23203333R ID: 23203333 size: 1.709 by 229.

6 cyan magenta yellow VEERNJI LIST - PROMOCIJA

DRUTVO

OBZOR

NAA VEZA U CERN-U JE PROFESOR DR. DANIEL DENEGRI

Ivica Puljak kae da Hrvatska na svoj nain moe biti sretna to u milenijski najznaajnijem znanstvenom pokusu sudjeluje kao partner znaajan nerazmjerno novcu koja drava u to ulae. Punu zaslugu za to ima samo jedan, ali u CERN-u vaan ovjek, fiziar dr. Daniel Denegri. CERN se kao meunarodni projekt tek zagrijavao kad je profesor Denegri, rodom iz Splita, godinu dana nakon to je 1992. godine osnovana kolaboracija za CMS, a u njoj je sudjelovalo tek nekoliko stotina fiziara, kao koordinator fizike na projektu pozvao 1993. godine hrvatske fiziare na suradnju. Poslije su se nai fiziari samo nadovezivali svojim ne beznaajnim idejama i doprinosima. Profesor Denegri jedan je od najuvaenijih fiziara dananjice, a bitno je sudjelovao u meunarodnom timu koji je 1982. otkrio postojanje estica W i Z uz to je utemeljilo tzv. standardni model fizike estica i smatra se jednim od najveih prirodoslovnih dostignua XX. stoljea. Godine 1984. Carlo Rubbia i Simon van der Meer s CERN-a za to su osvojili Nobelovu nagradu.

ZNANOST
REUTERS

OBZOR

25

Hrvatski fiziari u milenijskom pokusu

U prvo vrijeme kad proradi LHC, veliki hadronski sudara, provjeravat emo poznato i polako pojaavati snagu. Poslije nitko ne zna to e se dogoditi, kae Ivica Puljak
Dr. Ivica Puljak roen je 1969. godine i glavni je domai koordinator za sudjelovanje hrvatskih fiziara u moda najznaajnijem prirodoslovnom pokusu u povijesti ovjeanstva. Izvanredni je profesor na splitskom FESBu, usput i prodekan za znanost i informatiku, a u hrvatskoj ekspediciji u CERN-u samo su dvojica fiziara stariji od njega. Bio je u prvoj skupini koja je u institut blii enevskoj zranoj luci od samoga grada na jezeru doao na poziv dr. Daniela Denegrija. Odmah je doktorirao 1994. godine, a 2001., kao tek asistent na FESB-u, nagraen je na projektu CMS u CERN-u, izmeu est izvrsnih nominiranih, godinjom nagradom za fizikalni sadraj, prirodnost, ali i izvornost rada, te jasnou izraza i prezentacije. Tema je bila Potencijal CMSa za otkrivanje Higgsova bozona u kanalu ZZ* 4e kao prilog izgradnji CMS-ova elektromagnetskog kalorimetra. a koji se od svibnja poinje odvijati nakon 20 godina priprema, njegovu veliinu moda najbolje razumije u sintagmi potraga za Bojom esticom, Higgsovim bozonom. Nakupinu polja koje ima masu, ali u njegovom sreditu je nita, samo informacija, trai se u krunoj cijevi dugoj 27, promjera 17 kilometara, ukopanoj prosjeno 100 metara ispod povrine pitome doline. zavren prije dva tjedna, na dva se razliita naina u sljedeih pet godina u 30 milijuna sudara protona u sekundi treba zabiljeiti neto to je samo teorijski dokazano, postojanje barem jednog Higgsova bozona. Simulacijama je procijenjeno da se takav dogaaj moe doekati u pet godina, ali Ivica Puljak kae da njegove simulacije kau da bi se to moglo dogoditi i za dvije godine. Samo ako dogaaj na dva potpuno razliita naina zabiljee oba instrumenta smatrat e se da je njegovo postojanje dokazano. Ta su dva velika, uz dva manja senzora odvojeni znanstveni pokusi na cijevi koja je nazvana Veliki hadronski sudara (LHC) u kojima se mjeri i istrauje jo tota, a uzbuenje u znanstvenoj javnosti ravno je, ako ne i vee prvom stupanju ovjeka na Mjesec emu taj pokus slui, osim zadovoljavanju znanstvene radoznalosti, pitamo dr. Puljka.

