Encikliko pismo Humanum Genus, 20. travnja 1884.

Slobodno zidarstvo Leon XIII.

Tekst prethodno objavljen u Zlatnom peru, broj 3, Zagreb, listopad 1998. godine. Preveo Emanuel Jurica Bero ------"Sveti Malahije iz Armagha (u Irskoj), na putu za Rim oko godine 1140., napisao je proroki naziv za svakog od papa poev od njegovog vlastitog vremena pa do kraja vremena. Njegovo prorotvo za Leona XIII. bijae: "Svjetlo u nebu", l doista on je dijelio, kako njegove velike enciklike dokazuju - svjetlo Vjere na praktiki sve glavne probleme svijeta s kojim se mi danas jo suoavamo. Iako pisane priblino sto godina ranije, itaju se kao da su pisane danas. Moderni je ovjek potonuo u more problema, koje je sve sam proizveo. Ali kao prostrano svjetlo svjetionika, ova velika pisma Leona XIII. pokazuju nam rjeenja ..." Tako stoji u opisu knjige "The Great Encyclical Letters of Pope Leo XIII.", koju je izdao TAN BOOKS AND PUBLISHERS, INC. (Rockford, Illinois 61105). Izme u svih enciklika i drugih dokumenata sakupljenih u ovoj knjizi, a na poetku ovog bloka tekstova na temu Antikrista, donosimo prijevod dokumenta o masoneriji, ili o "slobodnim zidarima". Leon XIII. doista, ve onda, ne samo da nasluuje, nego i iznosi sva zla sadrana u ovom fenomenu koji je vie od pokreta, i vie od "tajnog drutva": on je nastupajue ozraje za pojavu Antikrista na kraju modernog vremena. Danas smo svjedocima ekstremnosti onih pogreaka koje su se tek poele pojavljivati u Leonovo vrijeme. Pa ipak, papa Leon je predvidio njihov razvoj i ponudio rjeenja. Ljudski je rod, poslije svog bijednog pada od Boga, Stvoritelja i Davaoca nebeskih darova, "kroz zavist vraga", odvojen u dva razliita i suprotna dijela, od kojih se jedan vrsto bori za istinu i krepost, drugi za one stvari koje su suprotne vrlini i istini. Jedno je kraljevstvo Boga na zemlji, naime, istinita Crkva Isusa Krista; i oni koji ele svim srcem biti udrueni s njom, kako bi zadobili spasenje, moraju obavezno sluiti Bogu i Njegovu jedinoro enom Sinu cijelim svojim umom i s potpunom voljom. Drugo je kraljevstvo Sotone, u ijem vlasnitvu i pod ijom kontrolom su svi oni koji slijede fatalni primjer svog vo e i naih prvih roditelja, oni koji se odbijaju pokoriti boanskom i vjenom zakonu, i koji imaju mnogo svojih razloga za preziranje Boga, i mnogo razloga protiv Boga. Ovo je dvodijelno kraljevstvo Sv. Augustin otro razotkrio i opisao prema ponaanju dvaju gradova, suprotnih u svojim zakonima, jer tee suprotnim ciljevima; i istananom jezgrovitou on je izrazio djelotvorne razloge svakog od njih ovim rijeima: "Dvije ljubavi su utemeljile dva grada: ljubav prema sebi, ak s ciljem preziranja Boga, zemaljski grad; i ljubav prema Bogu, s ciljem prezira sebe, nebeski grad". U svakom razdoblju gradovi su bili u sukobu jedan s drugim, u raznolikosti i brojnosti oruja, i ratovanja, iako ne uvijek s jednakim arom i jednakim napadima. U ovom periodu, me utim, ratnici zla izgleda da su se udruili, i da se bore zajednikom estinom, vo eni ili nadgledani od vrsto organizirane i razgranate udruge nazvane Slobodno zidarstvo. Vie ne skrivajui svoje ciljeve, oni se sada smiono diu protiv samoga Boga. Oni

planiraju unitenje svete Crkve javno i otvoreno, i ovo sa namjerom potpunog ogoljavanja nacija kranstva, ako je mogue, blagoslovima dobivenim za nas kroz Isusa Krista naeg Spasitelja. alei se na ova zla, mi smo vezani blagou koja potie nae srce da esto vapi Bogu: "Jer, tvoji neprijatelji su se oglasili; i oni koji mrze tebe podigli su glave. Oni su donijeli zle odluke protiv Tvog naroda, i savjetovali se protiv Tvojih svetih. Oni su rekli, 'Do i, i daj da ih unitimo, tako da oni ne budu narod.' U tako hitnoj krizi, kada je tako estok i tako uporan napad na kransko ime, na je zadatak naznaiti opasnost, oznaiti tko su protivnici, i to najbolje moemo oprijeti se njihovim planovima i sredstvima, da ne mogu propasti oni iji spas je povjeren nama, i da kraljevstvo Isusa Krista povjereno nama, ne samo da stoji i opstane cijelo, nego da se povea neprestanim rastom irom svijeta. Rimski biskupi, nai prethodnici, u svojoj neprekidnoj budnosti za sigurnost krana, bili su hitri u otkrivanju prisutnosti i namjere ovog glavnog neprijatelja i odmah ga razotkrili, umjesto da ga skrivaju kao mranu zavjeru; i tovie iskoristili su priliku u brizi za budunost, da daju uzbunu, i da upozore i vladare i narode da paze, i ne dozvole sebi da budu uhvaeni varkama i klopkama, koje su postavljene da ih zavaraju. Prvo upozorenje na opasnost dao je Clement XII. godine 1738., i njegov Proglas je bio potvr en i obnovljen od Benedikta XIV. Pio VII. je slijedio isti put; a Leo XII., svojim Apostolskim proglasom, "Quograviora", spojio je zakljuke i odluke prethodnih papa na ovu temu, i ratificirao ih i potvrdio za sva vremena. Na isti nain govorili su Pio VIII.,Grgur XVI., i mnogo puta Pio IX. im se proglas i duh masonskih sekti jasno otkrio jasnim znakovima svoje akcije, istraenim sluajevima, objavljivanjem svojih zakona, i svojim obredima i komentarima, s dodatkom estih osobnih svjedoenja onih koji su bili u tajnosti, ova Sveta Stolica je razotkrila sektu Slobodnih zidara, i javno objavila njene konstitucije, protivne zakonu i pravu, da su pogubne i za kranstvo i za dravu; i zabranila svakome da ude u drutvo, pod prijetnjom kazni koje Crkva odre uje posebno grenim osobama. lanovi sekte, gnjevni na ove odluke, elei izigrati ili oslabiti snagu ovih dekreta, djelomino ih omalovaavajui, a djelomino klevetanjem, optuili su pape koji su