Broj 1, godina 2010 Akumulacija Suneve energije u obiteljskim pasivnim kuama

Stranice 80-92

AKUMULACIJA SUNEVE ENERGIJE U OBITELJSKIM PASIVNIM KUAMA

eljko Koki
Sveuilite J. J. Strossmayera u Osijeku, Graevinski fakultet Osijek, prof.dr.sc.

Gorana Zori

Sveuilite J. J. Strossmayera u Osijeku, Graevinski fakultet Osijek, student

Saetak: lanak je potaknut potrebom podizanja razine energetske uinkovitosti i uporabe obnovljive energije Sunca u obiteljskim kuama. S ciljem boljeg razumijevanja koritenja Suneve energije, lanak prezentira znaaj fizikalne pojave akumulacije topline u elementima zgrada. Osim utvrivanja razlike u aktivnom i pasivnom koritenju Suneve energije u zgradama, prezentirani su i osnovni elementi koji definiraju standardizirane karakteristike pasivnih kua. Definirana je akumulacija topline u graevinskim elementima, kao i elementi koji na nju najvie utjeu. U drugom dijelu lanka su proanalizirani naini prihvata i akumuliranja Suneve energije u pasivnim obiteljskim kuama s pripadajuim primjerima. Kljune rijei: energetska efikasnost u zgradama, akumulacija topline, Suneva energija, pasivne kue Abstract: The article is induced by the need for increasing energy efficiency and sun energy use in family houses. Aiming to better understanding of sun energy use, the article discusses the importance of heat accumulation in building elements. Apart from determining the difference between active and passive sun energy use in buildings, the article presents some basic elements which define standard characteristics of passive houses. Heat accumulation in building elements is defined, as well as elements with most influence to heat accumulation. The second part of the article deals with the types of sun energy accumulation in passive houses and related examples. Key words: energy efficiency in buildings, heat accumulation, sun energy, passive houses

Koki, ; Zori, G

80

Broj 1, godina 2010 Akumulacija Suneve energije u obiteljskim pasivnim kuama

Stranice 80-92

Uvod

Osiguranje dovoljnih koliina jeftine energije i zatita ovjekovog okolia temeljni su zahtjevi za ostvarenje odrivog razvitka nae civilizacije. Istraivanja i usavravanja tehnologija za uporabu obnovljivih izvora energije provode se u mnogim podrujima ljudskog djelovanja pa tako i u graditeljstvu. Izgradnja novih zgrada i boravak ljudi u njima kao temeljna ljudska potreba na poetku 21. stoljea, imaju vrlo kompleksne i vane zahtjeve koji e znaajno utjecati na opi razvitak. Europska Unija u posljednja dva desetljea, s ciljem sigurnije opskrbe energijom, poduzima sveobuhvatne mjere protiv neracionalne potronje energije i posljedinog zagaenja atmosfere otpadnim plinovima (emisija CO2). Prosjeno loe stanje postojeih zgrada u pogledu ostvarivanja kvalitetnog toplinskog komfora i energetske uinkovitosti, podupire procjenu da se postojea i budua izgradnja zgrada u Republici Hrvatskoj moe znaajno unaprijediti kako bi se zadovoljile suvremene arhitektonsko-energetske i bioloko-ekoloke potrebe ljudi, u skladu sa standardima Europske Unije. Racionalna potronja energije i postizanje primjerene energetske uinkovitosti u zgradama, to ukljuuje primjenu i koritenje obnovljivih izvora energije, znaajno bi doprinijelo opem gospodarskom i prostornom razvitku.