CERN
pie Miroslav Ambru-Ki

Simuliramo uvjete s poetka svijeta. U cijevi kroz koju e se, nakon to se ubrzaju, sudarati snopovi protona, ohlaenoj na temperaturu stupanj-dva iznad apsolutne nitice i u vakuumu deset puta veem nego u atmosferi na povrini Mjeseca, pokuat emo dobiti ono to fiziari misle da se dogodilo na poetku Velikoga praska u trenutku od 10-12 sekundi (deset na minus 12)! kae nam Ivica Pulji koji je autorski pridonio konstrukcije goleme magnetne klopke nazva- Industrija neka krade Neopravdana skromnost ne kompaktni muonski solenoid Iskreno reeno, nas zanima Tezu je izveo u Laboratoire de (CMS). To je jedno od dva gole- samo znanstvena istina. S druge Physique Nuclaire des Hautes ma postrojenja. Uz ATLAS, koji je strane, na cilj istodobno znai da Energies of the Ecole Polytechemo na putu do njega usput izunique u francuskom gradu Palaimiti mnogo naprava i instrumeseau, a bila je znaajan doprinos nata i doslvno ih vastitim rukama izgradnji CMS detektora. U obraproizvesti. Onako kako su sredzloenju pie da je Ivica Puljak njovjekovni alkemiari puhaizveo bolan posao simuliranja li svoje staklene retorte, tikvice, identificiranja Higgsova bozodestilacijske naprave i epruvete, na, jednog od temeljnih ciljeva jer se to nigdje nije moglo kupiti. LHC-a. Razvoj naeg fotonskog detektoSve ove strahotne reenice u ra zasigurno e obogatiti tehnouvodu ne trebaju plaiti obilogije onih industrija koji su nam noga itatelja. Veinu, posebpo naim nacrtima isporuivali no o svom statusu i nagradama, povee komade opreme. Pomalo skromno je preutio i sam Ivica smo i ponosni jer smo vaan dio Puljak. Javnost, koja posve sigurno nije upuena u najuzbudljivinastavak ji, najzamreniji i najskuplji ikad na iduoj stranici izvedeni znanstveni pokus stolje-

Postanak svijeta

Hrvatska su uloga i doprinos u CERN-u posve nerazmjerno vei od ekonomske, znanstvene i industrijske snage zemlje i na to smo ponosni

 26
HRVATSKA U NAJVANIJEM POKUSU
Hrvatska kontinuirano i sustavno podupire hrvatske fiziare u radu na CERN-ovim projektima. Samo u protekle tri godine porezni obveznici financirali su naa istraivanja u CERN-u s vie od 2,2 milijuna kuna. 2005. . . . . . . . . . 477.000 2006. . . . . . . . . . 648.000 2007. . . . . . . . .1,100.000 Ministar Primorac kae da drava naim znanstvenicima jami dugoronu i kvalitetnu suradnju, a Hrvatska se svjetskoj znanstvenoj zajednici dokazuje kao kvalitetan i pouzdan partner.

DRUTVO
opreme za CMS naruili i dobili od Konara, a sve su komponente prole najstrou kontrolu kvalitete u CERN-u. Sada ostaje na mati i dovitljivosti inenjera da te nae usputne inovacije komercijaliziraju. I neka im je sa sreom! A novac koji je Hrvatska uloila u nae znanstvenike, ne raunajui nae skromne potrebe za putovanjem i boravkom, zapravo je najveim dijelom zavrio u naoj industriji kae dr. Puljak.