objavili proglase da su ili preli granice umjerenosti u svojim dekretima, ili da su donijeli nepravedne odluke. To je bio nain na koji su pokuavali izigrati vlast i teinu Apostolskih konstitucija Klementa XII. i Benedikta XIV, isto kao i Pia VII. i Pia IX. Ipak, u samom drutvu bilo je ljudi koji su nevoljko priznali da su rimske pape djelovale unutar svojih ovlatenja, prema katolikoj doktrini i disciplini. Pape su primili pristanak, i pod striktnim uvjetima, od mnogih prineva i vladara, koji su smatrali za svoj posao ili da prijave masonsko drutvo Svetoj Stolici, ili prema vlastitom dogovoru posebnim odredbama da razotkrivaju takva drutva kao opasna, kao na primjer, u Nizozemskoj, panjolskoj, Austriji, vicarskoj, Bavarskoj, Savoji i drugim dijelovima Italije. Ali, to je od najvee vanosti, tijek doga aja je pokazao oprez naih prethodnika. Jer njihova briljiva i oinska revnost nije uvijek i svugdje imala eljene rezultate; ovo, ili zbog pretvaranja i prepredenosti nekih koji su bili aktivni agenti u zavo enju, ili zbog nepromiljene lakoumnosti ostalih koji su trebali, u svom vlastitom interesu, pridati predmetu svoju najveu panju. Kao posljedica, sekta Slobodnih zidara je rasla velikom brzinom cijelo stoljee i pol, sve dok nije mogla, sredstvima prevare ili drskosti, postii takav pristup u svaku slubu drave, da je izgledalo da je ona skoro njena vladajua sila. Ovaj brz i velik napredak donio je Crkvi, moi prineva, javnom dobru, tono ono tegobno zlo koje su nai prethodnici predvidjeli mnogo ranije. Dolo je do takvog stanja da e ubudue biti velikih razloga za strah, ne za Crkvu - jer su njeni temelji jako vrsti da bi se sruili od ljudske sile - nego za one drave u kojima prevladava vlast, ili sekte o kojoj govorimo ili drugih sline sekte koje nude sebe kao sljedbenike i pomonike. Zbog ovih razloga mi smo doli na kormilo Crkve kada smo jasno vidjeli da je naa

dunost upotrijebiti na autoritet do maksimuma protiv tako razgranatog zla. Mi smo ve nekoliko puta napali, kad se ukazala prilika, odre ene toke uenja koje su pokazale na poseban nain izopaen utjecaj masonskog uenja. Tako, u naem Enciklikom pismu, "Quod Apostolici miincris", mi smo pokuali pobiti monstruozne doktrine socijalista i komunista; kasnije u drugom pismu koje poinje "Arcanum", mi smo se potrudili obraniti i objasniti pravu i istinsku ideju gra anskog ivota, kojeg je brak izvor i ishodite; i opet, u onom pismu koje poinje "Diuturnum", mi smo opisali ideal vlade prilago ene principima kranske mudrosti, koja je savreno u harmoniji, s jedne strane, sa prirodnim redom stvari, i, s druge strane, s dobrobiti i vladara i naroda. Sada je naa namjera, slijedei primjer naih prethodnika, direktno govoriti o samom masonskom drutvu, o njegovu cijelom uenju, njegovim ciljevima, i njegovu nainu razmiljanja i djelovanja, kako bi iznijeli sve vie i vie na svjetlo njegovu elju za zlim, i da uinimo sve to moemo zaustaviti zarazu od ove smrtonosne kuge. Postoji nekoliko organiziranih tijela koja su, iako se razlikuju u imenu, u obredu, obliku i porijeklu, ipak tako povezana namjerom i slinou njihovih glavnih stajalita, da u stvari tvore jednu stvar sa sektom slobodnih zidara, koja je vrsta centra od kojeg se svi oni ire, i kojem se vraaju. Sada, ovi vie ne pokazuju elju da ostanu sakriveni; jer odravaju svoje sastanke po danu i pred okom javnosti, i tiskaju svoja vlastita glasila; a ipak, kada se dobro shvati, oni jo uvijek ele zadrati prirodu i navike tajnih drutava. Postoje mnoge stvari kao tajne koje se po strogom pravilu treba strogo sakrivati, ne samo od stranaca, nego i od mnogo lanova tako er; kao to su njihovi tajni i konani planovi, imena glavnih vo a, odre ene tajne i unutranje sastanke, isto kao i njihove odluke, i naine i sredstva njihova izvravanja. Ovo je, nema dvojbe, predmet velikih razlika me u lanstvom prema pravima, slubi, i privilegijama - ovo je predmet prihvaenih razlika redova i stupnjeva, i te stroge discipline koja se odrava. Kandidati uglavnom moraju obeati, posebnom zakletvom, da se zakljinju, da nee nikada, nikome, nikada ili nigdje, odati lanove, poloaj, ili predmete rasprava. Tako, sa lanom vanjskom pojavnou, i stilom neprekidno istog pretvaranja, slobodni zidari, kao stari Manihejci, trude se, to je vie mogue, kriti se, i ne priputati svjedoke osim svojih lanova. Kao prikladan nain skrivanja, oni poprimaju znaaj knjievnika i znanstvenika udruenih s ciljem uenja. Oni govore o svom aru za veom kulturnom profinjenou, i o svojoj ljubavi za siromane; i oni izjavljuju svoju jednu elju da budu vo e napretka uvjeta ivota masa, i da dijele s mnogima dobrobiti drutvenog ivota. Da su ove namjere njihov stvarni cilj, nije jasno, ali u svakom sluaju su njihov motiv. tovie, da bi se upisali, potrebno je da kandidati obeaju i da se obaveu da e ubudue biti strogo posluni svojim vo ama i uiteljima s potpunim potinjavanjem i vjernou, i da e biti spremni izvriti nalog na najmanji izraz njihove volje; ili, ako su neposluni, da e se pokoriti najstroim kaznama, ak i smrtnoj. Ako je netko su en da je izdao djelovanje sekte ili se opirao danim zapovijedima, kazna se izvrava nad njima esto, i s mnogo drskosti i vjetine da ubojstvo esto izbjegne istrazi i kazni za zloin. Ali simuliranje i elja za lai su sakriveni; vezivati ljude kao robove u vrlo vrste veze, i bez davanja dovoljnog objanjenja; koristiti ljude podre ene volji drugih za bilo koji samovoljan in; naoruati pomonike za krvoprolie poslije osiguranja nekanjavanja za zloin - sve