Sunevo zraenje kao obnovljivi izvor energije

Potencijalno najvei izvor obnovljive energije je Sunce, uarena plinovita kugla ije zraenje dolazi na Zemlju. Suneva energija je sigurna, neprekidna i najmanje tetna za okoli. Temelj je ivota na Zemlji i stalni pratilac razvoja ljudskog roda. Smatra se da su ovaj izvor energije ljudi koristili prvo instinktivno, a zatim svjesno. Prvo su je poeli koristiti za potpalu vatre, zatim je bila neophodna za konzerviranje hrane, za suenje ivotinjske koe itd. Za Arhimeda se, na primjer, tvrdi da je 214. g.p.K., kad su Rimljani opsjedali Sirakuzu, uz pomo zrcala i Sunca zapalio neprijateljske brodove. U Plutarhovim spisima moe se nai podatak da su vestalinke u vrijeme Nume Pompilija (714-671 g.p.K.) za paljenje vatre koristile konusne metalne plitice kojima su reflektirale Suneve zrake u jednu toku1. Dananja tehnologija energiju Sunca primjenjuje u najrazliitijim oblicima, od solarne vrtne rasvjete do automobila na solarni pogon. Suvremeno drutvo prepoznalo je brojne prednosti uporabe energije Sunca: smanjenje ovisnosti o fosilnim gorivima, poboljanje kakvoe zraka i smanjenje emisija staklenikih plinova. Koliinu Suneve energije koja stie do Zemlje odreujemo po intenzitetu Sunevih zraka i duini Sunevih perioda tijekom godine, pri emu je godinje dozraena energija vea oko 15 000 puta od ukupnih svjetskih potreba. Za vrijeme sunanog dana, prosjeno na svaki kvadratni metar osunane povrine pristie energija od 1000 W. U Republici Hrvatskoj godinje djelovanje Sunca na horizontalnu plohu iznosi 1200-1600 kWh/m2, ovisno radi li se o kontinentalnom ili primorskom dijelu2. Od toga se 75% ostvari u toplijoj polovici godine (od poetka travnja do kraja rujna). Klimatski preduvjeti za koritenje Sunevog zraenja u osjekoj regiji bolji su od veine europskih zemalja, to ukljuuje prosjeno oko 1900 sunanih sati godinje, od ega preko 600 sati u sezoni grijanja zgrada3. Budui da je prividni put Sunca preko nebeskog svoda u hladnijem dijelu godine krai u odnosu na ljetne mjesece, a upadni kut znatno manji, mijenja se i najpovoljniji kut pod kojim je potrebno postaviti kolektor da bi se postigle najvee vrijednosti prikupljenog zraenja. U podruju graditeljstva, energija Sunca moe se iskoritavati aktivno i pasivno. Aktivno koritenje Sunevog zraenja podrazumijeva njegovo izravno pretvaranje u toplinsku ili elektrinu energiju. To pretvaranje vri se pomou razliitih ureaja, a najei su solarni kolektori za stvaranje toplinske energije i fotonaponski paneli za stvaranje elektrine energije. Koritenje Suneve energije u zgradama na pasivan nain ne trai nikakve nove i komplicirane tehnologije. Sustav funkcionira tako da se pomou dobro ukomponiranih tradicionalnih materijala za graenje, kao to su beton, kamen, staklo, drvo i metal, maksimalno iskoristi snaga vjenog izvora topline Sunca.
izvor podataka: http://www.scribd.com/doc/15507540/energija izvor podataka: http://vjetar.bloger.hr/post/sunceva-energija-/3410823.aspx 3 izvor podataka: Prostorni plan Zajednice opina Osijek 2000. ; Osijek 1985.
1 2

Koki, ; Zori, G

81

Broj 1, godina 2010 Akumulacija Suneve energije u obiteljskim pasivnim kuama

Stranice 80-92

Temeljni princip pasivnog koritenja Suneve energije sastoji se u tome da se zgrada otvara prema Suncu i koristi njegovu energiju. im Sunca nestane i im vanjski uvjeti postanu nepovoljni, treba se zatititi od gubitaka topline zatvaranjem prema okolini. Realizacija ovih nimalo jednostavnih zahtjeva nalazi se u sveobuhvatnom prouavanju fizikalnih procesa koji se odvijaju nakon prodora Sunevih zraka u unutranjost zgrade. U svakom projektu treba zasebno analizirati to e se deavati s energijom Sunca koja ue u zgradu i elemente zgrade prilagoditi tako da se pasivno koritenje Suneve energije provede na praktino izvodiv i ekonomski prihvatljiv nain.

Slika 1 - Aktivno i pasivno koritenje Suneve energije u zgradama Zadatak pasivnih solarnih sustava je prihvatiti, odnosno akumulirati to vie Suneve energije u elementima zgrada kada je to korisno u sezoni grijanja, a da se prostorije ne pregriju. Isto tako treba se maksimalno zatititi od jakog djelovanja Sunca u ljetnom periodu, jer e ono stvoriti prekomjerno zagrijavanje prostorija.

Akumulacija topline u elementima zgrada

Openito, akumulacija topline je svojstvo graevinskih materijala da mogu prihvatiti dovedenu im toplinu, u sebi je akumulirati (sauvati) i kod hlaenja okoline ponovo je predavati okolini. Ova karakteristika vrlo je bitna u zgradama tijekom zimskog perioda kada grijanje ne radi kontinuirano cijeli dan, ve se u pravilu prekida preko noi. Akumulirana toplinska energija omoguuje da se temperatura u prostorijama bitno ne smanji tijekom noi. Koliina toplinske energije koja se akumulira u graevinskom elementu ovisi najvie o razlici temperatura elementa i okolnog zraka, te o specifinom toplinskom kapacitetu i masi elementa. Koeficijent akumulacije topline (W) je koliina topline koju graevinski element akumulira po jedinici povrine, za jedininu razliku temperatura unutarnjeg i vanjskog zraka, kada je postignuto stacionarno stanje4.
4

imetin, V.: Graevinska fizika, GI Fakultet graevinskih znanosti Sveuilita u Zagrebu, Zagreb1983. str.41-42. 82

Koki, ; Zori, G

Broj 1, godina 2010 Akumulacija Suneve energije u obiteljskim pasivnim kuama

Stranice 80-92

W = U d1*G1*c1 (1/e + d1/21) + d2*G2*c2 (1/e + d1/1 + d2/22) +...... .......+ dn*Gn*cn (1/e + d1/1 + d2/2 +.........+dn/2n) (kJ/m2K) U = koeficijent prolaska topline (W/m2K) e= koeficijent prijelaza topline (W/m2K) d = debljina pojedinog sloja graevinskog elementa (m)