OBZOR

Odljev mozgova je potpuno pogrena fraza. Moramo sudjelovati u svjetskoj znanosti i biti na toj razini, ali ostajemo tu
Hrvatska je skupina sad ve prilino brojna. Ima li meu vama podjele na kreatore i vodonoe? Hijerarhija i podjela posla mora postojati zbog njegove kompleksne naravi, a i zbog komunikacije. Svatko je za neto zaduen, radi se nesebino i nikome ne pada na pamet da gleda je li isteklo radno vrijeme jer je to danas za tisue fiziara posao ivota. No svi smo svjesni to traimo. I dok svatko odgovorno radi svoj posao na koji se nadovezuje neiji tui, svi krajikom oka gledamo kako se razvija glavna stvar.

Sve meu sobom dijele

Znai li da ni meu znanstvenicima vie nema one tajanstvenosti s kojom se prikriva napredak sve do objave? Nipoto. Svi se stalno i nesebino obavjetavamo o napredovanju projekta u svim pojedinostima. To jednostavno mora biti tako, jer jedna nova spoznaja ini da korigiramo svoja oekivanja. Otvoreno i ustro raspravljamo o svim teorijskim i tehnikim pojedinostima djelia tog golemog pokusa na kojemu radimo. Ipak, samo radi prestia moda emo na trenutak zautjeti u trenutku kad naiemo na neto epohalno. Ono to se dogaa u CERNu sada e do u pojedinosti moi preko weba pratiti znanstvena javnost irom svijeta. Producirat emo neshvatljive koliine podataka, pa tko analitiki uspije iz njih zakljuiti neto to mi nismo uinit e i nas zadovoljnijima.

Na nepoznatom podruju

Imate li neki hodogram rada? Prvih emo nekoliko mjeseci, kada se cijev dovoljno ohladi, raditi u poznatim uvjetima i oekivati poznate, ili barem dokuive rezultate. Polako emo dodavati snagu i pratiti to se zbiva.

Ali u jednom emo trenutku stupiti na podruje koje je potpuno nepoznato i nitko ne zna to e se dogoditi! Moramo snimiti i uzimati u obzir i najbeznaajnije dogaaje jer upravo oni mogu mnogo toga razotkriti. Neki e se teorijski modeli moda potvrditi, drugi e propasti, ali emo svi znati kako dalje i koji je sljedei veliki korak. Splitska skupina na CERN-u na odreeni je nain pionirska. Za sobom ste povukli skupinu sa zagrebakog Instituta Ruera Bokovia. Kako dalje? Krasno je to je u CERN-u stasala vrlo mlada generacija fiziara estica. Ruerovci tu imaju prilian kontinuitet s ciklotronom, a u Splitu je tu nastao generacijski prekid pa su u skupini ne samo vrlo mladi znanstvenici, nego se redovito angairaju i studenti koji to zavreuju. Vuko Brigljevi je uinio mnogo da se hrvatski angaman u CERN-u proiri, a sada se na elu s Mirkom Planiniem formira i posebna skupina na zagrebakom PMF-u, to oduevljava. Moram ovom prilikom zahvaliti ministarstvima znanosti koje nas je sve vrijeme bespogovorno podravalo. Kad god smo neto predloili prihvaeno je. Nismo mnogo traili, ali smo uvijek dobili kolikosmo trebali. U nas jo nije razvijen sustav znanstvenog mecenatstva koji bi poticao bogatae ili gospodarsvo da samo bira koji e projekt podra-

Doktor Ivica Puljak o sebi nam u razgovoru

ti, a za neki iznos biti osloboen od poreza. Ali zasad to nije vano, jer i naa znanost i industrija u tom velikom pokusu sudjeluju nerazmjeno snazi zemlje, a nismo ni skupi s obzirom koliko je hrvatska kolonija na CERNu vana u tom projektu u kojemu sudjeluju znanstveno i ekonom-