ovo je veliki zloin protiv kojeg se priroda zgraa. Gdje razum i istina sama ine jasnim da je drutvo o kojem govorimo u suprotnosti s pravdom i prirodnom pravednou. I ovo postaje jo jasnije, i u drugim argumentima tako er, i onim istim manifestima, potvr uje da je u osnovi suprotno prirodnoj kreposti. Jer, bez obzira kako uspjena moe biti ljudska mo skrivanja i iskustva laganja, nemogue je sprijeiti da se vide uinci bilo kojeg djela, kada se ono otkrije. "Dobro stablo ne moe dati lo plod, niti loe stablo daje dobre plodove". Sada, masonska sekta daje plodove koji su pogubni i najgoreg okusa. Jer, od onog to smo jasno pokazali, ono to je njihov krajnji cilj daje se razaznati - naime, krajnji prevrat cijelog vjerskog i politikog reda svijeta kojeg je stvorilo kransko uenje, i zamjena novim stanjem stvari prema njihovim idejama, iji e se temelji i zakoni stvarati iz pukog "Naturalizma".

to smo rekli, i ono to emo rei, mora biti shvaeno o sekti slobodnih zidara openito, i tako kao da ukljuuje udruenja srodna sebi i udruena sa sobom, ali ne kao o njihovim lanovima pojedinano. Moe biti osoba me u ovima, i ne malo njih, koje, iako ne slobodne od krivice da su umijeane u takva udruenja, nisu sudionici u njihovim kriminalnim radnjama, niti su svjesne krajnjeg cilja kojeg pokuavaju dostii. Na isti nain, neka od pridruenih drutava, vjerojatno, prihvaaju krajnje zakljuke koje bi, ako su dosljedni, prihvatili kao ona koja slijede iz njihovih opih principa, da ih nije njihova vlastita podmuklost uasnula. Neki su od njih, opet, vo eni prilikama vremena i mjesta ili da uspiju u manjim stvarima od onih koje drugi pokuavaju, ili to bi oni sami eljeli pokuati. Oni se ne smiju, ipak, zbog ovog razloga, smatrati stranim masonskoj federaciji; jer masonska federacija e se suditi ne toliko po stvarima koja je napravila, ili dovela do kraja, koliko zbog broja objavljenih stavova. Sada, osnovna je doktrina naturalista, koju oni dovoljno obznanjuju po samom svom imenu, da ljudska priroda i ljudski razum trebaju u svim stvarima biti vladarica i vodi. Izlaui ovo, oni malo mare za dunosti prema Bogu, ili izobliuju ih pogrenim i nejasnim stavovima. Jer oni nijeu da je ita naueno od Boga; oni ne dozvoljavaju vjersku dogmu ili istinu koju ne moe shvatiti ljudska inteligencija, niti bilo koji uitelj kojem se treba vjerovati zbog snage njegova autoriteta. I budui da je posebna i izvanredna dunost Katolike crkve da potpuno objasni rijeima primljene boanske istine, da ui, osim druge pomoi za spasenje, autoritet njene slube, da brani isti savrenom istoom, protiv Crkve je u principu usmjeren sav taj bijes i napad. Pogledajmo kako djeluje sekta Slobodnih zidara u tim stvarima koje se tiu vjere, posebno gdje je slobodnije djelovati bez ogranienja, i onda neka svatko sudi da li ona (sekta) u stvari ne eli vriti politiku naturalista. Dugim i ustrajnim radom, oni pokuavaju postii ovaj rezultat - naime, da sluba i autoritet Crkve mogu postati nevani gra anskoj dravi; i zbog ovog istog razloga oni objavljuju ljudima i bore se da Crkva i drava moraju biti u potpunosti razdvojene. Ovim sredstvima oni ne priznaju (odbijaju) iz zakona i iz drave koristan utjecaj Katolike vjere; i oni dosljedno zamiljaju da drave trebaju biti konstituirane bez ikakvog tovanja zakona i propisa (pouka) Crkve. Oni niti ne misle da je dovoljno zanemariti Crkvu - najboljeg vodia - osim ako je onemogue svojim neprijateljstvom. Doista, njima je dozvoljeno napasti nekanjeno same temelje Katolike vjere, govorom, pisanjem, i uenjem; ak ni prava Crkve nisu pote ena, i slube kojima je boanski darovana nisu sigurne. Crkvi je ostavljena najmanja mogua sloboda obavljanja poslova; i ovo je napravljeno zakonima koji nisu na prvi pogled neprijateljski, ali u stvarnosti oblikovani i prilago eni da sakriju slobodu djelovanja. tovie, mi vidimo izvanredne i teke zakone nametnute sveenstvu, na kraju da mogu biti neprekidno smanjivani u broju i u potrebnim sredstvima. Tako er vidimo ostatke vlasnitva Crkve zakoene najstroim uvjetima, i podre ene sili i presudi administratora drave, a vjerski redovi su potkopani i razbacani. Ali protiv Apostolske Stolice i rimskih biskupa usmjereno je prepiranje ovih neprijatelja ve due vrijeme. Papa je bio prvo, zbog posebnih razloga, onemoguen u branjenju svoje slobode i svojih prava, civilnih prava; uskoro je nepravedno doveden u stanje koje je bilo nepodnoljivo zbog tekoa koje su se poveavale sa svih strana; i sada je dolo vrijeme kada ratnici sekti javno izjavljuju, to su u tajnosti me u sobom odavno kovali, da sveta mo Pape mora biti sruena, i da sam pontifikat, utemeljen boanskim pravom, mora biti potpunio uniten. Ako drugi dokazi trae, ova injenica e biti dovoljno razotkrivena svjedoenjem ljudi koji su dobro informiram, od kojih neki u drugim vremenima, a neki su ponovno nedavno, izjavili kao istinu o slobodnim zidarima da su posebno eljeli napasti Crkvu nepomirljivim neprijateljstvom, i da se nikada nee smiriti dok ne unite sve to je vrhovni biskup ustanovio zbog vjere. Ako onima koji su primljeni kao lanovi nije zapovje eno da se na bilo koji nain pod zakletvom odreknu katolike doktrine, ovaj je propust, koliko god suprotan pravilima