(1)

G = specifina teina (kg/m3) c = specifini toplinski kapacitet (J/kgK) = koeficijent toplinske provodljivosti (W/mK)

Da bi se ostvarili to bolji preduvjeti za akumulaciju topline u graevinskim elementima, potrebno je materijale s veom specifinom teinom u vieslojnim pregradama postaviti s unutranje, tople strane. To znai da toplinsku izolaciju obodnih konstrukcija uvijek treba postavljati s vanjske strane. Ovaj nain postave toplinske izolacije u zgradama nuno je ostvariti, jer nepostojanje akumulirane topline u obodnim konstrukcijama loe se odraava na ostvarivanje toplinskog komfora i racionalnu potronju energije.

Slika 2 Izvori akumulacije topline u graevinskim elementima Sunevo zraenje koje pada na jedinicu povrine nekog graevinskog elementa razlae se u nekoliko dijelova. Omjer tih dijelova ovisi o koeficijentu apsorpcije, refleksije i transparentnosti povrine graevinskog elementa na koji pada Sunevo zraenje. Koliina apsorbiranog kratkovalnog Sunevog zraenja ovisi najvie o boji povrine graevinskog elementa. Svijetle boje vie reflektiraju Sunevo zraenje, a tamne povrine puno vie apsorbiraju Sunevu energiju. Koeficijent apsorpcije za bijelu boju je 20-30 %, a za crnu 90-100 % 5.

Pasivna kua

Glavna karakteristika pasivnih kua je maksimalno koritenje Sunca kao izvora energije za ostvarivanje kvalitetnog toplinskog komfora. Kroz povijest izgradnje ljudskih nastambi moemo pratiti razliito oblikovanje i prilagodbe kua kako bi se iskoristilo energiju Sunca. Takav primjer predstavlja i Sokratova kua (Sokrat grki filozof, 470.-399. pr.n.e.)6. Kua je imala tlocrt trapeznog oblika s bazom orijentiranom prema jugu, masivnog vanjskog zida od kamena, s minimalnim otvorima za provjetravanje na proeljima. Trijem je bio otvoren prema jugu, to je omoguavalo da Suneve zrake ljeti gotovo uope ne ulaze u prostor, a zimi, kada zrake Sunca padaju nie, griju cijeli prostor (slika 3).
5 6

imetin, V.: Graevinska fizika, GI Fakultet graevinskih znanosti Sveuilita u Zagrebu, Zagreb1983. str.92. izvor podataka: http://www.korak.com.hr/sos.php?id_sos=318&vijestiPage=9 83

Koki, ; Zori, G

Broj 1, godina 2010 Akumulacija Suneve energije u obiteljskim pasivnim kuama

Stranice 80-92

Slika 3 - Sokratova kua trapeznog oblika s tlocrtom orijentiranom prema jugu Elementi pasivnih kua razvijali su se usporedno s napredovanjem tehnologije gradnje, a posebno u 20. stoljeu. Danas prihvaeni naziv pasivna kua razvio je u Njemakoj dr.sc. Wolfgang Feist (Passivhaus Institut)7. Probni projekt koncepta pasivne kue izgraen je u Darmstadtu 1991. godine, a u praksi se pokazao kao novi, meunarodno prihvaeni standard za izgradnju pasivnih kua. Pasivna kua predstavlja objekt u kojem je tijekom cijele godine prisutna ugodna temperatura. Naglasak je na rijei pasivno, to u praksi znai da toplinske potrebe kue treba zadovoljiti bez troenja ogrjeva, samo uporabom Suneve topline i promiljenim iskoritenjem toplijeg ili hladnijeg zranog strujanja. Osnova za udobnost takvih kua je i izvedba graevinskih elemenata i materijala koji bi trebali biti estetski, oblikovno i funkcionalno povezani. Takva kvaliteta graenja utjee na ukupnu energetsku potronju cijele godine. Pasivna kua nije nova tehnologija gradnje, ve dosljedno izvedena kua koja troi vrlo malo energije. Zgrada i njezina funkcija ostaju potpuno tradicionalne, a nema ogranienja ni u oblikovanju. To je zgrada s godinjom potrebnom toplinom za grijanje do 15 kWh/m2a. Nema uobiajeni sustav za grijanje ili ureaj za klimu. Potrebna toplina za grijanje dovodi se preko ureaja za prozraivanje koji istodobno osigurava i vraanje topline iskoritenog zraka (grijanje toplim zrakom). Konstrukcija zgrade mora biti izvedena bez toplinskih mostova. Mora zadovoljiti odreenu zrakonepropusnost omotaa zgrade. Zajednika potronja primarne energije je najvie 120 kWh/m2a.8 Pasivna kua utroi i do 80% manje energije u usporedbi s klasinim graevinama, a njezina uinkovitost bazirana je na vrlo dobrom i kvalitetno izvedenom sloju toplinske izolacije, zatim kvalitetnim prozorima i vratima koji sprjeavaju gubitak topline, sustavu strujanja zraka koji osim prozraivanja osigurava dodatno uvanje energije, te koritenju Suneve energije. Teorija akumuliranja, odnosno pohranjivanja topline iz Sunevog zraenja u elementima zgrada, razlikuje tri osnovna naina: A) direktan zahvat Sunevog zraenja kao princip izvedbe staklenih povrina na junoj strani kue, kako bi propustile to veu koliinu Sunevog zraenja; B) trombov zid je konstrukcija tamno obojenog zida sa staklenom plohom na junoj strani; C) staklenik na junoj strani kue.

