A

RO K LU E

GR

EB

Graditelji aviona u Zagrebu

1

92
1

B B

ZA ZA

Slikovni pregled tradicije i batine izvornih konstrukcija aviona i jedrilica i njihovih graditelja iz Zagreba

Graditelji aviona u Zagrebu

Posebno unikatno izdanje Aerokluba Zagreb 1924 Zagreb, veljaa 2013.

Graditelji aviona u Zagrebu

Uvod

Zagreb je uvijek imao drskih tehnikih imaginatora koji su se usudili matati o nemoguemu, i to ostvariti. Nita drukije nije s letenjem. Otkako su se pojavili strojevi kojima se mogao vinuti u visine da bi zaviaj promatrao oima ptice, ili jednostavno, da bi bez prepreka putovao, Zagrepani su sudjelovali u avijatici od njenih zaetaka: kao inovatori, poduzetnici i piloti. Kroz stoljee motornoga letenja taj se duh nije izgubio. ProZagrepanin David teklo je samo nekoliko godina od te zime 1903. i prvog leta Schwarz i njegov Flyerom brae Wright da bi veliki izumitelj Slavoljub Penkala, upravljivi zrani brod od nitice i iz vlastite glave, izgradio originalnoga Leptira. Njime je u ljeto 1910. godine prvi put poletio Dragutin Novak. Nita manje toga entuzijazma ne nedostaje i danas, kada hobisti i ljubitelji letenja irom svijeta grade omiljene pouzdane sportsko-kolske avione po nacrtima Antona Cvjetkovia. Zagreb ima i tradiciju i znanje konstrukcije aviona i drugih letjelica. Ima i sustav prenoenja znanja na nekadanjem Tehnikom, a danas Fakutetu strojarstva i brodogradnje. Ima i profesionalne kapacitete da ih gradi industrijski. Sa svijetom dri korak i kreativno sudjeluje u njegovim takvim najsmjelijim pothvatima, kao to su svemirski letovi.
Slavoljub Penkala i njegov Leptir

Predstavljamo najprominentnije zagrebake graditelje aviona i njihova ostvarenja. 3

Rudolf Fizir

Rodom Ludbreanin Rudolf Fizir bio je zapravo graanin svijeta, budui da je ve u godinama izmeu I. i II. svjetskog rata postao u svijetu traeni konstruktor aviona. Poslije II. svjetskog rata na Tehnikom je fakultetu u Zagrebu bio profesor najkreativnijim generacijama zrakoplovnih inenjera. Rudolfu Fiziru u ast njegovi su studenti izvormnu konstrukciju Rdolfa Fizira uspjeno su preinaili u hidroavion. Leteei brodovi i amfibijski avioni idealni su zemlju s mnogo otoka kao to je Hrvatska. Pogotovo ako se eli da otono stanovnitvo ostane ivjeti na otocima bez straha od odsjeeneosti u raznim moguim sluajevima hitnih stanja. Hidroavioni bi trebali postati dio svakodnevice u Hrvatskoj.

Fizirova konstrukcija preinaena u hidroavion (gore), Rudolf Fizir i edomir uri (desno), izvorni nacrt Rudolfa Fizira (lijevo)

Borivoje Vaji

Inenjer Borivoje Vaji jedan je od pionira graditeljstva aviona u Zagrebu poslije II. svjetskog rata. Uio je od velikih konstruktora Fizira i Bazjanca. Zrakoplov je izgradio u vrijeme kad ih nije bilo lako kupovati, ak i da je bilo novca. Njegov se avion V-55, izgraen u Aeroklubu Zagreb i Aerotehnikom zavodu u Velikoj Gorici, usporeivalo s - tih godina nedostupnim - Polikarpovom Po-2. kolsko-sportski dvosjed Borivoja Vajia izravno se usporeivalo s tim ruskim dvokrilcem u umarskom listu broj 6-7 iz 1959. godine za borbu protiv najezde tetoina kao to je leptir gubar. Mala poletnosletna staza i velika mo penjanja omoguuju veliki izbor terena za pomona letilita. Na taj smo nain u mogunosti da odaberemo letilita u neposrednoj blizini tretiranih podruja... ... Vidimo da je radni uinak po satu jednak za oba aviona i iznosi 40 hetara na sat. Meutim, moemo konstatirati jedan element u korist V-55, a to je manje zamoran rad pilota i krae vrijeme letenja... Potronja bnzina za Po-2 iznosi 0,46 kilograma po hektaru, a za V-55 0,29 kilograma,

Ljubomir Hranjec

Najproduktivniji zagrebaki konstruktor zrakoplova je Ljubomir Hranjec. Kao da mu nije bilo dovoljno to je u istraivako-razvojnom centru tvornice alata Jedinstvo konstruirao strojeve, i to se kao dugogodinji jedriliar jednom prilikom u zraku uspio zadrati gotovo punih osam sati, nego je morao letjeti i motornim avionima koje je sam izgradio. S pet posve originalnih razliitih konstrukcija najplodniji je suvremeni konstruktor aviona. I danas svi lete osim umanjene replike britanskog lovakog aviona Spitfire.