slobodnih zidara, korisniji za njihove namjere. Prvo, na ovaj nain oni lako varaju neuke i nepaljive, i mogu privui znakovito vei broj u svoje lanstvo. Ipak, poto su svi koji se nude primljeni bez obzira na vjersko opredjeljenje, oni tako ine veliku greku ovog vremena - da se pitanje vjere treba smatrati irelevantnim, i da su sve vjere sline. Ovaj nain razmiljanja je namjeran da se postigne unitenje svih oblika vjere, a posebno katolike vjere, koja, budui da je jedina istinita, ne moe, bez velike nepravde, biti smatrana jednakom drugim vjerama. Ali naturalisti idu mnogo dalje; zbog dolaska u najviim stvarima na potpuno pogrean put, oni nepromiljeno srljaju u krajnosti, ili zbog slabosti ljudske prirode, ili jer ih Bog kanjava pravednom kaznom zbog njihove oholosti. Zbog toga se doga a da oni vie ne smatraju kao sigurne i stalne one stvari koje su u potpunosti shvatljive prirodnim prosvjetljenjem, kao to su sigurno - postojanje Boga, nematerijalna priroda ljudske due, i njena besmrtnost. Sekta slobodnih zidara, slinom grekom, izloena je ovim istim opasnostima; jer iako openito oni mogu priznavati postojanje Boga, oni sami su svjedoci da ne prihvaaju ovu istinu potpuno umom ili vrstim uvjerenjem. Niti kriju da je pitanje Boga najvei izvor i razlog neslaganja me u njima; u stvari, sigurno je da znatno neslaganje oko ove iste teme postoji me u njima u posljednje vrijeme. Ali stvarno sekta dozvoljava veliku slobodu svojim pristaama, tako da je svakoj strani dano pravo da brani svoj vlastiti stav, ili da ima Boga, ili da nema; oni koji tvrdoglavo tvrde da nema Boga isto su tako lako inicirani kao i oni koji tvrde da Bog postoji, iako, kao panteisti, oni imaju pogrena shvaanja u vezi s Njim: sve je to nita drugo nego odvajanje od stvarnosti, dok se zadrava apsurdno prihvaanje boanske prirode. Kada je ova najvea temeljna istina svrgnuta ili oslabljena, slijedi da one istine koje su prihvaene razumijevajui prirodu, moraju pasti - naime, da je sve stvari stvorio Bog Stvoritelj svojom slobodnom voljom; da je svijet vo en Providnou; da dua ne umire; da poslije ovog ivota na zemlji slijedi drugi vjeni ivot. Kada su ove istine odstranjene, a one su principi prirode i vani za znanje i za praktinu primjenu, lako je vidjeti to e nastati i od javnog i od privatnog morala. Ne govorimo nita o onim boanskim krepostima, koje nitko ne moe dobiti bez posebnog dara i milosti Boje; iji se vjerojatno ni jedan trag ne moe nai u onima koji odbijaju kao nepoznato otkupljenje ljudskog roda, milost Boju, sakramente, i sreu odlaska u nebo. Sada govorimo o obvezama koje imaju svoj izvor u prirodnoj estitosti. Da je Bog Stvoritelj svijeta i njegov briljiv vladar; da vjeni zakon nare uje da se odrava prirodni red, i zabranjuje da ga se naruava; da je kraj ljudi sudbina daleko iznad ljudskog shvaanja i iznad ovog boravka na zemlji: ovo su izvori i principi sve pravde i moralnosti. Ako se oni oduzmu, kako naturalisti i slobodni zidari ele, nee biti znanja o onome to tvori pravdu i nepravdu, ili na emu se temelji princip moralnosti. I, istina, uenje o udore u koje se slae sa sektom slobodnih zidara, i u kojem se oni opiru ideji da omladinu treba uiti, je taj koji oni zovu "civilni", i "neovisni", i "slobodni", naime, taj ne sadrava nikakvo vjersko uvjerenje. Ali kako je nedovoljno takvo uenje, koliko mu nedostaje temelja, i kako se lako rui sa svakim porivom strasti, dovoljno je dokazalo svojim tunim plodovima, koji su se ve poeli pojavljivati. Jer gdjegod je, odbacujui kransko uenje, sekta poela potpuno vladati, tamo su blagodati i integritet morala brzo nestali, monstruozna i sramna shvaanja su se pojavila, i drskost zlih djela je porasla do velikog stupnja. O svemu ovome su se iznosile pritube i albe; i nije malo onih koji svakako ele tako raditi i koji su prisiljeni obilnim dokazima da ne daju rijetko ista svjedoanstva. tovie, budui je ljudska priroda umrljana prvotnim grijehom, i zato je vie izloena poroku nego vrlini, za ivot u vrlini apsolutno je potrebno suzdrati se od neurednih pokreta due, i uiniti strasti pokorne razumu. U ovom sukobu ljudske stvari esto moraju biti prezrene, i najvei trud i tekoe se moraju pretrpiti, kako bi razum uvijek prevladao. Ali budui da naturalisti i masoni nemaju vjere u one stvari koje smo mi nauili Bojim otkrivenjem, oni nijeu da su nai prvi roditelji zgrijeili, i posljedino misle

da slobodna volja nije uope oslabljena i usmjerena prema zlu. Naprotiv, uveavajui nau prirodnu krepost i izvrsnost i postavljajui u to sam princip i zakon pravde, oni ne mogu niti zamisliti da postoji potreba neprekidne borbe i savrene postojanosti da se prevlada nasilje i vlada strastima nae prirode. Zato vidimo da su ljudi javno izazvani mnogim mamcima uivanja; da postoje asopisi i broure koje su neumjerene i besramne; da neprimjerene predstave dobivaju dozvolu za izvo enje, da se nacrti za umjetnika djela besramno trae u zakonima takozvanog realizma; da se naprave za miran i bezbrian ivot proizvode sa velikom panjom; i da se svo umiljavanje zadovoljstvima marljivo izabire, ime se krepost moe uspavati. Zloesto tako er, ali u isto vrijeme prilino dosljedno, djeluju oni koji odbacuju oekivanja radosti nebeskog uivanja, i unitavaju svu sreu do stupnja smrtnosti, i tako je ukapaju u zemlju. To to smo do sada rekli, nije zadivljujue samo po sebi koliko u svom otvorenom izriaju moe sluiti kao potvrda. Jer budui da openito nitko nije nauio sluati lukave i pametne ljude s takvom poslunou kao oni ija dua je oslabljena i slomljena dominacijom strasti, u sekti slobodnih zidara ima nekih koji su jednostavno odredili i predvidjeli da, umjetno i svjesno, mnotvo treba biti zasieno neogranienom dozvolom za poroke, jer, kada se to dogodi, mnotvo e lako doi pod njihovu vlast i autoritet za sva svoja smiona djelovanja.