Direktan zahvat Sunevog zraenja

Direktan zahvat Sunevog zraenja je najjednostavniji oblik pasivne tehnike grijanja prostora. Suneva svjetlost direktno ulazi kroz prozore na junoj strani kue, izravno zagrijava prostor, ak i za oblanih dana. Tako se toplina akumulira (pohrani) u konstrukciji i elementima zgrade, a tijekom noi vraa se okolini. Prozori su postavljeni na nain da upijaju zraenje niskog zimskog Sunca. Prozori tako izloeni Suncu koriste 6075% Suneve energije (slika 4).
Zbanik-Seneganik M. : Pasivna kua, SUN ARH d.o.o. Zagreb 2009. str. 25. Zbanik-Seneganik M. : Pasivna kua, SUN ARH d.o.o. Zagreb 2009. str. 24. 84

7 8

Koki, ; Zori, G

Broj 1, godina 2010 Akumulacija Suneve energije u obiteljskim pasivnim kuama

Stranice 80-92

Slika 4 - Direktan zahvat Sunevog zraenja Svijetlo obojene povrine odrat e vie svjetla unutar prostora, dok bi tamnije boje omoguile veu akumulaciju Suneve topline. Vrijeme kanjenja i trajanje prijenosa topline prema van ovisi o debljini, materijalu i toplinskoj izolaciji. Konstrukcija kue u kojoj se akumulira toplina mora biti izolirana izvana, jer inae ubrzano gubi toplinu. Toplinu gubi i kada je direktno povezana sa zemljom ili je u kontaktu sa zrakom koji je na nioj temperaturi. Uporabom tekih graevinskih materijala, odnosno dobrom toplinskom izolacijom, postie se manja razlika u temperaturi prostorija za vrijeme noi i dana te bolja akumulacija toplinske energije za vrijeme perioda bez Sunca. Termiki dobri lagani materijali (lagani beton, porozna opeka, izolatori) vie e se zagrijati od tekih (armirani beton, kamen) jer imaju nii toplinski kapacitet akumulacije topline. To znai da e lagani materijali lake i bre izgubiti akumuliranu toplinu nego teki materijali. Pod ne bi trebalo prekrivati tepisima, a treba voditi rauna i o razmjetaju namjetaja kako bi Sunce grijalo pod, a ne tepih i namjetaj. Treba koristiti prozore s viestrukim staklom, a korisno je i prozore prekriti velikim debelim zastorima kako bi reducirali gubitak topline preko noi. Gubitak topline moe se dodatno smanjiti zastorima, griljama, roletama (slika 5).

Slika 5 - Elementi koji smanjuju gubitke topline- zastori, grilje, rolete Sljedei primjer prikazuje obiteljsku kuu od 246 m2. Suneva energija se prikuplja kroz dvostruko ostakljene prozore na zidovima kue s june strane i kroz krovne prozore na junoj strani krova. (slike 6 i 7).

Slika 6 - Perspektiva i tlocrt obiteljske kue koja ostvaruje direktan zahvat Suneve energije- Winston, Oregon (SAD)
Koki, ; Zori, G 85

Broj 1, godina 2010 Akumulacija Suneve energije u obiteljskim pasivnim kuama

Stranice 80-92

Povrina poda prekrivena ciglastim ploicama i povrina zida od betonskih blokova koje se nalaze unutar kue, apsorbiraju Sunevu energiju. Apsorbirana toplina se s povrine provodi kroz ciglene ploice do betonskog poda te do betonskog zida gdje se pohranjuje (akumulira) (slika 7).

Slika 7 - Presjek obiteljske kue s raspodjelom i pohranom topline - Winston, Oregon (SAD)9 Kada zidovi imaju sposobnost akumulacije topline, tada e nakon prekida grijanja u prostoriji biti jo dugo toplo, zidovi e vraati toplinu, odnosno bit e sprijeeno naglo hlaenje prostorije. Kada Sunce zalazi, potrebno je prekriti krovne prozore drvenim izolacijskim roletama, a izolacijske zavjese se sputaju preko prozora koji gledaju na jug. Ti pokretni ureaji kontroliraju gubitak topline. Toplinska akumulacija vanjskih konstrukcija ljeti je nepovoljna jer uzrokuje poveanje ionako visokih temperatura zraka u prostorijama. Kako bi se sprijeilo zagrijavanje kue ljeti, prozori se prekrivaju izoliranim roletama tijekom dana, a sjenila na prozorima odbijaju direktno Sunevo zraenje. Tijekom ljetnih noi, rolete na krovnim prozorima su otvorene, a sjenila podignuta. To omoguava da toplina izlazi van. Mnogi detalji ove kue pomau ouvati toplinski komfor. Vei dio donjeg kata je smjeten u zemlju, to je povoljno za sprjeavanje prekomjernog ulaska topline u kuu ljeti. Primjeri proelja kua s direktnim zahvatom Suneve energije prikazani su na slici 8a i 8b.

