv i adresu lica koje je izdalo garanciju. Traenje opravke ili zamjene lan 510 (1) Kupac moe zbog neispravnog funkcionisanja zahtijevati od prodavca, odnosno od proizvoaa opravku ili zamjenu stvari u toku garantnog roka, bez obzira na to kad se nedostatak u funkcionisanju pojavio. (2) Kupac ima pravo na naknadu tete koju je pretrpio usljed toga to je bio lien upotrebe stvari od trenutka traenja opravke ili zamjene do njihovog izvrenja.

105
Produenje garantnog roka lan 511 (1) U sluaju manje opravke, garantni rok se produava onoliko koliko je kupac bio lien upotrebe stvari. (2) Kad je zbog neispravnog funkcionisanja izvrena zamjena stvari ili njena bitna opravka, garantni rok poinje tei ponovo od zamjene, odnosno od vraanja opravljene stvari. (3) Ako je zamijenjen ili bitno opravljen samo neki dio stvari, garantni rok poinje tei ponovo samo za taj dio. Raskidanje ugovora i snienje cijene lan 512 Ako prodavac ne izvri u razumnom roku opravku ili zamjenu stvari, kupac moe raskinuti ugovor ili sniziti cijenu i zahtijevati naknadu tete. Trokovi i rizik lan 513 (1) Prodavac, odnosno proizvoa je duan da o svom troku prenese stvar do mjesta gdje treba da se opravi, odnosno zamijeni, kao i da popravljenu, odnosno zamijenjenu stvar vrati natrag kupcu. (2) Za to vrijeme prodavac, odnosno proizvoa snosi rizik za propast ili oteenje stvari. Odgovornost kooperanata lan 514 Kad je u izradi pojedinih djelova stvari ili u izvrenju pojedinih radnji uestvovalo vie samostalnih proizvoaa, njihova odgovornost prema finalnom proizvoau za neispravno funkcionisanje stvari koje potie od tih djelova ili od tih radnji prestaje kad prestane odgovornost finalnog proizvoaa prema kupcu stvari. Gubitak prava lan 515 Prava kupca prema proizvoau po osnovu garantnog lista gase se po isteku jedne godine raunajui od dana kad je traio od njega opravku ili zamjenu stvari. Odsjek 3. ODGOVORNOST ZA PRAVNE NEDOSTATKE (ZATITA OD EVIKCIJE) Pravni nedostaci lan 516 (1) Prodavac odgovara ako na prodatoj stvari postoji neko pravo treeg koje iskljuuje, umanjuje ili ograniava kupevo pravo, a o ijem postojanju kupac nije obavijeten, niti je pristao da uzme stvar optereenu tim pravom. (2) Prodavac nekog drugog prava garantuje da ono postoji i da nema pravnih smetnji za njegovo ostvarenje.

106
Obavjetavanje prodavca lan 517 Kad se pokae da tree lice polae neko pravo na stvar, kupac je duan obavijestiti prodavca o tome, izuzev kad je to prodavcu ve poznato, i pozvati ga da u razumnom roku oslobodi stvar od prava ili pretenzije treeg ili, kad su predmet ugovora stvari odreene po rodu, da mu isporui drugu stvar bez pravnog nedostatka. Sankcije pravnih nedostataka lan 518 (1) Ako prodavac ne postupi po zahtjevu kupca, u sluaju oduzimanja stvari od kupca ugovor se raskida po samom zakonu, a u sluaju umanjenja ili ogranienja kupevog prava, kupac moe po svom izboru raskinuti ugovor ili zahtijevati srazmjerno snienje cijene. (2) Ako prodavac ne udovolji kupevom zahtjevu da u razumnom roku oslobodi stvar od prava ili pretenzija treeg, kupac moe raskinuti ugovor ako se zbog toga njegova svrha ne moe ostvariti. (3) U svakom sluaju kupac ima pravo na naknadu pretrpljene tete. (4) Ako je kupac u asu zakljuenja ugovora znao za mogunost da mu stvar bude oduzeta, ili da njegovo pravo bude smanjeno ili ogranieno, nema pravo na naknadu tete ako se ta mogunost ostvari, ali ima pravo da zahtijeva vraanje, odnosno snienje cijene. Kad kupac ne obavijesti prodavca lan 519 Kupac koji se, ne obavjetavajui prodavca, upustio u spor sa treim i spor izgubio, moe se pozvati na prodavevu odgovornost za pravne nedostatke, izuzev ako prodavac dokae da je on raspolagao sredstvima da se odbije zahtjev treeg lica. Kad je pravo treeg oigledno osnovano lan 520 (1) Kupac ima pravo pozvati se na prodavevu odgovornost za pravne nedostatke i kad je bez obavjetenja prodavca i bez spora priznao oigledno osnovano pravo treeg. (2) Ako je kupac isplatio treem izvjesnu svotu novca da bi odustao od svog oiglednog prava, prodavac se moe osloboditi svoje odgovornosti ako naknadi kupcu isplaenu svotu i pretrpljenu tetu. Kad kupac zadri stvar po nekom drugom osnovu lan 521 Kupac ima pravo da raskine ugovor i da od prodavca zahtijeva povraaj cijene i naknadu tete ako stvar zadri u svojoj imovini po nekom drugom osnovu, a ne po osnovu kupovine. Ugovorno ogranienje ili iskljuenje prodaveve odgovornosti lan 522 (1) Odgovornost prodavca za pravne nedostake moe se ugovorom ograniiti ili sasvim iskljuiti.

107
(2) Ako je u vrijeme zakljuenja ugovora prodavcu bio poznat ili mu nije mogao ostati nepoznat neki nedostatak u njegovom pravu, odredba ugovora o ogranienju ili o iskljuenju odgovornosti za pravne nedostatke je nitava. Ogranienja javno - pravne prirode lan 523 Prodavac odgovara i za posebna ogranienja javno-pravne prirode koja kupcu nijesu bila poznata, ako je on za njih znao ili je znao da se mogu oekivati, a nije ih kupcu saoptio. Gubitak prava lan 524 (1) Pravo kupca po osnovu pravnih nedostataka gasi se istekom godine dana od saznanja za postojanje prava treeg. (2) Ako je tree lice prije isteka tog roka pokrenulo spor, a kupac pozvao prodavca da se u spor umijea, pravo kupca se gasi tek istekom est mjeseci po pravosnano okonanom sporu. ODJELJAK 4. OBAVEZE KUPCA Odsjek 1. ISPLATA CIJENE Vrijeme i mjesto isplate lan 525 (1) Kupac je duan da plati cijenu u vrijeme i na mjestu odreenom u ugovoru. (2) U nedostatku ugovorne odredbe ili drukijih obiaja, plaanje se vri u asu i u mjestu u kome se vri predaja stvari. (3) Ako se cijena ne mora platiti u asu predaje, plaanje se vri u prebivalitu, odnosno sjeditu prodavca. Kamata u sluaju prodaje na kredit lan 526 (1) Kupac duguje kamatu na cijenu od dana odreenog za njenu isplatu. (2) Ako stvar prodata na kredit daje plodove ili kakve druge koristi, kupac duguje kamatu od kad mu je stvar predata bez obzira na to da li je dospjela obaveza za isplatu cijene. Isplata cijene u sluaju uzastopnih isporuka lan 527 (1) U sluaju uzastopnih isporuka kupac je duan da isplati cijenu za svaku isporuku u asu njenog preuzimanja, izuzev ako je to drugo ugovoreno ili proizlazi iz okolnosti posla. (2) Ako je u ugovoru sa uzastopnim isporukama kupac dao prodavcu predujam, prve isporuke naplauju se iz predujma, ako nije to drugo ugovoreno.

108
Odsjek 2. PREUZIMANJE STVARI lan 528 (1) Preuzimanje stvari se sastoji u preduzimanju potrebnih radnji da bi predaja bila mogua, kao i u odnoenju stvari. (2) Ako kupac bez opravdanog razloga odbije da preuzme stvar ija mu je predaja ponuena na ugovoren ili uobiajen nain i na vrijeme, prodavac moe, ako ima osnovanog razloga da posumnja da kupac nee isplatiti cijenu, izjaviti da raskida ugovor.

ODJELJAK 5. OBAVEZA UVANJA STVARI ZA RAUN SAUGOVORNIKA Sluajevi obaveze uvanja lan 529 (1) Kad je zbog kupeve docnje rizik preao na kupca prije predaje stvari, prodavac je duan da uva stvar sa panjom dobrog privrednika, odnosno dobrog domaina i u tom cilju preduzme potrebne mjere. (2) Obaveza uvanja stvari u smislu stava 1 ovog lana odnosi se i na kupca, kad mu je stvar uruena, a on hoe da je vrati prodavcu usljed raskida ugovora, ili ako je zahtijevao drugu stvar umjesto nje. (3) U sluajevima iz st. 1 i 2 ovog lana ugovorna strana koja je duna da preduzme mjere za ouvanje stvari ima pravo na naknadu trokova potrebnih radi ouvanja stvari. Kad kupac nee da primi stvar koja mu je upuena lan 530 Kupac koji nee da primi stvar koja mu je upuena u mjesto opredjeljenja i tamo stavljena na raspolaganje, duan je da je preuzme za raun prodavca, ako ovaj nije prisutan u mjestu opredjeljenja niti tamo ima nekog koji bi je za njega preuzeo, a pod uslovom da je to mogue bez isplate cijene i bez veih nezgoda ili pretjeranih trokova. Prava strane dune da uva stvar lan 531 Ugovorna strana koja je prema odredbama l. 529 i 530 ovog zakona duna da preduzme mjere za uvanje stvari moe je, pod uslovima i sa posljedicama navedenim u odredbama ovog zakona o polaganju kod suda i prodaji dugovane stvari, poloiti kod suda, predati na uvanje nekom drugom ili prodati je za raun druge strane.

109
ODJELJAK 6. NAKNADE TETE U SLUAJU RASKIDA PRODAJE Opte pravilo lan 532 Kad je prodaja raskinuta zbog povrede ugovora od jedne ugovorne strane, druga strana ima pravo na naknadu tete koju zbog toga trpi, prema optim pravilima o naknadi tete nastale povredom ugovora. Kad stvar ima tekuu cijenu lan 533 (1) Kad je prodaja raskinuta zbog povrede ugovora od strane jedne ugovorne strane, a stvar ima tekuu cijenu, druga strana moe da zahtijeva razliku izmeu cijene odreene ugovorom i tekue cijene na dan raskida ugovora na tritu mjesta u kome je posao obavljen kao i naknadu svih razumih trokova nastalih zbog neizvrenja. (2) Ako na tritu mjesta u kome je posao obavljen nema tekue cijene, za izraunavanje visine naknade uzima se u raun tekua cijena trita koje bi ga moglo zamijeniti u datom sluaju, kojoj treba dodati razliku u trokovima prevoza. Kad je izvrena prodaja ili kupovina radi pokria lan 534 (1) Kad je predmet prodaje izvjesna koliina stvari odreenih po rodu, pa jedna strana ne izvri svoju obavezu na vrijeme, druga strana moe izvriti prodaju radi pokria, odnosno kupovinu radi pokria, i zahtijevati razliku izmeu cijene odreene ugovorom i cijene prodaje, odnosno kupovine radi pokria kao i naknadu svih razumnih trokova nastalih zbog neizvrenja. (2) Prodaja, odnosno kupovina radi pokria mora biti izvrena u razumnom roku i na razuman nain. (3) O izvrenoj prodaji, odnosno kupovini povjerilac je duan da obavijesti dunika. Naknada ostale tete lan 535 Pored prava na naknadu tete prema pravilima iz l. 533 i 534 ovog zakona, ugovoru vjerna strana ima pravo i na naknadu vee tete, ukoliko ju je pretrpjela. ODJELJAK 7. SLUAJEVI PRODAJE SA NAROITIM POGODBAMA Odsjek 1. PRODAJA SA PRAVOM PREE KUPOVINE Pojam lan 536 Ugovornom odredbom o pravu pree kupovine obavezuje se kupac da izvijesti prodavca o namjeravanoj prodaji stvari odreenom licu, kao i o uslovima te prodaje, i da mu ponudi da on stvar kupi za istu cijenu.

110
Rokovi za vrenje prava i za isplatu cijene lan 537 (1) Prodavac je duan da obavijesti kupca na pouzdan nain o svojoj odluci da se koristi pravom pree kupovine u roku od mjesec dana, raunajui od dana kad ga je kupac obavijestio o namjeravanoj prodaji treem licu. (2) Istovremeno sa izjavom da on kupuje stvar, prodavac je duan da isplati cijenu dogovorenu sa treim licem, ili je poloi kod suda. (3) Ako je u ugovoru sa treim predvien rok za isplatu cijene, prodavac se moe koristiti tim rokom samo ako prui dovoljno obezbjeenje. Mogunost nasljeivanja i otuenja lan 538 Pravo pree kupovine pokretnih stvari ne moe se ni otuiti ni naslijediti, ukoliko zakonom nije drukije odreeno. U sluaju prinudne javne prodaje lan 539 (1) U sluaju prinudne javne prodaje prodavac se ne moe pozivati na svoje pravo pree kupovine. (2) Prodavac ije je pravo pree kupovine bilo upisano u javnoj knjizi moe zahtijevati ponitenje javne prodaje, ako nije bio posebno pozvan da joj prisustvuje. Trajanje prava pree kupovine lan 540 (1) Pravo pree kupovine prestaje poslije pet godina od zakljuenja ugovora, ako nije ugovoreno da e ono prestati ranije. (2) Ugovoren dui rok svodi se na rok od pet godina. Kad je izvren prenos svojine bez obavjetavanja prodavca lan 541 (1) Ako je kupac prodao stvar i prenio svojinu na treeg ne obavjetavajui prodavca, i ako je treem bilo poznato ili mu nije moglo ostati nepoznato da prodavac ima pravo pree kupovine, prodavac moe, u roku od est mjeseci raunajui od dana kad je saznao za ovaj prenos, zahtijevati da se prenos poniti i da se stvar njemu ustupi pod istim uslovima. (2) Ako je kupac netano obavijestio prodavca o uslovima prodaje treem, i ako je treem to bilo poznato ili mu nije moglo ostati nepoznato, ovaj rok od est mjeseci poinje tei od dana kad je prodavac saznao za tane uslove ugovora. (3) Pravo pree kupovine prestaje u svakom sluaju po proteku pet godina od prenosa svojine stvari na treeg. Zakonsko pravo pree kupovine lan 542 (1) Za odreena lica pravo pree kupovine moe biti ustanovljeno zakonom. (2) Trajanje zakonskog prava pree kupovine nije ogranieno.

111
(3) Lica koja po samom zakonu imaju pravo pree kupovine moraju biti obavijetena pismeno o namjeravanoj prodaji i o njenim uslovima, inae imaju pravo da zahtijevaju ponitenje prodaje. (4) Pravila o prodaji sa pravom pree kupovine shodno se primjenjuju i na zakonsko pravo pree kupovine. Odsjek 2. KUPOVINA NA PROBU Pojam lan 543 (1) Kad je ugovoreno da kupac uzima stvar pod uslovima da je isproba da bi utvrdio da li odgovara njegovim eljama, duan je o tome da li ostaje pri ugovoru obavijestiti prodavca u roku utvrenom ugovorom ili obiajem, a ako takvog nema, onda u primjerenom roku koji mu bude odredio prodavac, inae se smatra da je odustao od ugovora. (2) Ako je stvar predata kupcu da bi je isprobao do odreenog roka, a on je ne vrati bez odlaganja po isteku roka ili ne izjavi prodavcu da odustaje od ugovora, smatra se da je ostao pri ugovoru. Objektivna proba lan 544 Kad je proba ugovorena da bi se utvrdilo da li stvar ima odreeno svojstvo ili da li je podobna za odreenu upotrebu, opstanak ugovora ne zavisi od kupevog nahoenja, ve od toga da li ova zaista ima ta svojstva, odnosno da li je podobna za odreenu upotrebu. Rizik lan 545 Rizik sluajne propasti ili oteenja stvari predate kupcu radi probe snosi prodavac do kupeve izjave da ostaje pri ugovoru, odnosno do isteka roka kada je kupac bio duan vratiti stvar prodavcu. Kupovina po pregledu, odnosno sa rezervom probanja lan 546 Odredbe o kupovini na probu shodno se primjenjuju na kupovinu po pregledu i na kupovinu sa rezervom probanja. Odsjek 3. PRODAJA PO UZORKU ILI MODELU lan 547 (1) U sluaju prodaje po uzorku ili modelu kod ugovora u privredi ako stvar koju je prodavac predao kupcu nije saobrazna uzorku ili modelu, prodavac odgovara po propisima o odgovornosti prodavca za materijalne nedostatke stvari, a u drugim sluajevima po propisima o odgovornosti za neispunjenje obaveza.

112
(2) Prodavac ne odgovara za nedostatak saobraznosti ako je uzorak, odnosno model podnio kupcu samo radi obavjetenja i priblinog odreivanja osobine stvari, bez obeanja saobraznosti. Odsjek 4. PRODAJA SA SPECIFIKACIJOM lan 548 (1) Ako je ugovorom zadrano pravo za kupca da docnije odredi oblik, mjeru ili koje druge pojedinosti stvari, a kupac ne izvri ovu specifikaciju do ugovorenog datuma, ili do proteka razumnog roka raunajui od prodavevog traenja da to uini, prodavac moe izjaviti da raskida ugovor ili obaviti specifikaciju prema onome to mu je poznato o kupevim potrebama. (2) Ako sam prodavac obavi specifikaciju, duan je da obavijesti kupca o njenim pojedinostima i odredi mu razuman rok da sam izvri drukiju specifikaciju. (3) Ako kupac ne iskoristi ovu mogunost, obavezna je specifikacija koju je izvrio prodavac. Odsjek 5. PRODAJA SA ZADRAVANJEM PRAVA SVOJINE Uslovi lan 549 (1) Prodavac odreene pokretne stvari moe posebnom odredbom ugovora zadrati pravo svojine i poslije predaje stvari kupcu, sve dok kupac ne isplati cijenu u potpunosti. (2) Zadravanje prava svojine ima dejstva prema kupevim povjeriocima samo ako je uinjeno u obliku javno ovjerene isprave, prije kupevog steaja ili prije plenidbe stvari. (3) Na pokretnim stvarima o kojima se vode posebne javne knjige moe se zadrati pravo svojine samo ako je to predvieno propisima o ureenju i voenju tih knjiga. Rizik lan 550 Rizik sluajne propasti ili oteenja stvari snosi kupac od asa kad mu je stvar predata. Odsjek 6. PRODAJA SA OBRONIM OTPLATAMA CIJENE Pojam lan 551 (1) Ugovorom o prodaji pokretne stvari sa obronim otplatama cijene obavezuje se prodavac da preda kupcu odreenu pokretnu stvar prije nego to mu cijena bude potpuno isplaena, a kupac se obavezuje da isplati njenu cijenu u obrocima, u odreenim vremenskim razmacima. (2) Odredbe ovog odsjeka o prodaji sa obronim otplatama cijene primjenjuju se samo ako je kupac fiziko lice.

113
Forma ugovora lan 552 (1) Ugovor o prodaji sa obronim otplatama cijene mora biti sastavljen u pisanoj formi. (2) Nitav je ugovor koji nije sastavljen u pisanoj formi. Bitni sastojci ugovora lan 553 (1) Pored stvari i njene cijene u prodaji za gotovo, u ispravi o ugovoru moraju pod prijetnjom nitavosti biti navedeni: ukupan iznos svih obronih otplata, raunajui i onu koja je izvrena u asu zakljuenja ugovora, iznos pojedinih otplata, njihov broj i njihovi rokovi. (2) Isprava o ugovoru mora pod prijetnjom nitavosti sadrati odredbu da kupac moe odustati od ugovora ako to pisano saopti prodavcu u roku od sedam dana od potpisivanja isprave i da se ovog prava kupac ne moe odrei unaprijed. Pravo kupca da isplati cijenu odjednom lan 554 (1) Kupac moe uvijek isplatiti odjednom ostatak dune cijene. (2) Taj ostatak se isplauje ist, bez ugovornih kamata i bez trokova. (3) Nitava je suprotna odredba ugovora. Raskidanje ugovora i zahtjev potpune isplate cijene lan 555 (1) Prodavac moe raskinuti ugovor ako kupac doe u docnju sa poetnom otplatom. (2) Poslije isplate poetne otplate prodavac moe raskinuti ugovor ako kupac doe u docnju s najmanje dvije uzastopne otplate, koje predstavljaju najmanje osminu cijene. (3) Izuzetno, prodavac moe raskinuti ugovor kad kupac doe u docnju sa isplatom samo jedne otplate, ako za isplatu cijene nije predvieno vie od etiri otplate. (4) U sluajevima predvienim u st. 2 i 3 ovog lana prodavac moe, umjesto da raskine ugovor, zahtijevati od kupca isplatu cijelog ostatka cijene, ali je prije tog zahtjeva duan ostaviti kupcu naknadni rok od petnaest dana. Sudsko produenje rokova otplate lan 556 Na traenje kupca sud moe, kad to okolnosti sluaja opravdavaju, produiti rokove za isplatu zadocnjelih otplata, ako kupac da obezbjeenje da e izvriti svoje obaveze, i ako usljed toga prodavac ne trpi tetu. Nitavost ugovorne kazne lan 557 Nitava je odredba ugovora o ugovornoj kazni za sluaj raskida ugovora, kao i za sluaj da kupac doe u docnju sa isplatom nekog obroka cijene.

114
Raskid ugovora lan 558 (1) U sluaju raskida ugovora prodavac je duan da vrati kupcu primljene otplate sa zakonskom kamatom od dana kada ih je primio i naknadi mu nune trokove koje je uinio za stvar. (2) Sa svoje strane kupac je duan da vrati prodavcu stvar u stanju u kome je bila kad mu je bila predata i da mu naknadu za njeno upotrebljavanje do raskida ugovora. Primjena pravila o prodaji sa obronim otplatama cijene lan 559 (1) Pravila o prodaji sa obronim otplatama cijene vae i u sluaju drugih pogodbi koje imaju istu sutinu (na primjer ugovor o zakupu sa odredbom da e stvar koja je data u zakup prei u svojinu zakupca ako bude plaao zakupninu za odreeno vrijeme). (2) Pravila o prodaji sa obronim otplatama cijene primjenjivae se i u sluaju zajma datog kupcu i namijenjenog za kupovinu odreenih stvari ako su se zajmodavac i prodavac sporazumjeli da kupac za stvar koju mu je prodavac prodao otplauje zajmodavcu cijenu u obrocima, prema ugovoru zakljuenom izmeu kupca i prodavca. Nitavost odredbi nepovoljnih za kupca lan 560 Nitave su odredbe ugovora o prodaji sa obronim otplatama cijene, koje bi bile nepovoljnije za kupca od odredbi ove glave, osim odredbi o zadravanju prava svojine. Glava VIII RAZMJENA Pojam lan 561 (1) Ugovorom o razmjeni svaka ugovorna strana obavezuje se prema svom saugovorau da prenese na njega svojinu neke stvari i da mu je u tu svrhu preda. (2) Predmet razmjene mogu biti i druga prenosiva prava. Dejstva ugovora o razmjeni lan 562 Iz ugovora o razmjeni nastaju za svaku ugovornu stranu obaveze i prava koje iz ugovora o prodaji nastaju za prodavca.

115
Glava IX PRODAJNI NALOG Pojam lan 563 (1) Ugovorom o prodajnom nalogu obavezuje se nalogoprimac da odreenu pokretnu stvar koju mu je predao nalogodavac proda za odreenu cijenu u odreenom roku ili da u tom roku vrati nalogodavcu. (2) Prodajni nalog ne moe se opozvati. Rizik za propast i oteenje stvari lan 564 Stvar predata nalogoprimcu ostaje nalogodaveva i on snosi rizik njene sluajne propasti ili oteenja, ali ne moe raspolagati njom dok mu ne bude vraena. Kad se smatra da je nalogoprimac kupio stvar lan 565 (1) Ako nalogoprimac ne proda stvar i ne preda odreenu cijenu nalogodavcu do odreenog roka niti je vrati u tom roku, smatra se da je on stvar kupio. (2) Povjerioci nalogoprimca ne mogu zaplijeniti stvar dok on ne isplati cijenu nalogodavcu. Glava X ZAJAM ODJELJAK 1. OPTE ODREDBE Pojam lan 566 Ugovorom o zajmu obavezuje se zajmodavac da preda u svojinu zajmoprimcu odreenu koliinu novca ili kojih drugih zamjenljivih stvari, a zajmoprimac se obavezuje da mu vrati poslije izvjesnog vremena istu koliinu novca, odnosno istu koliinu stvari iste vrste i kvaliteta. Kamata lan 567 (1) Zajmoprimac se moe obavezati da uz glavnicu duguje i kamatu. (2) U ugovorima u privredi zajmoprimac duguje kamatu i ako ona nije ugovorena.

116
ODJELJAK 2. OBAVEZE ZAJMODAVCA Predaja obeanih stvari lan 568 (1) Zajmodavac je duan da preda odreene stvari u ugovoreno vrijeme, a ako rok za predaju nije odreen, onda kad to zajmoprimac zatrai. (2) Pravo zajmoprimca da trai predaju odreenih stvari zastarijeva za tri meseca od dolaska zajmodavca u docnju, a u svakom sluaju za godinu dana od zakljuenja ugovora. Loe materijalne prilike zajmoprimca lan 569 (1) Ako se pokae da su materijalne prilike zajmoprimca takve da je neizvjesno da li e on biti u stanju da vrati zajam, zajmodavac moe odbiti da izvri svoju obavezu predaje obeanih stvari, ako u vrijeme zakljuenja ugovora nije to znao, kao i ako se pogoranje zajmoprimevih materijalnih prilika dogodilo poslije zakljuenja ugovora. (2) Zajmodavac je duan da izvri svoju obavezu ako mu zajmoprimac ili ko drugi za njega prui dovoljno obezbjeenje. teta zbog nedostataka pozajmljenih stvari lan 570 (1) Zajmodavac je duan da naknadi zajmoprimcu tetu koja bi mu bila prouzrokovana zbog materijalnih nedostataka pozajmljenih stvari. (2) Ako je zajam bez naknade, zajmodavac je duan da naknadi tetu samo ako su mu nedostaci stvari bili poznati ili mu nijesu mogli ostati nepoznati, a on o njima nije obavijestio zajmoprimca. ODJELJAK 3. OBAVEZE ZAJMOPRIMCA Rok vraanja zajma lan 571 (1) Zajmoprimac je duan da vrati u ugovorenom roku istu koliinu stvari, iste vrste i kvaliteta. (2) Ako ugovorne strane nijesu odredile rok za vraanje zajma, niti se on moe odrediti iz okolnosti zajma, zajmoprimac je duan vratiti zajam po isteku primjerenog roka koji ne moe biti krai od dva mjeseca raunajui od zajmodavevog traenja da mu se zajam vrati. Izbor prilikom vraanja zajma lan 572 (1) Ako u zajam nije dat novac, a ugovoreno je da e zajmoprimac vratiti zajam u novcu, zajmoprimac je ovlaen da po svom izboru vrati pozajmljene stvari ili iznos novca koji odgovara vrijednosti tih stvari u vrijeme i u mjestu koji su ugovorom odreeni za vraanje.

117
(2) Odredba iz stava 1 ovog lana primjenjuje se i u sluaju kad nije mogue vratiti istu koliinu stvari, iste vrste i istog kvaliteta. Odustajanje od ugovora lan 573 Zajmoprimac moe odustati od ugovora prije nego to mu zajmodavac preda odreene stvari, ali ako bi zbog toga bilo kakve tete za zajmodavca, duan je naknaditi je. Vraanje zajma prije roka lan 574 Zajmoprimac moe vratiti zajam i prije roka odreenog za vraanje, ali je duan da obavijesti zajmodavca unaprijed o svojoj namjeri i naknadi mu tetu. ODJELJAK 4. Namjenski zajam lan 575 Ako je ugovorom odreena svrha u koju zajmoprimac moe upotrijebiti pozajmljeni novac, pa ga on upotrijebi u neku drugu svrhu, zajmodavac moe izjaviti da raskida ugovor. Glava XI POKLON ODJELJAK 1. OPTE ODREDBE Pojam lan 576 Ugovorom o poklonu obavezuje se poklonodavac da na poklonoprimca prenese bez naknade pravo svojine ili neko drugo pravo, ili da mu na koji drugi nain uini kakvu korist na teret svoje imovine. Forma lan 577 (1) Za punovanost ugovora o poklonu nepokretnih stvari potrebno je da bude zakljuen u pisanoj formi i ovjeren u skladu sa propisima. (2) Punovaan je usmeni poklon pokretnih stvari, ako su predate poklonoprimcu. (3) Ako na pisanu ponudu poklona ponueni ne izjavi pismeno ili usmeno u odreenom ili zakonskom roku da je ne prihvata, smatrae se da je ponudu prihvatio, izuzev ako ga je ponudilac obavijestio da e njegovo utanje smatrati kao odbijanje ponude. (4) Kad se poklon ini ugovorom u korist treeg, prihvatanje poklonoprimca ne mora biti u pisanoj formi.

118
Sposobnost za davanje poklona lan 578 (1) Poklon moe uiniti samo potpuno poslovno sposobno lice. (2) Poklonodavac koji u asu zakljuenja ugovora nije (iz bilo kog razloga) mogao shvatiti smisao ili domaaj svog postupka, kao i njegovi nasljednici mogu zahtijevati ponitenje poklona u roku od godine dana, raunajui od dana kada je poklon uinjen. Sposobnost za primanje poklona lan 579 (1) Poklon moe primiti i poslovno nesposobno lice. (2) Zakonski zastupnik poslovno nesposobnog poklonoprimca moe, izjavom poklonodavcu raskinuti poklon primljen bez njegove dozvole. Poklon o povremenom davanju lan 580 (1) Ugovor o poklonu kojim se poklonodavac obavezao na povremena davanja prestaje smru poklonoprimca. (2) U sluaju smrti poklonodavca obaveze iz takvog ugovora prelaze na njegove nasljednike, izuzev ako iz ugovora proizlazi to drugo.

ODJELJAK 2. POKLON SA TERETOM ILI NALOGOM lan 581 (1) Ugovorom o poklonu moe poklonodavac zadrati za sebe, ili za drugog, neko pravo, ili naloiti poklonoprimcu da neto uini, ili da se od neega uzdri, ili da neto dozvoli drugome. (2) Ako poklonoprimac ne izvri nalog ni u naknadnom primjerenom roku, poklonodavac moe raskinuti ugovor i zahtijevati da poklonoprimac vrati to je primio, izuzev kad je neko trei stekao pravo da zahtijeva izvrenje naloga. (3) Nasljednici poklonodavca mogu raskinuti ugovor o poklonu zbog neizvrenja naloga samo kad je to predvieno ugovorom o poklonu. (4) Poslije smrti poklonodavca izvrenje naloga mogu zahtijevati njegovi nasljednici, a kad je u pitanju nalog koji se tie javnog interesa, izvrenje naloga moe zahtijevati nadleni organ. (5) Ako je za izvrenje naloga potrebno vie sredstava nego to iznosi vrijednost poklona, ili ako izvrenje naloga bude oteano iz bilo kog uzroka, poklonoprimac se moe osloboditi naloene dunosti vraanjem primljenog. Uzajamni pokloni lan 582 Ako je ugovoreno da e poklonoprimac uzvratiti poklonom, poklanjanje postoji samo u pogledu vee vrijednosti poklona.

119
Mjeoviti poklon lan 583 (1) Ako u teretnom pravnom poslu vrijednost uzajamnih davanja nije jednaka, razlika u vrijednosti smatra se poklonom samo ako je postojala namjera da se poklon uini. (2) Takav poklon ne moe se pobijati zbog prekomjernog oteenja. ODELJAK 3. ODGOVORNOST POKLONODAVCA Odgovornost za neispunjavanja ili zadocnjenje lan 584 (1) Poklonodavac odgovara za neispunjenje svoje obaveze, kao i za zadocnjenje sa ispunjenjem, samo ako je ono namjerno ili potie od njegove krajnje nepanje. (2) U sluaju zadocnjenja sa ispunjenjem novanog poklona, poklonodavac duguje zakonsku kamatu od podnoenja tube. Odgovornost za materijalne i pravne nedostatke lan 585 (1) Poklonodavac ne odgovara za materijalne, kao ni za pravne nedostatke poklonjene stvari. (2) Poklonoprimac ima pravo da zahtiejva naknadu tete koju je pretrpio zbog nekog od tih nedostataka koji je poklonodavcu bio poznat ili nije mogao ostati nepoznat, a o kome ga nije obavijestio. (3) Izuzetno, poklon za uinjene usluge, kao i poklon sa teretom ili nalogom, smatra se u pogledu ovih nedostataka kao teretni posao i poklonodavac odgovara za materijalne i pravne nedostatke poklonjene stvari, ali stamo ukoliko vrijednost uinjenih usluga, odnosno vrijednost tereta ili naloga, prevazilazi vrijednost poklonjene stvari. ODJELJAK 4. OPOZIVANJE POKLONA Opozivanje poklona zbog nezahvalnosti lan 586 (1) Poklonodavac moe raskinuti ugovor ili opozvati uinjeni poklon ako poklonoprimac svojim ponaanjem prema njemu ili nekom njemu bliskom licu pokae veliku nezahvalnost. (2) Velika nezahvalnost postoji naroito kad je poklonoprimac uinio prema poklonodavcu ili nekom njemu bliskom licu (branom drugu, roditelju, djetetu) krivino djelo ili se prema njemu tee ogrijeio o neku zakonom utvrenu obavezu ili namjerno prouzrokovao veu tetu u njihovoj imovini. (3) Poklon se ne moe opozvati zbog velike nezahvalnosti koju je poklonodavac oprostio poklonoprimcu. (4) Pravo na opozivanje poklona zbog nezahvalnosti prelazi na nasljednike.

120
(5) Pravo na opozivanje prestaje po isteku jedne godine raunajui od dana kada je poklonodavac saznao za poklonoprimevu nezahvalnost, a najdalje po isteku deset godina od pokazane nezahvalnosti. (6) U sluaju opozivanja poklona zbog nezahvalnosti poklonoprimac je duan da vrati sve to je primio na ime poklona. Forma opoziva lan 587 Poklon se opoziva pisanom izjavom upuenom poklonoprimcu, a kod nepokretnosti i ovjerenim potpisom u skladu sa propisma. Prestanak prava na opoziv poklona lan 588 Pravo na opoziv poklona prestaje istekom godine dana o dana kad je lice koje ima pravo na opoziv saznalo za razlog opoziva, ako za pojedine sluajeve ovim ili posebnim zakonom nije drukije odreeno. Dejstvo opoziva lan 589 U sluaju opoziva poklona poklonoprimac je duan da vrati poklon, odnosno njegovu vrijednost prema pravilima ovog zakona o sticanju bez osnova. Opozivanje poklona zbog nemanja sredstava za ivot lan 590 (1) Poklonodavac koji nema dovoljno sredstava za ivot, ili za izdravanje lica koja je po zakonu duan izdravati, moe raskinuti ugovor, a ako je ve predao stvar poklonoprimcu, moe poklon opozvati i zahtijevati da mu poklonoprimac vrati ono to se od primljenog poklona jo nalazi u njegovoj imovini. (2) Poklonoprimac moe izbjei opozivanje ako se obavee da e davati poklonodavcu u odgovarajuoj mjeri sredstva koja mu nedostaju. (3) Poklonodavac ne moe opozvati poklon i zahtijevati njegov povraaj ako je namjerno ili grubom nemarnou doveo sebe u oskudicu ili ako je od predaje poklona proteklo deset godina za nepokretne stvari, odnosno pet godina za pokretne stvari. Odricanje od prava da se poklon opozove lan 591 Odricanje unaprijed od prava da se poklon opozove nema pravne vanosti. Pokloni koji se ne mogu opozvati lan 592 Uobiajeni prigodni pokloni, nagradni pokloni, kao i pokloni uinjeni iz zahvalnosti ne mogu se opozvati.

121
Ugovorni povraaj poklona lan 593 Punovana je odredba ugovornog povraaja poklona poklonodavcu ako poklonoprimac umre prije njega. ODJELJAK 5. POKLON ZA SLUAJ SMRTI lan 594 (1) Ugovor o poklonu u kome je predvieno da e stvar biti predata poklonoprimcu poslije smrti poklonodavca, mora biti sastavljen u formi javne isprave. (2) Poklonodavac moe raskinuti po svojoj volji ugovor o poklonu za sluaj smrti, a raspolaganje stvarima koje su predmet takvog ugovora, bilo pravnim poslom meu ivima, bilo pravnim poslom za sluaj smrti, smatra se raskidanjem ugovora u pogledu stvari obuhvaenih raspolaganjem. Glava XII ZAKUP ODJELJAK 1. OPTE ODREDBE Pojam lan 595 (1) Ugovorom o zakupu obavezuje se zakupodavac da preda odreenu stvar zakupcu na upotrebu, a ovaj se obavezuje da mu za to plaa odreenu zakupninu. (2) Upotreba obuhvata i uivanje stvari (pribiranje plodova), ako nije drukije ugovoreno ili uobiajeno. Primjena posebnih propisa lan 596 Odredbe ove glave nee se primjenjivati na zakupe ureene posebnim propisima. ODJELJAK 2. OBAVEZE ZAKUPODAVCA Predaja stvari lan 597 (1) Zakupodavac je duan da preda zakupcu zakupljenu stvar u ispravnom stanju, zajedno sa njenim pripacima. (2) Stvar je u ispravnom stanju ako je u stanju odreenom ugovorom, a u nedostatku ugovora, u stanju da moe posluiti za upotrebu radi koje je ugovor zakljuen.

122
Odravanje stvari lan 598 (1) Zakupodavac je duan da odrava stvar u ispravnom stanju za vrijeme trajanja zakupa i radi toga vri potrebne opravke na njoj. (2) Zakupodavac je duan da naknadi zakupcu trokove koje je ovaj uinio za odravanje stvari, a koje bi on sam bio duan uiniti. (3) Trokovi sitnih opravki izazvanih redovnom upotrebom stvari, kao i trokovi same upotrebe padaju na teret zakupca. (4) O upotrebi opravke zakupac je duan da obavijesti zakupodavca. Raskid ugovora i snienje zakupnine zbog opravki lan 599 (1) Ako potrebne opravke zakupljene stvari ometaju njenu upotrebu u znatnoj mjeri i za due vrijeme, zakupac moe raskinuti ugovor. (2) Zakupac ima pravo na snienje zakupnine srazmjerno ogranienju upotrebe stvari zbog tih opravki. Izmjene na zakupljenoj stvari lan 600 (1) Zakupodavac ne moe bez pristanka zakupca initi izmjene na zakupljenoj stvari za vrijeme trajanja zakupa, ukoliko bi to ometalo upotrebu stvari. (2) Ako bi izmjenama stvari bila smanjena u izvjesnoj mjeri zakupeva upotreba stvari, smanjie se i zakupnina u odgovarajuoj srazmjeri. Odgovornost za materijalne nedostatke lan 601 (1) Zakupodavac odgovara zakupcu za sve nedostatke zakupljene stvari koji smetaju njenoj ugovorenoj ili redovnoj upotrebi, bez obzira na to da li je znao za njih ili ne, kao i za nedostatke svojstava ili osobina predvienih izrino ili preutno ugovorom. (2) Ne uzimaju se u obzir nedostaci koji su manjeg znaaja. Nedostaci za koje zakupodavac ne odgovara lan 602 (1) Zakupodavac ne odgovara za nedostatke zakupljene stvari koji su u asu zakljuenja ugovora bili poznati zakupcu ili nijesu mogli ostati nepoznati. (2) Zakupodavac odgovara za nedostatak zakupljene stvari koji je zakupcu usljed krajnje nepanje ostao nepoznat, ako je on znao za taj nedostatak i namjerno proputio da o njemu obavijesti zakupca. Proirenje odgovornosti za materijalne nedostatke lan 603 Zakupodavac odgovara za sve nedostatke zakupljene stvari, ako je tvrdio da ona nema nikakvih nedostataka.