23203323R ID: 23203323 size: 5.253 by 705.8 cyan magenta yellow VEERNJI LIST - PROMOCIJA

ZNANOST
MIROSLAV AMBRU-KI

OBZOR

27
razdoblju je poticati i jaati ukljuivanje hrvatskog gospodarstva u tehnoloku suradnju s CERN-om. Na taj bi nain hrvatske tvrtke, u suradnji s CERN-om, na globalno trite plasirale svoje znanje i iskustvo, a dravni bi se proraun rasteretio kroz smanjeno plaanje kontribucija po projektu. Konar Institut za elektroniku za sada je jedina hrvatska tvrtka koja je ostvarila kvalitetnu i uspjenu suradnju s CERN-om, dijelom sufinancirano iz sredstava Ministarstva, za to je Konar dobio i meunarodnu nagradu proizvoaa visoko sofisticirane znanstveno istraivake opreme. Po pitanju punopravnog lanstva znanstvena je zajednica podijeljena: dok neki znanstvenici zagovaraju punopravno lanstvo, drugi su miljenja da se suradnja na dosadanji nain pokazala vrlo efikasnom, budui da ve sada omoguuje potpuno ukljuenje u sve vane CERN projekte. Punopravno lanstvo se obraunava prema GDP-u i u odnosu na financijski ulog ne bi omoguilo znaajniji napredak u broju projekata.

Sada imamo dvije izvrsne skupine fiziara

U zadnjih nekoliko godina brojni mladi hrvatski znanstvenici fiziari magistrirali su i doktorirali provodei znanstvena istraivanja u suradnji s CERN-om, i na taj su nain svoje znanje i vjetine steene u Hrvatskoj usavrili u suradnji s najboljim svjetskim znanstvenicima. Imali su priliku uiti na najsuvremenijim i najskupljim znanstvenim instrumentima i raditi na najboljoj znanstvenoj opremi koju si inae svaka drava zasebno ne bi mogla nabaviti ili izgraditi. Hrvatski znanstvenici, uz potporu Ministarstva znanosti, obrazovanja i porta, tijekom suradnje s CERN-om uspjeli su formirati iznimno jaku i izvrsnu skupinu fiziara u Splitu iji je rad i kvaliteta istovjetna onoj njihovih kolega s Instituta Ruer Bokovi, pa tako Hrvatska sada ima dva centra izvrsnosti u podruju istraivanja estica jedan u Zagrebu i jedan u Splitu. Ministarstvo kojem sam na elu kontinuirano ulae u mlade, perspektivne studente. Financijski podupire posjete apsolvenata fizike CERNu, pa tako svake godine u CERN aljemo 20 studenata, a jo posebno po etiri najbo-

Pie ministar znanosti dr. Dragan Primorac lja mlada fiziara u Ljetnu kolu CERN-a. Suradnja fiziara iz Splita i Zagreba s kolegama iz cijelog svijeta u podruju istraivanja estica dokazom je sposobnosti hrvatskih znanstvenika da obavljaju visokokvalitetna znanstvena istraivanja i postiu izvrsne rezultate u umreavanjem znanja te time radei u lokalnoj okolini djeluju globalno. Zadatak Ministarstva odnosno strunih agencija u sljedeem

samozatajno nije rekao ni pola vanih injenica o veliini nae uloge u CERN-u

ski znatno bogatije zemlje.

Odljev mozgova

Kada zavri jedan ciklus pokusa na CERN-u, posade e se zacijelo izmijeniti. Jedni e otii za novim izazovima, a drugi e doi. Nije li CERN zapravo samo prilika poslije koje se nitko nee vra-

ati u Hrvatsku jer je za zanstvenika svagdje drugdje bolje? Fraza o odljevu mozgova je pogrena. Danas samo 36 posto doktora znanosti taj status stjee u dravi gdje diplomira. Razmjena je plodonosna. Evo, mi radimo iz Hrvatske, dobro nam je, a ene i djeca su nam tu i elimo ostati.