Slika 8a - Obiteljska kua- Taylor, Arizona (SAD)

Slika 8b - Obiteljska kua - Sedona, Arizona (SAD)

Prednosti direktnog zahvata Sunevog zraenja: A) jednostavan sustav B) viestruko okno prozora je jeftin oblik solarnih kolektora C) cjelokupni troak moe se usporediti s obinom gradnjom D) viestruko okno prozora ne osigurava samo skupljanje topline, nego je i izvor danje svjetlosti i vizualna veza s vanjskim svijetom. Nedostatci direktnog zahvata Sunevog zraenja: A) ultraljubiasto zraenje uzrokuje tete na tkaninama i umjetnikim djelima B) manjak privatnosti gubitak topline kroz pod koji je u dodiru s tlom.

Izvor podataka za slike 6. i 7.: http://www.oregonarchitect.com/awards_Solar.html 86

Koki, ; Zori, G

Broj 1, godina 2010 Akumulacija Suneve energije u obiteljskim pasivnim kuama

Stranice 80-92

Trombov zid

U mjestu Odeju u Pirinejima (Francuska) Felix Tromb je 1965. godine sagradio kuu s tamnim zidom na junoj strani, koji je po njemu dobio naziv Trombov zid. Pomou ovog zida Tromb je demonstrirao mogunost djelotvorne pasivne toplinske pretvorbe Sunevog zraenja. Trombov zid je okrenut prema Suncu i zamiljen kao pasivni solarni kolektor. Zid je istovremeno sluio za apsorbiranje topline, za akumulaciju topline i kao tijelo za zagrijavanje unutranjih prostorija.

Slika 9 - Trombov zid Trombov zid obino se izrauje od opeke,betona ili kamena. Na udaljenosti 2-10 cm ispred zida nalazi se staklo. U praksi se koriste dvije konstrukcijske varijante Trombovog zida: bez otvora i s otvorima pri osnovi i vrhu zida. Nakon prolaska kroz staklo, Sunevo zraenje pada na Trombov zid i zagrijava ga. Brzina prenoenja topline s vanjske na unutranju stranu zida zavisi od materijala od kojega je napravljen i njegove debljine. S ciljem sprjeavanja pretjeranog zagrijavanja prostorija ispred ili iza Trombovog zida, postavljaju se odgovarajui toplinski zastori. Openito, otvori za prolaz topline u unutranjost u ljetnim mjesecima su zatvoreni, kako ne bi dolo do naruavanja toplinskog komfora. Za vrijeme ventilacijskog ciklusa Suneva energija se sprema u spremnik, zagrijavajui pritom zrani kanal i uzrokujui cirkulaciju kroz otvor na vrhu i dnu zida. Za vrijeme ciklusa grijanja, Trombov zid otputa akumuliranu toplinsku energiju (slika 9). Primjer na slici 10 je trea generacija pasivne solarne kue s 260 m2 stambenog prostora10. Projektirao ju je i konstruirao Colorado Sunsworks. To je umjetniko djelo osmiljeno kako bi se poveao ivotni prostor, a stvara i prirodni osjeaj topline i ljepote. Masivni Trombovi zidovi i vertikalni zidovi osiguravaju 80% upijene Suneve energije. Grijanje zahtijeva koritenje aktivne i pasivne solarne tehnologije. U kui se nalazi staklenik na dva kata i povezan je sa svim sobama, te je vaan izvor topline.

Slika 10 - Primjer kue s Trombovim zidom - "The Sunstar Solar Home", Colorado
10

izvor podataka: http://www.dreamgreenhomes.com/plans/sunstar.htm 87

Koki, ; Zori, G

Broj 1, godina 2010 Akumulacija Suneve energije u obiteljskim pasivnim kuama

Stranice 80-92

Prvi kat: Kuhinja je sredinji dio kue te slui kao solarni izvor topline i ima pogled na staklenik. S istone strane kuhinje je blagovaonica, a sa zapadne dnevna soba. Obje prostorije su dobro smjetene i ukomponirane s dobro izoliranim staklenikom koji ujedno nudi odlinu zatitu protiv toplinskih gubitaka (slika 11). Drugi kat: Na katu se nalaze tri velike spavaonice s prozorima otvorenim prema jugu kroz koje upijaju Sunevu toplinu koja se akumulira u podovima i zidovima. Sve tri spavaonice dijele isti balkon (slika 11).