123
Ugovorno iskljuenje ili ogranienje odgovornosti lan 604 (1) Odgovornost za materijalne nedostatke zakupljene stvari moe biti ugovorom iskljuena ili ograniena. (2) Odredba ugovora kojom se ova odgovornost iskljuuje ili ograniava nitava je ako je zakupodavac znao za nedostatke i namjerno proputio da o njima obavijesti zakupca ili ako je nedostatak takav da onemoguuje upotrebu zakupljene stvari, kao i kad je zakupodavac nametnuo tu odredbu koristei svoj monopolski poloaj. Obavjetavanje zakupodavca o nedostacima i opasnostima lan 605 (1) Zakupac je duan da obavijesti zakupodavca bez nepotrebnog odlaganja o svakom nedostatku zakupljenje stvari koji bi se pokazao u toku zakupa, osim ako zakupodavac zna za nedostatak. (2) Zakupac je duan da obavijesti zakupodavca o svakoj nepredvienoj opasnosti koja bi u toku zakupa zaprijetila zakupljenoj stvari, da bi mogao preduzeti potrebne mjere. (3) Zakupac koji ne obavijesti zakupodavca o pojavljenom nedostatku ili o nastaloj opasnosti, za koje ovaj nije znao, gubi pravo na naknadu tete koju bi pretrpio zbog postojanja nedostatka ili nastale opasnosti za zakupljenu stvar, a duan je da naknadi tetu koju bi zakupodavac pretrpio zbog toga. Prava zakupca kad stvar ima neki nedostatak lan 606 (1) Ako u asu predaje zakupljena stvar ima neki nedostatak koji se ne moe otkloniti, zakupac moe, po svom izboru, raskinuti ugovor ili zahtijevati snienje zakupnine. (2) Kad stvar ima neki nedostatak koji se moe otkloniti bez veih nezgoda za zakupca, a predaja stvari u odreenom roku nije bila bitni sastojak ugovora, zakupac moe zahtijevati od zakupodavca ili otklanjanje nedostatka u primjerenom roku ili snienje zakupnine. (3) Ako zakupodavac ne otkloni nedostatak u naknadnom primjerenom roku koji mu je zakupac odredio, zakupac moe raskinuti ugovor ili zahtijevati snienje zakupnine. (4) U svakom sluaju zakupac ima pravo na naknadu tete. Nedostatak koji nastane u toku zakupa i kad stvar nema Ugovoreno ili uobiajeno svojstvo lan 607 Odredba lana 606 ovog zakona primjenjuje se i u sluaju kad u toku zakupa nastane neki nedostatak na zakupljenoj stvari i u sluajevima kad zakupljena stvar nema neko svojstvo koje po ugovoru ili obiaju treba da ima ili kad to svojstvo izgubi u toku zakupa. Odgovornost zakupodavca za pravne nedostatke lan 608 (1) Kad neko trei pretenduje da na zakupljenoj stvari ili na nekom njenom dijelu vri neko pravo i obrati se svojim zahtjevom zakupcu, kao i ako samovlasno oduzme

124
stvar od zakupca, ovaj je duan obavijestiti o tome zakupodavca, izuzev kad to ovaj ve zna, inae e odgovarati za tetu. (2) Ako se utvrdi da treem pripada neko pravo koje sasvim iskljuuje pravo zakupca na upotrebu stvari, ugovor o zakupu se raskida po samom zakonu, a zakupodavac je duan da naknadi zakupcu tetu. (3) U sluaju kad se pravom treeg samo ograniava zakupevo pravo, ovaj moe, po svom izboru, raskinuti ugovor ili zahtijevati snienje zakupnine, i u svakom sluaju naknadu tete. ODJELJAK 3. OBAVEZE ZAKUPCA Upotreba stvari prema ugovoru lan 609 (1) Zakupac je duan da upotrebljava stvar kao dobar privrednik, odnosno dobar domain. (2) Zakupac moe upotrebljavati stvar samo onako kako je odreeno ugovorom ili namjenom stvari. (3) Zakupac odgovara za tetu koja nastane upotrebom zakupljene stvari protivno ugovoru ili njenoj namjeni, bez obzira na to da li je stvar upotrebljavao on, ili neko lice koje radi po njegovom nalogu, podzakupac ili koje drugo lice kome je on omoguio da upotrebljava stvar. Otkaz zbog upotrebe protivno ugovoru lan 610 Ako zakupac i poslije opomene zakupodavca upotrebljava stvar protivno ugovoru ili njenoj namjeni ili zaputa njeno odravanje, a postoji opasnost znatne tete za zakupodavca, ovaj moe otkazati ugovor bez davanja otkaznog roka. Plaanje zakupnine lan 611 (1) Zakupac je duan da plaa zakupninu u rokovima odreenim ugovorom ili zakonom, a u nedostatku ugovora i zakona, kako je uobiajeno u mjestu gde je stvar predata zakupcu. (2) Ako nije drukije ugovoreno ili u mjestu predaje stvari uobiajeno, zakupnina se plaa polugodinje kad je stvar data u zakup za jednu ili vie godina, a ako je data za krae vrijeme, po isteku tog vremena. Otkaz zbog neplaanja zakupnine lan 612 (1) Zakupodavac moe otkazati ugovor o zakupu ako zakupac ne plati zakupninu ni u roku od 15 dana poto ga je zakupodavac pozvao na plaanje. (2) Ugovor e ostati na snazi ako zakupac isplati iznos dune zakupnine prije nego to mu otkaz bude saopten.

125
Vraanje zakupljene stvari lan 613 (1) Zakupac je duan da uva zakupljenu stvar i po prestanku zakupa vrati je neoteenu. (2) Stvar se vraa u mjestu u kome je bila predata. (3) Zakupac ne odgovara za istroenost stvari koja nastaje njenom redovnom upotrebom, kao ni za oteenja koja potiu od njene dotrajalosti. (4) Ako je za vrijeme zakupa izvrio kakve promjene na stvari, duan je vratiti je u stanje u kome je bila kad mu je predata u zakup. (5) Zakupac moe odnijeti dodatke koje je uinio na stvari ako se mogu odvojiti bez njenog oteenja, ali ih zakupodavac moe zadrati ako mu naknadi njihovu vrijednost u vrijeme vraanja. ODJELJAK 4. PODZAKUP Kad se stvari mogu dati u podzakup lan 614 (1) Ukoliko nije drukije ugovoreno, zakupac moe zakupljenu stvar dati u zakup drugome (podzakup) ili mu je po kom drugom osnovu predati na upotrebu, ali samo ako se time ne nanosi teta zakupodavcu. (2) Zakupac jemi zakupodavcu da e podzakupac upotrebljavati stvar prema ugovoru o zakupu. Kad zakupodavac moe odbiti dozvolu lan 615 Kad je za davanje zakupljene stvari u podzakup potrebna dozvola zakupodavca, ovaj je moe odbiti samo iz opravdanih razloga. Otkaz zbog nedozvoljenog podzakupa lan 616 Zakupodavac moe otkazati ugovor o zakupu ako je zakupljena stvar data u podzakup bez njegove dozvole, kad je ova prema zakonu ili prema ugovoru potrebna. Neposredni zahtjev zakupodavca lan 617 Zakupodavac moe, radi naplate svojih potraivanja od zakupca nastalih iz zakupa, zahtijevati neposredno od podzakupca isplatu iznosa koje ovaj duguje zakupcu po osnovu podzakupa. Prestanak podzakupa po samom zakonu lan 618 Podzakup prestaje u svakom sluaju kada prestane zakup.

126
ODJELJAK 5. OTUENJE ZAKUPLJENE STVARI Otuenje poslije predaje u zakup lan 619 (1) U sluaju otuenja stvari koja je prije toga predata nekom drugom u zakup pribavilac stvari stupa na mjesto zakupodavca te poslije toga prava i obaveze iz zakupa nastaju izmeu njega i zakupca. (2) Pribavilac ne moe zahtijevati od zakupca da mu preda stvar prije proteka vremena za koje je zakup ugovoren, a ako trajanje zakupa nije odreeno ni ugovorom ni zakonom, onda prije isteka otkaznog roka. (3) Za pribavioeve obaveze iz zakupa prema zakupcu odgovara prenosilac kao solidarni jemac. Pravo na zakupninu lan 620 (1) Ako nije to drugo ugovoreno, pribavilac stvari predate u zakup ima pravo na zakupninu poev od prvog narednog roka poslije pribavljanja stvari, a ako je prenosilac primio tu zakupninu unaprijed, duan je da mu je ustupi. (2) Od asa kad je obavijeten o otuenju zakupljene stvari zakupac moe isplatiti zakupninu samo pribaviocu. Otuenje zakupljene stvari prije predaje zakupcu lan 621 (1) Kad je stvar o kojoj je zakljuen ugovor o zakupu predata pribaviocu, a ne zakupcu, pribavilac stupa na mjesto zakupodavca i preuzima njegove obaveze prema zakupcu ako je u momentu zakljuenja ugovora o otuenju znao za postojanje ugovora o zakupu. (2) Pribavilac koji u momentu zakljuenja ugovora o otuenju nije znao za postojanje ugovora o zakupu, nije duan predati stvar zakupcu, a zakupac moe samo traiti naknadu tete od zakupodavca. (3) Za pribavioeve obaveze iz zakupa prema zakupcu odgovara prenosilac kao solidarni jemac. Otkaz ugovora zbog otuenja stvari lan 622 Kad usljed otuenja zakupljene stvari prava i obaveze zakupodavca preu na pribavioca, zakupac moe otkazati ugovor u svakom sluaju, potujui zakonske otkazne rokove. ODJELJAK 6. PRESTANAK ZAKUPA Protek odreenog vremena lan 623 Ugovor o zakupu zakljuen za odreeno vrijeme prestaje samim protekom vremena za koje je zakljuen, odnosno protekom vremena zakupa odreenog zakonom.

127
Preutno obnavljanje zakupa lan 624 (1) Kad po proteku vremena za koje je ugovor o zakupu bio zakljuen, zakupac produi da upotrebljava stvar, a zakupodavac se tome ne protivi, smatra se da je zakljuen nov ugovor o zakupu neodreenog trajanja, pod istim uslovima kao i prethodni. (2) Obezbjeenja koja su trea lica dala za prvi zakup prestaju protekom vremena za koje je bio zakljuen. Otkaz lan 625 (1) Ugovor o zakupu ije trajanje nije odreeno niti se moe odrediti iz okolnosti ili mjesnih obiaja prestaje otkazom koji svaka strana moe dati drugoj, potujui odreeni otkazni rok. (2) Ako duina otkaznog roka nije odreena ugovorom ili zakonom ili mjesnim obiajima, ona iznosi osam dana, s tim da otkaz ne moe biti dat u nevrijeme. (3) Ako su zakupljene stvari opasne po zdravlje, zakupac moe otkazati ugovor bez davanja otkaznog roka, ak i ako je u asu zakljuenja ugovora to znao. (4) Zakupac se ne moe odrei prava iz stava 3 ovog lana. Propast stvari usljed vie sile lan 626 (1) Zakup prestaje ako zakupljena stvar bude unitena nekim sluajem vie sile. (2) Ako zakupljena stvar bude djelimino unitena ili samo oteena, zakupac moe raskinuti ugovor ili ostati i dalje u zakupu i zahtijevati odgovarajue snienje zakupnine. Smrt lan 627 U sluaju smrti zakupca ili zakupodavca zakup se nastavlja sa njegovim nasljednicima ako nije drukije ugovoreno. Glava XIII ZAKUP STANA Pojam lan 628 Ugovorom o zakupu stana obavezuje se zakupodavac da preda stan zakupcu na upotrebu, a ovaj se obavezuje da mu za to plaa odreenu zakupninu. Forma ugovora lan 629 (1) Ugovor o zakupu stana mora biti zakljuen u pisanoj formi i ovjeren u skladu sa propisima. (2) Ugovor zakljuen suprotno stavu 1 ovog lana je nitav. (3) Ugovorom o zakupu stana ureuju se i meusobni odnosi pri upravljanju stambenom zgradom.

128
Primjena optih pravila o zakupu lan 630 Na odnose nastale povodom zakupa stana shodno se primjenjuju opte odredbe ugovora o zakupu propisane ovim zakonom. Otkaz ugovora zbog neplaanja zakupnine lan 631 (1) Zakupodavac moe otkazati ugovor o zakupu stana bez davanja otkaznog roka, ako zakupac ne plati zakupninu u dva uzastopna roka. (2) Izuzetno, ugovor o zakupu stana e ostati na snazi ako zakupac isplati iznos dune zakupnine prije nego to mu otkaz bude saopten, ili ako tada bude imao prema zakupodavcu potraivanje koje ispunjava uslove za zakonsko prebijanje. Otkaz ugovora zbog nedozvoljenog podzakupa lan 632 Zakupodavac moe otkazati ugovor o zakupu bez otkaznog roka ako je stan dat u podzakup bez njegove dozvole. Prestanak ugovora lan 633 Ugovor o zakupu stana prestaje: 1) sporazumnim raskidom; 2) protekom vremena za koje je zakljuen; 3) propau stana; 4) ako se zgrada ili dio zgrade rui na osnovu pravosnanog rjeenja nadlenog organa; 5) ako se saglasno propisu mijenja namjena stambene zgrade, odnosno stana; 6) otkazom; 7) u drugim sluajevima utvrenim zakonom. Otkaz lan 634 (1) Ugovor o zakupu stana ije trajanje nije odreeno, niti odredivo, prestaje otkazom koji svaka strana moe dati drugoj, potujui odreeni otkazni rok. (2) Ako duina otkaznog roka nije odreena ugovorom, ona iznosi tri mjeseca. Zakup sa nasljednicima lan 635 (1) U sluaju smrti zakupca ili zakupodavca, zakup se nastavlja sa njihovim nasljednicima, ako drukije nije ugovoreno. (2) U sluaju smrti zakupca, njegovi nasljednici mogu prije isteka odredenog vremena otkazati ugovor u roku od est mjeseci od njegove smrti, pazei na otkazni rok.

129
Useljenje bez pravnog osnova lan 636 (1) Ako se neko lice useli u posebne ili zajednike djelove stambene zgrade bez pravnog osnova ili ako taj osnov prestane, svako lice koje ima pravni interes moe kod organa lokalne uprave da zahtijeva njegovo iseljenje. (2) Postupak za iseljenje je hitan. (3) Protiv rjeenja, u smislu stava 1 ovog lana, moe se u roku od tri dana izjaviti alba ministarstvu nadlenom za stambene poslove, koja ne zadrava izvrenje rjeenja. Glava XIV ZAKUP POSLOVNOG PROSTORA ODJELJAK 1. Pojam i sadrina lan 637 Ugovorom o zakupu poslovnog prostora obavezuje se zakupodavac da preda zakupcu odreeni poslovni prostor na upotrebu, a zakupac se obavezuje da mu za to plati ugovorenu zakupninu. Primjena optih pravila o zakupu lan 638 Na odnose nastale povodom zakupa poslovnog prostora shodno se primjenjuju opte odredbe ugovora o zakupu propisane ovim zakonom. ODJELJAK 2. ZASNIVANJE ZAKUPA Forma ugovora lan 639 (1) Ugovor o zakupu poslovnog prostora mora biti zakljuen u pisanoj formi i ovjeren od strane nadlenog organa. (2) Ugovor zakljuen suprotno stavu 1 ovog lana je nitav. Pravo prvenstva lan 640 Ako dva ili vie zakupaca zakljue odvojeno posebne ugovore o zakupu istog poslovnog prostora, pravo na zakup ima zakupac koji je prije zakljuio ugovor o zakupu.

130
ODJELJAK 3. PRAVA I OBAVEZE UGOVORNIH STRANA Prava zakupca lan 641 (1) Ako zakupodavac ne preda zakupcu poslovni prostor u stanju utvrenom ugovorom, odnosno ovim zakonom, zakupac ima pravo da raskine ugovor o zakupu, ili trai srazmjerno snienje zakupnine, ili na teret zakupodavca sam dovede poslovni prostor u takvo stanje, ako to nije uinio zakupodavac nakon to ga je zakupac na to pozvao i ostavio mu za to primjeren rok. (2) U sluaju iz stava 1 ovoga lana, zakupac ima pravo na naknadu tete. (3) Primjerenim rokom smatra se rok u kojem se odreeni radovi mogu izvesti uzimajui u ozbir pripreme, mjesto i prilike pod kojima se radovi moraju izvesti. Popravke na poslovnom prostoru lan 642 (1) Ako za vrijeme trajanja zakupa nastane potreba da se na poslovnom prostoru, radi njegovog odravanja u stanju u kojem ga je zakupodavac duan odravati izvre popravke koje padaju na teret zakupodavca, zakupac je duan da bez odlaganja o tome pisano obavijesti zakupodavca i odredi mu za to primjeren rok. (2) Ako zakupodavac u primjerenom roku ne izvri popravke koje je duan izvriti, zakupac ima pravo da na teret zakupodavca sam izvri popravke ili raskine ugovor o zakupu. (3) Ako je zakupac sam izvrio popravke, a nije prethodno pisano obavijestio zakupodavca o potrebi popravki i ostavio mu za to primjeren rok, odgovara zakupodavcu za tetu koju ovaj trpi zbog toga proputanja, osim u sluaju hitnih popravki. Zakupnina za vrijeme popravke lan 643 (1) Za vrijeme trajanja popravki radi odravanja poslovnog prostora u stanju u kojem ga je zakupodavac duan odravati i koji padaju na teret zakupodavca, a zbog kojih zakupac nije mogao koristiti poslovni prostor, zakupac nije duan plaati zakupninu. (2) Ako se u sluaju iz stava 1 ovoga lana radi o djeliminoj ogranienosti u obavljanju poslovne djelatnosti, zakupac je duan plaati srazmjerni dio zakupnine. (3) Odredbe st. 1 i 2 ovoga lana ne odnose se na sluajeve neznatnog ometanja. (4) U sluajevima iz st. 1 i 2 ovoga lana zakupac ima pravo na naknadu tete. Radovi zakupodavca lan 644 (1) Za vrijeme trajanja zakupa zakupodavac ima pravo da izvri radove u svrhu ureenja prostora ili radi snienja trokova upotrebe odgovarajue energije i odravanja. (2) Zakupodavac je duan da tri mjeseca prije poetka radova pisano obavijesti zakupca o vrsti, poetku i obimu radova, roku trajanja radova kao i o novoj visini zakupnine. (3) Zakupac ima pravo da u roku od dva mjeseca od dana prijema obavjetenja iz stava 2 ovog lana, raskine ugovor o zakupu i u istom roku o tome obavijesti zakupodavca.

131
(4) U sluaju zloupotrebe prava iz stava 1 ovog lana zakupodavac odgovara zakupcu za pretrpljenu tetu. Posebna prava zakupca lan 645 (1) Ako zakupac zbog radova iz lana 644 ovog zakona ne raskine ugovor o zakupu, platie iznos zakupnine kao u vrijeme popravke poslovnog prostora, a zakupodavac nema pravo na naknadu tete zbog izmakle dobiti. (2) Zakupac ima pravo i na izmaklu dobit ako zakupodavac ne zavri radove u roku navedenom iz lana 644 ovog zakona, osim ako radovi nijesu zavreni zbog okolnosti za koje zakupodavac nije odgovoran. Bitne prepravke lan 646 (1) Zakupac ne smije bez saglasnosti zakupodavca initi prepravke poslovnog prostora kojima se bitno mijenja konstrukcija, raspored, povrina, namjena ili spoljnji izgled poslovnog prostora. (2) Smatra se da je zakupodavac dao saglasnost za prepravke iz stava 1 ovoga lana ako je pisano obavijeten o namjeri izvoenja radova, a tome se u roku od 30 dana od prijema obavjetenja nije pisano usprotivio. (3) Ako zakupac bez saglasnosti zakupodavca, odnosno uprkos njegovom protivljenju izvri prepravke ili nastavi s izvoenjem radova, zakupodavac ima pravo da raskine ugovor. (4) U sluaju iz stava 3 ovoga lana zakupodavac ima pravo na naknadu tete. Naknada za trokove zajednikih ureaja lan 647 (1) Zakupac je duan da plaa naknadu za trokove korienja zajednikih ureaja i obavljanja zajednikih usluga u zgradi u kojoj se nalazi poslovni prostor o njihovom dospijeu, ako nije drukije ugovoreno. (2) Smatra se da naknada za trokove iz stava 1 ovoga lana nije uraunata u zakupninu ako to nije izriito ugovoreno. Trokovi tekueg odravanja lan 648 (1) Zakupac snosi trokove tekueg odravanja poslovnog prostora, ako nije drukije ugovoreno. (2) Pod tekuim odravanjem smatra se ienje, kreenje, sitnije popravke na instalacijama i slino. (3) Zakupac je duan da o svomu troku izvri popravke oteenja poslovnog prostora koje je sam izazvao ili su ih izazvala lica koja se koriste poslovnim prostorom zakupca. (4) Zakupac ne odgovara za pogoranje stanja poslovnog prostora, ureaja i opreme koje je nastalo zbog redovnog korienja.

132
Podzakup lan 649 (1) Zakupac nema pravo poslovni prostor ili dio poslovnog prostora dati u podzakup, osim ako nije drukije ugovoreno. (2) Na ugovor o podzakupu poslovnog prostora na odgovarajui se nain primjenjuju odredbe ovog zakona koje se odnose na zakup poslovnog prostora. Ugraenji ureaji lan 650 Zakupac ima pravo da odnese ureaje koje je ugradio u poslovni prostor, ako se time ne oteuje poslovni prostor.

ODJELJAK 4. PRESTANAK ZAKUPA NA NEODREENO VRIJEME Prestanak otkazom lan 651 Ugovor o zakupu poslovnog prostora zakljuen na neodreeno vrijeme ne moe na osnovu otkaza prestati prije isteka est mjeseci od dana zakljuenja, ako ugovorom nije drukije odreeno. Otkazni rok lan 652 (1) Ugovor o zakupu poslovnog prostora zakljuen na neodreeno vrijeme na osnovu otkaza prestaje danom isteka otkaznog roka utvrenog ugovorom. (2) Otkazni rok je vrijeme izmeu dana dostave otkaza drugoj strani i dana kad prestaje zakup. (3) Ako ugovorom nije utvren, otkazni rok iznosi tri mjeseca. (4) Ako ugovorom nije drukije odreeno, otkaz se moe dati samo prvog ili petnaestog dana u mjesecu. Forma otkaza lan 653 Ugovor o zakupu zakljuen na neodreeno vrijeme otkazuje se pisanim otkazom koji se dostavlja potom preporueno ili lino. Otkaz ugovora od strane zakupodavca lan 654 Zakupodavac moe otkazati ugovor o zakupu u svako doba, bez obzira na ugovorne ili zakonske odredbe o trajanju zakupa, ako: 1) zakupac i poslije pisane opomene zakupodavca koristi poslovni prostor protivno ugovoru ili mu nanosi znatniju tetu koristei ga bez dune panje; 2) zakupac ne plati dospjelu zakupninu u roku od petnaest dana od dana dostavljanja pisane opomene zakupodavca;

133
3) zakupodavac, zbog razloga za koje on nije odgovoran, ne moe koristiti poslovni prostor u kojem je obavljao svoju djelatnost, pa zbog toga namjerava koristiti prostor koji dri zakupac. Otkaz ugovora od strane zakupca lan 655 Zakupac moe otkazati ugovor o zakupu poslovnog prostora u svako doba, bez obzira na ugovorne ili zakonske odredbe o trajanju zakupa, ako zakupodavac u primjerenom roku koji mu je zakupac za to ostavio ne dovede poslovni prostor u stanje u kojemu ga je duan predati, odnosno odravati. Glava XV POSUDA ODJELJAK 1. OPTE ODREDBE Pojam lan 656 Ugovorom o posudi obavezuje se davalac na posudu da preda odreenu stvar uzimaocu na posudu da je besplatno upotrebljava neko vrijeme, a uzimalac se obavezuje da po isteku tog vremena vrati istu stvar neoteenu. Trajanje posude lan 657 (1) Kad trajanje posude nije odreeno ugovorom, ako je stvar predata na upotrebu radi postizanja odreene svrhe, smatra se da je posuda ugovorena za vrijeme normalno potrebno za postizanje te svrhe. (2) Ako vrijeme posude nije odreeno niti se moe odrediti, ugovor o posudi prestaje kad davalac zatrai da mu se stvar vrati. Smrt uzimaoca ili davaoca lan 658 (1) Poslije smrti uzimaoca ili davaoca na posudu obaveze iz ugovora o posudi prelaze na njihove nasljednike. (2) Ako je ugovor bio zakljuen s obzirom na linost uzimaoca, on prestaje njegovom smru. ODJELJAK 2. OBAVEZE DAVAOCA NA POSUDU Predaja stvari lan 659 Davalac na posudu duan je da preda stvar uzimaocu u odreeno vrijeme.

134
Odgovornost za tetu od materijalnih nedostataka lan 660 (1) Davalac je duan da obavijesti imaoca o materijalnim nedostacima stvari, inae e odgovarati za tetu koja bi nastala za uzimaoca zbog nedostataka koji su mu bili poznati, ili mu nijesu mogli ostati nepoznati. (2) Odredba stava 1 ovog lana nee se primjenjivati ako je nedostatak bio poznat uzimaocu, ili mu nije mogao ostati nepoznat. ODJELJAK 3. OBAVEZE UZIMAOCA NA POSUDU uvanje i upotrebu stvari lan 661 (1) Uzimalac na posudu duan je da uva stvar i upotrebljava je sa panjom dobrog domaina, odnosno dobrog privrednika. (2) Uzimalac moe upotrebljavati stvar samo kako je ugovoreno, a ako o tome nije nita ugovoreno, onda kako odgovara njenoj prirodi i namjeni koju joj je odredio davalac na posudu, inae e odgovarati i za sluajnu propast ili oteenje stvari koji bi se dogodili tom prilikom. (3) Uzimalac na posudu ne odgovara za normalno habanje stvari njenom dozvoljenom upotrebom. Trokovi oko stvari lan 662 (1) Uzimalac na posudu snosi trokove skopane sa redovnim odravanjem, uvanjem i upotrebom stvari. (2) Ostali trokovi naknauju se prema odredbama o poslovodstvu bez naloga. Spaavanje od opasnosti lan 663 U sluaju opasnosti koja istovremeno prijeti stvari uzetoj na posudu i njegovim stvarima, uzimalac je duan postarati se prvo za spaavanje posuenih stvari, inae e odgovarati za njenu propast ili oteenje. Raskidanje ugovora zbog povrede obaveze lan 664 Ako uzimalac na posudu ne uva ili ne odrava stvar kako treba, ili je ne upotrebljava kako je ugovoreno ili na nain koji odgovara prirodi ili namjeni stvari, ili ako bez saglasnosti preda stvar drugom na upotrebu, davalac moe raskinuti ugovor i zahtijevati da mu se stvar odmah vrati. Vraanje stvari lan 665 (1) Po prestanku posude uzimalac na posudu duan je da vrati posuenu stvar neoteenu.

135
(2) Ako je uzimalac predao stvar na upotrebu nekom treem, davalac ima pravo da zahtijeva neposredno od treeg da mu vrati stvar. Vraanje stvari prije vremena lan 666 (1) Davalac na posudu duan je da primi natrag posuenu stvar i prije isteka vremena odreenog za posudu, izuzev ako je rok vraanja ugovoren u interesu obje ugovorne strane i uopte ako bi vraanje stvari prije roka bilo skopano sa kakvom nezgodom za njega. (2) Davalac na posudu moe da zahtijeva da mu se stvar vrati prije vremena, ako mu je iznenadno postala hitno potrebna. ODJELJAK 4. RIZIK SLUAJNE PROPASTI lan 667 (1) Rizik sluajne propasti stvari ili oteenja snosi davalac na posudu. (2) Uzimalac na posudu odgovarae za propast ili oteenje stvari koji bi se dogodili sluajem vie sile, ako je upotrebljavao stvar protivno ugovoru, ili njenoj prirodi ili namjeni, kao i ako je predao stvar na upotrebu nekom treem. (3) Ako se kod uzimaoca na posudu stvar izgubila i ako je on naknadio njenu vrijednost, uzimalac nema pravo, ako se stvar pronae, da je zadri ako je davalac na posudu spreman da mu vrati ono to je za stvar primio. Zastarjelost uzajamnih zahtjeva lan 668 Zahtjevi davaoca na posudu na naknadu tete zbog promjene ili pogoranja stvari, kao i zahtjevi uzimaoca na posudu na naknadu trokova i naknadu tete zbog nedostataka stvari, zastarijevaju za est mjeseci od dana povraaja stvari. Glava XVI UGOVOR O DJELU ODJELJAK 1. Opte odredbe Pojam lan 669 Ugovorom o djelu poslenik (preduzima, izvoa radova) obavezuje se da obavi odreeni posao (izrada ili opravka neke stvari ili izvrenje nekog fizikog ili intelektualnog rada i sl.) a naruilac se obavezuje da mu za to plati naknadu. Odnos sa ugovorom o prodaji lan 670 (1) Ugovor kojim se jedna strana obavezuje da izradi odreenu pokretnu stvar od svog materijala smatra se u sumnji kao ugovor o prodaji.

136
(2) Ugovor ostaje ugovor o djelu ako se naruilac obavezao da da bitan dio materijala potreban za izradu stvari. (3) Ugovor se smatra ugovorom o djelu ako su ugovorne strane imale u vidu naroito poslenikov rad. Kvalitet poslenikovog materijala lan 671 (1) Kad je ugovoreno da poslenik izradi stvar od svog materijala, a nije odreen kvalitet, poslenik je duan dati materijal srednjeg kvaliteta. (2) Poslenik odgovara naruiocu za kvalitet upotrijebljenog materijala isto kao prodavac. ODJELJAK 2. Nadzor lan 672 Naruilac ima pravo da vri nadzor nad obavljanjem posla i daje uputstva kad to odgovara prirodi posla, a poslenik je duan da mu to omogui. ODJELJAK 3. ZAKLJUIVANJE UGOVORA NADMETANJEM Poziv na nadmetanje o cijeni radova lan 673 (1) Poziv upuen odreenom ili neodreenom broju lica na nadmetanje za izvrenje odreenih radova, pod odreenim uslovima i uz odreene garancije, obavezuje pozivaoca da zakljui ugovor o tim radovima sa licem koje ponudi najniu cijenu, izuzev ako je tu obavezu iskljuio u pozivu na nadmetanje. (2) U sluaju iskljuenja obaveze da se zakljui ugovor, poziv na nadmetanje smatra se kao poziv zainteresovanim da oni naprave ponude ugovora pod objavljenim uslovima. Poziv na nadmetanje za umjetniko ili tehniko rjeenje namjeravanih radova lan 674 Poziv upuen odreenom ili neodreenom broju lica na nadmetanje za umjetniko ili tehniko rjeenje namjeravanih radova obavezuje pozivaoca da pod uslovima sadranim u pozivu na nadmetanje zakljui ugovor sa uesnikom u nadmetanju ije rjeenje prihvati komisija iji je sastav unaprijed objavljen, izuzev ako je tu obavezu iskljuio u pozivu na nadmetanje.

137
ODJELJAK 4. OBAVEZE POSLENIKA Nedostaci materijala lan 675 (1) Poslenik je duan da skrene panju naruiocu na nedostatke materijala koji mu je naruilac predao, a koje je primijetio ili je morao primijetiti, inae e odgovarati za tetu. (2) Ako je naruilac zahtijevao da se stvar izradi od materijala na ije mu je nedostatke poslenik ukazao, poslenik je duan da postupi po njegovom zahtjevu, izuzev ako je oigledno da materijal nije podoban za narueno djelo ili ako bi izrada od zahtijevanog materijala mogla nanijeti tetu ugledu poslenika, u kom sluaju poslenik moe raskinuti ugovor. (3) Poslenik je duan da upozori naruioca na nedostatke u njegovom nalogu, kao i na druge okolnosti za koje je znao ili je morao znati, koje mogu biti od znaaja za narueno djelo ili za njegovo izvrenje na vrijeme, inae e odgovarati za tetu. Obaveza da izvri djelo lan 676 (1) Poslenik je duan da izvri djelo kako je ugovoreno i po pravilima posla. (2) Poslenik je duan da izvri djelo za odreeno vrijeme, a ako ono nije odreeno, onda za vrijeme koje je razumno potrebno za takve poslove. (3) Poslenik ne odgovara za zadocnjenje nastalo zbog toga to mu naruilac nije predao materijal na vrijeme ili zbog toga to je traio izmjene, ili to mu nije isplatio duan predujam i za zadocnjenje nastalo ponaanjem naruioca. Raskidanje ugovora zbog odstupanja od ugovorenih uslova lan 677 (1) Ako se u toku izvrenja djela pokae da se poslenik ne dri uslova ugovora i da ne radi kako treba, te da e izvreno djelo imati nedostatke, naruilac moe upozoriti poslenika na to i odrediti mu primjeren rok da svoj rad saobrazi svojim obavezama. (2) Ako do isteka tog roka poslenik ne postupi po zahtjevu naruioca, ovaj moe raskinuti ugovor i zahtijevati naknadu tete. Raskidanje ugovora prije isteka roka lan 678 (1) Ako je rok bitan sastojak ugovora, a poslenik je u tolikom zakanjenju sa zapoinjanjem ili zavravanjem posla da je oigledno da ga nee zavriti u roku, naruilac moe raskinuti ugovor i zahtijevati naknadu tete. (2) Naruilac ima pravo da raskine ugovor i kad rok nije bitan sastojak ugovora, ako zbog takvog zakanjenja on oigledno ne bi imao interesa za ispunjenje ugovora. Povjeravanje izvrenja posla treem lan 679 (1) Ukoliko iz ugovora ili prirode posla ne proizlazi to drugo, poslenik nije duan da posao obavi lino.

138
(2) Poslenik i dalje odgovara naruiocu za izvrenje posla i kad posao ne obavi lino. Odgovornost za saradnike lan 680 Poslenik odgovara za lica koja su po njegovom nalogu radila na poslu koji je preuzeo da izvri, kao da ga je sam izvrio. Neposredan zahtjev saradnika poslenika od naruioca lan 681 Za naplatu svojih potraivanja od poslenika, njegovi saradnici mogu se obratiti neposredno naruiocu i zahtijevati od njega da im isplati ta potraivanja na teret svote koju u tom asu duguje posleniku, ako su ta potraivanja priznata. Predaja izraene stvari naruiocu lan 682 (1) Poslenik je duan da preda naruiocu izraenu ili opravljenu stvar. (2) Poslenik se oslobaa ove obaveze ako stvar koju je izradio ili opravio propadne iz uzroka za koji on ne odgovara. ODJELJAK 5. ODGOVORNOST ZA NEDOSTATKE Pregledanje izvrenog djela i obavjetavanje poslenika lan 683 (1) Naruilac je duan da pregleda izvreno djelo im je to po redovnom toku stvari mogue i o naenim nedostacima bez odlaganja da obavijesti poslenika. (2) Ako naruilac na poziv poslenika da pregleda i primi izvreni rad to ne uradi bez opravdanog razloga, smatra se da je rad primljen. (3) Poslije pregleda i primanja izvrenog rada poslenik vie ne odgovara za nedostatke koji su se mogli opaziti obinim pregledom, izuzev ako je znao za njih, a nije ih pokazao naruiocu. Skriveni nedostaci lan 684 (1) Ako se docnije pokae neki nedostatak koji se nije mogao otkriti obinim pregledom, naruilac se moe pozvati na njega, pod uslovom da o njemu obavijesti poslenika to prije, a najdue u roku od mjesec dana od njegovog otkrivanja. (2) Istekom dvije godine od prijema obavljenog posla, naruilac se vie ne moe pozvati na nedostatke. Prestanak prava lan 685 (1) Naruilac koji je poslenika na vrijeme obavijestio o nedostacima izvrenog posla ne moe svoje pravo ostvariti sudskim putem po isteku godine dana od uinjenog obavjetenja.

139
(2) Po isteku roka iz stava 1 ovog lana naruilac moe ako je o nedostacima blagovremeno obavijestio poslenika, prigovorom protiv poslenikovog zahtjeva za isplatu naknada istai svoje pravo na snienje naknada i na naknadu tete. Gubitak prava zbog nepozivanja na prethodne lanove lan 686 Poslenik se ne moe pozvati na odredbe l. 683 do 685 ovog zakona kad se nedostatak odnosi na injenice koje su mu bile poznate, ili mu nijesu mogle ostati nepoznate, a nije ih saoptio naruiocu. Pravo zahtijevati uklanjanje nedostataka lan 687 (1) Naruilac koji je uredno obavijestio poslenika da izvreni rad ima neki nedostatak moe da zahtijeva od njega da nedostatak ukloni i za to mu odredi primjeren rok. (2) Naruilac ima pravo i na naknadu tete koju trpi zbog nedostataka. (3) Ako uklanjanje nedostatka zahtijeva pretjerane trokove, poslenik moe odbiti da ga izvri, ali u tom sluaju naruiocu pripada, po njegovom izboru, pravo na snienje naknade ili raskid ugovora, kao i pravo na naknadu tete. Raskidanje ugovora u posebnom sluaju lan 688 Kad obavljeni posao ima takav nedostatak koji ga ini neupotrebljivim ili je obavljen u suprotnosti sa izriitim uslovima ugovora, naruilac moe, ne traei prethodno otklanjanje nedostatka, raskinuti ugovor i zahtijevati naknadu tete. Pravo naruioca u sluaju drugih nedostataka izvrenog posla lan 689 (1) Kad izvreni posao ima nedostatak zbog koga djelo nije neupotrebljivo, odnosno kad posao nije izvren u suprotnosti sa izriitim uslovima ugovora, naruilac je duan da dozvoli posleniku da nedostatak otkloni. (2) Naruilac moe odrediti posleniku primjeren rok za otklanjanje nedostatka. (3) Ako poslenik ne otkloni nedostatak do isteka primjerenog roka, naruilac moe, po svom izboru, izvriti otklanjanje nedostatka na raun poslenika, ili sniziti naknadu, ili raskinuti ugovor. (4) Kad se radi o neznatnom nedostatku, naruilac se ne moe koristiti pravom na raskid ugovora. (5) Naruilac ima pravo i na naknadu tete. Snienje naknade lan 690 Snienje naknade vri se u razmjeru izmeu vrijednosti izvrenog rada bez nedostatka u vrijeme zakljuenja ugovora i vrijednosti koju bi imao u to vrijeme izvreni rad sa nedostatkom.

140
ODJELJAK 6. OBAVEZE NARUIOCA Obaveza da primi rad lan 691 Naruilac je duan da primi rad izvren prema odredbama ugovora i pravilima posla. Odreivanje i isplata naknade lan 692 (1) Naknada se odreuje ugovorom, ako nije odreena obaveznom tarifom ili kojim drugim obaveznim aktom. (2) Ako naknada nije odreena, utvrdie je sud prema vrijednosti rada, prema normalno potrebnom vremenu za takav posao, kao i prema uobiajenoj naknadi za tu vrstu rada. (3) Naruilac nije duan da isplati naknadu prije nego to je pregledao izvreni rad i odobrio ga, izuzev ako je drukije ugovoreno. (4) Odreivanje i isplata naknade na nain odreen st. 1, 2 i 3 ovog lana primjenjuju se ako je ugovoreno izvrenje i predaja rada u djelovima. Proraun sa izriitim jemstvom lan 693 (1) Ako je naknada ugovorena na osnovu prorauna sa izriitim jemstvom poslenika za njegovu tanost, on ne moe da zahtijeva poveanje naknade i ako je u posao uloio vie rada i ako je izvrenje posla zahtijevalo vee trokove nego to je bilo predvieno, ime se ne iskljuuje primjena pravila o raskidanju i izmjeni ugovora zbog promijenjenih okolnosti. (2) Ako je naknada ugovorena na osnovu prorauna bez izriitog jemstva poslenika za njegovu tanost, a u toku rada prekoraenje prorauna se pokae neizbjenim, poslenik mora o tome bez odlaganja obavijestiti naruioca, inae gubi svako potraivanje zbog poveanih trokova. ODJELJAK 7. RIZIK Kad je poslenik dao materijal lan 694 (1) U sluaju kad je poslenik dao materijal za izradu stvari, a stvar bude oteena ili propadne prije predaje naruiocu, rizik snosi poslenik, te nema pravo na naknadu za dati materijal, kao ni na naknadu za svoj rad. (2) Ako je naruilac pregledao izvreni rad i odobrio ga, smatra se da mu je stvar predata, a da je kod poslenika ostala na uvanju. (3) Ako je naruilac pao u docnju zbog neprimanja ponuene stvari, rizik sluajne propasti ili oteenja stvari prelazi na njega.