Sve ono to se odnosi na uenje naturalista o branom ivotu sadrano je u slijedeim izjavama. Da brak pripada vrsti komercijalnih ugovora, koji se moe ponititi voljom onih koji su ih napravili, i da civilni vladari drave imaju mo nad branim vezama; da u obrazovanju mladih nita ne treba uiti u vezi vjere kao sigurno i fiksno stajalite; i svakoga treba pustiti da slobodno slijedi, kada postane punoljetan, togod on sam eli. Masoni su ove stvari potpuno odobravali; i ne samo odobravali, nego su dugo pokuavali uvesti ih u zakone i institucije. Jer u mnogim zemljama, i u onima koje su nominalno katolike, ozakonjeno je da se ni jedan brak nee priznati osim onih koji su sklopljeni gra anskim obredom; u nekim mjestima zakon dozvoljava razvod; a u drugim sve se ini da se to ozakoni to je prije mogue. Tako dolazi brzo vrijeme kada e se brakovi pretvoriti u neku vrstu ugovora - to jest, u promjenljive i nesigurne veze koje naklonost moe spojiti, i isto tako kada naklonosti nestane moe ih raskinuti. S velikim povla ivanjem sekta slobodnih zidara tako er pokuava preuzeti na sebe obrazovanje omladine. Oni smatraju da mogu lako oblikovati njihove stavove u toj njenoj i elastinoj dobi i mijenjati ih prema svojoj volji; i nita ne moe biti prikladnije od ovog da im omogui da odgoje djecu drave prema svom vlastitom planu. Zbog toga u obrazovanju djece oni ne dozvoljavaju dijeljenje, niti u uenju niti u disciplini, sa predstavnicima Crkve; i na mnogim mjestima postigli su da obrazovanje mladih bude iskljuivo u rukama laika, i da se nita to se bavi najvanijim i najsvetijim dunostima prema Bogu ne uvede u uenje o moralu. Zatim dolaze njihove doktrine o politici, u kojima naturalisti postavljaju tezu da svi ljudi imaju isto pravo, i da su u svakom pogledu u jednakoj poziciji; da je svatko prirodno slobodan; da nitko nema pravo zapovijedati drugome; da je nasilni in zahtijevati da se ljudi pokoravaju bilo kojem autoritetu osim onom koji dolazi od njih samih. Prema ovome, tako, sve stvari pripadaju slobodnim ljudima; mo se odrava zapovije u ili dozvolom ljudi, tako, kada se volja naroda promijeni, vladari se zakonski svrgavaju; i izvor svih prava i gra anskih dunosti je ili u mnotvu ili u vladajuem autoritetu kada se ovaj uspostavi prema ovim doktrinama. Dri se tako er da drava treba biti bez Boga; da u razliitim oblicima vjere ne postoji razlog zato bi netko imao prioritet nad drugim; i da svi oni zauzimaju isto mjesto. Da su ove doktrine podjednako prihvatljive slobodnim zidarima, i da bi oni eljeli konstituirati drave prema ovom primjeru i modelu, predobro je poznato da bi se traio dokaz. Ve neko vrijeme oni javno pokuavaju uspostaviti ovo svom svojom snagom i silama; i ovim pripremaju put za mnoge odvane koji ure pogorati stvari, u svom pokuaju da postignu jednakost i zajednitvo svih dobara ruei svaku razliku reda i

vlasnitva. to je zbog toga sekta slobodnih zidara, i to je njena namjera, dovoljno je jasno iz saetka kojeg smo dali. Njihove glavne dogme su uvelike i nedvojbeno protuslovne s razlogom, da nita ne moe biti opakije. eljeti unititi vjeru i Crkvu koju je Bog sam ustanovio, i iju vjenost On osigurava Svojom zatitom, i vratiti natrag poslije osamnaest stoljea ponaanje i obiaje pogana, znak je ludosti i drske bezbonosti. Niti je manje uasno, niti tolerantnije, to to pobijaju blagodati koje je Isus Krist milosrdno priskrbio, ne samo za pojedince, nego tako er za obitelj i za gra ansko drutvo, blagodati koje su jako velike, ak i prema sudu i svjedoanju svjedoka neprijatelja kranstva. U ovom bolesnom i zlom pokuaju moemo vidjeti skoro nepomirljivu mrnju i duh osvete s kojim se Sotona sam zapalio protiv Isusa Krista. - Tako i studiozni pokuaji slobodnih zidara da unite glavne temelje pravde i potenja, i da sura uju s onima koji bi eljeli, kao da su puke ivotinje, raditi to hoe, tei samo k sramnom i neasnom padu ljudske vrste. Zlo je, tako er, poveano opasnostima koje prijete i branom i gra anskom ivotu. Kako smo drugdje pokazali, u braku, prema vjerovanju skoro svake nacije, postoji neto sveto i vjersko; i zakon Boji je odredio da brakovi nee biti rastavljeni. Ako ostanu bez svog svetog karaktera, i budu razvrgnuti, rezultat e biti nevolje i zbrka u obitelji, ena e izgubiti svoje dostojanstvo, a djeca ostavljena bez zatite i u svojim potrebama i u blagostanju. - Ne brinuti u javnim poslovima za vjeru, a u ure ivanju i administriranju gra anskih poslova ne voditi brigu o Bogu kao da ne postoji, je nepromiljenost je nepoznata i samim poganima; jer u svojim srcima i duama pojam boanstva i potrebe za javnom vjerom bili su vrsto odre eni da su oni vjerovali kako je lake imati grad bez temelja, nego grad bez Boga. Ljudsko drutvo, uistinu, za koje smo po prirodi stvoreni, stvoreno je od Boga, Stvoritelja prirode; i od Njega, kao poetka i izvora, teku u svoj