Slika 11 - Tlocrti prvog i drugog kata - "The Sunstar Solar Home", Colorado Prednosti Trombovog zida: A) ugodna toplina elemenata zgrade (podova, zidova, stropova) B) bez pokretnih dijelova i, to je bitno, bez odravanja C) relativno lako ukljuivanje u izgradnju strukture kao unutarnji ili vanjski zid D) jeftini klasini graevinski materijali. Nedostatci Trombovog zida: A) vanjski zidovi postaju izvor gubitaka topline tijekom duih oblanih perioda. Primjeri proelja obiteljskih kua s Trombovim zidom prikazani su na slici 12a i 12b.

Slika 12a - Obiteljska kua- Silverton, Colorado

Slika 12b - Obiteljska kua- zapadni Wales, Velika Britanija

Staklenik

Zimski vrt koristi se kao mjesto za susrete, okupljanja i druenja, ali i kao prostor za prezimljavanje i uzgoj egzotinih biljaka. No sada je, pored estetskog aspekta, u prvom planu ekoloka prihvatljivost i ekonomska isplativost, odnosno iskoritavanje Suneve energije i prije svega mogunost akumulacije topline pojavio se novi oblik stambenog i ivotnog prostora (slika 13).

Koki, ; Zori, G

88

Broj 1, godina 2010 Akumulacija Suneve energije u obiteljskim pasivnim kuama

Stranice 80-92

Slika 13 Staklenik - shematski presjek i dva primjera izvedbe Iza staklenika se nalazi masivan, tamno obojen zid koji apsorbira prispjelo Sunevo zraenje. Nou ili zimi se otvaraju gornji i donji otvor na zidu i preko gornjeg u kuu ulazi topao zrak, a na donji izlazi hladan i kua se zagrijava. Staklo je uglavnom nepropusno za dugovalno Sunevo zraenje. Toplina ostaje u prostoriji. Svaka pukotina uzrokuje ventilacijski gubitak toplinske energije. Razlog tomu je to se tijekom dana zrak unutar staklenika, zahvaljujui velikom udjelu stakla koje proputa Sunce, prilino ugrije. Naveer se dobivena energija ponovo gubi, jer staklo ima puno slabija izolacijska svojstva od, primjerice, izoliranog vanjskog zida. Izostavi li se termika izolacija, toplina glavnog dijela objekta odlazi preko zimskog vrta van. Kod potpuno ostakljenog zida ili proelja, termiko odvajanje je naravno tee. U tom sluaju treba obratiti panju na zatitu od Sunca i izdanu ventilaciju. Danas postoje rjeenja i za termiki odvojene staklenike, a to su dobro izolirani i grijani zimski vrtovi, kao i oni koji se ne griju. Bez grijanja, toplina se dobiva iskljuivo preko Sunca, a tako dobivena toplina smanjuje energetsku potrebu cijelog objekta. Staklenik smjeten na sjevernoj strani koji nije osunan, mora obvezno biti termiki izoliran uz funkciju klimatskog ublaavanja utjecaja izmeu vanjskog zraka i onog u prostorijama. Ravnomjerno i manje intenzivno svjetlo na sjeveru idealno je za smjetaj ateljea ili radne sobe. Uobiajeno je da se staklenik koristi za poveanje prostora i vrlo esto je smjeten na junoj strani. Tijekom ljetnih dana, kada je Sunce na svojoj najvioj toki, ovaj ugodan prostor za odmor lako se moe pretvoriti u pravu malu penicu. Takozvani efekt staklenika moe se izbjei izdanim zasjenjenjem i dobrim sustavom ventilacije (slika 14) Pretpostavka za koritenje efekta staklenika jesu graevinski elementi koji imaju svojstvo povoljne akumulacije topline (masivni zidovi, kameni podovi), u protivnom postoji opasnost od pregrijavanja. Akumulacija topline Sunevog zraenja ublaava visoke temperature i sprjeava brzo hlaenje prostorije.

Slika 14 - Prikaz funkcioniranja ventilacije staklenika Postoje dvije vrste ventilacije staklenika: prirodna i prinudna. Kod prirodne zrak struji preko donjih ventilacijskih otvora i onih u proelju, zagrijava se i izlazi van preko ventilacijskih odvoda na vrhu proelja ili u potkrovlju. Komfornija i skuplja rjeenja su elektrino otvaranje prozora, automatizirani ventilacijski poklopci ili klime. Ostakljena juna strana ne moe opstati bez zatite koja moe biti u obliku niza stabala u vrtu koja ljeti ine hladovinu, a zimi kroz svoje prorijeene kronje proputaju sunce. Ipak, sama stabla nisu dovoljna.

Koki, ; Zori, G

89

Broj 1, godina 2010 Akumulacija Suneve energije u obiteljskim pasivnim kuama

Stranice 80-92

Najbolja zatita protiv pregrijavanja je ona smjetena s vanjske strane. Suneve zrake ne prodiru u kuu, ve se zadravaju vani. Dobru zatitu pruit e rolo sjenila (slika 15), aluzine koje su uglavnom izraene od aluminija i druga sjenila (slika 15).