141
Kad je naruilac dao materijal lan 695 (1) Rizik sluajne propasti ili oteenja stvari snosi naruilac ako je on dao materijal za izradu. (2) U sluaju iz stava 1 ovog lana, poslenik ima pravo na naknadu samo ako je stvar propala ili bila oteena poslije dolaska naruioca u docnju, ili ako se naruilac nije odazvao njegovom urednom pozivu da stvar pregleda. Rizik u sluaju predaje po djelovima lan 696 Ako je ugovoreno da e naruilac vriti pregled i prijem pojedinih djelova kako budu izraeni, poslenik ima pravo na naknadu za izradu djelova koje je naruilac pregledao i odobrio, ak i ako bi oni poslije toga propali kod njega bez njegove krivice. ODJELJAK 8. Pravo zaloge lan 697 Radi obezbjeenja naplate potraivanja naknade za rad i naknade za utroeni materijal, kao i ostalih potraivanja po osnovu ugovora o djelu, poslenik ima pravo zaloge na stvarima koje je napravio ili opravio, kao i na ostalim predmetima koje mu je predao naruilac u vezi sa njegovim radom, sve dok ih dri i ne prestane dobrovoljno da ih dri. ODJELJAK 9. PRESTANAK UGOVORA Raskid ugovora voljom naruioca lan 698 Sve dok narueni posao nije dovren naruilac moe da raskine ugovor kad god hoe, ali je u tom sluaju duan da isplati posleniku ugovorenu naknadu, umanjenu za iznos trokova koje ovaj nije uinio, a koje bi bio duan uiniti da ugovor nije raskinut, kao i za iznos zarade koju je ostvario na drugoj strani ili koju je namjerno proputio da ostvari. Glava XVII UGOVOR O GRAENJU ODJELJAK 1. Opte odredbe Pojam lan 699 (1) Ugovor o graenju je ugovor o djelu kojim se izvoa obavezuje da prema odreenom projektu sagradi u ugovorenom roku odreenu graevinu na odreenom zem-

142
ljitu ili da na takvom zemljitu, odnosno na ve postojeem objektu izvri kakve druge graevinske radove, a naruilac se obavezuje da mu za to isplati odreenu cijenu. (2) Ugovor o graenju mora biti zakljuen u pisanoj formi. Graevina lan 700 Pod "graevinom", u smislu ove glave, podrazumevaju se zgrade, brane, mostovi, tuneli, vodovodi, kanalizacije, putevi, eleznike pruge, bunari i ostali graevinski objekti ija izrada zahtijeva vee i sloenije radove. Nadzor nad radovima i kontrola kvaliteta materijala lan 701 Izvoa je duan da omogui naruiocu stalan nadzor nad radovima i kontrolu koliine i kvaliteta upotrijebljenog materijala. Odstupanje od projekta lan 702 (1) Za svako odstupanje od projekta graenja, odnosno ugovorenih radova, izvoa mora imati pisanu saglasnost naruioca. (2) Izvoa ne moe zahtijevati poveanje ugovorene cijene za radove koje je izvrio bez saglasnosti naruioca. Hitni nepredvieni radovi lan 703 (1) Nepredviene radove izvoa moe izvesti i bez prethodne saglasnosti naruioca ako zbog njihove hitnosti nije bio u mogunosti da pribavi tu saglasnost. (2) Nepredvieni radovi su oni ije je preduzimanje bilo nuno zbog osiguranja stabilnosti objekta, sprjeavanja opasnosti za ivot i zdravlje ljudi, okolinu, prirodu, druge graevine i stvari ili radi sprjeavanja nastanka tete, a izazvani su neoekivanom teom prirodom zemljita, neoekivanom pojavom vode ili drugim vanrednim i neoekivanim dogaajima. (3) Izvoa je duan bez odlaganja da izvijesti naruioca o ovim pojavama i preduzetim mjerama. (4) Izvoa ima pravo na pravinu naknadu za nepredviene radove koji su morali biti obavljeni. (5) Naruilac moe raskinuti ugovor ako bi usljed ovih radova ugovorena cijena morala biti znatno poveana, o emu je duan da bez odlaganja obavijesti izvoaa. (6) U sluaju raskidanja ugovora, naruilac je duan da isplati izvoau odgovarajui dio cijene za ve izvrene radove, kao i pravinu naknadu za uinjene neophodne trokove. Cijena radova lan 704 Cijena radova se moe odrediti po jedinici mjere ugovorenih radova (jedinina cijena) ili u ukupnom iznosu za cio objekat (ukupno ugovorena cijena).

143
Izmjena cijene lan 705 (1) Ako ugovorom u pogledu izmjene cijene nije predvieno to drugo, izvoa koji je svoju obavezu ispunio u predvienom roku moe zahtijevati poveanje cijene radova ako su se u vremenu izmeu zakljuenja ugovora i njegovog ispunjenja poveale cijene elemenata na osnovu kojih je odreena cijena radova, tako da bi trebalo da ta cijena bude vea za vie od dva procenta. (2) U sluaju da izvoa svojom krivicom nije izveo radove u roku predvienom ugovorom on moe zahtijevati poveanje cijene radova ako su se u vremenu izmeu zakljuenja ugovora i dana kad je prema ugovoru trebalo da radovi budu zavreni poveale cijene elemenata na osnovu kojih je odreena cijena radova, tako da bi trebalo da ona, prema novim cijenama tih elemenata, bude vea za vie od pet procenata. (3) U sluajevima iz st. 1 i 2 ovog lana izvoa moe da zahtijeva samo razliku u cijeni radova koja prelazi dva, odnosno pet procenata. (4) Izvoa se ne moe pozivati na poveanje cijene elemenata na osnovu kojih je odreena cijena radova, ako je do poveanja cijene dolo nakon njegovog dolaska u docnju. Nepromjenljivost cijena lan 706 (1) Ako je ugovoreno da se cijena radova nee mijenjati u sluaju da se poslije zakljuenja ugovora poveaju cijene elemenata na osnovu kojih je ona odreena, izvoa moe, i pored ovakve odredbe ugovora, zahtijevati izmjenu cijene radova ako su se cijene elemenata poveale u tolikoj mjeri da bi trebalo da cijena radova bude vea za vie od deset procenata. (2) Izvoa moe da zahtijeva samo razliku u cijeni koja prelazi deset procenata, osim ako je do poveanja cijene elemenata dolo poslije njegovog dolaska u docnju. Raskid ugovora zbog poveane cijene lan 707 (1) Ako bi u sluajevima iz l. 705 i 706 ovog zakona ugovorena cijena morala biti znatno poveana, naruilac moe raskinuti ugovor. (2) U sluaju raskida ugovora naruilac je duan da isplati izvoau odgovarajui dio ugovorene cijene za dotle izvrene radove, kao i pravinu naknadu za uinjene neophodne trokove. Pravo naruioca da trai snienje ugovorene cijene lan 708 (1) Ako su se u vrijeme izmeu zakljuenja ugovora i ispunjenja obaveze izvoaa cijene elemenata na osnovu kojih je odreena cijena radova snizile za vie od dva procenta, a radovi su izvreni u ugovorenom roku, naruilac ima pravo da trai odgovarajue snienje ugovorene cijene radova iznad tog procenta. (2) Ako je ugovorena nepromjenljivost cijene radova, a oni su izvreni u ugovorenom roku, naruilac ima pravo na snienje ugovorene cijene, u sluaju da su se cijene elemenata na osnovu kojih je odreena cijena smanjile za toliko da bi cijena bila nia za vie od deset procenata, i to za razliku u cijeni preko deset procenata.

144
(3) U sluaju docnje izvoaa radova naruilac ima pravo na srazmjerno snienje cijene radova za svako snienje cijene elemenata na osnovu kojih je cijena radova odreena. ODJELJAK 2. Ugovor o graenju sa posebnom odredbom lan 709 (1) Ako ugovor o graenju sadri odredbu "klju u ruke" ili neku drugu slinu odredbu izvoa se samostalno obavezuje da izvri skupa sve radove potrebne za izgradnju i upotrebu odreenog cjelovitog objekta. (2) U sluaju iz stava 1 ovog lana ugovorena cijena obuhvata i vrijednost svih nepredvienih radova i vikova radova, a iskljuuje uticaj manjkova radova na ugovorenu cijenu. (3) Ako u ugovoru "klju u ruke" uestvuje kao ugovorna strana vie izvoaa, njihova odgovornost prema naruiocu je solidarna. ODJELJAK 3. ODGOVORNOST ZA NEDOSTATKE Primjena pravila ugovora o djelu lan 710 Ukoliko u ovoj glavi nije drukije odreeno, za odgovornost za nedostatke graevine primjenjuju se odgovarajue odredbe ugovora o djelu. Prelazak prava iz odgovornosti za nedostatke lan 711 Prava naruioca prema izvoau zbog nedostatka graevine prelaze i na sve docnije sticaoce graevine ili njenog dijela, ali s tim da docnijim sticaocima ne tee novi rok za obavjetenje i tubu, ve im se uraunava rok prethodnika. ODJELJAK 4. ODGOVORNOST IZVOAA I PROJEKTANTA ZA SOLIDNOST GRAEVINE Sadraj nedostataka lan 712 (1) Izvoa odgovara za nedostatke u izradi graevine koji se tiu njene solidnosti, ukoliko bi se ti nedostaci pokazali za vrijeme od deset godina od predaje i prijema radova. (2) Izvoa odgovara i za nedostatke zemljita na kome je podignuta graevina, koji bi se pokazali za vrijeme od deset godina od predaje i prijema radova, osim ako je specijalizovana organizacija dala struno miljenje da je zemljite podobno za graenje, a u toku graenja se nijesu pojavile okolnosti koje dovode u sumnju osnovanost strunog miljenja.

145
(3) Odgovornost iz stava 1 ovog lana odnosi se i na projektanta ako nedostatak graevine potie od nekog nedostatka u planu. (4) Izvoa i projektant su odgovorni naruiocu i svakom drugom sticaocu graevine i njihova odgovornost se ne moe ugovorom ni iskljuiti ni ograniiti. Dunost obavjetavanja i gubitak prava lan 713 (1) Naruilac ili drugi sticalac duan je da o nedostacima obavijesti izvoaa i projektanta u roku od est mjeseci od kad je nedostatak ustanovio, inae gubi pravo da se pozove na njega. (2) Pravo naruioca ili drugog sticaoca prema izvoau, odnosno projektantu po osnovu njihove odgovornosti za nedostatke prestaje za godinu dana, raunajui od dana kad je naruilac, odnosno sticalac obavijestio projektanta, odnosno izvoaa o nedostatku. Smanjenje i iskljuenje odgovornosti lan 714 (1) Izvoa se ne oslobaa odgovornosti ako je teta nastala zbog toga to je pri izvoenju odreenih radova postupao po zahtjevima naruioca. (2) Ako je izvoa prije izvrenja odreenog rada po zahtjevu naruioca upozorio naruioca na opasnost od tete, njegova odgovornost se smanjuje, a prema okolnostima konkretnog sluaja moe se i iskljuiti. Regresi lan 715 (1) Kad su za tetu odgovorni izvoa i projektant, odgovornost svakog od njih odreuje se prema veliini njegove krivice. (2) Projektant koji je izradio projekat graevine i kome je povjeren nadzor nad izvrenjem planiranih radova odgovara i za nedostatke u izvrenim radovima nastale krivicom izvoaa ako ih je mogao uoiti normalnim i razumnim nadgledanjem radova, ali ima pravo da zahtijeva od izvoaa odgovarajuu naknadu. (3) Izvoa koji je naknadio tetu nastalu usljed nedostataka u izvrenim radovima ima pravo da zahtijeva naknadu od projektanta u mjeri u kojoj nedostaci u izvrenim radovima potiu od nedostataka u projektu. (4) Kad je za nedostatak odgovorno lice kome je izvoa povjerio obavljanje jednog dijela posla, izvoa, ako hoe da od njega zahtijeva naknadu, mora da ga obavijesti o postojanju nedostatka u roku od dva mjeseca, raunajui od dana kad je on sam obavijeten od naruioca o istom nedostatku. Glava XVIII UGOVOR O ORTAKLUKU ODJELJAK 1. Pojam lan 716 (1) Ugovorom o ortakluku uzajamno se obavezuju dva ili vie lica da uloe svoj rad odnosno imovinu radi postizanja zajednikog cilja. (2) Ortakluk je zajednica lica i dobara bez svojstva pravnog lica.

146
Sastav imovine lan 717 (1) Imovinu ortakluka ine ulozi ortaka (glavnica) i imovina steena poslovanjem ortakluka. (2) U imovinu ortakluka ulaze i naknade za unitene, oteene ili oduzete stvari koje pripadaju imovini ortakluka. (3) Imovina ortakluka zajednika je imovina ortaka. (4) Imovina ortakluka pripada ortacima. Ulog lan 718 (1) Ulog se moe sastojati u stvarima, pravima, novcu, radu i drugim dobrima. (2) Ako se ulae cijela imovina, pod njom se podrazumijeva samo sadanja imovina, ali ako ugovor obuhvata i buduu imovinu, pod njom se podrazumijeva samo steena, a ne i naslijeena imovina, osim ako su obje izriito ugovorene. (3) Ugovor koji se odnosi na ulaganje samo sadanje ili samo budue imovine nije punovaan bez popisa i opisa djelova koji u nju ulaze. (4) Ortak koji se obavezao da uloi samo svoj rad ima pravo na udio u dobiti, ali ne i na udio u glavnici ortakluka, osim ako je vrijednost njegovog rada, procijenjena u novcu, ukljuena u glavnicu. Veliina uloga lan 719 (1) Ako nije drukije ugovoreno, ortaci su obavezni na jednake uloge. (2) Ortak nije obavezan na naknadno poveanje ugovorenog uloga, ali ako se zbog promijenjenih okolnosti zajedniki cilj ne bi mogao postii bez poveanja uloga, ortak koji ne pristaje na poveanje moe istupiti iz ortakluka, a moe se iz njega i iskljuiti. (3) Svi su ortaci, po pravilu, duni da jednako uestvuju u ostvarivanju zajednikog cilja, bez obzira na vrstu i veliinu njihovih uloga. Unoenje uloga u imovinu ortakluka lan 720 (1) Stvari i prava koji ine ulog postaju imovina ortakluka na osnovu ugovora o ortakluku na nain propisan za sticanje pojedinih imovinskih prava. (2) Ortak odgovara za materijalne i pravne nedostatke svog uloga. (3) U pogledu snoenja rizika za sluajnu propast ili oteenje stvari i u pogledu odgovornosti za nedostatke stvari na odgovarajui se nain primjenjuju odredbe ovog zakona o zakupu, ako se stvar daje na korienje, a odredbe o prodaji, ako se ulae svojina na stvari. (4) Kad se ulau novac i stvari procijenjene u novcu, u sumnji se smatra da se daju u svojinu. (5) Ortak ne moe raspolagati svojim udjelom, niti pojedinim stvarima i pravima iz zajednike imovine, niti moe zahtijevati njenu diobu. (6) Ortak moe raspolagati s pravom na naknadu izdataka koje je imao u obavljanju poslova ortakluka, ako dospijevaju prije prestanka ortakluka, na kamate koje mu pripadaju za predujmljeni novac i na isplatu onog to e mu pripasti po prestanku ortakluka.

147
ODJELJAK 2. POSLOVODSTVO I ZASTUPANJE Zajedniko poslovodstvo lan 721 (1) Pravo na voenje poslova ortakluka pripada zajedniki svim ortacima. (2) Odluke u voenju poslova ortakluka donose se primjenom propisa o upravljanju stvarju u susvojini. (3) Ortak koji ulae samo svoj rad, a koji nije ukljuen u glavnicu, uestvuje kod donoenja odluka, ali bez prava glasa. Prenos poslovodstva, zastupanje, zabrana konkurencije lan 722 (1) Kad je ugovorom o ortakluku ovlaenje na voenje poslova preneseno na jednog ili vie ortaka, tada se oni smatraju punomonicima. (2) Ako je ovlaenje na voenje poslova preneseno na vie ortaka, na odgovarajui se nain primjenjuje odredbe lana 721 ovog zakona, ali ako je ugovorom o ortakluku odreeno da svaki od njih moe sam preduzimati poslove, svaki se od ostalih ortaka ovlaenih na voenje poslova moe usprotiviti preduzimanju posla, pa se u tom sluaju namjeravani posao ne moe preduzeti. (3) Na prava i obaveze ortaka kojima je povjereno voenje poslova ortakluka na odgovarajui se nain primjenjuju i odredbe ovog zakona o nalogu, ako ugovorom o ortakluku nije drukije odreeno. (4) Nijedan ortak nema pravo povjeriti voenje poslova ortakluka treem licu, niti koga primiti u ortakluk, a ni preduzeti posao kojim bi se, radi svoje posebne koristi, ugrozilo postizanje zajednikog cilja ili nanijela teta ortakluku. Polaganje rauna lan 723 (1) Ortaci kojima je povjereno poslovodstvo duni su da uredno vode poslovne knjige i da polau raun o stanju zajednike imovine i svim prihodima i rashodima. (2) Prije nego to se okona posao, ne moe se zahtijevati zakljuni obraun i podjela dobiti i gubitka, ali ako se radi o dugoronim poslovima koji donose godinji prihod, ortaci mogu zahtijevati polaganje rauna i podjelu dobiti po proteku svake poslovne godine. (3) Ortak koji je pristao na podnoenje samo zakljunog obrauna ili se odrekao prava zahtijevati polaganje rauna moe, ako dokae nepoteno voenje poslova, zahtijevati polaganje rauna za dovrene i zapoete poslove. (4) Ostali ortaci duni su ortaku koji vodi poslove nadoknaditi izdatke koje je pri tome uinio kao i tetu koju pretrpi zbog rizika koji su s time neposredno u vezi. (5) Za predujmljeni novac ortak ima pravo na kamate od dana kad ga je predujmio pa do isplate. (6) Ortak koji vodi poslove ortakluka nema pravo na posebnu nagradu za uloeni trud u voenju tih poslova, ako ortaci drukije ne ugovore.

148
Pravo nadzora lan 724 (1) Ortaci koji su povjerili poslovodstvo jednom ili nekolicini ortaka, zadravaju pravo linog nadzora nad poslovanjem ortakluka koje ukljuuje pravo zahtijevati izvjetaj o poslovima ortakluka i pravo uvida u poslovne knjige i druge isprave. (2) Iskljuenje ili ogranienje prava ortaka iz stava 1 ovog lana je bez dejstva ako se moe osnovano posumnjati da poslovi ortakluka nijesu uredno voeni, ako ortaci drukije ne ugovore. Oduzimanje ovlaenja i otkaz poslovodstva lan 725 (1) Ovlaenje na voenje poslova preneseno na jednog ili vie ortaka, ako ugovorom o ortakluku nije drukije odreeno, moe se jednoglasnom odlukom ostalih ortaka oduzeti zbog grube povrede povjerene dunosti, nesposobnosti za uspjeno voenje poslova ili drugih vanih razloga. (2) Ortak moe otkazati povjereno mu poslovodstvo ako za to ima opravdan razlog. (3) U sluaju otkaza na odgovarajui nain se primjenjuju odredbe ovog zakona o nalogu koje se odnose na otkaz nalogoprimca. ODJELJAK 3. ODNOS PREMA TREIMA Zakljuenje pravnih poslova lan 726 (1) Ortak ne moe pravnim poslom s treim licem punovano obavezati ortakluk bez izriitog ili preutnog pristanka ostalih ortaka ili njihovih punomonika. (2) Poloaj treeg moe imati i ortak koji je u ortakluku samo s dijelom svoje imovine, a s preostalim dijelom samostalno uestvuje u pravnom prometu. Potraivanja i dugovi ortakluka lan 727 (1) Ako ugovorom o ortakluku nije drukije odreeno, potraivanja ortakluka pripadaju svim ortacima zajedno. (2) Ortak moe zahtijevati od dunika da obavezu ispuni svim ortacima zajedno, a samo njemu ako je od svih ostalih ortaka ovlaen primiti ispunjenje. (3) Dunik moe ispuniti obavezu prema ortakluku ortaku kojeg sam izabere, sve dok svi ortaci ili neki od njih ne zahtijevaju ispunjenje. (4) Ako s povjeriocem nije drukije ugovoreno, za obaveze ortakluka solidarno odgovaraju svi ortaci. (5) Trei kao dunik ortakluka ne moe prebiti potraivanje koje ima prema nekom od ortaka s potraivanjima koja pripadaju ortakluku. (6) Prigovor da potraivanje pripada imovini ortakluka ne moe se istaknuti prema duniku koji to nije znao, niti mu je moralo biti poznato.

149
ODJELJAK 4. ODGOVORNOST ZA TETU Odgovornost za tetu i nedoputenost prebijanja lan 728 (1) Ortak odgovara za tetu koju prouzrokuje ortakluku, osim ako dokae da je teta nastala bez njegove krivice. (2) Nije doputeno prebijanje tete s koriu koju je ortak inae pribavio ortakluku, osim kad su teta i korist nastale istim samovlasno preduzetim poslom. ODJELJAK 5. DOBIT I GUBITAK Pojam lan 729 (1) Dobit je onaj dio imovine ortakluka koji preostane nakon odbitka vrijednosti uloga, zajednikih dugova i trokova. (2) Gubitak nastaje kad imovina ortakluka padne ispod vrijednosti uloga. Udjeli u dobiti i gubitku lan 730 (1) Ako udjeli ortaka u dobiti i gubitku nijesu utvreni ugovorom o ortakluku, svaki ortak ima, nezavisno od vrste i veliine uloga, jednak udio u dobiti i gubitku. (2) Ako je odreen samo udio u dobiti, ili samo u gubitku, u sumnji ta ugovorna odredba vai za dobit i za gubitak. ODJELJAK 6. ISTUPANJE I ISKLJUENJE ORTAKA Istupanje iz ortakluka lan 731 (1) Ugovor o ortakluku zakljuen na neodreeno vrijeme ortak moe otkazati u svako doba, osim u nevrijeme ili na tetu ostalih ortaka. (2) Odredba stava 1 ovog lana primjenjuje se i na ortakluk koji je nakon isteka odreenog vremena preutno nastavljen, kao i za ortakluk osnovan za trajanja ivota ortaka. (3) Ugovor o ortakluku zakljuen na odreeno vrijeme moe se otkazati prije isteka toga vremena samo iz opravdanih razloga, a naroito zbog povrede bitne obaveze iz ugovora o ortakluku koju, namjerno ili iz krajnje nepanje, uini drugi ortak, zbog nemogunosti ispunjenja takve obaveze ili smrti, odnosno istupa ortaka od kojeg je posebno zavisilo obavljanje poslova ortakluka. (4) Ortak koji otkae ortakluk suprotno odredbama iz st. 1 i 2 ovog lana, odgovara ostalim ortacima za tetu koja zbog toga nastane. (5) Povjerilac koji je postigao plenidbu udjela u imovini ortaka, moe otkazati ortakluk i bez pridravanja otkaznog roka.

150
(6) Za vrijeme trajanja ortakluka povjerilac ne moe ostvarivati prava ortaka iz ugovora o ortakluku, osim prava na udio u dobiti. (7) Nitava je odredba ugovora kojom se iskljuuje ili ograniava pravo ortaka na otkaz ugovora o ortakluku. Iskljuenje ortaka lan 732 (1) Ortak se moe iskljuiti iz ortakluka ako za to postoje opravdani razlozi, a naroito zbog povrede bitne obaveze iz ugovora o ortakluku, steaja, potpunog ili djeliminog oduzimanja poslovne sposobnosti ili gubitka povjerenja zbog uinjenog krivinog djela. (2) Odluku o iskljuenju iz ortakluka donose ostali ortaci jednoglasno, ako nije drukije ugovoreno. Dejstvo istupanja i iskljuenja lan 733 (1) Dejstvo istupanja i iskljuenja nastupa danom izjave o otkazu, odnosno danom saoptenja odluke o iskljuenju, pa i onda kad su bili osporeni, a zatim potvreni kao punovani. (2) Ortak koji je otkazao ugovor o ortakluku ili je iz ortakluka iskljuen uestvuje u dobiti i gubitku nastalim do dana otkaza, odnosno iskljuenja. (3) Ortak uestvuje u dobiti i u gubitku i iz onih poslova koji u vrijeme njegovog izlaska iz ortakluka jo nijesu bili okonani i koje su ostali ortaci ovlaeni privesti kraju onako kako je to za njih najpovoljnije. (4) Ortak koji je izaao iz ortakluka ima pravo po proteku svake poslovne godine zahtijevati obraun o poslovima koji su u meuvremenu privedeni kraju, o isplatama koje mu na osnovu toga pripadaju i o stanju poslova koji jo nijesu okonani. (5) Udio ortaka iz stava 1 ovog lana u imovini ortakluka prirasta ostalim ortacima, a ovi su duni vratiti mu stvari koje je dao ortakluku na korienje, osloboditi ga zajednikih obaveza, odnosno dati mu primjereno obezbjeenje ako te obaveze jo nijesu dospjele i isplatiti mu ono to bi dobio od zajednike imovine kad bi u vrijeme njegovog istupanja, odnosno iskljuenja ortakluk prestao. (6) Ako zajednika imovina nije dovoljna da se njome pokriju zajednike obaveze i ulozi, ortak koji je izaao iz ortakluka duan je srazmjerno njegovom udjelu u ortakluku ostalim ortacima nadoknaditi taj gubitak. (7) Ostala prava i obaveze ortaka iz stava 1 ovog lana utvruju se prema odredbama o diobi zajednike imovine ortakluka u sluaju njegova prestanka. ODJELJAK 7. PRESTANAK ORTAKLUKA Razlozi prestanka lan 734 Ortakluk prestaje: 1) ostvarenjem cilja ortakluka ili ako njegovo ostvarenje postane nemogue; 2) protekom vremena na koje je zakljuen ugovor o ortakluku; 3) propau zajednike imovine;

151
4) sporazumom ortaka; 5) smru, odnosno prestankom postojanja i istupanjem i iskljuenjem ortaka, ako ortakluk ine dva ortaka; 6) odlukom suda u sluaju prestanka ortakluka iz opravdanog razloga. Nasljeivanje prava i obaveza ortaka lan 735 (1) Prava i obaveze ortaka, po pravilu, ne prelaze na njegove nasljednike. (2) Nasljednici ortaka duni su da o njegovoj smrti bez odlaganja obavijeste ostale ortake i preduzmu mjere za zatitu njihovih interesa, a ostali ortaci su duni bez odlaganja preduzeti poslove koji su bili povjereni umrlome ortaku. (3) Nasljednici ortaka, ako se ortakluk ne bi s njima nastavio, ovlaeni su zahtijevati polaganje rauna i njihovo podmirenje do dana ostavioeve smrti, ali i obavezni su podmiriti ono to je ostavilac dugovao ortakluku. (4) Ako su ugovorom o ortakluku izriito obuhvaeni nasljednici ortaka, obavezni su, ako prihvate nasljedstvo, da nastave ortakluk, ali ta se obaveza ne moe odnositi na nasljednike nasljednika. (5) Ako nasljednik nije u stanju ispuniti ostavioeve obaveze prema ortakluku, odbie mu se od naslijeenog udjela srazmjerni dio. ODJELJAK 8. DIOBA ZAJEDNIKE IMOVINE Povraaj stvari lan 736 (1) Nakon prestanka ortakluka izvrie se dioba zajednike imovine. (2) Stvari koje je ortak dao na korienje, odnosno upotrebu ortakluku, vraaju mu se s tim da nema pravo na naknadu za sluajnu propast ili oteenje stvari, niti za njeno pogoranje zbog redovne upotrebe. Redosljed u diobi zajednike imovine lan 737 (1) Iz zajednike imovine najprije se podmiruju dugovanja ortakluka, a ako su nedospjela i sporna ostavlja se onoliko koliko je potrebno za njihovo podmirenje. (2) Nakon podmirenja zajednikih dugova vraaju se ulozi s tim da se za nenovane uloge, osim onih koji su se sastojali u radu ili preputanju stvari na upotrebu, naknauje vrijednost koju su imali u vrijeme ulaganja. (3) Radi namirenja dugova i vraanja uloga unovie se zajednika imovina, ako je to potrebno. (4) Ostatak zajednike imovine, nakon podmirenja dugova ortakluka i vraanja uloga, dijeli se na ortake prema njihovim udjelima u dobiti. (5) Ako je to potrebno radi diobe imovine, smatra se da se ortakluk nastavlja da bi se okonali poslovi u toku, zakljuili novi poslovi potrebni za okonanje tih poslova kao i za odravanje i upravljanje zajednikom imovinom. (6) Ako iz ugovora o ortakluku ne proizlazi to drugo, s prestankom ortakluka prestaje i ovlaenje ortaka da vodi poslove ortakluka, a poslove iz stava 5 ovog lana nastavljaju da vode svi ortaci zajedno.

152
Doplata manjka lan 738 Ako zajednika imovina nije dovoljna za podmirenje zajednikih dugova i vraanje uloga, ortaci doplauju manjak prema srazmjeru snoenja gubitka, ali ako se od nekog ortaka ne bi mogao naplatiti dio koji na njega pada, ostali ortaci ga snose na jednake djelove. Primjena odredaba o prestanku suvlasnike zajednice lan 739 Na pitanja u vezi s diobom zajednike imovine koja nijesu ureena odredbama l.736 do 738 ovog zakona, na odgovarajui se nain primjenjuju propisi o prestanku suvlasnike zajednice. Glava XIX PREVOZ ODJELJAK 1. Opte odredbe Pojam lan 740 (1) Ugovorom o prevozu obavezuje se prevozilac da preveze na odreeno mjesto neko lice ili neku stvar, a putnik, odnosno poiljalac se obavezuje da mu za to isplati odreenu naknadu. (2) Kao prevozilac, u smislu ovog zakona, smatra se lice koje se bavi prevozom kao svojim redovnim poslovanjem i svako drugo lice koje se ugovorom obavee da izvri prevoz uz naknadu. Obaveze prevozioca u linijskom prevozu lan 741 (1) Prevozilac koji obavlja prevoz na odreenoj liniji (linijski prevoz) duan je da redovno i uredno odrava objavljenu liniju. (2) Prevozilac je duan da primi na prevoz svako lice i svaku stvar koji ispunjavaju uslove odreene u objavljenim optim uslovima. (3) Ako redovna prevozna sredstva prevozioca nijesu dovoljna za izvrenje svih zahtijevanih prevoza, prvenstvo imaju lica ili stvari za koje je to posebnim propisima predvieno, a dalje prvenstvo se odreuje prema redu zahtjeva, s tim da se izmeu istovremenih zahtjeva prvenstvo odreuje prema veoj duini prevoza. Odustanak od ugovora lan 742 (1) Poiljalac, odnosno putnik moe odustati od ugovora prije nego to pone njegovo izvrenje, ali je duan da naknadi tetu koju bi prevozilac pretrpio usljed toga. (2) Kad prevozilac sa zapoinjanjem prevoza kasni toliko da druga strana vie nema interesa za ugovoreni prevoz, ili kad prevozilac nee ili ne moe da izvri ugovoreni prevoz, druga strana moe odustati od ugovora i traiti da se vrati plaena naknada za prevoz.

153
Visina naknade za prevoz lan 743 (1) Ako je visina naknade za prevoz odreena tarifom ili kojim drugim objavljenim obaveznim aktom ne moe se ugovoriti vea naknada. (2) Ako iznos naknade za prevoz nije odreen tarifom ili kojim drugim objavljenim obaveznim aktom, a ni ugovorom prevozilac ima pravo na uobiajenu naknadu za tu vrstu prevoza. (3) U drugim sluajevima, shodno se primjenjuju odredbe o naknadi sadrane u glavi ovog zakona o ugovoru o djelu. Ogranienje primjene odredbi ove glave lan 744 Odredbe ove glave primjenjuju se na sve vrste prevoza, ako zakonom za pojedine vrste nije drukije odreeno. ODJELJAK 2. Ugovor o prevozu stvari Odsjek 1. OPTE ODREDBE Predaja stvari lan 745 Prevozilac je duan da stvar koju je primio u cilju prevoza preda na odreenom mjestu poiljaocu ili odreenom licu (primaocu). Obaveza poiljaoca da obavjetava prevozioca lan 746 (1) Poiljalac je duan da obavijesti prevozioca o vrsti poiljke i o njenoj sadrini i koliini, i saopti mu kuda poiljka treba da bude prevezena, ime i adresu primaoca poiljke, svoje ime i svoju adresu, kao i sve drugo to je potrebno da bi prevozilac mogao ispuniti svoje obaveze bez odlaganja i smetnji. (2) Kad se u poiljci nalaze dragocjenosti, hartije od vrijednosti ili druge skupocjene stvari, poiljalac je duan da obavijesti o tome prevozioca u asu njihove predaje na prevoz i saopti mu njihovu vrijednost. (3) Kad se radi o prevozu opasne stvari ili stvari za koju su potrebni posebni uslovi prevoza, poiljalac je duan da o tome obavijesti prevozioca na vrijeme tako da bi on mogao preduzeti odgovarajue posebne mjere. (4) Ako poiljalac ne da prevoziocu podatke iz st. 1 i 3 ovog lana ili mu ih da pogreno, odgovara za tetu koja bi usljed toga nastala. Tovarni list lan 747 (1) Ugovornici se mogu sporazumjeti da se o poiljci predatoj na prevoz saini tovarni list.

154
(2) Tovarni list treba da sadri: ime i adresu poiljaoca i prevozioca, vrstu, sadraj i koliinu poiljke, kao i vrijednost dragocjenosti i drugih skupocjenih stvari, mjesto opredjeljenja, iznos naknade za prevoz, odnosno zabiljeku da je naknada plaena unaprijed, odredbu o svoti kojom je poiljka optereena, mjesto i dan izdavanja tovarnog lista. (3) U tovarni list mogu biti unesene i druge odredbe ugovora o prevozu. (4) Tovarni list mora biti potpisan od obje ugovorne strane. (5) Tovarni list moe sadrati odredbu "po naredbi" ili glasiti na donosioca. Ugovor o prevozu i tovarni list lan 748 Postojanje i punovanost ugovora o prevozu nezavisni su od postojanja tovarnog lista i njegove tanosti. Potvrda o prijemu za prevoz lan 749 Ako nije izdat tovarni list, poiljalac moe da zahtijeva od prevozioca da mu izda potvrdu o prijemu poiljke za prevoz sa podacima koje treba da sadri tovarni list. Odsjek 2. ODNOS POILJAOCA I PREVOZIOCA Pakovanje lan 750 (1) Poiljalac je duan da upakuje stvari na propisani ili uobiajeni nain kako ne bi dolo do nastanka kakve tete ili ugroavanja sigurnosti ljudi ili dobara. (2) Prevozilac je duan da skrene panju poiljaocu na nedostatke pakovanja koji se mogu uoiti, inae odgovara za oteenje poiljke koje bi se desilo zbog tih nedostataka. (3) Prevozilac ne odgovara za oteenje poiljke ako je poiljalac, iako mu je skrenuta panja na nedostatke pakovanja, zahtijevao da prevozilac primi poiljku na prevoz sa tim nedostacima. (4) Prevozilac je duan da odbije poiljku ako su nedostaci u njenom pakovanju takvi da moe biti ugroena sigurnost lica ili dobara ili prouzrokovana kakva teta. (5) Za tetu koju zbog nedostatka u pakovanju pretrpe trea lica za vrijeme dok se stvar nalazi kod prevozioca, odgovara prevozilac, a on ima pravo da zahtijeva naknadu od poiljaoca. Naknada za prevoz i trokovi u vezi sa prevozom lan 751 (1) Poiljalac je duan da isplati prevoziocu naknadu za prevoz i trokove u vezi sa prevozom. (2) Ako u tovarnom listu nije navedeno da poiljalac plaa naknadu za prevoz i ostale trokove u vezi sa prevozom, pretpostavlja se da je poiljalac uputio prevozioca da ih naplati od primaoca.

155
Raspolaganje poiljkom lan 752 (1) Poiljalac moe raspolagati poiljkom i mijenjati naloge sadrane u ugovoru, te moe naloiti prevoziocu da obustavi dalji prevoz poiljke, da mu poiljku vrati, da je preda drugom primaocu ili da je uputi u neko drugo mjesto. (2) Pravo poiljaoca da mijenja naloge prestaje poslije prispjea poiljke u mjesto opredjeljenja kad prevozilac preda primaocu tovarni list, ili kad prevozilac pozove primaoca da preuzme poiljku, ili kad primalac sam zatrai njenu predaju. (3) Ako je izdat tovarni list po naredbi, odnosno na donosioca, prava poiljaoca iz stava 2 ovog lana pripadaju iskljuivo imaocu tovarnog lista. (4) Ovlaeno lice koje se poslui pravom da daje nove naloge prevoziocu, duno je da mu naknadi trokove i tetu koje je imao zbog toga, kao i da mu na njegov zahtjev prui jemstvo da e mu trokovi i teta biti naknaeni. Pravac prevoza lan 753 (1) Prevozilac je duan da izvri prevoz ugovorenim putem. (2) Ako nije ugovoreno kojim putem treba da se izvri prevoz, prevozilac je duan izvriti ga onim putem koji najvie odgovara interesima poiljaoca. Smetnje pri izvrenju prevoza lan 754 (1) Prevozilac je duan da obavjetava poiljaoca o svim okolnostima koje bi bile od uticaja na izvrenje prevoza i postupi po uputstvima koje od njega dobije. (2) Prevozilac nije duan da postupi po uputstvima poiljaoca ije bi izvrenje moglo ugroziti sigurnost lica ili dobara. (3) Ako bi sluaj bio takav da se ne bi mogla ekati poiljaoeva uputstva, prevozilac je duan postupiti kako bi postupio dobar privrednik, odnosno dobar domain u istoj situaciji, i o tome obavijestiti poiljaoca i traiti njegova dalja uputstva. (4) Prevozilac ima pravo na naknadu trokova koje je imao zbog smetnji nastalih bez njegove krivice. Naknada u sluaju prekida prevoza lan 755 (1) Ako je prevoz prekinut iz nekog uzroka za koji odgovara prevozilac, on ima pravo na srazmjeran dio naknade za izvreni prevoz, ali je duan da naknadi tetu koja bi nastala za drugu stranu usljed prekida prevoza. (2) Ako je prevoz prekinut iz nekog uzroka za koji ne odgovara niko od zainteresovanih lica, prevozilac ima pravo na razliku izmeu ugovorene naknade za prevoz i trokova prevoza od mjesta gde je prevoz prekinut do mjesta opredjeljenja. (3) Prevozilac nema pravo na dio naknade ako u toku prevoza poiljka propadne usljed vie sile. Kad poiljka ne moe da bude predata lan 756 (1) Ako primalac ne moe da bude obavijeten o prispjeu poiljke, ili odbije da je primi, i ako poiljka ne moe da bude predata, ili ako primalac ne isplati prevoziocu dunu naknadu i ostale svote koje terete poiljku, prevozilac je duan da obavijesti o tome poi-

156
ljaoca, trai od njega uputstva i preduzme za njegov raun potrebne mjere za uvanje stvari. (2) Ako u primjerenom roku ovlaeno lice ne preduzme nita sa poiljkom, prevozilac ima pravo da je proda prema pravilima o prodaji dugovane stvari u sluaju docnje povjerioca, i da naplati svoja potraivanja iz postignute cijene, a ostatak je duan da poloi kod suda za ovlaeno lice. Odgovornost prevozioca prema poiljaocu lan 757 Ako je prevozilac predao poiljku primaocu, a nije naplatio od njega svotu kojom je bila optereena, duan je da isplati tu svotu poiljaocu, ali ima pravo da trai naknadu od primaoca. Odsjek 3. ODNOS PREVOZIOCA I PRIMAOCA Obavjetavanje primaoca o prispjeu poiljke lan 758 (1) Prevozilac je duan da obavijesti primaoca bez odlaganja da je poiljka prispjela, stavi mu je na raspolaganje kako je ugovoreno i podnese mu tovarni list ako je izdat. (2) U sluaju kad je izdat tovarni list po naredbi ili na donosioca, on je duan da postupi u skladu sa stavom 1 ovog lana samo ako je u tovarnom listu oznaeno lice u mjestu opredjeljenja koje treba obavijestiti da je poiljka prispjela. Predaja poiljke kad je izdat duplikat tovarnog lista lan 759 Prevozilac moe odbiti da preda poiljku ako mu se istovremeno ne preda duplikat tovarnog lista na kome je primalac potvrdio da mu je poiljka predata. Pravo primaoca da zahtijeva predaju poiljaka lan 760 (1) Primalac moe vriti prava iz ugovora o prevozu prema prevoziocu i od njega zahtijevati da mu preda tovarni list i poiljku tek poto ona prispije u mjesto opredjeljenja. (2) Prevozilac je duan da na zahtjev primaoca preda mu poiljku prije nego to ona prispije u mjesto opredjeljenja, samo ako je na to ovlaen od poiljaoca. (3) Primalac moe vriti prava iz ugovora o prevozu i zahtijevati od prevozioca predaju poiljke samo ako ispuni uslove predviene u ugovoru o prevozu. Utvrivanje istovjetnosti i stanja poiljke lan 761 (1) Ovlaeno lice ima pravo da zahtijeva da se zapisniki utvrdi istovjetnost poiljke i, ako je poiljka oteena, u emu se sastoji oteenje. (2) Ako se utvrdi da poiljka nije ona koja je bila predata prevoziocu, ili da je oteenje vee nego to je prevozilac tvrdio, trokove utvrivanja snosi prevozilac.