Marijan Ivanek

Jo jedan jedriliar koji voli letjeti u letjelicama to ih propusti kroz svoje ruke je Marijan Ivanek. On posebno voli drvo kao materijal i pitanje je samo koju e vrstu gdje primijeniti. Osim jedrilica sagradio je i dva avionia, Sovu i dvokrilca tigleca. Posljednji veliki projekt kojega je poeo i zavrio bla je izgradnja drvene replike Penkalina Leptira, avion koji je je ponio hrvatsku registraciju 9A-XCA i poletio je o stotoj obljetnici prvoga leta originalne konstrukcije Slavoljuba Penkale. Ali to je posebna pria za sebe.

Anton Cvjetkovi

Anton Cvjetkovi je sigurno najvei hrvatski ivui konstruktor letjelica, od aviona do svemirskih brodova. Od svog diplomskog projekta iz 1951. godine - a avion je i danas povei zalogaj za diplomski rad - do danas poletjelo je bezbroj aviona s njegovim potpisom na svim kontinentima svijeta. Razvoj tog aviona iz diplomskoga rada, CA-51 s motorom iz Volkswagenove bube, donio mu je meu samograditeljima svjetsku slavu, sve do inaice CA-65A. Danas je to jedan od najomiljenijih i najpouzdanijih lakih sportsko-kolskih zrakoplova. Drugi krak njegove karijere sve vrijeme u drutvu sa svojim nerazdvojnim prijateljem, kojemu je bio i vjenani kum, Mikeom Vuceliem iao je kroz hale i projektne urede Forda u Njemakoj, Cessne, North American Aviationa, Rockwella i Boeinga. U fazi North American/Rockwell sudjelovao je u razvoju svemirskog broda Apollo, a bio je zaduen za njegov strukturni integritet. Prije i poslije sudjelovao je u konstruiranju najsuvremenijih civilnih i borbenih zrakoplova te raketa. U povodu proslavljanja 100. obljetnice motornoga letenja u Hrvatskoj konstruirao je repliku Penkalina aviona. Ali to je posebna pria.

CA-10 replika Penkale

Dvije godine trajale su pripreme da se obiljei 2010. godina, stota obljetnica motornog letenja u Hrvatskoj. Veterani Aerokluba Zagreb, ujedno i osnivai Aerokluba Zagreb 1924., pokrenuli su inicijativu da se obljetnica proslavi izradom replike Penkalina aviona kakvim je prije punoga stoljea poletio Dragutin Novak. Radove je koordinirao i sudionike motivirao doajen letenja u hrvatskoj edomir uri, nositelj najviih funkcija u poslijeratnom hrvatskom zrakoplovstu i najvieg FAI-jeva priznanja. Sa svih dostupnih starih fotografija Penkalina Leptira mjere izvorne letjelice izvukao je Anton Cvjetkovi. Drei se osnovnog izgleda Cvjetkovi je projektirao repliku koju je na stari, stolarski nain gradio Marijan Ivanek. Na zrakoplovu je napravljeno nekoliko malih i jedna povea preinaka kako bi s modernim motorom, kojega je osigurao na ovjek u Houstonu Mike Vuceli, Penkalin avion poletio bre, vie i pouzdanije nego je konstruktor originala mogao i sanjati. Reeno - uinjeno. Prema ustaljenoj nomenklaturi ta je konstrukcija Tonija Cvjetkovia, replika, dobila tipsku oznaku CA-10. Zrakoplov je proao proces certifikacije u kategoriji pokusnih letjelica i dobio je registracijsku oznaku 9A-XCA. Od jubilarne godine zrakoplov leti na aeromitinzima, a i dalje se razvija u pokualjima da mu se jo poboljaju letna svojstva. Pozvan je na nekoliko uglednih zrakoplovnih izlobi. 9

CA-65A, avion za izvoz

Elegantan, pouzdan, jednostavan za gradnju, siguran, upravljiv... to su sve komplimenti izricani niskokrilnom jednomotornom kolsko-sportskom dvosjedu CA-65 i CA-65A. Razlika izmeu prve i druge inaice je u tome to se u prvoj nosivi dijelovi konstrukcije izrauju iz drva, a u drugoj iz aluminijskih profila i ploa. O prigodi 90. obljetnice organiziranog zrakoplovstva u Zagrebu i Hrvatskoj, Aeroklub Zagreb 1924 potaknuo je da se u Zrakoplovno tehnikom zavodu u Velikoj Gorici izradi jedan Cvjetkoviev avion metalne konstrukcije CA-65A te razmotri njegova serijska proizvodnja i proue mogunosti njegova plasmana na svjetsko trite. Taj su avion u zrakoplovnoj literaturi proglaavali okretnim i sposobnim kolskim zrakoplovovom u razini Pilatusovih, pri emu je ovaj stoji manje od desetine cijene vicarskoga. Taj e avion sanjati aeroklubovi, kako za pilotske kole, tako i za vuu jedrilica. Nastupima koje e zapoeti 2014. godine ovaj e avion provjeriti ima li za njega mjesta na tritu, dok e se istodobno prouiti mogunosti izrade i tree njegove inaice, iz modernih kompozitnih materijala. Prema osnovnom poslovnom planu zrakoplov bi se prodavao u fazi spremnosti za letenje, kao i u rasklopljenoj fazi, kao kit, kojega bi kupci sklapali kod kue na jednostavan nain kako se sklapa moderni kuni namjetaj. Prema osnovnim pretpostavkama, cijeni i osobinama, ovaj bi avion u serijskoj proizvodnji mogao postati izvozni hit. 10

RO K LU E

GR

EB

92
1

B B

ZA ZA

11