svojoj snazi i postojanosti nebrojene dobrobiti kojima obiluje drutvo. Budui da je svaki od nas upozoren samim glasom prirode da tujemo Boga u pobonosti i svetosti, kao Davaoca ivota i svega dobrog u njemu, tako su isto i iz istog razloga, nacije i drave povezane da ga tuju; i zbog toga je jasno da oni koji bi oslobodili drutvo od svih vjerskih dunosti djeluju ne samo nepravedno, nego s neznanjem i ludou. Budui da su ljudi po volji Bojoj ro eni za gra anske udruge i drutvo, i poto je sila za vlau tako potrebna za povezivanje drutva da, ako se oduzme, drutvo se odmah mora raspasti, slijedi da je od Njega koji je Stvoritelj drutva, doao autoritet za vlast; tako tkogod vlada, poslanik je Boji. Gdjegod, kako kraj i priroda ljudskog drutva zahtijeva, dobro je sluati pravedne zapovijedi zakonodavnog autoriteta, kao to je pravo sluati Boga koji vlada svim stvarima; i najvea je la da ljudi mogu sami odbaciti poslunost kadgod to zaele. Na slian nain, nitko ne dvoji da su svi ljudi jednaki, koliko se tie njihova opeg porijekla i prirode, ili posljednjeg kraja kojem svi moraju ii, ili prava i obveze koje iz tog izlaze. Ali budui da mogunosti svih nisu jednake, jer se netko razlikuje od nekoga drugoga u intelektualnoj ili tjelesnoj moi, i poto postoji mnogo nejednakosti ponaanja, dispozicija, karaktera, odvratno je misliti i pokuati zatvoriti sve u iste mjere, i proiriti potpuno jednakost institucijama gra anskog ivota. Ba kao to savreno stanje tijela proizlazi iz povezivanja i sastava razliitih organa, koji, iako se razlikuju u obliku i svrsi, ine, svojim povezivanjem i raspodjelom svakog od njih na svoje mjesto, kombinaciju koja je dobra za objedinjavanje, vrsta u snazi, i potrebna za upotrebu; tako, u dravi postoji skoro neograniena razliitost ljudi, kao dijelova cjeline. Ako oni moraju biti jednaki, i svaki treba slijediti svoju volju, drava e izgledati jako deformirana; ali ako, razlikujui stupanj digniteta, aktivnosti i zanimanja, svi prikladno djeluju za ope dobro, oni e predstaviti prirodnu sliku dobro-konstituirane drave. Sada, zbog uznemirujuih greaka koje smo opisali postoje velike opasnosti za dravu. Budui da nema straha od Boga i potivanja boanskih zakona, autoritet vladara je prezren, pobuna je dozvoljena i prihvaena, i narodne strasti koje vode u bezakonje, bez

zadrke brane od kanjavanja, promjena i prevrat svih stvari neizbjeno slijedi. Ova promjena i prevrat namjerno su planirani i pokrenuti od mnogih udruenja komunista i socijalista; i prema njihovim se potezima sekta slobodnih zidara ne ponaa neprijateljski, nego cijeni njihove planove, i slae se s njima u njihovim glavnim stavovima. I ako ovi ljudi odmah i svugdje ne pokuaju iznositi svoje ekstremne stavove, ne treba to pripisati njihovu uenju ili volji, nego kreposti boanske vjere koja se ne moe unititi; i tako er zbog zdravog dijela ljudskog roda, koji odbijajui biti rob tajnih drutava, snano se opire njihovim bolesnim pokuajima. Ako to bude svi ljudi e suditi stablo prema njegovim plodovima, i potvrditi sjeme i izvor zala koja nas pritiu, i opasnosti koja nam prijete! Moramo se baviti lukavim i monim neprijateljem, koji, uga ajui uima ljudi i vladara, zavodi ih prijetvornim govorima i ulagivanjem. Ulagivajui se vladarima nudei prijetvorno prijateljstvo, slobodni zidari su pokuavali od njih stvoriti svoje saveznike i mone pomagae za unitenje kranskog imena; i da bi ih mogli bodriti, oni su s namjernim klevetanjem, optuivali Crkvu da se nepravedno bori s vladarima u stvarima koje utjeu na njihov autoritet i vladarsku silu. Poto su ovim varkama osigurali svoju sigurnost i drskost, poeli su znatno utjecati u vladama drava; ali ipak oni su spremni prodrmati temelje carstava, uznemiravati vladare drave, optuivati, i izbacivati ih, tako esto koliko su vladari vladali drugaije od onog to su oni (masoni) sami eljeli. Na slian nain su laskanjem izludili ljude. Glasno proklamirajui slobodu i javni napredak, i govorei da zahvaljujui Crkvi i vladarima ljudi nisu izvueni iz nepravednog ropstva i siromatva, koje su oni nametnuli ljudima; i, uznemirujui ih eljom za novitetima, tjerali su ih da se obore na Crkvu i na gra ansku vlast. Ipak, oekivanje koristi kojima su se nadali bilo je vee od stvarnosti; uistinu, obini ljudi, potlaeniji nego prije, lieni su u svojoj bijedi te utjehe koje bi, da su stvari bile ure ene na kranski nain, oni imali s lakoom i u izobilju. Ali tkogod se bori protiv reda kojeg je uspostavila Boanska Providnost obino plaa kaznu svoje oholosti, i susree se sa patnjom i bijedom gdje su se oni prenagljeno nadali da e nai sve stvari povoljne i u skladu sa svojim eljama. Crkva, ako usmjerava ljude na iskazivanje poslunosti uglavnom i iznad svega Bogu Svevinjem Gospodaru, krivo je i pogreno shvaena ili da je zavidna na gra ansku vlast ili da prisvaja sebi neto od