157
Obaveza primaoca da isplati naknadu za prevoz lan 762 (1) Preuzimanjem poiljke i tovarnog lista, ako je izdat, primalac se obavezuje da isplati prevoziocu naknadu za prevoz, ako nije to drugo odreeno u ugovoru o prevozu ili u tovarnom listu, kao i da mu isplati svote kojima je poiljka optereena. (2) Ako primalac smatra da nije duan isplatiti prevoziocu onoliko koliko ovaj zahtijeva, on moe vriti prava iz ugovora samo ako kod suda poloi sporni iznos. Odsjek 4. ODGOVORNOST PREVOZIOCA ZA GUBITAK, OTEENJE I ZADOCNJENjE POILJKE Gubitak ili oteenje poiljke lan 763 (1) Prevozilac odgovara za gubitak ili oteenje poiljke koji bi se dogodili od asa preuzimanja do njene predaje, osim ako su prouzrokovani radnjom ovlaenog lica, svojstvima poiljke, ili stranim uzrocima koji se nijesu mogli predvidjeti ni izbjei ili otkloniti. (2) Prevozilac odgovara za tetu do iznosa odreenog zakonom ili meunarodnim ugovorom. (3) Nitave su odredbe ugovora o prevozu, optih uslova prevoza, tarifa ili kog drugog opteg akta, kojima se ova odgovornost smanjuje. (4) Punovana je odredba kojom se unaprijed odreuje najvii iznos naknade, pod uslovom da nije u oiglednoj nesrazmjeri sa tetom. (5) Ogranienje iznosa naknade ne vai ako je tetu prevozilac prouzrokovao namjerno ili krajnjom nepanjom. (6) Ako drukije nije ugovoreno visina naknade odreuje se prema trinoj cijeni poiljke u vrijeme i mjestu predaje za prevoz. Gubitak ili oteenje poiljke skupocjenih stvari lan 764 (1) U sluaju gubitka ili oteenja poiljke u kojoj su se nalazile dragocjenosti, hartije od vrijednosti ili druge skupocjene stvari, prevozilac je duan da naknadi tako nastalu tetu samo ako je prilikom predaje stvari na prevoz bio obavijeten o prirodi tih stvari i njihovoj vrijednosti, ili ako je tetu prouzrokovao namjerno ili krajnjom nepanjom. (2) Ako su se sa stvarima iz stava 1 ovog lana u poiljci nalazile i druge stvari, za njihov gubitak ili oteenje prevozilac odgovara po optim pravilima o odgovornosti prevozioca. Vraanje plaene naknade za prevoz lan 765 U sluaju potpunog gubitka poiljke prevozilac je, pored naknade tete, duan da poiljaocu vrati naknadu za prevoz ako je plaena.

158
Kad primalac preuzme poiljku bez prigovora lan 766 (1) Kad primalac preuzme poiljku bez prigovora i isplati prevoziocu njegova potraivanja, prestaje odgovornost prevozioca, izuzev ako je oteenje zapisniki utvreno prije preuzimanja poiljke. (2) Prevozilac ostaje odgovoran za oteenja poiljke koja se nijesu mogla uoiti u asu predaje, ako ga je primalac obavijestio o tim oteenjima odmah po njihovom otkrivanju, ali ne docnije od osam dana od predaje. (3) Prevozilac se ne moe pozivati na odredbe st. 1 i 2 ovog lana, ako je oteenje prouzrokovao namjerno ili krajnjom nepanjom. Odgovornost prevozioca za zadocnjenje lan 767 Prevozilac odgovara za tetu nastalu zbog zadocnjenja, izuzev ako je zadocnjenje prouzrokovano nekom injenicom koja iskljuuje njegovu odgovornost za gubitak ili oteenje stvari. Odgovornost za pomonike lan 768 Prevozilac odgovara za lica koja su po njegovom nalogu radila na izvrenju prevoza. Odsjek 5. UEE VIE PREVOZILACA U PREVOZU POILJKE Solidarna odgovornost vie prevozilaca lan 769 (1) Prevozilac koji povjeri nekom drugom prevoziocu potpuno ili djelimino izvrenje prevoza poiljke koju je primio na prevoz ostaje i dalje odgovoran za njen prevoz od njenog prijema do predaje, ali ima pravo na naknadu od prevozioca kome je poiljku povjerio. (2) Ako drugi prevozilac od prvog prevozioca preuzme sa poiljkom i tovarni list, on postaje ugovorna strana u ugovoru o prevozu, sa pravima i dunostima solidarnog dunika i solidarnog povjerioca, iji su udjeli srazmjerni njegovom ueu u prevozu. (3) Odredba stava 2 ovog lana primjenjuje se i kad se za izvrenje prevoza neke poiljke obavee jednim istim ugovorom vie prevozilaca koji e uestvovati u prevozu jedan za drugim. (4) Svaki od vie prevozilaca ima pravo da zahtijeva da se utvrdi stanje poiljke u asu kad mu se predaje radi izvrenja njegovog dijela prevoza. (5) Solidarni prevozioci uestvuju u snoenju tete srazmjerno njihovim udjelima u prevozu, izuzev onog koji dokae da teta nije nastala dok je on prevozio poiljku. (6) Prigovori uinjeni kasnijem prevoziocu dejstvuju i prema svim ranijim prevoziocima. Podijeljena odgovornost prevozilaca lan 770 Kad u izvrenju prevoza iste poiljke uestvuju jedan za drugim nekoliko prevozilaca koje je odredio poiljalac, svaki od njih odgovara samo za svoj dio prevoza.

159
Odsjek 6. PRAVO ZALOGE Kad prevozilac ima pravo zaloge lan 771 (1) Radi obezbjeenja naplate naknade za prevoz i nunih trokova koje je uinio u vezi sa prevozom, prevozilac ima pravo zaloge na stvarima koje su mu predate radi pre voza i u vezi sa prevozom, dok ih dri ili dok ima u rukama ispravu pomou koje moe raspolagati njima. (2) Kad je u izvrenju prevoza uestovalo vie prevozilaca jedan za drugim, njihova potraivanja u vezi sa izvrenjem prevoza obezbijeena su ovom zalogom, i poslednji prevozilac je duan da, ako tovarni list ne sadri to drugo, naplati sva potraivanja po tovarnom listu. (3) Potraivanja ranijeg prevozioca, kao i njegovo pravo zaloge, prelaze po samom zakonu na docnijeg prevozioca koji mu je isplatio ta potraivanja. (4) To isto vai i ako prevozilac isplati otpremnikova potraivanja. Sukob zalonih prava lan 772 (1) Kad pored zalonog prava prevozioca postoje na istoj stvari istovremeno zalona prava komisionara, otpremnika i skladitara, prvenstvo naplate imaju potraivanja ma kog od ovih povjerilaca nastala otpremom ili prevozom, i to obratno redu kojim su nastala. (2) Ostala potraivanja komisionara i skladitara, kao i potraivanja otpremnika i prevozioca nastala davanjem predujmova, naplauju se tek po isplati potraivanja navedenih u stavu 1 ovog lana i to po redu kojim su nastala. ODJELJAK 3. Ugovor o prevozu lica Opte odredbe lan 773 Prevozilac je duan da prevoz lica izvri bezbjedno onim prevoznim sredstvom koje je odreeno ugovorom o prevozu i uz one uslove udobnosti i higijene koji se prema vrsti odnosnog prevoznog sredstva i udaljenosti puta smatraju neophodnim. Pravo putnika na odreeno mjesto lan 774 Prevozilac je duan dati putniku ono mjesto i u onom prevoznom sredstvu, kako je ugovoreno. Odgovornost prevozioca za zadocnjenje lan 775 (1) Prevozilac je duan prevesti putnika do odreenog mjesta na vrijeme. (2) Prevozilac odgovara za tetu koju bi putnik pretrpio zbog zadocnjenja, izuzev ako je do zadocnjenja dolo iz uzroka koji nije mogao otkloniti ni panjom strunjaka.

160
Odgovornost prevozioca za sigurnost putnika lan 776 (1) Prevozilac odgovara za sigurnost putnika od poetka do zavretka prevoza, u sluaju prevoza uz naknadu i u sluaju besplatnog prevoza, i duan je da naknadi tetu koja nastane oteenjem zdravlja, povredom ili smru putnika, izuzev ako je prouzrokovana radnjom putnika ili stranim uzrokom koji se nije mogao predvidjeti ni izbjei ili otkloniti. (2) Nitave su odredbe ugovora, kao i optih uslova prevoza, tarifa ili kog drugog opteg akta, kojima se ova odgovornost smanjuje. Odgovornost za prtljag predat na prevoz i za ostale stvari lan 777 (1) Prtljag koji mu je putnik predao, prevozilac je duan da preveze u isto vrijeme kad i putnika i preda mu ga po zavretku prevoza. (2) Za gubitak i oteenje prtljaga koji mu je putnik predao, prevozilac odgovara prema odredbama za prevoz stvari. (3) Za oteenje stvari koje putnik dri sa sobom, prevozilac odgovara prema optim pravilima o odgovornosti. Glava XX UGOVOR O LICENCI ODJELJAK 1. Opte odredbe Pojam lan 778 Ugovorom o licenci obavezuje se davalac licence da sticaocu licence ustupi, u cjelini ili djelimino, pravo iskoriavanja pronalaska, tehnikog znanja i iskustva, iga, uzorka ili modela, a sticalac licence se obavezuje da mu za to plati odreenu naknadu. Forma lan 779 (1) Ugovor o licenci mora biti zakljuen u pisanoj formi. (2) Nitav je ugovor koji nije zakljuen u pisanoj formi. Trajanje licence lan 780 Licenca za iskoriavanje patentiranog pronalaska uzorka ili modela ne moe biti zakljuena za vrijeme due od trajanja zakonske zatite tih prava. Iskljuiva licenca lan 781 (1) Ugovorom o licenci sticalac licence stie iskljuivo pravo iskoriavanja predmeta licence samo ako je to izriito ugovoreno (iskljuiva licenca).

161
(2) Ostale mogunosti iskoriavanja predmeta licence zadrava davalac licence. (3) Ako u ugovoru o licenci nije naznaeno o kakvoj je licenci rije, smatra se da mu je data neiskljuiva licenca. Prostorno ogranienje prava iskoriavanja lan 782 (1) Pravo iskoriavanja predmeta licence moe biti prostorno ogranieno samo ako to nije suprotno slobodi trinog privreivanja. (2) Ako ugovorom o licenci nije prostorno ogranieno pravo iskoriavanja predmeta licence, smatra se da je licenca prostorno neograniena. ODJELJAK 2. Obaveze davaoca licence Predaja predmeta licence lan 783 (1) Davalac licence je duan da sticaocu licence u odreenom roku preda predmet licence. (2) Davalac licence je duan da sticaocu licence preda i tehniku dokumentaciju potrebnu za praktinu primjenu predmeta licence. Davanje uputstva i obavjetenja lan 784 Davalac licence je duan da sticaocu licence daje sva uputstva i obavjetenja koja su potrebna za uspjeno iskoriavanje predmeta licence. Obaveza garantovanja lan 785 Davalac licence garantuje sticaocu licence tehniku izvodljivost i tehniku upotrebljivost predmeta licence. Jemstvo lan 786 (1) Davalac licence jemi da pravo iskoriavanja koje je predmet ugovora pripada njemu, da na njemu nema tereta i da nije ogranieno u korist nekog treeg. (2) Ako je predmet ugovora iskljuiva licenca, davalac licence jemi da pravo iskoriavanja nije ustupio drugom, ni potpuno ni djelimino. (3) Davalac licence je duan da uva i brani pravo ustupljeno sticaocu licence od svih zahtjeva treih lica. Obaveza davaoca iskljuive licence lan 787 Ako je ugovorena iskljuiva licenca, davalac licence ne moe ni u kom vidu sam iskoriavati predmet licence, niti njegove pojedine djelove, niti to povjeriti nekom drugom u granicama prostornog vaenja licence.

162
ODJELJAK 3. Obaveze sticaoca licence Iskoriavanje predmeta licence lan 788 Sticalac licence je duan da iskoriava predmet licence na ugovoreni nain, u ugovorenom obimu i u ugovorenim granicama. Korienje naknadnih usavravanja lan 789 Ako zakonom ili ugovorom nije drukije odreeno, sticalac licence nije ovlaen da iskoriava naknadna usavravanja predmeta licence. uvanje predmeta licence u tajnosti lan 790 Ako predmet licence sainjava nepatentirani pronalazak ili tajno tehniko znanje i iskustvo, sticalac licence je duan da ga uva u tajnosti. Kvalitet lan 791 (1) Ako je uz licencu za proizvodnju ustupljena i licenca za upotrebu iga, sticalac licence moe stavljati u promet robu sa tim igom samo ako je njen kvalitet isti kao to je kvalitet robe koju proizvodi davalac licence. (2) Suprotan sporazum nema pravno dejstvo. Obiljeavanje lan 792 Sticalac licence je duan da robu obiljei oznakom o proizvodnji po licenci. Naknada lan 793 Sticalac licence je duan da isplati davaocu licence ugovorenu naknadu u vrijeme i na nain kako je to odreeno ugovorom. Podnoenje izvjetaja lan 794 Ako se naknada odreuje u zavisnosti od obima iskoriavanja predmeta licence, sticalac licence je duan da podnese davaocu licence izvetaj o obimu iskoriavanja i izvri obraun naknade svake godine, ako ugovorom nije za to odreen krai rok.

163
Izmjena ugovorene naknade lan 795 Ako je ugovorena naknada postala oigledno nesrazmjerna u odnosu na prihod koji sticalac licence ima od iskoriavanja predmeta licence, zainteresovana strana moe da zahtijeva izmjenu ugovorene naknade. ODJELJAK 4. Podlicenca Ustupanje licence lan 796 (1) Sticalac iskljuive licence moe pravo iskoriavanja predmeta licence ustupiti drugom (podlicenca). (2) Ugovorom se moe predvidjeti da sticalac licence ne moe dati drugom podlicencu, ili mu je ne moe dati bez dozvole davaoca licence. Kad davalac moe odbiti dozvolu lan 797 Kad je za davanje podlicence potrebna dozvola davaoca licence, on je moe odbiti sticaocu iskljuive licence samo iz ozbiljnih razloga. Otkaz zbog nedozvoljene podlicence lan 798 Davalac licence moe otkazati ugovor o licenci bez otkaznog roka ako je podlicenca data bez njegove dozvole, koja je prema zakonu ili prema ugovoru potrebna. Neposredan zahtjev davaoca licence lan 799 (1) Ugovorom o podlicenci ne stvara se nikakav poseban pravni odnos izmeu sticaoca podlicence i davaoca licence, ak ni kad je davalac licence dao potrebnu dozvolu za zakljuenje podlicence. (2) Davalac licence moe da, radi naplate svojih potraivanja od sticaoca licence nastalih iz licence, zahtijeva neposredno od sticaoca podlicence isplatu iznosa koje ovaj duguje davaocu podlicence po osnovu podlicence. ODJELJAK 5. PRESTANAK UGOVORA Protek odreenog vremena lan 800 Ugovor o licenci zakljuen na odreeno vrijeme prestaje samim protekom vremena za koje je zakljuen i nije potrebno da bude otkazan.

164
Preutno obnavljanje licence lan 801 (1) Kad po proteku vremena za koje je ugovor o licenci bio zakljuen sticalac licence produi da iskoriava predmet licence, a davalac licence se tome ne protivi, smatra se da je zakljuen nov ugovor o licenci neodreenog trajanja, pod istim uslovima kao i prethodni. (2) Obezbjeenja koja su trea lica dala za prvu licencu prestaju sa protekom vremena za koje je bila zakljuena. Otkaz lan 802 (1) Ugovor o licenci ije trajanje nije odreeno prestaje otkazom koji svaka strana moe dati drugoj, potujui odreeni otkazni rok. (2) Ako otkazni rok nije ugovorom odreen, iznosi est mjeseci, s tim to davalac licence ne moe otkazati ugovor tokom prve godine njegovog vaenja. Smrt, steaj i likvidacija lan 803 (1) U sluaju smrti davaoca licence, licenca se nastavlja sa njegovim nasljednicima, ako drukije nije ugovoreno. (2) U sluaju smrti sticaoca licence, licenca se nastavlja sa njegovim nasljednicima koji produavaju njegovu djelatnost. (3) U sluaju steaja ili likvidacije sticaoca licence davalac licence moe raskinuti ugovor. Glava XXI OSTAVA ODJELJAK 1. O OSTAVI UOPTE Odsjek 1. OPTE ODREDBE Pojam lan 804 (1) Ugovorom o ostavi obavezuje se ostavoprimac da primi stvar od ostavodavca, da je uva i da je vrati kad je ostavodavac bude zatraio. (2) Predmet ostave mogu biti samo pokretne stvari. Ostava tue stvari lan 805 (1) Ugovor o ostavi moe punovano zakljuiti u svoje ime i lice koje nije sopstvenik stvari, i ostavoprimac je duan da vrati stvar njemu, izuzev ako bi doznao da je stvar ukradena.

165
(2) Ako tree lice tubom zahtijeva stvar od ostavoprimca kao sopstvenik, ostavoprimac je duan da saopti sudu od koga lica je stvar primio i istovremeno obavijesti ostavodavca o podignutoj tubi. Odsjek 2. OBAVEZE OSTAVOPRIMCA Obaveze uvanja i obavjetavanja lan 806 (1) Ostavoprimac je duan da uva stvar kao svoju sopstvenu, a ako je ostava uz naknadu, kao dobar privrednik, odnosno dobar domain. (2) Ako su ugovoreni mjesto ili nain uvanja stvari, ostavoprimac ih moe promijeniti samo ako to zahtijevaju promijenjene okolnosti, inae odgovara i za sluajnu propast ili sluajno oteenje stvari. (3) O svim promjenama koje bi primijetio na stvari i o opasnostima da budu oteene na ma koji nain ostavoprimac je duan da obavijesti ostavodavca. Predaja stvari drugom na uvanje lan 807 Ostavoprimac ne moe bez pristanka ostavodavca, ili bez nude, predati povjerenu mu stvar drugome da je uva, inae odgovara i za njenu sluajnu propast ili oteenje. Upotrebljavanje stvari lan 808 (1) Ostavoprimac nema pravo da upotrebljava stvar povjerenu mu na uvanje. (2) U sluaju nedozvoljene upotrebe stvari, ostavoprimac duguje ostavodavcu odgovarajuu naknadu i odgovara za sluajnu propast ili oteenje stvari koji bi se dogodili tom prilikom. (3) Kad je u ostavu data neka nepotrona stvar i ostavoprimcu dozvoljeno da je upotrebljava, onda se na odnose ugovornih strana primjenjuju pravila o ugovoru o posluzi, a samo o pitanjima vremena i mjesta vraanja stvari sudi se po pravilima o ugovoru o ostavi, ako ugovorne strane nijesu to drugo odredile. Upotrebljavanje i predaja stvari drugome lan 809 Kad ostavoprimac bez pristanka ostavodavca i bez nude suprotno ugovoru upotrebljava stvar, mijenja mjesto ili nain njenog uvanja ili kad stvar preda na uvanje drugom licu, on ne odgovara za sluajnu propast ili oteenje stvari do kojih bi dolo i da je postupao u skladu sa ugovorom. Vraanje stvari lan 810 (1) Ostavoprimac je duan da vrati stvar im je ostavodavac zatrai i to sa svim plodovima i drugim koristima od stvari.

166
(2) Ako je odreen rok za vraanje stvari, ostavodavac moe traiti da mu se stvar vrati i prije isteka roka, izuzev kad rok nije ugovoren iskljuivo u interesu ostavodavca. (3) Vraanje se vri u mjestu predaje stvari ostavoprimcu, ako ugovorom nije odreeno neko drugo mjesto, u kom sluaju ostavoprimac ima pravo na naknadu trokova prenosa stvari. Odsjek 3. PRAVA OSTAVOPRIMCA Naknada trokova i tete lan 811 Ostavoprimac ima pravo da zahtijeva od ostavodavca da mu naknadi trokove opravdano uinjene radi ouvanja stvari, kao i tetu koju je imao zbog ostave. Naknada lan 812 Ostavoprimac nema pravo na naknadu za svoj trud, izuzev ako je naknada ugovorena, ako se ostavoprimac bavi primanjem stvari na uvanje, ili ako se naknada mogla oekivati s obzirom na okolnosti posla. Vraanje stvari u sluaju besplatne ostave lan 813 (1) Ostavoprimac koji se obavezao da besplatno uva stvar odreeno vrijeme moe je vratiti ostavodavcu prije isteka ugovorenog roka ako bi samoj stvari prijetila opasnost propasti ili oteenja ili ako bi mu njeno dalje uvanje moglo prouzrokovati tetu. (2) Ako rok nije ugovoren, ostavoprimac iz stava 1 ovog lana moe u svako doba odustati od ugovora, ali je duan da ostavodavcu odredi primjeran rok za preuzimanje stvari. Odsjek 4. POSEBNI SLUAJEVI OSTAVE Neprava ostava lan 814 Kad su u ostavu date zamjenljive stvari s pravom za ostavoprimca da ih potroi i obavezom da vrati istu koliinu stvari iste vrste, onda se na njegove odnose sa ostavodavcem primjenjuju pravila ugovora o zajmu, samo e u pogledu vremena i mjesta vraanja vaiti pravila ugovora o ostavi, ako ugovorne strane nijesu to drugo odredile. Ostava u nudi lan 815 Kome je stvar povjerena u sluaju poara, zemljotresa, poplave ili slinih neprilika duan je da je uva sa poveanom panjom.

167
ODJELJAK 2. Ugostiteljska ostava Ugostitelj kao ostavoprimac lan 816 (1) Ugostitelj se smatra ostavoprimcem u pogledu stvari koje su gosti donijeli i odgovara za njihov nestanak ili oteenje najvie do iznosa utvrenog posebnim propisom. (2) Ova odgovornost je iskljuena ako su stvari propale ili oteene usljed okolnosti koje se nijesu mogle izbjei ili otkloniti, usljed nekog uzroka u samoj stvari, ako su nestale ili oteene ponaanjem samog gosta, ili ponaanjem lica koje je on doveo ili koja su mu dola u posjetu. (3) Ugostitelj duguje potpunu naknadu ako mu je gost predao stvar na uvanje, kao i ako je teta nastala njegovom krivicom ili krivicom lica za koje on odgovara. Stvari koje je gost donio lan 817 (1) Stvarima koje je gost donio u ugostiteljski objekt smatraju se: 1) stvari koje se nalaze u ugostiteljskom objektu za sve vrijeme dok gost ima smjetaj u objektu; 2) stvari koje se nalaze izvan ugostiteljskog objekta na mjestu koje je ugostitelj odredio ili uzeo pod svoj nadzor, odnosno nadzor lica za koje on odgovara za svo vrijeme smjetaja; 3) stvari nad kojima ugostitelj ili lice za koje odgovara preuzima nadzor u ugostiteljskom objektu ili izvan njega u razumnom vremenu prije ili poslije vremena smjetaja. (2) Odredbe o odgovornosti za donesene stvari gosta nee se primjenjivati na vozila, stvari u njima i ivotinje, osim ako je drukije ugovoreno. Obaveze ugostitelja da primi stvari na uvanje lan 818 (1) Ugostitelj je duan da primi na uvanje stvari koje gosti donesu i hoe da mu predaju na uvanje, izuzev ako ne raspolae podesnim prostorijama za njihov smjetaj, ili ako njihovo uvanje prelazi njegove mogunosti iz nekog drugog uzroka. (2) Ako ugostitelj neopravdano odbije da primi stvar na uvanje, duguje potpunu naknadu tete koju gost usljed toga pretrpi. Dunost gosta da prijavi tetu lan 819 Gost je duan da prijavi nestanak ili oteenje stvari im dozna za njih, inae ima pravo na naknadu tete samo ako dokae da je teta nastala krivicom ugostitelja ili lica za koje on odgovara. Objave o iskljuenju odgovornosti lan 820 Nemaju nikakvog pravnog dejstva objave istaknute u prostorijama ugostitelja kojima se iskljuuje, ograniava ili uslovljava njihova odgovornost za stvari koje su gosti donijeli.

168
Pravo zadravanja lan 821 Ugostitelj koji primi goste na noenje ima pravo da zadri stvari koje su gosti donijeli, do potpune naplate potraivanja za smjetaj i ostale usluge. Proirenje primjene odredaba o ugostiteljskoj ostavi lan 822 Odredbe o ugostiteljskoj ostavi shodno se primjenjuju i na bolnice, javne garae, kola za spavanje, organizovane kampove i sl.

Glava XXII USKLADITENJE ODJELJAK 1. OPTE ODREDBE Pojam lan 823 (1) Ugovorom o uskladitenju obavezuje se skladitar da primi i uva odreenu robu i da preduzima potrebne ili ugovorene mjere radi njenog ouvanja u odreenom stanju, te da je preda na zahtjev ostavodavca ili drugog ovlaenog lica, a ostavodavac se obavezuje da mu za to plati odreenu naknadu. (2) Prilikom predaje robe ostavodavac je duan dati sva potrebna obavjetenja o njoj i izjaviti kolika je njena vrijednost. Iskljuenje odgovornosti i neke obaveze skladitara lan 824 (1) Skladitar odgovara za tetu na robi osim ako dokae da je teta prouzrokovana usljed okolnosti koje se nijesu mogle izbjei ili otkloniti ili je prouzrokovana krivicom ostavodavca, manama ili prirodnim svojstvima robe, kao i neispravnom ambalaom. (2) Skladitar je duan da upozori ostavodavca na mane, ili prirodna svojstva robe, odnosno na neispravnu ambalau usljed kojih moe doi do tete na robi, im je navedene nedostatke uoio ili morao uoiti. (3) Ako bi se na robi deavale takve neotklonjive promjene zbog kojih postoji opasnost da se roba pokvari ili propadne, skladitar je duan, da ako to po njegovom pozivu ne bi mogao na vrijeme da uini ostavodavac, proda robu bez odlaganja na najpogodniji nain. (4) Skladitar je obavezan da preduzima radnje radi ouvanja prava ostavodavca prema prevoziocu koji mu je predao robu za raun ostavodavca u oteenom ili manljivom stanju.

169
Dunost osiguranja lan 825 (1) Skladitar je duan da osigura robu primljenu na uvanje samo ako je to ugovoreno. (2) Ako ugovorom nije odreeno koje rizike treba da obuhvati osiguranje, skladitar je duan da osigura robu od uobiajenih rizika. Ogranienje naknade tete lan 826 Naknada tete koju je skladitar duan da plati zbog propasti, umanjenja ili oteenja robe za vrijeme od njenog prijema do predaje, ne moe prei stvarnu vrijednost robe, osim ako je tetu prouzrokovao namjerno ili krajnjom nepanjom. Mijeanje zamjenljivih stvari lan 827 (1) Skladitar ne moe pomijeati primljene zamjenljive stvari sa stvarima iste vrste i iste kakvoe, osim ako je ostavodavac na to pristao, ili ako je oigledno da se radi o stvarima koje se mogu mijeati bez opasnosti od nastanka tete za ostavodavca. (2) Ako su stvari pomijeane, skladitar moe na zahtjev ovlaenog lica bez uea ostalih ovlaenih lica iz smjee zamjenljivih stvari izdvojiti dio koji mu pripada. Pregledanje robe i uzimanje uzoraka lan 828 Skladitar je duan da dozvoli ovlaenom licu da pregleda robu i da uzima uzorke od nje. Potraivanje skladitara i pravo zaloge lan 829 (1) Pored naknade za uvanje, skladitar ima pravo na naknadu trokova koji su bili potrebni za ouvanje robe. (2) Za svoja potraivanja iz ugovora o uskladitenju i ostala potraivanja nastala u vezi sa uvanjem robe skladitar ima zalono pravo na toj robi. Podizanje robe i prodaja nepodignute robe lan 830 (1) Ostavodavac moe robu podii i prije ugovorenog roka. (2) Ako ostavodavac ne podigne robu po isteku ugovorenog roka ili po isteku godine dana ako nije ugovoren rok za uvanje, skladitar moe za njegov raun prodati robu na javnoj prodaji, ali je duan obavijestiti ga prethodno o svojoj namjeri i ostaviti mu naknadni rok najmanje od osam dana da robu podigne. Nedostaci pri prijemu robe lan 831 (1) Primalac robe duan je da robu pregleda u trenutku njenog preuzimanja.

170
(2) Ako prilikom preuzimanja robe primijeti nedostatke, primalac je duan da o tome odmah upozori skladitara, inae se smatra da je roba uredno primljena. (3) O nedostacima robe koji se nijesu mogli utvrditi u trenutku preuzimanja, primalac je duan da na pouzdan nain obavijesti skladitara u roku od sedam dana, raunajui od dana preuzimanja robe, inae se smatra da je roba uredno primljena. Primjena pravila o ostavi lan 832 Na ugovore o uskladitenju shodno se primjenjuju pravila o ostavi, ukoliko pravilima o uskladitenju nije drukije regulisano. ODJELJAK 2. SKLADINICA Dunost izdavanja skladinice lan 833 Skladitar koji je na osnovu zakona ovlaen da za robu primljenu na uskladitenje izda skladinicu duan ju je izdati ostavodavcu na njegov zahtjev. Sastojci i sadrina skladinice lan 834 (1) Skladinica se sastoji iz priznanice i zalonice. (2) Priznanica i zalonica sadre: naziv, odnosno ime i zanimanje ostavodavca, njegovo sjedite, odnosno prebivalite, naziv i sjedite skladitara, datum i broj skladinice, mjesto gdje se skladite nalazi, vrstu, prirodu i koliinu robe, navod o tome do koga iznosa je roba osigurana, kao i ostale podatke potrebne za raspoznavanje robe i odreivanje njene vrijednosti. (3) Priznanica i zalonica moraju se pozivati jedna na drugu. Skladinica za djelove robe lan 835 (1) Ostavodavac moe zahtijevati da skladitar podijeli robu na odreene djelove i da mu za svaki dio izda zasebnu skladinicu. (2) Ako je dobio skladinicu za cijelu koliinu robe, ostavodavac moe da zahtijeva da skladitar podijeli robu na odreene djelove i da mu, u zamjenu za skladinicu koju je dobio, izda posebne skladinice za svaki pojedini dio. (3) Ostavodavac moe da zahtijeva da mu skladitar izda skladinicu samo za jedan dio zamjenljive robe koji je ostavio kod njega. Prava imaoca skladinice lan 836 (1) Imalac skladinice ima pravo da zahtijeva da mu se preda roba oznaena na njoj. (2) Imalac skladinice moe da raspolae robom oznaenom u skladinici prenoenjem skladinice.

171
Prenoenje priznanice i zalonice lan 837 (1) Priznanica i zalonica mogu se prenositi indosamentom, zajedno ili odvojeno. (2) Prilikom svakog prenosa na njima mora biti ubiljeen datum. (3) Na zahtjev prijemnika priznanice ili zalonice, prenos na njega prepisae se u registar skladita, gdje e se ubiljeiti i njegovo sjedite odnosno prebivalite. Pravo imaoca priznanice lan 838 (1) Prenos priznanice bez zalonice daje prijemniku pravo da zahtijeva da mu se preda roba samo ako isplati imaocu zalonice, ili poloi skladitaru za imaoca zalonice, iznos koji treba da mu bude isplaen na dan dospjelosti potraivanja. (2) Imalac priznanice bez zalonice moe zahtijevati da se roba proda, ako se postignutom cijenom moe isplatiti iznos na koji ima pravo imalac zalonice, s tim da se ostvareni viak preda njemu. (3) Kad se radi o zamjenljivim stvarima, imalac priznanice bez zalonice moe zahtijevati da mu skladitar preda jedan dio robe pod uslovom da poloi skladitaru za raun imaoca zalonice odgovarajui iznos u novcu. Prava imaoca zalonice lan 839 (1) Prenos zalonice bez priznanice daje prijemniku pravo zaloge na robi. (2) Prilikom prvog prenosa, na zalonici moraju biti ubiljeeni naziv odnosno ime i zanimanje povjerioca, njegovo poslovno sjedite, odnosno prebivalite, iznos njegovog potraivanja raunajui i kamate i datum dospijevanja. (3) Prvi prijemnik zalonice duan je bez odlaganja prijaviti skladitaru da je na njega izvren prenos zalonice, a skladite je duno prepisati taj prenos u svoj registar i na samoj zalonici zabiljeiti da je ovaj prepis izvren. (4) Bez obavljanja radnji iz stava 3 ovog lana, zalonica se ne moe dalje prenositi indosamentom. (5) Zalonica koja ne sadri iznos potraivanja zalonog povjerioca, obavezuje u korist zalonog povjerioca cjelokupnu vrijednost stvari navedenu u njoj. Protest zbog neisplate i prodaje robe lan 840 (1) Imalac zalonice bez priznanice, kome ne bude isplaeno u roku potraivanje obezbijeeno zalonicom, duan je, pod prijetnjom gubitka prava da zahtijeva isplatu od prenosilaca, podii protest prema propisima o mjenici. (2) Imalac zalonice koji je podigao protest moe po proteku osam dana od dospjelosti potraivanja da zahtijeva prodaju zaloene robe, a isto pravo pripada i prenosiocu koji je isplatio imaocu zalonice potraivanje obezbijeeno zalonicom. (3) Od iznosa postignutog prodajom izdvaja se potrebna svota za podmirenje trokova prodaje, potraivanja skladitara iz ugovora o uskladitenju i ostalih njegovih potraivanja nastalih u vezi sa ostavljenom robom, zatim se isplauje obezbijeeno potraivanje imaoca zalonice, a ostatak pripada imaocu priznanice.

172
Zahtjev isplate od prenosilaca zalonice lan 841 (1) Imalac zalonice moe da zahtijeva isplatu od prenosioca tek ako nije mogao postii potpuno namirenje prodajom zaloene robe. (2) Zahtjev mora biti podignut u roku odreenom u propisima o mjenici za zahtjev prema indosantima, i taj rok poinje tei od dana kad je izvrena prodaja robe. (3) Imalac zalonice gubi pravo da zahtijeva isplatu od prenosilaca ako ne bude zahtijevao prodaju robe najdalje u roku od mjesec dana od protesta. Glava XXIII NALOG ODJELJAK 1. OPTE ODREDBE Pojam lan 842 (1) Ugovorom o nalogu obavezuje se i ovlauje nalogoprimac da za raun nalogodavca preduzme odreene poslove. (2) Nalogoprimac ima pravo na naknadu za svoj trud, osim ako je drukije ugovoreno ili proizilazi iz prirode meusobnog odnosa. Lica duna da odgovore na ponudu naloga lan 843 Ko se bavi vrenjem tuih poslova kao zanimanjem ili se javno nudi za vrenje tih poslova, duan je, ako nee da prihvati ponueni nalog koji se odnosi na te poslove, da o tome bez odlaganja obavijesti drugu stranu, inae odgovara za tetu koju bi ova pretrpjela zbog toga ODJELJAK 2. Obaveze nalogoprimca Izvrenje naloga kako glasi lan 844 (1) Nalogoprimac je duan da izvri nalog prema primljenim uputstvima, sa panjom dobrog privrednika, odnosno dobrog domaina, ostajui u njegovim granicama i u svemu paziti na interese nalogodavca i njima se rukovoditi. (2) Kad nalogoprimac smatra da bi izvrenje naloga po dobijenim uputstvima bilo od tete za nalogodavca, on je duan skrenuti na to njegovu panju i traiti nova uputstva. (3) Ako nalogodavac nije dao odreena uputstva o poslu koji treba obaviti, nalogoprimac je duan, rukovodei se interesima nalogodavca, postupiti kao dobar privrednik, odnosno dobar domain, a ako je nalog bez naknade, kako bi u istim okolnostima postupio u sopstvenoj stvari.

173
Odstupanje od naloga i uputstava lan 845 (1) Od dobijenog naloga i uputstava nalogoprimac moe odstupati samo sa saglasnou nalogodavca, a kada mu zbog kratkoe vremena ili iz kog drugog uzroka nije mogue traiti saglasnost nalogodavca, on moe odstupiti od naloga i uputstava samo ako je, po procjeni svih okolnosti, mogao osnovano smatrati da to zahtijevaju interesi nalogodavca. (2) Ako nalogoprimac prekorai granice naloga ili odstupi od dobijenih uputstava van sluaja predvienog u stavu 1 ovog lana, nee se smatrati za nalogoprimca, ve za poslovou bez naloga, izuzev ako nalogodavac naknadno odobri ono to je uradio. Zamjena lan 846 (1) Nalogoprimac je duan da izvri nalog lino. (2) Nalogoprimac moe povjeriti izvrenje naloga drugom samo ako mu je nalogodavac to dozvolio, kao i ako je na to prinuen okolnostima. (3) U tim sluajevima on odgovara samo za izbor zamjenika i za uputstva koja mu je dao. (4) U ostalim sluajevima on odgovara za rad zamjenika, kao i za sluajnu propast ili oteenje stvari koji bi se dogodili kod zamjenika. (5) Nalogodavac moe u svakom sluaju da zahtijeva neposredno od zamjenika izvrenje obaveze iz naloga. Polaganje rauna lan 847 O izvrenom poslu nalogoprimac je duan da poloi raun i preda bez odugovlaenja nalogodavcu sve to je primio na osnovu obavljanja povjerenih poslova, bez obzira na to da li je ono to je primio za nalogodavca bilo dugovano ovome ili ne. Podnoenje izvetaja lan 848 Nalogoprimac je duan na zahtjev nalogodavca da podnese izvjetaj o stanju poslova i poloi raun i prije odreenog vremena. Odgovornost za upotrebu nalogodavevog novca lan 849 Ako se nalogoprimac sluio za svoje potrebe novcem koji je primio za nalogodavca, duan je da plati kamatu po najvioj dozvoljenoj ugovornoj stopi, raunajui od dana upotrebe, a na ostali dugovani novac koji nije predao na vrijeme, zateznu kamatu, raunajui od dana kad ga je bio duan predati. Solidarna odgovornost nalogoprimaca lan 850 Ako je vrenje nekog posla povjereno istim nalogom da ga zajedniki vre vie lica, oni odgovaraju solidarno za obaveze iz tog naloga, ako to drugo nije ugovoreno.

174
ODJELJAK 3. OBAVEZE NALOGODAVCA Predujmljivanje novca lan 851 Nalogodavac je duan na zahtjev nalogoprimca dati mu izvjesnu svotu novca za predviene izdatke. Naknada trokova i preuzimanje obaveza lan 852 (1) Nalogodavac je duan da naknadi nalogoprimcu, ak i ako njegov trud bez njegove krivice nije imao uspjeha, sve potrebne trokove koje je uinio za izvrenje naloga, sa kamatom od dana kad su uinjeni. (2) Nalogodavac je duan da preuzme obaveze koje je nalogoprimac uzeo na sebe vrei u svoje ime povjerene mu poslove, ili ga na koji drugi nain oslobodi od obaveza. Naknada tete lan 853 Nalogodavac je duan da naknadi nalogoprimcu tetu koju je ovaj pretrpio bez svoje krivice u vrenju naloga. Visina naknade lan 854 Ako drukije nije ugovoreno, nalogodavac duguje naknadu u uobiajenoj visini, a ako o tome nema obiaja, onda pravinu naknadu. Isplata naknade lan 855 (1) Ukoliko nije drukije ugovoreno, nalogodavac je duan da isplati nalogoprimcu naknadu po obavljenom poslu. (2) Ako je nalogoprimac bez svoje krivice samo djelimino obavio nalog, ima pravo na srazmjerni dio naknade. (3) U sluaju kad bi unaprijed ugovorena naknada bila u oiglednoj nesrazmjeri sa uinjenim uslugama, nalogodavac moe da zahtijeva njeno smanjenje. Pravo zaloge lan 856 Radi obezbjeenja naknade i trokova nalogoprimac ima pravo zaloge na pokretnim stvarima nalogodavca koji je dobio po osnovu naloga, kao i na novanim iznosima koje je naplatio za raun nalogodavca. Solidarna odgovornost nalogodavaca lan 857 Ako je vie nalogodavaca povjerilo nalogoprimcu izvrenje naloga, oni mu odgovaraju solidarno.

175
ODJELJAK 4. PRESTANAK NALOGA Odustanak od ugovora lan 858 (1) Nalogodavac moe odustati od ugovora. (2) U sluaju odustanka od ugovora u kome nalogoprimcu pripada naknada za njegov trud, nalogodavac je duan da isplati nalogoprimcu odgovarajui dio naknade, i naknadi mu tetu koju je pretrpio odustankom od ugovora, ako za odustanak nije bilo osnovanih razloga. Otkaz lan 859 (1) Nalogoprimac moe otkazati nalog kad hoe, samo ne u nevrijeme. (2) Nalogoprimac je duan da naknadi nalogodavcu tetu koju je ovaj pretrpio zbog otkaza naloga u nevrijeme, izuzev kad su za otkaz postojali osnovani razlozi. (3) Nalogoprimac je duan da produi poslije otkaza poslove koji ne trpe odlaganje, dok nalogodavac ne bude u mogunosti da preuzme brigu o njima. Smrt, prestanak pravnog lica lan 860 (1) Nalog prestaje smru nalogoprimca. (2) Nasljednici nalogoprimca duni su da o njegovoj smrti to prije obavijeste nalogodavca i preduzmu to je potrebno za zatitu njegovih interesa, dok ne bude u stanju da sam preuzme brigu o njima. (3) Nalog prestaje smru nalogodavca samo ako je tako ugovoreno ili ako se nalogoprimac primio naloga s obzirom na svoje line odnose sa nalogodavcem. (4) U sluaju iz stava 3 ovog lana nalogoprimac je duan da produi povjerene poslove, ako bi inae nastupila teta za nasljednike, dok ovi ne budu u mogunosti da sami preuzmu brigu o njima. (5) Ako je nalogodavac ili nalogoprimac neko pravno lice, nalog prestaje kad to lice prestane da postoji. Steaj, lienje poslovne sposobnosti lan 861 Nalog prestaje kad je nalogodavac ili nalogoprimac u steaju ili bude potpuno ili djelimino lien poslovne sposobnosti. as prestanka naloga lan 862 (1) Kad je nalogodavac odustao od ugovora, kao i kad je umro ili je u steaju, ili potpuno ili djelimino lien poslovne sposobnosti, nalog prestaje u asu kad je nalogoprimac saznao za dogaaj zbog kog nalog prestaje. (2) Kad je nalogoprimcu izdato pisano punomoje duan ga je vratiti po prestanku naloga.