Slika 15 - Elementi zatite staklenika od sunca - rolo sjenila, aluzine Osim ventilacije i zatite od sunca, staklenici bi trebali imati i grijanje. U pravilu je najbolje upotrijebiti podno grijanje. Takvo grijanje ne mora nuno biti potrebno na junoj strani, ali ne bi trebalo izostati na istonoj i zapadnoj strani. Bez obzira na kojoj strani svijeta se nalazi zimski vrt, treba ga projektirati na nain da bude dobitak kako za stanare, tako i za biljke! Sljedei primjer kue sa staklenikom je kua u Novom Meksiku namijenjena stanovanju dvije osobe11. Moe se poveati prostor tako da prozor sa zapadne strane dnevne sobe pretvorimo u vrata i na zapadnoj strani dodamo jo dodatno zatvoreno krilo kue. Prikupljenu toplinu potrebno je akumulirati u masivnim elementima kue (termalna masa) (slika 16).

Slika 16 - Primjer kue sa staklenikom - New Mexico (SAD) Vlasnik moe koristiti staklenik za uzgoj biljaka tijekom cijele godine. Kao i u svim staklenicima, temperatura e biti via nego u ostalim prostorijama. Zbog toga su tu stavljena dvostruko ostakljena klizna vrata. Tijekom najhladnijeg razdoblja zime, nisko Sunce prodire kroz prozor iznad dnevnog boravka, a snop Suneve svjetlosti kroz dva unutarnja prozora u spavau sobu, dobro osvjetljavajui unutranjost prostorije. Veliki unos pasivne Suneve energije dolazi kroz juna vrata i prozore te su glavni izvor energije. Prekrivanjem staklenih povrina tekim zastorima, stvara se dodatna izolacija kue tijekom zimskih noi. Kua ima dva masivna zida. Jedan odvaja dnevnu sobu od staklenika, drugi se nalazi izmeu dnevne sobe i spavae sobe, odnosno kupatila. Tijekom zime ima pomono podno grijanje. Bojler koji grije kuu nalazi se u stakleniku gdje dobiva toplinu sunca. Zbog oblanih dana, u kui je ugraen kamin na drva koji se nalazi u dnevnoj sobi. Kada se iskljui ili smanji grijanje, ili se prostor ohladi (primjerice brzim provjetravanjem), akumulirana toplina vraa se natrag u prostorije i u kraem se vremenskom periodu odrava gotovo konstantna temperatura u prostorijama putem zraenja topline s unutranje strane zagrijanog graevinskog elementa.
11

izvor podataka: http://www.adobebuilder.com/rammed-earth-studio-house-plan-1342.html 90

Koki, ; Zori, G

Broj 1, godina 2010 Akumulacija Suneve energije u obiteljskim pasivnim kuama

Stranice 80-92

Slika 17 - Tlocrt prizemlja-New Mexico (SAD) Primjeri junih proelja izvedenih obiteljskih kua sa staklenikom prikazani su na slici 18a i 18b.

Slika 18a - Obiteljska kua- Asse, Belgija

Slika 18b - Obiteljska kua- Crystal Lake, Illinois

Prednosti staklenika: A) velika vidljivost i kontakt s okolinom B) maksimalna svjetlost i upijanje topline C) vrsto i dugotrajno rjeenje D) elemente staklenika nije potrebno posebno odravati E) titi biljke od svih vremenskih uvjeta Nedostatci staklenika: A) slab izolator topline ako nije duplo postavljen B) teak za montirati C) lomljiv D) osjetljiv na pojavu kondenzata, a time i na plijesan i gljivice.

Zakljuak

Izvedba odgovarajue toplinske zatite zgrada najvaniji je element za postizanje suvremene energetske uinkovitosti. Takav nain graenja postat e u skoroj budunosti, ulaskom u EU, i kod nas obveznim standardom. Kvalitetan sloj toplinske izolacije, zabrtvljeni prozori i vrata koji osiguravaju sprjeavanje gubitaka topline, sustavi za strujanje zraka koji osim prozraivanja imaju zadatak dodatno uvati energiju u unutarnjem prostoru, te koritenje obnovljivih izvora energije za dobivanje topline (posebice Suneve energije) neophodni su za ostvarivanje energetske uinkovitosti u obiteljskim kuama. Tako izvedena zgrada je ugodnija, produuje joj se vijek trajanja i znaajno se doprinosi zatiti okolia. U zimskom i prijelaznom razdoblju, koje je najprimjerenije za pasivno iskoritavanje Suneve energije, vano je da zgrada ima dovoljnu toplinsku akumulacijsku masu koja uva akumuliranu energiju i uravnoteuje inae prevelike dnevne oscilacije temperature u prostorima klasinih gradnji. Konstrukcije s mogunou velike akumulacije topline poveavaju toplinsku stabilnost prostora koje omeuju.
Koki, ; Zori, G 91