prava vladara. Naprotiv, ona (Crkva) ui da ono to je u redu prema gra anskoj vlasti mora biti potovano s uvjerenjem i svijeu dunosti. Nauavajui da od samoga Boga dolazi pravo vladanja, ona daje veliki dignitet gra anskoj vlasti, i ne malu pomo prema postizanju poslunosti i dobrohotnosti gra ana. Prijatelj mira i branitelj sporazuma, ona grli sve materinskom ljubavlju; i, elei samo dati pomo smrtnom ovjeku, ona nauava da se pravdi mora pridruiti obzirnost, jednakost prema autoritetu, i umjerenost prema zakonodavstvu; da niije pravo ne smije biti narueno; da se red i javni mir moraju odravati; i da se siromatvo onih u potrebi, to je vie mogue, ublaava javnom i privatnom milostinjom. "Ali zbog toga", da upotrijebimo rijei Sv. Augustina, "ljudi misle, ili bi mislili, da kransko uenje nije prikladno za dobro drave; jer oni ele da drava bude utemeljena ne na vrstoj kreposti, nego na nekanjivosti poroka". Znajui ove stvari, i vladari i narod bi djelovali politikom mudrou, i prema potrebama ope sigurnosti, ako bi se, umjesto priklanjanja slobodnim zidarima u unitenju Crkve, pridruili Crkvi odbijajui njihove napade. Kakvagod bila budunost, u ovom tekom i rairenom zlu naa je dunost, asna brao, pokuati nai lijek, l zato to znamo da je naa najbolja i najvra nada za lijek u snazi te boanske vjere koju slobodni zidari mrze onoliko koliko je se boje, mislimo da je od najvee vanosti pozvati tu snagu koja spaava nama u pomo protiv zajednikog neprijatelja. Zbog toga, togod da su rimski biskupi, nai prethodnici, zakljuili kao svrhu suprotstavljanja djelima i pokuajima masonske sekte, i togod su odluili da zastrae ili povuku ljude iz drutava ove vrste, mi odobravamo i potvr ujemo sve naim apostolskim autoritetom: i vjerujui u dobrohotnost krana, molimo i zaklinjemo svakoga, u ime njegova vjenog spasenja, da bude najsvjesnije paljiv i da se niti najmanje ne udaljava od onog to je apostolska stolica zapovijedila u ovoj stvari.

Molimo i zaklinjemo vas, asna brao, da udruite vae napore s naima, i da se iskreno zauzimate za istrebljenje ove odvratne kuge, koja gmie venama drave. Morate braniti slavu Boga i spas svog susjeda; i s ovim predmetom vae borbe pred vama, niti hrabrosti niti snage nee nedostajati. Svojom razboritou ocijenite kojim sredstvima moete prevladati potekoe i prepreke s kojima se susreete. Ali ako pristoji autoritetu nae slube da mi sami trebamo pokazati neki prikladan nain kojeg bi trebalo slijediti, elimo da prije svega skinete masku sa masonstva, i da ga pokaete onakvog kakav je u stvari; i propovijedima i pastoralnim pismima uite ljude varkama koje koriste drutva ove vrste u zavo enju ljudi i njihovom namamljivanju u svoje redove, i o izopaenosti njihovih stavova i zloi njihovih djela. Kao to su nai prethodnici mnogo puta ponovili, neka nitko ne misli da se moe zbog bilo kojeg razloga prikljuiti masonskoj sekti, ako cijeni svoje katoliko ime i svoje vjeno spasenje kao to bi ih trebao cijeniti. Neka nitko ne bude prevaren prijetvornim potenjem. Nekima moe izgledati da masoni ne zahtijevaju nita to je otvoreno suprotno vjeri i moralnosti; ali, budui da cijeli princip i predmet sekte lei u onome to je zlo i kriminalno, prikljuiti se ovim ljudima ili im na bilo koji nain pomoi ne moe biti zakonito. Dalje, ustrajnim uenjem i strogom opomenom, narod mora marljivo nauiti pravila vjere; za tu nakanu mi iskreno savjetujemo da se prikladnim tekstovima i propovijedima ue ljudi o osnovama onih svetih istina u kojima je sadrana kranska filozofija. Rezultat ovog je da e um ljudi biti zdrav kao posljedica uenja, i biti e zatien od mnogih oblika greaka i navo enja na zlo, posebno u sadanjoj neogranienoj slobodi pisanja i nezasitnom eljom za uenjem. Veliki posao, zaista; ali u njemu e i sveenstvo dijeliti vau muku ako, kroz vau brigu, oni budu prikladni za uenje i dobro organizirani ivot. Ovaj dobri i veliki posao zahtijeva pomo onih me u laicima u kojima je ljubav prema vjeri i domovini spojena s uenjem i vrlinama ivota. Spajajui nastojanja i sveenika i laika, borite se, asna brao, da ljudi savjesno upoznaju i vole Crkvu; jer to je vee njihovo znanje i ljubav prema Crkvi, vie e ih odbijati nedoputena drutva. I zato, ne bez razloga koristimo ovu prigodu da ponovno naznaimo to smo drugdje rekli, naime, da bi trei red Sv Franje, iju smo disciplinu malo prije oprezno ublaili, trebao biti razvijan i podupiran: jer cijeli je predmet ovog reda, kao to ga je osnovao njegov utemeljitelj, da poziva ljude na oponaanje Isusa Krista, na ljubav prema Crkvi, i na vrenje svih kranskih vrlina; i zbog toga bi trebao biti od velikog utjecaja u suzbijanju zaraze od zlih drutava. Pustite, zato, ovo sveto bratstvo da ojaa svakodnevnim poveavanjem. Me u mnogim dobrobitima koja se oekuju od njega biti e dobrobit privlaenja umova ljudi prema slobodi, bratstvu, i jednakosti