176
Izuzeci lan 863 Kad je nalog dat da bi nalogoprimac mogao postii ispunjenje nekog svog potraivanja od nalogodavca, nalogodavac ne moe odustati od ugovora i nalog ne prestaje ni smru, ni steajem nalogodavca ili nalogoprimca, ni kad jedan od njih bude potpuno ili djelimino lien poslovne sposobnosti.

Glava XXIV KOMISION ODJELJAK 1. OPTE ODREDBE Pojam lan 864 (1) Ugovorom o komisionu obavezuje se komisionar da za naknadu (proviziju) obavi u svoje ime i za raun komitenta jedan ili vie poslova koje mu povjerava komitent. (2) Komisionar ima pravo na naknadu i kad nije ugovorena. Primjena pravila o ugovoru o nalogu lan 865 Na ugovor o komisionu shodno se primjenjuju pravila o nalogu, ukoliko pravilima o komisionu nije drukije odreeno. Zakljuenje posla pod uslovima razliitim od naloga lan 866 (1) Ako je komisionar zakljuio neki posao po nepovoljnijim uslovima od onih odreenih nalogom kad to nije smio, duan je da naknadi komitentu razliku, kao i prouzrokovanu tetu. (2) U sluaju iz stava 1 ovog lana komitent moe odbiti da prihvati zakljueni posao, pod uslovom da o tome odmah obavijesti komisionara. (3) Komitent gubi pravo iz stava 2 ovog lana ako komisionar pokae spremnost da mu odmah isplati razliku i naknadi prouzrokovanu tetu. (4) Ako je posao zakljuen po povoljnijim uslovima od onih odreenih nalogom, sva tako postignuta korist pripada komitentu. Prodaja robe prezaduenom licu lan 867 Komisionar odgovara komitentu za tetu ako je prodao robu licu za iju je prezaduenost znao ili je mogao znati.

177
Kad sam komisionar kupuje robu komitenta ili mu prodaje svoju robu lan 868 (1) Komisionar kome je povjereno da proda ili da kupi neku robu kotiranu na berzi ili na tritu moe, ako mu je komitent to dozvolio, da zadri robu za sebe kao kupac, odnosno isporui je kao prodavac, po cijeni u vrijeme izvrenja povjerenog posla. (2) U sluaju iz stava 1 ovog lana izmeu komisionara i komitenta nastaju odnosi iz ugovora o prodaji. (3) Ako se berzanska, odnosno trina cijena i cijena koju je odredio komitent ne slau, komisionar - prodavac ima pravo na manju od ove dvije cijene, a komisionar kupac duan je da plati veu. ODJELJAK 2. OBAVEZE KOMISIONARA uvanje i osiguranje lan 869 (1) Komisionar je duan da uva povjerenu robu sa panjom dobrog privrednika. (2) Komisionar odgovara i za sluajnu propast ili oteenje robe ako je nije osigurao, a prema nalogu je bio duan to uiniti. Obavjetenje o stanju primljene robe lan 870 (1) Prilikom preuzimanja robe od prevozioca, koju mu je poslao komitent, komisionar je duan da utvrdi njeno stanje i bez odlaganja izvijesti komitenta o danu prispijea robe, kao i o vidljivim oteenjima ili manjku, inae odgovara za tetu koja bi zbog tog proputanja nastala za komitenta. (2) Komisionar je duan da preduzme sve potrebne mjere radi ouvanja prava komitenta prema odgovornom licu. Obavjetenje o promjenama na robi lan 871 Komisionar je duan da obavijesti komitenta o svim promjenama na robi zbog kojih bi ona mogla izgubiti od svoje vrijednosti, a ako nema vremena za ekanje njegovih uputstava, ili ako on odugovlai sa davanjem uputstava, u sluaju opasnosti znatnijeg oteenja robe, komisionar je duan da je proda na najpogodniji nain. Saoptavanje komitentu imena saugovornika lan 872 (1) Komisionar je duan da saopti komitentu sa kojim je licem obavio posao koji mu je komitent povjerio. (2) Pravilo iz stava 1 ovog lana ne primjenjuje se u sluaju prodaje pokretnih stvari koja se vri preko komisionih prodavnica, osim ako nije drukije ugovoreno.

178
Polaganje rauna lan 873 (1) Komisionar je duan da poloi raun o obavljenom poslu bez nepotrebnog odlaganja. (2) Komisionar je duan da preda komitentu sve to je primio po osnovu posla izvrenog za njegov raun. (3) Komisionar je duan da prenese na komitenta potraivanja i ostala prava koja je stekao prema treem sa kojim je obavio posao u svoje ime i za njegov raun. Delkredere lan 874 (1) Komisionar odgovara za ispunjenje obaveza svog saugovornika samo ako je posebno jemio da e on svoje obaveze ispuniti (delkredere), u kom sluaju on odgovara solidarno sa njim. (2) Komisionar koji je jemio za ispunjenje obaveza svog saugovornika ima pravo i na posebnu naknadu (delkredere provizija). ODJELJAK 3. OBAVEZE KOMITENTA Naknada (provizija) lan 875 (1) Komitent je duan da isplati komisionaru naknadu kad bude izvren posao koji je komisionar obavio, kao i ako izvrenje posla bude sprijeeno nekim uzrokom za koji odgovara komitent. (2) U sluaju postupnog izvravanja, komisionar moe da zahtijeva srazmjeran dio naknade poslije svakog djeliminog ispunjenja. (3) Ako ne doe do izvrenja zakljuenog posla iz uzroka za koji ne odgovaraju ni komisionar ni komitent, komisionar ima pravo na odgovarajuu naknadu za svoj trud. (4) Komisionar koji je nevjerno postupio prema komitentu nema pravo na naknadu. Visina naknade lan 876 (1) Ako iznos naknade nije odreen ugovorom ili tarifom, komisionaru pripada naknada prema obavljenom poslu i postignutom rezultatu. (2) Ako je u odreenom sluaju naknada nesrazmjerno velika prema obavljenom poslu i postignutom rezultatu, sud je moe, na zahtjev komitenta, sniziti na pravian iznos Naknada trokova lan 877 (1) Komitent je duan da naknadi komisionaru trokove koji su bili potrebni za izvrenje naloga sa kamatom od dana kad su uinjeni. (2) Komitent je duan dati komisionaru posebnu naknadu za upotrebu njegovih skladita i transportnih sredstava, ako ona nije obuhvaena naknadom za izvrenje posla.

179
Predujmljivanje novca komisionaru lan 878 Ako ugovorom o komisionu nije to drugo odreeno, komitent nije duan da predujmi komisionaru potrebna sredstva za obavljanje povjerenog posla. ODJELJAK 4. Zalono pravo lan 879 (1) Komisionar ima pravo zaloge na stvarima koje su predmet ugovora o komisionu dok se te stvari nalaze kod njega, ili kod nekog koji ih dri za njega ili dok on ima u rukama ispravu pomou koje moe raspolagati njima. (2) Iz vrijednosti stvari iz stava 1 ovog lana komisionar moe naplatiti prije ostalih komitentovih povjerilaca svoja potraivanja po osnovu svih komisionih poslova sa komitentom kao i po osnovu zajmova i predujmova datih komitentu, bez obzira na to da li su nastala u vezi sa tim stvarima ili nekim drugim. (3) Pravo prvenstvene naplate ima komisionar iz potraivanja koja je, izvravajui nalog, stekao za raun komitenta.

ODJELJAK 5. ODNOSI SA TREIM LICIMA Komitentova prava na potraivanja iz posla sa treim lan 880 (1) Komitent moe da zahtijeva ispunjenje potraivanja iz posla koji je komisionar zakljuio sa treim i za njegov raun tek poto mu ih komisionar ustupi. (2) U pogledu odnosa komitenta sa komisionarom i njegovim povjeriocima, ova se potraivanja od svog nastanka smatraju kao komitentova potraivanja. Ogranienje prava komisionarovih povjerilaca lan 881 Povjerioci komisionara ne mogu radi naplate svojih potraivanja, ni u sluaju njegovog steaja, preduzeti mjere izvrenja na pravima i stvarima koje je komisionar, izvravajui nalog, stekao u svoje ime, ali za raun komitenta, izuzev ako se radi o potraivanjima nastalim u vezi sa sticanjem tih prava i stvari. Steaj komisionara lan 882 (1) U sluaju steaja komisionara komitent moe da zahtijeva izluenje iz steajne mase stvari koje je predao komisionaru radi prodaje za njegov raun, kao i stvari koje je komisionar nabavio za njegov raun. (2) U sluaju steaja komisionara, komitent moe da zahtijeva od treeg kome je komisionar predao stvari, da mu isplati njihovu cijenu, odnosno njen jo neisplaeni dio.

180
Glava XXV UGOVOR O TRGOVINSKOM ZASTUPANJU ODJELJAK 1. OPTE ODREDBE Pojam lan 883 (1) Ugovorom o trgovinskom zastupanju obavezuje se zastupnik da se stalno stara da trea lica zakljuuju ugovore sa njegovim nalogodavcem, i da u tom smislu posreduje izmeu njih i nalogodavca, kao i da po dobijenom ovlaenju zakljuuje ugovore sa treim licima u ime i za raun nalogodavca, a ovaj se obavezuje da mu za svaki zakljueni ugovor isplati odreenu naknadu (proviziju). (2) Nalogodavac moe imati na istom podruju za istu vrstu poslova vie zastupnika. (3) Jedan zastupnik ne moe bez pristanka nalogodavca preuzeti obavezu da na istom podruju i za istu vrstu poslova radi za drugog nalogodavca. Forma lan 884 (1) Ugovor o trgovinskom zastupanju mora biti zakljuen u pisanoj formi. (2) Nitav je ugovor ako nije zakljuen u pisanoj formi. Zakljuivanje ugovora u ime nalogodavca lan 885 Zastupnik moe zakljuivati ugovore u ime i za raun svog nalogodavca, ako je za to od njega dobio posebno ili generalno ovlaenje. Primanje ispunjenja lan 886 Zastupnik ne moe zahtijevati ni primiti ispunjenje potraivanja svog nalogodavca, ako za to nije posebno ovlaen. Izjave zastupniku za nalogodavca lan 887 Kad je ugovor zakljuen posredovanjem zastupnika, saugovora nalogodavca moe punovano initi zastupniku izjave koje se odnose na nedostatake predmeta ugovora, kao i druge izjave u vezi sa tim ugovorom, u cilju ouvanja ili vrenja prava iz ugovora. Izjave u ime nalogodavca lan 888 Zastupnik je ovlaen da u cilju ouvanja prava svog nalogodavca ini potrebne izjave njegovom saugovarau.

181
Mjere obezbjeenja lan 889 U cilju zatite interesa nalogodavca zastupnik moe da zahtijeva preduzimanje potrebnih mjera obezbjeenja. ODJELJAK 2. OBAVEZE ZASTUPNIKA Staranje o interesima nalogodavca lan 890 (1) Zastupnik je duan da se stara o interesima nalogodavca i u svim poslovima koje preduzima duan je da postupi sa panjom dobrog privrednika i da se pridrava uputstava koja mu je dao nalogodavac. (2) Zastupnik je duan davati nalogodavcu sva potrebna obavjetenja o trinoj situaciji, naroito ona koja su od znaaja za svaki pojedini posao. Uestvovanje u zakljuivanju poslova lan 891 Zastupnik je duan da uestvuje po uputstvima nalogodavca pri zakljuivanju poslova i to do njihovog potpunog okonanja. uvanje poslovnih tajni lan 892 (1) Zastupnik je duan da uva poslovne tajne svog nalogodavca za koje je saznao u vezi sa povjerenim poslom. (2) Zastupnik odgovara ako ih iskoristi ili drugom otkrije i poslije prestanka ugovora o trgovinskom zastupanju. Vraanje stvari datih na upotrebu lan 893 Po prestanku ugovora o trgovinskom zastupanju, zastupnik je duan da vrati nalogodavcu sve stvari koje mu je predao na upotrebu za vrijeme trajanja ugovora. Poseban sluaj odgovornosti lan 894 (1) Zastupnik odgovara nalogodavcu za ispunjenje obaveza iz ugovora za ije je zakljuenje posredovao ili koje je po ovlaenju on zakljuio u ime nalogodavca, samo ako je za to posebno pisano jemio. (2) U sluaju iz stava 1 ovog lana on ima pravo i na posebnu naknadu (delkredere provizija).

182
ODJELJAK 3. OBAVEZE NALOGODAVCA Materijal i dokumentacija lan 895 Kad je za obavljanje poslova nalogodavca zastupniku potreban odreeni materijal ili odreena dokumentacija, nalogodavac je duan da mu to stavi na raspolaganje. Dunost obavjetavanja lan 896 (1) Nalogodavac moe po svom nahoenju da prihvati ili odbaci zakljuenje ugovora pripremljenog od strane zastupnika, ali je duan da bez odlaganja obavijesti zastupnika o svojoj odluci. (2) Nalogodavac je duan da bez odlaganja obavijesti zastupnika o potrebi da se obim poslova zakljuenih njegovim posredovanjem svede na manju mjeru nego to je zastupnik mogao osnovano oekivati, da bi ovaj blagovremeno smanjio svoju preduzimljivost u odgovarajuoj mjeri, inae mu odgovara za pretrpljenu tetu. Naknada (provizija) lan 897 (1) Nalogodavac je duan da isplati zastupniku naknadu za ugovore zakljuene njegovim posredovanjem, kao i za ugovore koje je sam zastupnik zakljuio, ako je za to bio ovlaen. (2) Zastupnik ima pravo na naknadu i za ugovore koje je nalogodavac zakljuio neposredno sa klijentima koje je zastupnik naao. Sticanje prava na naknadu lan 898 Ukoliko izmeu ugovorenih strana nije drukije ugovoreno, pravo na naknadu stie zastupnik kad ugovor bude izvren, ali mu to pravo pripada i kad ugovor ostane neizvren, ako je do toga dolo iz uzroka koji je na strani nalogodavca. Visina naknade lan 899 (1) Ako iznos naknade nije odreen ugovorom ili tarifom, zastupnik ima pravo na uobiajenu naknadu. (2) Ako je u odreenom sluaju naknada nesrazmjerno velika prema uinjenoj usluzi, sud je moe na zahtjev nalogodavca sniziti na pravian iznos. Posebna naknada lan 900 Zastupnik koji je po ovlaenju nalogodavca izvrio naplatu nekog njegovog potraivanja ima pravo na posebnu naknadu od naplaene svote.

183
Trokovi lan 901 (1) Zastupnik nema pravo na naknadu trokova koji proizlaze iz redovnog vrenja posrednikih poslova, osim ako je drukije ugovoreno. (2) Zastupnik ima pravo na naknadu posebnih trokova koje je uinio u korist nalogodavca ili po njegovom nalogu. ODJELJAK 4. Zalono pravo lan 902 Radi obezbjeenja naplate svojih dospjelih potraivanja nastalih u vezi sa ugovorom, zastupnik ima pravo zaloge na svotama koje je naplatio za nalogodavca, po njegovom ovlaenju, kao i na svim nalogodavevim stvarima koje je u vezi sa ugovorom primio od nalogodavca ili od nekog drugog, dok se nalaze kod njega, ili kod nekog koji ih dri za njega, ili dok ima u rukama ispravu pomou koje moe raspolagati njima. ODJELJAK 5. PRESTANAK UGOVORA Raskidanje ugovora zakljuenog na neodreeno vrijeme lan 903 (1) Kad trajanje ugovora o trgovinskom zastupanju nije odreeno ugovorom, niti se iz okolnosti posla moe odrediti, svaka strana moe raskinuti ugovor krajem svakog kalendarskog tromjeseja. (2) Otkaz mora biti saopten drugoj strani najmanje mjesec dana prije isteka kalendarskog tromjeseja, a ako je ugovor trajao tri godine, otkaz joj mora biti saopten dva mjeseca prije isteka kalendarskog tromjeseja. (3) Ugovorne strane mogu drukije odrediti rokove otkaza i prestanka ugovora, ali izmeu otkaza i prestanka ugovora mora biti ostavljen rok od najmanje mjesec dana. Raskidanje ugovora bez otkaznog roka lan 904 (1) Iz ozbiljnih uzroka svaka strana, moe navodei te uzroke, raskinuti ugovor bez otkaznog roka. (2) Ako je izjava o raskidanju uinjena bez ozbiljnih uzroka, ona se smatra kao otkaz sa redovnim otkaznim rokom. (3) Zastupnik koji je usljed neosnovanog otkaza prekinuo svoju djelatnost ima pravo na naknadu tete zbog izgubljene provizije, a ako je on neosnovano otkazao ugovor, pravo na naknadu tete pripada nalogodavcu. (4) Neosnovani otkaz daje pravo drugoj strani da raskine ugovor bez otkaznog roka. Prestanak ugovora zakljuenog za odreeno vrijeme lan 905 (1) Kad je ugovor o trgovinskom zastupanju zakljuen za odreeno vrijeme, on prestaje samim istekom odreenog vremena.

184
(2) Ako se ugovor zakljuen na odreeno vrijeme preutno produi, smatra se dalje kao ugovor zakljuen za neodreeno vrijeme. Glava XXVI POSREDOVANJE ODJELJAK 1. OPTE ODREDBE Pojam lan 906 Ugovorom o posredovanju obavezuje se posrednik da nastoji nai i dovesti u vezu sa nalogodavcem lice koje bi s njim pregovaralo o zakljuenju odreenog ugovora, a nalogodavac se obavezuje da mu isplati odreenu naknadu, ako taj ugovor bude zakljuen. Primjena odredbi zakona o ugovoru o djelu lan 907 Kad je ugovoreno da e posrednik imati pravo na odreenu naknadu i ako njegovo nastojanje ostane bez rezultata, o takvom ugovoru primjenjuju se odredbe koje vae za ugovor o djelu. Primanje ispunjenja lan 908 Nalog za posredovanje ne sadri ovlaenje za posrednika da za nalogodavca primi ispunjenje obaveze iz ugovora zakljuenog njegovim posredovanjem, ve je za to potrebno posebno pisano punomoje. Opozivanje naloga za posredovanje lan 909 Nalogodavac moe opozvati nalog za posredovanje kad god hoe, ako se toga nije odrekao i pod uslovom da opozivanje nije protivno savjesnosti. Odsustvo obaveze za nalogodavca da zakljui ugovor lan 910 Nalogodavac nije duan da pristupi pregovorima za zakljuenje ugovora sa licem koje je posrednik naao, ni zakljui sa njim ugovor pod uslovima koje je saoptio posredniku, ali e odgovarati za tetu ako je postupio protivno savjesnosti. ODJELJAK 2. OBAVEZE POSREDNIKA Obaveza traiti priliku lan 911 (1) Posrednik je duan da trai sa panjom dobrog privrednika priliku za zakljuenje odreenog ugovora i da na to ukae nalogodavcu.

185
(2) Posrednik je duan da posreduje u pregovorima i nastoji da doe do zakljuenja ugovora ako se na to posebno obavezao. (3) Posrednik ne odgovara ako i pored potrebne briljivosti ne uspije u svom nastojanju. Obaveza obavjetavanja lan 912 Posrednik je duan da obavijesti nalogodavca o svim okolnostima od znaaja za namjeravani posao koje su mu poznate ili su mu morale biti poznate. Odgovornost posrednika lan 913 (1) Posrednik odgovara za tetu koju bi pretrpjela jedna ili druga strana izmeu kojih je posredovao, a koja bi se dogodila zbog toga to je posredovao za poslovno nesposobno lice za iju je nesposobnost znao ili mogao znati, ili za lice za koje je znao ili morao znati da nee moi izvriti obaveze iz tog ugovora, i uopte za svaku tetu nastalu njegovom krivicom. (2) Posrednik odgovara za tetu koja bi za nalogodavca nastala usljed toga to je bez dozvole nalogodavca obavijestio nekog treeg o sadrini naloga, o pregovorima ili o uslovima zakljuenog ugovora. Posredniki dnevnik i list lan 914 Posrednik u privredi duan je da u posebnu knjigu (posredniki dnevnik) ubiljei bitne podatke o ugovoru koji je zakljuen njegovim posredovanjem i izda izvod iz te knjige potpisan od njegove strane (posredniki list). ODJELJAK 3. OBAVEZE NALOGODAVCA Naknada lan 915 (1) Posrednik ima pravo na naknadu i kad nije ugovorena. (2) Ako visina naknade nije odreena ni tarifom ili kojim drugim optim aktom, ni ugovorom, a ni obiajem, odredie je sud prema posrednikovom trudu i uinjenoj usluzi. (3) Ugovorenu posredniku naknadu sud moe sniziti na zahtjev nalogodavca, ako nae da je pretjerano visoka s obzirom na posrednikov trud i uinjenu uslugu. (4) Snienje ugovorene naknade ne moe se traiti ako je isplaena posredniku poslije zakljuenja ugovora za koji je on posredovao. Kada posrednik stie pravo na naknadu lan 916 (1) Posrednik stie pravo na naknadu u asu zakljuenja ugovora za koji je posredovao, ako to drugo nije ugovoreno. (2) Ako je ugovor zakljuen pod odlonim uslovom, posrednik stie pravo na naknadu tek kad se uslov ostvari.

186
(3) Kad je ugovor zakljuen pod raskidnim uslovom, ostvarenje uslova nema uticaja na posrednikovo pravo na naknadu. (4) U sluaju nevanosti ugovora, posrednik ima pravo na naknadu ako mu uzrok nevanosti nije bio poznat. Naknada trokova lan 917 (1) Posrednik nema pravo na naknadu trokova uinjenih u izvrenju naloga, izuzev kad je to ugovoreno. (2) Ako je posredniku ugovorom priznato pravo na naknadu trokova, on ima pravo na tu naknadu i u sluaju kad ugovor nije zakljuen. Posredovanje za obje strane lan 918 (1) Ukoliko drukije nije ugovoreno, posrednik koji je dobio nalog za posredovanje od obije strane moe zahtijevati od svake strane samo polovinu posrednike naknade i naknadu polovine trokova, ako je naknada trokova ugovorena. (2) Posrednik je duan da se sa panjom dobrog privrednika stara o interesima obje strane izmeu kojih posreduje. Gubitak prava na naknadu lan 919 Posrednik koji protivno ugovoru ili protivno interesima svog nalogodavca radi za drugu stranu, gubi pravo na posredniku naknadu i na naknadu trokova. Glava XXVII OTPREMANJE (PEDICIJA) ODJELJAK 1. OPTE ODREDBE Pojam lan 920 (1) Ugovorom o otpremanju obavezuje se otpremnik da radi prevoza odreene stvari zakljui u svoje ime i za raun nalogodavca ugovor o prevozu i druge ugovore potrebne za izvrenje prevoza, kao i da obavi ostale uobiajene poslove i radnje, a nalogodavac se obavezuje da mu isplati odreenu naknadu. (2) Ako je ugovorom predvieno, otpremnik moe zakljuiti ugovor o prevozu i preduzimati druge pravne radnje u ime i za raun nalogodavca. Odustajanje od ugovora lan 921 Nalogodavac moe po svojoj volji da odustane od ugovora, ali je u tom sluaju duan da naknadi otpremniku sve trokove koje je dotle imao i isplati mu srazmjeran dio naknade za dotadanji rad.

187
Primjena pravila o ugovoru o komisionu, odnosno trgovinskom zastupanju lan 922 Na odnose nalogodavca i otpremnika koji nijesu ureeni u ovoj glavi shodno se primjenjuju pravila o ugovoru o komisionu, odnosno trgovinskom zastupanju. ODJELJAK 2. Obaveze otpremnika Upozorenje na nedostatke naloga lan 923 Otpremnik je duan da upozori nalogodavca na nedostatke u njegovom nalogu, naroito na one koji ga izlau veim trokovima ili teti. Upozorenje na nedostatke pakovanja lan 924 Ako stvar nije upakovana ili nije spremljena za prevoz kako treba, otpremnik je duan da upozori nalogodavca na te nedostatke, a kad bi ekanje da ih nalogodavac ukloni bilo od tete za njega, otpremnik je duan da ih ukloni na raun nalogodavca. uvanje interesa nalogodavca lan 925 (1) Otpremnik je duan da u svakoj prilici postupi kako to zahtijevaju interesi nalogodavca i sa panjom dobrog privrednika. (2) Otpremnik je duan da bez odlaganja obavijesti nalogodavca o oteenju stvari, kao i o svim dogaajima od znaaja za njega i da preduzme sve potrebne mjere radi ouvanja njegovih prava prema odgovornom licu. Postupanje po uputstvima nalogodavca lan 926 (1) Otpremnik je duan da se dri uputstava o pravcu puta, sredstvima i nainu prevoza, kao i ostalih uputstava dobijenih od nalogodavca. (2) Ako nije mogue postupiti po uputstvima sadranim u nalogu, otpremnik je duan da trai nova uputstva, a ako za to nema vremena ili je to nemogue, otpremnik je duan postupiti kako to zahtijevaju interesi nalogodavca. (3) O svakom odstupanju od naloga otpremnik je duan da bez odlaganja obavijesti nalogodavca. (4) Ako nalogodavac nije odredio ni pravac puta ni sredstvo, odnosno nain prevoza, otpremnik e ih odrediti kako zahtijevaju interesi nalogodavca u odreenom sluaju. (5) Ako je otpremnik odstupio od dobijenih uputstava odgovara za tetu nastalu usled vie sile, izuzev ako dokae da bi se teta dogodila i da se drao datih uputstava.

188
Odgovornost otpremnika za druga lica lan 927 (1) Otpremnik odgovara za izbor prevozioca kao i za izbor drugih lica sa kojima je u izvrenju naloga zakljuio ugovor (uskladitenje robe i sl.), ali ne odgovara i za njihov rad, izuzev ako je tu odgovornost preuzeo ugovorom. (2) Otpremnik koji izvrenje naloga povjeri drugom otpremniku umjesto da ga sam izvri, odgovara za njegov rad. (3) Ako nalog sadri izriito ili preutno ovlaenje otpremniku da povjeri izvrenje naloga drugom otpremniku ili ako je to oigledno u interesu nalogodavca, on odgovara samo za njegov izbor, osim ako je preuzeo odgovornost za njegov rad. (4) Odgovornosti iz st. 1, 2 i 3 ovog lana ne mogu se ugovorom iskljuiti ni ograniiti. Carinske radnje i plaanje carine lan 928 Ukoliko ugovorom nije drukije odreeno, nalog za otpremu stvari preko granice sadri obavezu za otpremnika da sprovede potrebne carinske radnje i isplati carinske dabine za raun nalogodavca. Kad otpremnik sam vri prevoz ili druge poslove lan 929 (1) Otpremnik moe i sam izvriti potpuno ili djelimino prevoz stvari ija mu je otprema povjerena, ako nije neto drugo ugovoreno. (2) Ako je otpremnik sam obavio prevoz ili dio prevoza, ima prava i obaveze prevozioca i u tom sluaju pripada mu i odgovarajua naknada za prevoz pored naknade po osnovu otpremanja i naknade trokova u vezi sa otpremanjem. (3) Odredbe st. 1 i 2 ovog lana primjenjuju se i u pogledu drugih poslova obuhvaenih nalogom, obiajima ili optim uslovima. Osiguranje poiljke lan 930 (1) Otpremnik je duan da osigura poiljku samo ako je to ugovoreno. (2) Ako ugovorom nije odreeno koje rizike treba da obuhvati osiguranje, otpremnik je duan da osigura stvari od uobiajenih rizika. Polaganje rauna lan 931 (1) Otpremnik je duan da nakon zavrenog posla poloi raun nalogodavcu. (2) Prema zahtjevu nalogodavca otpremnik je duan da poloi raun i u toku izvravanja naloga.

189
ODJELJAK 3. Obaveze nalogodavca Isplata naknade lan 932 Nalogodavac je duan da isplati otpremniku naknadu prema ugovoru, a ako naknada nije ugovorena, onda naknadu odreenu tarifom ili nekim drugim optim aktom, a u nedostatku ovog, naknadu odreuje sud. Kada otpremnik moe zahtijevati naknadu lan 933 Otpremnik moe da zahtijeva naknadu kad izvri svoje obaveze iz ugovora o otpremanju. Trokovi i predujam lan 934 (1) Nalogodavac je duan da naknadi otpremniku potrebne trokove uinjene radi izvrenja naloga i otpremanja stvari. (2) Otpremnik moe da zahtijeva naknadu trokova odmah poto ih je uinio. (3) Nalogodavac je duan da na zahtjev otpremnika predujmi mu potrebnu svotu za trokove koje zahtijeva izvrenje naloga o otpremanju stvari. Kada je ugovoreno da naknadu isplati primalac stvari lan 935 Ako je ugovoreno da e otpremnik naplatiti svoja potraivanja od primaoca stvari, otpremnik zadrava pravo da trai isplatu naknade od nalogodavca ako primalac odbije da mu je isplati. Opasne stvari i dragocjenosti lan 936 (1) Nalogodavac je duan da obavijesti otpremnika o osobinama stvari kojima moe biti ugroena sigurnost lica ili dobara ili nanesena teta. (2) Kad se u poiljci nalaze dragocjenosti, hartije od vrijednosti ili druge skupocjene stvari, nalogodavac je duan da obavijesti o tome otpremnika i saopti mu njihovu vrijednost u asu predaje radi otpremanja. ODJELJAK 4. POSEBNI SLUAJEVI OTPREMANJA Otprema sa fiksnom naknadom lan 937 (1) Kad je ugovorom o otpremanju odreena jedna ukupna svota za izvrenje naloga o otpremanju stvari, ona obuhvata naknadu po osnovu otpremanja i naknadu za prevoz i naknadu svih ostalih trokova, ako nije to drugo ugovoreno. (2) U sluaju iz stava 1 ovog lana, otpremnik odgovara i za rad prevozioca i drugih lica kojima se putem ovlaenja iz ugovora posluio.

190
Zbirna otprema lan 938 (1) Otpremnik moe u izvravanju dobijenih naloga organizovati zbirnu otpremu, osim ako je ugovorom to iskljueno. (2) Ako zbirnom otpremom postigne razliku u vozarini u korist nalogodavca, otpremnik ima pravo na posebnu dodatnu naknadu. (3) U sluaju zbirne otpreme otpremnik odgovara za gubitak ili oteenje stvari nastale za vrijeme prevoza do kojih ne bi dolo da nije bilo zbirne otpreme. ODJELJAK 5. Zalono pravo otpremnika lan 939 (1) Radi obezbjeenja naplate svojih potraivanja nastalih u vezi sa ugovorom o otpremanju, otpremnik ima pravo zaloge na stvarima predatim radi otpremanja i u vezi sa otpremanjem sve dok ih dri ili dok ima u rukama ispravu pomou koje moe raspolagati njima. (2) Kad je u izvrenju otpremanja uestvovao i drugi otpremnik, on je duan da se stara o naplati potraivanja i ostvarenju prava zaloge prethodnih otpremnika. (3) Ako drugi otpremnik isplati otpremnikova potraivanja prema nalogodavcu, ta potraivanja i otpremnikovo pravo zaloge prelaze na njega po samom zakonu. 4) Odredba stava 3 ovog lana primjenjuje se i ako drugi otpremnik isplati prevozioeva potraivanja. Glava XXVIII UGOVOR O KONTROLI ROBE I USLUGE Pojam lan 940 (1) Ugovorom o kontroli robe jedna ugovorna strana (vrilac kontrole) se obavezuje da struno i nepristrasno obavi ugovorenu kontrolu robe i izda certifikat o tome, a druga strana (naruilac kontrole) se obavezuje da za izvrenu kontrolu isplati ugovorenu naknadu. (2) Kontrola robe moe se sastojati u utvrivanju identiteta, kvaliteta, kvantiteta i drugih svojstava robe. Obim kontrole lan 941 Vrilac kontrole je duan da izvri kontrolu u obimu i na nain koji su odreeni u ugovoru, a ako u ugovoru nije nita odreeno, u obimu i na nain koji odgovaraju prirodi stvari. Nitavost pojedinih odredaba ugovora lan 942 (1) Nitave su odredbe ugovora koje vriocu kontrole nameu dunosti koje bi mogle uticati na nepristrasnost u vrenju kontrole ili na ispravnost isprave o izvrenoj kontroli (certifikat). (2) Kontrola se smatra izvrenom tek izdavanjem certifikata.

191
uvanje robe, odnosno uzorka lan 943 (1) Robu koju je naruilac kontrole predao vriocu kontrole radi obavljanja ugovorene kontrole, vrilac kontrole je duan da uva i obezbijedi od zamjene. (2) Vrilac kontrole je duan da uva predane uzorke najmanje est mjeseci, ukoliko nije drukije ugovoreno. Obaveza obavjetavanja naruioca lan 944 Vrilac kontrole je duan da o svim znaajnim okolnostima u toku kontrole i uvanja robe blagovremeno obavjetava naruioca kontrole, a naroito o nunim i korisnim trokovima uinjenim za njegov raun. Naknada lan 945 (1) Za obavljenu kontrolu i uvanje robe vrilac kontrole ima pravo na ugovorenu, odnosno uobiajenu naknadu. (2) Vrilac kontrole ima pravo i na naknadu svih nunih i korisnih trokova koji su uinjeni za raun naruioca kontrole. Pravo zaloge lan 946 Radi obezbjeenja ugovorene ili uobiajene naknade i naknade nunih i korisnih trokova vrilac kontrole ima pravo zaloge na robi koja mu je predata na kontrolu. Povjeravanje kontrole robe drugom vriocu kontrole lan 947 (1) Vrilac kontrole moe obavljanje ugovorene kontrole robe povjeriti drugome, izuzev ako mu je naruilac kontrole to izriito zabranio. (2) Vrilac kontrole odgovara naruiocu kontrole za rad drugog vrioca kontrole. Kontrola robe sa vrenjem pojedinih pravnih radnji lan 948 (1) Na osnovu izriitog naloga naruioca kontrole, vrilac kontrole je ovlaen da pored izvrenja ugovorene kontrole robe vri i pojedine pravne radnje u ime i za raun naruioca kontrole. (2) Vrilac kontrole ima pravo na posebnu uobiajenu ili ugovorenu naknadu za obavljanje pojedinih pravnih radnji u ime i za raun naruioca kontrole. Kontrola robe sa garancijom lan 949 (1) Vrilac kontrole moe da garantuje za nepromjenljivost svojstava kontrolisane robe u ugovorenom roku.

192
(2) Za preuzetu garanciju u pogledu svojstava robe, vrilac kontrole ima pravo na posebnu, ugovorenu ili uobiajenu naknadu. Kontrola usluga i stvari koje nijesu namijenjene prometu lan 950 Ako se vrenje kontrole odnosi na usluge ili stvari koje nijesu namijenjene prometu, vrilac kontrole i naruilac kontrole imaju ista prava i obaveze kao i kod kontrole robe. Raskid ugovora lan 951 Naruilac kontrole moe da izjavi da raskida ugovor sve dok naruena kontrola nije izvrena, ali je u tom sluaju duan da vriocu kontrole plati srazmjerni dio naknade i uinjene nune i korisne trokove, kao i naknadi mu tetu. Glava XXIX UGOVOR O ORGANIZOVANJU PUTOVANJA ODJELJAK 1. OPTE ODREDBE Pojam lan 952 Ugovorom o organizovanju putovanja obavezuje se organizator putovanja da pribavi putniku skup usluga koje se sastoje od prevoza, boravka i drugih usluga koje su sa njima vezane, a putnik se obavezuje da organizatoru plati jednu ukupnu (paualnu) cijenu. Izdavanje potvrde o putovanju lan 953 (1) Organizator putovanja prilikom zakljuenja ugovora izdaje putniku potvrdu o putovanju. (2) Potvrda o putovanju treba da sadri: mjesto i datum izdavanja; oznaku i adresu organizatora putovanja; ime putnika; mjesto i datum poetka i okonanja putovanja, datume boravka, nune podatke o prevozu, boravku kao i drugim uslugama koje su obuhvaene ukupnom cijenom; najmanji broj potrebnih putnika; ukupnu cijenu za skup usluga predvienih ugovorom; uslove pod kojima putnik moe traiti raskid ugovora kao i druge podatke za koje se smatra da je korisno da budu sadrani u potvrdi. (3) Ako je prije izdavanja potvrde o putovanju putniku uruen program putovanja u kome se nalaze podaci iz stava 2 ovog lana, potvrda o putovanju moe da sadri samo uput na taj program. Reklamni materijali lan 954 (1) Reklamni materijali, poput programa putovanja ili broura, koji se odnose na paket-aranman, a koje je organizator putovanja stavio putniku na raspolaganje ne smiju sadravati zavaravajua obavjetenja u pogledu cijene ili bilo koje druge odredbe ugovora o organizovanju putovanja.

193
(2) Reklamni materijali koji su putniku stavljeni na raspolaganje moraju sadravati jasna, potpuna i tana obavjetenja o cijeni paket-aranmana; odreditu (destinaciji); sredstvu, karakteristikama i kategoriji prevoza; vrsti smjetajnog objekta, njegovoj lokaciji i kategoriji, njegovim osnovnim karakteristikama i turistikoj klasifikaciji prema pravu drave u kojoj se objekt nalazi; broju dnevnih obroka; planu putovanja; iznosu ili postotku predujma, o broju i iznosu obroka otplate ostatka cijene, graninim, viznim i zdravstvenim formalnostima u pogledu putovanja i boravka u odreditu; najmanjem broju putnika koji je potreban za organizovanje putovanja kao i roku u kojem e putnik biti obavijeten o otkazivanju putovanja ako za putovanje nije prijavljen dovoljan broj putnika. (3) Podaci sadrani u reklamnim materijalima obavezuju organizatora putovanja i mogu biti izmijenjeni jedino na osnovu sporazuma s putnikom ili ako je putnik o tim izmjenama obavijeten prije zakljuenja ugovora, u kom sluaju ta mogunost mora biti izriito navedena u reklamnim materijalima. Odnos ugovora i potvrde o putovanju lan 955 (1) Postojanje i punovanost ugovora o organizovanju putovanja nezavisni su od postojanja potvrde o putovanju i njene sadrine. (2) Organizator putovanja odgovara za svu tetu koju druga strana pretrpi zbog neizdavanja potvrde o putovanju ili njene netanosti. Pretpostavka tanosti potvrde lan 956 Smatra se da je tano ono to stoji u potvrdi sve dok se ne dokae suprotno.

ODJELJAK 2. OBAVEZE ORGANIZATORA PUTOVANJA Zatita prava i interesa putnika lan 957 Organizator putovanja duan je da putniku prui usluge koje imaju sadraj i svojstva predviena ugovorom, potvrdom, odnosno reklamnim materijalom iz lana 954 ovog zakona i da se stara o pravima i interesima putnika, saglasno dobrim poslovnim obiajima u ovoj oblasti. Obaveza obavjetavanja lan 958 Organizator putovanja duan je da u razumnom roku prije zapoinjanja putovanja, u pisanom obliku ili elektronskim putem obavijesti putnika o cijenama i uslovima prevoza, boravka i posebnih usluga, i da mu potrebna obavjetenja koja se odnose na kvalitet prevoznih sredstava i smjetaja, na red vonje, veze, granine i carinske formalnosti, na sanitarne, monetarne i druge administrativne propise.

194
Obaveza uvanja tajne lan 959 Obavjetenja koja dobije o putniku, njegovom prtljagu i njegovim kretanjima, organizator moe saoptavati treim licima samo sa odobrenjem putnika ili na zahtjev nadlenog organa. Odgovornost za organizovanje putovanja lan 960 Organizator putovanja odgovara za tetu koju prouzrokuje putniku zbog potpunog ili djeliminog neizvrenja obaveza koje se odnose na organizovanje putovanja predvienih ugovorom i ovim zakonom. Odgovornost organizatora putovanja kad sam vri pojedine usluge lan 961 Ako sam prua usluge prevoza, smjetaja ili druge usluge vezane za izvrenje organizovanog putovanja, organizator odgovara za tetu priinjenu putniku prema propisima koji se odnose na te usluge. Odgovornost organizatora putovanja kad je izvrenje pojedinih usluga povjerio treim licima lan 962 (1) Organizator putovanja koji je povjerio treim licima izvrenje usluga prevoza, smjetaja ili drugih usluga vezanih za izvrenje putovanja, odgovara putniku za tetu koja je nastala zbog potpunog ili djeliminog neizvrenja ovih usluga, saglasno propisima koji se na njih odnose. (2) Kad su usluge izvrene saglasno ugovoru i propisima koji se na njih odnose, organizator odgovara za tetu koju je putnik pretrpio povodom njihovog izvrenja, osim ako dokae da se ponaao kao paljiv organizator putovanja pri izboru lica koja su ih izvrila. (3) Putnik ima pravo da neposredno od treeg lica odgovornog za tetu zahtijeva potpunu ili dopunsku naknadu za pretrpljenu tetu. (4) U mjeri u kojoj je naknadio tetu putniku, organizator putovanja stie sva prava koja bi putnik imao prema treem licu odgovornom za ovu tetu (pravo na regres). (5) Putnik je duan da ustupi organizatoru putovanja isprave i sve to je potrebno za ostvarivanje prava regresa. Snienje cijene lan 963 (1) Ako su usluge iz ugovora o organizovanju putovanja nepotpuno ili nekvalitetno izvrene, putnik moe da zahtijeva srazmjerno snienje cijene pod uslovom da je stavio prigovor organizatoru putovanja u roku od osam dana od dana zavretka putovanja. (2) Zahtjev za snienje cijene ne utie na pravo putnika da zahtijeva naknadu tete.