Broj 1, godina 2010 Akumulacija Suneve energije u obiteljskim pasivnim kuama

Stranice 80-92

Tijekom ljetnih mjeseci unutranjost kue od prekomjerne topline tite sustavi sjenila, aluzina i tendi, a tijekom zimskih mjeseci prostor dodatno zagrijava Sunce koje prodire kroz posebno projektirana ostakljenja. Standard pasivne kue podrazumijeva pokuaj smanjenja potronje energije i udovoljavanja novim globalnim zahtjevima, a istovremeno popravlja komfor stanovanja. Prua osnovu kako bi se u novogradnjama preostala potrebna energija u cijelosti ostvarila iz obnovljivih izvora energije. Izazovi u gradnji pasivnih solarnih kua nalaze se u inovativnim materijalima i tehnikama, znanju, informaciji, edukaciji, novom dizajnu i procesu izgradnje, te kontroli kvalitete. Iako pasivna kua uvelike tedi energiju i novac, u jednome zasigurno nikako nije tedljiva, a to je komfor! Vlasnici i stanari u pasivnim kuama sigurno e znati cijeniti ovu veliku prednost. Zahvaljujui dobroj toplinskoj izolaciji, nema potrebe prostorije jae ili slabije zagrijavati kao to je to sluaj kod konvencionalnih kua, jer se sve prostorije u pasivnoj kui jednako zagrijavaju, ak i one koje granie s vanjskim hladnim zrakom. To stvara uistinu pravi ugoaj i pravi komfor u unutranjosti. Ustajalog ili hladnog zraka u spavaoj sobi nema (u konvencionalnim kuama prisiljeni smo otvarati ili nagibati prozore tijekom noi), jer savreno funkcionira sustav prozraivanja. Ako se poboljanje energetske uinkovitosti komponenti kao to su obodne konstrukcije zgrade i prozori dovedu do te mjere da posebni sustav ispune topline vie nije potreban, ostvaruje se uteda koja poravnava trokove koji nastaju pri poboljanju energetske uinkovitosti. Da bi se postigla energetska uinkovitost, moramo se prilagoditi tehnologijama koritenja obnovljivih izvora energije i novim nainima tednje energije. Trenutano na svijetu postoji vrlo mali broj energetski uinkovitih kua i zgrada, ali se sa svakom novom energetski uinkovitom kuom ostvaruju prijeko potrebna iskustva koja se onda mogu iskoristiti u gradnji jo kvalitetnijih kua. Ovo znanje e se sve vie koristiti i uz pomo razliitih zakona u graditeljstvu. Sve e nove gradnje u vrlo skoroj budunosti morati potovati naela energetski uinkovite kue.

Literatura

[1] Toth, T. 2008: MAJSTOR2, tedljivije grijanje, prva knjiga, Majstor press d.o.o., Zagreb: 82-97. [2] Toth, T. 2009: MAJSTOR2, Moderna kua, esta knjiga, Majstor press d.o.o., Zagreb: 20-23. [3] Lambi, M. 1987: Solarni ureaji, Samogradnja i termoenergetika, NIRO Tehnika knjiga, Beograd: 181185 [4] Zadorec, M. Josipovi, D. Majer, J. 2008: Mjere utede toplinske energije u zgradama, Graevinar 60, 5, 411-420. [5] Prostorni plan Zajednice opina Osijek 2000.; Osijek 1985. [6] imetin, V.: Graevinska fizika, GI Fakultet graevinskih znanosti Sveuilita u Zagrebu, Zagreb 1983. [7] Zbanik-Seneganik, M.: Pasivna kua, SUN ARH d.o.o. Zagreb 2009. Internet: http://www.scribd.com/doc/3296572/Energija-Sunevog-zraenja http://www.scribd.com/doc/3180421/Solarna-Energija http://www.allanstime.com/SolarHome/Trombe_Wall/index.html http://hr.wikipedia.org/wiki/Sun%C4%8Deva_toplinska_energija http://www.gradimo.hr/5266.aspx http://www.valdez.hr/promocije/pasivne-kuce http://www.dobrevijesti.info/svijet-oko-nas/352-prva-kua-koja-se-grije-sama http://www.majstor.hr/teme/2002/12/pasivna_kuca/pasivna-kuca.shtml http://www.oregonarchitect.com/awards_Solar.html http://www.oregonarchitect.com/Residential/solar.html http://www.usc.edu/dept/architecture/mbs/tools/thermal/controls_passolar_isol.html http://www.azsolarcenter.org/tech-science/solar-for-consumers/living-with-the-sun-az-style.html http://www.azsolarcenter.org/solar-in-arizona/virtual-tours-galleries/passive-trombe-pv-a-more.html http://www.dreamgreenhomes.com/plans/sunstar.htm http://www.yatzer.com/1557_a_unique_greenhouse_in_belgium http://picasaweb.google.com/lh/photo/hdfC39iUTqXIVBSwN0QDtw http://www.adobebuilder.com/rammed-earth-studio-house-plan-1342.html http://www.korak.com.hr/sos.php?id_sos=318&vijestiPage=9 http://www.scribd.com/doc/15507540/energija
Koki, ; Zori, G 92