u pravima; ne onako kako slobodni zidari apsurdno zamiljaju, nego onako kako je Isus Krist postigao za ljudski rod i za im je teio Sv. Franjo: sloboda, mislimo, sinova Bojih, kroz koju moemo biti slobodni od ropstva Sotoni ili naim strastima, a oboje su jako zli gospodari; bratstvo iji temelji su u Bogu, zajednikom Stvoritelju i Ocu svih nas; jednakost koja, zasnovana na pravdi i milosr u, ne odnosi sve razlike me u ljudima, nego, od razliitosti ivota, dunosti, i poslova, tvori tu zajednicu i to jedinstvo koje prirodno tei dobru i dostojanstvu drave. Na treem mjestu, postoji predmet kojeg su mudro postavili nai preci, ali u tijeku vremena zanemaren, koji se sada moe koristiti kao nacrt i oblik neeg slinog. Mislimo na udruge ili gilde radnika, za zatitu, pod vodstvom vjere, i njihovih gra anskih interesa kao i onih moralnih. Ako su nai preci, dugom upotrebom i iskustvom, osjetili dobrobiti ovih gildi, nae doba e je osjetiti i vie zbog mogunosti koju e gilde dati za ruenje moi sekti. Oni koji se pomau radom svojih ruku, pored toga to su, svojim stanjem, vrijedniji zbog milosr a i utjehe, tako er su posebno izloeni mamcima ljudi ije ponaanje karakteriziraju varke i obmane. Zbog toga njima treba pomoi s najveom moguom Ijubaznou, i pozvati ih da se prikljue drutvima koja su dobra, da ne bi bili

privueni onima drugima koja su zla. Zbog tog razloga, elimo, zbog spasenja ljudi, da se, pod okriljem i pokroviteljstvom biskupa, i u prikladno vrijeme, ove gilde mogu obnoviti. Na nae veliko veselje, povezivanje na ovaj nain kao i drutva uitelja, ve su u mnogim mjestima osnovana s namjerom da pomau potenim radnicima, da zatite i uvaju djecu i obitelji, i da u njima razvijaju pobonost, osnove kranstva i moralnog ivota. I ovdje ne moemo ne spomenuti ono primjerno drutvo, nazvano po svom utemeljitelju, Sv. Vinku, koje je zavrijedilo pohvale zbog brige o ljudima niih slojeva. Njegova djela i pomo su dobro poznati. Njegova briga je dati pomo siromanim i bijednim. lanovi drutva to ine promiljeno i jednostavno; i to se manje vide, bolje su uklopljeni u izraavanje kranskog milosr a, i za ublaavanje patnji. Na etvrtom mjestu, kako bi lake postigli to elimo, vaoj vjernosti i budnosti na poseban nain preporuamo mlade, jer su oni nada ljudskog drutva. Posvetite najvei dio vae brige njihovom uenju; i ne mislite da bilo koja mjera moe biti dovoljna da ih ouva od uitelja i kola gdje se osjea zaga eni dah sekti koje e biti zastraene pod vaim vodstvom, neka roditelji, vjerski uitelji, i sveenici imajui lijek za due, koriste svaku priliku, u svom kranskom uenju, i da upozore svoju djecu o sramotnoj prirodi ovih drutava kako bi mogli nauiti na vrijeme uvati se razliitih prevarantskih djela koja njihovi promotori koriste da zavode ljude. Svi oni koji nauavaju mlade u vjerskom znanju pametno e postupiti, ako potaknu sve da se odlue i da se nikada ne vezuju za bilo koje drutvo bez znanja svojih roditelja, ili savjeta sveenika ili ravnatelja. Dobro znamo, ipak, da nai udrueni napori nisu sasvim dovoljni za plijevljenje ovog kobnog sjemenja s polja naega Gospodina, bez pomoi Nebeskog Gospodara vinograda u ovim naim pokuajima. Moramo, s toga, s velikom panjom, zatraiti od Njega pomo koju veliina opasnosti i potreba zahtjevaju. Sekta slobodnih zidara prikazuje se drska i ponosna na svoj uspjeh, i izgleda kao da nee staviti ogranienja na svoju upornost. Njeni sledbenici, udrueni zajedno zlim sporazumom i tajnim vijeima, pomau jedni druge, i potiu se na drskost u zlim djelima. Tako estoki udarac zahtijeva jednaku obranu - naime, da svi dobri ljudi trebaju osnovati najveu moguu udrugu za akciju i molitvu. Zakljinjemo ih, zbog toga, zdruenim srcima, da stoje zajedno i vrsto protiv nadolazee sile sekti; i da tugujui i molei raire ruke prema Bogu, molei da kransko ime procvjeta i napreduje, da Crkva moe uivati svoju potrebitu slobodu, da se oni koji su zastranili mogu vratiti pravom smislu, da zablude budu zamijenjene istinom, a porok vrlinom. Uzmimo za naeg pomagaa i zagovornika Djevicu Mariju, Majku Boju, tako da ona, koja je od trenutka svog zaea svladala Sotonu, moe pokazati svoju mo nad ovim zlim sektama, u kojima je obnovljen tvrdokorni duh demona, zajedno sa njegovom nepokorenom podmuklou i obmanom. Zazivajmo Mihaela, kneza nebeskih an ela, koji je istjerao paklene protivnike; i Josipa, mua Najsvetije Djevice, i nebeskog Zatitnika Katolike Crkve; i velike apostole, Petra i Pavla, oeve i pobjednike kranske vjere. Njihovom zatitom, i ustrajnou u zajednikoj molitvi, nadamo se da e Boja volja milosrdno i pravovremeno pomoi ljudskoj rasi, koja je okruena tolikim opasnostima. Kao zalog nebeskih darova i nae dobrohotnosti mi najljepe darujemo u Gospodinu, vama, asna brao, i sveenicima i svim ljudima predanim vaoj brizi, na apostolski blagoslov. ------Veritas, 16. veljae 2003