195
Iskljuenje i ogranienje odgovornosti organizatora putovanja lan 964 (1) Nitave su odredbe ugovora o organizovanju putovanja kojima se iskljuuje ili smanjuje odgovornost organizatora putovanja. (2) Punovana je odredba ugovora kojom se unaprijed odreuje najvii iznos naknade, pod uslovom da nije u oiglednoj nesrazmjeri sa tetom. (3) Ogranienje iznosa naknade iz stava 2 ovog lana ne vai ako je organizator tetu prouzrokovao namjerno ili krajnjom nepanjom. Osiguranje lan 965 (1) Organizator putovanja je duan da zakljui ugovor o osiguranju od odgovornosti za tetu predvienu ovim zakonom. (2) U sporazumu s putnikom organizator putovanja moe ga osigurati i od drugih rizika putovanja. Garancija za organizovana putovanja lan 966 (1) Organizator putovanja duan je da za svako organizovano putovanje obezbijedi garanciju kod banke ili drutva za osiguranje za povraaj cijene putniku, ako zbog njegovog steaja ili nesposobnosti plaanja putovanje ne bude preduzeto, odnosno naknade trokova povratka putnika u mjesto polaska, ako bi iz istih razloga putovanje bilo prekinuto. (2) Garancija moe biti u obliku polise osiguranja, gotovinskog pologa ili bankarskog jemstva (garancije). (3) Organizator putovanja duan je da izda putniku potvrdu o obezbjeenju garancije koja mu omoguuje neposredno ostvarenje prava prema banci, odnosno drutvu za osiguranje.

ODJELJAK 3. OBAVEZE PUTNIKA Plaanje cijene lan 967 Putnik je duan da organizatoru putovanja plati ugovorenu cijenu za putovanje u vrijeme kako je ugovoreno, odnosno uobiajeno. Obaveza davanja podataka lan 968 Putnik je duan da na traenje organizatora blagovremeno dostavi sve podatke potrebne za organizovanje putovanja, a posebno za pribavljanje prevoznih karata, rezervaciju za smjetaj, kao i isprave potrebne za prelazak preko granice.

196
Obavjetavanje o nedostacima ispunjenja lan 969 (1) Putnik je duan da, u pisanom ili drugom odgovarajuem obliku, obavijesti o neispunjenju ili neurednom ispunjenju bilo koje usluge iz ugovora lice koje je tu uslugu pruilo, to je prije mogue, a organizatora putovanja u roku od osam dana od dana zavretka putovanja. (2) Dunost putnika iz stava 1 ovog lana mora biti jasno i izriito navedena u ugovoru o organizovanju putovanja. Ispunjavanje uslova predvienih propisima lan 970 Putnik je duan da se stara da on lino, njegove line isprave i prtljag ispunjavaju uslove predviene graninim, carinskim, sanitarnim, monetarnim i drugim administrativnim propisima. Odgovornost putnika za priinjenu tetu lan 971 Putnik odgovara za tetu koju priini organizatoru putovanja neizvravanjem obaveza koje za njega proizilaze iz ugovora i odredbi ovog zakona. ODJELJAK 4. POSEBNA PRAVA I OBAVEZE UGOVORNIH STRANA Zamjena putnika drugim licem lan 972 Ako drukije nije ugovoreno, putnik moe odrediti drugo lice da umjesto njega koristi ugovorene usluge pod uslovom da ovo lice zadovoljava potrebne zahtjeve predviene za odreeno putovanje i da putnik naknadi organizatoru putovanja trokove prouzrokovane zamjenom. Poveanje ugovorene cijene lan 973 (1) Organizator putovanja moe da zahtijeva poveanje ugovorene cijene samo ako je poslije zakljuenja ugovora dolo do promjena u kursu razmjene valute ili do promjene u tarifama prevoznika, koje utiu na cijenu putovanja. (2) Pravo na poveanje ugovorene cijene iz stava 1 ovog lana organizator putovanja moe ostvarivati samo pod uslovom da je ono predvieno u potvrdi o putovanju. (3) Ako poveanje ugovorene cijene pree deset odsto, putnik moe raskinuti ugovor bez obaveze da naknadi tetu. (4) U sluaju iz stava 3 ovog lana putnik ima pravo na vraanje onog to je platio organizatoru putovanja. (5) Ugovorena cijena ne moe se poveati dvadeset dana prije poetka putovanja. (6) Ako su promjene iz stava 1 ovog lana uzrokovale snienje cijene putovanja, organizator putovanja duan je da putniku vrati razliku u cijeni.

197
Pravo putnika da odustane od ugovora lan 974 (1) Putnik moe u svakom trenutku da odustane od ugovora, potpuno ili djelimino. (2) Ako putnik prije poetka putovanja odustane od ugovora u razumnom roku koji se odreuje s obzirom na vrstu aranmana (blagovremeni odustanak), organizator putovanja ima pravo samo na naknadu administrativnih trokova. (3) U sluaju neblagovremenog odustanka od ugovora, organizator putovanja moe od putnika da zahtijeva naknadu u odreenom procentu ugovorene cijene koji se utvruje srazmjerno vremenu preostalom do poetka putovanja i koji mora biti ekonomski opravdan. (4) Organizator putovanja ima pravo samo na naknadu uinjenih trokova ako je putnik odustao od ugovora zbog okolnosti koje nije mogao izbjei ili otkloniti i koje bi, da su postojale u vrijeme zakljuenja ugovora, predstavljale opravdan razlog da ne zakljui ugovor, kao i u sluaju ako je putnik obezbijedio odgovarajuu zamjenu ili je zamjenu naao sam organizator. (5) Ako putnik odustane od ugovora nakon poetka putovanja, a razlog za to nijesu okolnosti iz stava 4 ovog lana, organizator ima pravo na puni iznos ugovorene cijene putovanja. Prava organizatora putovanja da odustane od ugovora lan 975 (1) Organizator putovanja moe da odustane od ugovora, potpuno ili djelimino, bez obaveze na naknadu tete, ako prije ili za vrijeme izvravanja ugovora nastupe izvanredne okolnosti koje se nijesu mogle predvidjeti, ni izbjei ili otkloniti, a koje bi, da su postojale u vrijeme zakljuenja ugovora, predstavljale opravdan razlog za organizatora putovanja da ugovor ne zakljui. (2) Organizator putovanja moe odustati od ugovora bez obaveze na naknadu tete i kad se minimalan broj putnika, predvien u potvrdi o putovanju, nije sakupio, pod uslovom da o toj okolnosti putnik bude obavijeten u primjerenom roku koji ne moe biti krai od pet dana prije dana kad je putovanje trebalo da otpone. (3) U sluaju odustanka od ugovora prije njegovog izvrenja, organizator mora u cjelini vratiti ono to je primio od putnika. (4) Ako je organizator odustao od ugovora za vrijeme njegovog izvrenja, ima pravo na pravinu naknadu za ostvarene ugovorene usluge, a duan je da preduzme sve nune mjere za zatitu interesa putnika. Izmjena programa putovanja lan 976 (1) Izmjene u programu putovanja mogu se vriti samo ako su prouzrokovane vanrednim okolnostima koje organizator putovanja nije mogao predvidjeti, izbjei ili otkloniti. (2) Trokove koji su nastali usljed izmjene programa snosi organizator putovanja, a smanjenje trokova ide u korist putnika. (3) Zamjena ugovorenog smjetaja moe se vriti samo upotrebom objekta iste kategorije, ili na teret organizatora, upotrebom objekta vie kategorije i u ugovorenom mjestu smjetaja.

198
(4) Ako su u programu putovanja izvrene bitne izmjene bez opravdanog razloga, organizator putovanja mora u cjelini vratiti ono to je primio od putnika koji je zbog toga odustao od putovanja. (5) Ako su bitne izmjene u programu uinjene za vrijeme izvravanja ugovora, putnik u sluaju odustanka snosi samo stvarne trokove ostvarenih usluga. Glava XXX POSREDNIKI UGOVOR O PUTOVANJU Pojam lan 977 Posrednikim ugovorom o putovanju posrednik se obavezuje da, u ime i za raun putnika, zakljui ugovor o organizovanju putovanja ili ugovor o izvrenju jedne ili vie posebnih usluga koje omoguuju da se ostvari neko putovanje ili boravak, a putnik se obavezuje da za to plati naknadu. Obaveza izdavanja potvrde lan 978 (1) Kad se posrednikim ugovorom o putovanju preuzima obaveza zakljuenja ugovora o organizovanju putovanja, posrednik je duan da prilikom zakljuenja izda potvrdu o putovanju koja, pored podataka koji se odnose na samo putovanje i oznake i adrese organizatora putovanja, mora da sadri oznaku i adresu posrednika, kao i podatak da on istupa u tom svojstvu. (2) Ako u potvrdi o putovanju ne naznai svojstvo posrednika, posrednik u organizovanju putovanja smatra se kao organizator putovanja. (3) U sluaju kad se posredniki ugovor o putovanju odnosi na zakljuenje ugovora o nekoj posebnoj usluzi, posrednik je duan da izda potvrdu koja se odnosi na tu uslugu sa naznakom iznosa koji je plaen za uslugu. Postupanje po uputstvima putnika lan 979 (1) Posrednik je duan da postupa po uputstvima koje mu je putnik blagovremeno dao, ako su ona u skladu sa ugovorom, uobiajenim poslovanjem posrednika i interesima drugih putnika. (2) Ako putnik ne da potrebna uputstva, posrednik je duan da radi na nain koji je u odreenim prilikama najpogodniji za putnika. Izbor treih lica lan 980 Posrednik je duan da savjesno vri izbor treih lica koja treba da obave usluge predviene ugovorom i odgovara putniku za njihov izbor.

199
Shodna primjena odredaba ugovora o organizovanju putovanja lan 981 Odredbe ovog zakona koje se odnose na ugovor o organizovanju putovanja, shodno se primjenjuju na posredniki ugovor o putovanju, ako odredbama ove glave nije drukije odreeno. Glava XXXI UGOVOR O ANGAOVANJU UGOSTITELJSKIH KAPACITETA (UGOVOR O ALOTMANU) ODJELJAK 1. OPTE ODREDBE Pojam lan 982 (1) Ugovorom o alotmanu ugostitelj se obavezuje da u toku odreenog vremena stavi na raspolaganje turistikoj agenciji odreeni broj leaja u odreenom objektu, prui ugostiteljske usluge licima koje uputi agencija i plati joj odreenu proviziju, a agencija se obavezuje da nastoji da ih popuni, odnosno da obavijesti o utvrenim rokovima da to nije u mogunosti, kao i da plati cijenu pruenih usluga ukoliko je koristila angaovane hotelske kapacitete. (2) Ako ugovorom nije drukije odreeno, smatra se da su smetajni ugostiteljski kapaciteti stavljeni na raspolaganje za jednu godinu. Forma ugovora lan 983 (1) Ugovor o alotmanu mora biti zakljuen u pisanoj formi. (2) Nitav je ugovor koji nije zakljuen u pisanoj formi. ODJELJAK 2. OBAVEZE TURISTIKE AGENCIJE Obaveza obavjetavanja lan 984 (1) Turistika agencija je duna da obavjetava ugostitelja o toku popunjavanja smjetajnih kapaciteta. (2) Ukoliko nije u mogunosti da popuni sve angaovane smjetajne kapacitete, turistika agencija je duna da u ugovorenim ili uobiajenim rokovima obavijesti ugostitelja o tome i da mu dostavi listu gostiju, kao i da u obavjetenju odredi rok do koga ugostitelj moe slobodno raspolagati angaovanim kapacitetima. (3) Ugostiteljski kapaciteti koji u listi gostiju nijesu oznaeni kao popunjeni, smatraju se slobodnim od dana prijema te liste od strane hotela za period na koji se lista odnosi. (4) Poslije proteka roka iz stava 3 ovog lana turistika agencija ponovo stie pravo da popunjava angaovane smjetajne kapacitete.

200
Obaveza pridravanja ugovorenih cijena lan 985 Turistika agencija ne moe licima koja alje u ugostiteljski objekat zaraunavati vee cijene za ugostiteljske usluge od onih koje su predviene ugovorom o alotmanu ili ugostiteljskim cjenovnikom. Obaveza plaanja ugostiteljskih usluga lan 986 (1) Ukoliko ugovorom nije drukije odreeno, cijenu pruenih ugostiteljskih usluga plaa ugostitelju turistika agencija poslije izvrenih usluga. (2) Ugostitelj ima pravo da zahtijeva plaanje odgovarajue akontacije. Obaveza izdavanja posebne pisane isprave lan 987 (1) Turistika agencija je duna da licima koja alje na osnovu ugovora o alotmanu izda posebnu pisanu ispravu. (2) Posebna pisana isprava glasi na ime ili na odreenu grupu, neprenosiva je i sadri nalog ugostitelju da prui usluge koje su u njoj navedene. (3) Posebna pisana isprava slui kao dokaz da je lice klijent turistike agencije koja je sa ugostiteljem zakljuila ugovor o alotmanu. (4) Na osnovu posebne pisane isprave vri se obraun uzajamnih potraivanja izmeu turistike agencije i ugostitelja. ODJELJAK 3. OBAVEZE UGOSTITELJA Obaveza stavljanja na korienje ugovorenih smjetajnih kapaciteta lan 988 (1) Ugostitelj preuzima konanu i neopozivu obavezu da u toku odreenog vremena stavi na korienje ugovoreni broj leaja i prui licima koja upuuje turistika agencija usluge navedene u posebnoj pisanoj ispravi. (2) Ugostitelj ne moe ugovoriti sa drugom turistikom agencijom angaovanje kapaciteta koji su ve rezervisani na osnovu ugovora o alotmanu. Obaveze jednakog postupanja lan 989 Ugostitelj je duan da licima koja uputi turistika agencija prui pod istim uslovima usluge kao i licima sa kojima je neposredno zakljuio ugovor o ugostiteljskim uslugama. Obaveza ugostitelja da ne mijenja cijene usluga lan 990 (1) Ugostitelj ne moe mijenjati ugovorene cijene ako o tome ne obavijesti turistiku agenciju najmanje est mjeseci unaprijed, osim u sluaju promjene u kursu razmjena valuta koje utiu na ugovorenu cijenu.

201
(2) Nove cijene mogu se primjenjivati po isteku mjesec dana od njihove dostave turistikoj agenciji. (3) Nove cijene nee se primjenjivati na usluge za koje je ve dostavljena lista gostiju. (4) Izmjene cijene nemaju dejstvo na rezervacije koje je ugostitelj potvrdio. Obaveza plaanja provizije lan 991 (1) Ugostitelj je duan da turistikoj agenciji isplati proviziju na promet ostvaren na osnovu ugovora o alotmanu. (2) Provizija se odreuje u procentu od cijene izvrenih ugostiteljskih usluga. (3) Ukoliko procenat provizije nije odreen ugovorom, turistikoj agenciji pripada provizija odreena optim uslovima poslovanja turistike agencije ili, ako ovih nema, poslovnim obiajima.

ODJELJAK 4. PRAVO TURISTIKE AGENCIJE DA ODUSTANE OD UGOVORA Pravo na odustanak od angaovanih smjetajnih kapaciteta lan 992 (1) Turistika agencija moe privremeno da odustane od korienja angaovanih smjetajnih kapaciteta, a da time ne raskine ugovor o alotmanu niti stvori za sebe obavezu naknade tete ugostitelju, ukoliko u ugovorenom roku poalje obavjetenje o odustanku od korienja. (2) Ako rok obavjetenja o odustanku nije odreen ugovorom, utvruje se na osnovu poslovnih obiaja u ugostiteljstvu. (3) U sluaju da obavjetenje o odustanku ne bude poslato u predvienom roku, ugostitelj ima pravo na naknadu tete. (4) Turistika agencija moe da odustane od ugovora u cjelini bez obaveze da naknadi tetu ako obavjetenje o odustanku poalje u ugovorenom roku. Obaveza turistike agencije da popuni angaovane kapacitete lan 993 (1) Ugovorom o alotmanu se moe predvidjeti posebna obaveza turistike agencije da popuni angaovane ugostiteljske kapacitete. (2) Ako u sluaju iz stava 1 ovog lana ne popuni angaovane ugostiteljske kapacitete, turistika agencija je duna da plati ugostitelju naknadu po neiskorienom leaju u danu. (3) Turistika agencija u sluaju iz stava 2 ovog lana nema pravo da putem blagovremenog obavjetenja otkae ugovor bilo djelimino ili u cjelini.

202
Glava XXXII OSIGURANJE ODJELJAK 1. ZAJEDNIKE ODREDBE ZA IMOVINSKA OSIGURANJA I OSIGURANJE LICA Odsjek 1. OPTE ODREDBE Pojam lan 994 Ugovorom o osiguranju obavezuje se ugovornik osiguranja da plati odreeni iznos drutvu za osiguranje (osigurava), a drutvo se obavezuje da, ako se desi dogaaj koji predstavlja osigurani sluaj, isplati osiguraniku ili nekom treem licu naknadu, odnosno ugovorenu svotu ili uini neto drugo. Osigurani sluaj lan 995 (1) Dogaaj s obzirom na koji se zakljuuje osiguranje (osigurani sluaj) mora biti budui, neizvjestan i nezavisan od iskljuive volje ugovornih strana. (2) Ugovor o osiguranju je nitav ako je u asu njegovog zakljuenja ve nastao osigurani sluaj, ili je taj bio u nastupanju, ili je bilo izvjesno da e nastupiti, ili ako je ve tada bila prestala mogunost da on nastane. (3) Ali, ako je ugovoreno da e osiguranjem biti obuhvaen odreeni period koji prethodi zakljuenju ugovora, ugovor e biti nitav samo ako je u asu njegovog zakljuenja zainteresovanoj strani bilo poznato da se osigurani sluaj ve dogodio, odnosno da je ve tada bila prestala mogunost da se on dogodi. Iskljuenje nekih osiguranja lan 996 (1) Odredbe ove glave nee se primjenjivati na plovidbeno osiguranje, kao ni na druga osiguranja na koja se primjenjuju pravila o plovidbenom osiguranju. (2) Odredbe ove glave nee se primjenjivati ni na osiguranje potraivanja, kao ni na odnose iz reosiguranja. Odstupanje od odredaba ove glave lan 997 (1) Ugovorom se moe odstupiti samo od onih odredaba ove glave u kojima je to odstupanje izriito doputeno, kao i od onih koje pruaju ugovornim stranama mogunost da postupe kako hoe. (2) Odstupanje od ostalih odredaba, ukoliko nije zabranjeno ovim ili kojim drugim zakonom, doputeno je samo ako je u nesumnjivom interesu osiguranika.

203
Odsjek 2. ZAKLJUENJE UGOVORA Kad je ugovor zakljuen lan 998 (1) Ugovor o osiguranju je zakljuen kad ugovorne strane potpiu polisu osiguranja ili listu pokria. (2) Pismena ponuda uinjena osiguravau za zakljuenje ugovora o osiguranju vezuje ponudioca, ako on nije odredio krai rok, za vrijeme od osam dana od dana kad je ponuda prispjela osiguravau, a ako je potreban ljekarski pregled, onda za vrijeme od 30 dana. (3) Ako osigurava u roku iz stava 2 ovog lana ne odbije ponudu koja ne odstupa od uslova pod kojima on vri predloeno osiguranje, smatrae se da je prihvatio ponudu i da je ugovor zakljuen. (4) U sluaju iz stava 3 ovog lana ugovor se smatra zakljuenim kad je ponuda prispjela osiguravau. Polisa i lista pokria lan 999 (1) U polisi moraju biti navedeni: ugovorne strane, osigurana stvar, odnosno osigurano lice, rizik obuhvaen osiguranjem, trajanje osiguranja i period pokria, svota osiguranja ili da je osiguranje neogranieno; premija ili doprinos, datum izdanja polise i potpisi ugovornih strana. (2) Polisa osiguranja moe biti privremeno zamijenjena listom pokria u koju se unose bitni sastojci ugovora. (3) Osigurava je duan da upozori ugovornika osiguranja da su opti i posebni uslovi osiguranja sastavni dio ugovora i preda mu njihov tekst, ako ti uslovi nijesu tampani na samoj polisi. (4) Izvrenje obaveze iz stava 3 ovog lana moe biti konstatovano na polisi. (5) U sluaju neslaganja odredbe optih ili posebnih uslova i odredbe polise, primijenie se odredba polise, a u sluaju neslaganja tampane odredbe polise i njene rukopisne odredbe, primijenie se rukopisna odredba. (6) Prema sporazumu ugovornih strana, polisa moe glasiti na odreeno lice, po naredbi ili na donosioca. Osiguranje bez polise lan 1000 Uslovima osiguranja mogu biti predvieni sluajevi u kojima ugovorni odnos iz osiguranja nastaje samim plaanjem premije. Zakljuenje ugovora u ime drugog bez ovlaenja lan 1001 (1) Ko zakljui ugovor o osiguranju u ime drugog bez njegovog ovlaenja, odgovara osiguravau za obaveze iz ugovora sve dok ga onaj u ije je ime ugovor zakljuen ne odobri. (2) Zainteresovani moe odbiti ugovor i poto se dogodio osigurani sluaj.

204
(3) Ako je odobrenje odbijeno, ugovornik osiguranja duguje premiju za period osiguranja u kome je osigurava obavijeten o odbijanju odobrenja. (4) Za obaveze iz osiguranja ne odgovora poslovoa bez naloga koji je obavijestio osiguravaa da istupa bez ovlaenja u ime i za raun drugog. Osiguranje za tui raun ili za raun koga se tie lan 1002 (1) U sluaju osiguranja za tui raun ili za raun koga se tie, obaveze plaanja premije i ostale obaveze iz ugovora duan je izvravati ugovornik osiguranja, ali on ne moe vriti prava iz osiguranja, ak i kad dri polisu, bez pristanka lica iji je interes osiguran i kome ona pripadaju. (2) Ugovornik osiguranja nije duan da preda polisu zainteresovanom licu dok mu ne budu naknaene premije koje je isplatio osiguravau, kao i trokovi ugovora. (3) Ugovornik osiguranja ima pravo prvenstvene naplate ovih potraivanja iz dugovane naknade, kao i pravo da zahtijeva njihovu isplatu neposredno od osiguravaa. (4) Osigurava moe istai svakom korisniku osiguranja za tui raun sve prigovore koje po osnovu ugovora ima prema ugovorniku osiguranja. Zastupnici osiguranja lan 1003 (1) Kad osigurava ovlasti nekog da ga zastupa, a ne odredi obim njegovih ovlaenja, zastupnik je ovlaen da u ime i za raun osiguravaa zakljuuje ugovore o osiguranju, ugovara izmjene ugovora ili produenje njihovog vaenja, izda polise osiguranja, naplauje premije i da prima izjave upuene osiguravau. (2) Ako je osigurava ograniio ovlaenja svog zastupnika, a to ugovorniku osiguranja nije bilo poznato, smatra se kao da ta ogranienja nijesu ni postojala. Odsjek 3. OBAVEZA OSIGURANIKA, ODNOSNO UGOVORNIKA OSIGURANjA I. PRIJAVA OKOLNOSTI ZNAAJNIH ZA OCJENU RIZIKA Dunost prijavljivanja lan 1004 Ugovornik osiguranja duan je da prijavi osiguravau prilikom zakljuenja ugovora sve okolnosti koje su od znaaja za ocjenu rizika, a koje su mu poznate ili mu nijesu mogle ostati nepoznate. Namjerna netana prijava ili preutkivanje lan 1005 (1) Ako je ugovornik osiguranja namjerno uinio netanu prijavu ili namjerno preutao neku okolnost takve prirode da osigurava ne bi zakljuio ugovor da je znao za pravo stanje stvari, osigurava moe zahtijevati ponitenje ugovora. (2) U sluaju ponitenja ugovora iz razloga navedenih u stavu 1 ovog lana, osigurava zadrava naplaene premije i ima pravo da zahtijeva isplatu premije za period osiguranja u kome je zatraio ponitenje ugovora.

205
(3) Osiguravaevo pravo da zahtijeva ponitenje ugovora o osiguranju prestaje ako on u roku od tri dana od dana saznanja za netanost prijave ili za preutkivanje ne izjavi ugovorniku osiguranja da namjerava koristiti to pravo. Nenamjerna netanost ili nepotpunost prijave lan 1006 (1) Ako je ugovornik osiguranja uinio netanu prijavu ili je propustio dati duno obavjetenje, a to nije uinio namjerno, osigurava moe, po svom izboru, u roku od mjesec dana od saznanja za netanost ili nepotpunost prijave, izjaviti da raskida ugovor ili predloiti poveanje premije srazmjerno veem riziku. (2) U sluaju iz stava 1 ovog lana ugovor prestaje po isteku 14 dana od kad je osigurava svoju izjavu o raskidu saoptio ugovorniku osiguranja, a u sluaju osiguravaevog predloga da se premija povea, raskid nastupa po samom zakonu ako ugovornik osiguranja ne prihvati predlog u roku od 14 dana od kad ga je primio. (3) U sluaju raskida, osigurava je duan da vrati dio premije koji otpada na vrijeme do kraja perioda osiguranja. (4) Ako se osigurani sluaj dogodio prije nego to je utvrena netanost ili nepotpunost prijave, ili poslije toga ali prije raskida ugovora, odnosno prije postizanja sporazuma o poveanju premije, naknada se smanjuje u srazmjeri izmeu stope plaenih premija i stope premija koje bi trebalo platiti prema stvarnom riziku. Proirenje primjene prethodnih lanova lan 1007 Odredbe prethodnih lanova o posljedicama netane prijave ili preutkivanja okolnosti od znaaja za ocjenu rizika primjenjuju se i u sluajevima osiguranja zakljuenih u ime i za raun drugog, ili u korist treeg, ili za tui raun, ili za raun koga se tie, ako su ova lica znala za netanost prijave ili preutkivanje okolnosti od znaaja za ocjenu rizika. Sluajevi u kojima se osigurava ne moe pozivati na netanost ili nepotpunost prijave lan 1008 (1) Osigurava kome su u asu zakljuenja ugovora bile poznate ili mu nijesu mogle ostati nepoznate okolnosti koje su od znaaja za ocjenu rizika, a koje je ugovornik osiguranja netano prijavio ili preutao, ne moe se pozivati na netanost prijave ili preutkivanja. (2) Odredba stava 1 ovog lana primjenjuje se i u sluaju kad je osigurava saznao za te okolnosti za vrijeme trajanja osiguranja, a nije se koristio zakonskim ovlaenjima. II. PLAANJE PREMIJE Dunost plaanja i primanja premije lan 1009 (1) Ugovornik osiguranja duan je da plati premiju osiguranja, ali je osigurava duan da primi isplatu premije od svakog lica koje ima pravni interes da ona bude plaena.

206
(2) Premija se plaa u ugovorenim rokovima, a ako treba da se isplati odjednom, plaa se prilikom zakljuenja ugovora. (3) Mjesto plaanja premije je mjesto u kome ugovornik osiguranja ima svoje sjedite, odnosno prebivalite, ako ugovorom nije odreeno neko drugo mjesto. Posljedice neisplate premije lan 1010 (1) Ako je ugovoreno da se premija plaa prilikom zakljuenja ugovora, obaveza osiguravaa da isplati naknadu ili svotu odreenu ugovorom poinje narednog dana od dana uplate premije. (2) Ako je ugovoreno da se premija plaa poslije zakljuenja ugovora, obaveza osiguravaa da isplati naknadu ili svotu odreenu ugovorom, poinje od dana odreenog u ugovoru kao dana poetka osiguranja. (3) Ako ugovornik osiguranja premiju koja je dospjela poslije zakljuenja ugovora ne plati do dospjelosti, niti to uini koje drugo zainteresovano lice, ugovor o osiguranju prestaje po samom zakonu po isteku roka od 30 dana od dana od kada je ugovorniku osiguranja urueno preporueno pismo osiguravaa sa obavjetenjem o dospjelosti premije ali s tim da taj rok ne moe istei prije nego to protekne 30 dana od dospjelosti premije. (4) Ugovor o osiguranju prestaje po samom zakonu ako premija ne bude plaena u roku od godine dana od dospjelosti. (5) Odredbe ovog lana ne primjenjuju se na osiguranje ivota. III. OBAVJETAVANjE OSIGURAVAA O PROMJENAMA RIZIKA Poveanje rizika lan 1011 (1) Ugovornik osiguranja duan je da, kad je u pitanju osiguranje imovine, obavijesti osiguravaa o svakoj promjeni okolnosti koja moe biti od znaaja za ocjenu rizika, a kad je u pitanju osiguranje lica, onda samo ako je rizik povean zbog toga to je osigurano lice promijenilo zanimanje. (2) Ugovornik osiguranja je duan da bez odlaganja obavijesti osiguravaa o poveanju rizika, ako je rizik povean nekim njegovim postupkom, a ako se poveanje rizika dogodilo bez njegovog uea, on je duan da ga obavijesti u roku od 14 dana od kad je za to saznao. (3) Ako je poveanje rizika toliko da osigurava ne bi zakljuio ugovor da je takvo stanje postojalo u asu njegovog zakljuenja, on moe raskinuti ugovor. (4) Ako je poveanje rizika toliko da bi osigurava zakljuio ugovor samo uz veu premiju da je takvo stanje postojalo u asu zakljuenja ugovora, on moe ugovorniku osiguranja predloiti novu stopu premije. (5) Ako ugovornik osiguranja ne pristane na novu stopu premije u roku od 14 dana od prijema predloga nove stope, ugovor prestaje po samom zakonu. (6) Ugovor ostaje na snazi i osigurava se vie ne moe koristiti ovlaenjima da predloi ugovorniku osiguranja novu stopu premije ili da raskine ugovor, ako ne iskoristi ta ovlaenja u roku od mjesec dana od kad je ma na koji nain doznao za poveanje rizika, ili ako jo prije isteka tog roka na neki nain pokae da pristaje na produenje ugovora (ako primi premiju, isplati naknadu za osigurani sluaj koji se desio poslije tog poveanja i sl.).

207
Kad se osigurani sluaj dogodi u meuvremenu lan 1012 Ako se osigurani sluaj dogodi prije nego to je osigurava obavijeten o poveanju rizika ili poto je obavijeten o poveanju rizika, ali prije nego to je ugovor raskinuo ili postigao sporazum sa ugovaraem osiguranja o poveanju premije, naknada se smanjuje u srazmjeri izmeu plaenih premija i premija koje bi trebalo platiti prema poveanom riziku. Smanjenje rizika lan 1013 (1) U sluaju kad se poslije zakljuenja ugovora o osiguranju dogodilo smanjenje rizika, ugovornik osiguranja ima pravo da zahtijeva odgovarajue smanjenje premije, raunajui od dana kad je o smanjenju obavijestio osiguravaa. (2) Ako osigurava ne pristane na smanjenje premije, ugovornik osiguranja moe raskinuti ugovor. Obaveza obavjetavanja o nastupanju osiguranog sluaja lan 1014 (1) Osiguranik je duan da izuzev u sluaju osiguranja ivota, obavijesti osiguravaa o nastupanju osiguranog sluaja najdalje u roku od tri dana od kad je to saznao. (2) Ako osiguranik ne izvri obavezu iz stava 1 ovog lana u odreeno vrijeme, duan je da naknadi osiguravau tetu koju bi ovaj zbog toga imao. Nitavost odredaba o gubitku prava lan 1015 Nitave su odredbe ugovora koje predviaju gubitak prava na naknadu ili svotu osiguranja, ako osiguranik poslije nastupanja osiguranog sluaja ne izvri neku od propisanih ili ugovorenih obaveza. Odsjek 4. OBAVEZE OSIGURAVAA Isplata naknade ili ugovorene svote lan 1016 (1) Kad se dogodi osigurani sluaj, osigurava je duan da isplati naknadu ili svotu odreenu ugovorom u ugovorenom roku koji ne moe biti dui od 14 dana, raunajui od kada je osigurava dobio obavjetenje da se osigurani sluaj dogodio. (2) Ako je za utvrivanje postojanja osiguravaeve obaveze ili njenog iznosa potrebno izvjesno vrijeme, rok iz stava 1 ovog lana poinje tei od dana kada je utvreno postojanje njegove obaveze i njen iznos. (3) Ako iznos osiguravaeve obaveze ne bude utvren u roku odreenom u stavu 1 ovog lana, osigurava je duan da, na zahtjev ovlaenog lica, isplati iznos nespornog dijela svoje obaveze na ime predujma. (4) Ako osigurava ne ispuni svoju obavezu u rokovima iz ovog lana, duguje osiguraniku zatezne kamate od dana prijema obavjetenja o osiguranom sluaju, kao i naknadu tete koja mu je usljed toga nastala.

208
Iskljuenje odgovornosti osiguravaa u sluaju namjere i prevare lan 1017 Ako je ugovornik osiguranja, osiguranik ili korisnik izazvao osigurani sluaj namjerno ili prevarom, osigurava nije obavezan ni na kakva davanja, a suprotna ugovorna odredba nema pravnog dejstva. Prigovori osiguravaa lan 1018 (1) Protiv zahtjeva donosioca polise, kao i zahtjeva kog drugog lica koje se na nju poziva, osigurava moe istai sve prigovore koje ima u vezi sa ugovorom prema licu sa kojim je zakljuio ugovor o osiguranju. (2) U obaveznom osiguranju od odgovornosti osigurava ne moe protiv odtetnog zahtjeva treeg lica istaknuti prigovore koje bi mogao isticati prema osiguraniku. (3) Izuzetno, protiv zahtjeva treeg lica u sluaju dobrovoljnog osiguranja od odgovornosti, i zahtjeva nosilaca odreenih prava na osiguranoj strani, ije je pravo prelo po samom zakonu sa unitene ili oteene osigurane stvari na naknadu iz osiguranja, osigurava moe istai samo prigovore koji su nastali prije nego to se dogodio osigurani sluaj. Odsjek 5. TRAJANJE OSIGURANJA Poetak dejstva osiguranja lan 1019 (1) Ako drukije nije ugovoreno, ugovor o osiguranju proizvodi dejstvo poev od dvadeset etvrtog asa dana koji je u polisi oznaen kao dan poetka trajanja osiguranja, pa sve do zavretka posljednjeg dana roka za koji je osiguranje ugovoreno. (2) Ako rok trajanja osiguranja nije odreen ugovorom, svaka strana moe raskinuti ugovor sa danom dospjelosti premije, obavjetavajui pisanim putem drugu stranu najkasnije tri mjeseca prije dospjelosti premije. (3) Ako je osiguranje zakljueno na rok dui od pet godina, svaka strana moe po proteku ovog roka uz otkazni rok od est mjeseci, da pisano izjavi drugoj strani da raskida ugovor. (4) Ugovorom se ne moe iskljuiti pravo svake strane da raskine ugovor u skladu sa odredbama st. 2 i 3 ovog lana. (5) Odredbe ovog lana ne vae za osiguranje ivota. Uticaj steaja na osiguranje lan 1020 (1) U sluaju steaja ugovornika osiguranja, osiguranje se nastavlja, ali svaka strana ima pravo da raskine ugovor o osiguranju u roku od tri mjeseca od otvaranja steaja, u kom sluaju steajnoj masi ugovornika pripada dio plaene premije koji odgovara preostalom vremenu osiguranja. (2) U sluaju steaja osiguravaa, ugovor o osiguranju prestaje po isteku 30 dana od otvaranja steaja.

209
ODJELJAK 2. OSIGURANJE IMOVINE Odsjek 1. OPTE ODREDBE Interes osiguranja lan 1021 (1) Osiguranje imovine moe zakljuiti svako lice koje ima interes da se ne dogodi osigurani sluaj, poto bi inae pretrpjelo neki materijalni gubitak. (2) Pravo iz osiguranja mogu imati samo lica koja su u asu nastanka tete imala materijalni interes da se osigurani sluaj ne dogodi. Svrha osiguranja imovine lan 1022 (1) Osiguranjem imovine obezbjeuje se naknada za tetu koja bi se desila u imovini osiguranika zbog nastupanja osiguranog sluaja. (2) Iznos naknade ne moe biti vei od tete koju je osiguranik pretrpio nastupanjem osiguranog sluaja. (3) Kod osiguranja usjeva i plodova i ostalih proizvoda zemlje iznos tete utvruje se s obzirom na vrijednost koju bi imali u vrijeme sabiranja, ako nije drukije ugovoreno. (4) Punovane su odredbe ugovora kojima se iznos naknade ograniava na manji iznos od iznosa tete. (5) Pri utvrivanju iznosa tete uzima se u obzir izmakli dobitak samo ako je to ugovoreno. (6) Ako se u toku istog perioda osiguranja dogodi vie osiguranih sluajeva jedan za drugim, naknada iz osiguranja za svaki od njih odreuje se i isplauje u potpunosti s obzirom na cijelu svotu osiguranja, bez njenog umanjenja za iznos ranije isplaenih naknada u tom periodu. (7) Ako je ugovorom o osiguranju vrijednost osigurane stvari sporazumno utvrena, naknada se odreuje prema toj vrijednosti, izuzev ako osigurava dokae da je ugovorena vrijednost znatno vea od stvarne vrijednosti, a za tu razliku ne postoji opravdan razlog (osiguranje upotrebljavane stvari na vrijednost takve nove stvari, ili osiguranje subjektivne vrijednosti i sl.). Sprjeavanje osiguranog sluaja i spaavanje lan 1023 (1) Osiguranik je duan da preduzme propisane, ugovorene i sve ostale mjere potrebne da se sprijei nastupanje osiguranog sluaja, a ako osigurani sluaj nastupi, duan je da preduzme sve mogue mjere da se ogranie njegove tetne posljedice. (2) Osigurava je duan da naknadi trokove, gubitke, kao i druge tete prouzrokovane razumnim pokuajem da se otkloni neposredna opasnost nastupanja osiguranog sluaja, kao i pokuajem da se ogranie njegove tetne posljedice, pa i onda ako su ti pokuaji ostali bez uspjeha. (3) Osigurava je duan dati ovu naknadu ak i ako ona zajedno sa naknadom tete od osiguranog sluaja prelazi svotu osiguranja.

210
(4) Ako osiguranik ne ispuni svoju obavezu sprjeavanja osiguranog sluaja ili obavezu spaavanja, a za to nema opravdanja, obaveza osiguravaa smanjuje se za onoliko za koliko je nastala vea teta zbog tog neispunjenja. Preputanje oteene osigurane stvari lan 1024 Ako drukije nije ugovoreno, osiguranik nema pravo da poslije nastupanja osiguranog sluaja prepusti osiguravau oteenu stvar i da od njega zahtijeva isplatu pune svote osiguranja. Propast stvari usljed dogaaja koji nije predvien u polisi lan 1025 (1) Ako osigurana stvar ili stvar u vezi sa ijom je upotrebom zakljueno osiguranje od odgovornosti propadne za vrijeme perioda osiguranja usljed nekog dogaaja koji nije predvien u polisi, ugovor prestaje da vai dalje, a osigurava je duan da vrati ugovorniku osiguranja dio premije srazmjerno preostalom vremenu. (2) Kad jedna od vie stvari obuhvaenih jednim ugovorom propadne usljed nekog dogaaja koji nije predvien u polisi, osiguranje ostaje na snazi i dalje u pogledu ostalih stvari uz potrebne izmjene zbog smanjenja predmeta osiguranja. Odsjek 2. OGRANIENJE OSIGURANIH RIZIKA tete pokrivene osiguranjem lan 1026 (1) Osigurava je duan da naknadi tete nastale sluajno ili krivicom ugovornika osiguranja, osiguranika ili korisnika osiguranja, izuzev ako je u pogledu odreene tete ova njegova obaveza izriito iskljuena ugovorom o osiguranju. (2) Osigurava ne odgovara za tetu koju su lica iz stava 1 ovog lana prouzrokovala namjerno i nitava je odredba u polisi koja bi predviala njegovu odgovornost i u tom sluaju. (3) Ukoliko se ostvario osigurani sluaj osigurava je duan da naknadi svaku tetu prouzrokovanu od nekog lica za ije postupke osiguranik odgovara po ma kom osnovu, bez obzira na to da li je teta prouzrokovana nepanjom ili namjerno. teta prouzrokovana nedostacima osigurane stvari lan 1027 Osigurava ne odgovara za tetu na osiguranoj stvari koja potie od njenih nedostataka, osim ako je drukije ugovoreno. tete prouzrokovane ratnim operacijama i pobunama lan 1028 (1) Osigurava nije duan da naknadi tete prouzrokovane ratnim operacijama ili pobunama, osim ako je drukije ugovoreno. (2) Osigurava je duan da dokae da je teta prouzrokovana nekim od ovih dogaaja.

211
Odsjek 3. NADOSIGURANJE I UGOVOR SA VIE OSIGURAVAA Nadosiguranje lan 1029 (1) Ako se pri zakljuenju ugovora jedna strana poslui prevarom i tako ugovori svotu osiguranja veu od stvarne vrijednosti osigurane stvari, druga strana moe da trai ponitenje ugovora. (2) Ako je ugovorena svota osiguranja vea od vrijednosti osigurane stvari, a pri tome ni jedna strana nije postupila nesavjesno, ugovor ostaje na snazi, svota osiguranja se sniava do iznosa stvarne vrijednosti osigurane stvari, a premije se srazmjerno smanjuju. (3) U sluajevima iz st. 1 i 2 ovog lana savjesni osigurava zadrava primljene premije i ima pravo na nesmanjenu premiju za tekui period. Naknadno smanjenje vrijednosti lan 1030 Ako se osigurana vrijednost smanji za vrijeme trajanja osiguranja, svaka ugovorna strana ima pravo na odgovarajue snienje svote osiguranja i premije, poev od dana kada je svoj zahtjev za snienje saoptila drugoj strani. Viestruko i dvostruko osiguranje lan 1031 (1) Ako je neka stvar osigurana kod dva ili vie osiguravaa od istog rizika, za isti interes i za isto vrijeme, tako da zbir svota osiguranja ne prelazi vrijednost te stvari (viestruko osiguranje), svaki osigurava odgovara za izvrenje u potpunosti obaveza nastalih iz ugovora koji je on zakljuio. (2) Ako zbir svota osiguranja prelazi vrijednost osigurane stvari (dvostruko osiguranje), a pri tome ugovornik osiguranja nije postupio nesavjesno, sva ta osiguranja su punovana, i svaki osigurava ima pravo na ugovorenu premiju za period osiguranja u toku, a osiguranik ima pravo da zahtijeva od svakog pojedinog osiguravaa naknadu prema ugovoru zakljuenom sa njim, ali ukupno ne vie od iznosa tete. (3) Kad se dogodi osigurani sluaj, ugovornik osiguranja duan je da obavijesti o tome svakog osiguravaa istog rizika i saopti mu imena i adrese ostalih osiguravaa, kao i svote osiguranja pojedinih ugovora zakljuenih sa njima. (4) Po isplati naknade osiguraniku svaki osigurava snosi dio naknade u srazmjeri u kojoj stoji svota osiguranja na koju se on obavezao prema ukupnom zbiru svota osiguranja, te osigurava koji je platio vie ima pravo da zahtijeva od ostalih osiguravaa naknadu vie plaenog. (5) Ako je neki ugovor zakljuen bez naznaenja svote osiguranja ili uz neogranieno pokrie smatra se kao ugovor zakljuen uz najviu svotu osiguranja. (6) Za dio osiguravaa koji ne moe da plati, odgovaraju ostali osiguravai srazmjerno svojim djelovima. (7) Ako je ugovornik osiguranja zakljuio ugovor o osiguranju kojim je nastalo dvostruko osiguranje ne znajui za ranije zakljueno osiguranje, on moe, bez obzira na to da li je ranije osiguranje zakljuio on ili neko drugi, u roku od mjesec dana od kada je saznao za to osiguranje, da zahtijeva odgovarajue snienje svote osiguranja i premije

212
docnijeg osiguranja, ali osigurava zadrava primljene premije i ima pravo na premiju za tekui period. (8) Ako je do dvostrukog osiguranja dolo zbog smanjenja vrijednosti osigurane stvari za vrijeme trajanja osiguranja, ugovornik osiguranja ima pravo na odgovarajua snienja svota osiguranja i premija, poev od dana kada je svoj zahtjev za snienje saoptio osiguravau. (9) Ako je pri nastanku dvostrukog osiguranja ugovornik osiguranja postupio nesavjesno, svaki osigurava moe da trai ponitenje ugovora, zadri primljene premije i zahtijeva nesmanjenu premiju za tekui period. Saosiguranje lan 1032 Kad je ugovor o osiguranju zakljuen sa vie osiguravaa koji su se sporazumjeli o zajednikom snoenju i raspodjeli rizika, svaki osigurava naznaen u polisi osiguranja odgovara osiguraniku za potpunu naknadu. Odsjek 4. PODOSIGURANJE lan 1033 (1) Kad se utvrdi da je u poetku odnosnog perioda osiguranja vrijednost osigurane stvari bila vea od svote osiguranja, iznos naknade koju duguje osigurava smanjuje se srazmjerno, izuzev ako je drukije ugovoreno. (2) Osigurava je duan dati potpunu naknadu sve do iznosa svote osiguranja, ako je ugovoreno da odnos izmeu vrijednosti stvari i svote osiguranja nema znaaja za odreivanje iznosa naknade. Odsjek 5. PRELAZ UGOVORA I ISPLATA NAKNADE IZ OSIGURANJA DRUGOM Prelaz ugovora na pribavioca osigurane stvari lan 1034 (1) U sluaju otuenja osigurane stvari, kao i stvari u vezi sa ijom je upotrebom zakljueno osiguranje od odgovornosti, prava i obaveze ugovornika osiguranja prelaze po samom zakonu na pribavioca, osim ako drukije nije ugovoreno. (2) Ako je otuen samo jedan dio osiguranih stvari koji u pogledu osiguranja ne ine zasebnu cjelinu, ugovor o osiguranju prestaje po samom zakonu u pogledu otuenih stvari. (3) U sluaju kad se zbog otuenja stvari povea ili smanji vjerovatnoa nastupanja osiguranog sluaja, primjenjuju se opte odredbe o poveanju ili smanjenju rizika. (4) Ugovornik osiguranja koji ne obavijesti osiguravaa da je osigurana stvar otuena, ostaje u obavezi na plaanje premija koje dospijevaju i poslije dana otuenja. (5) Osigurava i pribavilac osigurane stvari mogu odustati od osiguranja uz otkazni rok od 15 dana, s tim to su otkaz duni podnijeti najdalje u roku od 30 dana od saznanja za otuenje. (6) Ugovor o osiguranju ne moe se raskinuti ako je polisa osiguranja izdata na donosioca ili po naredbi.

213
Dodjeljivanje naknade nosiocima zaloge i drugih prava lan 1035 (1) Poslije nastupanja osiguranog sluaja, zalona prava i ostala prava koja su ranije postojala na osiguranoj stvari imaju za predmet dugovanu naknadu, u sluaju osiguranja sopstvene stvari, kao i u sluaju osiguranja tuih stvari zbog obaveze njihovog uvanja i vraanja, i osigurava ne moe isplatiti naknadu osiguraniku bez saglasnosti nosilaca tih prava. (2) Nosioci prava iz stava 1 ovog lana mogu zahtijevati neposredno od osiguravaa da im u granicama svote osiguranja i prema zakonskom redu isplati njihova potraivanja. (3) Ako u asu isplate osigurava nije znao niti je mogao znati za ta prava, izvrena isplata naknade osiguraniku ostaje punovana. Odsjek 6. PRELAZ OSIGURANIKOVIH PRAVA PREMA ODGOVORNOM LICU NA OSIGURAVAA (SUBROGACIJA) lan 1036 (1) Isplatom naknade iz osiguranja prelaze na osiguravaa, po samom zakonu, do visine isplaene naknade sva osiguranikova prava prema licu koje je po ma kom osnovu odgovorno za tetu. (2) Ako je krivicom osiguranika onemoguen ovaj prelaz prava na osiguravae, u potpunosti ili djelimino, osigurava se oslobaa u odgovarajuoj mjeri svoje obaveze prema osiguraniku. (3) Prelaz prava sa osiguranika na osiguravaa ne moe biti na tetu osiguranika, a ako je naknada koju je osiguranik dobio od osiguravaa iz bilo kog uzroka nia od tete koju je pretrpio, osiguranik ima pravo da mu se iz sredstava odgovornog lica isplati ostatak naknade prije isplate osiguravaevog potraivanja po osnovu prava koja su prela na njega. (4) Izuzetno od pravila o prelazu osiguranikovih prava na osiguravaa, ova prava ne prelaze na osiguravaa ako je tetu prouzrokovalo lice u srodstvu u pravoj liniji sa osiguranikom ili lice za ije postupke osiguranik odgovara, ili koje ivi sa njim u istom domainstvu, ili lice koje je zaposleno kod osiguranika, osim ako su ta lica tetu prouzrokovala namjerno. (5) Ako je neko od lica iz stava 4 ovog lana bilo osigurano od odgovornosti, osigurava moe da zahtijeva od njegovog osiguravaa naknadu iznosa koji je isplatio osiguraniku. Odsjek 7. OSIGURANJE OD ODGOVORNOSTI Odgovornost osiguravaa lan 1037 (1) U sluaju osiguranja od odgovornosti, osigurava odgovara za tetu nastalu osiguranim sluajem samo ako tree oteeno lice zahtijeva njenu naknadu. (2) Osigurava snosi, u granicama svote osiguranja, trokove spora o osiguranikovoj odgovornosti.

214
Sopstveno pravo oteenika i direktna tuba lan 1038 (1) U sluaju osiguranja od odgovornosti, oteeno lice moe da zahtijeva neposredno od osiguravaa naknadu tete koju je pretrpjelo dogaajem za koji odgovara osiguranik, ali najvie do iznosa osiguravaeve obaveze. (2) Oteeno lice ima, od dana kada se dogodio osigurani sluaj, sopstveno pravo na naknadu iz osiguranja i svaka docnija promjena u pravima osiguranika prema osiguravau bez uticaja je na pravo oteenog lica na naknadu. ODJELJAK 3. OSIGURANJE LICA Odsjek 1. OPTE ODREDBE Utvrivanje osigurane svote lan 1039 U ugovorima o osiguranju lica (osiguranje ivota i osiguranje od nesrenog sluaja) visina osigurane svote, koju je osigurava duan isplatiti kad nastupi osigurani sluaj, utvruje se u polisi prema sporazumu ugovornih strana. Polisa osiguranja ivota lan 1040 (1) Pored sastojaka koje mora imati svaka polisa, u polisi osiguranja ivota moraju biti naznaeni: ime i prezime lica na iji se ivot odnosi osiguranje, datum njegovog roenja i dogaaj ili rok od koga zavisi nastanak prava da se zahtijeva isplata osigurane svote. (2) Polisa osiguranja ivota moe glasiti na odreeno lice ili po naredbi, ali ne moe glasiti na donosioca. (3) Za punovanost indosamenta polise po naredbi potrebno je da sadri ime korisnika, datum indosiranja i potpis indosanta. Netana prijava starosti osiguranika lan 1041 Izuzetno od optih odredbi ove glave i posljedica netanih prijava i preutki-vanja okolnosti od znaaja za ocjenu rizika, za netane prijave godina ivota u ugovorima o osiguranju ivota vae sljedea pravila: 1) ugovor o osiguranju ivota je nitav, a osigurava je duan da u svakom sluaju vrati sve primljene premije, ako su prilikom njegovog zakljuenja netano prijavljene godine ivota osiguranika, a njegove stvarne godine ivota prelaze granicu do koje osigurava po svojim uslovima i tarifama vri osiguranje ivota; 2) ako je netano prijavljeno da osiguranik ima manje godina, a njegove stvarne godine ivota ne prelaze granicu do koje osigurava vri osiguranje ivota ugovor je punovaan, a osigurana svota se smanjuje u srazmjeri ugovorene premije i premije predviene za osiguranje ivota lica osiguranikovih godina;

215
3) kad osiguranik ima manje godina nego to je prijavljeno prilikom zakljuenja ugovora, premija se smanjuje na odgovarajui iznos, a osigurava je duan da vrati razliku izmeu primljenih premija i premija na koje ima pravo. Posljedice neplaanja premije i smanjenje osigurane svote lan 1042 (1) Ako ugovornik osiguranja ivota ne plati neku premiju o dospjelosti, osigurava nema pravo da njenu isplatu trai sudskim putem. (2) Ako ugovornik osiguranja na poziv osiguravaa, koji mu mora biti dostavljen preporuenim pismom, ne isplati dospjelu premiju u roku odreenom u tom pismu, a koji ne moe biti krai od mjesec dana, raunajui od kada mu je pismo urueno, niti to uini koje drugo zainteresovano lice, osigurava moe samo, ako su dotle plaene bar tri godinje premije, izjaviti ugovorniku osiguranja da smanjuje osiguranu svotu na iznos otkupa vrijednosti osiguranja, a u suprotnom sluaju da raskida ugovor. (3) Ako se osigurani sluaj dogodio prije raskida ugovora ili smanjenja osigurane svote, smatra se kao da je osigurana svota smanjena odnosno da je ugovor raskinut, prema tome da li su premije bile plaene bar za tri godine ili ne. Osiguranje treeg lica lan 1043 (1) Osiguranje ivota moe se odnositi na ivot ugovornika osiguranja, a moe se odnositi i na ivot nekog treeg. (2) Odredba stava 1 ovog lana vai i za osiguranje od nesrenog sluaja. (3) Ako se osiguranje odnosi na sluaj smrti nekog treeg, za punovanost ugovora potrebna je njegova pisana saglasnost data u polisi ili u odvojenom pisanu, prilikom potpisivanja polise, sa naznaenjem osigurane svote. Osiguranje za sluaj smrti maloljetnika i lica lienih poslovne sposobnosti lan 1044 (1) Nitavo je osiguranje za sluaj smrti treeg lica mlaeg od etrnaest godina ivota, kao i lica potpuno lienog poslovne sposobnosti, a osigurava je duan da vrati ugovorniku osiguranja sve premije primljene po osnovu takvog ugovora. (2) Za punovanost osiguranja za sluaj smrti treeg lica starijeg od etrnaest godina ivota potrebna je pisana saglasnost njegovog zakonskog zastupnika, kao i pisana saglasnost svakog osiguranog lica. Kumuliranje naknade za osigurane svote lan 1045 (1) U osiguranju lica, osigurava koji je isplatio osiguranu svotu ne moe imati ni po kom osnovu pravo na naknadu od treeg lica odgovornog za zastupanje osiguranog sluaja. (2) Pravo na naknadu od treeg lica odgovornog za nastupanje osiguranog sluaja pripada osiguraniku, odnosno korisniku, nezavisno od njegovog prava na osiguranu svotu. (3) Odredbe st. 1 i 2 ovog lana ne odnose se na sluaj kad je osiguranje od posljedice nesrenog sluaja ugovoreno kao osiguranje od odgovornosti.

216
Odsjek 2. ISKLJUENI RIZICI Samoubistvo osiguranika lan 1046 (1) Ugovorom o osiguranju za sluaj smrti nije obuhvaen rizik samoubistva osiguranika ako se desilo u prvoj godini osiguranja. (2) U sluaju da se samoubistvo dogodilo u roku od tri godine od dana zakljuenja ugovora osigurava nije duan da isplati korisniku osiguranu svotu, nego samo matematiku rezervu ugovora. Namjerno ubistvo osiguranika lan 1047 Osigurava se oslobaa obaveze da korisniku isplati osiguranu svotu ako je ovaj namjerno izazvao smrt osiguraniku, ali je duan da, ako su dotle bile uplaene bar tri godinje premije, isplati matematiku rezervu ugovora ugovorniku osiguranja, a ako je on osiguranik, njegovim nasljednicima. Namjerno prouzrokovanje nesrenog sluaja lan 1048 Osigurava se oslobaa obaveze iz ugovora o osiguranju od nesrenog sluaja ako je osiguranik namjerno prouzrokovao nesreni sluaj. Ratne operacije lan 1049 (1) Ako je smrt osiguranika prouzrokovana ratnim operacijama, osigurava, ako to drugo nije ugovoreno, nije duan da isplati korisniku osiguranu svotu, ali je duan da isplati mu matematiku rezervu iz ugovora. (2) Ako nije to drugo ugovoreno, osigurava se oslobaa obaveze iz ugovora o osiguranju od nesrenog sluaja, ako je nesreni sluaj prouzrokovan ratnim operacijama. Ugovorno iskljuenje rizika lan 1050 Ugovorom o osiguranju za sluaj smrti ili od nesrenog sluaja mogu biti iskljueni iz osiguranja i drugi rizici. Odsjek 3. PRAVA UGOVORNIKA OSIGURANJA PRIJE NASTUPANJA OSIGURANOG SLUAJA Otkup lan 1051 (1) Na zahtjev ugovornika osiguranja ivota zakljuenog za cio ivot osiguranika, osigurava je duan da mu isplati otkupnu vrijednost polise, ako su dotle plaene bar tri godinje premije.

217
(2) U polisi moraju biti navedeni uslovi pod kojima ugovornik moe zahtijevati isplatu njene otkupne vrijednosti, kao i nain kako se ta vrijednost izraunava, saglasno uslovima osiguranja. (3) Pravo zahtijevati otkup ne mogu vriti povjerioci ugovornika osiguranja, kao ni korisnik osiguranja, ali e otkupna vrijednost biti isplaena korisniku na njegov zahtjev, ako je odreivanje korisnika neopozivo. (4) Izuzetno od stava 3 ovog lana, otkup polise moe zahtijevati povjerilac kome je polisa predata u zalogu, ako potraivanje radi ijeg je osiguranja data zaloga ne bude namireno o dospjelosti. Predujam lan 1052 (1) Na traenje ugovornika osiguranja ivota zakljuenog za cio ivot osiguranika, moe mu osigurava isplatiti unaprijed dio osigurane svote do visine otkupne vrijednosti polise, koju ugovornik osiguranja moe vratiti docnije. (2) Na primljeni predujam ugovornik osiguranja duan je da plaa odreenu kamatu. (3) Ako ugovornik osiguranja zadocni sa plaanjem dospjele kamate, postupie se kao da je zahtijevao otkup. (4) U polisi osiguranja moraju biti navedeni uslovi davanja predujma, mogunost da se iznos primljen na ime predujma vrati osiguravau, visina kamatne stope, posljedice neplaanja dospjele kamate, kako je odreeno uslovima osiguranja. Zalaganje polise lan 1053 (1) Polisa osiguranja ivota moe biti data u zalogu. (2) Zalaganje polise ima dejstvo prema osiguravau samo ako je pisano obavijeten da je polisa zaloena odreenom povjeriocu. (3) Kad polisa glasi po naredbi, zalaganje se vri indosamentom. Odsjek 4. OSIGURANJE IVOTA U KORIST TREEG LICA Odreivanje korisnika lan 1054 (1) Ugovornik osiguranja ivota moe u ugovoru, kao i nekim docnijim pravnim poslom, pa i testamentom, odrediti lice kome e pripasti prava iz ugovora (korisnik). (2) Ako se osiguranje odnosi na ivot nekog drugog lica, za odreivanje korisnika potrebna je i njegova pisana saglasnost. (3) Korisnik ne mora biti odreen po imenu, dovoljno je ako akt sadri nune podatke za njegovo odreivanje. (4) Kad su za korisnike odreena djeca ili potomci, korist pripada i onima koji su roeni docnije, a korist namijenjena suprugu pripada licu koje je bilo u braku sa osiguranikom u asu njegove smrti.

218
Podjela koristi izmeu vie korisnika lan 1055 Kad su za korisnike odreena djeca, potomci i uopte nasljednici, ako ugovornik osiguranja nije odredio kako e se izvriti podjela izmeu njih, podjela e se izvriti srazmjerno njihovim nasljednikim djelovima, a ako korisnici nijesu nasljednici, osigurana svota bie podijeljena na jednake djelove. Opozivanje odredbe o odreivanju korisnika lan 1056 (1) Odredbu kojom se korist iz osiguranja dodjeljuje odreenom licu, moe opozvati samo ugovornik osiguranja, i to njegovo pravo ne mogu vriti ni njegovi povjerioci, ni njegovi zakonski nasljednici. (2) Ugovornik osiguranja moe opozvati odredbu o koristi sve dok korisnik ne izjavi na ma koji nain da je prima, kad ona postaje neopoziva. (3) Ugovornik moe opozvati odredbu o koristi i poslije izjave korisnika da je prima, ako je korisnik pokuao ubistvo osiguranika, a ako je korist dodijeljena bez naknade, za opozivanje vae i odredbe o opozivanju poklona. (4) Smatra se da je korisnik odbio namijenjenu korist, ako se poslije smrti ugovornika osiguranja na poziv njegovih nasljednika ne izjasni u roku od mjesec dana da je prima. (5) Nitava je izjava kojom se odreuje da je odreivanje korisnika osiguranja neopozivo. Sopstveno i neposredno pravo korisnika lan 1057 (1) Osigurana svota koja treba da bude isplaena korisniku ne ulazi u zaostavinu ugovornika osiguranja, pa ni kad su za korisnike odreeni njihovi nasljednici. (2) Pravo na osiguranu svotu ima samo korisnik, i to od samog zakljuenja ugovora o osiguranju, i bez obzira na to kako je i kada odreen za korisnika, i nezavisno od toga da li je izjavio svoje prihvatanje prije ili poslije smrti osiguranika, te se moe obratiti neposredno osiguravau sa zahtjevom da mu se isplati osigurana svota. (3) Ako je ugovornik osiguranja odredio za korisnika svoju djecu, svoje potomke, ili nasljednike, svakom tako odreenom korisniku pripada pravo na odgovarajui dio osigurane svote i ako se odrekne nasljea. Povjerioci ugovornika osiguranja i osiguranika lan 1058 (1) Povjerioci ugovornika osiguranja i osiguranika nemaju nikakvo pravo na osiguranu svotu ugovorenu za korisnika. (2) Ako su premije koje je uplatio ugovornik osiguranja bile nesrazmjerno velike prema njegovim mogunostima u asu kad su bile uplaene, njegovi povjerioci mogu zahtijevati da im se preda dio premija koji premae njegove mogunosti, ako su ispunjeni uslovi pod kojima povjerioci imaju pravo na pobijanje dunikovih pravnih radnji.

219
Ustupanje osigurane svote lan 1059 Svoje pravo na osiguranu svotu moe korisnik prenijeti na drugog i prije osiguranog sluaja, ali mu je zato potreban pisani pristanak ugovornika osiguranja, u kome mora biti navedeno ime lica na koje se pravo prenosi, a ako se osiguranje odnosi na ivot nekog drugog lica, potreban je isti takav pristanak i tog lica. Kad odreeni korisnik umre prije dospjelosti lan 1060 Kad lice koje je bez naknade odreeno za korisnika umre prije dospjelosti osigurane glavnice ili rente, korist iz osiguranja ne pripada njegovim nasljednicima, nego narednom korisniku, a ako ovaj nije odreen, onda imovini ugovornika osiguranja. Osiguranje za sluaj smrti bez odreenog korisnika lan 1061 Ako ugovornik osiguranja za sluaj smrti ne odredi korisnika, ili ako odredba o odreivanju korisnika ostane bez dejstva zbog opozivanja, ili zbog odbijanja odreenog lica, ili iz kog drugog uzroka, a ugovornik osiguranja ne odredi drugog korisnika, osigurana svota pripada imovini ugovornika osiguranja i kao njen dio prelazi sa ostalim njegovim pravima na njegove nasljednike. Savjesna isplata osigurane svote neovlaenom licu lan 1062 (1) Kad osigurava isplati osiguranu svotu licu koje bi na nju imalo pravo da ugovornik osiguranja nije odredio korisnika, on se oslobaa obaveze iz ugovora o osiguranju ako u asu izvrene isplate nije znao niti je mogao znati da je korisnik odreen testamentom, ili nekim drugim aktom koji mu nije dostavljen, a korisnik ima pravo da zahtijeva vraanje od lica koje je primilo osiguranu svotu. (2) Odredba stava 1 ovog lana primjenjuje se i u sluaju promjene korisnika. Glava XXXIII USTUPANJE I RASPODJELA IMOVINE ZA IVOTA Pojam lan 1063 Ugovorom o ustupanju i raspodjeli imovine za ivota obavezuje se predak (ustupilac) da potomcima ustupi za ivota bez naknade svoju imovinu. Punovanost ugovora lan 1064 (1) Ugovor je punovaan samo ako su se sa ustupanjem i raspodjelom saglasili svi ustupioevi potomci koji e po zakonu biti pozvani da ga naslijede. (2) Ako neki potomak nije dao saglasnost za ustupanje i raspodjelu imovine, moe je dati naknadno.

220
(3) Ugovor je punovaan i ako potomak koji nije dao saglasnost umre prije ustupioca, a ne ostavi potomstvo, ili se odrekne nasljea, ili je iskljuen iz nasljea ili je nedostojan. Forma lan 1065 (1) Ugovor mora biti zakljuen u pisanoj formi i ovjeren od notara koji je duan da prije ovjere proita ugovornim stranama ugovor i naroito ih upozori da ustupljena imovina ne ulazi u ustupioevu zaostavtinu i da se njome ne mogu namiriti nuni nasljednici. (2) Notar na samom ugovoru potvruje da su radnje iz stava 1 ovog lana uinjene. (3) Nitav je ugovor koji je sainjen suprotno st. 1 i 2 ovog lana. Predmet lan 1066 (1) Ugovor moe obuhvatiti samo ustupioevu imovinu koja postoji u asu ustupanja i raspodjele, u cjelini ili djelimino. (2) Nitava je odredba ugovora koja predvia raspodjelu dobara koja e se zatei u ustupioevoj zaostavtini. (3) Ustupljena imovina ne ulazi u zaostavtinu. ta ini zaostavtinu ustupioca lan 1067 Kad ustupilac umre, njegovu zaostavtinu ine dobra koja nijesu obuhvaena ugovorom o ustupanju i raspodjeli, kao i dobra koja je naknadno stekao. Kad se ustupljeni djelovi smatraju kao poklon lan 1068 (1) Kad se sa ustupanjem i raspodjelom imovine nije saglasio neki od potomaka koji je postao nasljednik, djelovi imovine koji su ustupljeni ostalim nasljednicima smatraju se kao poklon. (2) Na nain iz stava 1 ovog lana postupie se iako se ustupiocu poslije ustupanja i raspodjele imovine, izvrenih sporazumno sa svim nasljednicima rodi dijete, ili se pojavi nasljednik koji je bio proglaen za umrlog. Zadravanje prava lan 1069 (1) Prilikom ustupanja i raspodjele, ustupilac moe za sebe ili svog branog druga, ili za oboje, ili za kog drugog zadrati pravo uivanja na svim ili nekim ustupljenim dobrima, moe ugovoriti doivotnu rentu u stvarima ili novcu, doivotno izdravanje ili kakvu drugu naknadu. (2) Kad su uivanje ili doivotna renta ugovoreni za ustupioca i njegovog branog druga zajedno, pa jedno od njih umre, uivanje ili renta pripadaju u cjelini drugome do njegove smrti ako to drugo nije ugovoreno ili ako to drugo ne proizilazi iz okolnosti.

221
Pravo ustupioevog branog druga lan 1070 (1) Ustupilac moe ustupanjem i raspodjelom obuhvatiti i svog branog druga i tada je potrebno da se ovaj saglasi s tim. (2) Ako brani drug ne bude obuhvaen, njegovo pravo na nuni dio ostaje neokrnjeno. U tom sluaju ustupanje i raspodjela ostaju punovani, samo se prilikom utvrivanja vrijednosti zaostavtine radi odreivanja nunog dijela nadivjelog branog druga, djelovi ostavioeve imovine koji su ustupljeni njegovim potomcima smatraju kao pokloni. Dugovi ustupioevi i pobijanje ustupanja lan 1071 (1) Potomci izmeu kojih je ustupilac razdijelio svoju imovinu ne odgovaraju za njegove dugove ako to drugo nije ugovoreno. (2) Ustupioevi povjerioci mogu ugovor pobijati pod uslovima za pobijanje besplatnih raspolaganja. Obaveza jemstva lan 1072 Obaveza jemstva koja poslije diobe nastaje meu sanasljednicima, nastaje i meu potomcima i poslije ustupanja i raspodjele. Opozivanje lan 1073 (1) Ustupilac moe da zahtijeva da mu potomak vrati sve to je primio ako je potomak pokazao grubu nezahvalnost prema njemu. (2) Pravo iz stava 1 ovog lana ima ustupilac i ako potomak njemu ili kome drugom ne daje izdravanje odreeno ugovorom o ustupanju i raspodjeli, ili ne namiri ustupioeve dugove ija mu je isplata naloena ugovorom. (3) U drugim sluajevima neizvrenja tereta odreenih ugovorom o ustupanju i raspodjeli, sud, vodei rauna o vanosti tereta za ustupioca i drugim okolnostima, odluuje da li ustupilac ima pravo na vraanje datih dobara ili pravo da trai prinudno izvrenje tereta. Pravo potomka poslije opozivanja lan 1074 (1) Potomak koji je morao da vrati ustupiocu ono to je primio prilikom ustupanja i raspodjele moe da zahtijeva svoj nuni dio poslije smrti ustupioca, ako nije iskljuen iz nasljea, ako nije nedostojan da naslijedi ustupioca ili ako se nije odrekao nasljea. (2) Pri izraunavanju veliine njegovog nunog dijela djelovi imovine koje je ostavilac za ivota ustupio i raspodijelio svojim ostalim potomcima smatraju se kao pokloni.

222
Glava XXXIV DOIVOTNO IZDRAVANJE Pojam lan 1075 (1) Ugovorom o doivotnom izdravanju obavezuje se jedna strana (davalac izdravanja) da e drugu stranu ili treeg (primaoca izdravanja) izdravati do njegove smrti, a druga strana se obavezuje da mu daje svu ili dio svoje imovine, s tim da je sticanje stvari i prava odloeno do trenutka smrti primaoca izdravanja. (2) Primalac izdravanja ugovorom moe obuhvatiti samo stvari ili prava koja postoje u trenutku zakljuenja ugovora. (3) Obaveza izdravanja, ako to drugo nije ugovoreno, naroito obuhvata obezbjeivanje stanovanja, hrane, odjee i obue, odgovarajuu njegu za sluaj bolesti i starosti, trokove lijeenja i davanja za svakodnevne uobiajene potrebe. Forma lan 1076 (1) Ugovor o doivotnom izdravanju mora biti zakljuen u pisanoj formi i ovjeren od notara koji je duan da prije ovjere proita strankama ugovor i primaoca izdravanja naroito upozori na to da imovina koja je predmet ugovora ne ulazi u njegovu zaostavtinu i da se njome ne mogu namiriti nuni nasljednici. (2) Notar na samom ugovoru potvruje da su radnje iz stava 1 ovog lana uinjene. (3) Nitav je ugovor koji je sainjen suprotno st. 1 i 2 ovog lana. Poseban razlog za nitavost ugovora lan 1077 Nitav je ugovor u kome je davalac izdravanja fiziko ili pravno lice koje se u okviru svog zanimanja, odnosno djelatnosti stara o primaocu izdravanja (medicinsko osoblje, bolnice, razliite agencije i sl.), ako prethodno za ugovor nije dobijena saglasnost nadlenog organa starateljstva. Doivotno izdravanje vie lica lan 1078 Kad je doivotno izdravanje ugovoreno za dvoje ili vie lica, svako od njih ima zasebno pravo na odreena davanja i injenja. Doivotno izdravanje u korist treih lica lan 1079 (1) Kad je doivotno izdravanje ugovoreno u korist treeg lica, davalac izdravanja stie svojinu na predmetima ugovora u trenutku smrti njegovog saugovoraa ako ugovorom nije odreeno da svojina prelazi u trenutku smrti treeg lica. (2) Obaveza izdravanja traje do smrti treeg lica.

223
Obezbjeivanje prava iz ugovora lan 1080 (1) Davalac izdravanja moe svoje pravo iz ugovora obezbijediti upisom u javnu knjigu. (2) Pravo iz stava 1 ovog lana ima poslije smrti saugovaraa davaoca izdravanja i tree lice u iju je korist izdravanje ugovoreno. Neprenosivost prava lan 1081 Potraivanja primaoca izdravanja ne mogu se prenijeti na drugog. Raskid ugovora zbog poremeenih odnosa lan 1082 (1) Ugovorne strane mogu sporazumno raskinuti ugovor o doivotnom izdravanju i poto je poelo njegovo izvrenje. (2) Ako prema ugovoru o doivotnom izdravanju ugovorne strane ive zajedno, pa se njihovi odnosi toliko poremete, da zajedniki ivot postane nepodnoljiv, svaka strana moe traiti od suda raskid ugovora. (3) Svaka strana moe traiti raskid ugovora ako druga strana ne izvrava svoje obaveze. (4) U sluaju raskida ugovora svaka strana zadrava pravo da od druge strane trai naknadu koja joj pripada po optim pravilima imovinskog prava. (5) Kad je doivotno izdravanje ugovoreno u korist treeg lica, raskid ugovora poslije smrti saugovaraa davaoca izdravanja moe zahtijevati i lice u iju je korist izdravanje ugovoreno. Raskid ugovora zbog promijenjenih okolnosti lan 1083 (1) Ako se poslije zakljuenja ugovora okolnosti toliko promijene, a njegovo ispunjenje postane znatno oteano, sud moe, na zahtjev jedne ili druge ugovorne strane, njihove odnose iznova urediti ili raskinuti. (2) Sud moe pravo primaoca izdravanja preinaiti u doivotnu rentu ako to odgovara i jednoj i drugoj ugovornoj strani. (3) Kada je doivotno izdravanje ugovoreno u korist treeg lica, raskid ugovora poslije smrti saugovaraa davaoca izdravanja moe zahtijevati i lice u iju je korist izdravanje ugovoreno. Pravo zakonskih nasljednika primaoca izdravanja lan 1084 (1) Na zahtjev zakonskih nasljednika primaoca izdravanja, sud moe ponititi ugovor o doivotnom izdravanju ako zbog bolesti ili starosti primaoca izdravanja ugovor nije predstavljao nikakvu neizvjesnost za davaoca izdravanja. (2) Zakonski nasljednici mogu ponitaj ugovora zahtijevati u roku od jedne godine od dana saznanja za ugovor, a najkasnije u roku od tri godine od dana primaoeve smrti. (3) Rok od jedne godine ne moe poeti da tee prije primaoeve smrti.

224
Smrt davaoca izdravanja lan 1085 (1) Poslije smrti davaoca izdravanja njegove obaveze prelaze na njegovog branog druga i potomke koji su pozvani na nasljee, ako pristanu. (2) Ako lica iz stava 1 ovog lana ne pristanu na produenje ugovora o doivotnom izdravanju, ugovor se raskida, a oni ne mogu da zahtijevaju naknadu za ranije dato izdravanje. Naknada od primaoca izdravanja lan 1086 (1) Ako brani drug i potomci davaoca izdravanja nijesu u stanju da preuzmu ugovorne obaveze, mogu zahtijevati naknadu od primaoca izdravanja. (2) Sud e tu naknadu odrediti po slobodnoj ocjeni, cijenei imovno stanje primaoca izdravanja i lica koja su bila ovlaena na produenje ugovora. Glava XXXV DOIVOTNA RENTA Pojam lan 1087 (1) Ugovorom o doivotnoj renti obavezuje se jedan ugovora (povjerilac rente) da prenese na svog saugovoraa (dunik rente) svojinu odreenih stvari ili koja druga prava, ili da mu isplati odreenu svotu novca, a ovaj se obavezuje, u naknadu za to, da njemu, ili nekom treem, isplauje u odreenim vremenskim razmacima, do kraja njegovog ivota, odreene iznose novca, ili kojih drugih zamjenljivih stvari. (2) Trajanje rente moe biti odreeno i trajanjem ivota treeg lica ili dunika rente, u kom sluaju, poslije smrti povjerioca, renta prelazi na njegove nasljednike, izuzev ako je drukije ugovoreno. Forma lan 1088 (1) Za punovanost ugovora o doivotnoj renti potrebno je da bude zakljuen u pisanoj formi. (2) Nitav je ugovor koji nije zakljuen u pisanoj formi. Visina rente lan 1089 (1) Visinu rente ugovorne strane odreuju slobodno. (2) Ugovorne strane mogu ugovoriti da se iznos rente za svaki rok odreuje prema odreenom indeksu. Obezbjeenje potraivanja rente lan 1090 Radi obezbjeenja svog potraivanja rente, povjerilac moe zahtijevati da se ono upie u katastar nepokretnosti kao teret na nepokretnostima dunika.

225
Plaanje rente lan 1091 (1) Obroci doivotne rente plaaju se tromjeseno unaprijed, prvog dana svakog tromjeseja, ako nije drukije ugovoreno. (2) Ako je ugovoreno plaanje po proteku odreenog roka, a povjerilac umre u toku roka, njegovi nasljednici imaju pravo na dio obroka, srazmjeran proteklom dijelu roka. Kad je ugovorena jedna renta za vie lica lan 1092 (1) Kad je jedna doivotna renta ustanovljena za dva ili vie lica, povjerilac je duan da i poslije smrti nekih od njih isplauje cijelu rentu preostalim licima, sve do smrti posljednjeg od njih. (2) U sluaju iz stava 1 ovog lana ne moe se predvidjeti prelazak rente na lice koje n i j e roeno ni zaeto u asu njenog ustanovljavanja. Prenoenje na drugog lan 1093 (1) Pravo na doivotnu rentu moe se prenijeti na drugog, ali se i u tom sluaju ono gasi smru lica za koje je ustanovljeno. (2) Kad je renta ustanovljena dobroinim pravnim poslom, poklonodavac, odnosno zavjetalac, moe odrediti da se ona ne moe prenijeti na drugog. Stavljanje zabrane na doivotnu rentu lan 1094 (1) Na doivotnu rentu moe se staviti zabrana za dugove uivaoca rente. (2) Kad je renta ustanovljena dobroinim pravnim poslom, poklonodavac, odnosno zavjetalac, moe odrediti da se na nju ne moe staviti zabrana. (3) Ta se odredba pretpostavlja ako je renta ustanovljena dobroinim pravnim poslom radi obezbjeenja nunog izdravanja uivaoca rente. Nitavost ugovora lan 1095 (1) Sud e ponititi ugovor o doivotnoj renti na zahtjev zainteresovanog lica i kad utvrdi da usljed starosti ili bolesti povjerioca rente ugovor ne predstavlja nikakav rizik za dunika rente. (2) Ugovor e ostati na snazi, ako se utvrdi da je povjerilac rente, ugovarajui nisku rentu, imao namjeru da uini poklon duniku. Revizija rente lan 1096 (1) U sluaju poveanja trokova ivota za vie od dvadeset odsto, povjerilac rente moe zahtijevati odgovarajue poveanje rente. (2) Poveanje rente ne moe biti vee od poveanja trokova ivota, ni od poveanja vrijednosti stvari ili prava predatih duniku rente.

226
Raskidanje ugovora od strane dunika lan 1097 (1) Dunik rente moe, po isteku tri godine od zakljuenja ugovora, raskinuti ugovor i osloboditi se svoje obaveze. (2) Dunik je duan da vrati povjeriocu rente stvari i prava koje je primio od njega kao naknadu za obavezu davanja rente, ali zadrava plodove i koristi od tih stvari. (3) U sluaju kad je renta ustanovljena od strane nekog drugog ugovorom sa dunikom, ili kad je ona pokon ili legat povjeriocu rente, kao i kad mu je dosuena na ime naknade tete, dunik se moe osloboditi svoje obveze po isteku tri godine od njenog nastanka, ako povjerilac pristane da mu dunik odjednom isplati petnaestostruki iznos rente. (4) U sluajevima predvienim u st. 1, 2 i 3 ovog lana povjerilac zadrava obroke rente koje je primio, i ima pravo da zahtijeva isplatu dospjelih obroka. (5) Svoju namjeru da se oslobodi obaveze plaanja rente dunik je duan da saopti povjeriocu bar tri mjeseca unaprijed. Raskidanje ugovora od strane povjerioca lan 1098 (1) Kad je dunik u zadocnjenju sa isplatom dva obroka rente, povjerilac moe po svom nahoenju raskinuti ugovor, ili zahtijevati da se iz dunikove imovi ne izdvoji potrebna svota novca, ija bi jednogodinja kamata bila ravna jednogodinjem iznosu rente, i poloi u neku banku na ime dunika, ali sa doivotnim pravom za povjerioca da uiva kamate do visine rente. (2) U sluaju raskida ugovora, dunik je duan da vrati povjeriocu rente stvari i prava koje je primio kao naknadu za obavezu davanja rente, ali zadrava plodove i koristi koje je imao od njih, a povjerilac zadrava obroke rente koje je primio, i ima pravo da zahtijeva isplatu dospjelih obroka. (3) Ako stvari i prava koje je dunik primio ne postoje vie u njegovoj imovini, on je duan isplatiti povjeriocu njihovu vrijednost. Steaj dunika lan 1099 U sluaju steaja dunika rente, povjerilac moe da zahtijeva isplatu svote novca kojom bi se mogla dobiti renta istog iznosa do kraja njegovog ivota. Glava XXXVI JEMSTVO ODJELJAK 1. OPTE ODREDBE Pojam lan 1100 Ugovorom o jemstvu se jemac obavezuje prema povjeriocu da e ispuniti punovanu i dospjelu obavezu dunika, ako to dunik ne uini.

227
Forma lan 1101 (1) Ugovor o jemstvu obavezuje jemca samo ako je izjavu o jemenju uinio pisano. (2) Ako izjava o jemenju nije uinjena pisano, ugovor je nitav. Sposobnost za jemenje lan 1102 Ugovorom o jemstvu moe se obavezati samo lice koje ima potpunu poslovnu sposobnost. Jemenje za poslovno nesposobnog lan 1103 Ko se obavee kao jemac za obavezu nekog poslovno nesposobnog lica, odgovara povjeriocu isto kao jemac poslovno sposobnog lica. Predmet jemenja lan 1104 (1) Jemstvo se moe dati za svaku punovanu obavezu, bez obzira na njenu sadrinu. (2) Jemiti se moe i za uslovnu obavezu, kao i za odreenu buduu obavezu. (3) Jemstvo za buduu obavezu moe se opozvati prije nego to obaveza nastane, ako nije predvien rok u kome ona treba da nastane. (4) Jemstvo se moe dati i za obavezu nekog drugog jemca (jemac jemev). Obim jemeve odgovornosti lan 1105 (1) Jemeva obaveza ne moe biti vea od obaveze glavnog dunika, a ako je ugovoreno da bude vea, ona se svodi na mjeru dunikove obaveze. (2) Jemac odgovara za ispunjenje cijele obaveze za koju je jemio, ako njegova odgovornost nije ograniena na neki njen dio ili na drugi nain podvrgnuta lakim uslovima. (3) Jemac je duan da naknadi potrebne trokove koje je povjerilac uinio u cilju naplate duga od glavnog dunika. (4) Jemac odgovara i za svako poveanje obaveze koje bi nastalo dunikovom docnjom ili dunikovom krivicom, ukoliko nije drukije ugovoreno. (5) Jemac odgovara samo za onu ugovorenu kamatu koja je dospjela poslije zakljuenja ugovora o jemstvu. Prelaz povjerioevih prava na jemca (subrogacija) lan 1106 Na jemca koji je namirio povjerioevo potraivanje prelazi to potraivanje sa svim sporednim pravima i garancijama njegovog ispunjenja.

228
ODJELJAK 2. ODNOS POVJERIOCA I JEMCA Oblici jemstva lan 1107 (1) Od jemca se moe zahtijevati ispunjenje obaveze tek nakon to je glavni dunik ne ispuni u roku odreenom u pisanom pozivu (supsidijarno jemstvo). (2) Povjerilac moe traiti ispunjenje od jemca iako nije prije toga pozvao glavnog dunika na ispunjenje obaveze, ako je oigledno da se iz sredstava glavnog dunika ne moe ostvariti njeno ispunjenje ili ako je glavni dunik u steaju. (3) Ako se jemac obavezao kao jemac platac, odgovara povjeriocu kao glavni dunik za cijelu obavezu i povjerilac moe da zahtijeva njeno ispunjenje od glavnog dunika ili od jemca ili od obojice u isto vrijeme (solidarno jemstvo). (4) Jemac za obavezu nastalu iz ugovora u privredi odgovara kao jemac platac, ako nije to drugo ugovoreno. Solidarnost jemaca lan 1108 Vie jemaca nekog duga odgovaraju solidarno, bez obzira na to da li su jemili zajedno, ili se svaki od njih obavezao prema povjeriocu odvojeno, izuzev kada je ugovorom njihova odgovornost ureena drukije. Gubitak prava na rok lan 1109 Ako je dunik izgubio pravo na rok odreen za ispunjenje njegove obaveze, povjerilac ne moe zahtijevati ispunjenje od jemca prije isteka tog roka, ukoliko nije drukije ugovoreno. Steaj glavnog dunika lan 1110 (1) U sluaju steaja glavnog dunika povjerilac je duan da prijavi svoje potraivanje u steaj i o tome obavijestiti jemca, inae odgovara jemcu za tetu koju bi ovaj imao zbog toga. (2) Smanjenje obaveze glavnog dunika u steajnom postupku ili u postupku prinudnog poravnanja ne povlai sa sobom i odgovarajue smanjenje jemeve obaveze, te jemac odgovara povjeriocu za cio iznos svoje obaveze. Sluaj smanjene odgovornosti dunikovog naslednika lan 1111 Jemac odgovara za cio iznos obaveze za koji je jemio i u sluaju kad bi se od dunikovog nasljednika mogla zahtijevati isplata samo onog njenog dijela koji odgovara vrijednosti naslijeene imovine.

229
Jemevi prigovori lan 1112 (1) Jemac moe istai protiv povjerioevog zahtjeva sve prigovore glavnog dunika, ukljuujui i prigovor prebijanja, a ne i iskljuivo line dunikove prigovore. (2) Dunikovo odricanje od prigovora, kao i njegovo priznanje povjerioevog potraivanja, nema dejstva prema jemcu. (3) Jemac moe istai protiv povjerioca i svoje line prigovore, na primjer, nitavost ugovora o jemstvu, zastarjelost povjerioevog potraivanja prema njemu, prigovor prebijanja uzajamnih potraivanja. Dunost obavjetavanja jemca o dunikovom proputanju lan 1113 Ako dunik ne ispuni svoju obavezu na vrijeme, povjerilac je duan obavijestiti o tome jemca, inae e mu odgovarati za tetu koju bi jemac pretrpio zbog toga. Osloboenje jemca zbog povjerioevog odugovlaenja lan 1114 (1) Jemac se oslobaa odgovornosti ako povjerilac na njegov poziv poslije dospjelosti potraivanja ne zahtijeva ispunjenje od glavnog dunika u roku od mjesec dana od tog poziva. (2) Kad rok za ispunjenje nije odreen, jemac se oslobaa odgovornosti ako povjerilac, na njegov poziv po isteku jedne godine od zakljuenja ugovora o jemstvu, ne uini u roku od mjesec dana od tog poziva potrebnu izjavu za odreivanje datuma ispunjenja. Osloboenje jemca zbog naputanja garancija lan 1115 (1) Ako povjerilac napusti zalogu ili koje drugo pravo kojim je bilo obezbijeeno ispunjenje njegovog potraivanja, ili ga izgubi svojom nepanjom i tako onemogui prelaz tog prava na jemca, jemac se oslobaa svoje obaveze prema povjeriocu za onoliko za koliko bi mogao dobiti vrenjem tog prava. (2) Pravilo iz stava 1 ovog lana vai u sluaju kad je pravo nastalo prije zakljuenja ugovora o jemstvu, kao i u sluaju kad je nastalo poslije toga. ODJELJAK 3. ODNOS JEMCA I DUNIKA Pravo da zahtijeva naknadu od dunika lan 1116 (1) Jemac koji je isplatio povjeriocu njegovo potraivanje moe da zahtijeva od dunika da mu naknadi sve to je isplatio za njegov raun, kao i kamatu od dana isplate. (2) Jemac ima pravo na naknadu trokova nastalih u sporu sa povjeriocem od asa kad je obavijestio dunika o tom sporu, kao i na naknadu tete ako bi je bilo.

230
Pravo jemca jednog solidarnog dunika lan 1117 Jemac jednog od vie solidarnih dunika moe da zahtijeva od bilo koga od njih da mu naknadi ono to je isplatio povjeriocu, kao i trokove. Pravo jemca na prethodno obezbjeenje lan 1118 Prije nego to namiri povjerioca, jemac koji se obavezao sa znanjem ili odobrenjem dunika ima pravo da zahtijeva od dunika da mu prui potrebno obezbjeenje za njegove eventualne zahtjeve u sljedeim sluajevima: ako dunik nije ispunio svoju obavezu o njenoj dospjelosti, ako je povjerilac zatraio sudskim putem naplatu od jemca i ako se dunikovo imovinsko stanje znatno pogoralo poslije zakljuenja ugovora o jemstvu. Gubitak prava na naknadu lan 1119 (1) Dunik moe upotrijebiti protiv jemca koji je bez njegovog znanja izvrio isplatu povjerioevog potraivanja sva pravna sredstva kojima je u asu te isplate mogao odbiti povjerioev zahtjev. (2) Jemac koji je isplatio povjerioevo potraivanje, a o tome nije obavijestio dunika, a ovaj je u neznanju za tu isplatu ponovo isplatio isto potraivanje, ne moe da zahtijeva naknadu od dunika, ali ima pravo da zahtijeva od povjerioca da mu vrati ono to mu je isplatio. Pravo na vraanje isplaenog lan 1120 Jemac koji je bez dunikovog znanja isplatio povjerioevo potraivanje koje je docnije na dunikov zahtjev poniteno, ili ugaeno prebijanjem, moe samo zahtijevati od povjerioca vraanje isplaenog. ODJELJAK 4. Regres isplatioca prema ostalim jemcima lan 1121 Kad ima vie jemaca, pa jedan od njih isplati dospjelo potraivanje, on ima pravo da zahtijeva od ostalih jemaca da mu svaki naknadi dio koji pada na njega. ODJELJAK 5. Zastarjelost lan 1122 (1) Zastarjelou obaveze glavnog dunika zastarijeva i obaveza jemca. (2) Kad je rok za zastarijevanje obaveze glavnog dunika dui od dvije godine, obaveza jemca zastarijeva po isteku dvije godine od dospjelosti obaveze glavnog dunika, izuzev kad jemac odgovara solidarno sa dunikom.

231
(3) Prekid zastarijevanja potraivanja prema glavnom duniku dejstvuje i prema jemcu samo ako je do prekida dolo nekim postupkom povjerioca pred sudom protiv glavnog dunika. (4) Zastoj zastarijevanja obaveze glavnog dunika nema dejstva prema jemcu. Glava XXXVII UPUIVANJE (ASIGNACIJA) Odjeljak 1. Pojam ugovora lan 1123 Upuivanjem (asignacijom) jedno lice, uputilac (asignant) ovlauje drugo lice, upuenika (asignat) da za njegov raun izvri neto odreenom treem licu, primaocu uputa (asignatar), a ovog ovlauje da to izvrenje primi u svoje ime. Odjeljak 2. ODNOSI PRIMAOCA UPUTA I UPUENIKA Prihvatanje od strane upuenika lan 1124 (1) Primalac uputa stie pravo da zahtijeva od upuenika ispunjenje tek kad mu ovaj izjavi da prihvata uput. (2) Prihvatanje uputa ne moe se opozvati. Prigovori upuenika lan 1125 (1) Prihvatanjem uputa nastaje izmeu primaoca uputa i upuenika dugovinski odnos nezavisan od odnosa izmeu uputioca i upuenika, kao i odnos izmeu uputioca i primaoca uputa. (2) Upuenik koji je prihvatio uput moe istai primaocu uputa samo prigovore koji se tiu punovanosti prihvatanja, prigovore koji se zasnivaju na sadrini prihvatanja ili na sadrini samog uputa, kao i prigovore koje ima lino prema njemu. Prenoenje uputa lan 1126 (1) Primalac uputa moe uput prenijeti na drugog i prije prihvatanja od upuenika, a ovaj ga moe prenijeti dalje, izuzev kad iz samog uputa ili posebnih okolnosti proizlazi da je on neprenosiv. (2) Ako je upuenik izjavio primaocu uputa da prihvata uput, to prihvatanje ima dejstva prema svim licima na koja bi uput bio uzastopno prenesen. (3) Ako je upuenik izjavio pribaviocu, na koga je primalac uputa prenio uput, da ga prihvata, on ne moe istai prijaviocu prigovore koje ima prema primaocu uputa lino.

232
Zastarjelost lan 1127 (1) Pravo primaoca uputa da zahtijeva ispunjenje od upuenika zastarijeva za godinu dana. (2) Ako za ispunjenje nije odreen rok, zastarjelost poinje tei kada upuenik prihvati uput, a ako ga je on prihvatio prije nego to je dat primaocu uputa, onda kada bude dat ovome. ODJELJAK 3. ODNOS PRIMAOCA UPUTA I UPUTIOCA Ako je primalac uputa povjerilac uputioca lan 1128 (1) Povjerilac nije duan pristati na uput koji mu je uinio dunik u cilju ispunjenja svoje obaveze, ali je duan da o svom odbijanju odmah izvijesti dunika, inae e mu odgovarati za tetu. (2) Povjerilac koji je pristao na uput duan je pozvati upuenika da ga izvri. Uput nije ispunjenje lan 1129 (1) Kad je povjerilac pristao na uput uinjen od njegovog dunika u cilju ispunjenja obaveze, ta obaveza ne prestaje ako nije drukije ugovoreno, ni njegovim pristankom na uput, ni prihvatanjem od strane upuenika, nego tek ispunjenjem od strane upuenika. (2) Povjerilac koji je pristao na uput uinjen od njegovog dunika moe zahtijevati od uputioca da mu ispuni ono to mu duguje samo ako nije dobio ispunjenje od upuenika u vrijeme odreeno u uputu. Dunost primaoca uputa da obavijesti uputioca lan 1130 Ako upuenik odbije pristanak na uput, ili odbije ispunjenje koje mu zahtijeva primalac uputa, ili izjavi unaprijed da nee da ga izvri, primalac uputa je duan da obavijesti odmah uputioca o tome, inae mu odgovara za tetu. Odustanak od prihvaenog uputa lan 1131 Primalac uputa koji nije povjerilac uputioca i koji nee da se koristi uputom moe odustati od njega, ak i ako je ve izjavio da ga prima, ali je duan da bez odlaganja obavijesti o tome uputioca. Opozivanje ovlaenja datog primaocu uputa lan 1132 Uputilac moe opozvati ovlaenje koje je uputom dao primaocu uputa, izuzev ako je uput izdao u cilju ispunjenja nekog svog duga prema njemu i uopte ako je uput izdao u njegovom interesu.

233
ODJELJAK 4. ODNOS UPUTIOCA I UPUENIKA Ako je upuenik dunik uputioca lan 1133 (1) Upuenik nije duan prihvatiti uput, ak i ako je dunik uputioca, izuzev ako mu je to obeao. (2) Kad je uput izdat na osnovu upuenikovog duga uputiocu, upuenik je duan da ga izvri do iznosa tog duga, ako mu to ni po emu nije tee od ispunjenja obaveze prema uputiocu. (3) Izvrenjem uputa izdatog na osnovu upuenikovog duga uputiocu, upuenik se oslobaa u istoj mjeri svoga duga prema uputiocu. Opozivanje ovlaenja datog upueniku lan 1134 (1) Uputilac moe opozvati ovlaenje koje je uputom dao upueniku, sve dok ovaj ne izjavi primaocu uputa da prihvata uput, ili ga ne izvri. (2) Uputilac moe opozvati ovlaenje i kad je u samom uputu navedeno da je neopoziv, kao i kad bi se opozivanjem vrijeala neka njegova obaveza prema primaocu uputa. (3) Otvaranje steaja nad imovinom uputioca povlai po samom zakonu opozivanje uputa, izuzev sluaja kad je upuenik bio ve prihvatio uput prije otvaranja steaja, kao i kad u asu prihvatanja nije znao niti je morao znati za taj steaj. ODJELJAK 5. SMRT I LIENJE POSLOVNE SPOSOBNOSTI lan 1135 Smrt uputioca, primaoca uputa ili upuenika, kao i lienje poslovne sposobnosti nekoga od njih, nema uticaja na uput. ODJELJAK 6. Uput u obliku hartije na donosioca lan 1136 (1) Pismeni uput moe biti izdat na donosioca. (2) U sluaju iz stava 1 ovog lana svaki imalac hartije ima prema upueniku poloaj primaoca uputa. (3) Odnosi koji uputom nastaju izmeu primaoca uputa i uputioca, nastaju u ovom sluaju samo izmeu svakog pojedinog imaoca hartije i lica koje mu je hartiju ustupilo.

234
ODJELJAK 7. Uput u obliku hartije po naredbi lan 1137 Pisani uput koji glasi na novac, na hartije od vrijednosti ili na zamjenljive stvari moe biti izdat sa odredbom "po naredbi", ako je upuenik lice koje se bavi privrednom djelatnou i ako ono to treba da izvri ulazi u okvir te djelatnosti. Glava XXXVIII BANKARSKI NOVANI DEPOZITI ODJELJAK 1. NOVANI DEPOZIT Pojam lan 1138 (1) Ugovor o novanom depozitu je zakljuen kada se banka obavezala da primi, a deponent da poloi kod banke odreeni novani iznos. (2) Ugovorom iz stava 1 ovog lana banka stie pravo da raspolae deponovanim novcem i duna je da ga vrati prema uslovima predvienim u ugovoru. Otvaranje rauna lan 1139 (1) Na osnovu ugovora o novanom depozitu banka otvara raun u korist i na teret kojeg upisuje sva potraivanja i dugovanja koja proizau iz poslova sa deponentom ili za njegov raun sa treim. (2) Ne upisuju se u raun ona potraivanja, odnosno dugovanja za koje se ugovorne strane dogovore da ih iskljue. Otklanjanje dugovnog salda lan 1140 (1) Banka je obavezna da vri isplate sa rauna u granicama raspoloivih sredstava. (2) Ako je banka obavila jednu ili vie uplata i isplata u okviru ugovora o depozitu, koje ine raun pasivnim, o tome mora bez odlaganja obavijestiti deponenta koji je duan odmah da preduzme mjere u cilju otklanjanja dugovnog salda. Vrste novanih depozita lan 1141 (1) Novani depozit moe biti po vienju ili oroen, s otkaznim rokom i bez otkaznog roka, sa posebnom namjenom i bez namjene. (2) Ako nije suprotno ugovoreno, smatra se da je raun novanog depozita po vienju, a deponent rauna ima pravo da raspolae dijelom ili cjelim saldom u svakom trenutku.

235
Stanje rauna lan 1142 (1) Banka je duna da deponenta obavjetava o svakoj promjeni stanja na njegovom raunu. (2) Banka je duna krajem svake godine, a ako je to ugovoreno ili uobiajeno i ee, poslati izvjetaj o stanju rauna (saldo). Mjesto uplata i isplata lan 1143 Ako meu ugovornim stranama nije drukije dogovoreno, nalozi za uplatu i isplatu sa rauna deponenta upuuju se u sjedite banke kod koje je raun otvoren. Postojanje vie rauna lan 1144 U sluaju da isto lice ima kod jedne banke ili kod vie njenih poslovnih jedinica vie rauna, svaki od ovih rauna je samostalan. Plaanje kamate lan 1145 (1) Banka plaa kamatu na sredstva koja su kod nje deponovana, ukoliko zakonom nije drukije odreeno. (2) Visina kamate utvruje se ugovorom o deponovanju sredstava, a ako ugovorom nije odreena visina kamate, plaa se zakonska kamata. ODJELJAK 2. Ulog na tednju tedna knjiica lan 1146 (1) Ako je novani depozit primljen kao ulog na tednju, banka, odnosno tednokreditna organizacija izdaje deponentu tednu knjiicu. (2) tedna knjiica moe biti izdata samo na ime odreenog lica. Upis u knjiicu lan 1147 (1) U tednu knjiicu se unose sve uplate i podizanja novca. (2) Upisi u knjiicu potvreni peatom banke i potpisom ovlaenog lica su dokaz o uplatama, odnosno podizanjima u odnosima izmeu banke i ulagaa. (3) Nitave su odredbe ugovora o novanom depozitu koje su suprotne odredbama st. 1 i 2 ovog lana. Plaanje kamate lan 1148 Na uloge na tednju plaa se kamata.

236
Vrste uloga na tednju lan 1149 Ulozi na tednju mogu biti po vienju ili oroeni s otkaznim rokom i bez otkaznog roka. Glava XXXIX DEPONOVANJE HARTIJA OD VRIJEDNOSTI Pojam lan 1150 Ugovorom o deponovanju hartija od vrijednosti banka se obavezuje da e, uz naknadu, preuzeti hartije od vrijednosti radi uvanja i vrenja prava i obaveza koje se u vezi s tim zahtijevaju. Vrenje prava lan 1151 Ako nije drukije ugovoreno, banka moe vriti prava iz deponovanih hartija od vrijednosti iskljuivo za raun deponenta. Dunosti banke lan 1152 (1) Banka je duna da obezbijedi uvanje hartije od vrijednosti sa briljivou koja se zahtijeva od ostavoprimca uz naknadu i da za raun deponenta preduzima sve radnje radi ouvanja i ostvarivanja njegovih prava iz hartija od vrijednosti. (2) Ukoliko izmeu ugovornih strana nije to drugo ugovoreno, banka je duna da naplauje dospjele kamate, glavnicu i sve sume na koje deponovane hartije daju pravo, im one dospiju za isplatu. (3) Banka je duna da stavi na raspolaganje deponentu naplaene sume, a ako deponent ima kod banke raun sa novanim depozitom, da ih upie u korist tog rauna. Vraanje hartija od vrijednosti lan 1153 (1) Banka je duna da na zahtjev deponenta vrati hartije od vrijednosti u svako doba. (2) Vraanje se, po pravilu, vri u mjestu gde je izvreno deponovanje. (3) Predmet vraanja su same hartije od vrijednosti, ukoliko izmeu ugovornih strana nije ugovoreno da vraanje moe biti izvreno plaanjem odgovarajueg iznosa. (4) Vraanje se moe izvriti samo deponentu ili njegovim pravnim sljedbenicima ili licima koje oni oznae, ak i kad je iz samih hartija vidljivo da one pripadaju treim. Zahtjevi treih lica lan 1154 O svakom zahtjevu koji tree lice istakne u pogledu deponovanih hartija, banka je duna da izvijesti deponenta.

237
Glava XL BANKARSKI TEKUI RAUN Pojam lan 1155 Ugovorom o bankarskom tekuem raunu banka se obavezuje da nekom licu otvori poseban raun i da preko njega prima uplate i vri isplate u granicama njegovih sredstava i odobrenog kredita. Forma ugovora lan 1156 (1) Ugovor o otvaranju tekueg rauna mora biti zakljuen u pisanoj formi. (2) Nitav je ugovor koji nije zakljuen u pisanoj formi. Sredstva na tekuem raunu lan 1157 (1) Novana sredstva na tekuem raunu ostvaruju se uplatama od strane deponenta i naplatama novanih iznosa izvrenih za njegov raun. (2) Banka je duna da preko tekueg rauna vri plaanje za deponenta i kad na raunu nema pokria i to u obimu koji je predvien ugovorom o otvaranju tekueg rauna ili posebnim sporazumom. (3) Obaveza banke iz stava 2 ovog lana moe se iskljuiti ugovorom o otvaranju tekueg rauna. Prebijanje izmeu salda vie rauna lan 1158 Ako deponent kod iste banke ima vie tekuih rauna aktivni i pasivni saldo ovih rauna se uzajamno prebijaju, ukoliko nije drukije ugovoreno. Raspolaganje saldom lan 1159 Deponent moe u svakom trenutku raspolagati saldom koji se na raunu pojavljuje u njegovu korist, osim ako je ugovoren otkazni rok. Primjena pravila ugovora o nalogu lan 1160 (1) Banka odgovara za izvrenje naloga deponenta prema pravilima ugovora o nalogu. (2) Ako nalog treba da se izvri u mjestu gde banka nema poslovnu jedinicu, ona moe to obaviti preko druge banke.

238
Trajanje rauna lan 1161 Ako u ugovoru o otvaranju tekueg rauna nije utvren rok njegovog trajanja, svaka ugovorna strana moe da ga raskine uz otkazni rok od 15 dana. Provizija i naknada trokova lan 1162 (1) Banka ima pravo da zaraunava proviziju za izvrene usluge koje su obuhvaene ugovorom o tekuem raunu, kao i naknadu za posebne trokove uinjene u vezi sa tim uslugama. (2) Potraivanja iz stava 1 ovog lana banka upisuje u svoju korist u tekui raun, ukoliko izmeu ugovornih strana nije drukije ugovoreno. Dostavljanje izvoda lan 1163 (1) Prilikom svake promjene stanja tekueg rauna banka je duna da izda izvod sa naznaenjem salda i preda ga deponentu na sporazumno utvreni nain. (2) Smatra se da je izvod odobren ako nije osporen u dogovorenom roku ili, ako dogovora nema, u roku od 15 dana. (3) Izvod rauna se moe osporavati i nakon njegovog odobrenja, zbog greaka u pisanju ili u obraunu, zbog isputanja ili dupliranja, ali se ovo osporavanje mora preduzeti najdalje u roku od godinu dana od prijema rauna o likvidaciji salda po zakljuenju tekueg rauna, inae se pravo gasi. Glava XLI UGOVOR O SEFU Pojam lan 1164 (1) Ugovorom o sefu obavezuje se banka da stavi na upotrebu korisniku sef za odreeni period vremena, a korisnik se obavezuje da za to plati banci odreenu naknadu. (2) Banka mora preduzeti sve potrebne mjere da obezbijedi dobro stanje sefa i nadzor nad njim. Pristup sefu lan 1165 (1) Pristup sefu moe se dozvoliti samo korisniku ili njegovom punomoniku. (2) Banka ne smije drati kod sebe duplikat kljua ili kljueva koji se predaju korisniku. Predmeti koji se ne smiju staviti u sef lan 1166 (1) Korisnik ne smije staviti u svoj sef predmet ili proizvod koji moe ugroziti sigurnost banke ili drugih sefova. (2) U sluaju da se korisnik ne pridrava obaveze iz stava 1 ovog lana, banka moe izjaviti da raskida ugovor o sefu.

239
Prava banke u sluaju neplaanja lan 1167 (1) Ako korisnik ne plati banci makar samo jedan obrok naknade po dospjelosti, banka moe raskinuti ugovor po isteku mjesec dana nakon to korisnika preporuenim pismom opomene na naplatu. (2) Kad raskine ugovor, banka moe pozvati korisnika da isprazni sef i da joj preda klju, a ako korisnik to ne uini, banka moe zahtijevati da se sef otvori putem suda, utvrdi njegova sadrina i naene stvari stave u sudski depozit ili povjere banci na uvanje. (3) Banka ima pravo prvenstva naplate dune naknade nastale iz ugovora o sefu iz novanog iznosa koji je pronaen u sefu, kao i iz cijene dobijene prodajom drugih vrijednosti naenih u sefu. Glava XLII UGOVOR O KREDITU Pojam lan 1168 Ugovorom o kreditu banka se obavezuje da korisniku kredita stavi na raspolaganje odreeni iznos novanih sredstava, na odreeno ili neodreeno vrijeme, za neku namjenu ili bez utvrene namjene, a korisnik se obavezuje da banci plaa ugovorenu kamatu i dobijeni iznos novca vrati u vrijeme i na nain kako je utvreno ugovorom. Forma i sadrina lan 1169 (1) Ugovor o kreditu mora biti zakljuen u pisanoj formi. (2) Nitav je ugovor ako nije zakljuen u pisanoj formi. (3) Ugovorom o kreditu utvruje se iznos, kao i uslovi davanja, korienja i vraanja kredita. Otkaz davaoca kredita lan 1170 (1) Ugovor o kreditu banka moe otkazati prije isteka ugovorenog roka ako je kredit korien u suprotnosti sa njegovom namjenom. (2) Ugovor o kreditu banka moe otkazati prije isteka ugovorenog roka i u sluaju insolventnosti korisnika ak i kad nije utvrena sudskom odlukom, u sluaju prestanka pravnog lica ili smrti korisnika, ako bi u tim sluajevima davalac kredita doao u bitno nepovoljniji poloaj. Odustajanje od ugovora i vraanje kredita prije roka lan 1171 (1) Korisnik kredita moe odustati od ugovora prije nego to je poeo da koristi kredit. (2) Korisnik kredita moe vratiti kredit prije roka odreenog za vraanje, ali je duan da o tome unaprijed obavijesti banku. (3) U sluaju iz st. 1 i 2 ovog lana korisnik kredita duan je da naknadi tetu ukoliko ju je davalac kredita pretrpio.

240
(4) U sluaju vraanja kredita prije odreenog roka, banka ne moe da zarauna kamatu za vrijeme od dana vraanja kredita do dana kada je po ugovoru trebalo da bude vraen. Glava XLIII UGOVOR O KREDITU NA OSNOVU ZALOGE HARTIJA OD VRIJEDNOSTI Pojam lan 1172 Ugovorom o kreditu na osnovu zaloge hartija od vrijednosti banka odobrava kredit u odreenom iznosu uz obezbjeenje zalogom hartija od vrijednosti koje pripadaju korisniku kredita ili treem koji na to pristane. Forma i sadrina lan 1173 (1) Ugovor o kreditu na osnovu zaloge hartija od vrijednosti mora biti zakljuen u pisanoj formi i sadrati: naznaenje hartija od vrijednosti koje se zalau, naziv, odnosno firmu i sjedite, odnosno prebivalite imaoca hartija, iznos i uslove odobrenog kredita, kao i iznos i vrijednost hartije koja je uzeta u obzir za odobrenje kredita. (2) Nitav je ugovor koji nije zakljuen u pisanoj formi, odnosno koji ne sadri elemente iz stava 1 ovog lana. Prodaja zaloene hartije lan 1174 Ako korisnik ne vrati po dospjelosti dobijeni kredit, banka moe prodati zaloene hartije od vrijednosti. Glava XLIV AKREDITIVI Obaveza akreditivne banke i forma akreditiva lan 1175 (1) Prihvatanjem zahtjeva nalogodavca za otvaranje akreditiva, akreditivna banka se obavezuje da e korisniku akreditiva isplatiti odreenu novanu svotu ako do odreenog vremena budu ispunjeni uslovi navedeni u nalogu za otvaranje akreditiva. (2) Akreditiv mora biti sainjen u pisanoj formi. (3) Nitav je ugovor koji nije sainjen u pisanoj formi. Kada nastaje obaveza prema korisniku lan 1176 (1) Banka je obavezna prema korisniku od dana kada mu je otvaranje akreditiva saopteno. (2) Nalogodavac je vezan izdatim nalogom od trenutka kad je nalog prispio banci.

241
Nezavisnost akreditiva od drugog pravnog posla lan 1177 Akreditiv je nezavisan od ugovora o prodaji ili drugog pravnog posla povodom koga je akreditiv otvoren. Dokumentarni akreditiv lan 1178 Dokumentarni akreditiv postoji kada je banka obavezna da isplati korisniku akreditiva odreenu novanu svotu pod uslovom da joj budu podnijeti dokumenti prema uslovima utvrenim u akreditivu. Dunost akreditivne banke lan 1179 Banka koja otvara dokumentarni akreditiv duna je da izvri klauzule plaanja pod uslovima predvienim u akreditivu. Vrste dokumentarnog akreditiva lan 1180 (1) Dokumentarni akreditiv moe biti opoziv ili neopoziv. (2) Ukoliko nije izriito drukije ugovoreno akreditiv je uvijek opoziv, ak i kada je otvoren za odreeni period vremena. Opozivi akreditiv lan 1181 Opozivi dokumentarni akreditiv ne vezuje banku prema korisniku, i u svakom trenutku ga moe izmjeniti ili opozvati na zahtjev nalogodavca ili po sopstvenoj inicijativi, ako je to u interesu nalogodavca. Neopozivi akreditiv lan 1182 (1) Neopozivi dokumentarni akreditiv sadri samostalnu i neposrednu obavezu banke prema korisniku. (2) Obaveza banke moe biti ukinuta ili izmijenjena samo sporazumom svih zainteresovanih strana. (3) Neopozivi dokumentarni akreditiv moe biti potvren od neke druge banke, koja time, pored akreditivne banke preuzima samostalnu i neposrednu obavezu prema korisniku. (4) Notifikacija akreditiva korisnika od strane neke druge banke nije sama po sebi potvrivanje ovog akreditiva. Dunost banke u pogledu dokumenata lan 1183 (1) Banka je duna da ispita da li su dokumenti u svemu saglasni zahtjevima nalogodavca.

242
(2) Kada dobije dokumente, banka mora u najkraem roku o tome obavijestiti nalogodavca i ukazati mu na utvrene nepravilnosti i nedostatke. Granice odgovornosti banke lan 1184 (1) Banka ne preuzima nikakvu odgovornost ako su podnijeti dokumenti naizgled saglasni sa uputstvima nalogodavca. (2) Banka ne preuzima nikakvu obavezu u pogledu robe koja je predmet otvorenog akreditiva. Prenosivost i djeljivost akreditiva lan 1185 (1) Dokumentarni akreditiv je prenosiv ili djeljiv samo ako je banka koja otvara akreditiv u korist korisnika koga je oznaio nalogodavac ovlaena u uputstvima prvog korisnika da plati u cjelini ili djelimino jednom ili veem broju treih lica. (2) Akreditiv moe prenijeti, na osnovu izriitih uputstava, samo banka koja ga otvara i to samo jedanput, ukoliko nije suprotno ugovoreno. Glava XLV BANKARSKA GARANCIJA Pojam lan 1186 (1) Bankarskom garancijom se obavezuje banka prema primaocu garancije (korisniku) da e mu za sluaj da mu tree lice ne ispuni obavezu o dospjelosti izmiriti obavezu ako budu ispunjeni uslovi navedeni u garanciji. (2) Garancija mora biti izdata u pisanoj formi. (3) Nitava je garancija koja nije izdata u pisanoj formi. Izmirenje obaveze iz garancije u novcu lan 1187 Banka izmiruje obavezu iz garancije u novcu i u sluaju da se garancijom obezbjeuje nenovana obaveza. Potvrda garancije (supergarancija) lan 1188 Ako druga banka potvrdi obavezu iz garancije, korisnik moe svoje zahtjeve iz garancije podnijeti banci koja je izdala garanciju ili banci koja ju je potvrdila. Ustupanje prava iz garancije lan 1189 Svoja prava iz bankarske garancije korisnik moe ustupiti treem samo sa ustupanjem potraivanja koje je obezbijeeno garancijom i prenosom svojih obaveza u vezi sa obezbijeenim potraivanjem.

243
Garancija "bez prigovora" lan 1190 (1) Ako bankarska garancija sadri klauzulu "bez prigovora", "na prvi poziv" ili sadri rijei koje imaju isto znaenje, banka ne moe isticati prema korisniku prigovore koje nalogodavac kao dunik moe isticati prema korisniku po obezbijeenoj obavezi. (2) Nalogodavac je duan da plati banci svaki iznos koji je banka platila po osnovu garancije izdate sa klauzulom iz stava 1 ovog lana. (3) Korisnik garancije duguje nalogodavcu iznos primljen po osnovu garancije na koji inae ne bi imao pravo zbog opravdanih prigovora nalogodavca. Glava XLVI PRIMJENA ODREDABA O BANKARSKOM POSLOVANJU lan 1191 Odredbe l. 1138 do 1190 ovog zakona shodno se primjenjuju i na druga pravna lica koja su, u skladu sa zakonom, ovlaena za obavljanje odreenih bankarskih poslova. Glava XLVII PORAVNANJE Pojam lan 1192 (1) Ugovorom o poravnanju lica izmeu kojih postoji spor ili neizvjesnost o nekom pravnom odnosu, pomou uzajamnih poputanja prekidaju spor, odnosno uklanjaju neizvjesnost i odreuju svoja uzajamna prava i obaveze. (2) Postoji neizvjesnost i kad je ostvarenje odreenog prava nesigurno. Uzajamna poputanja lan 1193 (1) Poputanje se moe sastojati, izmeu ostalog u djeliminom ili potpunom prizna-vanju nekog zahtjeva; u uzimanju na sebe neke nove obaveze; u smanjenju kamatne stope; u produenju roka; u pristajanju na djelimine otplate; u davanju prava na odustanicu. (2) Poputanje moe biti uslovno. (3) Kad samo jedna strana popusti drugoj (na primjer prizna pravo druge strane), to nije poravnanje i ne podlijee pravilima o poravnanju. Sposobnost lan 1194 Za zakljuenje ugovora o poravnanju potrebna je sposobnost za raspolaganje pravom koje je predmet poravnanja.

244
Predmet lan 1195 (1) Predmet poravnanja moe biti svako pravo kojim se moe raspolagati. (2) Punovano je poravnanje o imovinskim posljedicama krivinog djela. (3) Ne mogu biti predmet poravnanja sporovi koji se tiu statusnih odnosa. Primjena odredbe o dvostranim ugovorima lan 1196 (1) Za ugovor o poravnanju vae opte odredbe o dvostranim ugovorima, ako za njega nije to drugo predvieno. (2) Kad pod nazivom poravnanja ugovorne strane obave neki drugi posao, na njihove odnose ne primjenjuju se odredbe zakona koje vae za poravnanje, ve one koje vae za stvarno obavljeni posao. Prekomjerno oteenje lan 1197 Zbog prekomjernog oteenja ne moe se traiti ponitenje poravnanja. Dejstvo poravnanja prema jemcima i zalogodavcima lan 1198 (1) Ako je poravnanjem izvrena novacija obaveze, jemac se oslobaa odgovornosti za njeno ispunjenje, a prestaje i zaloga koju je dao neko trei. (2) Jemac i trei koji je dao svoju stvar u zalogu ostaju i dalje u obavezi, a njihova odgovornost moe biti smanjena poravnanjem, ali ne i poveana, izuzev ako su se saglasili sa poravnanjem. (3) Kad dunik poravnanjem prizna sporno potraivanje, jemac i zalogodavac zadravaju pravo da istaknu povjeriocu prigovore kojih se dunik poravnanjem odrekao. Poravnanje o poslu koji se moe ponititi lan 1199 (1) Punovano je poravnanje o pravnom poslu ije je ponitenje mogla traiti jedna strana, ako je ona u asu zakljuenja poravnanja znala za tu mogunost. (2) Nitavo je poravnanje o nitavom pravnom poslu i kad su ugovorne strane znale za nitavost i htjele poravnanjem da je otklone. Nitavost poravnanja lan 1200 (1) Poravnanje je nitavo ako je zasnovano na pogrenom vjerovanju obije ugovorne strane da postoji pravni odnos koji ustvari ne postoji, i ako bez tog pogrenog vjerovanja ne bi meu njima bilo ni spora ni neizvjesnosti. (2) Poravnanje je nitavo i kad se pogreno vjerovanje ugovornih strana odnosi na obine injenice. (3) Odricanje od nitavosti nema pravnog dejstva i ono to je dato na ime izvrenja obaveza iz takvog poravnanja moe se natrag traiti.

245
Nitavost jedne odredbe poravnanja lan 1201 Odredbe poravnanja ine cjelinu, a ako je jedna odredba nitava, cijelo poravnanje je nitavo, izuzev kad se iz samog poravnanja vidi da se ono sastoji iz nezavisnih djelova.

DIO TREI PRELAZNE I ZAVRNE ODREDBE Primjena ovog zakona lan 1202 (1) Odredbe ovog zakona nee se primjenjivati na obligacione odnose koji su nastali prije stupanja na snagu ovog zakona. (2) Odredbe ovog zakona o odgovornosti za neispravni proizvod nee se primjenjivati na proizvode stavljene u promet prije stupanja na snagu ovog zakona. (3) Notarske poslove u skladu sa ovim zakonom vrie notari nakon to budu imenovani na osnovu Zakona o notarima (Slubeni list RCG, br. 68/05). Primjena uzansi lan 1203 (1) Odredba optih ili posebnih uzansi kojom se utvruje pretpostavka da su ugovorne strane pristale na primjenu uzansi, ukoliko ih nijesu ugovorom iskljuile, nee se primjenjivati poslije stupanja na snagu ovog zakona. (2) Opte uzanse za promet robom ("Slubeni list FNRJ", broj 15/54) nee se primjenjivati poslije stupanja na snagu ovog zakona u pitanjima koja su njime regulisana. (3) Ako su opte ili posebne uzanse ili drugi trgovinski poslovni obiaji suprotni dispozitivnim normama ovog zakona, primjenjivae se odredbe ovog zakona, osim ako su strane izriito ugovorile primjenu uzansi, odnosno drugih trgovinskih poslovnih obiaja. Prestanak vaenja drugih propisa lan 1204 Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaje primjena Zakona o obligacionim odnosima (,,Slubeni list SFRJ, br. 29/78, 39/85 i 57/89 i Slubeni list SRJ, br. 31/93) i prestaju da vae odredbe l. 52 do 59 Zakona o etanoj svojini (,,Slubeni list RCG'', broj 71/04) i odredbe l. 106 do 122 Zakona o nasljeivanju, osim odredbi lana 107 st. 2, 3 i 4 i lana 117 st.2 i 3 (,,Slubeni list SRCG'', br. 4/76 i 22/78) koje prestaju da se primjenjuju nakon imenovanja notara na osnovu Zakona o notarima (Slubeni list RCG, broj 68/05).

246
Stupanje na snagu lan 1205 Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u ,,Slubenom listu Crne Gore''.

SU-SK Broj 01-420/5 Podgorica, 29. jula 2008. godine

SKUPTINA CRNE GORE

PREDSJEDNIK Ranko Krivokapi

You might also like